RAZVOJ I OSNOVE OBAVJETAJNE DJELATNOSTI

S A D R A J :
UVOD
4.1. Prikrivene metode obavjetajne slube ..................... Error: Reference source not found
ZAKLJUAK
LITERATURA
UVOD
Obavjetajna aktivnost nastala je na odreenom nivou razvoja ljudsko drutva! u vrijeme
kada je dolo do "ojave imovinsko raslojavanja! interesa i sukoba. Pojava nejedanakosti i
razlika! unutar drutveni# zajednica dovele su do nastanka tajni meu njenim $lanovima.
%amim tim! uslovljena je i "otreba da se u ostvarenju razli$iti# interesa i razrjeavanju
drutveni# sukoba tajne doznaju! s"rovoenjem obavjetajni# aktivnosti. Obavjetajnom
aktivno&u ne bave se samo obavjetajne slube! ve& i s"ecijalizovane "olicijske! nau$ne!
di"lomatske i drue ustanove.
Oranizacija obavjetajni# aktivnosti mou&a je na razli$itim nivoima! "risutna je kod otovo
svi# drutveni# ru"a! a "osebno kod "oliti$ki# "artija i "okreta. %avremene demokratske
drave! obzirom na razli$ite oblike uroavanja nacionalne siurnosti! "rijetnje i nasilje!
o"redjeljuju se ka us"ostavljanju vie obavjetajni# i kontraobavjetajni# oranizacija sa
1
RAZVOJ I OSNOVE OBAVJETAJNE DJELATNOSTI
odovaraju&im unutranjim ustrojstvom i sistemom rukovoenja! u skladu sa "oliti$ko'
"ravnim i siurnosnim "romjenama na nacionalnoj i lobalnoj razini.
(bo svea navedeno ovaj rad "okuava dati to vie informacija o razvoju obajetajne
djelatnosti kroz "ovijest i sve njene bitne karakteristike.
1. POJMOVI VEZANI ZA OBAVJETAJNU DJELATNOST
1.0. Obavjetajno-si!"n osni siste#
Razni oblici uroavanja siurnosti u savremenom drutvu i nji#ova "ermanentna "risutnost!
ukazuju na svu ozbiljnost i "redstavljaju veliki izazov za drutvenu zajednicu. )lobalizacija!
"otencijalne "rijetnje nacionalnoj siurnosti kroz razne vidove terorizma! svi# oblika
oranizirano kriminala! zatim! razvoj komunikacija! te#noloije i saobra&aja! uslovili su novi
sistematski "ristu" u oblikovanju i funkcionisanju obavjetajno'siurnosno sistema. % drue
strane! na destabilizaciju "oliti$ko'siurnosno stanja u odreenom drutvu uti$u i
kombinovani oblici! "osebno na "oliti$ko'di"lomatskom! "si#oloko'"ro"aandnom!
obavjetajno'subverzivnom i ekonomskom "lanu. %vaka drava nastoji su"rotstaviti se svim
navedenim uroavaju&im "ojavama i oblikovati obavjetajno'siurnosni sistem koji &e
zajedno sa ostalim "odsistemima us"jeno odovoriti na ove izazove.
2
RAZVOJ I OSNOVE OBAVJETAJNE DJELATNOSTI
*rlo $esto se termini obavjetajno'siurnosni sistem! obavjetajni sistem! obavjetajna
zajednica tuma$e kao jedan. +eutim! "otrebno je nalasiti da je obavjetajno'siurnosna
djelatnost iri "ojam od obavjetajne! kontraobavjetajne i siurnosne djelatnosti. ,(ato bismo
moli zaklju$iti da obavjetajno-si!"nosni siste# jedne drave u skladu sa svojom
nadleno&u! odovorno&u i djelokruom rada! uvaavaju&i zakonska meusobna "rava svi#
obavjetajni#! kontraobavjetajni# i siurnosni# oranizacija! vri koordinaciju nazna$eni#
institucija koje vre "riku"ljanje! sistematizaciju! analizu! "rocjene i dostavljanje informacija i
"odataka -obavjetajna kom"onenta.! otkrivaju! "rovjeravaju i onemou&avaju namjere
strani# obavjetajni# slubi "rema so"stvenoj dravi -kontraobavjetajna kom"onenta.! te uz
koritenje "osebni# metoda i sredstava rade na otkrivanju! s"rje$avanju i istraivanju svi#
"ojava i "onaanja koja su "rijetnja siurnosti u jednom drutvu -siurnosna kom"onenta.! ili
dovode u "itanje "ovoljno stanje u toj oblasti/
1
%avremene demokratske drave! obzirom na razli$ite oblike uroavanja nacionalne
siurnosti! "rijetnje i nasilje! o"redjeljuju se ka us"ostavljanju vie obavjetajni# i
kontraobavjetajni# oranizacija sa odovaraju&im unutranjim ustrojstvom i sistemom
rukovoenja! u skladu sa "oliti$ko'"ravnim i siurnosnim "romjenama na nacionalnoj i
lobalnoj razini.
1.1. Obavjetajna a$tivnost
Obavjetajna aktivnost nastala je na odreenom nivou razvoja ljudsko drutva! u vrijeme
kada je dolo do "ojave imovinsko raslojavanja! interesa i sukoba. Pojava nejedanakosti i
razlika! unutar drutveni# zajednica dovele su do nastanka tajni meu njenim $lanovima.
%amim tim! uslovljena je i "otreba da se u ostvarenju razli$iti# interesa i razrjeavanju
drutveni# sukoba tajne doznaju! s"rovoenjem obavjetajni# aktivnosti. ,(a nastanak
obavjetajne djelatnosti ... "otreban je bio odreen nivo razvitka svijesti i kulture $ovjeka.
0akle! za nastanak obavjetajne djelatnosti "otrebni su bili i subjektivni uvjeti! tj. minimum
"si#i$ko razvitka $ovjeka i kulturno razvoja drutva./
1
Obavjetajna aktivnost je imala
zna$ajnu ulou u "rocesu drutveno razvoja. +eu teoreti$arima "ostoje velike razlike u
tuma$enju eneze obavjetajno fenomena u cjelini! a "osebno u vezi sa nastankom
obavjetajni# aktivnosti. Pojedini autori koji obavjetajnu aktivnost "ri#vataju kao istorijsku
1
%as&ea. R.' Teo"ije i siste#i si!"nosti' Sa"ajevo ()001*+ st". 1,-
2
Aba.ovi/ %.' D"0avna be.bje1nost2 3vo1 i te#e&jni 4oj#ovi' Sa"ajevo ()00)*+ st" 5)
3
RAZVOJ I OSNOVE OBAVJETAJNE DJELATNOSTI
kateoriju! vezuju je za nastanak "rvi# drava! a neki zastu"aju stajalite da je obavjetajna
aktivnost nastala $ak i u "reddravnom drutvu! jer su izvianje i osmatranje "ostojali i u
naj"rimitivnijim zajednicama. 2esumnjivo je da se ni vrijeme ni mjesto nastanka "omenuti#
aktivnosti ne moe "recizno niti sa siurno&u utvrditi! jer su obavjetajne aktivnosti nastale
duotrajnim evolutivnim "rocesom.3 stru$noj literaturi "ostoji vie razli$iti# "ristu"a "ri
odreivanju "ojma obavjetajne aktivnosti i obavjetajne slube. Potrebno je nalasiti
da se aktivnost i oranizacija ne mou s#vatati kao sinonimi za istu "ojavu! "osebno "rilikom
defmisanja obavjetajne aktivnosti i obavjetajne slube.
Predmet djelatnosti obavjetajne slube nisu samo obavjetajne aktivnosti! ve& su to i
subverzivni sadraji. % drue strane! obavjetajnom aktivno&u ne bave se samo obavjetajne
slube! ve& i s"ecijalizovane "olicijske! nau$ne! di"lomatske i drue ustanove. Oranizacija
obavjetajni# aktivnosti mou&a je na razli$itim nivoima! "risutna je kod otovo svi#
drutveni# ru"a! a "osebno kod "oliti$ki# "artija i "okreta. Obavjetajna aktivnost
"redstavlja s"ecifi$nu drutvenu aktivnost usmjerenu "rema s"oljanjim i unutranjim
"rotivnicima! tj. aktuelnim ili "otencijalnim ne"rijateljima odreene drave ili drutvene
ru"e! $iji su "redmeti interesovanja "rvenstveno najsu"tilnije i najbolje $uvane tajne strani#
drava i drui# drutveni# subjekata! a koje se "reduzimaju sa ciljem realizacije vitalni#
interesa drave! odnosno drue drutvene ru"e. %vr#a obavjetajne aktivnosti je dolaenje do
s"ecifi$ni# "ovjerljivi# informacija! koje su od neko "osebno zna$aja! "o "ravilu tajno
-"rikriveno.! a samo izuzetno i javno karaktera. 4z toa "roisti$e da obavjetajnu aktivnost
treba razlikovati od informativne i izvia$ke djelatnosti 5iji je cilj dolaenje do "odataka
isklju$ivo javno karaktera. Obavjetajna aktivnost je sastavni dio o"te "ojma obavjetajne
aktivnosti! to zna$i da obavjetajna sluba nije njen jedini i ekskluzivni nosilac! ve& to mou
biti i drui drutveni subjekti.
1.). Obavjetajna s&!0ba
3 stru$noj literaturi "ostoji vie razli$iti# "ristu"a "ri odreivanju "ojma obavjetajne slube.
2aj$e&a "olazita "rilikom definisanja "ojma obavjetajne slube su:
' "ramati$ki i "ozitivisti$ki zna$aj obavjetajni# slubi6
' teoloko stajalite -eneza djeatnosti vezuje se za 7ibliju.6
' uloa informisanja -%erman 8ent.6
' eneza! "ostojanje i djelovanje -nastanak obavjetajne slube vezuje se za "ojavu tajne.6
4
RAZVOJ I OSNOVE OBAVJETAJNE DJELATNOSTI
' obavjetajna sluba kao dravni oran6
%am termin obavjetajna sluba ukazuje na to da je nji#ova "rimarna uloa obavjetavanje i
izvjetavanje! odnosno "riku"ljanje i analiza odreeni# "odataka i informacija. 3
materijalnom smislu "ojam obavjetajne slube obu#vata obavjetajnu djelatnost i ciljeve koji
se ostvaruju tom djelatno&u! a u formalno'oranizacionom smislu ovaj "ojam "odrazumjeva
oranizaciju i sredstva kojima se obavlja obavjetajna funkcija. ,9istorijski! obavjetajna
sluba u materijalnom smislu nastala je ranije neo obavjetajna sluba kao s"ecijalizirana
oranizacija. 8ao djelatnost sa s"ecifi$nim ciljem! ona je nastala sa "ojavom klasi$no
"oliti$ko drutva! a kao s"ecijalizirana oranizacija u kasnom srednjem vijeku! ulavnom u
"eriodu a"solutne monar#ije i uvjetima "relaza iz feudalizma u ka"italizam./
4
Obavjetajne
slube imaju dvostruku ulou. !!% jedne strane su dune da "riku"e tajne "odatke o stranim
dravama ili oranizacijama! da i# analiziraju i na osnovu toa izvre "otrebne "rocjene kako
bi rukovodstvo us"jenije kreiralo! odnosno s"rovodilo svoju "olitiku. 4stovremeno su dune
da s"ecifi$nom aktivno&u zatite tajne "odatke u so"stvenoj dravi! onemou&avaju&i
efikasno djelovanje obavjetajni# slubi drui# zemalja./
:
8ratak osvrt na neke osnovne
zajedni$ke karakteristike obavjetajni# slubi! ukazuje na svu sloenost i razli$ite "ristu"e
"rilikom definisanja i "redstavljaju sloen "redmet nau$no interesovanja. Polaze&i od
navedeno! obavjetajnu slubu moemo definirati kao s"ecifi$nu! s"ecijaliziranu
visoko"rofesionalnu i relativno samostalnu instituciju drutva koja u skladu sa zakonom
datim ovlatenjima i koritenjem "osebni# lealni# i tajni# metoda i sredstava na sistemski
na$in "riku"lja ti&ene relevantne obavjetajne "odatke i drue informacije o "lanovima i
namjerama drui# drava ili nji#ovi# "ojedini# institucija koji su "otrebni za oblikovanje!
kreiranje i voenje lobalne "olitike naro$ito na vanjsko'"oliti$kom "lanu. 4stovremeno
zaduenje obavjetajne slube je da zatiti vitalne interese vlastite drave! tako to otkriva!
"rati! izu$ava! onemou&ava djelovanje strani# obavjetajni# slubi! te drui# struktura koje
se "rvenstveno na taj na$in bave raznim vidovima nedozvoljeni# djelatnosti. 4z navedene
definicije jasno je vidljivo da obavjetajna sluba "odrazumijeva obavjetajnu i
kontraobavjetajnu djelatnost kao i to da ima obiljeja tajnosti! osnovnu funkciju u njenom
djelovanju "redstavljaju mjere "reventivno karaktera! "rimjenjuje s"ecifi$ne metode i
sredstva i da se u izvravanju oficijelni# zadataka "rimjenjuje delikatan! s"ecifi$an i krajnje
odovoran sistem rukovoenja.
3
Aba.ovi/ %.' D"0avna be.bje1nost2 3vo1 i te#e&jni 4oj#ovi' Sa"ajevo ()00)*+ s"t. )0-
5
RAZVOJ I OSNOVE OBAVJETAJNE DJELATNOSTI
1.:. Obavjetajni "a1 i&i 1je&atnost je rezultat "riku"ljanja! obrade!
interacije! ra$lambe! "redikcije! inter"retacije i diseminacije
obavjetajni# "odataka. Obavjetajni "odatak! odnosno
obavjetajna informacija je svako novo saznanje o stranoj dravi!
kriznom "odru$ju! trenuta$nom ili "otencijalnom "rotivniku i
svakom
druom objektu "riku"ljeno obavjetajnim
radom.
2. PRVE OBAVJETAJNE
AKTIVNOSTI
!!3 "rotekli# 1; stolje&a! od kada "ostoje
dokumenta o obavjetajnoj djelatnosti! ona je
slijedila uku"ni razvoj drutva. 3
robovlasnitvu i feudalizmu obavjetajna sluba "ostoji u drutvenoj zajednici kao aktivnost
kojom se "riku"ljaju tajni "odaci o "rotivniku. 3 to vrijeme nosioci obavjetajne funkcije su!
istovremeno! i nosioci "oliti$ke vlasti vodstva "okreta./
4
0ostu"ni izvori i saznanja o razvoju
obavjetajni# aktivnosti u starom vijeku! tj. u "rvobitnoj zajednici i robovlasnitvu! kao i u
srednjem vijeku do doba renesanse! "okazuju da su ona bila isklju$ivo vojno'"oliti$ke
"rirode. 4s"oljavale su se u formi klasi$ne "ijunae i kontra"ijunae. 2osioci ovakvi#
obavjetajni# aktivnosti ulavnom su bili "ojedinci. ,0o oranizacije vojno obavjetajni#
slubi vladari -vojskovoe. su "odatke o ne"rijatelju dobij ali od strane u#oda! a kasnije i
so"stveni# izvia$ki# orana i jedinica za $iji rad je bilo obi$no zadueno jedno lice/. <edna
od karakteristika aktivnosti ovo vremena je i nji#ova vezanost za ratovanje! odnosno!
obavjetajni rad nije bio stalan i sistematski! ve& je "reduziman naj$e&e u vrijeme oruani#
sukoba. 3 starom i srednjem vijeku obavjetajna aktivnost je smatrana aktom izdaje i
nemilosrdno je kanjavana. 3 staroj )r$koj "ijunaa je sankcionisana smrtnom kaznom uz
konfiskaciju cjeloku"ne imovine i bacanjem lea izvan ranica zemlje. Prvi "isani tra o
"ostojanju obavjetajne aktivnosti datira iz "erioda oko 1===.odine ".n.e. Radi se o linenoj
"lo$ici koja je "ronaena na "odru$ju dananje isto$ne %irije! na kojoj je za"isan za sada "rvi
"oznati "ijunski izvjetaj na svijetu. Radi se o tome daje izvjesni "ijun 7anum! izvjetavao
svoa os"odara o situaciji u susjednim ne"rijateljskim naseljima! "redlau&i i odreene
4
%i&osevi6. %.' Siste# 1"0avne be.be1nosti' Beo"a1 ()001*+
6
RAZVOJ I OSNOVE OBAVJETAJNE DJELATNOSTI
bezbjedonosne mjere u slu$aju iznenadno ne"rijateljsko na"ada. %li$ni "isani izvori
"ronaeni su i u +aloj >ziji -1;==.odne ".n.e do 1:?=.odine ".n.e.. i sadre "ijunske
izvjetaje koji su se "odnosili faraonima. 4storijski "odaci "otvruju da su se obavjeatjnim
aktivnostima intenzivno bavili 9etiti! @eni$ani i drui drevni narodi %redozemlja! 7lisko i
%rednje istoka i da su "ijunaa i informisanje imali vr#unski "rioritet za nji#ove vladare i
vojskovoe. 3 vrijeme stvaranja "rve jevrejske drave! nailazimo na "rimjere koji ovore o
"ostojanju i razvoju obavjetajni# aktivnosti. 5ak se i u 7ibliji na vie mjesta mou "rona&i
citati koji kazuju da su obavjetajne aktivnosti razvijane u tom "eriodu.
2.1. Prve obavjetajne slube u Evro!"
,3 @rancuskoj je snaan razvoj obavjetajni# aktivnosti "o$eo jo u A444 vijeku. Prvi "ut u
istoriji! za vrijeme vladavine kralja Buja 4A -1114'11?=.! drava je normativno reuisala
oranizaciju "olicijski# i obavjetajni# ustanova i "oslova. (a ovo francusko vladara tvrdi
se daje idejni tvorac stvaranja francuske obavjetajne slube kao "osebno dravno orana! a
takoe se smatra i tvorcem francuske kontra"ijunaeC
;
. Dakoe je "osebno "oznat "o tome
to je osnovao ,Erni kabinet/! ustanovu koja se bavila cenzurom "isama. 1FF?.odine Buj
A4* osnovao je "rvu modernu "oliciju "od nazivom 7iro bezbjednosti! kao s"ecijalizovani
oran dravne u"rave za borbu "rotiv "oliti$ki# "rotivnika. 1?G;.odine u @rancuskoj su
donijeti "ro"isi kojima se odreuje odovornost "olicije za unutranju bezbjednost drave.
Obavjetajne aktivnosti u Enleskoj su se razvijale u eta"ama koje su obiljeili "ojedini
vladari. 14:4.odine u Enleskoj je ustanovljeno zvanje ,dravni izvjestitelj/ $iji je zadatak
bio da otkriva revolucionare i revolucionarne s"ise. 9enrik *44 je u to vrijeme osnovao
obavjetajnu slubu koja je imala razranatu obavjetajnu mreu! kako bi o$uvao kraljevsku
vlast nakon zavretka Rata rua. Ova obavjetajna sluba u svom radu koristila je vrbovanje!
"la&anje i koritenje aenata svi# ranova! od "lemi&a do "rosjaka. 3 doba 9enrika *44
"ojavili su se "rvi enleski ,rezidenti/ trajno nastanjeni u zemljama koje "ijuniraju. 3
vrijeme vladavine kraljice Elizabete 4 -drua "olovina A*4 vijeka.! u oranizaciji
obavjetajni# aktivnosti! "osebno se istakao enleski dravnik @rensisi *olsinem koji se
smatra utemeljiva$em "rinci"a oranizovanja savremeno obavjetajno rada. 1;H?.odine
*olsinem je sa$inio %kicu za "riku"ljanje obavjetajni# saznanja iz %"anije! to je "rakti$no
jedini sa$uvani dokument o oranizaciji njeove tajne slube.
5
De&i/ %.' Osnovi be.bje1nosti' Beo"a1 (1771*+ st". 18
7
RAZVOJ I OSNOVE OBAVJETAJNE DJELATNOSTI
%#vataju&i zna$aj obrazovanja za obavjetajni rad anaovao je mnoobrojne kadrove sa
Oksforda i 8embrida koji su nakon obuke -ifrovanje! dekri"tovanje i si.. u"u&ivani u zemlje
Evro"e i %rednje istoka! sa ciljem da se tamo trajno nastane i infiltriraju u najvie drutvene
kruove. 8asnije su enleskim obavjetajnim aktivnostima rukovodili 0on Derlo i 0ord
0aunin. Derlo je us"jeno oranizovao i unutranju obavjetajnu slubu i "osebnu "oliciju
koja se anaovala na zaatiti 8romvela od zavjera i ustanaka i "rvu deifrersku slubu! na
$ijem $elu je bio "rvi dekri"ter 0on *oli sa Oksforda. ,Enleska je krajem A*44 i
"o$etkom A*444 vijeka! kao najmo&nija "omorska i kolonijalna sila izradila i najmo&niju
obavjetajnu slubu to vremena. (a#valjuju&i tome us"jela je! da izradi kvalitetnu
aenturnu mreu u ne"osrednoj okolini 2a"oleona! "reko koje je oranizovala antifrancusku
koaliciju i otklonila o"asnost od invazije 2a"oleonovi# tru"a na *eliku 7ritaniju/.
F
2a teritoriji Pruske u isto vrijeme bile su "oznate i razvijane mnoe obavjetajne vjetine koje
su svoj vr#unac razvoja doivjele za vrijeme vladavine @ridri#a *eliko. On se smatra ocem
oranizovane vojne "ijunae tj. obavjetajne djelatnosti koja se "osebno razvijala u okviru
vojni# di"lomatski# misija. Dakoe je osnovao "rvu obavjetajnu slubu na teritoriji
2jema$ke! kojom je li$no rukovodio! a koja se nakon njeove smrti "odijelila na dvije slube:
tajnu "oliti$ku "oliciju i tajnu vojnu obavjetajnu slubu. ,@ridri# *eliki je "ruio zna$ajan
do"rinos u teoriji obavjetajni# aktivnosti! klasifikuju&i "ijune u $etiri ru"e:
1. obi$ni "ijuni su bili ' bijednici iz siromani# slojeva koji rade za male svote novca6
1. dvostruki "ijuni -dvojnici. su ulavnom sluili za dezinformisanje "rotivnika6
:. "ijuni iz dosljednosti su obi$no bili ljudi iz vii# kruova "reko koji# se molo izvriti
"otku"ljivanje6
4. najzna$ajniji "ijuni ' tajni aenti! koji su radili "rotiv vlastite volje na osnovu ucjene ili
"rijetnje6/
?
3 Earskoj Rusiji obavjetajne aktivnosti su se razvijale kroz .stanak i razvoj dinasti$ki#
"olicijsko'bezbjedonosni# i obavjetajni# stitucija meu kojima "osebno treba izdvojiti
slijede&e: Dajne biroe i Ieobraenski biro! 8ancelariju za tajno obavjetavanje! 8omitete
jzbjednosti! Dre&u sekciju i O#ranu. (a$eci Ruski# obavjetajni# slubi itiraju jo iz vremena
4vana )rozno koji je jo 1;F;.odine formirao ranizaciju vojno karaktera "od nazivom
,O"ri$ina/.
6
De&i/ %.' Osnovi be.bje1nosti' Beo"a1 (1771*+ st". 19
7
Staji/ Lj.' Osnovi be.be1nosti' Beo"a1' (1777*+ st".85
8
RAZVOJ I OSNOVE OBAVJETAJNE DJELATNOSTI
#. SAVRE$ENI OBAVJETAJNI RA%
%a nastankom ka"italizma u 1H. i 1G. vijeku obavjetajne slube dobijaju "oseban zna$aj i
ulou. Politika "ostaje klju$ni "ratilac svi# revolucionarni# kretanja! dolazi do razvoja
ideoloije drava i dravnosti! i us"ostavljanju jako dravno a"arata. Obzirom na sloenost
meunarodni# "oliti$ki#! ekonomski#! vojni# i drui# odnosa iz to "erioda! uslovilo je
"otrebu oranizacije i kreiranja moderne obavjetajne slube. ,Polaze&i od maksime da cilj
o"ravdava sredstvo! a uvaavaju&i $injenicu da je "ostojala velika diskre"anca i diskontinuitet
izmeu konce"cijsko'"roramske "olitike i do"rinosa u stvaranju uslova za "revazilaenje
svi# oblika "oliti$ko'ideoloke isklju$ivosti i netolerancije! sistemsko odravanja ambijenta
mobilno stanja zbo vanjske o"asnosti i intrvencionisti$ke strateije! otvorene "rijetnje
silom i si.! dovelo je do daljnje usavravanja i modernizacije obavjetajne slube/.
0inami$ne "romjene u svim oblastima ivota dovele su da "o$etne obavjetajne aktivnosti
- lukavstvo! "revare! "ijunaa. "rerastu u "rofesionalanu! modernu i sloenu oranizaciju
dravno a"arata.C
H
#.1. Pr"n&"!" ra'a savre(en") obavjetajn") slub"
Obavjetajne slube se u svojoj djelatnosti "ridravaju odreeni# "rinci"a! koji nisu svudje i
uvijek utvreni slubenim "ravilima i uredbama. Princi"i rada "roisti$u iz o"te "oliti$ke
konce"cije drave! "osebni# "oliti$ki#! vojni# i drui# ciljeva odreene drave "rema druim
dravama! uloe obavjetajne slube kao i iz karakteristika obavjetajne i subverzivne
djelatnosti. Rad savremeni# obavjetajni# slubi zasniva se na slijede&im "rinci"ima:
Sveobuhv!"o#! u $%u
Primjenom ovo "rinci"a! nastoje se "riku"iti kom"leksni "odaci o stanju i "rilikama u
druim zemljama. 4m"erativni zadatak svake obavjetajne slube je da na sveobu#vatan na$in
istrauje skoro sva "odru$ja ivota i rada drui# drava. 7ez sveobu#vatnosti u radu!
obavjetajne slube ne mou odovoriti svim izazovima koji "rate razvoj savremeno
drutva.
Ko"!&"u&!e! & &"!e"'&!e! $%
8
:o";evi/ O.' Osnovi 1"0avne be.bje1nosti' Beo"a1 (17,8*+ st".,9.
9
RAZVOJ I OSNOVE OBAVJETAJNE DJELATNOSTI
Obavjetajne slube djeluju ne"rekidno a u kriznim i ratnim "rilikama dolazi do maksimalno
anaovanja svi# ras"oloivi# ka"aciteta u radu obavjetajni# slubi. 7ez kontinuiteta u radu
nema ni odranja "ovoljno stanja siurnosti u drutvu.
(e"!$)&'*&+ $% & $u,ovo-e"+
Obavjetajne slube centralizovano rade i rukovode obavjetajnim oranima! jer to za#tijeva
"riroda "osla! s tim to je centralizacija rada nedje vie a nedje manje zastu"ljena to zavisi
od dravne u"rave. Ovaj "rinci" je fundament u oranizacionom smislu! koji se u ve&oj ili
manjoj mjeri koristi u oblikovanju obavjetajni# slubi! obzirom na nji#ovu veoma odovornu
i s"ecifi$nu ulou u drutvu.
Au!o"o."o#! u $%u
>utonomnost djelovanja obavjetajni# slubi treba se odvijati u ustavno"ravnim okvirima sa
leitimnom civilnom i ostalim oblicima kontrole. 4 najoranizovanije slube su bez "otrebne
kontrole izlazile izvan zakonom do"uteni# okvira! to je $esto znalo izazvati "oliti$ke
im"likacije! naruavanjem osnovni# "rava i sloboda raana.
T+"o#! obv+e/!+"o0 $%
Obavjetajne slube moraju voditi ra$una o tajnosti svo o"erativno "ostu"anja. Dajnost rada
se smatra fundamentom obavjetajne djelatnosti. Ovaj "rinci" "odrazumijeva tajno
"riku"ljanje "odataka i informacija koje su od vitalno zna$aja druim dravama.
O1e$!&v"o#! & 1$vov$e.e"o#! u $%u
O"erativnost je u uskoj korelaciji sa kontinuitetom i intenzitetom djelovanja. O"erativnost
za#tijeva brzinu! ta$nost i efikasnost radi ostvarenja "lanirani# ciljeva. %vako "ro"utanje
"ojedini# radnji u realizaciji o"erativni# mjera koje se odnose na "riku"ljanje! tajni# i
zati&eni# "odataka drui# drava! kasnije je veoma teko ili se nikako ne moe nadoknaditi
O2"'&v"o#! & &"2&)!$*&+ u $%u
Ofanzivnost u radu "odrazumijeva odreenu dozu bezobzirnosti! odnosno aresivnosti.
4nfiltracija u redove "rotivnika je "osebno izraena u ratnim "rilikama. 3 mirnodo"skim
10
RAZVOJ I OSNOVE OBAVJETAJNE DJELATNOSTI
uslovima infiltracija se vri u dva "ravca. 3 "rvom se nastoji infiltrirati u obavjetajni i
bezbjedonosni sistem! drui# zemalja! a u druom se nastoje obezbjediti "ozicije u svim
ostalim "oliti$kim! vojnim! nau$nim! kulturnim i druim sredinama.
S1e*&+)&'*&+ u $%u
%veobu#vatnost u radu savremeni# obavjetajni# slubi nametnula je "otrebu stroe "odjele
rada i s"ecijalizacije. 4stovremeno obavjetajno "ra&enje i istraivanje veliko broja "itanja
stru$no karaktera za#tijeva ui stru$ni "rilaz "ojedinim "roblemima. Princi" s"ecijalizacije
"rimjenjuje se u radu svi# djelovanja obavjetajni# slubi! kako bi se za najkra&e vrijeme
dobili maksimalno mou&i kvalifikovani rezultati obavjetajno rada.
K$e!&v"o#! & o$&0&")"o#!
Obavjetajne slube u svakoj situaciji nastoje da "ronau to oriinalniJ a rjeenja. 3
obavjetajnoj "raksi svako ablonsko "onavljanje "ostu"aka u sutini "rua ansu su"rotnoj
strani da na vrijeme osujeti obavjetajnu akciju koja se izvodi ili namjerava da se izvede.
(bo toa obavjetajne slube svaku zna$ajniju aktivnost detaljno "ri"remaju! dje se ni
sitnice ne "re"utaju slu$aju i ne dozvoljavaju se im"rovizacije.
3. METODE RADA OBAVJETAJNI4 SLUBI
Dajni metodi zauzimaju centralno mjesto istraiva$ke aktivnosti obavjetajni# slubi koje i#
nastoje to vie usavriti kako bi se u konkretnoj obavjetajnoj o"eracionalizaciji "ove&ala
o"erativnost! efikasnost! "rodornost! blaovremenost i si. 3 "raksi obavjetajni# slubi
izdvajaju se dva tajna metoda: aenturni -klasi$ni. metod i metod tajne "rimjene te#ni$ki#
sredstava.
>enturni metod "odrazumijeva "riku"ljanje "odataka od strane tajni# saradnika
obavjetajne slube -ne"rofesionalaca.. >entom obavjetajne slube moemo nazvati
lice koje rukovoeno odreenim motivima! tajno! oranizovano i ne"rofesionalno! "o
11
RAZVOJ I OSNOVE OBAVJETAJNE DJELATNOSTI
za#tjevu i za ra$un obavjetajne slube! drave! "okreta! u strukturama "rotivnika
tajno "riku"lja zati&ene "odatke i na taj na$in i# dostavljanaloodavcu.
+etod infiltracije je jedan od najsloeniji# i najrizi$niji# metoda tajno rada a ujedno
je i najstariji metod koji moemo "ratiti jo od "erioda robovlasni$ko drutva. Ovaj
metod sastoji se u tome da se "ri"adnik obavjetajne slube na naj"odesniji na$in
urauje u strukture su"arni$ke strane. 3 radu obavjetajni# slubi! a naro$ito kada se
radi o zadacima sa visokim rizikom! mora se "rilaziti sa dobro osmiljenim "lanom i
"ri"remom
+etod tajne "rimjene te#ni$ki# sredstava je veoma vaan u radu obavjetajni# slubi
jer se savremeni obavjetajni rad ne moe zamisliti bez koritenja najmoderniji#
teni$ki# sredstava. +etod tajno koritenja moli bismo defmisati kao tajno -ilealno.
uraivanje i koritenje! odnosno "rimjenu raznovrsni# visokosofisticirani# te#ni$ko'
te#noloki# i drui# s"ecijalni# sredstava! "omo&u koji# obavjetajci ili aenti
"riku"ljaju i blaovremeno dostavljaju "recizne i "ouzdane obavjetajne zati&ene
"odatke koji su od "osebno zna$aja za siurnost drave.
3.1. P$&,$&ve"e .e!o%e obv+e/!+"e #)u5be
Prikriveni metod se koristi za "riku"ljanje obavjetajni# "odataka iz razloa to se na taj
na$in $uvaju i tite izvori tajni# metoda! "osebno oni# koji su relevantni i instalirani u stranoj
dravi. 3 dosadanjoj obavjetajnoj "raksi ulavnom se "rimjenjuju tri metode: metode
"rikriveno anketiranja! metode "rikriveno o"serviranja i metode "rikriveno nau$no
istraivanja.
' Prikrivenu anketu mou voditi samo obu$ena i stru$na lica! kako bi doli do saznanja i
zaklju$aka iz "odru$ja obavjetajno israivanja.
12
RAZVOJ I OSNOVE OBAVJETAJNE DJELATNOSTI
' Prikriveno o"serviranje je "lanska i sistematska djelatnost koju vri stru$no "rofesionalno
lice koje "osmatranjem i koritenjem so"stveni# $ula i odovaraju&i# te#ni$ki# sredstava
"riku"lja "odatke. (a ovaj metod je vano objektivno i "recizno "osmatranje i biljeenje svi#
uo$eni# za"aanja na sistemski i metodoloki na$in.
+etod "rikriveno nau$no istraivanja zauzima "osebno mjesto u obavjetajno'istraiva$koj
"raksi. Pod metodom "rikriveno nau$no istraivanja "odrazumijeva se "lansko
anaovanje nau$nika ili nau$ne ustanove! koji na "rikriven na$in oranizuju nau$no
istraivanje radi "ribavljanja obavjetajni# "odataka o "rotivniku.
Razlike koje su kroz #istoriju "ostojale meu dravama! "ostoje i danas! uslovile su nunost
odmjeravanja snaa na "oliti$kom! vojnom! ideolokom! ekonomskom! a osobito na
obavjetajnom "lanu! sa ciljem "romjene odnosa snaa i nametanja odovaraju&i# sistema
vrijednosti. ,0akle! sutina! razvoj! mjesto! zna$aj obavajetajne slube! na$in njeno rada!
"odru$je interesiranja! trebamo traiti u drutaveno'"oliti$kim odnosima! koji su o"redjeljivali
na$in njene oranizacije!tajno djelovanja! $iji su "odaci sluili za kreiranje konce"cijsko'
strateijski# okvira kao "oliti$ko'metodoloko'o"erativno istrumentarija za zatitu i
ostvarivanje nacionalni# ciljeva! kako na unutranjem tako i na vanjsko"oliti$kom "lanu./
G
*AK+J,-AK
4z razvoja obavjetajne djelatnosti kroz "ovijest uo$ava se daje ona imala zna$ajnu ulou u
"rocesu drutveno razvoja. (bo toa je $esto bila "redmet izu$avanja ne samo nau$ni#
kruova! neo i oni# struktura koje su vrile kontrolu drutveni# "oslova unutar "ojedini#
drutveni# subjektiviteta. +noi istori$ari! filozofi! "oliti$ari i bivi obavjetajci'"rakti$ari
nastojali su da adekvatno objasne "orijeklo! evoluciju i institucionalizaciju obavjetajne
djelatnosti! ali je rezultat ti# na"ora bio ulavnom skroman! "rvenstveno zbo toa jer
obavjetajnu djelatnost od njeno nastanka karakterie tajnost. +edu teoreti$arima "ostoje
velike razlike u tuma$enju eneze obavjetajno fenomena u cjelini! a "osebno u vezi sa
nastankom obavjetajne djelatnosti. Pojedini autori koji obavjetajnu djelatnost "ri#vataju kao
istorijsku kateoriju! vezuju je za nastanak "rvi# drava! a neki zastu"aju stajalite da je
obavjetajna aktivnost nastala $ak i u "reddravnom drutvu! jer su izvianje i osmatranje
"ostojali i u naj"rimitivnijim zajednicama. Pojava nejedanakosti i razlika! unutar drutveni#
zajednica dovele su do nastanka tajni meu njenim $lanovima. %amim tim! uslovijena je i
9
%as&ea. R.' Teo"ije i siste#i si!"nosti' Sa"ajevo ()001*+ st". )1)
13
RAZVOJ I OSNOVE OBAVJETAJNE DJELATNOSTI
"otreba da se u ostvarenju razli$iti# interesa i razrjeavanju drutveni# sukoba tajne doznaju!
s"rovoenjem obavjetajni# aktivnosti.
%a nastankom ka"italizma u 1H. i 1G. vijeku obavjetajne slube dobijaju "oseban zna$aj i
ulou. Politika "ostaje klju$ni "ratilac svi# revolucionarni# kretanja! dolazi do razvoja
ideoloije drava i dravnosti! i us"ostavljanju jako dravno a"arata. Obzirom na sloenost
meunarodni# "oliti$ki#! ekonomski#! vojni# i drui# odnosa iz to "erioda! uslovilo je
"otrebu oranizacije i kreiranja moderne obavjetajne slube.
2esumnjivo je da se ni vrijeme ni mjesto nastanka obavjetajne djelatnosti ne moe "recizno
niti sa siurno&u utvrditi! jer je obavjetajna djelatnost nastala duotrajnim evolutivnim
"rocesom.
LITERATURA:
>bazovi& +.! 0ravna bezbjednost: 3vod i temeljni "ojmovi! %arajevo -1==1.6
0eli& +.! Osnovi bezbjednosti! 7eorad -1GG1.6
+aslea. R.! Policija ' Oranizacija i funkcionisanje u demokratskom drutvu!
%arajevo -1GGG.6
+aslea. R.! Deorije i sistemi siurnosti! %arajevo -1==1.6
Korevi& O.! Osnovi dravne bezbjednosti! 7eorad -1GH;.6
%taji& Bj.! Osnovi bezbednosti! 7eorad! -1GGG.6
)rizold >.! Datalovi& %.! Evrtila *.! %uvremeni sistemi nacionalne siurnosti! (areb
-1GGG.6
14
RAZVOJ I OSNOVE OBAVJETAJNE DJELATNOSTI
15