SVEUILITE U SPLITU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST

Marin alinovi

DRAMSKE VRSTE I KAZALITE U HRVATSKOJ U 17. STOLJEU

Seminarski rad

Split, 2014.

Ope znaajke
Iako se podruje na kojem je bila zastupljena drama proirilo na sjever i izdvajalo
iz okvira priobalnih i otonih gradova,1 sredite hrvatske dramske knjievnosti u 17.
stoljeu i dalje je bio Dubrovnik. irenje drame na sjever Hrvatske zapoelo je dolaskom
isusovaca u Zagreb, njihovom prvom predstavom te njihovim osnivanjem kazalita uz
gimnazije i sveopim duhovnim pokroviteljstvom. Takva organizacija i promicanje
drame i kazalita bili su temeljni preduvjet za razvoj nacionalnog teatra.2
U ovom razdoblju hrvatska drama postupno ulazi u zatvorene prostore, najee
kazaline dvorane adaptirane u ve postojeim zgradama. Izgradnja kazalita i prilagodba
prostora u svrhu drame za rezultat su imale sve vei izraaj likovnih, odnosno scenskih
komponenti predstave. Osim toga, dolasci stranih glumakih druina posebno su utjecali
na tenju za profesionalizacijom i to boljom organizacijom teatra.3
Ipak, kazalite u razdoblju baroka jo uvijek ne dobiva status institucije, nego
ostaje pojava koja se zbiva povodom sveanosti i poklada. iako se oblikuje na temelju
dramske knjievnosti, jo mu nedostaje kontinuitet i profesionalnost. Znaenje djelatnog
segmenta kulture kazalite e dobiti tek za vrijeme hrvatskog narodnog preporoda.4
Pojavljuju se nove dramsko-knjievne vrste nastale po uzoru na talijansku
knjievnost ili ak kao rezultat njenog prevoenja. Tako su najzastupljenije dramske vrste
u baroku melodrama, pastorala, libretistika drama, smjenice i crkvena prikazanja.

Melodrama
Poecima 17. stoljea hrvatski kazalini izraz poinje osjeati potrebu za
glazbenim komponentama. Iako nisu stvarane prave izvorne opere ve su libreta samo

http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Batusic_drama_i_kazaliste.pdf
Batui, 1978., str. 91.
3
http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Batusic_drama_i_kazaliste.pdf
4
Batui, 1978., str. 95
2

prevoena s talijanskog, tenja glazbenom izrazu potaknula je nastanak melodrame.5

U baroknoj melodrami

najznaajniju dramaturgijsku ulogu

imaju glazba i

scenografija, to je pogodovalo mitologijskoj i vitekoj tematici koja je u ovoj vrsti bila

najzastupljenija. Iako je ispoetka glazba bila glavni nositelj dramske radnje, kasnije su
se arija, duet, tercet i zbor javljali ee kao glazbeni broj nego kao dramski monolog ili
prizor. Zbog toga je ponekad teko razlikovati baroknu melodramu od opere, a sastavnice
koje ih mogu razlikovati su najee broj likova, fantastinost prizorita i tematska
podloga.6

Smjenice
Posebna vrsta hrvatske barokne komedije je takozvana smjenica, nastala u Dubrovniku u
drugoj polovici 17. stoljea. Ime potjee od talijanskog izraza ridiculosa, a u talijanskoj
komediji ima i same temelje.
Smjenica kao hibridni anr sadri elemente talijanske improvizirane komedije,
ali se za razliku od comedie dell arte ne slui scenarijem ve posebnim predlokom.
Naime, taj je predloak ne samo razlikovao ovu hrvatsku inaicu komedije od njenog
talijanskog temelja, ve joj je i dao prepoznatljive domae znaajke mjenjajui talijanke
maske autohtonim dubrovakim portretima.
Kako je osnovni uvjet za scensku improvizaciju kazalini profesionalizam, u
Dubrovniku nije mogla nastati prava improvizirana komedija pa su glumake druine
izvodile

smjenice prema vrsto fiksiranima tekstovima koje su mogle uspjeno

interpretirati.
Najistaknutiji autori ove dramske vrste su Petar Kanaveli, iko Meneti,
anluka Antica, Ivan Buni i Frano Radaljevi, a najznaajnija djela Ljubovnici, Jerko
kripalo, Pijero Muzuvijer i imun Dundurilo.7

Batui, 1978., str. 93.

Batui, 1978., str. 92., 93.
7
http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Batusic_drama_i_kazaliste.pdf
6

Pastorala
Barokna pastorala udaljuje se od idilinosti koja ju je stoljeima obiljeavala, a njezin
sadraj postaje sve manje uoljiv. Pastorala pomalo prestaje biti oblik koji predstavlja
jedinstveni svijet u kojem vladaju ljubav, ples i pjesma, a sve vie kao teme se uzimaju
obine stvari i dogaaji.8

Crkvena prikazanja
Crkvena prikazanja u baroku poivaju na temeljima srednjovjekovne duhovne
drame i jo uvijek se slue srednjovjekovnim dramaturgijskim i scenskim naelima. Uz to
nasljee, koriste i tehniku barokne pozornice i sve njene efekte. Te karakteristike
dokazuju dugu medijevalnu dramsku tradiciju u hrvatskom priobalju, ali i poznavanje
novih mogunosti od strane baroknih dramatiara.
Duhovna barokna drama je pod utjecajem isusovake latinske i hrvatske drame
stavrala osebujno glumite. Stvarana po naelima onodobne dramturgije, esto se izvodila
na kolskim pozornicama edukativnih zavoda. Iako duhovna drama nije bila vrsta kroz
koju se moe iskazati obilje dramskih elemenata, imala je svojevrstan utjecaj na razvoj
drame. Bez obzira na svoju skuenost i ogranienost, podravala je svijest o potrebi
kazalita i davala dobar temelj nastavljaima.
Najistaknutiji autori crkvenih prikazanja su Marin Gazarovi, Petar Kanaveli,
Bartol Kai i Ivan Antun Nenadi, dok su najznaajnija djela Prikazanje ivota i muke
svetih Ciprijana i Justine, Sveta Venefrida, Muka Isukrstova i Prikazanje muke Jezusove.9

Prve kazaline zgrade i dvorane

8

file:///C:/Documents%20and%20Settings/Owner/My%20Documents/Downloads/Rafo_Bogisic%20(4).pdf
Batui, 1978., str. 134.-138.

Jedno od temeljnih obiljeja hrvatskog kazalita u razdoblju baroka je traenje

natkrivenog prostora za kazalina dogaanja, to je potjecalo iz Italije u kojoj se ve
prialo o gradnji.
Prva hrvatska kazalina dvorana sagraena je na Hvaru. Mletaki knez Pietro
Semitecolo tamo je sagradio Arsenal (spremite za oruje) te odluio da na zgradi
Arsenala nadogradi kat namjenjen kazalinoj dvorani. Za razliku od talijanskih kazalita,
hvarsko je bilo jedino opinsko, javno, svima dostupno i demokratsko kazalite onog
vremna. U njemu su punopravni i ravnopravni sudionici puani i vlastela, to ga ini
posebno vrijednim u sveopem prouavanju Europskog teatra u razdoblju baroka.
I u drugim dalmatinskim gradovima arsenali su bili preureivani u kazaline
prostorije, pa je tako zabiljeeno kazalite s pozornicom u Zadru, splitsko kazalite s
loama i parterom i ureena kazalina dvorana u Trogiru.
Glumite u zatvorenom prostoru u mnogoemu je promijenilo dojam predstave.
Osim napredne pozornike slike i poboljanih scenografskih elemenata, znaaj
zatvorenog kazalita je i sociolokog karaktera.10

Poeci isusovakog kazalita u Hrvatskoj

!606. godine isusovci su doli u Zagreb i zapoeli ureivati zemljite na Gradecu,
a u nekim naputenim crkvenim zgradama uredili su gimanziju koja je ve sljedee
godine poela s djelovanjem. Isusovci su smatrali kazaline predstave posebnim oblikom
promicanja vjere te su ih uvrstili u javne aktivnosti kole nastupajui na gradskim
sveanim priredbama.11
Ono to je karakteristino za isusovako kolsko kazalite su istovjetna obiljeja
razliitih isusovakih sredita. Sline ili iste oblike mogue je nai u srednjoeuropskom,
slovenskom i hrvatskom isusovakom kazalitu. Iako je bilo jedinstveno i
internacionalno,
10
11

ipak je pokazivalo

Batui, 1978., str. 138.-144.

Batui, 1978., str. 144.

neke posebnosti i strukturalne

znaajke

karakteristine za razliite sredine u kojima se nalazilo. To ga odlikuje bitnim

ideologijskim i knjievno-dramaturgijskim segmentom svakog nacionalnog kazalita.12
U svome djelovanju do 1773. godine isusovci u Zagrebu izveli su oko 400
kazalinih djlea, a izvodili su predstave i u Varadinu, Poegi, Karlovcu, Osijeku i Rijeci.
Isusovako kazalite esto je proglaavano anacionalnim radi njegovanja latinskog, no
biljei se kako je vrlo rano poelo uvoditi hrvatski jezik u svoje predstave. Time njihovo
kazalino djelovanje ne samo da pomae razvoj dramskih elemenata, ve i odrava duh
nacionalnosti u gimnazijama.13
Isusovako kazalite je bitan dio povijesti hrvatskog kazalita jer je u gradovima
gdje je djelovalo nedvojbeno podravalo svijest o potrebi teatra te se tako potvrdilo kao
vaan imbenik u gluminom ivotu sjeverne Hrvatske.14

Kazalina publika
Hrvatska publika u 17. stoljeu u predstavama trai spoj informativnog, zabavnog
i umjetniki oplemenjenog. Iako su oni koji su stvarali kazaline predstave u svim
krajevima hrvatske nastojali ugoditi publici, takve je zahtjeve mogao zadovoljiti jedino
dubrovaki teatar. Graeno na zavidnom nasljeu, ono je po mnogim svojim znaajkama
bilo jedino hrvatsko kazalite koje pokazuje osobine profesionalnosti.15
Zahtjevi publike stvaraju odnos izmeu gledalita i prizorita, no ne mogu se
usporeivati kazalini ivot 17. stoljea u Dubrovniku, Zagrebu ili Varadinu, Dok je
dubrovako kazalite iza sebe imalo godine djelovanja i pozamano nasljee, u
gradovima na sjeveru tek se odigravaju prve predstave u skromnim uvjetima isusovakih
kazalita.. Zbog toga dubrovaki i sjevernohrvatski gledatelji ne mogu imati jednake
predodbe o kazalinim predstavama.16
Dubrovake predstave u 17. stoljeu odraz su drutvenog ivota, dok su npr.
Varadinske i Poeke zbog rata i turskih upada svojevrsni poziv na ujedinjavanje i

12

Batui, 1978., str. 145.

Batui, 1978., str. 146.
14
Batui, 1978., str. 146.
15
Batui, 1978., str. 147.
16
Batui, 1978., str. 147.,148.
13

jaanje otpora. Osim u tematici, razlika je i u vanjskom oblikovanju predstava. Nipoto se

ne moe usporeivati dubrovaka scenografija s opremom prvih isusovakih kazalita
Zahtjevi publike i mogunosti s vremenom se izjednaavaju, emu je mnogo
pomogao i proboj talijanskog i njemakog profesionalizma u kasnijim godinama 17.
stoljea.17

Literatura
Batui, Nikola; Povijest hrvatskoga kazalita, Zagreb, kolska knjiga, 1978.
http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Batusic_drama_i_kazaliste.pdf
file:///C:/Documents%20and%20Settings/Owner/My
%20Documents/Downloads/Rafo_Bogisic%20(4).pdf

17

Batui, 1978., str. 148.