Sveuilite u Zagrebu

Fakultet politikih znanosti

Diplomski studij novinarstva, II. godina
SEI!"#S$I #"D
Diskrimina%ija &'()I* osoba u novim medijima
Student+ (runo 'udelj
Zagreb, ,rosina% -./0.
1vod
1vod
1 mnogim kulturama, narodima i drutvima postojala je homoseksualnost. 2na se spominje
ve3 u mitovima i legendama antikih %iviliza%ija poput 'rke ili Egipta. ,rimjer je legenda
Ilijada, odnos "hileja i ,atrokla. 4omoseksualnost se u nekim kulturama slavila i bila je dio
obreda. ,rimjer je i pleme Etoro iz ,apua !ove 'vineje iji lanovi su ulazili i u
homoseksualne i heteroseksualne brakove. ukar%i su radije ulazili u homoseksualne
brakove. isto tako, postoje kulture koje su taj in smatrale gnusnim, negativnim i loim za
drutvo i na taj nain su diskriminirali homoseksualnu manjinu. (ili su izopeni iz drutva i
lovljeni, ovisno o drutvu u kojem su 5ivjeli. Ironino je da je -.. stolje3e bilo prediod
najvee represije i diskrimina%ije, ali i period najveeg pomaka po pitanju. 1z sve drutvene
promjene, dogodio se i problem "IDS6a koje je okarakteriziran kao iskljuivo homoseksualna
bolest. 1enjem i eduka%ijom, svi su postali svjesni posljedi%a "IDS6a, ali sigurnog seksa.
1pravo tu su mediji odigrali veliku ulogu jer svi stanovni%i svijeta su postali svijesni
problema i rjeenje vezanih uz diskrimina%iju i homoseksualnu popila%iju. 1 dananje doba u
kojem internet postaje medij, komunika%ijska mre5a i 7orum, poruke se puno br5e sie i
dolaze do korisnika. )o je tema ovog rada, diskrimina%ija &'()I* osoba upravo u novima
medijima, medijima koji su poslu5ili kao odlino sredstvo za eduka%iju i sprjeavanje
diskrimina%ije, ali i za rasplamsavanje strasti. !aglasak 3e biti na re7erendumu koji se od5ao
/. prosin%a i obilje5io hrvatsku povijest.
2snovni pojmovi
!ovi mediji su pojam koji oznaava nove vrste medija koji su prije svega dvosmjerni,
dostupni u svako doba, interaktivniji su i najbr5a su vrsta medija. 8esto su naprednija verzija
klasinih medija. )ako naprimjer, 9ou)ube mo5emo slobodno prozvati novom vrstom
televizije, portale novim novinama. Isto to mo5emo primjeniti i na internetski radio. !ovi
mediji nude puno vie mogu3nosti za komunika%iju. ,ostoje mnogi modeli, no u ovom radu
3u se usredotoiti na model drutvenih mre5a. ,rimjer su Fa%ebook koji je postao 7orum za
miljenja i ideje, bez obzira na njihovoe znaenje, negativno ili pozitivno. 1zeo sam 7a%ebook
za primjer jer upravo putem njega mogu3e je mobilizirati mase kao to je to uinjeno putam
raznih kampanje prije i nakon samog re7erenduma /.prosin%a. -./0. godine. ,rimjer
drutvene mre5e je i ):iter koji je posu5io kao 7orum i alat za mobiliza%iju masa za vrijeme
nereda u )unisu i Egiptu. )aj preriod i pokret su prozvani Arapskim proljeem. 1pravo ):iter
je omogu3io irenje ideja i pokreta. arsal m%luhan je rekao i dokazao da je medij poruka.
Diskrimina%ija je odnos prema pojedni%ima ili grupama koji je drugaiji, loiji od onog
odnosa koji im je zajamen zakonom. 1kljuuje izopenje, 7iziko i verbalno nasilje ili govor
mr5nje i ne potivanje zakonom zajamenih prava. ,ostoji mnogo vrsta diskrimina%ije, no
svakoj je jednako da se kre prava koja su garantirana zakonom.
4omo7obija je vidljiva iz negativnih stavova i ponaanja pojednina%a prema
homoseksualnosti ili osobama koje se identi7i%iraju kao ga;, lezbijske, biseksualne ili
transrodne osobe. 8esto mo5e bit povaezana uz odgoj, ali i religijske poglede i uenja.
#e7erendum o ustavnoj de7ini%iji braka
#e7erendum o ustavnoj de7ini%iji braka odr5an je /. prosin%a -./0. godine i to je bio tra3i
re7erendum odr5an u #epubli%i 4rvatskoj. #e7erendumsko pitanje glasilo je <Jeste li za to da
se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak ivotna zajednica ene i
mukarca! Izlaznost je bila 0=,>. posto, ?@,A= B registriranih biraa glasalo je za, dok je
00,@/ B glasalo protiv. 2sim medija poput :eb6portala, dnevnih novina, televizijskih ku3a i
radijskih postaja, drutvenim mre5ama su se in7orma%ije irile i komentirale. 2sim samih
vijesti, ubrzo su korisni%i Fa%ebooka poeli osnivati razne zajedni%e, Fa%ebook grupe i
Fa%ebook strani%e koje su bile direktno povezane uz statove vezane uz re7erendum. ,utem tih
strani%a komuni%irane su ideje i stavovi pojedina%a. osim toga, svoju podrku odreCenoj ideji
korisni%i su pokazali i dodavanje pojmova <Z"< ili <,#2)ID< na vlastite pro7ilne 7otogra7ije.
Dvije najvee Fa%ebook strani%e su JA "lasam protiv koja je ima ima neto vie od @@ ...
7anova i sljedbenika i strani%a Ja "lasam #A koje je prikupila neto vie od =A ... 7anova i
sljedbenika. )e dvije strani%e su imale najvei broj 7anova od svih 7a%ebook strani%a koje su
povezane uz #e7erendum o ustavnoj de7ini%iji braka. 2ne su kroz svoju komunika%iju sa
7anovima irile ideje i komuni%irali na nain karaktristian s obzirom na njihovo uvjerenje i
stavove vezane uz re7erendum. 1glavnom su se slu5ili porukama koje su plasirali putem staus
objava, tekstova koje su plasirali svojim 7anovima, 7otogra7ijama sa odreCenim porukama i
raznim povezni%ama koje su vodile na :eb6portale. 2visno o 7a%ebook strani%i, poruke su bile
drugaije, potpuno suprotne. !a taj nain su komuni%irale i manje strani%e koje su bile
povezane s ove dvije najvee grupe. 1brzo se pojavila i Fa%ebook strani%a $aprijed koja je
prikupila neto vie od 0. ... 7anova. 2snovana je s %iljem prikazivanja i borbe protiv bilo
kakvog oblika diskrimina%ije, no naglasak je bio na diskrimina%iji protiv &'()I* osoba.
zanimljivo je da su se pojavile i grupe koje su bile usmjerene direktno protiv hrvatskih
dnevnih novina koje su zauzele svoj stav oko re7erendumskog pitanja. ,rimjer je strani%a !e
itam vie IndeE koja je nastala zbog sadr5aja koju je taj :eb6portal objavljivao. IzmeCu
ostalog, radi i se i o 7otogra7iji na kojoj hrvatska zastava prikazana sa svastikom obojanom u
%rveno6bijele kvadrate. #eak%ija je bila trenutna i strani%a je osnovana nedugo nakon ove
vijesti. !aravno, nije slu5ila samo za poruke o re7erendumu, nego i kritiku IndeEa i IndeEova
pisanje o svim temama i stavovima koje je taj :eb6portal zauzeo.
2sim navedenih strani%a, svoje stavove i ogorenje korisni%i su iskazivali i na slu5benim
7a%ebook strani%ama raznih :eb6portala dnevnih novina, magazina i drugih medija. 1pravo tu
je vidljivo koliko je re7erendum na drutvenim mre5ama mobilizirao ljude i korisnike.
$omentari koje su pisali su bili esti, dugi, no ipak esto neargumentirani, svodili su se na
prizivanje i nazivanje raznim imenima. !ije iznenaCenje da su Futarnji &ist i IndeE imali velik
broj korisnika i komentara upravo zbog naina na koji su komuni%irali vijesti o re7erendumu.
!egativni komentari su bili brojniji i bilo je oito da se radi o korini%ima koji su desno
orijentirani. Isti tako, ti korisni%i su koristili manje argumentiranu komunika%iju, vie psovki i
to je zanimljivo puno su e3e bili spremni ulaziti u rasprave, bez obzira na manjak
argumenata. 2ito je da se radilo o diskrimina%iji koja je trajala kroz %ijeli taj period. osim
slu5benih kanala raznih medija i navedenih 7a%ebook strani%a, korisni%i su komentirali %ijelu
situa%iju iA putem vlastitih Fa%ebook pro7ila, statusa i raznih 7otogra7ija. $omunika%ija je bila
slina komunika%iji u komentarima koje sam spomenuo.
!akon nekog vremena pojavila se i pria da su korisni%i koji su na pro7ilne 7otogra7ije dodali
<,#2)ID< bili prijavljivani kao spameri kako bi se njihove pro7ilne 7otogra7ije maknule sa
Fa%ebooka.
#e7erendum o ustavnoj de7ini%iji braka dokaz je da drutvene mre5e mogu mobilizirati mase.
"ko usporedite rezultate re7erenduma i broj korisnika koji su svoje miljene i stavove izrazili
putem Fa%ebooka, jasno je da su rezultati skoro podjednaki. !a re7erendum je izalo
/.G0?.A0@ graCana #epublike 4rvatske i ?@,A= posto je glasalo pozitivno na re7erendumsko
pitanje, to je skoro >?. ... graCana. Dakle, protiv je glasalo neto vie od G=. ... graCana.
Fa%ebook strani%e Fa glasam Z" i strani%e usmjerene protiv Futarnjeg &ista i IndeE zajedno
imaju neto vie od /-. ... 7anova i sljedbenika, dok su 7a%ebook strani%a Fa glasam
,#2)ID i !aprijed skupile oko A@ ... 7anova. 1z to treba dodati i druge strani%e koje
otvoreno komuni%iraju svoj stav prema re7erndumu i komentare i razne osobne statuse
korisinka. $omunika%ija je bila diskriminiraju3a i po mnogima opravdana jer je uglavnom
bila u skladu sa stavovima veine. ,roblem koji se pojavio je kontrola jer nije jasno koliko je
mogu3e kontrolirati komentare i stavove koji su plasirani putem Fa%ebooka i raznih rasprava
koje su voCene i poti%ane, to umjetno od strane raznih :eb6portala putem slu5benih kanala,
to putem privatnih miljenja koja su korisni%i svakodnevno objavljivali putem vlastitih
7a%ebook pro7ila i statusa. 2ito je da se radi o diskrimina%iji &'()I* osoba, verbalnoj
diskrimina%iji i nasilju koje se svakodnevno eskaliralo i iji se ostat%i mogu vidjeti i danas,
dva tjedna od samo re7erenduma.
Zakljuak
!ovi mediji su otvorili nove plat7orme za razmjenu miljenja i izra5avanje stavova. $ao to je
pokazano u radu, Fa%ebook je mjesto gdje svaki korisnik mo5e objaviti to 5eli, na nain koji
5eli i to mu doputa upravljanje porukama na nain koji on to 5eli. #e7erendum o ustavnoj
de7ini%iji braka je upravo dokaz te tvrdnje. ,ortali su objavljivali vijesti kojima su samo
rasplamsavali negativne stavove i poti%ali na komentare i reak%ije koje su uglavnom bile
negativne s obzirom da je ve3ina, koja je na re7erendumsko pitanje odgovorila Z", bila ve3ina
i na Fa%ebooku. !ajvei problem je to se ta komunika%ija nije ka5njena. ,rimjer ima jako
puno i dovoljno govore o stavovima veine i tekom putu koji treba pre3i kako bi se ovaj
preoblem popravio.