Ponaanje potroaa

Kako potroai biraju?

Izbor ovisi o:
Dohotku
Cijenama
Ukusima potroaa
Pretpostavkama o ponaanju potroaa tj. potroai
biraju najbolje to mogu za sebe maksimiziraju
korisnost
Snop ili sveanj dobara (bundle of goods)
Snop ili sveanj potronje (consumption bundle)
(x
1
, x
2
, , x
n
)
Potroaev problem je koji od dostupnih svenjeva
potronje (x
1
, x
2
, , x
n
) odabrati.
Pretpostavka modela:
dohodak je fiksiran
cijene su fiksirane
Sav prihod se potroi
Izbor ovisi o:
Budetskom ogranienju
Preferencijama potroaa
O tome kako potroa odluuje o izboru
Kako potroai biraju: model
izbora
Budetsko ogranienje
Opisuje razliite svenjeve koje potroa moe
kupiti, tonije pokazuje maksimalnu koliinu
jednog dobra koje se moe kupiti, ako je kupljena
odreena koliina drugog dobra
Budetski pravac pokazuje trade-off
Primjer: student bira izmeu hrane i zabave (npr.
filmova)
Preferencije potroaa
Potroai mogu rangirati svenjeve dobara obzirom na
zadovoljstvo ili korisnost koju im pruaju (korisnost je
zadovoljstvo koje potroa dobiva od odreenog
postupka)
Korisnost ne mora biti kvantificirana, dovoljno je moi
napraviti usporedbu
Ukupna korisnost ukupno zadovoljstvo od konzumiranog
snopa dobara
Marginalna korisnost dodatno zadovoljstvo koje potroa
dobije od dodatne jedinice proizvoda
Preferencije potroaa
Pretpostavke modela:
Pretpostavljamo da je rangiranje snopova konzistentno
(tj. ako je A preferiran B i B preferiran C, onda je A
preferiran C)
Pretpostavljamo da potroa uvijek preferira vie nekog
dobra nego manje tog dobra
Preferencije potroaa pokazuju padajuu graninu
stopu supstitucije
Sve manje i manje koliine jednog dobra moraju biti rtvovane
da bi se postigla jednaka poveanja u koliini drugog dobra

7
Krivulja indiferencije
Skup snopova dobara (koare dobara) ili toaka na kojima
potroa postie jednako zadovoljstvo
Za skup dvaju dobara x i y, sve toke koje u pravokutnom
koordinatnom sustavu predouju razliite kombinacije potronje
dobara x i y istog nivoa zadovoljstva ine krivulju indiferencije:
F (x,y) = U
Indiferencijska krivulja povezuje svenjeve potronje koji imaju
jednaku korisnost
Nagib indiferencijske krivulje ovisi o individualnim
preferencijama i jednak je graninoj stopi supstitucije
Krivulja indiferencije
Padajua funkcija
Zbog toga to potroa uvijek preferira vie nekog
dobra
Nagib krivulje je sve blai to vie idemo na desno
Pretpostavka o padajuoj graninoj stopi supstitucije
Krivulje indiferencije se ne presijecaju
Razliiti ukusi reprezentirani su razliitim
krivuljama
Substituti i komplementi
9
Granina stopa supstitucije
0 dy
y
) y , x ( f
dx
x
) y , x ( f

Granina stopa supstitucije dobra y za x (MRS) je broj

proizvoda y koji je potroa voljan rtvovati za dodatnu
jedinicu dobra x da bi zadrao istu razinu zadovoljstva.
Matematiki: korisnost je f (x,y) = U
totalni diferencijal te funkcije je:
10
- gornji izraz moemo pisati:

y
y x f
x
y x f
dx
dy

) , (
) , (
y
U
x
U
dx
dy

- granina stopa supstitucije:
Izbor potroaa
Pretpostavka: potroai biraju sveanj dobara koji
si mogu priutiti, i koji maksimizira korisnost
Odabrani snop e biti toka na kojoj
indiferencijska krivulja tangira budetski graf
Efekt dohotka i supstitucije
Pretpostavimo da je cijena jednog dobra poveana dok
sve drugo ostane konstantno. Tada se promjena u
odabranom snopu dobara moe podijeliti u dva efekta:
Efekt supstitucije
Promjena potranje za proizvodom koja je uzrokovana promjenom u
relativnim cijenama (korisnost konstantna)
Uvijek negativan
Efekt dohotka
Promjena potranje za proizvodom koja je uzrokovana promjenom u
stvarnom dohotku potroaa kad se promijeni cijena (stvarni dohodak
je smanjen)
Moe biti pozitivan ili negativan