You are on page 1of 13

ISPITNA PITANJA IZ MEHANIKE, 2013/2014, 2.

izdanje List 1
M-ispitna-pitanja-2013-2014-01.doc














Danko Gugi


PITANJA NA
ZAVRNOM ISPITU

MEHANIKA





























Zagreb, svibanj 2014
ISPITNA PITANJA IZ MEHANIKE, 2013/2014, 2. izdanje List 2
M-ispitna-pitanja-2013-2014-01.doc




PREDGOVOR

Na usmenom dijelu zavrnog ispita kontrolira se poznavanje osnovnih pojmova i zakona
tehnike mehanike:
aksiomi tehnike mehanike,
D'Alembertov princip,
sila, statiki moment sile i spreg sila,
sistemi sila i mehaniki modeli za realne objekte gibanja,
elementarna gibanja: geometrijsko-vremenski i uzronici,
osnovne veze i reakcije veza,
uvjeti ravnotee,
priroda i vrste trenja,
zakon gibanja, brzina i ubrzanje u translaciji,
zakon gibanja, brzina i ubrzanje u rotaciji,
zakon gibanja, brzina i ubrzanje kod ravninskog gibanja,
zakon koliine gibanja i impuls sile,
kinetika energija, mehaniki rad i snaga u translaciji,
kinetika energija, mehaniki rad i snaga pri rotaciji krutog tijela oko nepomine osi,
kinetiki momenti inercije,
zakon kinetike energije.
Takoer se kontrolira usvajanje ishoda uenja:
- izraun veliine rezultante pri redukciji sistema sila,
- proraun koordinata teita,
- definiranje mehanikog i matematikog modela za realni problem pri rjeavanju
problema
ravnotee,
- proraun veliina reakcija veza iz uvjeta ravnotee krutih tijela i sistema krutih
tijela,
- rijeavanje problema ravnotee kad djeluje trenje,
- definiranje mehanikog i matematikog modela za realni problem pri rjeavanju
problema
iz dinamike,
- raunanje nepoznatih veliina kinetostatike ravnotee primjenom D'Alembertovog
principa,
- rijeavanje prvog i drugog zadatka dinamike za pravocrtno i translatorno gibanje te
rotaciju oko nepomine osi,
- izraun veliine dinamikih reakcija,
- primjenai zakona kinetike energije na gibanje estice i krutog tijela,
- proraun veliine brzine i ubrzanja jednostavnog motornog mehanizma,
- razumijevanjei gibanja simetrinog giroskopa
Na sljedeim stranicama navode se tipina pitanja koja se postavljaju na zavrnom ispitu
iz Mehanike.
ISPITNA PITANJA IZ MEHANIKE, 2013/2014, 2. izdanje List 3
M-ispitna-pitanja-2013-2014-01.doc

PITANJA IZ STATIKE


PITANJE 101
to je redukcija sistema sila?
Navesti i opisati sisteme sila.

Kolika je rezultanta sistema sila prikazanog na slici?
Zadano: F
1
= 100 N, = 45
0
, F
2
= 100 N, = 45
0




PITANJE 102
to je redukcija sistema sila?
Navesti i opisati sisteme sila.

Kolika je rezultanta sistema sila prikazanog na slici gdje se nalazi?
Zadano: F
1
= 1000.0 N, a = 3.0 m, F
2
= 2000.0 N, b = 9.0 m.




PITANJE 103
to je redukcija sistema sila?
Navesti i opisati sisteme sila.

Kolika je rezultanta sistema sila prikazanog na slici?
Zadano: F
1
= 314.0 N, a = 10.0 m, F
2
= 314.0 N.



PITANJE 104
to je redukcija sistema sila?
Navesti i opisati sisteme sila.

Kolika je rezultanta sistema sila prikazanog na slici?
Zadano:F
1
= 100.0 N, a = 5.0 m, F
2
= 100.0 N, b = 5.0 m.



PITANJE 105
to je teite i za koje znaajke relnog objekta gibanja se
odreuje?
Kako se odreuje poloaj teita u opem sluaju?

Odrediti poloaj teita sloene ravne figure. Gustoe likova,
u kg/m
2
, su za lik 1
1
= 10.0 kg/m
2
a za lik 2
2

= 20.0 kg/m2
Zadano: a = 4.0 m, b = 1.0 m, c = 2.0 m, d = 2.0 m.


ISPITNA PITANJA IZ MEHANIKE, 2013/2014, 2. izdanje List 4
M-ispitna-pitanja-2013-2014-01.doc

PITANJE 106
to je teite i za koje znaajke relnog objekta gibanja se
odreuje?
Kako se odreuje poloaj teita u opem sluaju?

Odrediti poloaj teita sloene ravne figure. Gustoe likova, u
kg/m
2
, su za lik 1
1
= 10.0 kg/m
2
a za lik 2
2

= 20.0 kg/m2
Zadano: a = 4.0 m, b = 1.0 m, c = 2.0 m, d = 2.0 m.



PITANJE 107
Koje su znaajke ravnotenog stanja objekta gibanja?
to su uvjeti ravnotee i kako glase?

Kolika je veliina reakcija veza objekta prikazanog na
skici?
Zadano: F= 300.0 N, a = 4.0 m, b = 2.0 m.



PITANJE 108
Koje su znaajke ravnotenog stanja objekta gibanja?
to su uvjeti ravnotee i kako glase?

Kolika je veliina reakcija veza objekta prikazanog na
skici?
Zadano: q = 200.0 N/m, a = 5.0 m, b = 3.0 m..




PITANJE 109
Koje su znaajke ravnotenog stanja objekta gibanja?
to su uvjeti ravnotee i kako glase?

Kolika je veliina reakcija veza objekta prikazanog na
skici?
Zadano: M = 1800.0 Nm, a = 9.0 m.




PITANJE 110
Koje su znaajke ravnotenog stanja objekta gibanja?
to su uvjeti ravnotee i kako glase?

Kolika je veliina reakcija veza objekta prikazanog na skici?
Zadano: F = 915.0 N, a = 8.0 m.




PITANJE 111
Koje su znaajke ravnotenog stanja objekta gibanja?
to su uvjeti ravnotee i kako glase?

Kolika je veliina reakcija veza objekta prikazanog na skici?
Zadano: q = 400.00 N/m, a = 10.0 m.



ISPITNA PITANJA IZ MEHANIKE, 2013/2014, 2. izdanje List 5
M-ispitna-pitanja-2013-2014-01.doc

PITANJE 112
Koje su znaajke ravnotenog stanja objekta gibanja?
to su uvjeti ravnotee i kako glase?

Kolika je veliina reakcija veza objekta prikazanog na skici?
Zadano: M = 32214.0 Nm




PITANJE 113
Koje su znaajke ravnotenog stanja objekta gibanja?
to su uvjeti ravnotee i kako glase?

Kolika je veliina reakcija veza objekta prikazanog na skici?
Zadano: F = 4000.0 N, a = 4.0 m, b = 2.0 m.




PITANJE 114
Koje su znaajke ravnotenog stanja objekta gibanja?
to su uvjeti ravnotee i kako glase?

Kolika je veliina reakcija veza objekta prikazanog na skici?
Zadano: q = 500.0 N/m, a = 4,0 m, b = 8.0 m.




PITANJE 115
Koje su znaajke ravnotenog stanja objekta gibanja?
to su uvjeti ravnotee i kako glase?

Kolika je veliina reakcija veza objekta prikazanog na skici?
Zadano: M = 18000.0 Nm, a = 8.0 m, b = 4.0 m



PITANJE 116
Objasniti uzroke pojave trenja i navesti vrste trenja.
Kako se definira sila trenja klizanja a kako spreg trenja
kotrljanja?

Tijelo A miruje na hrapavoj kosini nagnutoj pod kutom prema
horizontali. Koeficijent trenja izmeu tijela A i kosine je .
Koliki je koeficijent trenja ako je = 35 stupnjeva?



PITANJE 117
Objasniti uzroke pojave trenja i navesti vrste trenja.
Kako se definira sila trenja klizanja a kako spreg trenja kotrljanja?

Tijelo A miruje na hrapavoj kosini nagnutoj pod kutom prema
horizontali. Koeficijent trenja izmeu tijela A i kosine je .
Koliki je kut ako je koeficijent trenja = 0,6 ?



ISPITNA PITANJA IZ MEHANIKE, 2013/2014, 2. izdanje List 6
M-ispitna-pitanja-2013-2014-01.doc

PITANJE 118
Objasniti uzroke pojave trenja i navesti vrste trenja.
Kako se definira sila trenja klizanja a kako spreg trenja kotrljanja?

Predmet A, teine G, miruje na horizontalnoj hrapavoj podlozi.
Koe- ficijent trenja izmeu predmeta A i podloge je . Na predmet
A djeluje sila F iji je pravac djelovanja paralelan s podlogom.
Kolika je sila F?
Zadano: G = 350.0 N, = 0.5.



PITANJE 119
Objasniti uzroke pojave trenja i navesti vrste trenja.
Kako se definira sila trenja klizanja a kako spreg trenja kotrljanja?

Predmet A, teine G, miruje na horizontalnoj hrapavoj podlozi.
Koefici- jent trenja izmeu predmeta A i podloge je . Na predmet
A djeluje sila F iji je pravac djelovanja paralelan s podlogom.
Kolika je teina predmeta A?
Zadano: F = 555.0 N, = 0.5.



PITANJE 120
Objasniti uzroke pojave trenja i navesti vrste trenja.
Kako se definira sila trenja klizanja a kako spreg trenja kotrljanja?

Predmet A, teine G, miruje na horizontalnoj hrapavoj podlozi.
Koefici- jent trenja izmeu predmeta A i podloge je . Na predmet
A djeluje sila F iji je pravac djelovanja paralelan s podlogom.
Koliki je koeficijent trenja ?
Zadano: G = 220.0 N, F = 110.0 N.



PITANJE 121
Objasniti uzroke pojave trenja i navesti vrste trenja.
Kako se definira sila trenja klizanja a kako spreg trenja kotrljanja?

Homogena kruna ploa, teine G i radijusa R, kotrlja se bez klizanja po
hra- pavoj horizontalnoj podlozi pod djelovanjem vune sile F. Kolika je
vuna sila F?
Zadano: G = 1200.0 N, R = 0.5 m, Krak trenja e = 0.05 cm.



PITANJE 122
Objasniti uzroke pojave trenja i navesti vrste trenja.
Kako se definira sila trenja klizanja a kako spreg trenja kotrljanja?

Homogena kruna ploa, teine G i radijusa R, kotrlja se bez klizanja
po hrapavoj horizontalnoj podlozi pod djelovanjem sprega S. Koliki je
spreg S?
Zadano: G = 1200.0 N, R = 0.5 m, krak trenja e = 0.05 cm.


ISPITNA PITANJA IZ MEHANIKE, 2013/2014, 2. izdanje List 7
M-ispitna-pitanja-2013-2014-01.doc

PITANJE 123
Navesti vrste ravnotee openito i za prikazanu autodizalicu.
Koji uvjet treba biti zadovoljen u upotrebi ove autodizalice?

Autodizalica teine G
D
podie teret teine G
T
. Podloga na kojoj se
nalazi autodizalica je horizontalna. Kolika je najvea veliina sile G
T

a da ne nastupi prevrtanje dizalice?
Zadano: G
D
= 22.0 kN, a = 5.1 m, b = 1.7 m.




PITANJE 124
Navesti vrste ravnotee openito i za prikazanu autodizalicu.
Koji uvjet treba biti zadovoljen u upotrebi ove autodizalice?

Autodizalica teine G
D
podie teret teine G
T
. Podloga na kojoj se
nalazi autodizalica je horizontalna.
Kolika treba biti teina dizalice a da ne nastupi prevrtanje dizalice?
Zadano: G
T
= 20.0 kN, a = 3.3 m, b = 1.65 m.




PITANJE 125
Navesti vrste ravnotee openito i za prikazanu autodizalicu.
Koji uvjet treba biti zadovoljen u upotrebi ove autodizalice?

Autodizalica teine G
D
podie teret teine G
T
. Podloga na kojoj se
nalazi autodizalica je horizontalna. Kolika je najvea veliina kraka b
a da ne nastupi prevrtanje dizalice?
Zadano: G
T
= 25.0 kN, G
D
= 75.0 kN, a = 2.0 m.




PITANJE 126
Navesti vrste ravnotee openito i za prikazanu autodizalicu.
Koji uvjet treba biti zadovoljen u upotrebi ove autodizalice?

Autodizalica teine G
D
podie teret teine G
T
. Podloga na kojoj se
nalazi autodizalica je horizontalna. Kolika je potrebna veliina kraka
a a da ne nastupi prevrtanje dizalice?
Zadano:
G
T
= 35.0 kN, G
D
= 70.0 kN, b = 4.00 m.






ISPITNA PITANJA IZ MEHANIKE, 2013/2014, 2. izdanje List 8
M-ispitna-pitanja-2013-2014-01.doc

PITANJA IZ DINAMIKE


PITANJE 201
Opisati pravocrtno gibanje: stanje sila, uzronik gibanja i zakon gibanja.
Kako se odreuju brzina i ubrzanje?
Kako se rjeava drugi zadatak za pravocrtno gibanje?

Tijelo A mase m giba se po pravcu u hrapavoj horizontalnoj podlozi.
Pravac djelovanja sile F
1
paralelan je s podlogom. Koliko je ubrzanje
tijela A?
Zadano: F
1
= 99.05 N, m = 10.0 kg, koeficijent trenja =0.5


PITANJE 202
Opisati pravocrtno gibanje: stanje sila, uzronik gibanja i zakon gibanja.
Kako se odreuju brzina i ubrzanje?
Kako se rjeava drugi zadatak za pravocrtno gibanje?

Tijelo A mase m giba se po po pravcu u hrapavoj horizontalnoj podlozi.
Pravac djelovanja sile F
1
paralelan je s podlogom. Kolika je masa tijela
A?
Zadano: F
1
= 99-05 N, ubrzanje tijela A a= 5.0 m/s
2
,
koeficijent trenja = 0.5



PITANJE 203
Opisati pravocrtno gibanje: stanje sila, uzronik gibanja i zakon gibanja.
Kako se odreuju brzina i ubrzanje?
Kako se rjeava drugi zadatak za pravocrtno gibanje?

Tijelo A mase m giba se po po pravcu u hrapavoj horizontalnoj podlozi.
Pravac djelovanja sile F
1
paralelan je s podlogom. Kolika je veliina sile
F
1
?
Zadano: m = 10.0 kg, ubrzanje tijela A a= 5.0 m/s
2
, koef. trenja = 0.5.



PITANJE 204
Opisati pravocrtno gibanje: stanje sila, uzronik gibanja i zakon gibanja.
Kako se definira kinetika energija i mehaniki rad kod ovog gibanja?
Kako glasi zakon kinetike energije kod ovog gibanja?

Tijelo A mase m giba se po hrapavoj horizontalnoj podlozi. U poloaju
P1 tijelo je imalo brzinu v
1
a poloaju P2 brzinu v
2
= 0. Koliki je
zaustavni put s? Zadano: koeficijent trenja = 0.5, v
1
= 44.29 m/s



PITANJE 205
Opisati pravocrtno gibanje: stanje sila, uzronik gibanja i zakon gibanja.
Kako se definira kinetika energija i mehaniki rad kod ovog gibanja?
Kako glasi zakon kinetike energije kod ovog gibanja?

Tijelo A mase m giba se po hrapavoj horizontalnoj podlozi. U poloaju
P1 tijelo je imalo brzinu v
1
a poloaju P2 brzinu v
2
= 0. Kolika je brzina
v
1
?
Zadano: koeficijent trenja = 0.5, s = 200.0 m


ISPITNA PITANJA IZ MEHANIKE, 2013/2014, 2. izdanje List 9
M-ispitna-pitanja-2013-2014-01.doc

PITANJE 206
Opisati pravocrtno gibanje: stanje sila, uzronik gibanja i zakon gibanja.
Kako se definira kinetika energija i mehaniki rad kod ovog gibanja?
Kako glasi zakon kinetike energije kod ovog gibanja?

Tijelo A mase m giba se po hrapavoj horizontalnoj podlozi. U poloaju
P1 tijelo je imalo brzinu v
1
a poloaju P2 brzinu v
2
= 0. Koliki je
koeficijent trenja ?
Zadano: v
1
= 44.29 m/s, s = 200.0 m.



PITANJE 207
Opisati pravocrtno gibanje: uzronik gibanja i zakon gibanja.
Koje su karakteristike metode kinematikih dijagrama?
Kako se rjeava drugi zadatak za pravocrtno gibanje?

Za pravocrtno gibanje toke zadan je kinematiki dijagram a = a(t).
Koliki je put prela toka u vremenu od t
1
do t
2
?
Zadano: a
1
= 2.5 m/s
2
, a
2
= -3.0 m/s
2
, t
1
= 6.0 s, t
2
= 11.0 s.

PITANJE 208
Opisati pravocrtno gibanje: uzronik gibanja i zakon gibanja.
Koje su karakteristike metode kinematikih dijagrama?
Kako se rjeava drugi zadatak za pravocrtno gibanje?

Za pravocrtno gibanje toke zadan je kinematiki dijagram v = v(t).
Koliki je put prela toka u vremenu od t
1
do t
2
?
Zadano: v
1
= 20.0 m/s, t
1
= 10.0 s, t
2
= 20.0 s.



PITANJE 209
Opisati pravocrtno gibanje: uzronik gibanja i zakon gibanja.
Koje su karakteristike metode kinematikih dijagrama?
Kako se rjeava drugi zadatak za pravocrtno gibanje?

Za pravocrtno gibanje toke zadan je kinematiki dijagram v = v(t).
Koliko je ubrzanje toke?
Zadano: v
1
= 30.0 m/s, t
1
= 15 s, t
2
=30 s.



PITANJE 210
Kako se definira zakon gibanja, kutna brzina i kutno ubrzanje kod
krunog gibanja toke?
Kako se definira brzina i ubrzanje kod ovog gibanja?

Toka T se giba po krunici radijusa R po zakonu gibanja:
= 3t
2
+ 25 t.
Ako je R = 5.0 m koliko je normalno ubrzanje u trenutku t = 10 s?


PITANJE 211
Kako se definira zakon gibanja, kutna brzina i kutno ubrzanje kod
krunog gibanja toke?
Kako se definira brzina i ubrzanje kod ovog gibanja?
Toka T se giba po krunici radijusa R po zakonu gibanja:
= 3t
2
+ 25 t.
Ako je R = 5.0 m koliko je tangencijalno ubrzanje toke T?


ISPITNA PITANJA IZ MEHANIKE, 2013/2014, 2. izdanje List 10
M-ispitna-pitanja-2013-2014-01.doc


PITANJE 212
Kako se definira zakon gibanja, kutna brzina i kutno ubrzanje kod
krunog gibanja toke?
Kako se definira brzina i ubrzanje kod ovog gibanja?

Toka T se giba po krunici radijusa R s kutnom brzinom: = 3t
2
+ 25 t.
Ako je R = 5.0 m koliko je tangencijalno ubrzanje u trenutku t = 10 s?



PITANJE 213
Kako se definira zakon gibanja, kutna brzina i kutno ubrzanje te
brzina i ubrzanje kod krunog gibanja estice?
Koje sile djeluju na esticu kod ovog gibanja?

estica mase m giba se po krunici radijusa R u glatkoj horizontalnoj
ravnini. Za sredite krunice vezana je nerastezljivom niti zanemarive
mase. Kolika je sila u niti?
Zadano: m = 10.0 kg, R = 0.5 m, = 8.0 radijana u sekundi.



PITANJE 214
Kako se definira zakon gibanja, kutna brzina i kutno ubrzanje te
brzina i ubrzanje kod krunog gibanja estice?
Koje sile djeluju na esticu kod ovog gibanja?

estica mase m giba se po krunici radijusa R u glatkoj horizontalnoj
ravnini. Za sredite krunice vezana je nerastezljivom niti zanemarive
mase. Kolika je kutna brzina estice?
Zadano: m = 10.0 kg, R = 0.5 m, sila u niti F = 320.0 N.



PITANJE 215
Kako se definira zakon gibanja, kutna brzina i kutno ubrzanje te
brzina i ubrzanje kod krunog gibanja estice?
Koje sile djeluju na esticu kod ovog gibanja?

estica mase m giba se po krunici radijusa R u glatkoj horizontalnoj
ravnini. Za sredite krunice vezana je nerastezljivom niti zanemarive
mase. Koliki je radijus R?
Zadano: m = 10.0 kg, sila u niti F = 320.0 N, = 8.0 radijana u sekundi.



PITANJE 216
Definirati odnos izmeu uzronika gibanja, geometrijsko-masenih
svojstava i kutnog ubrzanja krutog tijela koje rotira oko nepomine osi.
to je i kako se odreuje aksijalni kinetiki moment tromosti?

Homogena kruna ploa rotira oko osi kroz O pod djelovanjem sprega M.
Ako su zadani kinetiki moment tromosti za os kroz O J = 150.0 kgm
2
i
kutno ubrzanje = 3.0 s
-2
koliki je moment sprega M?


ISPITNA PITANJA IZ MEHANIKE, 2013/2014, 2. izdanje List 11
M-ispitna-pitanja-2013-2014-01.doc

PITANJE 217
Definirati odnos izmeu uzronika gibanja, geometrijsko-masenih
svojstava i kutnog ubrzanja krutog tijela koje rotira oko nepomine osi.
to je i kako se odreuje aksijalni kinetiki moment tromosti?

Homogena kruna ploa rotira oko osi kroz O pod djelovanjem sprega M.
Ako su zadani kinetiki moment tromosti za os kroz O J = 155.0 kgm
2
i
moment sprega M = 310.0 Nm koliko je kutno ubrzanje ?



PITANJE 218
Definirati odnos izmeu uzronika gibanja, geometrijsko-masenih
svojstava i kutnog ubrzanja krutog tijela koje rotira oko nepomine osi.
to je i kako se odreuje aksijalni kinetiki moment tromosti?

Homogena kruna ploa rotira oko osi kroz O pod djelovanjem sprega M.
Ako su zadani kutno ubrzanje = 4.0 s
-2
i moment sprega M = 600.0 Nm
koliki je kinetiki moment tromosti krune ploe?


PITANJE 219
Definirati serijsku i paralelnu vezu kod prenosnika rotacijskog
gibanja.
Koje veze postoje izmeu kutne i obodne brzine te normalnog
ubrzanja obodnih toaka krune ploe?

Kruna ploa 1, radijusa R
1
, u zahvatu je s krunom ploom 2
radijusa R
2
. Za krunu plou 2 privren je bubanj 3, radijusa R
3
,
na kojem je namotano ue na ijem kraju visi teret T.
Zadano: R
1
= 0.4 m, R
2
= 0.3 m, R
3
= 0.15 m.
Kolika je kutna brzina krune ploe 1 ako je brzina tereta T v
T
=
15.0 m/s?



PITANJE 220
Definirati serijsku i paralelnu vezu kod prenosnika rotacijskog
gibanja.
Koje veze postoje izmeu kutne i obodne brzine te normalnog
ubrzanja obodnih toaka krune ploe?
Kruna ploa 1, radijusa R
1
, u zahvatu je s krunom ploom 2
radijusa R
2
. Za krunu plou 2 privren je bubanj 3, radijusa R
3
,
na kojem je namotano ue na ijem kraju visi teret T.
Zadano: R
1
= 0.6 m, R
2
= 0.4 m, R
3
= 0.2 m,
Kolika je brzina tereta T ako je kutna brzina krune ploe 1

1
= 18.0 radijana u sekundi.



PITANJE 221
Definirati serijsku i paralelnu vezu kod prenosnika rotacijskog
gibanja.
Koje veze postoje izmeu kutne i obodne brzine te normalnog
ubrzanja obodnih toaka krune ploe?

Kruna ploa 1, radijusa R
1
, povezana je s krunom ploom 2,
radijusa R
2
., remenom koji prenosi rotaciju bez klitanja. Za krunu
plou 2 privren je bubanj 3, radijusa R
3
, na kojem je namotano




ISPITNA PITANJA IZ MEHANIKE, 2013/2014, 2. izdanje List 12
M-ispitna-pitanja-2013-2014-01.doc
ue na ijem kraju visi teret T.
Zadano: R
1
= 0.6 m, R
2
= 0.4 m, R
3
= 0,2 m.
Kolika je brzina tereta T ako je kutna brzina krune ploe 1
1
=
8.0 radijana u sekundi?
PITANJE 222
Definirati serijsku i paralelnu vezu kod prenosnika rotacijskog
gibanja.
Koje veze postoje izmeu kutne i obodne brzine te normalnog
ubrzanja obodnih toaka krune ploe?

Kruna ploa 1, radijusa R
1
, povezana je s krunom ploom 2,
radijusa R
2
., remenom koji prenosi rotaciju bez klitanja. Za krunu
plou 2 privren je bubanj 3, radijusa R
3
, na kojem je namotano
ue na ijem kraju visi teret T.
Zadano: R
1
= 0.6 m, R
2
= 0.4 m, R
3
= 0,2 m.
Kolika je kutna brzina krune ploe 1 ako je brzina tereta T v
T
=
22.0 m/s?.



PITANJE 223
Definirati kinetiku energiju krutog tijela koje rotira oko nepomine osi.
Kako glasi zakon kinetike energije za rotaciju oko nepomine osi?

Na obod krune ploe, radijusa R i kinetikog momenta tromosti J za os
kroz O, namotano je nerastezljivo ue, zanemarive mase, na ijem kraju visi
teret T mase m.
Zadano: R = 0.3 m, J = 100.0 kgm
2
, brzina tereta T v
T
= 5.0 m/s, m = 10.0
kg.
Kolika je ukupna kinetika energija krune ploe i tereta T?



PITANJE 224
Definirati kinetiku energiju krutog tijela koje rotira oko nepomine osi.
Kako glasi zakon kinetike energije za rotaciju oko nepomine osi?

Na obod krune ploe, radijusa R i kinetikog momenta tromosti J za os kroz
O, namotano je nerastezljivo ue, zanemarive mase, na ijem kraju visi teret
T mase m.
Zadano: R = 0.3 m, J = 120.0 kgm
2
, m = 20.0 kg.
Kolika je brzina tereta nakon to se teret spusti za h = 4.0 m polazei iz
stanja mirovanja?



PITANJE 225
Definirati ravninsko gibanje krutog tijela.
to je trenutni pol rotacije i to su centroide?

Kruna ploa, radijusa R, kotrlja se po horizontalnoj podlozi bez klizanja.
Zadano: R = 0.4 m, v
S
= 12.0 m/s.
Kolika je kutna brzina ploe i brzina toke M
3
?


ISPITNA PITANJA IZ MEHANIKE, 2013/2014, 2. izdanje List 13
M-ispitna-pitanja-2013-2014-01.doc

PITANJE 226
Definirati ravninsko gibanje krutog tijela.
to je trenutni pol rotacije i to su centroide?

Homogena kruna ploa, radijusa R, kotrlja se po horizontalnoj podlozi
bez klizanja.
Zadano: R = 0.33 m, kutna brzina ploe = 12.0 radijana u sekundi
Kolika je brzina i ubrzanje toke M3?



PITANJE 227
Definirati ravninsko gibanje krutog tijela.
to je trenutni pol rotacije i to su centroide?

Homogena kruna ploa, radijusa R i mase m, kotrlja se po horizontalnoj
podlozi bez klizanja.
Zadano: R = 0.3 m, kutna brzina ploe = 8.0 radijana u sekundi,
m = 10.0 kg.
Kolika je kinetika energija krune ploe?



PITANJE 228
Definirati ravninsko gibanje krutog tijela.
to je trenutni pol rotacije i to su centroide?

Homogena kruna ploa, radijusa R i mase m, kotrlja se po horizontalnoj
podlozi bez klizanja.
Zadano: R = 0.4 m, m = 12.0 kg, kinetika energija ploe EK = 1200.0
Nm.
Kolika je kutna brzina ploe?

You might also like