POREMEAJI U EMOCIONALNOM RAZVOJU

Emocionalni razvoj je jedan od najvanijih procesa u razvoju linosti. Rezultat

je meusobnog utjecaja biolokih znaajki pojedinca i njegova socijalnog
uenja. Taj je proces dio opeg procesa socijalizacije. Emocionali razvoj
predkolskog djeteta diktiran je njegovim potrebama koje su u ovoj dobi
posebno naglaene kroz !izioloke psihike i socijalne potrebe "hranjenje
ugoda zadovoljstvo ljubav prihvaenost# to dijete moe zadovoljiti jedino u
interakciji sa drugima posebno u obitelji tj. s osobama koje se skrbe o djetetu
od najranije dobi. $koliko se navedene djetetove potrebe ne ispune javljaju se
emocionalni okovi dugotrajna tuga usamljenost neuhranjenost umor i sl. to
dovodi do toga da djeca postaju plaljiva nepovjerljiva prkosna ljubomorna
povlae se ili postaju agresivna. %ak i pretjerana skrb strah za dijete prevelika
njenost i dr. takoer nepovoljno djeluju na emocionalni razvoj pa se javlja
strah kasnije nesigurnost zabrinutost ljutnja ljubomora stid razoarenje i
zavist.
&avedeni nepovoljni ishodi u emocionalnom ivotu djeteta nazivaju se
poremeaji u emocionalnom razvoju i mi ih klasi!iciramo na slijedei nain'
a# strah
b# plaljivost
c# plaljivost
d# depresija
e# ljubomora
!# ljutnja
STRAH
(trah je najee normalna redovno prisutna pojava u doba djetinjstva pa je
upravo predkolska dob ispunjena razliitim strahovima. )ojava i intenzitet
straha ovisi o dobi djeteta njegovom iskustvu te intelektualnoj znanosti. (trah
je normalna reakcija na odreenu opasnost vezanu uz situacije ili objekte koji
su vanjski ili stvarni i u tom sluaju ima zatitnu ulogu. *pak ukoliko strah nije
razmjeran uzroku niti u odnosu sa objektom straha ili ako prijee odreenu
mjeru postaje bolesnim stanjem. +oe se rei da je strah normalan ako je jaina
straha jednaka intenzitetu opasnosti dok je patoloki strah onaj koji je vei od
intenziteta opasnosti ili kada opasnost ne postoji. ,okazano je da je strah
intenzivniji u ranoj dobi da se odrastanjem smanjuje ali se i vea djeca mogu
bojati neega ega se mlai ne plae ker se strah iskustvom konkretizira. )ostoje
razliite vrste straha' anksioznost "tjeskoba opi strah koji nije vezan uz
odreene situacije ili objekte# !obije "nerealni strahovi od odreenih situacija
pojava predmeta osoba koji se stalno ponavlja# separacijski strah "strah od
odvajanja naputanja# noni strah.
$zroci straha kod djece su takoer razliiti npr.' bol zvukovi mrak smrt
naputanje doivljavanje neprijatnosti u odreenim situacijama prenoenje
straha sa roditelja imitacija odraslih za situacije u kojima jo nema vlastito
iskustvo. Razliite mogu biti i reakcije na strah' pla znojenje guenje
mokrenje drhtanje gubitak sna i teka. *ntenzivno stanje straha djeluje ne !izike
i duevne !unkcije zbog ega odrasli moraju pokuati pronai uzrok straha i
djelovati na njega kao i preventivno djelovati jaanjem sigurnosti povjerenja i
samopouzdanja kod djece.
PLALJIVOST
To je oblik ponaanja opi stil !unkcioniranja kod pojedine djece. -na pokazuju
plaljivost u razliitim ivotnim situacijama u odnosu prema osobama
pojavama i sl. )laljivost je kao patoloka pojava ea kod starije djece a
ukazuje na to da se dijete osjea nesigurnim ugroenim bez samopouzdanja
bespomonim i tome se ne moe samostalno oduprijeti. .ako plaljivost koi
spontanost ta su djeca obino neodluna ne usuuju se natjecati sa drugima pa
ni uspjeh ne doivljavaju kao adekvatnu mogunost. .od plaljive su djece
mogui i drugi poremeaji' mucanje mokrenje i noni strah. $zroci za
plaljivost kod djece su razliiti npr' autoritaran i strog odgoj temeljen na
strahu !iziko i duevno zlostavljanje ali i pretjerano maenje i prezatienost
popustljivost nedosljednost i nedovoljna emocionalna prihvaenost od strane
roditelja.
PLALJIVOST
)la se javlja rano u razvoju djeteta a prema nekim pokazateljima ta se djeca
smatraju tee odgojivima. To su iritabilna djeca. Rije je o djeci koja esto
plau uz to se veu i drugi problemi "hranjenje spavanje# to izaziva napetost
u porodici i utjee na ponaanja drugih prema tom djetetu. -drastanjem se pla
di!erencira pa se razlikuje pla zbog gladi straha i sl. (matra se da djeca
plaem izraavaju negativna stanja npr. strah gnjev ljubomoru dok drugi
smatraju da dijete pomou plaa uspostavlja vlast nad odraslima i provodi svoju
volju odnosno plaem dominira svojom okruenjem i tako pribavlja povlastice
za sebe.
DEPRESIJA (POTITENOST)
/ko se potitenost javlja kao povremena pojava ako je kratkotrajna i prolazna
to je obino normalno stanje i s dobi se smanjuje. +eutim tzv. hronina
potitenost obino je posljedica munih ivotnih iskustava i znak je nepravilnog
razvoja djeteta. .ako i odrasli i djeca mogu biti depresivna ali to ne iskazuju na
isti nain jer reagiraju emocionalno a ne misaono. (imptomi ovise o dobi a ne
uzroku. ,epresivna stanje djece su ee reaktivna a rjee iz unutarnjeg
razloga. ,epresivna su stanje kod predkolske djece rijetka pojava a
mani!estirati se mogu kroz tugu potitenost i povuenost ali i kao nemir
impulzivnost i hiperaktivnost u vezi sa hranjenjem i spavanjem.
LJUBOMORA
0jubomora se u predkolskoj dobi iskazuje na vrlo buran nain bez prikrivanja
a vrhunac obino dosee izmeu tree i etvrte godine. +eutim lako se
dogaa pogotovo kod maene i prezatiene djece da se takav oblik ponaanja
zadri i kasnije te utjee na odreeni stil ponaanja to je zank emocionalne
nezrelosti. 0jubomora se moe iskazivati otvoreno ili prikriveno "u ovom se
sluaju tee prepoznaje#. +ani!estni oblik ljubomore izraava se uvredama
durenjem plaem agresijom regresijom. 0jubomora se moe pojaviti kao
reakcija na mogui ili stvarni gubitak ljubavi. ,jeca koja su razmaena sebina
i nesigurna u sebe pokazuju ljubomoru ee nego ostala djeca a i javlja se
ee kod djevojica nego kod djeaka. 0jubomora je sloena emocija a sastoji
se iz straha srdbe boli samosaaljenja potitenosti i zabrinutosti. $ prevenciji
te pojave potrebno je razvijati pozitivne emocije i osobine linosti djeteta
samopouzdanje i sl. ali i izbjegavati situacije koje mogu biti izravan povod
takvom ponaanju.
LJUTNJA (GNJEV, BIJES)
0jutnja je u predkolskoj dobi najuobiajenija emocija zbog toga jer ima mnogo
provocirajuih situacija a djelomino i zato jer dijete brzo ui da je koritenje
ljutnje lak i brz put do onoga to eli. (ituacije koje u ovoj dobi lako provociraju
ljutnju jesu kon!likti zbog igraaka oko odravanja higijene i odijevanja
nagrada zanimljivih aktivnosti koje se brane i sl. $ mlaoj se dobi ljutnja
iskazuje plaem vikom bacanjem po podu a kasnije ljutnja traje krae ali se
javlja mrzovolja i plaljivost. (matra se da u predkolskoj dobi djeaci imaju
ee ispade bijesa nego djevojie. ,urenje je posebna vrsta ljutnje1 kada dijete
treba napraviti neto to ne voli kad time eli postii da ga se zapazi da izbori
posebne povlastice za sebe. 2njev je oblik ponaanja djece kad ih se vrijea
neopravdano kanjava ismijava i sprjeava.
$vaavanje linoti djeteta a!irmativan pristup usmjeravanje interesa na druge
aktivnosti i sl. sprjeava nepovoljan emocionalni razvoj predkolskog djeteta.