1

Primjena OFDM-a u irokopojasnim

pristupnim mreama realiziranim pomou
vodova energetske mree
Mario Bogdanovi
Siemens d.d.
upanijska 21/V
31000 Osijek
Email: mario.bogdanovic@siemens.com


Saetak U zadnjih nekoliko godina poela su
intenzivnija istraivanja mogunosti realizacije
pristupnih komunikacijskih mrea koritenjem vodova
elektrine mree (engl. PLC Powerline Communication)
koji koristi niskonaponsku i srednjenaponsku energetsku
mreu za prijenos podataka vee propusnosti (1 Mbps i
vie). Budui da su vodovi energetske mree agresivna
okolina za prijenos signala (utjecaj uma, multhipath,
strong channel selectivity) odabir modulacijske tehnike
jedan je od najvanijih faktora kod razvoja i relizacije
ovakvih sustava. Ovaj rad daje pregled dosadanjih
istraivanja ortogonalne modulacijske tehnike u
frekvencijskoj domeni (OFDM - orthogonal frequency
division multiplexing) na PLC sustavima. OFDM
modulacija je pokazala dobra radna svojstva u drugim
tekim prijenosnim okolinama te je stoga prilagoena za
iroku primjenu na beinim (engl. wireless) i PLC
sustavima zbog svog svojstva izvrsnog iskoritavanja
pojasne irine (engl. bandwidth). OFDM omoguuje
princip prijenosa podataka dijeljenjem slijeda bitova u
nekoliko paralelnih slijedova bita, od kojih svaki ima
puno nie brzine prijenosa, koristei razliite nosioce
(koji se jo nazivaju i podnosioci) za modulaciju tih
podslijedova. U ovom radu emo se osvrnuti i na problem
pravednog dodjeljivanja resursa te emo dati i pregled
nekih postojeih rijeenja i algoritama kod dodjeljivanja
resursa u viekorisnikim sustavima.
Kljune rijei Power-line communication (PLC),
Orthogonal frequency division multiplexing (OFDM),
pravedno dodjeljivanje resursa
I. UVOD

Koritenje postojeih strujnih vodova za prijenos
podataka i glasa je posebno zanimljivo budui da bi
korisnicima usluga distribucije elektrine energije bila
ponuena i zamjena za tradicionalne mree za prijenos
podataka i glasa. Meutim, mree za distribuciju
elektrine energije nisu dizajnirane za telekomunikacije
i kao takve nisu pogodan transmisijski medij. Prema
tome PLC prijenosni kanal karakterizira visok i
frekvencijski ovisan um, promjene impedancije te
slabljenja signala (engl. fading) kao i nestalni uvjeti
umova. Razni izvori uma koji dolaze iz elektrinih
naprava u mrei negativno utjeu na PLC sustav
uzrokujui smetnje u prijenosu podataka. S druge
strane, da bi se mogle podrati vie brzine prijenosa,
PLC mrea treba raditi u frekvencijskom spektru do 30
MHz. Naalost, tada se PLC mrea ponaa kao antena
stvarajui elektomagnetska zraenja i smetnje ostalim
sustavima koji rade na tim frekvencijama (radio
servisi). Zbog navedenih razloga propisana su
ogranienja elektromagnetskih zraenja za PLC mree
(CENELEC) to nadalje dovodi do poveanja
osjetljivosti mree na smetnje.
Za reduciranje negativnog utjecaja na prijenos
podataka strujnim vodovima PLC sustavi moraju
primjeniti uinkovite modulacije, kao to je OFDM
(engl. Orthogonal Frequency Division Multiplexing).
OFDM tehnike modualcije doputaju veliko smanjenje
u sloenosti izjednaavanja kanala (engl. channel
equalizer complexity) te poveavaju otpornost signala
na deformacije. Znaajka OFDM-a je koritenje
frekvencijskog spektara na selektivni nain pogodan za
izbjegavanje frekvencijskih pojaseva ometanih
uskopojasnom interferencijom i kritinim
frekvencijama propisanih regulativama. Ortogonalnost
pak doputa spektralno preklapanje koje vodi do izrazite
uinkovitosti (dva puta bolja nego kod irokopojasnih
sustava s jednim nosiocem) dok tehnike bit loading-a
primjenjene na OFDM podnosioce omoguavaju
postizanje kapaciteta vrlo blizu teorijskom ogranienju
prijenosnog medija. Iz svih tih razloga OFDM se smatra
najboljim kandidatom za primjenu u irokopojasnim
PLC mreama.
II. PLC MREA
A. Topologija PLC mree
PLC pristupna mrea spojena je na temeljnu
komunikacijsku mreu (engl. backbone) kroz
transformatorsku stanicu, kao to je prikazano na Slika
1 ili kroz bilo koju stanicu u mrei. Zajedniki element
u niskonaponskoj energetskoj mrei je koritenje
razliitih tehnologija (koritenje raznih vrsta kabela, ...).
Topologija i njezin utjecaj na MAC (engl. Media Access
Control) sloj (pa tako i na protokole koritene na tom
sloju) ovise o nekoliko kljunih faktora:
1. Lokacija PLC mree (ruralno ili urbano,
poslovno, industrijsko podruje)
2. Gustoa korisnika (broj) i njihova
koncentracija (domainstva, zgrade)
3. Duljina mree (kratka-srednja-duga)
4. Dizajn mree (broj podmrea)
Na Slika 1 je prikazana mogua struktura PLC
mree. Tu je prikazano nekoliko dijelova mree od
2
transformatorske jedinice do korisnika. Svaki segment
(engl. section) ima drugaiju strukturu i razliit broj
korisnika. Korisnici mogu biti koncentrirani ili ratrkani
te mogu biti distribuirani na simetrian ili asimetrian
nain. Takoer postoje razlike i u duini mrea i
udaljenosti segmenata.

Slika 1 PLC pristupna mrea [1]

B. Karakteristike PLC transmisijskog kanala
Strujni vodovi nisu dizajnirani za prijenos podataka,
karakteristike prijenosnog kanala su vrlo nepovoljne to
se tie uma i visokog priguenja. Poto je medij
prijenosa vremenski promjenjiv, moemo ga opisati kao
viestazni (engl. multipath) kanal koji je prouzrokovan
refleksijama nastalim u granama kablova s nestalnim
impendancijama. Impedancija strujnih kanala je vrlo
ovisna o frekvenciji signala i topologiji mree.

Slika 2 Model viestaznog irenja signala

Viestazno irenje signala moemo jednostavnije
opisati modelom na Slika 2, gdje je: r fakor refleksije,
t faktor transmisije, l duljina grane, Z
L

karakteristna impedancija grane, g=rt teinski faktor
grane,
i
= di / vp kanjenje. Gubici uzrokovani
guenjem A(f,d) rastu s udaljenou i frekvencijom te
frekvencijski odziv od A do C moemo opisati s

(1)


Frekvencijski odziv H(f) odgovarajue prijenosne linije
duljine l moe se opisati kao:


(2)

gdje je U(x) napon ovisan o duljini voda i kompleksna
konstanta propagacije dana kao:

j C j G L j R + = + + = ) )( (
(3)

Parametri L' i C' opisuju induktivitet i kapacitet po
jedinici duine te se mogu ugrubo aproksimirati
geometrijskim dimenzijama i svojstvima materijala. R' i
G' predstavljaju otpor te vodljivost po jedinici duine.
Daljnjim proraunavanjima prema [2] dolazimo do
rezultata koji povezuje parametre kabla s konstantama
k
1
, k
2
i k
3
. Realni i imaginarni dio propagacijske
konstante moe se prikazati:

{ } f k f k f + = =
2 1
Re ) (
(4)

{ } f k f = =
3
Im ) ( (5)

Nadalje, deriviranjem i opsenim mjerenjima
frekvencijskih odziva dolazi se do aproksimativne
formule koja opisuje faktor priguenja :


k
f a a f + =
1 0
) ( (6)

preko koje se priguenje tipinog linka strujnog voda
opisuje sa samo tri parametra. Iz (2) i
k
f a a f + =
1 0
) ( (6)
priguenje kabla strujnog voda definira se kao:

( )
( )d f a a d f
k
e e d f A
+
= =
1 0
) (
,

(7)

C. Model kanala
Kombiniranjem viestaznog irenja iz (1) i priguenje
ovisno o duljini i frekvencije iz (7) dobivamo:

(8)



Formula (8) opisuje irenje signala kroz putanju s
dijelom kanjenja i s niskopropusnim karakteristikama
tj. priguenje se poveava s duljinom i frekvencijom
kroz udio priguenja. Teinski faktor g
i
sumira
refleksiju i transmisijski faktor du puta irenja signala
te je uglavnom sloen i frekvencijski ovisan. Dijelovi
signala koji su se irili po N puteva zbrajaju se u
odredinoj toki (toka C na Slika 2).
III. OFDM

Postoji nekoliko multipleks i modulacijskih schema
koje su prouavane za uporabu u PLC prijenosnim
sustavima i za uporabu u PLC mreama izabrane su:
1. CDM Code Division Multiplexing
2. OFDM - Orthogonal frequency division
multiplexing
i
f j
i
N
i
i
e d f A g f H
2
1
) , ( ) (

=
=

l f j l f
l
e e e
x U
l x U
f H


= =
=
=
=
) ( ) (
) 0 (
) (
) (

3 2 1 43 42 1
43 42 1
kanjenja
udio
f j
priguenja
udio
d f a a
N
i
faktor
teinski
f
i
i i
k
i g
e e e f g f H
2 ) (
1
) (
1 0
) ( ) (
+
=
=

3
CDM karakterizira neosjetljivost na uskopojasne
smetnje (engl. narrowband disturbances) i selektivna
priguenja (engl. selective attenuation) te takoer radi s
vrlo malom snagom signala, to je vano zbog
problema elektromagnetskog zraenja kablova.
Meutim, OFDM je predloena kao najbolja tehnika za
primjenu u PLC transmisijskim sustavima s velikim
brzinama prijenosa zbog svoje odline iskoristivosti
pojasne irine. OFDM prua prijenos podataka preko
brojnih podnosioca koji omoguuju koritenje
frekvencija odvojenih od kritinih frekvencija koje
koriste drugi komunikacijski sustavi.
OFDM prijenosni sustavi koriste brojne podnosioce
raspodijeljenje u frekvencijskom spektru (Slika 3).
Svaki podnosioc ima odreeni prijenosni kapacitet i
mogue je spajati grupe podnosioca za stvaranje
prijenosnog kanala s veim kapacitetom.


Slika 3 OFDM struktura kanala

Nadalje, postoje tri mogunosti za upravljanje
kapacitetom u OFDM sustavima s obzirom na razvoj
MAC sloja:
1. grupa podnosioca (tj. SC, Slika 3) sa stalnim
obrascem prijenosnog kapaciteta prijenosnog
kanala (CH)
2. grupa podnosioca s promjenjivim obrascem
prijenosnog kapaciteta prijenosnog kanala
3. podnosioci su tako grupirani da tvore
prijenosni kanal prema dostupnosti
prijenosnog kapaciteta podnosioca i eljenog
kapaciteta kanala.
U sluaju 1. MAC sloj koristi uvijek prijenosne kanale
koji imaju stalni prijenosni kapacitet (npr. 64 kbps) i
prijenosni kanal ukljuuje uvijek iste podnosioce. To
znai, ako jedan od podnosioca nije raspoloiv,
prijenosni kanal se ne moe koristiti, bez obzira to su
ostali podnosioci slobodni. Tada prijenosni sustav moe
reagirati smanjenjem prijenosnog kapaciteta podnosioca
sukladno situaciji (sluaj 2.). Kao posljedica toga
mogue je da se kapacitet prijenosnog kanala takoer
smanji. U tom sluaju MAC sloj treba upravljati
prijenosnim kanalima s promjenjivim kapacitetom
prijenosa.
U sluaju 3. svi raspoloivi podnosioci su saeti u broj
kanala s kapacitetom prijenosa. To znai da se broj
podnosioca grupira prema njihovim raspoloivim
kapacitetima u obrazac prijenosnog kanala sa eljenim
prijenosnim kapacitetom. U ovom sluaju prijenosni
kanal ne ukljuuje uvijek iste podnosioce.
A. Modulacijski principi

Da bi se postigao prijenos OFDM signala bez
greaka, valni oblici podnosioca su odabrani tako da
budu meusobno ortogonalni. OFDM sustavi se
uobiajeno dizajniraju tako da je svaki podnosioc
dovoljno uzak da iskusi iezavanje neovisno o
frekvenciji (engl. frequency-flat fading). To svojstvo
ujedno doputa podnosiocima da ostanu ortogonalni
kada je signal odaslan kroz frekvencijsko selektivan i
vremenski nepromjenjiv kanal. Ako je moduliran signal
odaslan kroz takav kanal, svaki je podnosioc podvrgnut
razliitom priguenju. Kodiranjem podatkovnog
podniza, greke koje su nastale na podnosiocima
prolaenjem kroz kanal lako se detektiraju i ispravljaju
u prijamniku.
Da bi se izbjegla ISI (engl. Inter-Symbol
Interference) dodaje se zatitno vrijeme T
cp
ije je
trajanje dulje od trajanja impulsnog odziva kanala. U
sluaju linearno vremenski rasprenog kanala zatitnim
vremenom se ne izbjegava ICI (engl. Inter-Carrier
Interference), osim ako nije cikliki proireno. Iz tog
razloga zatitno vrijeme T
cp
je dodano na OFDM
simbol (Slika 4).


Slika 4 Dodavanje ciklikog prefiksa

B. Generiranje OFDM signala

Podatkovni niz dijeli se na N paralelnih podatkovnih
elemenata koji su odvojeni s t = 1/f
s
gdje je f
s
eljena
brzina simbola. N serijskih elemenata modulira N
frekvencija podnosioca koji su tada multipleksirani u
frekvencijskoj domeni. Svaki susjedni podnosioc
odijeljen je intervalom f = 1/Nt. To osigurava
odvojenost frekvencije podnosioca s viekratnikom 1/T
tako da su podnosioci ortogonalni tijekom trajanja
simbola.
4
Prema osnovnoj realizaciji OFDM odaslani signal
s(t) moe se prikazati:

[ ] ( )
t
k
f j
l
l
N
k
e lT t p k b t s

=
=

2
1
0
) ( (9)

Uzorkovanjem brzinom T
s
= T/N dobivamo:
[ ] [ ] [ ]


=

=
=
1
0
/ 2
N
k
N kn j
l
N l
e k b lN n n x

(10)

[ ] [ ] ( ) n b IDFT lN n n x
l
N l
, =

=
(11)

gdje je IDFT inverzna diskretna Fourierova
transformacija [1] .
C. Realizacija OFDM sustava

U prijanjem odlomku pokazano je da se generiranje
OFDM simbola moe realizirati kroz IFFT/FFT
procesiranje. Meutim, prije IFFT procesiranja moraju
se obaviti dodatne operacije na informacijskim bitovima
(Slika 5). U nastavku emo opisati osnovne
funkcionalnosti za realizaciju OFDM sustava.



Slika 5 Realizacija OFDM sustava

1) Kodiranje i prepletanje

Prije modulacije informacijskog signala, signal se
kodira da bi se na odreditu mogle ispraviti eventualne
pogreke na relativno slabim podnositeljima. Scheme
kodiranja koje se koriste su:
1. blok kodovi,
2. konvolucijski kodovi,
3. turbo kodovi.
Nakon kodiranja bitovi se nasumce permutiraju tako da
su susjedni bitovi odvojeni s nekoliko bitova izmeu
(engl. interleaving). Ta tehnika naziva se prepletanje i
omoguava neovisnost greaka, budui da je OFDM
sustav dizajniran tako da ne moe procesirati snopove
greaka (engl. error burst) ve samo neovisne greke.
Na prijemnoj strani prije dekodiranja obavlja se
depermutacija bitova. Funkcija prepletanja moe se
realizirati blokom konvolucijskog prepletanja.

2) Mapiranje; demapiranje

Nakon kodiranja i preplitanja bitovi se prevode u l-ti
OFDM vremenski odsjeak i preko k-tog OFDM
podnosioca mapira se u odgovarajui modulacijski
simbol S
l,k
. Takav modulirani simbol moe se dalje
prosljeivati sa i bez diferencijalnog kodiranja (M-PSK
ili M-QAM, Slika 6). Diferencijalno kodiranje moe se
izvriti u vremenskoj ili frekvencijskoj domeni. Na
prijemnoj strani demapiranje se izvodi da bi se vratio
simbol prenesen u l-tom OFDM vremenskom odsjeku i
preko k-tog OFDM podnosioca. Da bi se provela
pravilna demodulacija potrebno je procijeniti prijenosni
faktor kanala H
l,k
i N
l,k
koji predstavlja zbrojni Gausov
um superponiran prenesenom simbolu. Takva procjena
je nuna zbog pravilnog identificiranja amplitudnog i
faznog redoslijeda svakog OFDM podnositelja kako bi
se sloeni podatkovni simboli mogli pravilno
demodulirati. Takva jednostavna operacija
izjednaavanja (engl. equalization) jedna je od osnovnih
prednosti OFDM prijamnika. Kod diferencijalnog
kodiranja izvodi se diferencijalna detekcija na prijemu,
a detekcija simbola i dekodiranje na osnovi toga je li
diferencijalno kodiranje izvreno u vremenskoj ili
frekvencijskoj domeni.



Slika 6 Schema mapiranja i demapiranja u skladu s
16-PSK i 16-QAM [1]

5
3) Umetanje pilota; procjenivanje kanala

Procjenivanje kanala u OFDM sustavu objanjeno je
u predhodnom odlomku (Mapiranje; demapiranje), a za
tu procjenu nuno je umetanje znanih simbola ili pilot
strukture u OFDM signal. U sluaju kanala koji su
vremenski promjenjivi, pilot signali trebaju se
ponavljati esto. Razmak izmeu signala pilota u
vremenskoj i frekvenciskoj domeni ovise o meusobnoj
povezanosti vremena i irine pojasa kanala. Pilot
dodatak (engl. overhead) moe se smanjiti koritenjem
signala pilota ija je maksimalna udaljenost manja od
usklaenih vremena u vremenskoj domeni ili
usklaenost irine pojasa kanala u frekvencijskoj
domeni. Kod toga se vea tonost dobiva umetanjem
vee gustoe pilota, ali se pri tome se poveava gubitak
kod omjera signala i uma.

IV. DODJELJIVANJE RESURSA U VIEKORISNIKIM
OFDM SUSTAVIMA

Viekorisniki OFDM poveava viestruki pristup
OFDM-u dozvoljavenjem dijeljenja OFDM simbola
veem broju korisnika. Postoje dvije vrste shema za
dodjeljivanje resursa [6][8]:
1. nepromjenjivo dodjeljivanje resursa (kao
TDMA ili FDMA) - vremenski odsjeak ili
potkanal za svakog korisnika. To nije
optimalna shema budui da je shema fiksna
bez obzira na trenutno stanje kanala.
2. dinamiko dodjeljivanje resursa dodjeljuje
dimenziju (vremenski odsjeak, potkanal)
promjenjivo, ovisno o korisnikoj
iskoristivosti kanala; koriste se u vremenski
promjenjivim kanalima za postizanje veih
performansi.
Nadalje, postoje dvije vrste optimizacijskih tehnika za
dinamiki viekorisniki OFDM [6][8]:
1. s prilagodljivom granicom ija je svrha
postizanje minimalne ukupne snage
prijenosa s obzirom na korisnika
ogranienja (brzina prijenosa, BER).
2. s prilagodljivom brzinom ija je svrha
poveanje kapaciteta bez greaka za svakog
korisnika sa smanjenjem ukupne snage
prijenosa.

A. Teorijski model pravednog dodjeljivanja resursa
(Fair Resource Allocation)

Temeljni problem u OFDM prijenosu je dodjeljivanje
slobodnih resursa pojasne irine i snage mrenim
linkovima tako da se ukupna brzina prijenosa
maksimizira, a da se odri kvaliteta usluge (engl. QoS)
na linku. To je postignuto kroz kroz algoritam
dodjeljivanja resursa kod viesrtrukih korisnika.
U modelu pravednog dodjeljivanja resursa promatra
se OFDM sustav s N podnosioca i K korisnika. Za
korisnika k omjer pojaanja signala kanala i uma
(CNR- channel gain-to-noise ratio) podnosioca n je

=
n k
n k
n k
N
H
g
,
2
,
,
(12)
gdje je H
k,n
pojaanje signala, N
k,n
snaga uma, a SNR
gap. Problem dodjeljivanja resursa u downlink-u (tj. od
centralnog ureaja do korisnikog terminala) formuliran
je s:
( )

=
+
k
k n k
A n
n k n k
K
k
A p
g p
, , 2
1
,
1 log max
,
(13)

pod uvjetom da:
( )

=

k
A n
total n k
K
k
P p C
,
1
1
( ) p p C
n k

,
0 2 za sve k,n
( )
K
A A A C ,..., , 3
2 1
svi su disjunktni
( ) { } N A A A C
K
,..., 2 , 1 4
2 1
L
( )
K K
R R R C : : : : : : 5
2 1 2 1
L L =
(14)

gdje je P
total
ukupna snaga, p je izraz snage spektralne
gustoe (engl. PSD - power spectral density), p
k,n
je
snaga dodijeljena podnosiocu n korisnika k, A
k
je
odjeljak podnosioca dodijeljen korisniku k,
( )

+ =
k
A n
n k n k k
g p R
, , 2
1 log
je brzina korisnika k i
k
su
predefinirane konstante koje odreuju pravednost
proporcionalnosti brzina.
U principu, vrijednost
k
predstavlja najvii prioritet
baziran na vrsti servisa koji podrava svaki od linkova.
Izrazi (C3), (C4) odreuju da svaki podnosioc mora biti
dodijeljen najmanje jednom korisniku, dok je PSD (C2)
linearna funkcija snage p
k,n
.
Optimizacijski problem opisan C1-C5 vrlo je teko
rjeiv jer sadri binarne i kontinuirane varijable. Izraz
C5 koji opisuje omjere brzina prijenosa dodatno
poveava teinu u pronalaenju optimalnog rijeenja. U
idealnom sluaju dodjeljivanje podnosioca i snage
signala treba se provoditi zajedniki, to pak dovodi do
visoke raunske sloenosti. Zbog toga algoritmi manje
sloenosti s prihvatljivim uinkom imaju prednost pred
sloenim optimalnim rjeenjima.
Za reduciranje sloenosti algoritmi predloeni u
literaturi dijele proces dodjeljivanja na nekoliko
koraka, od kojih se svaki zasniva na pojednostavljenju
pretpostavki pri svakom koraku. Istraivanja su
pokazala da su brzine prijenosa viekorisnikog OFDM
sustava maksimizirane kada je svaki podnosioc
pridjeljen samo jednom korisniku s najboljom snagom
kanala za taj podnosioc te je ukupna snaga slanja
6
distribuirana kroz dodjeljene podnosioce kroz metodu
ispunjavanja vode (engl. water filling policy).
Druga pretpostavka za pojednostavljenje je jednaka
distribucija energije kroz cijelu pojasnu irinu. Taj
pristup u mnogome smanjuje sloenost procesa
dodjeljivanja resursa i transformira problem u
dodjeljivanje podnosioca s N parametara za
optimizaciju. Meutim, to smanjenje sloenosti samo
vrijedi ako je degradacija performansi zanemariva u
odnosu na optimalnu metodu ispunjenja vode.
V. ZAKLJUAK

U dananje vrijeme kad se rapidno poveava broj
korisnika irokopojasnih usluga (irokopojasni Internet,
HDTV) te kad davatelji takvih usluga s trinog
stajalita trae najpovoljnije naine za realizaciju
pristupne mree (optika transmisijska mrea,
koritenje strujnih vodova, beine komunikacije)
dovode se u pitanje naini prijenosa velike koliine
podataka velikom broju korisnika.
Ovaj rad daje pregled i principe rada PLC mree te
OFDM modulacijske tehnike koja se pokazala kao
konkurentna tehnika za uporabu u PLC prijenosnim
sustavima s obzirom na prirodu same mree.
Poseban osvrt dan je na problem pravedne
raspodijele resursa u OFDM prijenosu u PLC mrei.
Kako je optimalno rjeenje pravedne raspodjele resursa
vrlo visoke raunske sloenost postoje razni algortimi
za jednostavnija rjeenja manje raunske sloenosti i
zadovoljavajueg postotka optimalnog kapaciteta
sustava [6][7][8][9]. U tom podruju identificirana su
neka otvorena podruja koja zahtjevaju daljnju analizu
u smjeru optimizacije algoritama za pravedno
dodjeljivanje resursa.
LITERATURA

[1] Hrasnica, Haidine, Lehnert, Broadband Powerline
Communications Networks: Network Design, John Wiley
& Sons. 2004.
[2] Hrasnica, Lehnert, Powerline Communications For Access
Networks, Performance Study of the MAC Layer, III
International Conference on Telecommunications BIHTEL
2000 Telecommunication Networks - October 23-25, 2000 -
Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
[3] Zimmermann, Dostert, A Multipath Model for Powerline
Channel, IEEE Transactions on Communications, Vol. 50,
No.4, April 2002.
[4] A. R. S. Bahai, B. R. Saltzberg, Multi-Carrier Digital
Communications: Theory and Applications of OFDM.
Norwell, MA: Kluwer, 1999.
[5] Baant, A. i dr. Osnovne arhitekture mrea, Element,
Zagreb, 2003.
[6] Zukang Shen, Jeffrey G. Andrews, Brian L. Evans, Adaptive
Resource Allocation in Multiuser OFDM Systems with
Proportional Fairness (draft), IEEE TRANS. ON
WIRELESS COMMUNICATIONS, 2004.
[7] Sanam Sadr, Alagan Anpalagan, and Kaamran Raahemifar,
Suboptimal Rate Adaptive Resource Allocation for
Downlink OFDMA Systems (Research Article), Hindawi
Publishing Corporation, International Journal of Vehicular
Technology, Volume 2009, Article ID 891367, 2009.
[8] N. Papandreou and Th. Antonakopoulos, Resource
Allocation Management for Indoor Power-Line
Communications Systems, IEEE Transactions on Power
Delivery, VOL. 22, NO. 2, APRIL 2007., pp. 893-903
[9] N. Papandreou and Th. Antonakopoulos, Fair Resource
Allocation With Improved Diversity Performance for
Indoor Power-Line Networks, IEEE Transactions on
Power Delivery, VOL. 22, NO. 4, OCTOBER 2007, pp. 2575-
2576