257

Hutba: O muslimanskom pravu na ivot u Evropi odluivat e se glasanjem
w
w
w
.
s
a
f
f
.
b
a
Mato Zovki
9
7
7
1
5
1
2
6
5
1
0
0
4
I
S
S
N

1
5
1
2
-
6
5
1
X
Uao sam u politiku da
pomognem svom narodu
Monsinjorove
antiislamske
opservacije
Sabir Lahmar, lan alirske skupine,
ekskluzivno za Saff govori o svojim
logorskim danima u Guantanamu
Kao da sam
se vratio iz
groba
broj 257
11. decembar 2009.
24. zu-l-hidde 1430.
cijena 3 KM
3 / 15 kn / 4 $ / 6 SFR
Fahrudin Radoni
0
5
25
75
95
100
Sadraj
28
36
8
18
50
56
58
SAFF broj 257
Hutbe iz tri sveta mesdida
Mekka
Savjetovanje je jedno od najveih prava muslimana
Kolumna
Borba za opstanak
ta je ustavnije muslimani ili svinjetina?
Drutvo
Odkud takavizam u knjievnoj normi
Provala popovskog talasa
Etika
Serijal o utemeljiteljima poznatih pravnih kola: EBU HANIFE (II DIO)
Uenjak koji se hranio trudom vlastitih ruku
Islamnet
Turska
Hodinica Halime je najstarija na svijetu
Fetve
Aktuelna pitanja i dileme
Briga o osobama sa invaliditetom
kolektivna je obaveza muslimana
Kutak za mlade
Znakovi na putu: Odlomci iz knjige Ne tuguj, poslije
tekoe, uistinu, dolazi olakanje
Pero e pisati, a ti e biti nagraen
3
11. decembar - 24. zu-l-hidde
Izdava
GID SAFF
Velikog sudije Graee 25, 72000 Zenica
Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo
mob: +387 61 255 322
fax: +387 32 403 301
distribucija: +387 61 98 82 36
irorauni kod Raiffeisen banke dd BiH,
Filijala Zenica
(KM) 1610550001210010
(DV) 502012000550080
swift: RZBABA2S
Glavni i odgovorni urednik
Semir Imamovi
Redakcija
Abdusamed Nasuf Buatli,
Nusret Hodi, Ezher Beganovi, Ramiz
Hodi
DTP
Fadil Pezo
Lektor
Sumeja uri
Saradnici
Meho Bai, Subai H. Demal, Ismail
Ibrahim, Fatmir Alispahi, Muharem
tulanovi, Kemal Zuki, Anes Dunuzovi,
Salko Opain, Safet Kadi, Saladin
Kovaevi, Safet ef. Pozder, Nedim
Harai, Amir Durmi, Abdulvaris Ribo,
Adem Zalihi, Almir Mehoni, Sejfudin
Dizdarevi, Abdulmedid Nezo
Direktor
Semir Muji
Direktor marketinga
Almin Foo
Oglaavanje:
Semin Rizvi
+387 62 343 635
Koordinator za dijasporu
Ramadan Ruid
+386 41 255 239
tampa
GIK OKO
asopis izlazi svakog drugog petka.
Rukopisi, diskete i fotografije se ne
vraaju.
ISSN 1512-651X
redakcija@saff.ba
saffmagazin@yahoo.com
www.saff.ba
asopis je upisan u evidenciju javnih glasila
u Federalnom ministarstvu obrazovanja,
nauke, kulture i sporta pod brojem 622
N
akon to su prije tano dva mjeseca
banjaluki mediji pokrenuli estoku
kampanju protiv slubenice Suda BiH NN
koja na posao dolazi obuena
u skladu sa strogim islamskim
verskim pravilima, pokrive-
na tradicionalnom islamskom
maramom hidabom!, tema
noenja hidaba u dravnim
institucijama ponovo je izbila u
sami vrh interesiranja domae
javnosti. Podsjeanja radi, glavna
teza kojoj su spomenuti mediji
pokuali dati i pravnu verifika-
ciju bila je da oblaenje hidaba
u pravosudnim institucijama na-
ruava multietniki karakter drave BiH i da
na svojevrstan nain vrijea hriane. Da se
razumijemo, bilo kakvo stavljanje islamske
vjerske nonje u negativan kontekst, njegovo
problematiziranje i klasificiranje kao remeti-
lakog faktora u dravi, moe biti potaknuto
samo islamofobijskim raspoloenjem i mo-
tivima, koji, kako vidimo, ni osam godina
nakon teroristikih napada na njujorke bli-
zance nisu izgubili na intenzitetu. Jer, kako
drugaije shvatiti brzu medijsku reakciju na
svaki zahtjev uperen protiv vjerskih prava
Bonjaka, bez obzira koliko on bio besmi-
slen, ideoloki obojen, tendenciozan, i koliko
neloginosti u sebi sadravao. Jednostavno,
nekome se prohtije da odreeni islamski
vjerski propis proglasi destabilizirajuim i re-
metilakim faktorom u meuetnikim od-
nosima u BiH, i to je ve udarna tema u svim
printanim i elektronskim medijima. A upra-
vo takvo neodgovorno ponaanje pojedinaca
i medija samo nadolijeva ulje na vatru i do-
datno pogorava ionako krhke meuljudske
i meukonfesionalne odnose u naoj dravi.
Istina je da spomenuta slubenica niim nije
povrijedila zakon BiH, pravila odijevanja
sudskih slubenika, a najmanje naruila mul-
tietniki karakter drave i uvrijedila hriane,
jer da je tako, njoj ne bi bilo dozvoljeno da
se uope zaposli u instituciji kakva je drav-
ni sud. Da su u pitanju isto islamofobijske
pobude, a ne zabrinutost za budunost ove
drave i njenih graana, govori i injenica da,
i nakon zvaninog tumaenja predstavnika
Suda, po kojem su svi zaposleni u Tuila-
tvu duni da se pridravaju pravilnika, koji
zabranjuje noenje suvie kratke i neprimjere-
ne odjee, da Sud BiH procjenjuje ko moe
ui u sudnicu, a ko ne, i da ukoliko oni do
sada nisu potencirali ovo pitanje,
onda, vjerovatno problem i ne
postoji (izjava koju je portparol
bh. Tuilatva Boris Grubei
dao za Press), neki medijski i po- Press Press
litiki krugovi s nesmanjenim
ambicijama i apetitom nastav-
ljaju problematizirati ovo pitanje
i gurati ga u sami vrh dravnih
prioriteta. Konstantno prepada-
nje javnosti baukom islamskih
propisa i simbola ima za cilj samo
jedno protjerivanje i udaljava-
nje islamske prakse iz ivotne svakodnevnice
bh. muslimana i pokuaj da se tome da za-
konsko-institucionalni okvir, to bez sumnje
spada u najgrublji oblik krenja osnovnih
ljudskih prava (pravo na ispovijedanje vje-
re) zagarantiranih zakonom i meunarod-
nim konvencijama o ljudskim pravima. U
isto vrijeme, interesantno je primijetiti da
tzv. borci za ouvanje sekularnih tekovina
i razvijanje multietnikog drutva nisu, re-
cimo, pokrenuli inicijativu za preispitivanje
legitimnosti krsnih slava kojima se rasipaju
zvanine institucije manjeg bh. entiteta (kr-
tenje zgrade Vlade, krsna slava RS-a, krsna
slava MUP-a, krsna slava opina i gradova u
RS-u). Nee nam valjda rei da su te slave u
skladu sa naelima sekularne drave i da se
njima promoviraju multietnike vrijednosti i
jaa multietniko drutvo? Ako emo ve o
vrijeanju, nije li krtenje sekularnih institu-
cija jasna i otvorena uvreda svim nekrani-
ma, prije svega konstitutivnim Bonjacima?
Jedna od apsurdnosti vremena u kojem ivi-
mo jeste ta da su najgorljiviji borci za poti-
vanje ljudskih prava i demokratskih sloboda
ustvari i njihovi najvei uzurpatori, o emu
najbolje svjedoi prethodno komentirani slu-
aj pokrivene slubenice, ali i ekskluzivna
ispovijest nedavno osloboenog zatoenika
zloglasnog Guantanamo baya, Sabera Lah-
mara, koju vam donosimo u ovom broju.
Impressum
Uvodnik
Multietnika BiH
hidaba
bez
5
Hutba
H: A N B
I
sluat ete doista mnoge uvrede od onih
kojima je data Knjiga prije vas, a i od
mnogoboaca. I ako budete izdrali i
Allaha se bojali, pa tako treba da postupe oni
koji su jakom voljom obdareni. (Ali Imran,
186.)
Vie nema nikakve sumnje u to da se
duh rasizma i vjerskog ovinizma polahko
ali sigurno budi i poput kuge iri zapadno-
evropskim dravama, kao to su Holandija,
Francuska, Njemaka, Italija, Engleska,
ali i vicarska koja je donedavno bila sim-
Francuska, Njemaka, Italija, Engleska, Francuska, Njemaka, Italija, Engleska,
bol demokratinosti, tolerancije, slobode i
ljudskih prava i koja je slovila kao utoite
stotinama obespravljenih ljudi, od kojih je
veliki broj muslimana, koji su, bjeei pred
zulumom, nepravdom i tiranijom reima
u dravama iz kojih potjeu, upravo u toj
dravi pronalazili spas. Meutim, prije ne-
koliko dana, nadahnuti i voeni strau i
iracionalnom mrnjom, 57% vicaraca,
na referendumu koji je inicirala i provela
vicarska puka stranka zajedno sa ostalim
na referendumu koji je inicirala i provela na referendumu koji je inicirala i provela
desniarskim snagama, odluno je kazalo
ne izgradnji munara u njihovoj dravi i
na taj nain pobijedili su glas razuma i sru-
ili principe demokratije i kulture ljudskih
prava na kojima je formalno i deklarativno
utemeljena Evropa, pa tako i vicarska, iako
prava na kojima je formalno i deklarativno prava na kojima je formalno i deklarativno
je, sa 4.000.000 muslimana, islam druga
religija po zastupljenosti u toj dravi. Ako
vicarski referendum pokuamo posma-
trati sa aspekta uloge i vanosti
munara za muslimane u okviru
njihovih vjerskih prava, rekli bi-
smo da on nije toliko bitan i da u
praktinom smislu nee ostaviti
tee posljedice, jer muslimani
su klanjali i klanjat e jedna-
ko u mesdidima bez munara
kao i u onima sa munarama.
Takav pristup bio bi mogu
da taj referendum u sebi nema
jasno izraenu vjersku i ideolo-
ko-politiku pozadinu. Naime,
referendum protiv izgradnje
munara je, bez sumnje, samo
poetak jedne puno ire i op-
senije akcije kranske Evrope i
Zapada u cjelini, u borbi protiv
islama i muslimana. vicarci su
Zapada u cjelini, u borbi protiv Zapada u cjelini, u borbi protiv
glasanjem protiv munara zapra-
vo dali do znanja da je integra-
cija muslimana glavni drutveni
i civilizacijski problem Evrope,
i potvrdili da su oni koji se za-
lau za demokratske principe,
slobodu, jednakost i ljudska pra-
va, postali manjina i da njihovo
deklarativno zalaganje u korist spomenutih
naela pada u vodu pred sve izraenijom
ksenofobijom i zahuktalim praktinim ra-
sizmom, ovinizmom i islamofobijom.
Legenda o sekularnom ureenju Evrope
Osim toga, definitivno su maske pale i
sa legende u iju istinitost Evropa i Amerika
godinama pokuavaju ubijediti muslimane,
a u koju su, naalost, mnogi muslimani u
cijelom svijetu vjerovali i jo uvijek vjeruju.
Naime, dobro nam je poznato koliko su
zapadne zemlje pokuavale ubijediti svijet
kako moderni Zapad koji je utemeljen na se-
kularizmu ne pridaje posebnu vanost vjeri,
i kako je kranstvo, nakon to su evropski
narodi izvojevali pobjedu protiv Crkve i nje-
ne hegemonije, postalo skoro zaboravljena
batina i nita vie. Ubjeivali su nas da je
vjera samo privatna stvar koja nema nika-
kvog odraza na politika i druga kretanja
u drutvu i da se u takvoj Evropi uope ne
gleda ko je koje vjere. Temeljitim ispiranjem
mozga eljeli su da povjerujemo
u legendu po kojoj je Evropa
simbol demokratije, pluralizma,
tolerancije i sekularnog uree-
nja, a istina je da zapravo duh kr-
anstva dominira unutranjom
i vanjskom politikom evropskih
zemalja i da moderna Evropa,
isto kao i ona srednjovjekovna,
u kranstvu vidi vrhovnu vri-
jednost koju pokuava namet-
nuti svim narodima, milom ili
silom. Moderna Evropa svoj
kranski, ili bolje kazati antii-
slamski diskurs javno demon-
strira i pokazuje gdje god stigne.
Pokazala ga je i kroz Evropsku
uniju u kojoj jedino nema mje-
sta za Tursku, Albaniju i Bosnu i
Hercegovinu, jer su to drave sa
veinskim muslimanskim sta-
novnitvom, ali zato ima mjesta
za dojueranje ljute protivnike
iz Istonog bloka, Bugarsku,
Rumuniju i Maarsku, kao i za
Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru
koje su izvrile agresiju na Bosnu
i Hercegovinu. Uprkos ili zahvaljujui
tome, one su primljene u bratsku (kran-
sku) Evropsku uniju. Bosni i Hercegovini
nisu ukinute vize samo zato to e poni-
avajuim procedurama oko dobijanja viza
i dalje biti izloeni jedino Bonjaci, dok e
bh. Srbi i Hrvati bez problema i bez viza
putovati Evropom, jer e imati ili ve imaju
dvostruko dravljanstvo tako da ih to pita-
nje uope nee tangirati. Zatim, moderna,
sekularistika Evropa je Huntingtonovu
tezu da sutinski problem za Zapad nije
islamski fundamentalizam, niti pak terori-
zam, ve sam islam, pokazala i opom po-
bunom protiv hidaba koji je obini odjevni
predmet, ali zato to se on vee za islam i
6
vicarci su
glasanjem
protiv munara
zapravo dali
do znanja da
je integracija
muslimana
glavni
drutveni i
civilizacijski
problem Evrope.
O muslimanskom pravu na ivot u Evropi
odluivat e se glasanjem
Prije nekoliko dana, nadahnuti
i voeni strau i iracionalnom
mrnjom, 57% vicaraca, na
referendumu koji je inicirala
i provela vicarska puka
stranka, zajedno sa ostalim
desniarskim snagama, odluno
je kazalo ne izgradnji
munara u njihovoj dravi
7
islamsku kulturu i civilizaciju, njemu nema
mjesta pored huntingtonske, odnosno kr-
anske kulture i civilizacije. To za njih nije
diskriminacija niti ugroavanje temeljnih
ljudskih prva i sloboda, ali zato neprestano
lamentiraju nad diskriminacijom homosek-
sualaca i razliitih kvazireligijskih i drugih
pokreta koji svojim djelovanjem i praksom
rue sve moralne i civilizacijske norme. I
umjesto da se bore protiv svih tih devijan-
tnih i ruilakih pokreta i ideja i da se stide
to su se one pojavili u krilu zapadnoevrop-
ske civilizacije, Evropi smeta hidab, smeta-
ju munare, smeta islamska kultura ishrane
i pravo muslimana da ne prodaju, kupuju
i ne jedu svinjetinu, da ne toe i ne piju
alkohol u svojim privatnim radnjama i tr-
govakim centrima. Sjetimo se zatim kako
se zapadnim diplomatama, zaslijepljenim
mrnjom, priinjavalo kako je Sarajevo sve
vie zeleno, i kako im to opasno smeta, a
ne smetaju im ogromne krstae kojima su
bh. Hrvati i Srbi obiljeili sela i gradove u
kojima su oni postali veina nakon to su
izvrili etniko ienje. Evropski islamofobi
ak ni sport nisu ostavili na miru, pa otvo-
reno govore da im smeta to to fudbaleri
muslimani ine seddu nakon postignutog
gola, pa se rukovodstvo FIFA-e uzbihuzuri-
lo i uputilo je apel, posebno brazilskim fud-
balerima, da se vie toliko ne krste u toku
utakmice, a sve s ciljem da se muslimanima
zabrani da na svoj nain proslavljaju gol ili
pobjedu itd. Sve nabrojano i nenabrojano,
a posebno posljednji dogaaji iz vicarske,
pobjedu itd. Sve nabrojano i nenabrojano, pobjedu itd. Sve nabrojano i nenabrojano,
potvruju da zapadnoevropska mrnja pre-
ma islamu nije nova i nije puki incident za
koji su krivi nekakvi novopeeni desniari,
ve kulturno naslijee i sastavni dio kr-
anskog vjerovanja i ubjeenja na koje nas
Kuran esto podsjea i upozorava: Oni e
se neprestano boriti protiv vas da vas odvra-
te od vjere vae, ako budu mogli (El-Bekare, te od vjere vae, ako budu mogli te od vjere vae, ako budu mogli
217.). Time se alje jasna i prijetea poruka
muslimanima da u Evropi egzistira princip
selekcije ljudskih prava, i da ak ni temeljna
ljudska prava sa kojima se svaki ovjek raa,
muslimanima u Evropi nisu zagarantirana
i da zavise od dobre volje kranske veine
koja im to moe dati ili uskratiti najobini-
jim referendumom i glasanjem.
Referendum na krilima Papinog govora
mrnje
Interesantno je i istovremeno indikativ-
no, kada je u pitanju anticivilizacijski vi-
carski referendum, da je zvanina crkva bila
protiv njega. Uistinu ne elimo biti malici-
ozni, ali ne moemo a da ne izrazimo du-
boku sumnju u njenu iskrenost. Bojimo se
da to nije vjeta i opasna igra koju smo mi
muslimani mnogo puta gledali, a koja ima
za cilj ubijediti muslimane da zvanina crkva
nema nita protiv munara i protiv islama.
ak tavie, smatramo da je referendum,
nema nita protiv munara i protiv islama. nema nita protiv munara i protiv islama.
kao i antiislamska kampanja i ovinistike
izjave pojedinih evropskih diplomata, ite-
kako podstaknut Papinim govorom mr-
nje iz 2006. godine, kada je iz njegovih
usta izala prljava i podla rije i kleveta na
Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, za
kojeg je rekao da je svijetu donio samo zlo, i
kada je krane otvoreno upozorio na navod-
nu opasnost od islama i njegove ekspanzije
rekavi da je islam, za razliku od kranstva,
vjera koja je u koliziji sa zdravom logikom,
i da se irila ognjem i maem. Dok u isto
vrijeme, naprimjer jedan svjetovni uenjak i
pisac nemusliman kakav je bio Bernard o,
vrijeme, naprimjer jedan svjetovni uenjak i vrijeme, naprimjer jedan svjetovni uenjak i
o Muhammedu, sallallahu alejhi ve selle,
kae: Vie nego ikad prije, svijet ima po-
trebu za ovjekom koji bi razmiljao kao to
je razmiljao Muhammed, taj vjerovjesnik
koji je svoju vjeru uzdigao na razinu dostoj-
nu istinskog potovanja i uvaavanja. To je
najsnanija vjera u historiji civilizacija, vje-
na i neprolazna. Ja svoje sunarodnike vidim
kako u skupinama ulaze u tu vjeru. Ta vjera
e svoje utoite nai na ovom kontinentu
(Evropi). Upravo se u ovoj poruci krije od-
govor na pitanje zato se kranska Evropa
boji islama i zato crkveni oci i evropske di-
plomate ire lanu propagandu o islamskoj
prijetnji. Dakle, prava istina krije se u inje-
nici da se Evropa boji islamskih naela, a ne
islamskog maa, boji se izazova koji se zove
otvoreni dijalog sa islamom. Jednostavno,
Evropa se boji istine, za razliku od islama
koji se nikada nije bojao takvih izazova, ni
onda kada su muslimani vladali svijetom, ni
onda kada su doivjeli dekadencu i kada su
bili porobljeni od zapadnih imperijalistikih
sila. To potvruje i injenica da u islamskom
svijetu postoje crkve stare stotine godina iji
se zvonici viju visoko u nebo i nikada mu-
slimanima nije naumpalo da pokrenu refe-
rendumsko pitanje o zabrani crkvenih tor-
njeva, bez obzira na to kakav tretman imali
muslimani u nemuslimanskim zemljama.
Zatim, muslimanske halife su u toku islam-
skih osvajanja sklapali posebne ugovore
sa kranima koji su potpali pod islamsku
vlast i davali im posebne garancije o zatiti
vjerskih sloboda, crkava i vjerskih relikvija.
Upravo zbog takvog odnosa islama prema
drugom i drugaijem, u vrijeme Osmanske
imperije u Beogradu je bilo vie pravoslav-
nih crkava nego to ih danas ima, i kako
je rekao John L. Esposito, deviza Turaka
bila je: ivi i pusti druge da ive. S druge
je rekao John L. Esposito, deviza Turaka je rekao John L. Esposito, deviza Turaka
strane, kad god su krani, svejedno bili oni
Srbi, Hrvati, panci, Englezi i ostali, osvojili
strane, kad god su krani, svejedno bili oni strane, kad god su krani, svejedno bili oni
neku muslimansku dravu, prvo to je bilo
na udaru jesu damije i ostali vjerski objek-
ti, a zatim je slijedilo nasilno pokrtavanje i
tortura. Zbog toga se politike i vjerske voe
Evrope boje islama, jer, ivei pored musli-
mana praktiara, mnogi krani u razliitim
evropskim dravama saznali su pravu istinu
o islamu i svojim primanjem islama potvrdi-
li ono to je Bernard o davno najavio i na-
o islamu i svojim primanjem islama potvrdi- o islamu i svojim primanjem islama potvrdi-
slutio. Rijeke Nijemaca, Engleza, Francuza,
Italijana i ostalih, koji su primili islam, po-
ruuju svojim voama da oni nisu u stanju
da integriraju u evropske kulturne okvire ni
svoje sunarodnike, a kamoli muslimane sa
islamskog istoka. I oni su najbolji dokaz da
se islam nije irio silom, ve evropske voe
danas pokuavaju koristiti silu da zaustave
dobrovoljnu islamizaciju svojih zemalja, ali
ak ni silom i represijom, ni silnom propa-
gandom ne mogu ljude odvratiti od islama,
za koji je poznati nobelovac Tomas Karlajl
rekao: Islam posjeduje osobinu koju sma-
tram najimpozantnijom, a to je jednakost
meu ljudima, to je dokaz najpravilnijeg
pristupa i najispravnijeg pogleda, jer vjernik
je duom vezan za cijelu zemaljsku kuglu i
svi ljudi su u islamu jednaki. Taj proces je
nezaustavljiv, jer ljudi mogu pokoriti drave
i njihove stanovnike uiniti robljem, ali ni-
kada ne mogu pokoriti i upravljati ljudskim
srcima.
je jedno od
najveih prava muslimana
je samo jedno od
Boijih iskuenja
Hutbe iz tri sveta mesdida
Mekka: Salih b. Abdullah b. Humejd Medina: Ali b. Abdurrahman el-Huzejfi
N
ajbolje to sebi i vama mogu oporui-
ti jeste bogobojaznost, u svakom vre-
menu i na svakom mjestu. Allahu pripa-
da svako mjesto i svako vrijeme i stoga je
neophodno ispuniti ih onim to On od
nas zahtijeva. Meutim, On je odreena
vremena i mjesta uinio boljim i vred-
nijim, samo kako bi nas podstaknuo na
natjecanje i pobudio nau enju. Svima
prisutnima upuujem iskrene
estitke na obavljenom ibade-
tu (hadu), ali nae obaveze
time nisu zavrene. Na nama
je da se sada vratimo svakod-
nevnom vjerskom programu
i da se natjeemo u dobru.
Allah Uzvieni kae: A kada
zavrite obrede vae, opet spo-
minjite Allaha. (El-Bekare,
200.) Ovo je pravo vrijeme
da se posavjetujemo i da
potvrdimo ispravnost svoje
vjere, jer Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem,
kae: Neete biti pravi vjer-
nici sve dok svojoj brai ne
budete eljeli ono to elite
sebi. (Muttefekun alejhi) Ko
ispravno razumije ove rijei,
znat e cijeniti veliinu i znaaj nasiha-
ta savjetovanja, ali i njegovog prihva-
tanja. Da bismo ovaj princip u potpu-
nosti usvojili, dovoljno nam je znati da
je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
savjetovanju dao epitet vjere, to je tri
puta ponovio. Savjetovanje je zapravo
jedno od najveih prava svakog musli-
mana. Ono je potrebno svima nama,
bez obzira ko bili i ta radili. Derir b.
Abdullah el-Bedeli, radijallahu anhu,
rekao je: Dao sam prisegu Allahovom
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da
u klanjati namaz, davati zekat i savje-
tovati svakog muslimana. (Muttefekun
O
naj ko se u potpunosti preda Allahu i
na Njega se osloni, ne zaboravljajui na
propisane uzroke, On e mu biti dovoljan,
i dat e mu punu nagradu. Na Gospo-
dar sve je zapisao jo 50.000 godina prije
nego to je stvorio nebesa i Zemlju. On
ini ono to eli i On posjeduje savrenu
mo, mudrost i milost. Stvaranje i uprav-
ljanje jedino je u Njegovoj moi. U svije-
tu na kome se nalazimo vladaju Allahovi
nepromjenjivi zakoni. Na njemu je dobro
i zlo, ivot i smrt, radost i tuga i sve drugo
to smo mogli kroz ivot iskusiti, a to do-
kazuje nau manjkavost, s jedne, i Alla-
hovo savrenstvo, s druge strane. Sve ovo
i vie od toga Allah, delle anuhu, obja-
njava u samo jednom ajetu: Ako ti Allah
dadne kakvu nevolju, niko je osim Njega
ne moe otkloniti, a ako ti zaeli dobro, pa
niko ne moe blagodat Njegovu sprijeiti
(Junus, 107.). Allahov Poslanik, sallalla-
hu alejhi ve sellem, ui nas da, budemo li
zahvalni i strpljivi, iz svake situacije emo
izai kao pobjednici. Bolest kojom Allah
iskuava Svoje robove, deava se s uzro-
kom i bez uzroka, a ozdravljenje isto tako.
Za svaku bolest odredio je lijek i naredio
nam da se lijeimo, ali samo dozvoljenim
stvarima. Znatan dio svog ivotnog vije-
ka Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, potroio je kako bi ljude odvratio
od paganskog vjerovanja. Zabranio im je
zloslutnju, sujevjerje, vraanje, a zauzvrat
im ponudio isto vjerovanje u Allaha kao
Tvorca i Upravitelja kosmosom i srca im
jedino vezao za Njega. Mnogoboci su u
predislamskom vremenu vjerovali da je
bolest sama po sebi prelazna ili zarazna
alejhi) Muslimani su poput
graevine, iji elementi uvr-
uju i podupiru jedni druge.
Meusobno se pomau u
dobroinstvu, jedni drugima
tite vjeru i ast, oprataju i
na najljepi nain savjetuju.
Onaj ko na sebe preuzme
obavezu savjetovanja, mora
ispotovati sljedee principe:
iskrenost i ustrajnost u savje-
tovanju, strpljivo podnoenje
uvreda i prigovora onih koje
savjetuje, upotreba blagih
i ljubaznih rijei i termina,
koji odiu bratskom ljubavi,
odabir pogodnog vremena i prilike, sa-
vjetovanje u osami, lijepo miljenje i tra-
enje opravdanja onima koje savjetuje.
Ibn Sirin, Allah mu se smilovao, rekao
je: Ako o svome bratu uje neku runu
vijest, pokuaj mu nai opravdanje. Ako
ne uspije u tome, reci: On sigurno ima
neko opravdanje. Znajte da je savjeto-
vanje put ka bratskoj ljubavi i jedan od
razloga uspjeha na ovom svijetu. Allah
Uzvieni kae: Tako mi vremena, ovjek,
doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i do-
bra djela ine, i koji jedni drugima istinu
preporuuju i koji jedni drugima preporu-
uju strpljenje. (El-Asr, 1.-3.)
8
Savjetovanje
Bolest
U propisane
uzroke spada i
vakcinacija ili,
pak, karantin.
Ipak, najbolje
to ovjeku
ostaje jeste
tevekkul i
iskrena dova.
Ibn Sirin,
Allah mu se
smilovao,
rekao je:
Ako o svome
bratu uje
neku runu
vijest, pokuaj
mu nai
opravdanje.
Ako ne uspije
u tome, reci:
On sigurno
ima neko
opravdanje.
9
Ispit
Medina: Ali b. Abdurrahman el-Huzejfi Kuds: Ikrime Sabri (bajramska hutba)
U
puujem vam iskrene estitke
u povodu ovih blagdana i mo-
lim Allaha da primi vae obrede i
kurbane. Dan u kojem se
nalazimo nosi u sebi zna-
ajne poruke i lekcije koje
islamski ummet ne smije
zanemariti. Allah je pro-
pisao bajram kako bi nas
poduio rtvovanju na
Njegovom putu. Danas
je to krv kurbana koje
smo kupili za svoj no-
vac, a sutra e to moda
biti naa krv. Meutim,
ona smije biti rtvovana
samo radi Allaha i ni radi
koga drugog. Mi se ne
rtvujemo za parole, ve
u ime la ilahe illallah.
Ovaj dan nas ui strplji-
vosti na podnesenoj rtvi,
kao to nas ui da se str-
pimo na uvredama brae
muslimana i pruimo im
ruku pomirenja i estita-
mo ovaj veliki blagdan. U
ovom danu Allah nas ui
da spremnije doekamo
vrijeme velikih iskuenja
i ispita. Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem,
uei svoje ashabe por-
tvovanosti na Allahovom
putu imecima i ivotima,
pruio nam je najbolji pri-
mjer. A poslije svega ovoga
da se upitamo: Kakvi smo
to mi muslimani danas?
Nai neprijatelji se s nama
igraju kako ele. Varaju
i to svakim kontaktom
bolesne osobe sa zdra-
vom. Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, uzroke
je vraao Allahu. Jedne
prilike dok je pojanjavao
ljudima da nema zara-
ze (u smislu da zarazna
bolest nije sama po sebi
uzrok), neki beduin mu
se suprotstavio injenicom da uga od
koje oboli jedna deva zahvati cijelo krdo,
a on mu je rekao: A ko je zarazio prvu
devu? Nema zaraze, zloslutnje, niti ha-
mme (sove iju su huku smatrali loim
predznakom). Allah je sve ivo stvorio,
odredio mu ivotni vijek, nedae koje e
ga zadesiti i opskrbu. (Ahmed i Tirmizi)
Hadisi koji govore o uvanju od uzroka
bolesti ne potvruju da se bolest sama
po sebi prenosi, ve da je ovjekova oba-
veza da se dri podalje od njenog zla
i tete, kao to mu je nareeno da ne
pije otrov, ne baca se u vatru ili vodu.
Hadisi takvog sadraja tite ovjekovo
vjerovanje i zatvaraju prilaz ejtanu, da
sluajno ne bi rekao: Da nisam tako
uradio, ne bi mi se desilo to i to. U
propisane uzroke spada i vakcinacija
ili, pak, karantin. Ipak, najbolje to
ovjeku ostaje jeste tevekkul i iskrena
dova. Allah Uzvieni kae: Onome ko
se u Allaha uzda, On mu je dovoljan.
(Et-Talak, 3.) Najbolji dokaz za to su
milioni hadija koji su u miru i bez
ikakvih problema obavili hadd i
zdravi se vratili kuama u vrijeme kada
svijet potresa groznica svinjske gripe.
nas raznim konvencijama i obea-
njima. A dok to rade, nai domovi
se rue, bogatstvo pljaka, a ast
skrnavi. Povrh svega, nai neprijatelji
ele da izbriu vezu islamskog bratstva
i da nas meusobno zavade. Ne zabo-
ravite da je islam vjera ponosa, milo-
sti i pravde. On svim ljudima nudi
mir i sigurnost. Nismo to mi, nego
islam onakav kakav je bio
u poetku, a pravilo kae:
Zadnje generacije ovog um-
meta uspjet e samo onako
kako su uspjele prve gene-
racije. Jaajmo svoju vezu
sa Allahom i neka On bude
naa jedina nada. Istinski
vjernik, bez obzira ta se
oko njega dogaalo, ne smi-
je posustati i predati se. On
povezuje svoje rane i strplji-
vo nastavlja svoju borbu.
portvovanosti i
strpljivosti
Nai neprijatelji
se s nama
igraju kako
ele. Varaju
nas raznim
konvencijama
i obeanjima.
A dok to rade,
nai domovi se
rue, bogatstvo
pljaka, a ast
skrnavi.
U propisane
uzroke spada i
vakcinacija ili,
pak, karantin.
Ipak, najbolje
to ovjeku
ostaje jeste
tevekkul i
iskrena dova.
P : E M
10
Polumjesec
Moj mu je graanin ove zemlje ve 30 godina
Mostarski model raspetljavanja bosanskog vora
Omladinsko udruenje
Tempo demata
Vogoa
Zenica: Munevera Al Hamdani, supruga Fadhila Al Hamdania
Mostar
Vogoa
F
adhil Al Hamdani je jedan od peterice
FFpritvorenika Imigracionog centra u Lu- FF
kavici. Na njegovom sluaju ogleda se sva
nepravda nae drave prema naturalizira-
nim graanima BiH arapskog porijekla.
A o kakvoj se nepravdi radi, najbolje svje-
doe rijei Fadhilove supruge Munevere Al
Hamdani koja za Saff kae: Moj suprug Saff Saff
Fadhil Saaid Avad Al Hamdani se ve sko-
ro est mjeseci nalazi u Imigracionom cen-
tru u Istonom Sarajevu, a koji je predvien
za strance, a ne bh. graane. Moj mu je jo
uvijek dravljanin BiH jer njegovo rjeenje
o oduzimanju dravljanstva jo uvijek nije
postalo pravosnano, kako nam je odgo-
vorio Ured za strance kad smo podnosili
zahtjev za boravak, jer jo uvijek nije done-
sena presuda pred Sudom BiH, a vezano
za tubu na nelegalno oduzeto dravljan-
stvo. S razlogom kaem nelegalno oduze-
to dravljanstvo jer je to istina. Moj mu
je graanin BiH od 14. 10. 1979. godine
kad je uao legalno i poeo i zavrio studij
metalurgije. Ne, ne radi se o tamparskoj
greci, jer moj mu je graanin ove zemlje
ve 30 godina! Jo prije poetka agresije na
BiH imali smo troje maloljetne djece, a da-
nas ih imamo petero. Dakle, na mog mua
se ne odnosi Dejtonski sporazum, jer je moj
mu bio duan da se ukljui u Armiju BiH
i brani svoju porodicu i odazove se na javni
poziv za mobilizaciju od strane Teritorijal-
ne odbrane Bosne i Hercegovine. To je bio
njegov moralni in!
Moj mu nije nikakav strani dobro-
voljac, ve otac, suprug, koji je branio i-
vote svoje porodice i svojih sugraana kao
bilo koji drugi Bosanac ili Hercegovac!!!
Zahtjev za dravljanstvo podnio je prije
Dejtona na 10 mjeseci, na osnovu uea
u Armiji BiH po tada vaeim zakonima,
iako je mogao da ga podnese i na osnovu
braka, samo to bi u toj situaciji morao da
plati veliku svotu novca. Mog supruga da-
nas tretiraju kao najveeg zloinca, a ne o-
vjeka koji za 30 godina nikada nije poinio
niti jedno krivino djelo u zemlji koja eli
da ga bez ikakvog opravdanja razdvoji od
porodice i poalje u ratnu zonu Iraka, i to
najozloglaenijeg mjesta Kirkuk koje je po-
znato po krenjima ljudskih prava i velikim
torturama zarobljenika i zatvorenika.
S
koro isti dan iz Mostara su se ogla-
sili Dragan ovi koji je najavio
koro isti dan iz Mostara su se ogla- koro isti dan iz Mostara su se ogla-
otvorenu borbu za trei entitet i vi-
soki predstavnik Valentin Inzko koji
je najavio da e u narednim danima
nametnuti odluku oko izbora grado-
naelnika Grada Mostar. Takoer,
mostarski muftija Seid ef. Smajki je
samo dan ranije putem Dnevnog ava-
za upozorio da se na mala vrata vraa
projekat treeg entiteta Herceg Bo-
sna. Razrjeenje zamrenog mostar-
skog vora, odnosno u zavisnosti kako
se rijei mostarski vor znaemo kako
e i kojim putem Bosna i Hercegovina
u budunosti ii.
O
mladinsko udruenje Tempo iz
Vogoe, voeno prologodinjim
iskustvom, i ovog Bajrama pristupilo
je realizaciji veoma uspjenog projek-
ta Bajramski paketii za djecu pedi-
jatrije zajedno sa studentima i pro-
fesorima velikog srca. Ove godine
projekat smo malo proirili, te pored
pedijatrije u Sarajevu obuhvatili i pe-
dijatriju u Zenici, te djecu povratnike
u Rogaticu. Veoma ljubazno osoblje
ovog djeijeg odjela doekalo nas je
i sprovelo itavim odjeljenjem kako
u Sarajevu tako i u Zenici. Akcija je
bila puno uspjenija ove godine te se
nadamo da e sa svakom godinom,
ako Bog da, biti bolja. Projekat se
svakako planira nastaviti u budu-
nosti, jer je paketi svakom djetetu u
ovim danima najvea radost i, kako
smo se uvjerili, uvijek izvue osmijeh
na lice koje je samo minut prije pake-
tia u rukama, zbog ljudi u bijelom,
doktora, bilo prekriveno suzama.
Jako nam je drago i moramo pohva-
liti profesore Ekonomskog fakulteta
koji su nam se pridruili u itavom
projektu i ovim putem elimo im se
od srca zahvaliti, kae Haris Tanjo,
predsjednik OU Tempo.
11
urinica e se graditi na proljee
I Belkacem uskoro na slobodi
Medlis IZ Livno
Guantanamo
O
livanjskim Bonjacima malo se pie
i govori u javnosti. Iako Bonjaci
u Livnu uglavnom ive u tekim eko-
nomskim uvjetima, takvo stanje nije
sprijeilo vrijedne Livnjake da obno-
ve svoje damije i izgrade neke druge
objekte. Svakako, na elu tih akcija je
Medlis IZ Livno koje predvodi De-
vad ef. Hadi. Medlis IZ Livno ima
deset demata, etiri gradska i est u
selima. U gradu ima pet damija, a
esta, centralna gradska damija ur-
selima. U gradu ima pet damija, a selima. U gradu ima pet damija, a
inica, koja e se, kako saznajemo, ko-
nano poeti graditi na proljee. De-
mati Kablii i Potkraj imaju mesdide,
a damije se nalaze u Golinjevu, Gr-
barezima, Podhumu i Guberu. Samo
u dva mala demata, koji broje dva-
desetak kua, nemamo objekte, ali i u
njima, takoer, planiramo graditi kako
bismo mogli obavljati nae aktivnosti.
Ovdje posebno mislim na ramazanske
aktivnosti i uenje djece. I ove godine
organizirano smo prikupljali sredstva
za kurbane ije meso smo kasnije podi-
jelili dematlijama jer je tamonje eko-
nomsko stanje vrlo teko. U zadnjih
nekoliko godina uinili smo mnogo i
u obnovi i razvijanju infrastrukture,
ali i u podizanju vjerske svijesti. Poseb-
no se mnogo uradilo na polju vjerske
pouke. Prije desetak godina imali smo
samo tridesetak djece na vjerskoj po-
uci, a sada ih imamo oko dvjesta pe-
deset, to ini oko osamdeset posto od
ukupnog broja bonjake djece. Uspje-
li smo obnoviti sve nae objekte, ak
smo izgradili dosta novih. Kao kruna
svega trebala bi biti izgradnja centralne
gradske damije urinice koju plani-
svega trebala bi biti izgradnja centralne svega trebala bi biti izgradnja centralne
ramo poeti graditi na proljee, kae
ef. Hadi. Za ovaj Bajram Medlis IZ
Livno dobio je jedan poseban poklon
od livanjske opine. Naime, tri poslov-
na prostora koja se nalaze u uem cen-
tru grada, a koja su nacionalizirana jo
1967. godine, upravo pred Bajram, na
sjednici OV-a, vraena su Medlisu.
P
rema ponaanju amerikih vlasti u
sluaju Bensajaha Belkacema, je-
dinog pripadnika alirske skupine
koji se jo uvijek nalazi u logoru Gu-
antanamo, i Bensajah bi uskoro mo-
gao biti osloboen. Naime, po prvi
put nakon skoro osam godina Bensa-
jahu je dozvoljeno da komunicira sa
svojom porodicom bez cenzure, ovih
dana je poslao i fotografiju iz zatvora,
a Ambasada SAD-a u Sarajevu nudi
Aneli Kobilici, Bensajahovoj supruzi,
da putuje u Ameriku da svjedoi u
korist svoga mua. Uz fotografiju,
Bensajah je poslao poruku supruzi
Aneli: Ne brini se za moje zdravlje
jer sam dobro.
Ministar za protjerivanje
Arapa
Sadik Ahmetovi, ministar
sigurnosti BiH
Z
na se ta sljeduje onima koji su pri-
jetnja nacionalnoj bezbjednosti i
ta e biti sa njima. Neu dovoditi u
pitanje da potpiem odluku o njiho-
vom protjerivanju iz BiH. Naravno
da u potpisati takve odluke, rekao
je to Glasu Srpske novi ministar be-
zbjednosti BiH Sadik Ahmetovi,
odgovarajui na pitanje da li je spre-
man da potpie ekstradiciju osoba
koje su okarakterizirane kao prijetnja
nacionalnoj bezbjednosti, a koje su
smjetene u Imigracionom centru.
Zna ministar Ahmetovi da se to od
njega jedino i trai, zato ne ali gla-
snih ica da razglasi da e biti poslu-
an. to ti je ljudska sudbina. Meu
onim Arapima koje bi Ahmetovi
bez ikakvog razmiljanja otjerao iz
BiH, naprimjer kao to je Aiman
Awad, ima dosta onih koji su, kada
je Mladi osvojio Srebrenicu, plakali
i molili komandu 3. korpusa Armije
RBiH da ih poalje u Srebrenicu da
se bore protiv etnikih zloina. Ovo
ne navodimo kako bismo Ahmetovi-
u niti bilo kome drugom natjerali
suze na oi, jok, znamo da je to ne-
mogue, ovo piemo tek onako, nek
ostane upameno, nek se zna kakva
nam je vlast i ministri u njoj.
12
Ivo Miro Jovi 100 najljepih dova
Kurana i sunneta
Ludi polumjesec Gorade: Promocija knjige
U
ovom Ludom polu-
mjesecu piemo o
prijedlogu Ive Mire Jo-
via, predsjedavajueg
Ustavnopravne komisije
Doma naroda Parlamen-
ta Bosne i Hercegovine,
o usvajanju zakona o
praznicima i neradnim
danima u Bosni i Herce-
govini. Izmeu ostalog,
Ivo Miro Jovi predlae
da se poetak borbe pro-
tiv Turaka slavi kao dr-
avni praznik BiH. Ne
treba izostaviti ni 26.
maj 1448. godine, kada
je vjenanjem dvoje ljudi prestalo
neprijateljstvo izmeu Bosne i Her-
cegovine i kada je BiH ula u fazu
pripremanja za borbu protiv Tura-
ka, predlae Ivo Miro Jovi. Ovdje
se ne zna ko je lud, a ko zbunjen.
B
onjaka zajednica kulture Pre-
porod Gorade organizirala je
promociju knjige 100 najljepih
dova Kurana i sunneta. Gost je
bio prof. Sanin Musa, menader
izdavake kue El-Kelimeh iz No-
vog Pazara i autor knjige. Na jedan
poseban nain ovaj daija je ukazao
na vrijednost dove kao najvrednijeg
naina da se skrene panja svoga
Gospodara na onoga koji trai ne-
to. Ovo je jedno od najjaih oruja
svakog muslimana koje se, naalost,
malo koristi u obinom ivotu, a
njoj se pribjegava kada je ovjek u
tekoj situaciji. Dova je neto to je
neodvojivo od ivota vjernika i po-
trebna mu je kao voda ili zrak, tako
da je ova knjiga potrebna svakom
vjerniku i trebao bi je nositi u depu
dok je ne naui, rekao je prof. Sanin
Musa. U svom govoru spomenuo je i
izdavaku kuu El-Kelimeh, iji je
on menader, i rekao da je ova izda-
vaka kua jedna od najveih kua
na ovom prostorima. BZK Prepo-
rod Gorade omoguila je posjeti-
ocima ove promocije da se upoznaju
sa izvornim vrijednostima nae kul-
ture i dogovorila daljnju saradnju sa
ovom izdavakom kuom.
Potenjaina meu politiarima
Tarik Sadovi
T
arik Sadovi, bivi ministar si-
gurnosti Bosne i Hercegovine,
gostujui u emisiji Crta BHT-a,
otvoreno je govorio o nainu funk-
cioniranja vlasti u Bosni i Hercego-
vini. Nekoliko dana prije Sadovie-
vog nastupa na BHT-u razgovarali
smo sa Sulejmanom Tihiem, iji
intervju objavljujemo u
sljedeem broju, a koji
nam je potvrdio da je Ta-
rik Sadovi faktiki smi-
jenjen zbog toga jer nije
pristao na, kako Sadovi
kae u emisiji Crta,
potpisivanje dokumena-
ta koji bi bili pravno po-
krie unaprijed dogovo-
renih progona pojedinih
Arapa koji ive u BiH.
Tarik Sadovi ostao je
dosljedan svojim prin-
cipima, nije pristao da
zarad ministarske pozi-
cije ugroava tue ivote.
Tarik Sadovi je jedini
politiar u Bonjaka koji
je pokazao ponos i potenje. Iako
ga je njegov nain voenja politike
kotao gubljenja brojnih povlastica
koje uivaju politiari u vlasti, Sa-
dovi e kod svih dobronamjernih
ljudi u BiH ostati upamen kao po-
ten i estit politiar, a takvih je u
BiH veoma malo.
13
Internet je velika korist i jo vee iskuenje
Zloupotreba medija
P
rije nekoliko dana na internetu se
vodila veoma zanimljiva komuni-
kacija. Naime, mnogi muslimani u
BiH dobili su na svoje e-mail adrese
poruku u kojoj se obavjetavaju musli-
mani da se u Danskoj dogodio poar
u kojem je izgorio autor uvredljivih
karikatura poslanika Muhammeda,
a.s., i ne samo autor, nego itava nje-
gova porodica. Poruka je poslana sa
napomenom alji dalje. Spomenuta
poruka irila se brzinom svjetlosti.
Zanimljivo je primijetiti da je veina
primalaca poruke istu bez provjerava-
nja vjerodostojnosti odmah irila da-
lje. Naravno, rije je o istoj dezinfor-
maciji na koju su svi nasjeli. Nije ovo
prvi put da na ovaj nain muslimani
putem interneta nasjedaju i ire de-
zinformacije. Internet je velika korist,
ali i veliko iskuenje sa kojim se mora
znati nositi. Prva stvar koju moramo
uiniti jeste provjeravanje istinitosti
informacija.
Foto polumjeseca
Sarajevo - zabava za sarajevske maliane u Uniticu. Djeda Mraz sa
kapom sa krstom dijelio je poklone kranskoj djeci a Djeda Mraz bez
kapice dijelio je poklone muslimanskoj djeci.
Za operaciju srca hitno
potrebno 14.000 KM
Apel za pomo
Z
ovem se Bilanovi Zikret i nasta-
njen sam u mjestu erii, opina
Zenica. Prije etiri godine teko sam
obolio od srane bolesti. U Tuzli su
mi uraene dvije operacije, ali se sta-
nje dodatno zakompliciralo. Prepo-
ruena mi je operacija na plunim
venama u Klinikom centru u Ma-
riboru. Operacija kota 14.000 KM.
Zbog bolesti morao sam u prijevre-
menu penziju tako da ja i moja po-
rodica nismo u stanju da prikupimo
potrebna sredstva za operaciju.
Molim sve ljude koji su mi u
stanju pomoi da sredstva uplate
na sljedei iroraun, otvoren
u Raiffeisen Bank d.d. Bosna i
Hercegovina, 1610550000000032,
na ime Bilanovi Zikret.
Sve ostale informacije moete
dobiti na broj telefona 061 404 021.
Kao da sam
Sabir Lahmar, bivi zatvorenik logora Guantanamo i lan alirske grupe
R:
I I
Znamo da si nakon izla-
ska iz Guantanama bio
u bolnici u Francuskoj
na pretragama, pa nam
reci kakvo je tvoje psi-
hiko i fiziko zdravlje?
Lahmar: Prije nego to
dam odgovor na vae
pitanje, iskoristio bih
priliku da se zahvalim
vlastima Francuske i
francuskom narodu na li-
jepom prijemu i ukazanoj
pomoi, to je u skladu sa
Poslanikovim rijeima:
Onaj ko je nezahvalan
ljudima, nezahvalan je
i Allahu. Takoer, zahvaljujem
se timu odvjetnika koji nisu a-
lili truda ni vremena kako bi me
izvukli iz zatvorskog ivog blata
u kojem sam se guio sve ove go-
dine. Neizmjerno se zahvaljujem
i svojoj cijenjenoj supruzi koja je
Da budem
iskren,
Guantanamo
je zatvor koji
je nemogue
opisati. Sam
nain na koji je
on napravljen
krajnje je prljav
i maliciozan.
Njegova
prioritetna
zadaa je
potpuni fiziki
i psihiki slom
zatvorenika.
ustao iz groba
Intervju
Nakon skoro osam godina
boravka u logoru Guantanamo,
Sabir Lahmar konano se
dokopao slobode. Ovo je
njegova strana prie
15
Kao da sam
Sabir Lahmar, bivi zatvorenik logora Guantanamo i lan alirske grupe
punih sedam godina, koliko je tra-
jala moja bol i patnja, ostala vr-
sta, strpljiva i hrabra, nadajui se
Allahovoj nagradi i pomoi i ine-
i sve to je bilo u njenoj moi da
mi pomogne. Nadam se i skorom
susretu s njom. U vezi sa vaim pi-
tanjem mogu rei sljedee: odmah
po dolasku u Francusku, od stra-
ne nadlenih organa, upuen sam
na medicinske pretrage u Vojnu
bolnicu u gradu Bordou. Detaljan
f iziki i psihiki pregled pokazao
je da je moje zdravstveno stanje za-
dovoljavajue, s izuzetkom manjih
psihikih simptoma, koji bi, prema
njihovoj procjeni, trebali nestati u
skoroj budunosti.
Zato si odbio da se vrati u
BiH, odnosno zato si iza-
brao Francusku za mjesto svog
boravka?
Lahmar: Istina je da sam odbio
povratak u BiH, a evo i zato. Kada
sam 20. novembra prole godine i
slubeno osloboen svih optu-
bi, uputio sam zahtjev amerikim
vlastima da me vrate u Bosnu i
Hercegovinu, navodei im kao
glavni argument to to se u BiH
nalazi moja porodica, ena i djeca.
Rekli su mi da jo uvijek traju pre-
govori sa bosanskom stranom i da
bi moj zahtjev uskoro mogao biti
ispunjen. U meuvremenu, saznao
sam da su u Bosni i Hercegovini
jo uvijek na snazi hapenja i ek-
stradicije stranih dravljana i da
tamonja vlast odbija prekinuti
takvu praksu, bez obzira na nje-
nu opravdanost ili neopravdanost.
Stjecao se dojam da oni
uivaju u naoj zatvor-
skoj patnji i da im ona
stvara poseban ugoaj, a
sve to kako bi udovolji-
li Americi i dokazali joj
da su istinski borci pro-
tiv terorizma o kojem su
uli ali ga nisu vidjeli. U
takvim okolnostima, od-
bio sam povratak u BiH.
Dva mjeseca nakon toga
posjetili su me ameriki
zvaninici i saopili mi da
je moj zahtjev prihvaen i
da za dva dana putujem
u BiH. Objasnio sam im
da se u pogledu toga moje
miljenje promijenilo, a
da je na to najvie utje-
cao bezbjednosni faktor,
tj. strah za linu sigurnost. Itekako
bi me radovalo da se bh. vlast po-
zabavi rjeavanjem nagomilanih
ekonomskih problema, ali oni na-
alost to ne umiju, jedina njihova
sposobnost je da hapse i zatvaraju
O bosanskom
narodu imam
samo rijei
hvale. ivei
s njim, uvidio
sam da se radi
o narodu koji
batini etike
i moralne
vrijednosti,
narodu koji ne
voli nepravdu,
tei pravdi i
zatiti ljudskih
prava svim
sredstvima.
ustao iz groba
koga stignu, bio on kriv ili ne.
Alternativa koju sam ponudio bio
je odlazak u Francusku. Moji od-
vjetnici su odmah poeli lobirati
kod francuskih vlasti da me pri-
me, to je francuska vla-
da bezuvjetno prihvatila.
Ovdje bih napomenuo
da sam jo prije nego to
mi je ponuen odlazak
u BiH, raspolagao infor-
macijom da su bh. vlasti,
u sluaju mog povratka
tamo, pripremile sve za
moje izruenje Aliru, to
bi, iskreno reeno, bila
prava tragedija.
Kakav je osjeaj biti na
slobodi nakon svih ovih
godina zatoenitva i
nakon svih patnji i ne-
izvjesnosti kroz koje si
proao?
Lahmar: Da budem
iskren, Guantanamo je
zatvor koji je nemogue
opisati. Sam nain na koji je on
napravljen krajnje je prljav i mali-
ciozan. Njegova prioritetna zadaa
je potpuni f iziki i psihiki slom
zatvorenika, upotrebom najper-
f idnijih oblika muenja koja, u
Jesi li imao priliku kontaktira-
ti sa Bensajahom Belkacemom
i zna li kakva je njegova
situacija?
Lahmar: Bensajaha Belkacema
nisam vidio etiri godine. On se
nalazi u pritvorskoj jedinici po-
znatoj kao zatvor br. 4. Ja sam
boravio u pritvorskoj jedinici br.
3 i jedinici poznatoj kao Eko.
Ove pritvorske jedinice udaljene
su jedne od drugih tako da ga
nisam imao priliku vidjeti, ali
sam uo od zatvorenika koji su
iz njegove prebaeni u moju pri-
tvorsku jedinicu, da je njegovo
fiziko stanje dobro, a to se tie
psihikog, tu postoje odreeni
problemi, to je sasvim normal-
no budui da skoro svi zatvo-
renici, u manjoj ili veoj mjeri,
pate od psihikih problema. Na
osnovu toga moe se rei da je,
globalno gledajui, njegovo sta-
nje dobro i stabilno, a Allah naj-
bolje zna.
Bensajah Belkacem je dobro
ime amerike vlade, vre specijal-
ne f irme ija je to jedina namjena.
Najgore kroz ta zatvorenici tamo
mogu proi jesu razliiti oblici
psihikog maltretiranja. Sama i-
njenica da ih dre budnim od zore
do mraka, da im sav taj period
protekne u bolovima i mukama, i
da to s nesmanjenim intenzitetom
traje sve do konanog osloboenja,
dovoljno govori o kakvoj se vrsti
zatvora radi. Kada ovjek izae iz
takvog zatvora, osjea se kao da je
nanovo roen, kao da leti nebe-
skim visinama, kao da nije onaj
ovjek, sve oko njega je novo i stra-
no, ima osjeaj kao da je ustao iz
kabura i zakoraio u svijet koji ni-
kad prije nije vidio i u kojem nikad
nije ivio.
Kakve planove ima za budu-
nost? Gdje e ivjeti?
Lahmar: Prva stvar koju planiram
uiniti jeste ozbiljno se pozabavi-
ti saniranjem bolesti od kojih sam
obolio u zatvoru. Sljedei korak je
prilagoavanje na, za mene, pot-
puno nove ivotne uvjete i inte-
gracija u francusko drutvo, to e
biti izuzetno teko, s obzirom da
izmeu mene i ovog drutva posto-
ji jedna ogromna praznina, i da mi
je potrebno najmanje 100 do 150
godina da ga sustignem. Svakako,
nastojat u uiniti sve to je u mo-
joj moi da se uklopim u tokove
francuskog drutva i da ostvarim
nivo ivota koji prilii jednom
ljudskom biu.
Hoe li tuiti Bosnu i
Hercegovinu za ono to ti je
uinila?
Lahmar: Da, planiram podii tu-
bu protiv bh. vlasti, ali ne sa ciljem
osvete nego sa ciljem dokidanja
nepravde i sudskog procesuiranja
svih onih koji su na bilo koji na-
in uestvovali u naoj ekstradiciji
amerikim vlastima iz isto iar-
dijskih pobuda i radi ostanka na
vlasti. Do mene su dole pouzdane
informacije da ti ljudi i dan-da-
nas, svaka dva ili tri mjeseca idu
kod Amerikanaca, ljube im skute,
i klee pred njima kako bi stekli
njihovu naklonost, i uz pomo te
naklonosti ponovo doli na tron
vlasti. Nije poteno pustiti ih da
tek tako odu i prei preko ono-
ga to su uradili, jer tako nikada
nee biti dokinuta praksa hladno-
krvne trgovine ljudima. Nijedan
astan i dostojanstven ovjek ne
smije preutjeti zloin koji su oni
uradili, prodavi neijih sedam go-
dina ivota za ostanak na vlasti i
neznatnu materijalnu korist koju
su tim putem priskrbili od svojih
mentora.
ta bi ti nakon svega ovoga to
si preivio mogao poruiti gra-
anima BiH, a pogotovo onima
koji su te, pod lanom optu-
bom, isporuili Amerikancima?
Lahmar: O bosanskom narodu
imam samo rijei hvale. ivei s
njim, uvidio sam da se radi o na-
rodu koji batini etike i moralne
vrijednosti, narodu koji ne voli
nepravdu, tei pravdi i zatiti ljud-
skih prava svim sredstvima, miro-
ljubivom i narodu koji voli dobro
i prezire zlo. Problem lei u viso-
kopozicioniranim linostima, ija
su srca crna i ogrezla u prevari i
prljavoj igri, njima napokon treba
stati ukraj kako bi se stvari vratile
u normalan tok.
16
Pretpostavljamo da si u
Guantanamu, kao i ostali za-
tvorenici, proao sve ono to je
najgore, meutim ima li neto
to bi izdvojio po okrutnosti?
Lahmar: Pokuat u vam ukrat-
ko opisati ono to mi se deavalo
u Guantanamu. Na samom po-
etku zatvoren sam u potpuno
zamraenu eliju dimenzija 1,5
m (irine) sa 2,5 m (visine), sa
elinim zidovima, tlom i pla-
fonom, bez ikakvog otvora i bez
mogunosti dospijevanja pri-
rodnog zraka. Tu sam ostao 3
mjeseca i etiri dana a da nisam
izaao niti jednog jedinog mo-
menta. Nakon toga premjestili
su me u eliju slinih dimenzija,
i tu me zadrali 2,5 godine. U
toj eliji uskraene su mi ak i
osnovne potreptine, kao to je
sapun, pasta i etkica za zube.
Kada sam zatraio slubeno tu-
maenje ovakvih restrikcionih
mjera prema zatvorenicima, re-
eno mi je da su stvari koje tra-
im luksuz, a ne neto to mi je
nuno potrebno. Zatim su me
premjestili u samicu u kojoj sam
proveo godinu i etiri mjeseca,
ne vidjevi ni sunce ni mjesec,
i ne osjetivi trunku prirodnog
zraka. Najgora kazna u ovoj
eliji, zbog koje sam na kraju,
prema svjedoenju zatvorskih
lijenika, obolio od upale zglo-
bova i kostiju, bio je rad klima
ureaja podeenog na najvei
stepen hlaenja, to kod zatvo-
renika prouzrokuje potpuno
utrnue i zahlaenje u kostima i
zglobovima. Iz ove pritvorske je-
dinice premjeten sam u jedini-
cu poznatu kao zatvor br. 5, gdje
sam smjeten u eliju za koju bi
se prije moglo rei da je friider
negoli zatvorska elija. Pored
toga, elija je osvijetljena sa tri
velike lampe puna 24 sata, a cilj
toga je da zatvorenik vremenom
oslijepi, ili da mu se drastino
smanji vid. Jedan broj zatvore-
nika je, prolazei kroz ovaj tre-
tman, oslijepilo, a kod ostalih je
oslabio vid. Tu sam ostao godi-
nu i po. Poslije su me premjestili
u eliju slinih dimenzija u kojoj
sam ostao, ni sam ne znam ko-
liko, ali pretpostavljam da se ra-
dilo o periodu od godinu dana.
Za vrijeme boravka u ovoj eliji
dola je presuda amerikog suda
u kojoj je stajalo da sam oslobo-
en svih optubi za terorizam,
nakon ega sam premjeten u
pritvorsku jedinicu poznatu kao
Iguana u kojoj sam ostao go-
dinu dana i na kraju puten na
slobodu.
Tri mjeseca proveo sam u potpuno zamraenoj
eliji dimenzija 1,5 x 2,5
Uivaj u ivotu
Odgoj djece
Autor:
Dr. Muhammed ibn
Abdurrahman el-Arif
Uvez: tvrdi
Broj stranica: 331
Cijena: 30 KM
Za sve informacije obratiti se na sljedee kontakte:
Za BiH: Tel./fax: 00 387 33 538 456
GSM: 00 387 62 157 180
00 387 61 765 765
ilum.d.o.o@gmail.com
www.islamskaknjizara.com
Za vicarsku, Njemaku i Austriju:
00 41 792 753 835
el_batar@hotmail.com
www.islamski-ducan.ch
ivot je jedna od najveih blagodati koje je Uzvieni Al-
lah podario ovjeku i stoga ovjek mora voditi rauna
kako e se prema njoj odnositi, kako e proivjeti ivot.
Istaknuti uenjak dr. Muhammed b. Abdurrahman el-
Ari u svom best-selleru "Uivaj u ivotu" nudi nam niz
savjeta koji e nam pomoi da ostvarimo istinski uspjeh u
ivotu na ovome svijetu, kao i uspjeh na ahiretu. Proeta
nizom primjera iz ivota, ova knjiga e posluiti kao
praktian vodi roditeljima u odgoju djece, uiteljima
u poduavanju uenika, imamima u odnosu prema
dematlijama, kao i svakom muslimanu i muslimanki
koji ele svoj ivot proivjeti na najljepi mogui nain.
USKORO
POSJETITE SAJAM ISLAMSKE KNJIGE
Mjesto: KURUMLIJA MEDRESA (preko puta Begove damije), Sarajevo
Vrijeme: 15.12.2009. 15.01.2010. godine
POPUST
OD 20 DO 50%
18
ta je ustavnije
Borba za opstanak
Kolumna
Zato bi ljudska prava
konzumenata svinjetine
bila prea od ljudskih
prava vegetarijanaca ili
muslimana?
P: F A
A
ko su muslimani u vicarskoj, kao
AA
nepolitina i neformalna grupacija,
AAizloeni kolektivnom islamofobij- AA
skom bjesnilu, kakvom tek bjesnilu ima-
ju biti izloeni Bonjaci, kao jedini mu-
slimanski narod u Evropi? Agresija na
ljudska prava muslimana u Evropi reali-
zira se preko zabrane hidaba u Francu-
skoj i Belgiji, zabrane munara u vicar-
zira se preko zabrane hidaba u Francu- zira se preko zabrane hidaba u Francu-
skoj, sve u ime uvanja sekularne drave.
Ovi islamski znakovi ne mogu ugroziti
nijednog istinitog demokratu, ali, mogu
smetati krstatvu ili nevjernitvu maski-
ranom u odore humanosti. Da li e neka
Francuskinja nositi minuu u nosu, a
druga kri oko vrata, jednako je ljudsko
pravo na osobenost. Kao i hidab. U
Evropi haman svako ima ljudsko pravo
da bude kakav hoe, samo muslimani
nemaju pravo da budu muslimani. Mr-
nja prema islamu ustoliava se kao de-
mokratska norma. Kao i mrnja prema
Jevrejima, uoi holokausta. Niim, osim
mrnjom, ne moe se objasniti ukida-
nje ljudskih prava muslimana u Evropi,
taj dekret o otkrivanju mu-
slimanki, o damijama bez
munare, ali i konsenzus o
danskom i holandskom vri-
jeanju muslimanskih sveti-
nja. Iz te krstake tuberkuloze
nastala je evropska podrka
genocidu nad Bonjacima, a
prije neki dan, i evropska od-
luka o getoiziranju Bonjaka,
putem zadravanja viznog
reima. Bonjaci su jedini
evropski narod koji je poslije
Drugog svjetskog rata opasan
bodljikavom icom. Spoznaja
da se stare i velike evropske
drave temeljito bave uki-
danjem hidaba i munara,
daje nam za pravo da vjeru-
jemo kako se te iste drave
temeljito bave ukidanjem
bonjakog naroda. Jer ta je
hidab u Francuskoj, u od-
nosu na jedan muslimanski
narod u Evropi?! Ako hidab
toliko nervira ovu ozbiljnu
dravu, zamislimo koliko tek
evropske drave nervira dra-
votvorni ivot islama u Bo-
njaka?! Islamofobija u Evropi
danas se realizira kroz strategiju deisla-
mizacije ili razmuslimanjenja, kako mu-
slimanskih imigranata u Evropi, tako
i bonjakog naroda. Tom
arsenalu primitivizma pripa-
da i zahtjev delegata Ive Ko-
mia, pred Domom naroda
Federalnog parlamenta, da se
preispita ustavnost ugovora
i podugovora koje vlasnik BBI
trgovakog centra u Sarajevu
postie dajui u zakup poslov-
ne prostore u tom centru, a
uvjetujui pritom zakupce da
tu ne prodaju svinjsko meso
niti toe alkohol. Kao to su
prije dva mjeseca za voditelja
Mimu ahinpaia sa OBN-a
prije dva mjeseca za voditelja prije dva mjeseca za voditelja
homoseksualci (bili) gorui
pro, tako je i za Ivu Komia
pitanje svinjetine u BBI cen-
tru, oito, najvanije bh. pita-
nje iju ustavnost treba preis-
pitati. Dakle, ta je ustavnije
muslimani ili svinjetina?
Turbine islamofobije
Ivo Komi je i ranije
bio sklon bosnofobinim
i islamofobinim inciden-
tima, ali je vakcinu na
kritiku sticao kroz ratni
- muslimani
ili svinjentina ?
Ako bismo
pristali na
Komievu
logiku,
prije bismo
ustanovili da su
vegetarijanci
i muslimani
ugroeni
u cijelome
Sarajevu, nego
konzumenti
svinjetine u
tom jednom
javnom objektu.
19
boravak u Predsjednitvu
BiH, potom u rukovod-
stvu SDP-a, te u opozici-
ji SDP-u. U arhivi svojih
tekstova pronalazim ko-
lumnu Pohvala Brutu,
objavljenu u Osloboenju,
9. januara 2001., u kojoj
piem: Vjeno progre-
sivni funkcioner SDP-a
Ivo Komi ustvrdio je
da je pria o ugroenosti
Bonjaka uzrokovala geno-
cid nad njima. Usporedba
je uvredljiva. Po njemu,
Bonjaci danas nisu ugroeni; to je
lana lamentacija. Bilo je to vrije-
me kada je Komi kao kvoka gri-
jao islamofobino jaje SDP-Alijanse
(Ako se vodi kampanja protiv
SDP-a, ta je alternativa Alijansi i
hoe li nas to vratiti unazad, u glib
iz kojeg smo se proteklih godina jed-
va izvukli), pa je u skladu sa ide-
olokim intencijama zabacio tako
daleko da Bonjake optui za svoje
stradanje. Bezmalo devet godina po-
slije vidimo da je Komi bio u pra-
vu, jer su mnogi montirani procesi,
a poglavito protiv generala Armije
RBiH, u dejtonskoj javnosti stvori-
li uvjerenje kako je tzv. islamizaci-
ja uzrok genocida nad Bonjacima.
Komi je vazda bio dalekovid. U
mome Ljetopisu 2005, pod 26. no-
vembrom, komentirane su reakcije
na zahtjev da Ustavni sud BiH po-
krene postupak ocjenjivanja usagla-
enosti Ustava BiH sa Evropskom
konvencijom o zatiti ljudskih prava
i temeljnih sloboda, kada je rije o
nazivu entiteta Republika Srpska.
Na ovaj zahtjev ekspresno je reagi-
rao srpski lan Predsjednitva BiH
Borislav Paravac koji je zaprijetio da
bi donoenje bilo kakve odluke koja
bi udovoljila zahtjevu za ukidanje
naziva Republika Srpska predstav-
ljalo ruenje Ustava BiH, a njemu
se pridruio Ivo Komi koji je ka-
zao da su zahtjevi za preimenovanje
Republike Srpske ekstremni.
Ove dvije-tri arhivske ilustracije
svjedoe da novi Komiev kabada-
hluk nije sluajan, da je u
nizu, i u skladu sa povreme-
nim kukurikanjima ovog
profesora Filozofskog fa-
kulteta u Sarajevu, kojemu
je oito vanije da igra na
strani jaih, nego na strani
pravednih. Kukaviluk je
bolest, i iarluk je bolest,
i ne vrijedi ga osuivati,
ali mu se ne smije dozvoliti
da ivi kao intelektualna i
drutvena vrlina. Budui
da ivimo u informativ-
nom i totalitarnom getu,
bez mogunosti komuni-
kacije i sueljavanja, logi-
no je da e islamofobini
istupi, poput Komievog,
pridobiti zvuk intelektualne odva-
nosti. Tako i islamofobijski faizam
60 minuta u javnosti egzistira kao
vrhunski profesionalizam, pa ak
biva nagraivan najviim drutve-
nim priznanjima Sarajeva i Tuzle.
Adolf Hitler tako je nagraivao in-
spiratore antisemitizma, kao to
gradonaelnici Sarajeva i Tuzle da-
nas nagrauju medijske turbine isla-
mofobije. Ako ikada Evropa ozdra-
vi od bolesti islamofobije, Bakir
Hadiomerovi i njegovi sponzori
bit e u lokalnim okvirima pameni
kao Gebels i gebelsii. Danas smo
daleko od antifaistikog ishoda ove
agresije na muslimane u Evropi, jer
dejtonska sila usisava sve vie i vie
Bonjaka
djeca nemaju
pravo na
vjeronauku u
obdanitima,
jer e navodno
svojom vjerom
ugroziti druge.
A je li nekoga
diskriminirao
Sveti Nikola?
Recimo,
bonjaku
djecu?
intelektualaca koji se stavljaju na
stranu zla. Njihovo sluenje Mefistu
biva slavljeno kao vrlina, poto se
drukiji stav nema gdje uti, jer je
sve okupirano i podmieno.
Prije neki dan reagirao sam na
istup pisca Hadema Hajdarevia u
Dnevniku Federalne TV, ali to moje
reagiranje nije niko objavio, to ne
vidim kao mahanu moje reakcije,
ve kao mahanu sistema koji ne trpi
dijalog i drukije miljenje. A, evo
ta sam napisao:
Hadem Hajdarevi je prvi
Bonjak koji je pristao da javno zastu-
pa velikosrpsku ideju o zakonomjernoj
vezanosti raspada Jugoslavije i raspa-
da Bosne i Hercegovine. On je kao gost
komentator u subotnjem Dnevniku
Federalne televizije, kazao sljedee:
Pa kao to je Jugoslaviju sruio naj-
brojniji narod nekadanje zajednike
drave, sruili su je Srbi, tako bi Bosnu
i Hercegovinu, kao dravu, mogli sru-
iti Bonjaci, kao najbrojniji narod
u Bosni i Hercegovini. Velikosrpska
konstrukcija Hadema Hajdarevia
netana je po nekoliko osnova: prvo,
Jugoslavija i Bosna i Hercegovina nisu
isto, jer prva nije trajala ni stoljee, a
druga traje deset stoljea; (...) drugo,
Srbi su Jugoslaviju razbili hegemoni-
jom, ovinizmom, nipodatavanjem
drugih i drugaijih, dok su Bonjaci
i u vrijeme totalne izolacije svjedoi-
li volju za suivotom i tolerancijom;
tree, Bonjaci koji su sa polovine bh.
teritorije na kojoj su inili veinu stje-
rani na frtalj bh. teritorije, gdje gube
politiki, ekonomski i kulturni suve-
renitet, nisu u stanju ni sebe zatititi,
a kamoli kao Srbi u Jugoslaviji
ugroavati druge i time razbiti Bosnu
i Hercegovinu. Ve u naslovu komen-
tara, Hadem Hajdarevi poruuje
da se Bonjaci moraju opredijeliti,
izmeu Dana dravnosti i Kurban-
bajrama, izmeu Islamske zajednice
u BiH i drave BiH, to je ogoljena
poruka islamofobiara da Bonjaci
imaju budunost, ali bez islama. Ako
bi se prihvatila Hajdarevieva teza da
su povijesno frustrirani, da su op-
sjenari i manipulatori, da od vlasti-
tih magli prave paranoju svi ugledni
bonjaki intelektualci koji smatraju
da su Bonjaci izloeni nastavku geno-
cida, onda bi na jednoj stranici imali
te hrastove bonjakog identiteta, a na
drugoj Hadema Hajdarevia i naru-
ioce njegovog komentara...
Sveti Nikola i Hadem
U francuskim i belgijskim kola-
ma hidab je zabranjen u slavu seku-
larizma, iako je nejasno kako hidab
moe sruiti sekularno funkcionira-
nje drave. Po istoj bi logici treba-
lo u BiH zabraniti dolazak Svetog
Nikole u obdanita, i izvjetavanje
Dnevnika Federalne TV o ovom, is-
pade vanom, drutvenom dogaaju.
Kao da Sveti Nikola moe ugroziti
sekularizam?! Naravno da ne moe,
ali davanje dravnog znaaja do-
lasku Svetog Nikole u bosanska
obdanita moe do faizma ogoliti
dejtonsku stvarnost u ko-
joj bonjaka djeca nemaju
pravo na vjeronauku u ob-
danitima, jer e navodno
svojom vjerom ugroziti
druge. A je li nekoga dis-
kriminirao Sveti Nikola?
Recimo, bonjaku djecu?
Moda bi odgovor
na ovo pitanje znao Ivo
Komi koji vapi da se u
BBI centar uvede konzu-
miranje svinjetine i pi-
jenje alkohola? Da li su
papci&varci uvjet za se-
kularizam? Kakva je to dr-
ava kad joj se parlament
bavi pitanjem svinjetine u
jednom javnom objektu, i kakva je to
javnost kad takvu budalatinu objav-
ljuju novinske agencije? Isti je to me-
hanizam koji je mogao kao najvanije
dravno pitanje raspravljati nosanje
hidaba, pederske slobode, izgradnju
munara i, evo, mrljanje mrljine. Ako
je cijeniti po Komievom stavu da
se u BBI centru vri diskriminacija
prema posjetiocima koji konzumi-
raju svinjsko meso ili pivo napri-
mjer, to bi znailo i da se u svim
drugim objektima vri diskriminaci-
ja posjetilaca koji NE jedu svinjsko
meso i klone se prisustva alkohola.
Zato bi ljudska prava konzumena-
ta svinjetine bila prea od ljudskih
prava vegetarijanaca ili muslimana?
Gdje to pie da je nazonost svinje-
tine ustavom zatiena kategorija, za
razliku od vjerskih prava muslima-
na, koja mogu biti diskriminirana
prisustvom svinjetine? Ako bismo
pristali na Komievu logiku, prije
bismo ustanovili da su vegetarijan-
ci i muslimani ugroeni u cijelome
Sarajevu, nego to su konzumenti
svinjetine ugroeni u tom jednom
javnom objektu. Poznato je da oni
koji ne jedu meso, ili svinjetinu,
strogo paze da ne jedu iz posua u
kojem se spremalo to meso, a ta-
kva su mjesta veoma rijetka, pa je u
Sarajevu, ipak, veina diskriminira-
nih muslimana.
Ovoj bolesnoj logici izmiljanja
diskriminacije u BBI centru treba
doskoiti injenicom da vlasnik ka-
pitala ima pravo da propisuje karak-
ter svog objekta koji, i kad je javni,
moe biti restriktivan za
namirnice koje se smatra-
ju nezdravim. Ko god eli
da konzumira svinjetinu
i alkohol, iroko mu sa-
rajevsko polje. Ta drskost
da se ateistika ubjeenja
nameu kao demokrat-
ska norma, da se svinjsko
meso slavi kao bajrak de-
mokratije, treba pogleda-
ti iz drugog ugla jer je
demokratska norma uva-
avanje prava muslimana
da realiziraju kapacitete
svoga identiteta, bilo da
se radi o hidabu, muna-
rama ili mjestima na koji-
ma muslimanski kapital ima pravo
na svoje ime i prezime. Nastojanje
da se muslimanima ukine pravo da
budu muslimani, ima se smatrati
faizmom. Pokuaj Ive Komia da
u jedan objekat nasilu uvede svinje-
tinu i alkohol, treba razumjeti kao
nagovjetaj vremena u kojima e se
muslimani bestidno tjerati da svi-
njetinu i alkohol prihvate kao normu
demokratije i svoje evropeizirano-
sti. Potom dolazi zabrana hidaba,
skraivanje munara i smanjivanje
ezana. Nee nam dotad trebati ni-
kakav Ivo da proita islamofobijske
naredbe dejtonskog Gestapoa, jer
se u inkubatoru ve krkaju varci
u Bonjaka. ...Hadem Hajdarevi
se umnoava kao prirunik za bolju
budunost.
20
Ako ikada
Evropa ozdravi
od bolesti
islamofobije,
Bakir
Hadiomerovi
i njegovi
sponzori bit
e u lokalnim
okvirima
pameni
kao Gebels i
gebelsii.
Fahrudin Radoni, predsjednik Saveza za bolju budunosti BiH
R: E B
Gospodine Radoniu, prola su dva
mjeseca otkako ste javno obznani-
li ulazak u politiku, odnosno otka-
ko ste osnovali Savez za
bolju budunost Bosne i
Hercegovine. Jeste li zado-
voljni reakcijama graana
BiH, tj. koliko SBBBiH do
sada ima upisanih lanova
i kako ide uspostavljanje
stranake infrastrukture na
terenu?
Radoni: Moram rei da
smo prezadovoljni. Ne samo
zbog toga to nam se upisalo
vie od 55.000 lanova, nego
iz razloga to je narod u nama
prepoznao snanu alternativu
i shvatio da u situaciji bezna-
a, opeg siromatva i korup-
cije postoji izlaz.
Na je najvei rezultat
to smo narodu vratili nadu.
Do izbora imamo skoro cijelu godinu, a
javnost je shvatila da tome treba dodati
i etiri godine neke budue koalicione
22
U sitnoj
kalkulaciji
borbe za vlast
i straha od te
vrste medija,
pojedine
stranke i
naroito
SDA potpuno
se politiki
neodgovorno
dre toboe
neutralnim, ili
ak participiraju
u udarima na IZ.
Intervju
Bh. javnost je sa velikim
zanimanjem doekala osnivanje
politike stranke gospodina
Fahrudina Radonia. Savez
za bolju budunost BiH je na
velika vrata uao na politiku
scenu BiH
23
Fahrudin Radoni, predsjednik Saveza za bolju budunosti BiH
vlasti onih koji ve 14 godina demonstri-
raju apsolutni izostanak brige za obinog
ovjeka i svoj narod. To bi znailo da ni
narednih pet godina nema pravog eko-
nomskog razvoja i boljitka. Mi to kao
drava i narod ne bismo mogli podnijeti
i toga je spoznajno ili intuitivno svjestan
svaki na ovjek. Nai stavovi da BiH
treba postati najvee gradilite u regionu
i da je kriza ansa, a ne katastrofa, te da se
Bonjaci moraju uspraviti i BiH kao dr-
ava ojaati, pokazali su se kao svjetlo na
kraju tunela. to se tie stranake infra-
ava ojaati, pokazali su se kao svjetlo na ava ojaati, pokazali su se kao svjetlo na
strukture, na tome se naporno radi i kad
ovaj broj Saffa bude izaao, mi emo ve Saffa Saffa
imati stranaki skup u Starom Gradu u
Sarajevu i to opinsko rukovodstvo iza-
brano tajnim glasanjem. Namjerno smo
krenuli upravo tu i to je proces koji se
treba odrati u vie od 100 opina diljem
cijele BiH. U meuvremenu, na osnovu
kriterija koje je odredila Kadrovska ko-
misija, oekuje nas imenovanje privre-
menog predsjednitva SBBiH, koje e
obavljati svoju politiku ulogu i istovre-
meno pripremati stranaki izborni kon-
gres predvien za mart mjesec. elim da
meno pripremati stranaki izborni kon- meno pripremati stranaki izborni kon-
vodim stranku gdje e se izbori vriti iz
baze, a ne nametanjem odozgo.
U svojim prvim medijskim nastupima
najavili ste da e Savez za bolju bu-
dunost Bosne i Hercegovine u startu
imati timove mladih i sposobnih ka-
drova. ta bi od tih timova, jo uvijek
imati timove mladih i sposobnih ka- imati timove mladih i sposobnih ka-
se u javnosti sve vrti samo oko Vas?
Radoni: Razlog tome je to sam ja
odavno prisutan kao javna linost i vrlo
sam zanimljiv za razne informacije i pe-
kulacije. Meutim, vidjeli ste na tribini
u Domu mladih, na koju je dolo 5.000
ljudi, govorila su 23 lana nae stranke.
Radi se o referentnim lanovima aka-
demske zajednice, borcima, privredni-
cima, umjetnicima... Nama je priao
izuzetno veliki broj sposobnih kadrova
i njihova e imena tokom izbornog po-
stupka i rezultata tog procesa svakim da-
nom sve vie izbijati u javnost. Kada se
to dogodi, svima e biti jasno koliko se
sposobnih i realiziranih linosti politiki
pronalo u SBBiH.
Iako je prolo tek neto vie od dva
mjeseca otkako ste obznanili ulazak
u politiku, oko Vas i Vae stranke do-
sta toga se izdogaalo u proteklom
periodu. Stoga, mislimo da nije preu-
ranjeno da Vas pitamo za komentar o
dosadanjim reakcijama drugih poli-
tikih subjekata u BiH, medija i me-
unarodne zajednice kada je u pitanju
osnivanje, odnosno dvomjeseno dje-
lovanje SBBBiH?
Radoni: Vladajue stranke, gdje ra-
unam i SDP, silno su se uplaile pojave
SBBiH. Neka vrsta interne mobilizacije
osjeti se svuda. Deava se neka vrsta pa-
nike, naroito u timu gospodina Tihia,
pa i gospode iz SDP-a. Ovo zakljuujem
iz niza dezinformacija koje se ele plasi-
rati protiv SBBiH, a poenta svega je sa-
uvati nesposobnu vlast i korupciju. Za
14 godina mira, nezavisno od raznih
koalicija, vlast u Federaciji pa i BiH nije
bila u stanju uraditi niti jedan veliki in-
frastrukturni posao. Imamo preko 500
hiljada nezaposlenih i jo toliko socijalno
neosiguranih. Politiarima je sve bolje, a
narodu je sve gore, i problem dosadanjih
stranaka na vlasti je da ponude odgovo-
re na samo jedno pitanje pokaite ta
ste novoga napravili i uradili za narod.
Prema tome, mene ne optereuju njiho-
ve oficijelne ili interne reakcije, narueni
tekstovi i tv-prilozi protiv nas, ne razmi-
ljam o tome ta oni misle. Razumijem
samo da su oni u jednoj vrsti oka i da
prolaze bolnu fazu navikavanja na to da
SBBBiH postoji i da su narod, pa i me-
unarodna zajednica, dobili alternativu i
partnera koji e drati rije. Reakcije me-
dija su oekivane poznata islamofobi-
na maina perjanica utog novinarstva
nastavlja hajku, ali je njen problem to to
vie niko ne ita i to im se ne vjeruje.
Sa meunarodnom zajednicom ne
postoje nikakvi problemi, to potvruju
i moji oficijelni i neoficijelni sastanci sa
visokim predstavnicima meunarodne
zajednice i ambasadorima.
Trenutno najaktuelnija tema u BiH
su ustavne reforme. Meunarodna
zajednica vri konstantan pritisak
na domae stranke iz vlasti da usvo-
je ponuena ustavna rjeenja koja se
svako malo revidiraju i bitno mijenja-
ju. Kako komentirate dosadanji tok
ustavnih reformi, te kako komentirate
najnovije verzije tih ustavnih reformi
koje nudi meunarodna zajednica?
Radoni: BiH podsjea na bolesnika
koji je smjeten u nekoj psihijatrijskoj
klinici. Bolesnik smatra da je potpuno
zdrav i da ga treba pustiti da slobodno
ivi, ali ljekari to iz svojih razloga ne do-
zvoljavaju. Problem su i ljudi iz meuna-
rodnog faktora koji se ne mogu usaglasiti
o dijagnozi, te posljedino ni o lijeku za
tog pacijenta.
Hou da kaem da su u ovakvim od-
nosima snaga generirani mnogi problemi
i da je, po meni, najvei krivac neefika-
sna i nesposobna domaa vlast. Ona je
godinama vie okrenuta politikoj de-
magogiji nego dravnikim i odgovor-
nim vizijama i prijedlozima kako da bre
izgrauje svoju zemlju i odvede je u euro-
atlantske integracije.
Mi smo dio Evrope i jedina perspek-
tiva BiH je u EU i NATO savezu. Sve
drugo je jednako nerealno i glupo.
Uloga meunarodne zajednice u BiH
je od presudne vanosti. Meutim,
u posljednje vrijeme u javnosti su
iznesene brojne informacije koje
ukazuju da pojedini meunarodni
predstavnici otvoreno rade protiv
interesa jedinstvene BiH, a posebno
Bonjaka. Nema sumnje da odlino
poznajete ovu problematiku. Kako
komentirate ulogu meunarodne za-
jednice u BiH?
Radoni: To je jako irok pojam. Mi
odmah moemo rei da je uloga SAD-a
od iznimne vanosti. To je mjerljivo i po
visini novca poreznih obveznika te ze-
mlje koji su uloeni u BiH i po brojnim
vrlo uspjenim kadrovima ili diplomat-
skim posjetama i liderima koji su za-
stupali njihove interese ovdje. Slino se
moe kazati i za EU. Da nije bilo velikih
sila, BiH vjerovatno ne bi opstala kao
drava, a ubijanje bi bilo mnogo vee.
To nikada ne smijemo i ne trebamo
zaboraviti. Meutim, naa posvaana i
nesposobna vlast sve fakture svoje dugo-
godinje neodgovornosti i nedopustive
zaostatke u pravljenju i izgraivanju ure-
ene drave sada eli prebaciti na meu-
narodnu zajednicu. To nije u redu i nije
poteno. I to ne treba brkati sa injeni-
com da je ovdje dolo na hiljade pred-
stavnika stranih drava i da, naravno, sve
njih ne treba idealizirati kao nepogreive
ljude. I meu njima ima, na sreu, vrlo
mali broj korumpiranih i kada je BiH
u pitanju, nedobronamjernih pojedi-
naca. Neki Morion ili Mekenzi, i nae
ispravno negativno sjeanje na njih, ne
smije biti dominantno u odnosu na ono
pozitivno to meunarodna zajednica
ovdje eli i gradi. Naravno, to ne znai
da se nee opet dogoditi tuno saznanje
da neki, poput Tobi Robinson, ne samo
da nisu bili nikakvi borci za pravnu dr-
avu u BiH, ve naprotiv. Problem je u
tome da Bonjaci u mnogim segmen-
tima drutva stalno i iznova trae neki
novi CK od kojeg e dobijati zadatke i
od kojeg e sami praviti nadnaravnu silu
i vanost. To se sada deava sa Raffijem
Gregorijanom, koji izvan svakih dejton-
skih kompetencija skandalozno meetari
izmeu tuilaca, medija, policija... Mi u
svim tim oblastima imamo neovisne od-
bore koji su s puno razloga nezavisni od
domae vlasti ili parlamenata, ali su tu
dobru stvar oito nepotrebno poklonili
strancu i ovjeku koji to ne smije preu-
zimati i zloupotrebljavati u svojim talo-
vima sa nekim ekonomskim lobijima ili
sukobima sa domaim politiarima ili
onima koji mu se iz nekog razloga osob-
no ne dopadaju.
Ima li islamofobije u BiH i kako e
se Savez za bolju budunost Bosne i
Hercegovine boriti protiv ove dru-
tvene bolesti?
Radoni: Naalost, islamofobija posto-
ji, i osim u medijima, jako je izraena i
u nekim policijskim strukturama. Kako
drugaije protumaiti da su se svih se-
dam inicijatora biznismena za izgrad-
nju upravne zgrade Rijaseta odjednom
nali pod istragama. Kako objasniti da
se u Osloboenju objavljuju ak i karika- Osloboenju Osloboenju
ture na raun Kurana, a da ne govorimo
o medijskoj kampanji sinhroniziranog
tipa protiv Islamske zajednice BiH i
uope islamskih vrijednosti.
Avaz je godinama na udaru iste bolj- Avaz Avaz
eviko-ateistike ekipe samo iz razloga
to te novine redovno objavljuju hutbu
ili saopenja Sabora i Rijaseta, odnosno
reisul-uleme. Agresivni ateisti, ali i oni
koji shvataju da je Islamska zajednica
temelj ostanka Bonjaka i muslimana u
BiH i to ele sruiti, rafalnom paljbom
ele eliminirati sve koji se ne slau sa
njima.
U sitnoj kalkulaciji borbe za vlast i
straha od te vrste medija, pojedine stran-
ke i naroito SDA potpuno se politiki
neodgovorno dre toboe neutralnim,
ili ak participiraju u udarima na IZ. E,
ne moe se istovremeno predstavljati kao
najjaa bonjaka stranka i s odobrava-
njem posmatrati kako se rue i uasno
prljavo klevetaju temeljne vrijednosti tog
naroda.
24
Bonjaka politika scena je, slo-
bodno moemo rei, oajna. Ovih
dana posebno smo se uvjerili u ne-
mo i razjedinjenost bonjake po-
litike koja opasno prijeti da ugrozi
budunost naroda i drave BiH.
Hoe li Savez za bolju budunost
Bosne i Hercegovine biti tek jo je-
dan razlog za dodatne podjele meu
Bonjacima?
Radoni: Nee. Ja sam kao ovjek
koji ima sve, pa ak i previe, uao u
politiku da pomognem svom narodu i
dravi BiH, jer je naa budunost ugro-
ena ogromnim ekonomskim zaosta-
janjem i protjerivanjem struke iz svih
oblasti ivota.
Razjedinjenost bonjake politike
je i po vaoj definiciji u pitanju, prak-
tino maksimalna, i naalost, skoro da
i ne moe biti vea. Strani su sukobi
meu strankama, ali su isto tako velike
i frakcijske borbe koje pojedini strana-
ki prvaci sakrivaju gvozdenom pesni-
com i nakaradnom stranakom disci-
plinom. Mi elimo da na pozitivnom
ekonomskom programu i vraanjem
nacionalnog i politikog dostojan-
stva objedinimo Bonjake i da novim
snanim politikim projektom, od-
nosno SBB-om omoguimo vraanje
bonjakog politikog faktora na sce-
nu, i to u najljepem smislu te rijei.
injenica da na izbore ne izlazi i po 50
nu, i to u najljepem smislu te rijei. nu, i to u najljepem smislu te rijei.
posto biraa, predstavlja dodatni dokaz
razoaranosti svih graana, a ne samo
Bonjaka, aktuelnom politikom i mi
emo vjerovatno za sebe dobiti te ljude,
ali i lanove vie drugih stranaka koji
su razoarani sebinou svojih efova
i njihovim linim interesima u borbi
za vlast na svim nivoima. Stoga SBB
moe i treba biti nova historijska snaga,
koja e vratiti jedinstvo Bonjaka, a to
znai da nee biti uasnog ekonomskog
zaostajanja, jalove okrenutosti politi-
kantskim pitanjima i jeftinom populiz-
mu i da emo mi, zajedno sa Srbima i
Hrvatima, moi da ravnopravno uredi-
mo zaputenu i neurednu dravu.
Postojee stranke su se stidljivo ili
se nikako nisu bavile kljunim nacio-
nalnim pitanjem Bonjaka. To mora
prestati i mi se trebamo u tom smislu
izjednaiti sa Srbima i Hrvatima, koji se
bez kompleksa bore za svoje nacionalne
interese i institucije i s razlogom ih ra-
zvijaju. Mi emo u tom smislu uskoro
ponuditi formiranje i jaanje pojedinih
bonjakih institucija koje e biti situi-
rane u kontekstu jaanja BiH kao dra-
ve svih njenih naroda.
Trebamo se bez kompleksa boriti za svoje
nacionalne interese
Mi u Savezu za bolju budunost BiH
neemo se libiti nazivati stvari pravim
imenima i zaista emo praviti drutvenu
klimu koja e omoguiti nesmetan rad
i djelovanje svim vjerskim zajednicama
u BiH, pa i nae Islamske zajednice. U
tom kontekstu svaka odgovorna vlast
koja eli da njen narod bude i vjerski slo-
bodan morat e se pozabaviti pozicijom
i posebnom vrstom odgovornosti javnih
radiotelevizijskih servisa u svemu tome.
Bonjaci imaju bezbroj politikih
partija tako da osnivanje jo jedne
stranke samo po sebi nije neka dobit.
Po emu je, odnosno je li Savez za bo-
lju budunost Bosne i Hercegovine
drukiji od ostalih stranaka i zato bi
na narod trebao dati povjerenje Vaoj
stranci?
Radoni: Ve ste u mojim prethodnim
odgovorima vjerovatno prepoznali razli-
ku izmeu nas i drugih politikih stra-
naka. Mene udi da se pojedini funkci-
oneri SDA i SBiH slomie lamentirajui
nad pojavom SBBiH, a, recimo, pri tome
im uope ne smeta hoe li Bonjaci jo
jednom u znaajnom broju glasati za
jednu komunistiku partiju koja im je
podmetnula terorizam, borce nazivala
etnicima, isporuivala nevine ljude u
Guantanamo i izmiljala montirane pro-
cese koji su rezultirali brojnim hapenji-
ma i pokuajem promjene karaktera rata
u BiH.
to se tie pitanja zato bi narod
trebao dati povjerenje nama, mislim da
je najvanije to to mi elimo snaan
ekonomski razvoj BiH, masovne javne
radove i zapoljavanje, pozitivnu trku u
izgradnji novih vrijednosti sa regionom, i
to to elimo da gradimo BiH sa novim
licima u politici.
Uostalom, i ja, ali i budui tim oko
mene, moemo svakome pokazati ta
smo uradili u proteklih 15 godina, ali
nisam siguran da ovi na vlasti mogu po-
kazati da su ita dobrog uradili za narod.
Oni su imali ansu dugu deceniju i po,
nisu je iskoristili, i trae novu priliku od
etiri godine. Mi nismo upropastili niti
jednu godinu svom narodu i dravi do
sada, a traimo samo prve dvije godine
mandata da od BiH napravimo najvee
gradilite u regionu i izvedemo zemlju i
narod na selamet.
Vjerujemo da e to i nau refe-
rencu graditelja narod prepoznati.
Ja u politiku ne ulazim da bih neto
zaradio ili stekao za sebe ili svoju
porodicu, ve sa eljom da pomo-
gnem svom narodu nakon to su ga
drugi politiki ponizili i ekonomski
unazadili.
Uz to, bez lane skromnosti, je-
dino bogat ovjek i linost poput
mene, koja je predvodila borbu protiv
energetske mafije, ratnoprofiterskih
lobija i te vrste pljake, odnosno ra-
zotkrila bankarske lihvare i imala
snage da se suprotstavi i domaoj
UDBI i stranim zloupotrebama na
tetu Bonjaka i BiH, moe zemlju
spasiti od korupcije, jer je mene ne-
mogue potkupiti ili uplaiti.
25
Islamska zajednica u BiH napad-
nuta je sa svih strana. Zbog ega
je, po Vama, Islamska zajednica
posljednjih godina toliko izloena
tim napadima?
Radoni: Jedan od najveih proble-
ma Bonjaka kao naroda jeste to mu
je ostavljena UDBA nad vratom. Pod
firmom borbe protiv, u ovoj zemlji
nepostojeeg islamskog terorizma,
brojni bivi lanovi tajne komunisti-
ke slube godinama su perjanice te iz-
miljene borbe i neke zapadne sile su
im omoguile da se stave pod njihov
kiobran.
Sve podsjea na sluaj koji se pri-
je mjesec-dva dogodio u Crnoj Gori,
kada je jedan strani diplomata svojoj
vladi poslao lani izvjetaj da u toj
zemlji nema banana niti bilo kakvog
voa i povra i pitke vode za ivot.
Kada je Crna Gora protestirala kod
te zemlje, ispostavilo se da je to taj
nesretnik uradio iz jednog prozai-
nog razloga da bi mu njegova vlada
podigla plau zbog tekih uvjeta za
ivot.
Nama se deava slino, ali u mno-
go dramatinijoj formi. Bivi pane-
vaki specijalci i oni koji su montirali
proces jo 1983. godine, nekim su
zapadnim zemljama ovdje sramno i
lano podastrli nepostojeu opasnost
od terorizma da bi lino finansijski
i kadrovski uiarili i omoguili po-
stojanje neviene dravne mafije i
korupcije.
Naravno, Islamska zajednica u
BiH odgovorno je poela da se su-
protstavlja ovakvim podmetanjima
muslimanima i na nju su krenuli
napadi po principu eksplozivnog
molotovljevog koktela sastavljenog
od lobistikih interesa i ideoloke i
vjerske mrnje.
U svemu ima i primjesa agresiv-
nog ateizma i nacionalno-vjerske de-
zorijentacije pojedinih Bonjaka koji
se stide svoje vjere i nacije, a nalaze se
na vanim pozicijama pojedinih stra-
naka, ili jo gore, medija. Mnogima ne
odgovara stabilna Islamska zajednica
u BiH, niti to da nju vodi snani i me-
unarodno prihvatljiv reisul-ulema.
Ako se aktuelni reis, kao ovjek
impresivne biografije i snanih veza sa
meunarodnim uglednicima i dobit-
nik velikih internacionalnih nagrada,
eli predstaviti navodnim radikalom,
tek se moe pretpostaviti ta bi se svi-
ma nama dogaalo da se na njegovom
mjestu nalazi manje tolerantna i ma-
nje poznata linost.
Da pojednostavim, sve vjerske za-
jednice u svijetu mogu i trebaju sa svo-
jim moralnim i drugim vrijednostima
utjecati na politiki ivot. Uostalom,
vidite, i u Hrvatskoj se vode ive pole-
mike na relaciji predsjednik Republike
Katolikla crkva. Ali, tamo niti
jednom novinaru ili mediju ne pada
na pamet da vrijea Katoliku cr-
kvu, naziva je najpogrdnijim imeni-
ma i medijski se iivljava nad njenim
prvacima.
Prema tome, Islamska zajednica
mora ostati slobodna, niko je vie i
nikada ne smije zatvoriti, kao to su
to uradili komunisti, u zidove da-
mija, jer jedino tako slobodna moe
jo vie doprinijeti boljitku musli-
mana i Bonjaka, te dravi Bosni i
Hercegovini, kao zajednici ravnoprav-
nih naroda i vjera.
Jedan od problema Bonjaka kao naroda jeste
to mu je ostavljena UDBA nad vratom
Mato Zovki Hassprediger
Drutvo
Konferencija je protekla
u skandaloznom nastupu
monsinjora Mate Zovkia
sa Katolikog teolokog
fakulteta u Sarajevu
Stuttgart Mostovi razumijevanja: Bosanski islam za Evropu
P: E B
K
rajem prolog mjeseca u Stuttgartu je
KK
odrana trodnevna konferencija pod
KKnazivom Mostovi razumijevanja: KK
Bosanski islam za Evropu u Akademiji
Dizese Rottenburg-Stuttgart. Organiza-
tor konferencije bila je Akademija Dizese
Rottenburg-Stuttgart u Hohenheimu, Me-
ihat Muftijstvo IZB u Njemakoj i de-
mat IZ Stuttgart. Glavni finansijski pokrovi-
telj bila je fondacija Georg Anawati Stiftung.
Na konferenciji su govorili brojni gosti koji su
kroz svoja izlaganja razradili mnoge aspekte
zadate teme.
Prva dva dana konferencije
Na samom otvaranju konferencije pre-
zentirani su referati koji obrauju historij-
ske teme nastanka i razvoja muslimanskih
institucija, a koji su znaajno rasvijetlili po-
litiki kontekst smjene vladavine izmeu
Osmanske carevine i Austrougarske mo-
narhije u BiH. U referatu prof. dr. Richarda
Potza iz Bea, koji je proitala dr. Valeria
Heuberger, naglaeno je da je Austrougarska
monarhija po prvi put bila suoena s proble-
mom multikonfesionalnosti, to je zahtijeva-
lo posebne regulative i modele upravljanja.
U svom izlaganju dr. Amina Omerika iz
Bochuma istakla je da su bila uoljiva poli-
tika kretanja unutar organa IZ-a, kako iz
vremena Habsburke monarhije, tako i prav-
ljenje pregleda stanja iz vremena komunizma
u BiH, pa sve do dananjih dana. Drugi
dan konferencije zapoeo je izlaganjem dr.
Valerije Heuberger na temu o Benjaminu
Kalaju, ministru finansija u BiH, koji je
21 godinu bio austrougarski namjesnik u
BiH. Svoje izlaganje imao je i dr. Hermann
Kandlera koji je napravio historijsku uspored-
bu izmeu muslimansko-kranskih odnosa
u Trakiji (Istona Grka) i BiH. Dr. Zrinka
timac u referatu Religijsko zastupanje u
u Trakiji (Istona Grka) i BiH. Dr. Zrinka u Trakiji (Istona Grka) i BiH. Dr. Zrinka
BiH je, pored teorijskih znanosti, u svome
izlaganju predstavila i jedan projekat empi-
rijskih naunih pokazatelja u postratnom
periodu u BiH. Prof. dr. Stefan Schreiner sa
Evangelistikog fakulteta u Tbingenu govo-
rio je o Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu
(FIN) u evropskom kontekstu, naglaavajui
da FIN nije samo najstariji ve i najznaaj-
niji autohtoni fakultet sa islamskim obrazov-
nim sadrajem u cijeloj Evropi. Predsjednik
Sabora IZBNJ dr. Bernes Alihodi, u svom
referatu Bonjaci dolaze, govorio je o na-
stanku i razvoju IZ u Njemakoj, dok je dr.
Samuel M. Behloul sa Univerziteta Luzern
govorio i o perspektivi bonjakih dema-
ta u vicarskoj i njihovoj prepoznatljivosti
govorio i o perspektivi bonjakih dema- govorio i o perspektivi bonjakih dema-
u vicarskom drutvu, naglaavajui da su
Bonjaci od imida nepoeljnih Jugo stra-
naca, uspjeli da se nametnu kao najomilje-
nija nacionalnost meu muslimanima koji
ive u vicarskoj. Osim navedenih govorni-
nija nacionalnost meu muslimanima koji nija nacionalnost meu muslimanima koji
ka, u prva dva dana konferencije svoje izlaga-
nje imali su i drugi brojni gosti.
Trei dan
Za razliku od prva dva dana kada je sve
bilo u skladu razumijevanja i dijaloga, trei
dan konferencije protekao je u skandalo-
znom nastupu monsinjora Mate Zovkia
sa Katolikog teolokog fakulteta u Sarajevu
koji je iskoristio prisustvo brojnih uglednih
njemakih intelektualaca i tamonjih me-
dija da na jedan neprimjeren nain pokua
optuiti Bonjake za vjerski ekstremizam,
odnosno koji je pokuao da svojim tumae-
njem naziva konferencije Mostovi razumi-
jevanja: Bosanski islam za Evropu, odaalje
jasnu poruku da je bosanski islam ustvari
potencijalna opasnost za Evropu. To se naj-
bolje vidi u dijelu predavanja Mate Zovkia
kojeg je u pismenoj formi i na njemakom
jeziku podijelio prisutnima, a u kojem kae:
Nakon raspada Jugoslavije, a za vrijeme
rata u Bosni i Hercegovini, ovdje su doli
brojni borci iz islamskih zemalja da bi svo-
joj brai u vjeri pritekli u pomo u borbi za
opstanak. Hrvatski novinar iz Varea, Ivica
Mlivoni, smatra da je njihov broj izmeu
5.000 i 6.000 osoba. Nakon rata mnogi
od ovih mudahedina oenili su Bosanke
i ostali su u zemlji. Veina njih su pristalice
vehabijskog pokreta i pokuavaju da bosan-
ske muslimane odvrate od tradicionalnog
sunnijskog shvatanja islama i da ih prevedu
u vehabizam. Pokuali su da osnuju sop-
stvena naselja sa samoupravom i svojim
kolama. Nakon teroristikih napada 11.
9. u New Yorku, neki od njih su otkriveni
kao spavai teroristi i bili su deportirani ili
uhapeni. Ako se malo bolje pogleda kako
je Zovki koncipirao citirani pasus, lahko se
da primijetiti da je kroz igre brojki, slova i
datuma postigao pun pogodak. Zovkieva
formula za izraunavanje nivoa opasnosti
bosanskog islama je jednostavna hiljade
boraca iz islamskog svijeta dolaze u Bosnu,
zatim ene veliki broj Bonjakinja, nakon
toga mijenjaju vjeru Bonjaka i jo stignu
biti povezani sa najveim teroristikim na-
padom dananjice. Zamislite ovjeka koji
potegne ak do Njemake da uestvuje na
propovjednik mrnje
26
konferenciji koja nosi naziv Mostovi razu-
mijevanja i onda na ovakav nain iznosi
bezone lai o narodu sa kojim navodno
eli izgraditi mostove razumijevanja. Kada
se uzme u obzir sve to je Zovki rekao u
svom izlaganju, nedvojbeno se zakljuuje
da je potroio mnogo vremena da pronae
i uvrsti u svoje predavanje to vie optubi
na raun Bonjaka muslimana. Zovki nije
zaboravio ak ni rahmetli Ahmeda Didata
kojeg je prozvao misionarom mrnje. Osim
toga, Zovki je naveo veliki broj
naslova objavljenih knjiga na bo-
sanskom jeziku koje se njemu ne
sviaju, a koje se bave islamom i
kranstvom.
Reakcije publike
Izlaganje Mate Zovkia izazvalo
je estoke reakcije prisutnih Bonjaka
koji su mu postavili brojna pitanja na
koja je Zovki odgovorio oholim do-
bacivanjem tipa moja istina nije tvoja
istina. Islamska zajednica Bonjaka u
Njemakoj se kroz tekst na svojoj inter-
netskoj stranici takoer kritiki osvrnula
na predavanje Mate Zovkia. U dru-
gom dijelu svoga govora, na iznenaenje
prisutnih, prof. Zovki je u vie navrata
doveo u pitanje relevantnost
svoga izlaganja. Navodei ci-
tate ili dogaaje, te iste izvo-
dei iz konteksta, u kojem
su napisani ili u kojem su se
dogodili, prof. Zovki je na-
kon intervencije prisutnih bio
prinuen da se izvini za svoj
govor o nekim svojim opser-
vacijama. Naalost, reakcije
i rasprava izmeu publike i
Zovkia bila je na naem je-
ziku tako da je predavanje
koje je Zovki podijelio nje-
makim profesorima i medi-
jima ostalo za dalju upotrebu.
Nakon svega teko se oteti utisku da je
Zovki u Njemakoj ruio, a ne gradio
mostove izmeu muslimana i krana.
27
Navodei citate
ili dogaaje, te
iste izvodei
iz konteksta,
prof. Zovki
je, nakon
intervencije
prisutnih, bio
prinuen da se
izvini za svoj
govor.
M
ato Zovki se na spomenutoj kon-
ferenciji bavio i naim magazinom.
Naime, Zovki nam nikada nee za-
boraviti to smo kroz primjer Vernesa
Hodia razotkrili pravo lice Katolike
crkve u BiH. Evo ta je Zovki rekao
na islam. Novinar Ezher Beganovi
vodio je s njim jedan dui razgovor u
kojem se Vernes runim rijeima osvr-
e na kardinala Puljia, Miju Dolana
i neke franjevce. Optuuje 80% franje-
vaca da su hrvatski nacionalisti. U jed-
nom otvorenom pismu, fratar Dolan
objasnio je muftiji Ceriu zbog ega je
Hodi pokrten. Zovki i drugi kato-
liki sveenici stalno optuuju Saff da je Saff Saff
objavljivanjem intervjua sa Vernesom
Hodiem ispoljio kritiki stav spram
kranstva. Naravno da smo ispoljili
kritiki stav prema ovakvoj praksi Ka-
tolike crkve u BiH, meutim umjesto
to nas optuuje, od Zovkia bi bilo po-
tenije da nam kae zato je Katolika
crkva pristala da pokrsti komiju musli-
mana i koliko ovakvih sluajeva ima u
Bosni i Hercegovini? Naravno, Zovki
nikada nee odgovoriti na to pitanje, jer
bi tada svi znali ko je pravi smutljivac.
Zovkiu je ta istina preteka, lake mu je
po Njemakoj priati kako je Saff veo- Saff Saff
ma kritiki nastrojen naspram krana.
o Saffu: Izdavaka kua SAFF iz Zenice
poela je 1996. godine sa izdavanjem lista
Saff s ciljem tematiziranja aktuelnih dru- Saff Saff
tveno-politikih i vjerskih tema za Bonja-
ke. asopis izlazi svakog drugog petka na
tveno-politikih i vjerskih tema za Bonja- tveno-politikih i vjerskih tema za Bonja-
68 stranica. Prvih godina Saff je bio veoma Saff Saff
kritian naspram krana i podravao je ve-
habijsku varijantu islama. U izdanju od 22.
10. 2008. Saff je objavio intervju sa Verne- Saff Saff
som Hodiem. Radi se o jednom mladom
muslimanu koji je od 1993. godine imao
kontakta sa franjevcima iz Gue Gore i koji
je 1994. zatraio da bude pokrten. Franjev-
ci su ga prvo odbili, ali poto je bio uporan,
jedan fratar ga je poduavao katolicizmu da
bi 11. 5. 2006. bio pokrten. Novokrteni je
htio da pristupi franjevcima te je u kolskoj
godini 2006./2007. dobio dozvolu da po-
haa franjevaki seminar u Visokom. Slje-
dee kolske godine prebacio se u Livno, ali
je nadleni franjevac vidio da Vernes nee
uspjeno apsolvirati zadatke franjevaca te je
svome nadlenome Miji Dolanu predlo-
io da ga otpuste. Ovo je i uraeno 6. 10.
2008. godine. Nakon toga Vernes je preao
Zovki ne moe oprostiti Saffu sluaj Vernes Hodi
28
Odkud takavizam u knjievnoj normi
Drutvo
Dijahronijski gledano
akavica je izvorno
obebosansko naslijee
(kao i ikavica) i pripada
govornom idiomu bosanskog
stanovnitva (i katolikog
i muslimanskog) sve do
posebno intenzivnog
naseljavanja pravoslavaca u
18. i 19. vijeku sa prostora
istone Hercegovine i Pive
i Drobnjaka, odnosno,
kako bi rekao crnogorski
akademik Vojislav Nikevi,
sa prostora crnogorskog
jezika sve do samog srca
Bosne
P: S K
(@.)
O
aloeni gledaoci jav-
nih elektronskih me-
dija u Sarajevu (BHT,
FTV, TVSA) ostali su
zbunjeni protekle sedmice
izgovorom voditelja i no-
vinara pomalo neobinog
naziva mjesta ukopa biveg
predsjednika Bosne i Her-
cegovine, potovanog i do-
brog Bosanca Joze Kria-
novia. Voditelj veernjeg
dnevnika BHT1 Saa De-
li saopava da je Jozo Kri-
anovi sahranjen na gro-
blju Nebae kod Viteza,
a voditelj dnevnika FTV
Sanjin Beiragi kae da je sahranjen
na groblju Nebate, kao i reporterka
sa lica mjesta Naa Rii. Nebate
izgovara i Edina e
sa lica mjesta Naa Rii. Neba sa lica mjesta Naa Rii. Neba
erovi (ba tako
je titlovano njeno prezime), voditelji-
ca dnevnika TVSA iste veeri. Kako
je dolo do ove medijske zbrke, ta je
tano i kome povjerovati?
Ova naoko sitna razlika u inter-
pretaciji naziva ovoga mjesta ima
svoje i lingvistike i toponomasti-
ke, ali i zakonske reperkusije. To je
ujedno ogledalo novinarskog (ne)
pro fe sionalizma u medijima, ko-
liko i indikator stanja savremene
bosanske standardnojezike norme
u njima. Ve sam u vie navrata u
ovom magazinu i drugdi upozora-
vao da toponimi, odnosno
nazivi naseljenih mjesta i
drugih lokaliteta, odno-
sno geografskih pojmova,
predstavljaju izraz duha
jednog naroda i neotuivo
narodno blago, i kao takvi
ulaze u svjetsku batinu
pod zatitom UNESCO-a.
Iako sam kao poznavalac
narodnog jezika toga kra-
ja pouzdano znao da je
izvorni naziv ovoga loka-
liteta Nebae, ipak sam
vrlo jednostavno provjerio
i od mjerodavnih dobio
potvrdan odgovor. To su,
naravno, mogli provjeri-
ti i novinari, ak ta vie,
bili su obavezni. I novina-
ri poetnici, koji tek sri-
u abecedu novinarstva,
moraju znati da pogreno
navoenje vlastitih imena
i drugih naziva predstav-
lja najteu povredu ma-
terijalne istine i podlijee
strogom kaznenom sank-
cionisanju. Toponimi, kao
i drugi nazivi i vlastita
imena, ne mogu se mije-
njati i prilagoavati svome
jezikom osjeanju i uku-
su, kao to je nedavno voditeljica
Svetlana Topali falsifikovala ime
naelnika opine Livno Nediljka
Rimca, prikrstivi ga u Nedeljko.
Ovaj primjer, ali i mnogi drugi, nai
i svjetski, kada osvajai osvojene
(najee razorene) gradove jezi-
ki posvoje, svjedoe da se imena
Provala
popovskog
talasa edi je
kao urednik
Rjenika
bosanskog
jezika na
gotovo
identian nain
kao i Danii
150 godina
ranije preduzeo
zahvat
takavizovanja
standardno-
jezike norme
bosanskog
jezika na svoju
ruku.
29
mogu mijenjati, ali u tom sluaju
radi se o bezprimjernom nasilju nad
narodom i njegovom tradicijom.
Prisjetimo se sluaja nelegalne pro-
mjene dvolanih naziva bosanskih
gradova kojima je izbaen jedan dio
naziva i to ona atribucija koja ga
identificira kao bosanski, svodei to
osjetljivo pitanje na obine jezike
smicalice. To je i jeziko i topono-
mastiko, ali iznad svega kulturno-
civilizacijsko i politiko pitanje.
takavina izpod ruke
Ostavljajui etnolozima, topo-
nomastiarima, etimolozima i se-
mantiarima da razsvijetle porije-
klo i znaenje navedenog toponima
iz Lavanske doline, ovdi emo se
pozabaviti nekim sociolingvisti-
kim aspektima. I najvei laik e
odmah uoiti da se u osnovi nazi-
va ovog mjesta nalazi rije baa.
Kako objanjava poznati orijentolog
Abdulah kalji u svome rjeniku
Kako objanjava poznati orijentolog Kako objanjava poznati orijentolog
turcizama, rije baa vodi porijeklo
od perzijske rijei b b b e, koja je u
bosanski jezik dospila priko turskog
u obliku bahe (bahe). Ova turska bahe bahe
rije pobonjena je sukladno sa ob-
im jezikim zakonitostima funk-
cioniranja jezikog sistema bosan-
skog jezika: u govornoj realizaciji
glas /h/ se artikulacijski pribliava
glasu // i daje novi glasovni kvali-
tet, koji se grafemski eksplicira kao
//. Tako smo dobili glasovnu grupu
-- u rijei baa. Inae, pojave pre-
tvaranja glasa /h/ u glas // umeka-
vanjem, poznate kao palatalizacije i
jotovanja, iroko su razprostranjene
u slavenskim jezicima, pa i bosan-
skom, jo od praslavenskog jezika.
Time se, istina dosta pojednostav-
ljeno, moe objasniti oblik baa.
Ali odkud glasovni skup -t- u ba-
ta? Ovaj oblik nije nastao djelova-
njem nekih glasovnih zakona, nego
je umjetno uzpostavljen analogijom
prema principu takavizma i zapravo
je hipertakavizam. Nametnut je po-
sredstvom knjievnojezike norme,
poev od prvog toma Rjenika hr-
vatskoga ili srpskoga jezika u izdanju
Jugoslavenske akademije znanosti i
umjetnosti (JAZU) iz Zagreba, koji
je uredio srbski jezikoslovac ore
Popovi, u jezikoslovlju poznat pod
pseudonimom ura Danii. On,
pored rijei baa, koja je zasvje-
doena u svih pisaca toga vreme-
na, ukljuujui i Vuka Karadia i
Dositeja Obradovia, unosi i odred-
nicu bata obrazlaui da glasovi
po ekim krajevima glase , a mogu
se promijeniti i na t: tako rije gla-
si baa, baa, bata. Dakle, nije
izvorno nastao u bosanskom jezi-
ku, nego je sekundaran, u odnosu
na izvorni i primarni oblik baa
(ili baa). takavizam je u bosan-
na izvorni i primarni oblik baa na izvorni i primarni oblik baa
ski narodni jezik unesena na vie
naina, preslojavajui akavizam:
uticajem prvog knjievnog jezika
svih Slavena - staroslavenskog, od-
nosno starocrkvenoslavenskog, jo
od devetog stoljea, zatim neposred-
nim uticajem govornika takavaca
naseljavanjem sa jugoistoka, osobito
u 18. i 19. stoljeu te nametanjem
savremene takavske knjievnojezi-
ke norme. Ako ostavimo po strani
predhodni toponim i tu pozajmlje-
nu rije i usredsredimo panju na
alterniranje glasovnih skupova -/
- : -t- u izvornim slavenskim ri-
jeima opeg znaenja, poput ap/
tap, krianje/kritanje, ene/te-
ne, kli(je)a/klijeta, hru/hrut,
prigre/pregrt, obina/optina,
umaen/umaten, naren/namr-
ten, gospoina/gospotina, dovi-
e/dovite, obdanie/obdanite
nuno je podsjetiti da se junosla-
venski jezici meu sobom razlikuju,
pored ostalog, upravo po ref leksu
paraslavenskog i kasnijih jotovanja
suglasnike grupe -skj-, -stj- i -tj-.
Kako je Danii uspio provesti prin-
cip takavizacije? Kao prvi sekretar i
prvi urednik Rjenika hrvatskoga ili
srpskoga jezika JAZU (od 1867. do
1882), ore Popovi, alias ura
Danii, uvodi takavinu na svo-
ju ruku, bolje rei izpod ruke, jer
meu pet taaka Knjievnog dogo-
vora Srba i Hrvata 1850. godine u
J
ezik je najizrazitiji oblik
ljudskog postojanja, a rije-
i njegova iva substanca. Tim
prije zauuju ponekad neshvat-
ljivi stavovi i neodmjerene izja-
ve onih koji bi o jeziku trebali
najvie brinuti, kao to su lin-
gvisti i knjievnici. Kako druga-
ije shvatiti poznatog bosanskog
anglistu Midhata Rianovia
kad kae da meutim, JEZIK
NE INE RIJEI, bez obzira
kad kae da meutim, JEZIK kad kae da meutim, JEZIK
to odmah dodaje da su rijei
ponajmanje vaan segment u
zvunoj fizionomiji jezika. Ili
kada bosanski pjesniki akade-
mik Abdulah Sidran gostuju-
i u jednoj tv-emisiji povodom
hapenja Radovana Karadia,
njegovog generacijskog kole-
ge, kako sam ree, u jednom
trenutku kaza da mrzi strane
rijei, mada se poezija po defi-
niciji ostvaruje u jeziku pomou
rijei, a i nijedna rije u jednom
jeziku ne moe biti strana, nego
samo pozajmljena. Neshvatlji-
vo je da jedan titulirani jezi-
koslovac, kao to je nevjetog
pripadnika resavske kole i,
neuspjenog direktora Instituta
za jezik u bilo kojem kontekstu
i bilo kojim povodom, posebno
kao jedan od autora rijenika
(leksikona) i povodom njego-
ve javne promocije u intervjuu
jednom magazinu kae da nije
bitna leksika. Jezik je neizcrpni
okean iz kojeg svako zahvaa
rijei prema svojim potrebama,
a od sebe prinosi prema svojim
mogunostima. Razumi se samo
po sebi da postoji bezbroj tuma-
enja semantikog sadraja poj-
ma rije i njene uloge u ljud-
skoj civilizaciji, od ezoterijskog
do lingvistikog. Da nije rijei
kako bi mogao odrati rije,
kako bi mogao prei sa rijei na
djela, kako bi mogao biti od rije-
i, kako bi mogao dobiti rije...
Al rije ako rekne/ Neka bude
teka kao svaka istina/, rekao bi
Mak Dizdar.
ta su nama rijei
Beu nije ni spomenut takavizam,
ali ga Popovi preuzima od Vuka,
kao svoga idola, i srpsko-crnogorske
narodne i crkvenoslavenske tradi-
cije, odnosno iz crkvenoslavenskog
knjievnog jezika, koji su reprezen-
tirali Njego i Dositej Obradovi.
Ta osobina bila je odlika izumrlog
staroslavenskog, kao prvog knjiev-
nog jezika svih Slavena, a ostala kao
jeziki relikt pravoslavnih balkan-
skih naroda (Bugara, Makedonaca,
Srba i Crnogoraca) koja je vreme-
nom postala amblemom pravoslav-
lja. injenica da je Beki dogovor
nom postala amblemom pravoslav- nom postala amblemom pravoslav-
postignut sa katolikim Hrvatima,
koji ni u jednom od svoja tri dijalek-
ta (kajkavski, akavski i tokavski)
nisu imali takavicu (kao ni ijeka-
vicu), nego naprotiv akavicu, nije
igrala nikakvu ulogu kod perfidnog
Popovia. Bonjake kao akavce (i
ikavce) su, kao to je poznato, i jed-
ni i drugi podpuno ignorisali mada
su njihov bosanski jezik (osim ije-
kavice i takavice) uzeli kao osno-
vicu zajednikog knjievnog jezika.
Dijahronijski gledano akavica je
izvorno obebosansko naslijee
(kao i ikavica) i pripada govornom
idiomu bosanskog stanovnitva (i
katolikog i muslimanskog) sve do
posebno intenzivnog naseljavanja
pravoslavaca u 18. i 19. vijeku sa
prostora istone Hercegovine i Pive
i Drobnjaka, odnosno, kako bi re-
kao crnogorski akademik Vojislav
Nikevi sa prostora crnogorskog
jezika sve do samog srca Bosne,
kako svjedoi u prvim decenijama
prolog stoljea srpski kraljevski
etnograf Milenko S. Filipovi u et-
nolokoj studiji Visoka nahija.
Narodni govori, odnosno organ-
ski idiomi bosanskohercegovakog
stanovnitva ostali su jasno diskri-
minantni i otro diferencirani sve
do danas. Bonjaci i Hrvati (oko
70 posto bh. populacije) su izvorni
akavci (i ikavci), a dananji bo-
sanski Srbi (oko 30 odsto) takavci
i ijekavci.
Jeziki ekumenizam
Danii je i doslovno bio sin
popa, novosadskog paroha Joana
Popovia, a preveo je i Stari zavjet.
Od tog popovog sina, Popovia, tu
crkvenu popovsku tradiciju takav-
tine nastavili su i drugi popovi ili
popovski sljedbenici. Meu njima
istaknuto mjesto ima, Karadiev
savremenik i sljedbenik, istono-
hercegovaki pop iz Zagradinja kod
Trebinja Joanikije Pamuina, koji
je bio hercegovaki jeremonah i ar-
himandrit, kao i njegov sljedbenik
Ibrahim edi, koji s popovima ima
himandrit, kao i njegov sljedbenik himandrit, kao i njegov sljedbenik
veze ne samo po tome to je roen
negdje u blizini Popovog Mosta iz-
pod Zelengore na Tjentitu, mada je
odrastao u Ulogu, nego i po nau-
nom interesovanju. On se na poet-
ku svoje naune karijere napajao i
svoje jezike nazore klesao na je-
ziku Joanikija Pamuine sa poseb-
nim osvrtom na njegovu dijalekat-
sku osnovicu, kako glasi
njegova magistarska teza
odbranjena na Filolokom
fakultetu u Beogradu.
ediev doprinos nau-
fakultetu u Beogradu. fakultetu u Beogradu.
ci sastoji se u tome to je
utvrdio da je Joanikije
Pamuina u knjievnom
ivotu svoga vremena bio
prvenstveno poznat kao
sakuplja usmenih na-
rodnih umotvorina, pod
snanim djelovanjem ta-
danjega srpskog nacio-
nalnog romantiarskog
pokreta i da u jeziku Pamuine
preovlauju elementi istonoher-
cegovakog govora, na ijem terenu
je Pamuina roen. edi je kao
cegovakog govora, na ijem terenu cegovakog govora, na ijem terenu
urednik Rjenika bosanskog jezika u
izdanju Instituta za jezik 2007. go-
dine na gotovo identian nain kao i
Danii 150 godina ranije preduzeo
zahvat takavizovanja standardno-
jezike norme bosanskog jezika na
svoju ruku, bolje rei izpod ruke,
bezobzirno takaviziravi sve izvor-
ne bosanske akavske rijei i pred-
stavivi se u tome kao vei katolik
od pape, ili u konkretnom sluaju
vei pobornik crkvenoslavenskog na
tetu bosanskog narodnog jezika,
nego njegov uzor i idejni patron,
pop Joanikije Pamuina. Ova histo-
rijska farsa svjedoi da je postojala
svjesna namjera da se, zloupotreblja-
vajui slubeni poloaj i naune ti-
tule izkamene kod pravovernih u
Beogradu, provede neiji nalog. Vie
je nego oito da je nad bosanskim
interesom privagnula neprekinuta
popovska linija i govor Uloga i ci-
jele istone Hercegovine. Pogotovo
to je u peterolanom timu leksiko-
grafa koji su radili na izradi rijeni-
ka, bilo autora-obraivaa rijeni-
kih odrednica koji su slijedili ideju o
uzpostavljanju samosvojne bosanske
standardnojezike norme i dublet-
noj zastupljenosti rijei sa /t al-
ternacijama. S obzirom na postojeu
sociolingvistiku situaciju, a u duhu
tradicionalne bosanske tolerancije i
multikulture te opredjeljenja da se u
samostalnoj standardizaciji provede
konjunktivna norma, trebalo je nor-
mativno rijei koje sadre ove alter-
nante tretirati kao dublete, kao izraz
razliitog naslijea, to
znai da bi u rijenikoj
odrednici trebalo navesti
oba oblika kao standar-
dna, npr. rujie/rujite,
sajmie/sajmite, stani-
e/stanite, skijalie/ski-
jalite, vardie/vardite.
Upravo tako postupili su
neki autori-obraivai, ali
je urednik Rjenika i cen-
zor sve te bosanske narod-
ne oblike neovlaeno, bez
znanja autora, amputirao,
a ostavio samo crkvenosla-
venske, odnosno srpske oblike poto
su, kako stoji u Srpskom pravopi-
su iz 1995. godine, srpskom izrazu
svojstveni oblici sa t, koji su preuzeti
iz irilometodskog (staroslovenskog i
srpskoslovenskog) naslea. Tako se
popovska nit jo vie uvrstila za-
hvaljujui injenici da zlokobna ta-
ka onog hajduka i guslara i najveeg
skupljaa tueg perja, nije nestala
i jo prijetei visi iznad bonjakih
glava. U rukama njegovih zakletih
sljedbenika ona se u ovom vremenu
javlja kao arobni api, s kojim je
sve dopueno i sve mogue. Neki
e rezonovati i ovako: Ako su neki
muslimanski intelektualci i teolozi
sveteni prevod Qurana na crkveni
jezik mogli proglasiti ekumenskim
dogaajem, zato i uvoenje crkve-
nih rijei u vokabular bosanskog
jezika ne posmatrati kao jeziki
ekumenizam?
30
Toponimi, kao
i drugi nazivi i
vlastita imena,
ne mogu se
mijenjati i
prilagoavati
svome
jezikom
osjeanju i
ukusu.
31
odlika labilnih
linosti
Odavanje hazardnim igrama je
Hazardne igre kao socijalno-patoloka pojava (II)
Drutvo
Na saradnik se ve drugi
broj zaredom bavi temom
hazardnih igara, njihovim
pravnim reguliranjem i
drutevnim posljedicama.
S obzirom da je jedan od
rezultata do kojih je doao
u svom istraivanju i taj
da je tetnost hazardnih
igara vidna, i da u odnosu
na korist koja se njome
ostvaruje, stvara daleko
vie tete, odgovara da u
tom kontekstu navedemo
kuranski ajet, koji na
identian nain pojanjava ovu
nepogovornu istinu, a to su
rijei Uzvienog, u prijevodu
znaenja: Pitaju te o vinu i
kocki. Reci: Oni donose veliku
tetu, a i neku korist ljudima,
samo je teta od njih vea od
koristi (El-Bekare, 219.)
P: D . D S
K
ada se imaju u vidu razne vrste ha-
KK
zardnih igara, neizostavno se namee
KKpotreba za njihovim pravnim reguli- KK
ranjem, tj. stavljanjem u prav-
ni okvir. Imajui ovo u vidu,
jasno se nameu dva stava.
Prvi se odnosi na legalizaciju
hazardnih igara, jer postoje
opravdana miljenja da je to
ipak drutveno zlo i ne moe
se odstraniti, pa bi legalizacija
bila najkorisnije rjeenje, a ha-
zardne igre bi se pravno uokvi-
rile regulirale.
Hazardne igre, pravni okvir
Zagovornici ovakvog shva-
tanja nabrajaju mnogobrojne
razloge, koji potvruju isprav-
nost njihovih stajalita. Oni,
nerijetko, navode primjere
prohibicije alkohola u SAD-u,
koja je snano utjecala na razvi-
janje organiziranog krimina-
liteta i raznih protuzakonskih
radnji krenja pravnih normi.
Slina je situacija kada se u prvi
plan stavi kocka, kao jedan
od segmenata hazardnih igara.
Sindikati kockarskih djelatno-
sti postali su mone organi-
zacije u ijem okrilju cvjetaju
zloupotrebe i kriminalitet.
Mnoga nauna imena uputila
su ozbiljna upozorenja da su
se gangsteri, poslije ukidanja prohibicije
(1933. godine), okrenuli od krijumarenja
alkohola, uglavnom prostituciji i kocki,
kao jednom od segmenata hazardnih iga-
ra. Pored navedenog, postoje dokumenti
da kada je u Engleskoj zakonom dozvolje-
no kockanje kao jedan od segmenata ha-
zardnih igara, nije zabiljeen porast inje-
nja krivinih djela, dok je drava ostvarila
znaajne prihode od zakonom propisanih
poreza na hazardne igre. Drugo shvatanje
suprotstavljeno je prvom i ide u smjeru da
hazardne igre i sve njene segmente ne treba
legalizirati, zbog njihovog tetnog utjeca-
ja na linost ovjeka i utjecaja na njegove
zdrave moralne poglede na i-
vot i obaveze prema drutvenoj
zajednici, to se obino mnogo
ispoljava kod svake linosti koju
zahvata strast hazardnih igara i
kocke ili, jo pogubnije, koji se
odaje kocki kao zanatu. Stavovi
ovog shvatanja i njihovi autori
nailaze na ogromnu podrku,
ali je teko odrediti ta to na
sceni drutvene zajednice pre-
ovlauje, s obzirom da se jav-
ljaju neujednaenosti, ve kod
samog pokuaja da se precizni-
je razgranie vrste hazardnih
igara, koje bi bile kockarske i
kao takve zabranjene, od onih
kojima ne bi bilo mjesta u toj
grupi. Nije sporno da je u go-
tovo svim dravama organi-
ziranim drutvima, dozvoljeno
na organiziran pravni nain
bavljenje hazardnim igrama,
jer one donose unosan prihod
dravnim zajednicama, kao i
da se veliki broj igara na sreu
(npr. lutrija, sportska klaenja
po svim osnovama) pretvaraju
razraivanjem sistema za ue-
e u istim, ulaganjem velikih
novanih vrijednosti, namje-
tanjem timanjem rezultata
i sl., u hazardne igre znatnih
razmjera. S obzirom na sve istaknuto, pra-
vilnije bi bilo govoriti o postojanju jednog
mjeovitog sistema, a ne sistema potpune
Iako drutvena
zajednica od tih
igara ostvaruje
znaajne
prihode u
vidu poreza,
ne smije se
izgubiti iz vida
da su hazardne
igre, po svojoj
rasprostra-
njenosti i zbog
svega to
sobom donose,
izuzetno
opasne, tetne
i pogubne.
32
zabrane i sistema legalizacije hazardnih
igara sa svim njihovim segmentima, ali
pritom se mora imati u vidu da je taj mje-
oviti sistem izvor mnogih suprotnosti i da
u osnovi ima nepovoljan utjecaj na napo-
re koji se ulau da bi se koliko-toliko ot-
klonile tetne posljedice hazardnih igara.
Federacija Bosne i Hercegovine, po nainu
pravnog reguliranja hazardnih igara, na-
lazi se meu onim zemljama koje ne za-
branjuju i ne iskljuuju, uz manja ili vea
ogranienja, postojanje organiziranih obli-
ka hazardnih igara sa svim svojim segmen-
tima. U Federaciji Bosne i Hercegovine
hazardne igre i svi njeni segmenti, ako se
odvijaju ilegalno, kanjivi su i predstavljaju
krivino djelo i prekraj protiv javnog reda
i mira. Obiljeja krivinog djela, odnosno
inkriminirane radnje i prekraj protiv jav-
nog reda i mira imaju po zakonodavstvu
Federacije Bosne i Hercegovine inkrimi-
nirane radnje i kocke u vidu zanata, na-
govaranje drugih na kockanje, stavljanje
na raspolaganje prostorija za kockanje ili
omoguavanje na drugi nain, a uz pri-
manje nagrade, kockanja, kao segmenta
hazardne igre, sluenje u kocki lanim
kartama ili drugom obmanom u kocka-
nju ili omoguavanje kockanja sa osobom
za koju se znalo ili se moglo znati da je
do novanih sredstava dola izvrenjem
krivinog djela. Iz ovakvih zabrana izuzi-
maju se strani dravljani sa urednim put-
nim ispravama, koji imaju mogunost da
kockaju u kockarnicama koje su legalno
otvorene u velikim gradovima centrima,
turistikim mjestima u Federaciji Bosne i
Hercegovine. Ovaj ustupak moe imati i
negativne utjecaje na okolnosti u pogledu
mjera koje se preduzimaju da bi se suzbilo i
sprijeilo kockanje, ali znaajnije na druge
okolnosti za sada nerijeene na zadovolja-
vajui nain. Za veliki broj hazardnih igara
nije mogue poduzeti krivino gonjenje i
ako nisu profesionalizirane, a kod kojih
je prisutno stalno igranje u manje ili vee
svote novanih sredstava, u jednom irem
ili uem krugu osoba (karte, automati, par-
nepar, barbut, kockice, ak i bilijar u veli-
kom broju sluajeva se igra radi kockanja).
Pojedine od ovih hazardnih igara, mogu
da se okvalificiraju i kao prekraj, dok osta-
le potpuno ostaju van domaaja zakonom
propisanih normi koje se kre. Pritom
je izvjesno da ulozi u toj neprofesio-
naliziranoj kocki nisu mali, da su njeni
tetni utjecaji razorni, skoro u istoj mjeri,
kao i kod najteih oblika i da ona sve vie
naputa mjesta privatnih stano-
va, zatvorenih sastajalita i sl. i
da se useljava u javne lokale, da
je dostupna gotovo neogranie-
nom broju osoba. Naoigled,
otvoreno je pitanje igara na
sreu, posmatrano sa stanovi-
ta pravnog reguliranja hazar-
dnih igara. Sportska prognoza,
loto, lutrija, bingo, grebalice se
u odreenim sluajevima izu-
zimaju iz kocke i smatraju za-
bavom organiziraju se javno
na TV stanicama, uz obave-
zno uee javnih linosti iz
zabavnog ivota. Meutim, tu
se uvijek uklapaju svi elementi
bitni za hazard: ulog, pravilo igre i cilj koji
se eli postii. Prikladnije bi bilo da se na
njih gleda kao na manje ili vie drutve-
no opasne oblike kockanja i da se dozvo-
ljavaju samo onda kada postoje dovoljni
razlozi da se njihova drutvena opasnost
smatra neznatnom. Ovo iz razloga to se
tu veoma esto razrauju itavi sistemi za
igranje, udruuju se sredstva da bi se plan-
skim prognoziranjem rezultata stvorili to
vei izgledi za uspjeh, za dobitak premija,
viestruko veih od uloenih novanih i
drugih vrijednosti. Zabavu u takvim uvje-
tima gotovo potpuno potiskuje materijalni
momenat. Iskljuivi cilj popunjavanja tike-
ta ili ispunjavanje dobitne kombinacije je
dobitak. Nije rijetkost da je igra na progno-
zi, sportsko klaenje, loto, postala redov-
no ili dopunsko zanimanje. Otuda, iako
drutvena zajednica od tih igara ostvaruje
znaajne prihode u vidu poreza, ne smije
da izgubi iz vida da su hazardne igre, po
svojoj rasprostranjenosti i zbog svega to
sobom donose, izuzetno opasne, tetne i
pogubne, a neizvjesno je u kojoj mjeri je
zakonodavac obezbijedio uvjete da im se
uspjeno suprotstavlja.
Hazardne igre, obim pojave i njihove
ope karakteristike
Voditi raspravu o rasprostranjenosti
hazardnih igara kod nas, na osnovu sree-
nih i iole potpunih podataka, nije mogue.
Sistem po kojem se trenutno prate delikti
to ne dozvoljava. Evidencija krivinih djela
sadri u redovnoj obradi samo mali broj
najosnovnijih pokazatelja u ovoj oblasti, a
jedinstvena obrada prekraja javnog reda i
mira u ovoj oblasti ne postoji. Ako se ovo-
me doda da je politika gonjenja nedovoljno
usklaena da organi koji podnose prijave za
prekraje nisu uredno obavijeteni od stra-
ne sudija za prekraje o ishodu postupka i
sl., onda sva skromnost trenutnih saznanja
o rasprostranjenosti hazardnih igara i nji-
hovim stvarnim utjecajima ne zasluuje da
bude predmet posebnih detaljnih objanje-
nja. Nije, ipak, nekorisno napomenuti da
su, u anketi na sluajnom uzorku od 200
anketiranih za krivino djelo neovlatenog
kockanja, samo u jednoj godini osuene
52 punoljetne osobe mukog spola (osoba
enskog spola nije bilo). Od toga je na ka-
znu zatvora osueno 16 osoba, dok je 36
osoba kanjeno novano. Izvrenje kazni
zatvora odloeno je za 7 osoba. A u istom
periodu voen je i okonan postupak pro-
tiv 3 maloljetne osobe. to se tie prekraja
periodu voen je i okonan postupak pro- periodu voen je i okonan postupak pro-
odavanja kocki, primljeno je 176 prijava,
ali postupak nije voen. I da su prezenti-
rani podaci potpuniji, sami brojevi po sebi
mogu malo ta da kau o nekoj drutvenoj
pojavi, njenim pravnim obiljejima i kreta-
njima, o svojstvima njenih nosilaca. Govor
brojeva ovdje i inae ima ogranienu mo
i ne treba ih pretjerano koristiti. Ukoliko
se o ovome ne bi vodilo rauna, porasla bi
mogunost lutanja, da se povjeruje da je
zabluda istina i da se ne uini ni ono to
je u granicama mogunosti drutvene za-
jednice u pogledu blagovremene i uspje-
ne intervencije. Ono to je vano za obim
hazardnih igara u nelegalnom obliku kod
nas, jeste da je ta pojava prisutna u naem
drutvu i da sigurno pokazuje tendenciju
irenja, kao u svim zemljama tranzicije, a
pogotovo kod nas jer je tranziciju opteretio
rat i postratna tranzicija i to u svim pravci-
ma u odnosu na uzrast i drutveni poloaj.
To podrazumijeva i njihovo tetno djelova-
nje u istom smislu. Povremena kolebanja
do kojih dolazi u tom procesu
kao rezultat savjesnosti i poo-
trenih mjera policijskih uprava
ne mogu se uzimati kao znak
i najmanjeg poboljanja. Dok
su saznanja rasprostranjenosti
hazardnih igara kod nas ne-
dovoljna za donoenje sigurnih
zakljuaka, ono to se zna o nji-
hovim opim karakteristikama
ima veu vrijednost. Relativno
bogato iskustvo nekih stru-
nih slubi, naroito policijskih
uprava, mogue je da se uopi
i u poprilinoj mjeri.
1. Hazardne igre, a posebno njen segment
kocka, nisu podjednako razvijene u
svim podrujima. Razlike se javljaju
kako kod razvijenijih, tako i kod pasiv-
nih krajeva, tako izmeu sela i gra-
da, prigradskih naselja i centralnih
dijelova grada, zatim u zavisnosti od
shvatanja i stavova sredine i sl. Uporedo
s tim, ni pojedine vrste hazardnih igara
nisu iste, a oblici nisu opi. Vezani su za
ua podruja. Neke igre, npr. kartama,
kockicama, susreu se samo u odre-
enim krajevima. Razlike postoje i u
osnovnim sistemima organiziranja iga-
ra na sreu, posebno kod onih koje su
vezane za prigodne priredbe i skupove.
2. injenica je da se prekraji odavanja
vezane za prigodne priredbe i skupove. vezane za prigodne priredbe i skupove.
hazardnim igrama, a posebno kocki
kao njihovom segmentu, najee vre
na ulici, prodavnicama, kafanama, pri-
vatnim stanovima. Krivina djela koja
se najee, kada su u pitanju hazardne
igre, vre na mjestima koja nisu javna,
sistematske i este kontrole zasigurno
bi otkrile i nove pojedinosti kada su u
pitanju hazardne igre.
3. Kada je u pitanju recidivizam meu
poiniocima prekraja i krivinih dje-
la, uoava se povean broj recidivista,
to je u skladu sa bitnim karakteri-
stikama hazardera, ali sve ostaje na
konstataciji.
4. Hazardne igre sve vie se organiziraju
i kod nas, a i izvan okvira odreenih
pozitivnim zakonskim propisima.
Zanemariv je broj pojedinanih po-
inilaca prekraja, obino se javljaju u
skupinama od vie osoba.
5. Organiziranim nelegalnim oblicima
hazardnih igara sve vie se
ugroava mir graana i njiho-
va sigurnost, a pogotovo su u
posljednje vrijeme ugroeni
graani i poslovni ljudi u vo-
zovima u kojima hazarderi i
kockari profesionalci u ne-
asnom poslu na najbrutalniji
nain prosto pljakaju novac
od svojih rtava, bez ikakve
bojazni da e biti sankcioni-
rani. U pojedinim dijelovima
naeg grada, pa ak i na vrlo
prometnim i frekventnim
mjestima, fiziki korpulentni
i strani besposliari presreu
graane na ulici nudei im ra-
znu robu na prodaju, a u toku
kupoprodajnog odnosa na-
meu hazardne igre i kocku kartanja,
topiima od staniola ispod kutije
ibica i na prevaru uz pomagae neka-
njeno naivnim graanima uzimaju
novac.
6. Organizirane grupe hazardera i koc-
kara u velikoj mjeri pokretljive, brzo
mijenjaju teren na kojem djeluju, te
na takav nain obezbjeuju sebi ve-
like prihode, a organima policijskih
uprava znatno oteavaju otkrivanje i
sankcioniranje takvih grupa.
7. Legalizirani oblici hazardnih iga-
ra i kocke povoljno utjeu na irenje
nelegalnih oblika hazardnih igara.
Ogranienja da u kockarnicu moe
da ue samo strani dravljanin sa
urednom putnom ispravom ne moe
biti dovoljna garancija za iskljuivanje
iz hazardnih igara domaih graana.
Nepotpuna i neredovna konzisten-
tna kontrola ini svoje, pa se biljee
neznatni rezultati koji nisu vrijed-
ni spomena, jer taj broj ne oznaava
stvarno stanje. tetnost hazardnih
ni spomena, jer taj broj ne oznaava ni spomena, jer taj broj ne oznaava
igara je vidna. U odnosu na korist
koja se ostvaruje, izvjesno je da se da-
leko vie gubi stvaranjem negativnih
primjera kod ireg kruga osoba, koje
bi mogle da se njima koriste i koji u
tome uspijevaju. Naoigled, ne bi tre-
balo da se izgubi iz vida da su takve
institucije u potpunoj suprotnosti sa
osnovnim moralnim postulatima i te-
njama u pogledu stvaranja i odrava-
nja odreenih odnosa u tranzicionom
drutvu, kao to je Federacija Bosne
i Hercegovine. Danak koji se plaa
turistikoj privredi, ini se da je neo-
pravdano visok. Takoer je nesporna
injenica da kockarnice u Federaciji
Bosne i Hercegovine nemaju neop-
hodnu tradiciju koju konzumenti
trae, zloupotrebe u njima se de-
avaju, to e rei da u svoenju rezul-
tata lahko bi mogao da se donese za-
kljuak da one umjesto koristi donose
tetne utjecaje sredini u kojoj se nala-
ze. Ozbiljno bi trebalo povesti rauna
o izdavanju radnih dozvola pojedinci-
ma za organiziranje raznih hazardnih
igara na sreu (ruleti, streljane, naba-
civanje prstenova i sl.). Obino se tada
igra na zapoljavanje neke osobe, dok
se sasvim zapostavljaju posljedice koje
iz toga mogu da proizau, posljedice
koje se esto i deavaju.
8. Hazardnim igrama preteno se
odaje iz koristoljublja, a samo
u izuzetnim sluajevima iz pomo-
darstva i da se postigne neka vrsta
prestia ili ugleda, a u odreenim
sredinama ovakvi sluajevi se dogaa-
ju uglavnom kod intelektualaca.
9. Pojavu hazardnih igara uvjetuje vie
subjektivnih i objektivnih uvjeta.
Meu subjektivnim prednjai labil-
nost linosti koja se odaje hazardnim
igrama i njegova uporna elja da se, ne
birajui sredstva, doe do veih ma-
terijalnih blagodeti. Od objektivnih
uvjeta treba ukazati na produbljivanje
ekonomske i drutvene proturjeno-
sti, neusklaenosti drutvenog stan-
darda, po pojedinim grupama, pove-
anje nezaposlenosti izazvane ratnim
devastacijama i loom privatizacijom,
opi nivo saznanja o odreenim dru-
tvenim vrijednostima (nepotpuno
usmjeravanje mladih osoba na dru-
tveno korisne aktivnosti), nedovoljno
energino suprotstavljanje zloupotre-
bama dobara drutva i pruenim mo-
gunostima za slobodnu aktivnost.
33
Izmeu
hazardnih igara
se formiraju
vrste
uzajamne veze,
to u ogromnoj
mjeri poveava
opasnost po
drutvene
tokove i
opasnost
osnovnog
oblika tetnih
aktivnosti.
36
trudom vlastitih ruku
Serijal o utemeljiteljima poznatih pravnih kola: EBU HANIFE (II dio)
Etika
Prenosi se od Muhammeda ibn Bira da je rekao: Ja sam
naizmjenino posjeivao predavanja Sufjana Sevrije i Ebu
Hanife, i kada bih doao kod Ebu Hanife, on bi me upitao:
Odakle dolazi? Odgovorio bih: Od Sufjana, a on bi na
to kazao: Dolazi od ovjeka ijim bi se znanjem, da su
ivi, okoristili Alkama i Esved (najpoznatiji uenici ashaba
Abdullaha ibn Mesuda). A kada bih doao kod Sufjana, on bi
me isto pitao, i nakon to bi dobio odgovor, rekao bi: Zaista
dolazi od najinteligentnijeg ovjeka naega doba
P:
A N B
I
mam Ebu Hanife je, uostalom kao i
mnogi drugi uenjaci, doivio veli-
ko iskuenje sa tadanjim politikim
monicima, i bio stavljen na muke od
strane abasijskog halife Ebu Dafera el-
Mensura, odnosno njegovog namjesni-
ka u Kufi, Ibn Hubejre. O tom sluaju,
Ubejdullah ibn Amr prenosi sljedeu
predaju: Ibn Hubejre je ponudio Ebu
Hanifi mjesto glavnog kadije u Kufi,
pa je on to glatko odbio. Nakon toga
namjesnik je naredio da se Ebu Hanife
baci u tamnicu i da se deset dana ne-
prestano biuje dok ne prihvati ponu-
du. Ali, poto je Ibn Hubejr vidio da
Ebu Hanife ni po kakvu cijenu nee
prihvatiti kadiluk, naredio je da ga pu-
ste. (Tehzibul-kemal) Njegov sin Ha- Tehzibul-kemal Tehzibul-kemal
mad ibn Ebi Hanife plakao je kada god
bi proao pored zatvora u kojem mu je
otac bievan, pa ga je sin Ismail pitao:
Babo, zato plae kad god naie po-
red tog mjesta u Kufi? On je odgovo-
rio: Sine, ovdje je Amir ibn Hubejr,
namjesnik Kufe, deset dana uzastopno
bievao tvoga djeda Ebu Hanifu, ne bi
li ga prisilio da prihvati mjesto kadije,
ali mu to nije polo za rukom. Ahmed
ibn Hanbel takoer je plakao kada bi se
sjetio tog Ebu Hanifinog iskuenja, i to
nakon to je on doivio od strane halife
Mutesima slino onome to je doivio
Ebu Hanife od Ebu Dafera el-Mensu-
ra. (Tarihu Bagdad, XIII/327) Tarihu Bagdad Tarihu Bagdad
Pomagao je nauku, a nije od nje ivio
Umjesto kadiluka, Ebu Hanife je
izabrao drugi nain zarade i finansira-
nja sebe i svoje porodice. Naime, on je
bio jedan od rijetkih uenjaka koji se
hranio trudom vlastitih ruku, bavei
se potenom trgovinom, a nije ivio od
nauke niti je kao uenjak uzimao pare i
platu iz dravne blagajne. Njegov unuk
Omer ibn Hamad ibn Ebi Hanife rekao
je: Ebu Hanife bio je trgovac svilom
i njegov duan bio je poznat u Kufi,
nalazio se u kui Amra ibn Hurejsa.
(Sijer el-ealam en-nubela, VI/394) A Sijer el-ealam en-nubela Sijer el-ealam en-nubela
do koje mjere je pazio da svoju trgovi-
nu ne uprlja haramom, svjedoi i ova
predaja. Ebu Hanife je imao radnika
koji se zvao Hafs ibn Abdurrahman.
Jedanput mu je Ebu Hanife dao robu
da je prodaje, ali je meu tom robom
bilo i platno sa falom i mahanom, pa
je radniku rekao da prilikom proda-
je ukae muterijama na tu mahanu i
da to platno proda po snienoj cijeni
ukoliko neko bude elio da ga kupi.
Meutim, Hafs je to zaboravio i prodao
je platno po standardnoj cijeni. I poto
nije znao ime ovjeka kojem je ga je
prodao te mu nije mogao vratiti novac,
Ebu Hanife je kompletnu zaradu od tog
platna podijelio kao sadaku. (Tehzibu-
l-kemal, XXIX/437) To je osobina l-kemal l-kemal
istinskog vjernika i alima koji se maksi-
malno uvao haram imetka i koji svoje
znanje nije iskoristio za zaraivanje du-
njaluke nafake, bogatstva i ugleda. Na
taj nain je pokazao ta znai dosljedno
slijeenje sunneta i prakse prvih gene-
racija o kojima je Allah objavio: Ljudi
koje kupovina i prodaja ne ometaju da
Allaha spominju i koji molitvu obavlja-
ju i milostinju udjeljuju, i koji strepe od
Dana u kom e srca i pogledi biti uzne-
mireni (En-Nur, 37.). Osim to je bio mireni mireni
poten trgovac, on je bio i izuzetno
dareljiv ovjek. Govorei o njegovim
vrlinama, poznati uenjak Fudajl ibn
Ijad je izmeu ostaloga rekao: Ebu
Uenjak koji se hranio
37
Neki ovjek
upitao je
imama
Malika, da li
je vidio Ebu
Hanifu, a on je
odgovorio: Da,
vidio sam tog
ovjeka koji
bi te mogao
ubijediti da
je ovaj zid od
zlata iako ti
zna da nije.
Hanife je imao mnogo imetka, ali je
bio vrlo dareljiv i niko mu nije doao
sa svojom potrebom a da mu je nije is-
punio. On je svake godine slao posebnu
karavanu u Bagdad i kada bi se njegovi
ljudi vratili sa robom i hranom, on je
izdvajao hranu i odjeu uenjacima za
cijelu godinu, a ono to mu je ostalo u
novcu od te zarade, dao bi im i rekao:
Neka vam se nae za vae potrebe i ne
zahvaljujte nikome osim Allahu, jer ja
smatram da mi Allah preko vas daje
bereket u trgovini. (Tarihu Bagdad, Tarihu Bagdad Tarihu Bagdad
XIII/340) I ne samo to, ve je stipendi-
rao i svoje studente i davao im mjese-
nu platu koja je bila sasvim dovoljna za
njih i njihove porodice. To se posebno
odnosi na njegovog najpoznatijeg stu-
denta Ebu Jusufa koji je inae odrastao
u siromanoj porodici tako da su ga
roditelji nagovarali da napusti naune
kruoke i da nae posao kako bi mogao
zaraivati za svoju porodicu. O tome je
imam Ebu Jusuf priao: Ebu Hanife je
izdravao mene i moju porodicu dva-
deset godina, i kada sam mu jedanput
rekao: Nisam vidio dareljivijeg ovje-
ka od tebe, on mi je odgovorio: ta
rekao: Nisam vidio dareljivijeg ovje- rekao: Nisam vidio dareljivijeg ovje-
bi tek rekao da si zapamtio Hamada
ibn Ebi Sulejmana. Na osnovu ove
predaje saznajemo da je Ebu Hanifina
dareljivost bila potaknuta izuzetnom
dareljivou njegovog profesora prema
njemu. (Eimmetul-erbea, str. 104) Nije Eimmetul-erbea Eimmetul-erbea
puno drao do materijalnog bogatstva,
i davao je prednost islamskoj nauci nad
prolaznim dunjalukim blagodatima,
a svojim studentima je, nakon to bi
postigli odreeni nivo znanja, govorio:
Sada posjedujete najvee bogatstvo,
jer ste upoznali i nauili halal i haram.
(Ahbaru Ebu Hanife ve ashabihi (( ) Bio je
prijatelj kakav se samo poeljeti moe,
brian, dareljiv, pouzdan i strpljiv, i
od njega su oni koji su se s njim druili
vidjeli i doivjeli samo hajr i dobro, sve-
jedno bili oni njegovi uenici ili uitelji,
bogati ili siromani.
Kome Allah eli dobro, podari mu
fikh (razumijevanje vjere)
Ebu Hanife je bio imam u fikhu
i analogiji, njegov govor bio je pro-
et loginou i preciznou, tako da
su se svi islamski uenjaci pohvalno
izrazili o njegovoj inteligenciji i dava-
li mu prednost u fikhu nad drugim
uenjacima. Imam afija je
rekao: Ljudi u fikhu ovi-
se o Ebu Hanifi. (Tarihu
Bagdad, 13/346) Na ove Bagdad Bagdad
afijine rijei, imam Zehebi
Bagdad Bagdad, 13/346) Na ove , 13/346) Na ove Bagdad Bagdad Bagdad Bagdad
je dodao: Neosporna je i-
njenica da Ebu Hanifi pri-
pada imamet u fikhu. (Sijer
ealam an-nubela, 6/403) ealam an-nubela ealam an-nubela
A Abdullah ibn Mubarek
rekao je o njemu: Najvei
uenjak u fikhu je Ebu
Hanife, i ja nisam sreo faki-
ha poput njega. (Tehzibul-
kemal, 29/430) Takoer je kemal kemal
rekao: Ako neka vjerska predaja za-
htijeva miljenje i objanjenje, onda je
miljenje Malika, Sufjana Sevrija i Ebu
Hanife najmeritornije, a od
njih trojice miljenje Ebu
Hanife je najljepe, najpre-
ciznije i logiki najpoveza-
nije, jer Ebu Hanife je bio
inteligentniji od spomenute
dvojice uenjaka. (Tarihu
Bagdad, 13/343) Njegov Bagdad Bagdad
uenik Ebu Jusuf rekao je:
Nisam vidio nikoga da tako
lijepo objanjava hadise i da
iz njih izvlai fikhske pro-
pise kao to je to inio Ebu
Hanife. (Tarihu Bagdad, Tarihu Bagdad Tarihu Bagdad
13/340) Kada je ube ibnul-
Hanife. ( Hanife. (Tarihu Bagdad Tarihu Bagdad
Hadad saznao za smrt Ebu Hanife,
rekao je: Sa njim je otila pamet Kufe,
Allah se smilovao njemu i nama.
38
(Ibn Abdul-Berr, El-Intika, str.126.) El-Intika El-Intika
En-Nadr ibn umejl je rekao: Ljudi
(Ibn Abdul-Berr, (Ibn Abdul-Berr, , str.126.) , str.126.)
su spavali to se tie fikhske nauke
dok ih Ebu Hanife nije probudio svo-
jim razumijevanjem i interpretacijom
islamskih propisa. (Tarihu Bagdad, Tarihu Bagdad Tarihu Bagdad
13/3459) Upitan je Jezid ibn Harun, ko
je bolji fakih i ko je inteligentniji, Ebu
Hanife ili Sufjan Sevri, pa je odgovorio:
Sufjan Sevri bolje je poznavao hadis,
a Ebu Hanife fikh. (Tehzibul-kemal, Tehzibul-kemal Tehzibul-kemal
29/429) Govorei o njegovoj natpro-
sjenoj inteligenciji i pronicljivosti,
Abdullah ibn Mubarek rekao je: Ako
bi iko imao pravo govoriti o vjeri na
temelju svoga miljenja, to bi bez sum-
nje bio Ebu Hanife. (Tehzibul-kemal, Tehzibul-kemal Tehzibul-kemal
29/431) Prenosi se od Muhammeda
ibn Bira da je rekao: Ja sam naizmje-
nino posjeivao predavanja Sufjana
Sevrije i Ebu Hanife, i kada bih do-
ao kod Ebu Hanife, on bi me upitao:
Odakle dolazi? Odgovorio bih: Od
Sufjana, a on bi na to kazao: Dolazi
od ovjeka ijim bi se znanjem, da su
ivi, okoristili Alkama i Esved (naj-
poznatiji uenici ashaba Abdullaha
ibn Mesuda). A kada bih doao kod
Sufjana, on bi me isto pitao, i nakon
to bi dobio odgovor, rekao bi: Zaista
dolazi od najinteligentnijeg ovjeka
naega doba. (Tehzibul-kemal) Jahja Tehzibul-kemal Tehzibul-kemal
ibn Muin rekao je: Nadam se da
neu pogrijeiti ako kaem da nismo
sluali bolja i ljepa izlaganja o fikhu
od Ebu Hanife, i mi smo prihvatali
veinu njegovih fikhskih miljenja.
(Tehzibul-kemal, 29/433) Prenosi se od Tehzibul-kemal Tehzibul-kemal
Abdur-Rezaka es-Sananija da je rekao:
Ja sam bio kod Mamera kada mu je
doao Abdullah ibn Mubarek i uo
sam Mamera kada mu je rekao: Ja ne
poznajem uenjaka koji tako precizno
elaborira fikhsku problematiku i koji
bolje koristi analogiju i objanjava fi-
khska pitanja od Ebu Hanife. I nisam
vidio uenjaka da se vie bojao da se u
Allahovu vjeru ne unese neto to joj
ne pripada od Ebu Hanife. (Tarihu
Bagdad, 13/339) Bagdad Bagdad
Izvori erijata kod Ebu Hanife
I pored toga to je Ebu Hanife
bio vrlo precizan kada je govorio o
izvorima erijata na kojima on te-
melji svoje miljenje, mnogi su ga
kritizirali zbog uestalog koritenja
analogije i zbog generaliziranja e-
rijatskih dokaza i miljenja kada su
u pitanju ashabi i sl. To potvruje i
predaja od Jahjaa ibn Durejsa koji je
rekao: Bio sam prisutan kod Sufjana
es-Sevrija kada mu je doao neki
ovjek i rekao: Ebu Hanife zaslu-
uje moj prezir. A zato?, upitao je
Sufjan. Odgovorio je: Zato to sam
ga uo kada je rekao: Mi propise uzi-
mamo iz Allahove Knjige, a ako za
neto ne naemo dokaz u Kuranu,
onda se vraamo sunnetu Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
a ako ne naemo dokaz u sunnetu,
onda se vraamo rijeima i milje-
nju ashaba po dotinom pitanju, i
ne preferiramo nijednog od njih, ve
uzimamo od kojeg hoemo, a ako
kod njih ne naemo dokaz, i ako se
na kraju stvar vrati uenjacima iz ge-
neracije tabiina, Ibrahimu Nehaiju,
E-abiju, Hasanu Basriju, Ata ibn
neracije tabiina, Ibrahimu Nehaiju, neracije tabiina, Ibrahimu Nehaiju,
Ebi Rebbahu, Seidu ibn Musejjebu,
pa oni su se bavili idtihadom i slo-
bodnim promiljanjem i mi takoer
imamo pravo na idtihad kao i oni.
(Tehzibul-kemal, 29/443) Slino Tehzibul-kemal Tehzibul-kemal
se prenosi i od Hasana ibn Zijada:
uo sam Ebu Hanifu kada je rekao:
se prenosi i od Hasana ibn Zijada: se prenosi i od Hasana ibn Zijada:
Na govor je nae miljenje o odre-
enim propisima, i to je najbolje do
ega smo doli, a ako neko doe sa
boljim i ispravnijim miljenjem, ono
je najpree da se prihvati. (Tarihu
Bagdad, 13/352) Dakle, glavni eri- Bagdad Bagdad
jatski izvori kod Ebu Hanife bili su
Kuran i vjerodostojni sunnet, i nji-
ma nita nije pretpostavljao, ali ako
ne bi naao dokaz za odreeni propis
u dva primarna izvora, onda se trudio
da dobro proui miljenja ashaba kao
treeg izvora koji mu je bio relevan-
tan i vaan, i nijednog od njih nije
preferirao u miljenju. Meutim, ako
kod ashaba ne bi naao odgovor na
neko pitanje, i ako bi se morao vratiti
na miljenje tabiina, koji su po njego-
vom shvatanju bili daleko od ashaba
u pogledu ilma, onda je sebi davao za
pravo da koristi idtihad kao i oni, i
u tom pogledu je naveo neke od njih
meu kojima je ak bilo i njegovih
profesora i ejhova. (El-Eimmetu-l-
erbea, str.164) Ustvari, Ebu Hanife u erbea erbea
pogledu idtihada nije bio usamljen,
takav odnos su imali i ostali imami i
uenjaci. Oni se nisu suprotstavljali
Allahovoj Knjizi, niti Poslanikovom,
sallallahu alejhi ve sellem, sunnetu,
niti su svoje miljenje pret-
postavljali tim izvorima,
ve su se jednostavno bavili
idtihadom onako kako je
Allah naredio muslima-
nima da se njime bave, a
posljedica idtihada su ra-
zliita miljenja po istom
pitanju. U tom smislu su
i rijei Omera ibn Abdul-
Aziza: Ne bih volio da se
ashabi nisu razilazili u miljenju, jer
da su po svakom pitanju imali jedin-
stven stav, to bi otealo ljudima. Svi
oni su imami koji se slijede, i od ko-
jeg god od njih muslimani prihvate
miljenje, nema im se ta prigovori-
ti, jer je tu izbor irok. (Ibn Abdul-
Berr, Damiu bejani-l-ilmi ve fadlihi,
2/80).
Razboritost i snaga argumentacije
Ranije smo rekli da je Ebu Hanife
utemeljitelj kole ehlu-rej (racio-
nalistike kole ili kole miljenja)
u Kufi, i udarajui temelje novoj
pravnoj koli, on se zapravo samo
odazvao zahtjevima obnove islam-
ske misli i analogije uputajui se u
rjeavanje novonastalih pitanja i pro-
blema o kojima se Kuran i sunnet
nisu eksplicitno izjasnili i zbog toga
je naiao na ogromno protivljenje
od strane onih koji nisu bili dorasli
vremenu u kojem su ivjeli i nisu ra-
zumjeli njegove potrebe, pa se zbog
toga nisu ni uputali u razradu islam-
ske misli. Nova kola brzo je stekla
svoje simpatizere kao i oponente, to
je zapravo sudbina svih povijesnih
kola u krilu islama koje su imale re-
formistiki i obnoviteljski karakter,
svejedno radilo se o lingvistici, gra-
matici, usuli-fikhu, i drugim znano-
stima. Zbog toga ne ude rijei ima-
ma Ahmeda: Mi smo neprestano
proklinjali kolu ehlu-rej, kao i oni
nas, dok se nije pojavio imam afija
proklinjali kolu ehlu-rej, kao i oni proklinjali kolu ehlu-rej, kao i oni
koji je pomirio nae suprotstavljene
stavove. (Tertibul-medarik, 1/386)
Slino je bilo i sa poznatim uenja-
kom Ishakom ibn Rahevejhom dok i
sam nije kasnije preuzeo mnoga mi-
ljenja od Ebu Hanife, ime
je potvrdio svoju uenost i
objektivnost, jer istinski
uenjak se priklanja istini
ma od koga dolazila, bez
oholosti i odbijanja. Koliki
je animozitet vladao izme-
u pripadnika tradicio-
nalne kole koju je tada u
Kufi predvodio Sufjan es-
Sevri, i Ebu Hanifine raci-
onalistike kole, svjedoi
i sljedea predaja. Naime,
kada je umro brat Sufjana
es-Sevrija, doli su ljudi da
izraze sauee, a meu njima je bio
i Ebu Hanife, pa kada ga je ugledao,
Sufjan je ustao, poselamio se sa njim
i sjeo pored njega. Neki Sufjanovi
uenici su to prezirali, a meu nji-
ma se posebno isticao Ebu Bekr ibn
Ajja. Kada su se ljudi razili, Ebu
Bekr i jo neki uenici, prili su svom
profesoru Sufjanu i rekli mu da je
uinio krupnu stvar, jer toliko iska-
zivanje potovanja prema Ebu Hanifi
moe negativno djelovati na ljude i
moglo bi se desiti da se mnogi njemu
priklone, a poznato je da on u nekim
pitanjima odstupa od tradicionalne
kole. Na te primjedbe, Sufjan je od-
govorio: Zar je mogue da prezirete
moj odnos prema Ebu Hanifi, pa taj
ovjek zbog svoga znanja zasluuje da
bude potovan i da se pred njim usta-
je, a ako to ne zasluuje zbog znanja,
onda zasluuje zbog svojih godina,
ako ne zbog godina, onda zbog fik-
ha i izvanredne inteligencije, ako ne
ni zbog toga, onda zbog svoje skro-
mnosti i pobonosti. Tek tada su se
njegovi studenti smirili i prihvatili su
objanjenje svoga profesora. O inte-
ligenciji Ebu Hanife, njegovoj nada-
renosti i mogunosti izvoenja logi-
kih zakljuaka i uvjerljivog koritenja
analogije, svjedoe mnoge predaje i
mnogi islamski uenjaci, a mi emo
navesti samo neke. Prenosi se da je
imam afija rekao: Neki ovjek je
navesti samo neke. Prenosi se da je navesti samo neke. Prenosi se da je
upitao imama Malika, da li je vidio
Ebu Hanifu, a on je odgovorio: Da,
vidio sam tog ovjeka koji bi te mo-
gao ubijediti da je ovaj zid od zlata
iako ti zna da nije. (Tarihu Bagdad, Tarihu Bagdad Tarihu Bagdad
13/337) Rekao je Dafer ibn Rebia:
Druio sam se sa Ebu Hanifom pet
godina, i nisam sreo ovjeka da vie
moe utjeti od njega, a kada bi mu
bilo postavljeno neko pitanje iz fik-
ha, onda bi iz njegovih usta potekao
govor poput bujice, jasan, logian,
jezgrovit i precizan. (Tarihu Bagdad, Tarihu Bagdad Tarihu Bagdad
13/347) El-Mutteki el-Mekki, u dje-
lu Menakibu Ebu Hanife ve ashabihi
zabiljeio je predaju u kojoj se spo-
minje zanimljiv razgovor izmeu
imama Ebu Hanife i skupine atei-
sta. U predaji izmeu ostaloga stoji:
Ebu Hanife ih je upitao: ta misli-
sta. U predaji izmeu ostaloga stoji: sta. U predaji izmeu ostaloga stoji:
te o ovjeku koji vam doe i kae:
-Ja sam vidio natovarenu lau kako
sama plovi bez kormilara i odolijeva
vjetrovima i opasnim valovima i na
kraju se sama zaustavi na obali. Da li
ljudski razum moe prihvatiti takvo
neto? Odgovorili su: To je nemo-
gue i u suprotnosti je sa razumom
i logikom. Tada im je Ebu Hanife
rekao: Va razum odbija da prihvati
mogunost da laa sama plovi mo-
rem bez kormilara, a prihvatljivo vam
je da dunjaluk i sve to je na njemu,
cjelokupni univerzum i harmonija
koja u njemu vlada, opstoje bez svoga
Stvoritelja. (Menakibu Ebu Hanife,
str. 51) A Muhammed ibn Abdullah
el-Ensari je rekao: Ebu Hanifina in-
teligencija i razboritost bili su vidlji-
vi u njegovom govoru i kompletnom
njegovom dranju. (Tehzibul-kemal, Tehzibul-kemal Tehzibul-kemal
29/439)
39
Kada je ube
ibnul-Hadad
saznao za smrt
Ebu Hanife,
rekao je:
Sa njim je
otila pamet
Kufe, Allah se
smilovao njemu
i nama.
40
Planovi iz Karaoreva
ta Mile zbori u Beogradu
P: A M
N
ekako se stjee utisak da bosansko-
hercegovaka javnost ne prati istupe
premijera manjeg entiteta Milorada
Dodika prilikom njegovih estih posjeta
Beogradu. to bi rekao na obini Bonjak,
Dodika prilikom njegovih estih posjeta Dodika prilikom njegovih estih posjeta
zabavili smo se o svom jadu. No, ko je
imao priliku gledati Dodika u srbijanskim
medijima, mogao je vidjeti da je Mile
ba skinuo s vilice. Meutim, malo bolji
poznavaoci politikih prilika sigurno e
zakljuiti da beogradski istupi ovog nabre-
klog politiara imaju svoj cilj, ali svakako i
pozadinu. U manirima pijanog prodavca,
Dodik vrlo primitivno alje veoma ozbiljne
i opasne poruke i stavove. Milorad to radi
uglavnom sa srbijanskog javnog servisa
RTS u najgledanijim emisijama i termini-
ma. Sve to navodi na sumnju da su ovi istu-
pi Dodika u reiji zvanine dravne politike
Srbije, koja iako odjevena u demokratsko
ruho Borisa Tadia, po svemu sudei, jo
nije odustala od planova iz Karaoreva.
U udarnom terminu na RTS-u, Milorad
Dodik, gostujui u emisiji Svedok, iznio
je niz stavova koji su upereni protiv drave
BiH i protiv Bonjaka. Dodik je u ovom
intervjuu izmeu ostalog rekao da ne navija
za BiH jer su sve emocije na strani Srbije.
Ja jedino volim Republiku Srpsku, jer
stvar angamana nije pitanje ljubavi, i vie
volim Srbiju nego BiH, rekao je Dodik.
Gostujui na radio i TV emisiji B92 Ka-
iprst, Dodik je otiao jo dalje naglasivi
da ne voli Bosnu i Hercegovinu. Kada ga je
zgranuta voditeljica pitala kako moe da ne
voli dravu ijeg je jednog dijela premijer,
Dodik je rekao da u politici nema mjesta
za emocije. Ovdje se moe postaviti dru-
go pitanje, recimo o tome da jednog dana
Republika Srpska bude sastavni dio Srbije,
ali to niko ne spominje, to nikada u Srbiji
niste uli, to niko jasno nije rekao, iako je to
moda tako, sljedea je izjava Dodika, pre-
ko koje je bonjaka javnost prela olahko.
Da situacija bude kompletna, pobrinuli su
se oni koji su sasvim slobodno, bez ikakve
cenzure, ostavljali komentare
na zvaninoj web prezentaciji
RTS, a povodom intervjua Mi-
lorada Dodika. Prenijet emo
samo dio komentara koji se
mogu proitati na ovom web
portalu srpske dravne televi-
zije:
...ovakav zatitnik treba
srpskom nacionalnom biu.
Dokle misle da dre BiH u pro-
tektoratu, moda i u 22. veku.
Referendum pa nek se pue.....
ili da se napokon osude pravi
kreatori stradanja u prethod-
nim godinama. Bravo, zemlja-
e i brate pravoslavni....
Svaki Srbin na planeti mi-
sli kao on.
Treba jasno rei svakom da
va posao nije ouvanje Bosne
nego pripajanje Republike
Srpske Srbiji...
Hvala Vam gospodine Dodik. Svaka
Vam ast na odlunosti da podnesete sve
pritiske koje vre antisrpske garniture iz
Sarajeva.
Sve mi se vie dopada retorika
Milorada Dodika. Izgleda da je on jedini
srpski politiar koji se ne plai rei kolek-
tivnu ideju.
Zaista ovek na pravi nain titi intere-
se Republike Srpske... elim mu svu sreu i
Zaista ovek na pravi nain titi intere- Zaista ovek na pravi nain titi intere-
nadam se da e doi i taj dan da Republika
Srpska i Srbija budu jedna zemlja...
I oni koji treba da se rode, misle kao
na Mile car...
Da je ovo dio plana zvaninog
Beograda, govori i injenica da je Dodik
rado vien i pozivan gost svih znaajnih
javnih skupova u Beogradu i Srbiji. Poevi
od fudbalskih utakmica, pa preko sabo-
ra trubaa u umadiji, pa sve do visokih
od fudbalskih utakmica, pa preko sabo- od fudbalskih utakmica, pa preko sabo-
dravnih posjeta, kao to je
bila posjeta predsjednika Rusije
Medvedeva, Milorad Dodik je
stalni inventar odmah uz sr-
bijanskog predsjednika Borisa
Tadia. Kada bi bonjaki po-
litiari imali au, kap koja bi
je prelila bio bi doek zloinca
Biljane Plavi, koju je prire-
dio u Beogradu upravo Mile
car. Premijer manjeg entiteta
BiH, Milorad Dodik, rekao je
u interjvuu za B92, da je dola-
zak Biljane Plavi u Beograd
organizirao iz isto moralnih
razloga. On je kazao i da je
Plavieva u Beograd doputo-
vala avionom Vlade Republike
Srpske i da je tu odluku donio on lino.
Drugim rijeima, ovaj let su platili iz svojih
depova i oni malobrojni povratnici u en-
titet koji je nastao na temeljima genocida,
odnosno oni koji su direktne rtve djelova-
nja Biljane Plavi i njene zloinake garni-
ture. Na sve ovo zvanina bonjaka poli-
tika uti. Dok su secesionistike tenje za
odvajanje manjeg entiteta sve glasnije, do-
tle je bonjaka politika zarobljena u blato
sopstvenih razmirica. Ako postoji bosan-
skohercegovaka diplomatija, krajnje je vri-
jeme da se, u najmanju ruku, uputi protest
Srbiji zbog sve eih i javnih pretenzija na
dio Bosne i Hercegovine. Iako se zvanini
Beograd pravi da nema nita sporno kada
u srcu BiH Tadi i Dodik otvaraju kolu
sa nazivom jueranjeg agresora na dravu
Bosnu, svakom iole razumnom ovjeku ja-
sno je da velikosrpske tenje nisu sahranje-
ne sa Slobodanom Miloeviem.
Zelena transferzala
Sve to navodi
na sumnju da
su ovi istupi
Dodika u reiji
zvanine
dravne
politike Srbije,
koja iako
odjevena u
demokratsko
ruho Borisa
Tadia,
po svemu
sudei, jo
nije odustala
od planova iz
Karaoreva.
nisu mrtvi
Prvo mjesto osvojio je Ilias
Bischri, sin Murada, roen 24.
7. 1997. godine u Finskoj; drugo
mjesto Sabahudin Jerebianin,
sin Seljamudina, roen 22. 9.
1990. godine u Novom Pazaru,
uenik je Isa-begove medrese u
Novom Pazaru. Radi kao vjero-
uitelj u Sjenici; tree mjesto Safeta Dondi,
roena je 25. 12. 1987. godine u Novom
Pazaru, studentica 4. godine Fakulteta
islamskih nauka u Novom Pazaru.
TILAVET 1. Ibrahim Boughalab, roen
1984. godine u Sint-Niklaasu, u Belgiji, gdje
je zavrio osnovnu i srednju kolu. Hifz je
zavrio u Den Hagu u Nizozemskoj. 2004.
godine diplomirao je islamske nauke u
Maroku; 2. Orhan Ademi, sin Tahsinova,
roen 5. 3. 1972. godine u Preevu; 3.
Muhammed Abdullah Karabacak, sin
Zelihe i Ibrahima, roen 1. 9. 1985. godi-
ne u Bajburtu. Zavrio je hifz u Sulejmanije
kulturnom centru u Jenidoganu, Istanbul.
Odgajatelj je u Internatu Sulejmanije u
Zagrebu.
TILAVET MEDRESE 1. Denis
Muli, sin Saliha, roen 27. 11. 1991. go-
dine u Doboju. Uenik je Behram-begove
medrese u Tuzli; 2. Besir Limani, roen
3. 6. 1991. godine u Tetovu, Makedonija.
Uenik je Isa-begove medrese u Skoplju, ta-
koer drugo mjesto Nejra Muhtari, kerka
Rezije i Jusufa, roena 17. 5. 1991. godine u
Ljubljani. Pohaa Zagrebaku medresu Dr.
Ahmed Smajlovi; 3. Ammar Efendi, sin
Ifete i evala, roen 14. 3. 1991. godine u
Ahmed Smajlovi; 3. Ammar Efendi, sin Ahmed Smajlovi; 3. Ammar Efendi, sin
Zenici. Odlian je uenik etvrtog razreda
Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu i
Sabahudin Hai, sin Jasminke i Sulejmana,
roen 3. 9. 1991. godine u Cazinu. Uenik
je drugog razreda Cazinske medrese.
41
Smotra uvara
Zagreb - odrano 16. evropsko natjecanje uaa Kurana
Zagrebaka damija
postala je prepoznatljiva
po svom natjecanju
uaa Kurana. Povodom
njenog 22. roendana,
krajem proteklog mjeseca
odrano je 16. evropsko
natjecanje uaa Kurana
U
Zagrebakoj damiji, povodom nje-
U U
nog 22. roendana, od 22. do 24. 10.
U U 2009. godine, odrano je 16. evropsko U U
natjecanje uaa Kurana. Natjecanje je i
ove godine odrano u organizaciji Mei-
hata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Svjet-
ske organizacije za uenje hifza iz Didde
i Islamskog centra Zagreb. Natjecanje je
odrano u pet kategorija: tilavetu, tilavetu
za uenike medresa, hifzu 5 duzova, hifzu
15 duzova te u hifzu cijeloga Kurana. Ove
godine prijavilo se 78 uesnika iz 19 zemalja,
to je do sada bio najvei broj prijavljenih.
Natjecanje je sveano otvoreno u etvrtak,
22. 10. u 18 sati. Sveanom otvorenju prisu-
stvovali su predstavnici vjerskih zajednica u
Hrvatskoj, predstavnici diplomatskog zbora,
predstavnici Grada Zagreba te brojni gosti
i zagrebake dematlije. Natjecanje uaa
Kurana jedno je od najstarijih i najorgani-
ziranijih u svijetu, a odrava se svake godine
povodom obiljeavanja sveanog otvorenja
Zagrebake damije. Ocjenjivaku komisiju
inili su: hfz. dr. Fadil Fazli, predsjednik,
te lanovi: Khalid Abdullah (KSA), hfz.
Aziz Alili (Hrvatska), hfz. Mensur Malki
(BiH), hfz. Bajram Ajeti (Makedonija), Sel-
man Okumu (Turska) te Ferid el-Hassan
iz Francuske. Za vrijeme trajanja
natjecanja, Zagrebaka damija
bila je puna dragih musafira iz
Bosne i Hercegovine, Slovenije
i u manjem broju drugih dra-
va. Bila su to tri nezaboravna
dana. Oko tri hiljade posjetitelja
uivalo je u ljepoti vjere i njenoj
udesnoj transformaciji u glazbenu i likovnu
umjetnost, nadahnjujui se Allahovom neiz-
mjernom mudrou.
Sve ovo bilo je mogue zahvaljujui
mnogobrojnim uesnicima, ali i lanovi-
ma Organizacijskog odbora kao i lani-
cama Vijea ena i lanicama i lanovima
OKM-a koji su uradili veliki posao koji u
drugim zemljama rade profesionalne drav-
ne organizacije.
Pobjednici po kategorijama:
KOMPLETAN HIFZ pobjednik Omar
Hasani Aswat, roen 26. 1. 1993. godien
u Leicesteru, Ujedinjeno Kraljevstvo; zavr-
io je uenje Kurana napamet s 12 godina.
Drugoplasirani je Muhammed Al-Issati,
sin Muhammeda, roen 1990. godine u
Rotterdamu; uenik je srednje kole. I tree
mjesto osvojio je hfz. Alen Kehi, sin Aje i
Enesa, roen 13. 7. 1988. godine u Pirotu.
Hifz je poloio pred hafizom Mirnesom ef.
Spahiem 2005. godine. Student je tree go-
dine FIN-a u Sarajevu.
HIFZ 15 DUZOVA Prvo mjesto Ait
dine FIN-a u Sarajevu. dine FIN-a u Sarajevu.
Menssour Muhamed, sin Mine i Ibrahima,
roen 14. 12.1984. godine u Lence, u
Francuskoj. Studira arapski jezik na fakul-
tetu u Parizu; drugo mjesto Naffe Al-Issati,
sin Muhammeda, roen 1994. godine
u Rotterdamu, uenik je srednje kole u
Rotterdamu; i tree mjesto Idriz Osmani, sin
Ajle i Haruna, roen 19. 10. 1992. godine u
Tetovu, Makedonija. HIFZ 5 DUZOVA
Ajle i Haruna, roen 19. 10. 1992. godine u Ajle i Haruna, roen 19. 10. 1992. godine u
Bila su to tri
nezaboravna
dana. Oko
tri hiljade
posjetitelja
uivalo je u
ljepoti vjere.
Allahove Knjige
42
Obraun
Meunarodni sud pravde u Haagu
Poetkom ove sedmice
pred Meunarodnim sudom
pravde u Haagu odigrao
se dugo oekivani pravni
okraj izmeu Rusije i
Sjedinjenih Amerikih
Drava oko dokazivanja
ko je u pravu po pitanju
nezavisnosti Kosova
P: E B
P
oetkom ove sedmice pred Meuna-
PP
rodnim sudom pravde u Haagu odi-
PPgrao se dugo oekivani pravni okraj PP
izmeu Rusije i Sjedinjenih Amerikih
Drava oko dokazivanja ko je u pravu po
pitanju nezavisnosti Kosova. Pravni zastu-
pnici SAD-a estoko su branili nezavisnost
Kosova. Predstavnik SAD-a pozvao se na
presudu Hakog tribunala u sluaju biveg
predsjednika Srbije Milana Milutinovia
u kojoj pie da su kosovski Albanci godi-
nama bili podvrgnuti nasilju pod okriljem
drave, koje je kulminiralo 1999. kada je
ubijeno 10.000, a protjerano oko milion
Albanaca. Potpuno suprotno, ruski za-
stupnik je tvrdio da teka krenja ljudskih
prava tokom devedesetih godina nikako
ne mogu biti opravdanje za jednostranu
deklaraciju o nezavisnosti donijetu 2008.
godine. Amerika i Rusija imale su potpuno
suprotne stavove i o uspjehu posrednika u
pregovorima izmeu Beograda i Pritine
Martija Ahtisarija. I dok su se SAD pozivale
na njegovu ocjenu da je nezavisnost Kosova
jedino odrivo rjeenje, dotle je ruska stra-
na tvrdila da se Ahtisarijev neuspjeh ogleda
ne samo u tome to nije postignut spora-
zum u pregovorima, ve i u tome to je iza-
ao sa rjeenjem kome se jedna strana pro-
tivila. Pravni zastupnik SAD-a
Harold Hongju Ko pozvao je
Meunarodni sud pravde da
Deklaraciju o nezavisnosti Ko-
sova ostavi netaknutu kao izraz
volje kosovskog naroda. On je
preporuio sudu da ili odbije da
se izjasni o njenoj legalnosti ili
da konstatira da meunarodno
pravo ne zabranjuje deklaraci-
je o nezavisnosti. Hongju Ko
apelirao je na sud da se ne bavi
irim pitanjem samoopredje-
ljenja u meunarodnom pra-
vu ili da Kosovo posmatra kao poseban
sluaj. Sjedinjene Amerike Drave, kako
je objasnio, smatraju da meunarodno pra-
vo ne regulira deklaracije o nezavisnosti, a
Rezolucija 1244 je anticipirala, iako nije
unaprijed odredila nezavisnost Kosova
kao ishod. Deklaracija je, prema njegovom
tumaenju, proizala iz politikog procesa
koji je nadgledao Savjet bezbjednosti te je
zato u saglasnosti sa Rezolucijom 1244.
Prema rijeima Hongjua Koa, Rezolucijom
1244 ne garantira se teritorijalni integritet
Srbije, ve Savezne Republike Jugoslavije
koja sada ne postoji, ali i to samo tokom
perioda privremene meunarodne uprave
na Kosovu. Hongju Ko jo je naglasio da
se principa teritorijalnog integriteta moraju
pridravati samo drave, ali ne i unutra-
nji entiteti. SAD proglaavanje
nezavisnosti Kosova smatraju
posljednjom fazom raspada biv-
e Jugoslavije, a Hongju Ko je
podsjetio da se Srbija protivila
priznanju Slovenije i Hrvatske
kao nezavisnih drava, a da je
na kraju ipak to uinila.
Ruska delegacija ne slae
se sa SAD-om te tvrde da je
Rezolucija 1244 jo na snazi.
Pravni zastupnik Rusije Kiril
Gevorgijan iznio je stav po
kome je Rezolucija 1244 jo
na snazi te da zato nijedna in-
stitucija nema pravo da proglasi
nezavisnost. Prema njegovim
rijeima, taj akt nije mogao biti
preinaen odlukom izaslani-
ka generalnog sekretara UN-a
Martija Ahtisarija da okona
pregovore i preporui nezavi-
snost kao jedino rjeenje.
Opisujui pregovore koji su
voeni pod dirigentskom pali-
com Ahtisarija, ruski predstav-
nik se posluio rijeima glavnog
zastupnika Pritine Skendera
Hisenija koji je kazao da su pregovori vo-
eni o tome da li e Srbija prihvatiti ili
nee nezavisnost Kosova. Gevorgijan je,
osporivi tvrdnje zemalja koje podravaju
nezavisnost Kosova da meunarodno pra-
vo ne regulira deklaracije o nezavisnosti,
podsjetio da je upravo Savjet bezbjednosti
proglasio nelegalnim nezavisnost Sjevernog
Kipra i Rodezije zato to je secesija zabra-
njena van konteksta kolonija. Svoje izla-
ganje ruski zastupnik zakljuio je rijeima
da je sluaj Kosova prilika da se pokae
da meunarodno pravo vai uprkos svim
pokuajima da se mo predstavi kao pra-
vo. Pravni okraj SAD-a i Rusije izazvao je
veliku pozornost kod svih zainteresiranih
strana. Pred Meunarodnim sudom prav-
de u Haagu je veliki zadatak.
Prema rijeima
Hongjua Koa,
Rezolucijom
1244 ne
garantira se
teritorijalni
integritet
Srbije, ve
Savezne
Republike
Jugoslavije
koja sada ne
postoji.
SAD-a i Rusije
43
Tadi, priali drugu priu o Turskoj kao
poeljnom partneru koji je u Srbiji do-
brodoao, a sandake Bonjake nazvali
mostom izmeu dvije republike. tavie,
brodoao, a sandake Bonjake nazvali brodoao, a sandake Bonjake nazvali
zaslugom ministra Davutolua pomirili
su se neki zavaeni ministri Vlade Sr-
bije, to je doprinijelo svojevrsnoj koha-
bitaciji i boljem funkcioniranju vlasti.
A ta zapravo o Turskoj misli gospodin
Jeremi, vidi se iz njegove izjave u Evrop-
skom parlamentu. Drugi, ali ne manje
bitan, diplomatski gaf u svom obraanju
evropskim parlamentarcima Jeremi je
napravio kada je na pitanje poslanice iz
Belgije, Veronike de Kajzer, zato Srbija
nije usvojila Rezoluciju Evropskog parla-
menta kojom se 11. juli progla-
ava Danom sjeanja na geno-
cid poinjen nad Bonjacima u
Srebrenici, odbio da odgovori.
Trea, takoer ne manje bit-
na greka Jeremia, a i srpske
spoljne politike, jeste lobiranje
da se Bosni i Hercegovini i Al-
baniji ne odobri ukidanje viza.
Ovaj skandal otkrila je posla-
nica Evropskog parlamenta iz
Velike Britanije Sara Ladford.
Naravno da prema Jeremiu,
kao Tadievom miljeniku, ni-
smo gajili nikakve iluzije i da
nita drugo nismo ni oekivali
od predstavnika vlasti koji li-
cemjerstvo smatraju politikom
i diplomatijom. Meutim, za-
panjuje injenica da ambasa-
dor Turske u Beogradu, Suha
Umar, nije naao za shodno da
reagira. Izgleda da se dotini
gospodin bavi svime osim svo-
jim poslom, tj. zatitom intere-
sa svoje zemlje. Neprihvatljivo
je da na ovakve izjave ministra
Jeremia nisu reagirali Bo-
njaci ministri u Vladi Srbije,
Sulejman Ugljanin i Rasim
Ljaji, koji se u ovdanjoj tampi predstav-
ljaju kao veliki prijatelji Turske i turskog
naroda i koji, izgleda, zaboravljaju da se
genocid u Srebrenici desio nad narodom
kome i oni pripadaju, a zahvaljujui ijim
glasovima su i postali ministri.
Naertanije
Srbija
Ministar Vuk Jeremi sklon
je pravljenju nedopustivih
diplomatskih gafova i
propusta, meu kojima
ima i turkofobije
P: S . T,
M I S
M
inistar Vuk Jeremi vrlo je sklon
pravljenju nedopustivih diplomat-
skih gafova i propusta, meu koji-
ma ima i turkofobije... Posljednja analiza
amerike agencije Startfor, koja se bavi
stratekim istraivanjima, izmeu osta-
log, kae da spoljnopolitika strategija
Srbije izofreno oscilira izmeu Zapada i
Istoka, ali dugorono je osuena na ne-
uspjeh, jer Srbija nema isti geopolitiki
znaaj kao biva Jugoslavija. Ne hajui za
ovakve i sline analize renomiranih me-
unarodnih institucija, ali i ignorirajui
brojna upozorenja i savjete koji dolaze od
strane domaih institucija, politiara i di-
plomatskih eksperata koji podsjeaju da
ovo nije vrijeme kada je svijet bio podije-
ljen izmeu dva bloka i kada se na kartu
nesvrstanosti mogla voditi spoljna po-
litika i praviti unosan biznis, nastojanje
aktuelnih kreatora spoljne politike Srbije
da paralelno ostvaruju ciljeve koji su u
direktnoj meusobnoj koaliciji (euroa-
tlantske integracije i saradnja sa Rusijom),
proizvod je odsustva jasnih vizija, cilje-
va i njihovog vrijednosnog utemeljenja.
Koketirajui sa svim i svaim bez jasnog
diplomatskog cilja, a sve zarad dnevne
politike, gospodin Vuk Jeremi u pot-
punosti je obesmislio termin strateko
partnerstvo. Takvo partner-
stvo ministar Jeremi i njegov
ef, predsjednik drave Boris
Tadi, sveli su na uzimanje ko-
mercijalnih kredita od Turske,
Rusije i Kine, ime bi se zakr-
pile trenutne rupe u budetu i
izgradio pokoji most i put za
kampanje koje dolaze. Osim
ovih nedopustivih greaka
konfuzije u stratekim opre-
djeljenjima spoljne politike, ali
i samog ministra, Vuk Jeremi
vrlo je sklon pravljenju nedo-
pustivih diplomatskih gafova i
propusta, meu kojima ima i
turkofobije, to je glavni razlog
za pisanje ovog teksta. Posljed-
nji u nizu gafova koje je me-
unarodnoj i domaoj javno-
sti priredio ministar vanjskih
poslova gospodin Jeremi de-
sio se tokom njegovog nedav-
nog izlaganja u Evropskom
parlamentu, a koje se ticalo
pridruivanja Evropskoj uniji
drava jugoistone Evrope.
Tada je ministar, izmeu osta-
log, rekao da su Srbi petsto
godina bili pod Turcima i da
ne eli da opet budu u ekaonici sa Tur-
skom. Podsjeamo da je nedavno u po-
sjeti zvaninicima u Srbiji bio ministar
vanjskih poslova Turske Ahmet Davuto-
lu, ali i sam predsjednik Abdullah Gul, i
da su tada Jeremi, ali i njegov ef Boris
Meutim,
zapanjuje
injenica da
ambasador
Turske u
Beogradu,
Suha Umar,
nije naao
za shodno da
reagira. Izgleda
da se dotini
gospodin bavi
svime osim
svojim poslom.
Jeremia Vuka
tab
Prijedorcid...
Zloin
Prema Rjeenju o
imenovanju Kriznog taba
opine Prijedor, koje je
takoer usvojeno 20. maja
1992., u sastavu prijedorskog
Kriznog taba su, meu
ostalima, bili: dr. Milomir
Staki, predsjednik; Dragan
Savanovi, potpredsjednik;
dr. Milan Kovaevi;
Slobodan Kuruzovi; Boko
Mandi; Simo Drljaa; Slavko
Budimir; Ranko Travar.
P: A D
U
planovima za agresiju na BiH, srpsko
U U
rukovodstvo na elu sa Radovanom
U U Karadiem i njegovim mentorima iz U U
Beograda najznaajniju ulogu za okupaciju
opina po BiH namijenilo je kriznim tabo-
vima. Krizni tab opine Prijedor prvi put
se spominje u zapisniku sa sastanka Savje-
ta za narodnu odbranu od 15. maja 1992.
godine. Savjet je razmotrio i odobrio nacrt
Odluke o organiziranju i funkcioniranju
Kriznog taba s tim da se predloeni sastav
taba dopuni i sa predstavnikom Garnizona
Kriznog taba s tim da se predloeni sastav Kriznog taba s tim da se predloeni sastav
Prijedor. Krizni tab je formalno osnovan
20. maja 1992. kada je Skuptina opine
usvojila Odluku o organiziranju i radu
Kriznog taba opine Prijedor. U lanu 3.
ove odluke odreuju se nadlenosti Kriznog
taba i kae se: Krizni tab opine Prijedor
odluuje o pitanjima iz nadlenosti Skup-
tine opine, ako ne postoji mogunost da
se Skuptina sastane. Krizni tab duan je
odluke koje je donio iz nadlenosti Skup-
tine opine podnijeti na potvrdu Skuptini
opine im ona bude u mogunosti da se sa-
stane. Iz ovoga se jasno vidi da je Krizni tab
opine Prijedor preuzeo dunosti Skuptine
opine. U vezi s tim treba istai da je Skup-
tina opine koja se spominje u ovoj odluci,
premda nosi isti naziv kao i viestranaka
Skuptina opine izabrana 18. novembra
1990., zapravo Skuptina srpskog naroda
opine Prijedor osnovana 7. januara 1992.
U daljem tekstu e se nazvati Skuptinom
opine budui da je jedna od praktinih
posljedica ukidanja zakonito izabrane skup-
tine 30. aprila 1992. bilo preuzimanje ovog
tijela i njegovih ovlaenja.
Sastav Kriznog taba
Prema Rjeenju o imenovanju Kriznog
taba opine Prijedor, koje je takoer usvo-
jeno 20. maja 1992., u sastavu prijedorskog
Kriznog taba su, meu ostalima, bili:
dr. Milomir Staki, predsjednik; Dragan
Savanovi, potpredsjednik; dr. Milan
Kovaevi; Slobodan Kuruzovi; Boko
Mandi; Simo Drljaa; Slavko Budimir;
Ranko Travar. Dakle, Skuptina opine
ipak nije prihvatila gore navedeni prijedlog
Savjeta za narodnu odbranu od 15. maja
1992. da u sastav taba ue predstavnik
Garnizona Prijedor. Meutim, pukovnik
Arsi i major Zeljaja redovno su prisustvo-
vali sastancima Kriznog taba. Osim toga,
vrijedi spomenuti da su Krizni tab i Savjet
za narodnu odbranu imali gotovo isti sastav.
Nadlenosti Kriznog taba
Nadlenosti Kriznog taba navode se
u Odluci o organiziranju i funkcioniranju
Kriznog taba. U relevantnim dijelovima
Odluke kae se: lan 2.: Obrazuje se Krizni
Kriznog taba. U relevantnim dijelovima Kriznog taba. U relevantnim dijelovima
tab opine Prijedor radi koordiniranja
funkcije vlasti, odbrane teritorije opine,
bezbjednosti stanovnitva i imovine, uspo-
stavljanja vlasti i organiziranja svih drugih
tokova ivota i rada. Krizni tab svojom
koordinacijom stvara uvjete Izvrnom od-
boru Opine da moe vriti legalnu izvrnu
vlast, upravljati privredom i ostalim ivot-
nim tokovima; lan 3: Krizni tab opine
vlast, upravljati privredom i ostalim ivot- vlast, upravljati privredom i ostalim ivot-
Prijedor odluuje o pitanjima iz nadlenosti
Skuptine opine, ako ne postoji mogu-
nost da se Skuptina sastane. Krizni tab
duan je odluke koje je donio iz nadleno-
sti Skuptine opine podnijeti na potvrdu
Skuptini opine im ona bude u moguno-
sti da se sastane; lan 4: Krizni tab opine
Skuptini opine im ona bude u moguno- Skuptini opine im ona bude u moguno-
Prijedor sastoji se od predsjednika, potpred-
sjednika i 9 lanova. Predsjednik Skuptine
44
Krizni
opine je po poloaju predsjednik Kriznog
taba, a potpredsjednik Skuptine opine je
potpredsjednik Kriznog taba.
lanovi Kriznog taba su: predsjed-
potpredsjednik Kriznog taba. potpredsjednik Kriznog taba.
nik Izvrnog odbora Opine, komandant
Opinskog taba Teritorijalne odbrane,
komandant Opinskog taba civilne zati-
te, naelnik Stanice javne bezbjednosti, /
sekretar Opinskog sekretarijata za narodnu
odbranu/, sekretar Opinskog sekretarijata
za privredu i drutvene djelatnosti, sekre-
tar Opinskog sekretarijata za urbanizam,
stambeno-komunalne i imovinsko-pravne
poslove, referent za zdravstvo i socijalnu za-
titu u Opinskom sekretarijatu za privredu
i drutvene djelatnosti i referent za informi-
ranje u Opinskom sekretarijatu za privredu
i drutvene djelatnosti; lan 5: U skladu sa
ranje u Opinskom sekretarijatu za privredu ranje u Opinskom sekretarijatu za privredu
procjenama politiko-bezbjednosne situaci-
je i realnim potrebama, Krizni tab donosi
odgovarajue odluke o organizaciji i radu
Skuptine opine, njenih organa i drugih
opinskih organa i mjesnih zajednica; lan
Skuptine opine, njenih organa i drugih Skuptine opine, njenih organa i drugih
6: U ostvarivanju svoje funkcije u oblasti
odbrambenih aktivnosti, Krizni tab naro-
ito: a) koordinira rad i aktivnost subjekata
openarodne odbrane, b) razmatra pitanja
mobilizacije, razvoja i popune oruanih
snaga i drugih struktura i inicira kod dru-
gih nadlenih opinskih organa saradnju sa
ovim strukturama; c) na osnovu posebnih
zahtjeva komandanta Opinskog taba TO
rjeava pitanja materijalnih potreba i izvora
finansiranja TO; d) upoznaje se sa situaci-
jom na podruju opine po svim elemen-
tima bitnim za voenje oruane borbe i s
tim u vezi preduzima odgovarajue mjere;
e) prati provoenje plana regrutovanja i u
sluaju potrebe preduzima odreene mjere
u cilju uspjenog provoenja ovih aktivno-
sti; lan 11: Krizni tab opine Prijedor svoj
u cilju uspjenog provoenja ovih aktivno- u cilju uspjenog provoenja ovih aktivno-
rad temelji i temeljit e na ustavnim i zakon-
skim rjeenjima, te odlukama Skuptine,
Predsjednitva i Vlade Srpske Republike
BiH i nadlenih organa Autonomne regi-
je Krajina Banja Luka. U razdoblju nakon
preuzimanja vlasti, Krizni tab se sastajao
veoma esto, te je usvojio brojne odluke, na-
redbe i druge akte.
Prema iskazu Ranka Travara na sue-
nju Milomiru Stakiu, Krizni tab donio je
vie odluka koje nisu spadale u nadlenost
Skuptine opine ni nadlenost Kriznog
taba. Duan Balti, kao sekretar Skuptine
opine, bio je duan da se stara da sve odlu-
ke koje to tijelo donese budu u skladu sa za-
konima koji su tada bili na snazi. No, Slavko
Budimir je u svom svjedoenju na istom
suenju rekao da se ne sjea da je Balti ikad
u razgovoru s predsjednikom Skuptine op-
ine pokrenuo to pitanje.
Osnivanje rejonskih kriznih tabova
Opinski Krizni tab Prijedora osno-
vao je nekoliko rejonskih kriznih tabova
diljem opine. Na suenju dr. Milomiru
Stakiu, Pretresnom vijeu dostavljen je
dokument pod naslovom Uputstvo o for-
miranju, sastavu i zadacima rejonskih kri-
znih tabova na podruju opine Prijedor
iz juna 1992. godine. Premda taj dokument
nije potpisan, njegovu vjerodostojnost po-
tvruje dokument pod naslovom Dodatak
uputstvu o formiranju, sastavu i zadacima
rejonskih kriznih tabova na podruju opi-
ne Prijedor. Taj dokument potpisuje pred-
sjednik Kriznog taba opine
Prijedor, Milomir Staki, s. r.
i na dokumentu stoji slubeni
peat Skuptine opine Prijedor.
to se tie sastava rejonskih
peat Skuptine opine Prijedor. peat Skuptine opine Prijedor.
kriznih tabova, u treoj stavci
Uputstva se kae: U sastav re-
jonskog kriznog taba, pored ka-
drova koji u njega ulaze po polo-
aju, imenuju se, prije svega, lica
koja su do kraja odana i opredi-
jeljena za politiku i kurs Srpske
Republike Bosne i Hercegovine
i Autonomne regije Krajina,
koja uivaju velik ugled i po-
vjerenje u vlastitoj sredini i koja
posjeduju kreativne i voljne spo-
sobnosti neophodne za ovako
sloene i odgovorne zadatke. Meu osnov-
nim zadacima rejonskih kriznih tabova bile
su: vrenje i koordinacija funkcije vlasti na
podruju rejona, staranje o efikasnoj zatiti
i odbrani rejona i obezbjeenje svih pretpo-
stavki neophodnih za uspjeno voenje oru-
ane borbe, bezbjednosna kontrola teritorije,
zatita line i imovinske sigurnosti graana
i drutvene imovine, obezbjeivanje stalne
sinhronizacije i koordinacije mjera i akcija
vojske i policije na podruju rejona, razvija-
nje najraznovrsnijih oblika i metoda infor-
mativne i politiko-propagandne aktivnosti.
Prerastanje Kriznog taba u Ratno
predsjednitvo
Srpska skuptina BiH je 31. maja 1992.
donijela Odluku o obrazovanju ratnih
predsjednitava u opinama za vrijeme ne-
posredne ratne opasnosti ili ratnog stanja.
lan 3. Odluke predvia da ratno predsjed-
nitvo: a) organizuje, koordinira i usklauje
aktivnosti za odbranu srpskog naroda i us-
postavljanje legalnih organa vlasti opine; b)
vri sve funkcije skuptine i izvrnog organa
dok se ne steknu mogunosti da se ti organi
sastanu i rade; c) stvara i obezbjeuje uvje-
te za rad vojnih organa i jedinica u odbrani
srpskog naroda; d) vri i druge poslove dr-
avnih organa ako oni nisu u mogunosti
da se sastanu.
U intervjuu za TV Banja Luka 30.
juna 1992., dr. Staki izjavio je da je
Krizni tab Prijedor, koji je postojao za
vrijeme ratnih operacija, preimenovan u
Ratno predsjednitvo odlukom Vlade i
Predsjednitva Srpske. To potvruje i la-
nak u Kozarskom vjesniku, u kojem se
kae da je tu odluku 15. jula 1992. realizi-
rao Krizni tab Prijedor.
Preimenovanje Kriznog ta-
ba u Ratno predsjednitvo bilo
je kozmetiki zahvat. Usljed
preimenovanja nije dolo do
promjena u dunostima i oba-
vezama Kriznog taba, niti u
sastavu tog tijela. Drugim rije-
ima, to je de facto ostalo isto
tijelo. Sam dr. Staki rekao je:
im su se te borbene akcije,
tijelo. Sam dr. Staki rekao je: tijelo. Sam dr. Staki rekao je:
prave ratne akcije smirile, mi
smo aktivirali rad Izvrnog od-
bora koji sada normalno radi,
radi, znai, normalno, koji je u
stanju potpunog mira, a Ratno
predsjednitvo se sastaje po po-
trebi najmanje jednom, ovaj,
sedmino redovno, a po potrebi i ee.
Pavle Nikoli, vjetak za ustavna pita-
nja, rekao je za Ratno predsjednitvo da je
to tijelo bilo nadleno da organizira, koor-
dinira i usklauje aktivnosti za odbranu.
Kasnijom Odlukom o obrazovanju
ratnih povjerenitava u opinama za vri-
jeme neposredne ratne opasnosti ili rat-
nog stanja, koju je Srpska skuptina BiH
usvojila 10. juna 1992. godine, dokinuta
je Odluka o ratnim predsjednitvima.
Meutim, tu Odluku o ratnim povjere-
nitvima Ratno predsjednitvo u opini
Prijedor nikad nije realiziralo. U lanku
iz Kozarskog vjesnika od 4. septembra
1992. kae se da je osnovni razlog to to se
Ratno predsjednitvo smatralo izvrnim,
a ne savjetodavnim tijelom, kao i to to je
Odluka o ratnim povjerenitvima stigla u
Prijedor nakon to je Krizni tab preimeno-
van u Ratno predsjednitvo.
Preimenovanje
Kriznog
taba u Ratno
predsjednitvo
bilo je
kozmetiki
zahvat. Usljed
preimenovanja
nije dolo do
promjena u
dunostima
i obavezama
Kriznog taba.
45
Muslimani su
Kay Sokolowsky o muslimanu kao neprijatelju,
medijima i raspirivaima mrnje
I -
T
S :
S D
Upravo je u Drezdenu poeo sudski po-
stupak zbog ubistva Egipanke Merve
el-erbini. ta nam ovo ubistvo govori o
stupak zbog ubistva Egipanke Merve stupak zbog ubistva Egipanke Merve
drutvenim konfliktima u Njemakoj?
Kay Sokolowsky: Da se ti konflikti u
odreenim sluajevima minimiziraju. Da
u odreenim sluajevima zgraavanje nad
ubistvom nije toliko izraeno kao briga da
bi na dnevni red mogao doi svakodnevni i
sveprisutni rasizam u Njemakoj. U zadnje
vrijeme isuvie mnogo ovakvih sluajeva tie
se odnosa starosjedilaca naspram graana
muslimanskog kulturnog kruga. Po izja-
vama javnog tuitelja, Mervin ubica bio je
motiviran pukom mrnjom naspram mu-
slimana. Sa svojom mrnjom on, naalost,
nije sam. U Njemakoj imate mnogo ljudi
koji nalaze razumijevanja pa ak i opravda-
nja zbog ega je Alex W. ubio trudnu enu i
zamalo ubio i njezinog mua i koji ga zbog
toga smatraju herojem. Po njima je Merva
bila sama kriva jer je mogla povui tubu
protiv rasiste. Da ga je ona tek s ovom tu-
bom provocirala. I ta toj strankinji uope
pada na pamet, tim prije jer nosi hidab?!
Otprilike ovako zvue komentari na anti-
muslimanskim internetskim stranicama.
Ovaj odvratni in je odraz mrnje koji se
u Njemakoj proirio kao epidemija. Ali o
ovoj mrnji i njezinoj rasprostranjenosti ra-
dije se ne govori.
U izdavakoj kui Rotbuch nedavno je
izdata vaa knjiga Feindbild Moslem.
U njoj opisujete poloaj muslimana
u Njemakoj i konstatirate da se anti-
islamsko raspoloenje proirilo posebno
nakon 11. 9. Koji su razlozi tome? Ko su
njihovi glasnogovornici?
Kay Sokolowsky: Kritika islama je samo
izgovor, paravan, da bi mogli upranjavati
rasistiki govor i mrnju protiv migranata.
Islamofobi omalovaavaju muslimane i
time misle na svaku osobu koja potjee iz
islamskog kulturnog kruga u prvoj, drugoj
ili treoj generaciji. Pri tome ne igra ulogu
da li su ljudi koje se diskriminira uope
muslimani. Neprijatelji muslimana polaze
od toga da svaka osoba iji su roditelji Turci
ili Arapi - da je musliman. Naravno, ovo je
goli rasizam. Niko nije roenjem musliman
nego to postaje izgovaranjem ehadeta. Ali
upravo ovo islamofobi negiraju. Za njih je
svaki useljenik iz muslimanske zemlje fa-
natini musliman ako javno ne pljuje po
Kuranu i time je ubica iz asti, zagovara
nasilne udaje, atentator samoubica, ma-
sovni ubica. Goering je jednom izjavio da
on odluuje ko je Jevrej. Na isti nain nepri-
jatelji muslimana definiraju ko je musliman.
Oni su sebi izgradili sliku neprijatelja koje
proglaavaju opasnou ovjeanstva. I ovo
je rasistika praksa u njezinom istom obli-
ku. Ovo nema veze sa kritikom religije niti
prosvjetom. Ama ba nita. Ali u ukaziva-
nju na zagovarae mrnje kod muslimana,
koji naalost postoje, njihov rasistiki govor
dobija ogrta prosvjete i odbrane naih
zapadnih fundamentalnih prava. Imami
koji svoje dematlije pozivaju na toleranciju
i miroljubivost, za njih islamofob ne eli da
zna ili tim imamima podmee da lau. Iz
hermetiki zatvorenog kruga ludila jednog
rasiste nema bijega. Niti za objekte mrnje
niti za one koji su njime opsjednuti. U biti
islamofob ne mrzi islam, nego Turina,
Arapa, sve to je strano. Nemogue je mrziti
neto apstraktno kao to je vjera. Mrnja je
uvijek uperena protiv ljudi, a ne protiv ap-
straktnih pojmova. Muslimane mrze iz
jednostavnog razloga jer su muslimani - ili
jer stoje u sumnji da su takvi. Njima je do-
voljna sama sumnja da bi otpoeli sa progra-
mom mrnje. Rasizam je ideologija sumnje
i podmetanja. Za islamofobiju, kakvu danas
poznajemo, 11. 9. bio je kao katalizator. Na
46
nepoeljni u
Njemakoj
Svijet medija
47
Zapadu do tada nikoga nije bila
briga ta rade militantni musli-
mani. Talibani, iranski reim,
pokolji u Somaliji ili u Aliru
nisu bili tema prije 11. 9. u za-
padnoj javnosti. Na kraju kra-
jeva rtve su bile tek nekakvi
stanovnici treeg svijeta. Tek
kada je militantni islamizam
metropolama Zapada zadao
udarac, otkrili smo islam kao
ultimativnu prijetnju 21. sto-
ljea. Strah koji iri Al-Kaida je
humus ideologiji islamofoba. Odjednom su
damije i hidabi postali skandali, a odree-
ni publicisti su veoma brzo izgradili karije-
re, jer su artikulirali nedefinirani strah od
islama. Istinskih glasnogovornika kao to
je Geert Wilders u Holandiji, u Njemakoj
nema. Ali postoje mnogi poznati sufle-
ri. U njih spadaju orijentalista Hans-Peter
Raddatz, novinar Udo Ulfkotte, sociolog
Nela Kelek, nosilac njemakog ordena
za zasluge (Bundesverdienstkreuz) Alice
Schwarzer, a posebno publicisti Henryk M.
Broder i Ralph Giordano. Dobrovoljna za-
daa na hiljade anonimnih hukaa na in-
ternetskim forumima i blogovima jeste da
iz njihovih zlih natuknica razrade rasistiku
ideologiju.
Kakva je uloga tzv. kritiara islama?
Kay Sokolowsky: Akademski obrazovani
autori, kao to su Raddatz ili Kelek, anti-
muslimanskoj hukakoj retorici daju fasa-
du naune ozbiljnosti. Broder, a pogotovo
Giordano (obojica Jevreji, op. p.), koji su i
sami meta antisemitskih hukaa, su iznad
sumnje da ire rasistika uenja. Blogeri mr-
nje rado se pozivaju na ovakve autore da bi
skrenuli panju od sopstvenih rasistikih
motiva i od sopstvenog ludila. Zbog toga
sam u svojoj knjizi istraio u kojoj mjeri su
Kelek Broder ili Giordano dosljedni. Da
kaem neupadljivim rjenikom - rezultat
nije pohvalan za te autore. Kao krunski svje-
doci, za islamofobe su samo toliko vrijedni
dokle veina njemake publike ne primijeti
da njihovi krunski svjedoci govore gluparije.
Nadam se da e moja knjiga doprinijeti da
se ispravi imid ovih autora.
Prvih dana i sedmica, njemaki mediji
su tek na margini uzeli k znanju ubi-
stvo muslimanke Merve el-erbini. Tek
su tek na margini uzeli k znanju ubi- su tek na margini uzeli k znanju ubi-
nakon protesta u inostranstvu na ovaj
se zloin obratila panja i u
Njemakoj. Zbog ega ubi-
stvo jedne muslimanke s hi-
dabom, koja nije bila rtva
ubistva iz asti, sedmicu
dana nije bilo vrijedno do jed-
ne kratke vijesti u medijskim
agencijama?
Kay Sokolowsky: Njemaka
dugogodinja tradicija je da se
rasizam umanjuje, da se ver-
balno srozava i da nije na na-
slovnim stranicama novina.
Tragini sluaj Merve el-erbini
to je opet pokazao: na poetku
Merkelova nije imala ni rijei
suuti za porodicu. I tadanji
ministar unutranjih poslova Schaeuble, koji
inae iza svake facebook stranice vidi islami-
stiku teroristiku eliju, nije otvorio usta da
osudi ovaj teroristiki in. Umjesto toga sijao
se strah od reakcija neuraunljivih muslima-
na. Sud u Drezdenu u koji je Alex W. bez
problema mogao unijeti no duine 18 cm,
danas je najbolje uvana zgrada, ukljuujui
i snajperiste - sve od straha od musliman-
ske osvete. Na upit je pokrajinska policijska
uprava morala priznati da nema konkretnog
povoda za snajperiste na krovu. Iza ovoga
stoji isto paranoidno razmiljanje koje je
ponukalo policajca da puca na Mervinog
mua koji je u lokvi krvi ranjen leao na
podu. Musliman kao takav, osoba orijental-
nog izgleda, je opasnost: ovako misle mnogi
Nijemci i ovako razmiljaju snage sigurnosti
- ne samo oni u pokrajini Zaksen (Sachsen).
Na poetku sudskog procesa protiv Alexa
W. mnogim reporterima bilo je vanije da
izvjetavaju o vjerovatno izmiljenoj prijetnji
smru iz islamistikih krugova nego da se
Po izjavama
javnog tuitelja,
Mervin ubica
bio je motiviran
pukom
mrnjom
naspram
muslimana.
Sa svojom
mrnjom on,
naalost, nije
sam.
konano pozabave izrazitom mrnjom na-
spram muslimana koja vlada u Njemakoj.
Nasreu, ne svim reporterima, ali zabrinja-
vajue velikom broju.
U kojoj je mjeri rasprostranjeno anti-
islamsko ubjeenje?
Kay Sokolowsky: U svakom sluaju ra-
irenije je nego promuslimansko. Ko god
se usudi da mrnju naspram muslimana
okarakterizira kao novu formu rasizma,
suoit e se sa irokim spektrom uzrujanih
koji vrite ubistvo iz asti, prisilna udaja,
Al-Kaida ili Ahmadinedad. im neko
koji vrite ubistvo iz asti, prisilna udaja, koji vrite ubistvo iz asti, prisilna udaja,
kae da kritika islama mnogim rasistima
slui kao izgovor da hukaju protiv turskih i
arapskih useljenika, odmah se od njega trai
da kae neto o tekom stanju nemuslimana
u Saudijskoj Arabiji prije nego kae bilo ta o
antimuslimanskom rasizmu u Njemakoj.
Otkako sam objavio knjigu, ovo stalno do-
ivljavam. Broder, Kelek i Giordano rado
tvrde da oni piu protiv promuslimanskog
miljenja koje navodno vlada u medijima i
politici. To je apsolutna glupost. Da biste u
Njemakoj kritizirali muslimane, za to vam
ne treba ni trun hrabrosti. Moete biti sigur-
ni da ste sa antimuslimanskim miljenjem
na strani veine Nijemaca i moete se osloniti
na to da e vam upozoravanje od muslima-
na zagarantirati prva mjesta na listi bestsele-
ra i brojne nagrade ako ste napisali nekakvu
knjigu s tom tematikom. Hukanje protiv
muslimana je unosniji posao nego odgo-
varanje na to hukanje. Po jednoj anketi
amerikog Pew Research Centera od prole
godine, svaki drugi Nijemac je negativno
nastrojen naspram muslimana. Ne govori-
mo ovdje o radikalnim fanatinim islami-
stima, nego naspram svih muslimana. Do
slinih rezultata dolaze i njemaki instituti
kao to je Friedrich Ebert fondacija. U tim
istraivanjima postalo je jasno da su predra-
sude o muslimanima nerazdvojeno poveza-
ne sa starijim ksenofobinim miljenjima. U
okviru dugotrajnog projekta Univerziteta
Hanover, koji se provodi od 2002. godine,
34,9% ispitanih odgovorilo je pozitivno na
konstataciju da zbog brojnih muslimana
ovdje se osjeam kao stranac u sopstvenoj ze-
mlji. Ubijeen sam da ti ljudi ive u predje-
lima gdje uope nema muslimana. Isto kao
to antisemita ne mora da poznaje Jevreje da
bi ih mrzio, tako i antiislamist zna da iako
nikada nije sreo nijednog muslimana, da su
svi zloinci. Pew Research Center doao je
do rezultata da su veina onih koji mrze mu-
slimane istovremeno antisemiti. Nakon to
je lan Savezne banke (Bundesbank) Thilo
Sarrazin psovao Turke i Arape, Institut za
javno miljenje Emnid sproveo je anketu po
kojoj mu je 51% svih ispitanih dalo pravo
u svim takama. Sarrazin nije imao potrebe
da eksplicitno naglasi koje su vjere ovi do-
seljenici. Antimuslimanske i opeproirene
ksenofobne predrasude odavno su se stopile
u jedno.
Kakvu ulogu igraju islamofobne stra-
nice kao to je Politically Incorrect (PI)?
Ko stoji iza te stranice i koji su joj motivi?
Kay Sokolowsky: Na ta PI huka i po-
ziva, to procuri u brojne druge blogove i
internetske forume. To ete nai u komen-
tarima itatelja svih online izdanja ozbiljnih
njemakih novina - znai ne samo kod ute
tampe nego i kod Sddeutsche Zeitung ili Sddeutsche Zeitung Sddeutsche Zeitung
Frankfurter Allgemeine Zeitung, pa ak i na Frankfurter Allgemeine Zeitung Frankfurter Allgemeine Zeitung
ljeviarskim dnevnim novinama kao to
je TAZ. Autori i okorjeli posjetitelji PI-a su TAZ TAZ
avangarda mrnje prema muslimanima.
Nai ete ih svugdje tamo gdje im internet
nudi mogunost da ostave svoj otrov. Ono
ta Thilo Sarrazin i Henryk M. Broder pri-
aju, poteklo je sa PI stranica, a ne obratno.
Pri tome ne vjerujem da je Sarrazin ikada
kliknuo na PI. Ali u vremenu interneta,
igra gluhih telefona funkcionira bolje
nego ikada, a najbolja strategija PI-a jeste
dezinformacija - gluhi telefon. Ta internet-
ska stranica je debeli pauk u mrei mrnje
prema strancima. Svaka poluistina postat e
dio ubjeenja miliona ljudi. Mnogi od njih
uope ne znaju odakle potjeu miljenja
koja kao papagaji ponavljaju. Vjerovatno
bi se zgraavali kada bi bez filtera imali
priliku itati hukanje na stranicama PI-
a, i njihovo pozitivno miljenje o Broderu
mogli bi promijeniti kada bi znali da je on
rado vien gost na PI-u. Jer, on ne samo
da nije umanjivao znaaj sistematskog go-
vora mrnje PI-a nego ga je i branio. PI je
osnovao nastavnik tjelesnog odgoja Stefan
Herre. Njegova motivacija bila je, kako je
sam u intervjuu za neonacistiki list Junge
Freiheit izjavio, da eli informirati javnost Freiheit Freiheit
o tihoj islamizaciji Evrope i da eli poduzeti
sve mogue korake da ubudue kod nas i
dalje vai ustav, a ne erijat. Ko vjeruje da
Evropa prijeti da postane islamska erijat-
ska drava, on ne samo da nije normalan,
jer za tu tvrdnju nema nikakvih dokaza,
nego uz to i lae. Tim ljudima uope nije
stalo do ustava - PI je puna izjava koje su
uperene protiv demokratije. Svakodnevni
posao ove stranice jeste da prigovara neo-
visnosti pravosua, da psuje glupe birae
koji, naalost, opet nisu glasali za neonaciste
i da negiraju ustavom zagarantirana prava
svima onima koji ne razmiljaju kao Stefan
Herre i njegovi istomiljenici. Za ove na-
vodne ustavu lojalne raspirivae mrnje ve
je skandal da migranti u ovoj zemlji za sebe
trae graanska prava. Po Herreu i PI, ustav
bi odavno trebalo ukinuti. Ako mislite da
pretjerujem, dovoljno je da u trailicu ove
hukake internetske stranice utipkate poj-
move kao Kuscheljustiz i Dhimmitum.
U ozbiljnim medijima, kao to je Spiegel
ili Welt, moete veoma esto nai vrije- Welt Welt
ajue komentare. Kljuna figura koja
je ovaj rasizam uinila prihvatljivim i-
rim masama bio je Henryk M. Broder sa
svojim bestselerom Hurra, wir kapitu-
lieren! U kojoj mjeri su mediji i novina-
ri krivi za antimuslimansku atmosferu?
Kay Sokolowsky: Naravno da u brojka-
ma ne mogu obuhvatiti njihovu krivicu.
Ali mogu kazati dok je Stefan Aust bio
glavni urednik Spiegela, da nije bilo skru-
pula da se takva atmosfera pospjeuje.
Nakon njegovog otkaza, Spiegel je nasreu Spiegel Spiegel
obustavio dugogodinju kampanju protiv
muslimana Njemake - kampanja koja je
svoju kulminaciju imala u Spiegelu broj 13 Spiegelu Spiegelu
iz 2007. godine. Naslov na prvoj stranici
glasio je: Mekka Deutschland - Die stille
Islamisierung (Mekka Njemaka - tiha
islamizacija). Naslov i udarni lanak je ne-
to najsramnije ta je ozbiljnim medijima u
Njemakoj palo na pamet na temu islam
u Njemakoj. U svojoj knjizi Feindbild
Moslem analizirao sam tu naslovnicu i
udarni lanak, taku po taku. Nemam
empirijskih rezultata koliko je itatelja
Spiegela postalo rtva ove propagande, ali Spiegela Spiegela
mislim da kod 6 miliona itatelja, ipak ih je
bilo vie od broja prstiju na jednoj ruci. I o
Broderovoj krivici mogu samo pekulirati.
Ali znam da on ne proputa nijednu priliku
da pie o muslimanima koje samo oni lju-
di mogu smatrati satirom koji ne vide nita
loe u tome da ljude crne boje koe nazivate
niggerima. to je jo gore od njegovih an-
loe u tome da ljude crne boje koe nazivate loe u tome da ljude crne boje koe nazivate
timuslimanskih izljeva jeste potovanje koje
uiva zbog svog otrovnog govora. Gostuje u
svim politikim talk show emisijama, do-
bija priznanja i slovi za strunjaka za inte-
graciju. Ako i za bilo to, onda je strunjak
za primijenjenu segregaciju. U svojoj knjizi
Feindbild Moslem, na 16 stranica doka-
zao sam da su njegovi tekstovi puni negativ-
ne energije naspram muslimana i da u nji-
ma nema objektivnih injenica. Ureivai
TV emisija koji Brodera rado pozivaju na
gostovanje su izgleda samo zainteresirani
za njegovo kloarsko ponaanje. Taj ovjek
unosi timung u diskusiju i takva atmosfe-
ra poveava broj gledalaca emisije. Kakve
potencijalne opasnosti za suivot izmeu
Nijemaca starosjedilaca i migranata donosi
Broderovo lajanje, oigledno je nebitno. Bio
bih zadovoljan kada bi moja knjiga pomo-
gla da se odgovorni urednici barem zami-
sle i da ponu raditi odgovornije po tom
pitanju.
48
ta bi politika morala uraditi protiv
ove nove forme rasizma?
Kay Sokolowsky: Prije svega mora
prepoznati da je mrnja prema musli-
manima jedna forma rasizma. Od toga
su politiari i to u svim strankama da-
leko udaljeni. Bila bi iluzija misliti da
su predstavnici naroda pametniji nego
narod kojeg zastupaju. Zbog toga bi se
svi oni koji su spoznali opasnost te ideo-
logije trebali manje osloniti na politiku,
a vie uzdati u svoju rije. Internet nije
samo ekskluzivna platforma za rasiste
koju koriste u svoje svrhe. to se ener-
samo ekskluzivna platforma za rasiste samo ekskluzivna platforma za rasiste
ginije suprotstavimo hukanju, to im
upornije dokaete da se rukovode lai-
ma, pekulacijama, pretjerivanjima i gla-
sinama, to e im biti tee da odrede tok
diskusije. Naalost, posmatram odree-
nu rezignaciju kod ljudi dobre volje, zbog
moi i upornosti rasistikih hukaa. Ja
nemam objanjenja zbog ega su samo
dvije novine spomenule moju knjigu.
Kod mojih ranijih knjiga panja recen-
zenata bila je znatno vea. Veina medija
jo uvijek ne eli da zna ita o problemu
mrnje prema muslimanima. Pri tome
je najkasnije sa ubistvom Merve el-er-
mrnje prema muslimanima. Pri tome mrnje prema muslimanima. Pri tome
bini i Sarazzinovim enama u hidabu
postalo jasno i vidljivo. A to nee nestati
ako pred problemom zatvorimo oi.
Tim prije jer islamofobima nita bolje ne
ide u prilog nego javnost koja je slijepa
na ovu eksploziju rasizma i mizantropije
i koja se pravi da su muslimani sami kri-
vi za mrnju koja se nad njima iskaljuje.
Ekskluzivna platforma za rasiste
50
Islamnet
Raskol u Muslimanskom bratstvu
Zabrana uenja ezana u Kudsu
Nezasiti arapski eici
gue se u dugovima
Egipat
Palestina
Ujedinjeni Arapski Emirati
N
ajvea egipatska politika opoziciona
grupa, odnosno najpoznatija musli-
manska organizacija na svijetu Musli-
mansko bratstvo (MO), ovih dana prolazi
kroz najtei period u svom 80-godinjem
postojanju. Naime, u januaru idue godi-
ne u Muslimanskom bratstvu odravaju
se interni izbori za rukovodstvo, a u istom
periodu ova organizacija e usvojiti strate-
giju za nastup na parlamentarnim izbori-
ma koji se odravaju u oktobru mjesecu
idue godine. Nakon izbornog uspjeha
2005. godine, kada je MO osvojilo 20%
mjesta u egipatskom parlamentu, egipat-
ski predsjednik Hosni Mubarak sproveo
je niz mjera na ograniavanju moi Mu-
slimanskog bratstva. Uz donoenje niza
zakonskih propisa kao mjera ogranienja
politikog napretka organizacija kao to
je MO, Hosni Mubarak je nad ovom or-
ganizacijom izvrio brutalni policijski na-
pad usljed ega su zatvorene stotine njenih
lanova. Na ovaj nain Mubarak je MO
stavio do znanja da u politici za njih nema
mjesta. Po svemu sudei, jedan dio Musli-
manskog bratstva upravo je ovako shvatio
poruku Hosnija Mubaraka, dok je drugi
dio ostao dosljedan svojim politikim vi-
zijama. Muhammed Mahdi Akef, voa
Muslimanskog bratstva, ovjek koji za-
govara nastavak otvaranja organizacije i
nastavak njenog politikog puta, doivio
je prvi poraz kada je ovih dana Vrhovnom
vijeu organizacije predloio da i dalje na-
stavi voditi MO. Na njegovo iznenaenje,
doivio je odbijenicu. Zbog toga njegov
izaslanik Muhammad Habib kae da je
ovo jasan znak da se Muslimansko brat-
stvo duboko podijelilo na one koji su za
vraanje izvornim korijenima ove organi-
zacije, a to znai da MO bude vie vjerska
nego politika organizacija, i na one koji su
za moderniji i otvoreniji pristup koji podra-
zumijeva ukljuenje ena i nemuslimana u
organizaciju. Prema priznanju aktuelnog
rukovodstva, ali i po miljenju arapskih
politikih analitiara, u januaru bi na or-
ganizacijskim izborima mogli pobijediti
sljedbenici izvornog puta organizacije. Ho-
sni Mubarak sa posebnom panjom prati
razvoj dogaaja u MO i svim silama pod-
stie njihov unutarnji raskol, jer se nada da
e na taj nain prokriti put svom nasljed-
niku, sinu Gamalu Mubaraku.
C
ionistiki reim svakim danom u
svakom pogledu sve vie napreduje u
izmiljanju specijalnih metoda dokusu-
rivanja palestinskih muslimana koji ive
na okupiranim dijelovima. Najnovija
taktika te vrste je pokretanje parlamen-
tarne procedure u Knessetu za usvajanje
zakonske regulative po kojoj e ubudu-
e u Palestini biti zabranjeno putati ili
uiti ezane za vrijeme namaza. Prema
prijedlogu ovog zakona koji ureuje ek-
stremna cionistika partija Kadima, za-
brana oglaavanja ezana treba krenuti od
Jerusalema, odnosno od Mesdidul-Ak-
saa. Prema obrazloenju Kadime, razlog
za pokretanje ovakve zakonske inicija-
tive jeste protivljenje miliona Jevreja koji
trae zabranu uenja ezana jer ih ezan
navodno iritira i uznemirava.
D
ubai, svojevrsni simbol blagostanja
i luksuza, simbol megalomanskih
projekata, naao se ovih dana usred veli-
ke finansijske krize. Prema berzanskim
izvjetajima, kompanije koje vladaju
tritem nekretnina u Dubaiju dune
su bankama oko 100 milijardi ameri-
kih dolara. Najvie je duna kompanija
Dubai World, iji ukupni dug dosee
vrijednost od 59 milijardi dolara. Du-
bai World teko je pogoen svjetskom
kreditnom krizom i recesijom. Podsje-
timo da je ekonomski razvoj Dubaija
temeljen na graevinarstvu i razvoju
brojnih nekretninskih projekata od
kojih je najpoznatiji umjetni otok u
obliku palme na kojem su smjeteni
luksuzni hoteli i vile. Sam graevinski
bum u Dubaiju poeo je prije pet godi-
na, a finansiran je zaduivanjem tako
da je ukupan dug tog malenog emirata
narastao na gotovo 100 milijardi dola-
ra. Dakle, iako se nama inilo da je za
razvoj Dubaija najvie zasluno naftno
bogatstvo, stvari su sasvim drukije.
Naime, skoro sav ekonomski razvoj
Dubaija temelji se na zaduenjima kod
evropskih, amerikih, japanskih i dru-
gih banaka koje su u tom aranmanu
kreditirale dubaijsko trite sa oko 200
milijardi dolara. Nezasiti arapski eici
konano su udarili glavom u zid. Po-
slovanje sa nezasitim lihvarskim ban-
karskim sistemom zapadnih zemalja
dovelo ih je u veoma teku situaciju,
odnosno u situaciju iz koje nema izla-
za. Dugovi se moraju vratiti. Evropske i
druge banke znat e naplatiti svoj dug,
a Arapima ta ostane.
51
Hodinica Halime je najstarija na svijetu
Turska
T
urkinja Halime Solmaz iz kurdskog
TTsela Bismil u distriktu Diyarbakr TT
Besiri ima preko 125 godina. Lokalni
matiar Irfan Ertas kae da Halime ima
rodni list sa datumom roenja 1884.
godina. Meutim, ako je suditi prema
njenom svjedoenju po kojem se sjea
osmansko-ruskog rata iz 1877.-1878.
godine, Halime sigurno ima preko 130
godina. Bez obzira na ove informacije,
ako bi se sudilo samo po rodnom listu,
Halime je trenutno najstariji stanovnik
nae planete. Halime je jo uvijek psihi-
ki vitalna, a to se tie fizikog zdravlja,
neophodna joj je tua pomo jer se teko
kree. Halime je bila udata za Semessti-
na Solmaza koji je bio lokalni imam i
sa njim ima sedmero djece, 54 unuadi
i 150 praunuadi, a niko ne zna koliko
ima prapra-praunuadi. Halime govori
samo kurdski jezik. U intervjuu za turske
medije, Halime se prisjetila dana kada je
njeno selo posjetio Kemal Ataturk. Hali-
me najvie voli da jede jogurt.
ivot afganistanskih muslimana za Obamu je bezvrijedan Stogodinji Ahmed
oenio 17-godinju
Safiju
Afganistan Somalija
N
ajnovija ratna strategija amerikog
predsjednika Baracka Obame u
Afganistan alje dodatnih trideset hi-
ljada vojnika. Obama se zarekao da e
u narednih nekoliko godina estokim
ratnim ofanzivama konano stati ukraj
talibanima i Al-Kaidi u Afganistanu.
Obama i njegove ubice nisu nita rekli
koliko e u tom ratu pobiti afganistan-
skih civila, koliko e Afganistanaca
ostati osakaeno, izlueno. Prema do-
sadanjim pokazateljima, za osam go-
dina koliko ve traje rat u Afganistanu,
amerika vojska je zajedno sa ostalim
saveznicima ubila desetine hiljada af-
ganistanskih civila. Kad se uzme broj
ubijene i ranjene afganistanske djece
u dosadanjem osmogodinjem ratu,
svakom normalnom ovjeku zaledi se
srce u grudima. Ovih dana njema-
ka vlada vodi vansudske pregovore sa
afganistanskim civilima koji su bili
rtve prologodinjeg masovnog ubi-
stva koje je poinila njemaka vojska
u Kunduzu. Nijemci su priznali da su
namjerno sakrivali pravi broj ubijenih
afganistanskih civila. Ubice Baracka
Husseina Obame u Afganistanu prvo
pucaju pa onda gledaju koga su ubili.
U pravilu, oni kad god pobiju stotinjak
afganistanskih civila, izjave da se meu
njima nalazilo nekoliko pripadnika Al-
Kaide koje su oni namjeravali ubiti.
Znamo da Obamine debele zloi-
nake ui nee niti ele da uju kada se
na ovaj nain pie i govori o stradanju
Afganistanaca. Svako ko progovori na
ovaj nain, proglasi se antiamerikan-
cem. ivot afganistanskih muslimana
ovaj nain, proglasi se antiamerikan- ovaj nain, proglasi se antiamerikan-
za Obamu i njegovo drutvo je bezvri-
jedan.
P
oznato je da se Afrikanci tradici-
onalno ene vie puta, odnosno
da imaju vie ena, te da stariji mu-
karci esto sklapaju brak sa tinej-
derkama. Treba napomenuti da je
ovakva vrsta drutvenog ponaanja
svojstvena pripadnicima svih vjera
i kultura. Svakako jedan od razloga
to se Afrikanci lahko ene sa vie
ena je njihov socijalni status, od-
nosno injenica da se mnoge mla-
de djevojke u nedostatku dovoljno
hrane udaju za starije mukarce koji
su imuni. Meutim, sluaj stogo-
dinjeg Somalca Ahmeda Muha-
mmeda Dore je poseban i to prije
svega to ima preko sto godina i to
se oenio 17-godinjom djevojkom.
Ahmed se do sada enio est puta,
tri supruge su mu umrle, a najsta-
rija supruga koja ivi sa njim ima
devedeset godina. 17-godinja Safija
je etvrta supruga Ahmeda Muha-
mmeda Dore koji jo dodaje da se
osjea kao mladi i kako eli imati
mnogo djece sa Safijom. Safija za
britanski BBC izjavljuje da je zado-
voljna to se udala za stogodinjeg
Ahmeda.
52
Danska muslimanska partija
Nazim Blaca Vjeanje 126 ena
Danska
Kosovo Irak
D
an-dva prije poetka rasprave o le-
galnosti proglaavanja nezavisnosti
Kosova pred Meunarodnim sudom
pravde u Haagu, u kosovskim medijima
objavljena je ekskluzivna ispovijest iz-
vjesnog Nazima Blace koji za sebe javno
tvrdi da je bivi pripadnik Informativne
slube Kosova (SHIK) i da je navodno
lino izvrio politika ubistva po nalogu
visokih zvaninika vladajue Demo-
kratske partije Kosova. Prvo je list Koha
ditore objavio njegovu ispovijest, a onda ditore ditore
su TV stanice emitirale ranije snimlje-
nu izjavu Nazima Blace o ubistvima
koje je navodno sa drugim pripadnici-
ma SHIK-a izvrio od 1999. godine do
kraja 2006. godine. On je u tom video
zapisu, a i kasnije na konferenciji za no-
vinare u Pritini, rekao da je rije o 17
sluajeva ubistava, pokuaja ubistava
i prijetnji u kojima je uestvovao kao
pripadnik SHIK-a. Naime, Blace je u
video zapisu rekao da je izvrilac zloina
nad nekadanjim pripadnikom Slube
bezbjednosti Ibuom Klokoijem, da je
pratio kretanje biveg pripadnika SDB
Kosova Seljima Broija, ali da nije ue-
stvovao u njegovom ubistvu, i naveo
neke druge zloine u kojima je uestvo-
vao, ali koje nije sam izvrio. Blaca je
izjavio da je njegov glavni nalogodavac
bio ministar odbrane u privremenoj
vladi Kosova Haima Taija, sada viso-
ki zvaninik DPK, Azem Sulja, posla-
nik i visoki funkcioner Demokratske
partije Kosova Davit Haliti, zamjenik
ministra unutranjih poslova Fatmir
Delili i drugi visoki funkcioneri DPK.
Sva lica spomenuta u izjavama Blace su
kategorino istakla da ne poznaju Blacu
i ocijenili da se radi o smiljenom plasi-
ranju neistina pred drugi krug izbora za
predsjednike opina na Kosovu i pred
poetak rasprave o legalnosti progla-
avanja nezavisnosti Kosova pred Me-
unarodnim sudom pravde u Haagu.
Gdje god da je istina, Nazim Blaca je
jo jedan pokazatelj koliko je Balkan
kompliciran.
D
ansko ministarstvo za unutarnje i
socijalne poslove odobrilo je osniva-
nje prve muslimanske partije u ovoj ze-
mlji. Inicijator osnivanja ove partije Ras
Anbessa kae da je dolo konano vrije-
me da se muslimanska manjina u Dan-
skoj ujedini u jedan glas jer se muslimani
ve neko vrijeme u Danskoj posmatraju
kao izolirana grupa. Nas muslimane
konstantno identificiraju kao posebnu
grupu, stoga mi moramo zbiti svoje re-
dove i poeti raditi pozitivne stvari kako
za nau zajednicu, tako i za sve graane
Danske, kae Ras Anbessa. Muslimani
u Danskoj sa zanimanjem prate razvoj
situacije i ekaju da vide za ta e se sve
zalagati Danska muslimanska partija. U
Danskoj ivi oko 250 hiljada muslimana.
Luteranska protestanska crkva je najvea
vjerska zajednica u Danskoj, a odmah iza
nje dolazi islamska zajednica.
I
rak je jo uvijek najopasnije mje-
sto za ivljenje na svijetu. Ame-
rika vojska ne prestaje sa irenjem
svog nasilja nad irakim stanov-
nitvom. Proamerika iraka vla-
da takoer ne zaostaje za svojim
mentorima u injenju zloina nad
svojim sunarodnjacima. Prema po-
dacima organizacije Amnesty In-
ternational, Irak ima najveu sto-
pu izvrenja smrtnih kazni. Prema
tim izvjetajima, u Iraku trenutno
hiljadu osuenika eka na izvre-
nje smrtne kazne. Meu tih hilja-
du osuenika nalazi se i 126 ena.
Veina od 126 osuenih ena su
bive slubenice Sadamove vlasti.
Organizacije Human Rights Wat-
ch i Amnesty International navo-
de da je veina presuda nad ena-
ma, ali i nad drugim osuenicima,
donesena na osnovu iznuenih
priznanja koja su postignuta uz
vrenje tekih muenja nad osue-
nicima. Irak je oaza nezakonitosti.
Zbog amerike prisutnosti, Irak
ostaje u svojevrsnoj izolaciji zbog
ega meunarodne organizacije
nemaju adekvatan uvid u stvarno
stanje u zemlji. Najvea rtva ova-
kvog stanja je obian iraki narod.
53
Gert Wilders: Ja se borim protiv islama i Kurana Agca slatkim rijeima soli
vatikansku pamet
Holandija Vatikan
H
olandski politiar Gert Wilders,
u svijetu poznatiji kao autor fai-
stikog dokumentarnog filma o isla-
mu Fitna, prvi je evropski politiar
koji je otvoreno i bez imalo zadrke
rekao da je on borac protiv islama i
Kurana. Wilders je jedan od prvih
evropskih politiara koji je poeo
ispoljavati ekstremne stavove prema
islamu i muslimanima. Nakon njega,
u Evropi su se pojavili mnogi evrop-
ski politiari koji su, po ugledu na
Wildersa, borbu protiv islama uzeli
kao osnovnu strategiju svog politi-
kog djelovanja. Wilders vjerovatno
vidi da ga i drugi evropski politia-
ri slijede pa sad jo otvorenije govori
o svojoj borbi. Mnogi za Wildersa i
sline politiare kau da su manjina
i da su neutjecajni kada je u pitanju
politika Evrope. Naalost, posljednji
dogaaji u vicarskoj, ali i u drugim
politika Evrope. Naalost, posljednji politika Evrope. Naalost, posljednji
zemljama, govore da Wilders ima
mnoge pristalice.
M
ehmet Ali Agca, Turin koji je kao
komunistiki plaeni ubica 13.
maja 1981. pucao na papu Ivana Pavla
II, izai e iz turskog zatvora 18. janua-
ra 2010. Nakon 28 godina provedenih
u zatvorima, najprije u Italiji, pa u Tur-
skoj, Ali Agca e konano ugledati svje-
tlo slobode. Jo nije ni izaao iz zatvora
a ve je postao glavna medijska zvijezda.
Iz njegovih medijskih nastupa jasno se
vidi da Agca silno eli unoviti svoju
28-godinju zatvorsku avanturu. Da bi
to postigao, Agca je smislio jednostavan
recept koji e mu sa 100% sigurnou
donijeti ogromnu medijsku panju. Na-
ime, Agca je najavio da e po izlasku iz
zatvora odmah otii u Vatikan da se po-
moli pred grobom pape Ivana Pavla II, a
zatim e pred kamerama usred Vatikana
proglasiti svoj prelazak na kranstvo.
Vatikan se u osnovi slae sa njegovim
namjerama da on doe u Vatikan i da
javno primi kranstvo, ali se isto tako
otro protive planovima Agce, odnosno
odlukama pojedinih medija da mu na-
kon obavljenih ceremonijala u Vatikanu
plate milionske iznose za intervju, za
njegovu ivotnu priu. Oito je i Vati-
kan shvatio da ih Agca samo zamajava i
da se preko njih eli domoi milionskih
dolarskih svota. Bit e zanimljivo pratiti
razvoj dogaaja, hoe li Vatikan dozvo-
liti da ih Agca jo jednom atentira.
Foto islamneta
Afganistan: Ameriki vojnici se relaksiraju nakon napornih borbi s
afganistancima.
Islam i ivot
P: A N B
O
vjernici, ako neko od vas od vje-
re svoje otpadne, pa, Allah e
sigurno umjesto njih dovesti lju-
de koje On voli i koji Njega vole prema
vjernicima ponizne, a prema nevjernicima
ponosite; oni e se na Allahovom putu bo-
riti i nee se niijeg prijekora bojati. To je
Allahov dar koji On daje kome hoe, a
Allah je neizmjerno dobar i zna sve. (El-
Maide, 52.) U ovom ajetu spomenuto je
pet osobina koje su uistinu velika blago-
dat i dar od Allaha.
Hrabrost je osobina iskrenih vjernika
U narednim redovima govorit emo
upravo o jednoj osobini islamskog ahla-
ka koja je spomenuta u ajetu, a koja je
prije svih krasila Allahovog poslanika
Muhammeda, s.a.v.s. Zatim je on svoje
ashabe i njihove potomke poduio toj
vrlini koja je ustvari bila sastavni dio
ahlaka ili morala svih Allahovih posla-
nika i evlija koji se na putu uzdizanja
Allahove vjere nisu bojali niijeg prijeko-
ra. Ta osobina jeste hrabrost i odvanost
na putu promicanja i odbrane istinskih
vrijednosti. Ona je pratilac svih iskrenih
vjernika koji su razumjeli Allahovu vjeru
i koji je primjenjuju u svojim ivotima. A
kad je ta osobina prisutna u ivotu, onda
uz nju uvijek idu i ponos, dostojanstvo,
ljubav prema dobru i mrnja prema zlu
i spremnost da se kae istina i da se bra-
ni u svakoj situaciji. Suprotno hrabrosti
je kukaviluk koji je prezrena i poku-
ena osobina, te zbog toga ne bi smjela
da bude ivotni pratilac iskrenih musli-
mana. Muhammed, s.a.v.s., utjecao se
Allahu od kukaviluka u dovi govorei:
Gospodaru moj, ja Ti se utjeem od ku-
kaviluka i krtosti, jer je kukaviluk po-
niavajue svojstvo. Kakav je to ivot ako
je srce ispunjeno strahom i kukavilu-
kom? Kukavice u jednom danu umru po
stotinu puta i, kako Kuran veli, misle da
je svaki povik protiv njih.
Deviza kukavica je ne talasaj!
Oni ele svakome ugoditi, i sa svakim
odrati lijepe odnose pa makar kroz ta-
kav odnos pogazili ivotne principe i ide-
ale za koje se deklarativno zalau. Glavna
deviza kukavica je ne talasaj, bez ob-
zira na posljedice. I kada ti sveu ruke
dok te neprijatelj napada ne talasaj. I
kada izvre agresiju, obeaste, protjeraju,
opustoe sela i gradove ne talasaj. I kada
te vrijeaju, omalovaavaju, ne daju ni-
kakvih prava ne talasaj. A kada ih upi-
ta zato takav odnos i kakva se mudrost
u tome krije, oni jednostavno odgovaraju
da moe biti i gore. Zbog nedostatka hra-
brosti, odnosno zbog kukaviluka, ljudi
su spremni da izdaju vjerske, nacionalne,
politike, ekonomske i sve druge interese.
Mi ne elimo ovdje spominjati niti puno
govoriti o munaficima iz naih redova
koji su nama Bonjacima muslimanima
nanijeli veliko zlo i ogromnu tetu. Ne
treba podsjeati da su upravo oni meu
prvima izjednaili agresora i rtvu u na-
oj zemlji svojim neuraunljivim izjed-
naavanjem muslimanske stranke, koja
je u odsudnom trenutku mobilizirala
sve slobodarske snage u odbrani nae
drave i naih svetinja, bez obzira na sve
propuste koje je imala, sa faistikim,
etniko-ustakim strankama pod ijom
dirigentskom palicom je izvrena agresija
i stravian zloin nad naim narodom.
Munafici su, takoer, zasluni za sve-
opu hajku na muslimane i izmiljanje
islamskog terorizma, to je itekako utje-
calo na svijest ljudi i potiskivanje u drugi
plan hapenja ratnih zloinaca i stvarnih
terorista. I mnoga druga zla koja su poi-
nili i koja i dalje ine na tetu bonjakog,
napaenog i do dna ponienog naroda
kojem oni deklarativno pripadaju. Nama
je cilj da u okviru zadate teme spomene-
mo drugu skupinu bosanskih muslima-
na. To su oni koji se ne stide svog isla-
mijjeta i koji se nazivaju muslimanima
praktiarima. Meutim, oni se stide,
odnosno plae se da kau istinu kada je
to potrebno i nuno. To je ono to zabri-
njava, plai i iritira. Oni ili ute kad treba
braniti istinu i boriti se za prava onih koji
54
Kukavica u jednom danu
umre stotinu puta
Pobjeda ne dolazi sama od sebe, ona je pratilac iskrenih
vjernika: hrabrih, principijelnih, mudrih, strpljivih i
odvanih ljudi. I zar se drukije moe biti uzor i autoritet?!
Autoritet se ne namee, on se stjee, govorio je esto
rahmetli Husein ef. ozo, i bez sumnje je bio u pravu. Neko
je dobro kazao: Hrabar je uvaavan i u neprijateljskom
taboru, a kukavica je prezren i kod roene majke
55
su ih birali, ili daju oajno nesuvisle ko-
mentare koji najbolje odraavaju sveopu
bijedu duha i duevnog poraza.
Ponienje zbog kukaviluka elnika
Daleko bi nas odvelo kada bismo na-
brajali sve primjere tog kompleksakog
mentaliteta i poniavajueg kukavilu-
ka. Jedan od kljunih problema u bo-
njakom korpusu jeste svakako mizeran
procenat povratka prognanih na svoja
ognjita. Bonjaci se slabo ili nikako ne
vraaju u istonu Bosnu i druga mjesta,
i za to je direktni krivac srpska strana.
Predstavnici bonjakih stranaka, koji se
ujedno nalaze i na elnim pozicijama u
dravi, krivi su zbog svoje ubitano po-
niavajue utnje, poputanja i ekanja
da im visoki predstavnik rijei probleme.
Oni se ponaaju kao objekat, a ne kao
subjekat u ovoj dravi. Sa ovakvim vod-
stvom prognani Bonjaci nikad se nee
vratiti na svoje, a ako se to i desi, oni e
ivjeti u drugom entitetu i u hercegova-
kom dijelu Federacije kao graani drugog
reda, jer se o njima nee imati ko brinuti.
Mi u vlastitoj dravi za koju je palo toliko
ivota i dalje ivimo pod srpskom domi-
nacijom. Srbi jednostavno rade ta hoe i
nikom raun ne polau. Kad god im se
eifne, njihovi predstavnici mogu napu-
stiti Parlament i opstruirati rad Vlade.
Zatim, jedino Bonjaci uredno plaaju
sve mogue poreze u BiH, a imaju naj-
manje prava ili ih uope nemaju. Da bi
ponienje bilo potpuno, mi plaamo po-
reze od kojih nai koljai dobivaju svoje
penzije i plate. Tako su agresorski vojnici
izjednaeni sa braniteljima BiH. utnja,
penzije i plate. Tako su agresorski vojnici penzije i plate. Tako su agresorski vojnici
poputanje, kukaviluk i demagogija to
su diplomatska sredstva i metode naih
elnika. Ako su nai politiari
i svi drugi koji su u poziciji da
zastupaju i brane nae kultur-
no-civilizacijske vrijednosti,
uistinu ubijeeni muslimani,
neka nam onda kau iz koje
islamske literature su nauili
da se tako treba odnositi pre-
ma ivotu!? Jesu li Poslanik,
s.a.v.s., i njegovi ashabi imali
takav odnos prema ivotnoj
stvarnosti? I ne samo to, ve
neka nam navedu samo jedan
primjer kroz historiju ovje-
anstva, da je iko ko dri do
svog vjerskog i nacionalnog
identiteta, do svoje kulture i tradicije, na
taj nain branio i odbranio spomenute
vrijednosti. Nema sumnje da e odgovor
biti negativan.
Zavjet na istinu i hrabrost
Pa kad je tako, emu onda takav od-
nos i neshvatljivo poputanje koje vodi
u sigurnu propast? Govorei o zavjetu
koji su ashabi dali Poslaniku, s.a.v.s.,
kad su primili islam, Ubade ibn Samit,
izmeu ostalog, kae: Zavjetovali smo
se Poslaniku, s.a.v.s., da emo govoriti
istinu i da se u ime Allaha neemo bojati
niijeg prijekora. A Muhammed, s.a.v.s.,
u svom poznatom hadisu veli: Reci isti-
nu, pa makar ona bila gorka. Sjetimo se,
zatim, hrabrog i dostojanstvenog dra-
nja muslimanskog voe u Libiji, Omera
Muhtara koji je imao omu oko vrata
kad ga je italijanski general Gracijani
upitao: ta e uiniti ako ti italijanska
kad ga je italijanski general Gracijani kad ga je italijanski general Gracijani
vlada iz svoje milosti i dobrote pokloni
ivot? Ovaj ponosni musliman mu od-
govara: Ako biste me i oslobodili, tako
mi Allaha, ja bih se ponovo borio pro-
tiv vas okupatora, sve dok vas ne bih
istjerao iz nae drave ili dok ne bih po-
ginuo. Ako si iskren musliman, ti, da-
kle, mora biti hrabar i principijelan, sve-
jedno borio se na vojnom ili politikom
polju. Svejedno da li si u Parlamentu ili
u nekoj drugoj dravnoj instituciji. Ti ne
smije dati glas i podrku zlu i onome to
se kosi sa tvojim ubjeenjem, pa makar
to i prolo i bilo legalizirano. Vano je da
se zna koji civilizacijski krug ne podra-
va i ne trpi nepravdu, nasilje,
devijacije i nemoral. Zar se
moe oekivati pobjeda bez
rtve i bez ustrajnosti na putu
Istine? Pobjeda ne dolazi sama
od sebe, ona je pratilac iskre-
nih vjernika, hrabrih, princi-
pijelnih, mudrih, strpljivih i
odvanih ljudi. I zar se druk-
ije moe biti uzor i autoritet?
Autoritet se ne namee, on
se stjee, govorio je esto ra-
hmetli Husein ef. ozo, i bez
sumnje je bio u pravu. Neko
je dobro kazao: Hrabar je
uvaavan i u neprijateljskom
taboru, a kukavica je prezren
i kod roene majke. Zato
strah i poputanje ako zna
da si u pravu? Je li to moda
strah od smrti ili tekih ivotnih iskue-
nja? Ubijeeni musliman trebao bi biti
posljednji ovjek na planeti koji se boji
smrti iz prostog razloga to na osnovu
Allahove Objave zna da je njegov du-
njaluki rok odreen i da ga ne moe ni
ubrzati niti usporiti. Uzvieni je objavio:
Nijedna dua nee umrijeti bez Allahove
volje i u asu odreenom (Ali Imran, 145.) volje i u asu odreenom volje i u asu odreenom
A Muhammed, s.a.v.s., kae: Ono to te
je snalo, nije te moglo mimoii, a ono
to te je mimoilo, nije te moglo zadesi-
ti. Posluaj zato rijei pravednog halife
Omera, r.a.: udim se nedostatku sa-
ti. Posluaj zato rijei pravednog halife ti. Posluaj zato rijei pravednog halife
mopouzdanja kod vjernika, i hrabrosti
i odlunosti kod nevjernika! Iskren i
ubijeen musliman kroz ivot kroi uz-
dignute glave, hrabro i dostojanstveno i
nema se, pored Allaha, koga bojati niti
stidjeti, jer se trudi da nikada i nikome
nepravdu i nasilje ne uini, i da svoju
duu od grijeha oisti. On se bori za isti-
nu, pravdu, slobodu i ostale uzviene vri-
jednosti nadajui se Allahovoj nagradi na
ahiretu i lijepom spomenu na dunjaluku.
To je istinski ivot.
Ubijeeni
musliman
trebao bi biti
posljednji
ovjek na
planeti koji se
boji smrti iz
prostog razloga
to on zna
da je njegov
dunjaluki rok
odreen i da
ga ne moe
ni ubrzati niti
usporiti.
kolektivna je obaveza
muslimana
Fetve
Saff redovno prenosi fetve
eminentnih islamskih
uenjaka iz razliitih pravnih
i drugih islamskih naunih
oblasti i cjelina
Aktuelna pitanja i dileme
O :
M. S I
Prava osoba sa invaliditetom
Koja su prava mentalno i fiziki
hendikepiranih osoba u musliman-
skoj zajednici? ta je muslimanska
hendikepiranih osoba u musliman- hendikepiranih osoba u musliman-
zajednica duna uiniti u pogledu
tih ljudi?
Administracija portala www.isla-
monline.net
U ime Allaha, Milostivog i
Samilosnog. Svaka hvala i zahvala
pripadaju Allahu, i neka je mir i spas
na Njegovog poslanika Muhammeda,
sallallahu alejhi ve sellem. Islam
posveuje veliku panju brizi o oso-
bama sa invaliditetom i jami im
estit ivot. Pruanje medicinske,
fizikalne i vjerske skrbi osobama sa
invaliditetom i njihovo pravovreme-
no upoznavanje sa pravima koja im
pripadaju, pitanje je kojem islamski
pravnici pristupaju sa izuzetnom pa-
njom. Sukladno njihovom tumae-
nju, od zajednice se trai da takvim
osobama ukae visok stepen njege i
zatite. U svom elaboratu o odnosu
zajednice prema osobama sa invalidi-
tetom, dr. Sano Koutoub Moustapha,
profesor islamskog prava i njegovih
naela na Internacionalnom uni-
verzitetu u Maleziji, kae: Svjesni
smo injenice da je psihiko i fiziko
zdravlje jedna od velikih dunjalukih
blagodati na kojima trebamo zahva-
ljivati svome Gospodaru. Istodobno,
bolest, bilo da je mentalne ili fizike
naravi, je Boiji ispit za ovjeanstvo.
Stoga, trebamo biti strpljivi i zahval-
ni Allahu na svemu to On daje. U
muslimanskom drutvu, osobe sa in-
validitetom uivaju punu pozornost i
sve vrste pomoi i lijeenja. Oni ne
bi smjeli biti predmet bilo kakve vr-
ste ponienja, odbijanja ili diskrimi-
nacije na temelju svog zdravstvenog
stanja. Nadalje, muslimanska zajed-
nica duna je pruiti im sve to im je
potrebno i to e im biti od pomoi.
Primjena restriktivnih mjera prema
njima (ogranieno kretanje, izolacija)
dolazi u obzir samo ako se dokae da
je to u interesu njihovog lijenikog
tretmana. Dakle, oni ne bi trebali biti
izolirani radi izolacije, nego radi lije-
enja i ukazivanja potrebne pomoi.
Islamski uenjaci su jednoglasni u
tome da e se, ukoliko ti ljudi budu
zanemareni, naputeni ili izloeni po-
niavanju i maltretiranju, cijela zajed-
nica smatrati grjenom i odgovornom
(fardi-kifaje). U pogledu ispunjavanja
njihovih prava, posebna odgovornost
lei na politikim strukturama dra-
ve, visokopozicioniranim dravnim
funkcionerima i institucijama koje su
zaduene za praenje stanja ljudskih
prava i donoenje adekvatnih zakona
kojima e biti zatiena prava oso-
ba sa invaliditetom i sprijeena bilo
kakva vrsta njihove diskriminacije.
(Izvor: www.islamonline.net, Ask
The Scholar)
Izostajanje sa nastave radi dume
Imam problema sa nastavnicom ru-
skog jezika zbog dume, jer nee da
me pusti sa asa, tako da ponekad
proputam dumu i zbog toga vas
pitam da li je meni dozvoljeno da
odem klanjati dumu i da li mi je
opravdan razlog ako izostavim as?
Dr. Enes Ljevakovi, fetva-i-emin
Situacija koju spominjete vjerno od-
slikava diskriminatorsku poziciju
muslimana kada je rije o moguno-
sti njihovog prisustva duma-namazu
bez bojazni kako e reagirati posloda-
vac ili neko drugi, za razliku od kra-
na i jevreja koji bez problema mogu
prisustvovati svojim sedminim mo-
litvama u hramovima, subotom od-
nosno nedjeljom. Muslimanima to
zakonom, naalost, jo uvijek nije
omogueno. Muslimani su duni da
se izbore za zakonsko pravo da mogu
prisustvovati duma-namazu, a za to
je dovoljno sat vremena. Vama savje-
tujemo da prisustvujete dumi kada
moete, da se nastojite izboriti za to
svoje legitimno pravo u koli, a kada
vam to ne dozvole, imate opravdanje.
(Izvor: www.rijaset.ba, odgovori na
pitanja, arhiva fetava)
Koritenje dravne imovine u
privatne svrhe
Es-selamu alejkum ve rahmetulla-
hi ve berekatuhu! Kakav je propis
upotrebe vladinog vozila u vlastite
svrhe?
Administracija portala www.isla-
monline.net
Alejkemus-selam ve rahmetulla-
hi va berekatuhu. U ime Allaha,
Milostivog i Samilosnog. Svaka
Briga o osobama sa invaliditetom
56
hvala i zahvala pripadaju
Allahu, i neka je mir i spas
na Njegovog poslanika
Muhammeda, sallallahu
alejhi ve sellem. Cijenjeni
brate, elimo ti se zahvali-
ti na ovom zanimljivom i
praktinom pitanju. Neka
Allah pomogne tebi i
nama u potivanju i izvr-
avanju islamskih naela.
Javna imovina je potova-
na i zatiena u islamu. U
Kuranu i sunnetu nalaze
se jasna i stroga upozo-
renja u vezi bilo koje po-
vrede bez obzira koliko
ona izgledala neznatna u
oima onoga koji to ini
javnog interesa ili imovi-
ne. Odgovarajui na ovo
pitanje, ejh Muhammed
ibn Salih el-Usejmin,
Allah mu se smilovao,
rekao je: Koritenje vla-
dinog vozila ili bilo koje
druge vrste imovine koja
pripada dravi, kao to je
fotokopirni ureaj, printer
i sl., za line potrebe, nije
doputeno, jer je to suprot-
no namjeni ove vrste imo-
vine, a ona je koritenje za
javni interes. Osoba koja
dravnu imovinu koristi
u privatne svrhe, ini je-
dan vid nasilja prema svim
ostalim graanima kojima
je ta privilegija uskrae-
na. Ono to pripada svim ljudima,
nije dozvoljeno koristiti za ostvari-
vanje vlastitih interesa. Dokaz za
to je da je poslanik Muhammed,
sallallahu alejhi ve sellem, zabranio
gulul (uzimanje dijela ratnog plije-
na samo za sebe), jer je ratni plijen
javno vlasnitvo. Ako znamo da do-
tina osoba koristi dravnu opremu
ili vozilo za svoje potrebe, duni smo
takvoj osobi uputiti savjet i objasni-
ti joj da je to to radi haram (strogo
zabranjeno). Ukoliko prihvati na
savjet, cilj je ostvaren, a ukoliko to
odbije, prelazimo na sljedei korak,
a on je da o svemu tome izvijesti-
mo nadlene organe u cilju sprea-
vanja povrede javnog dobra, to e
se smatrati vrstom potpomaganja u
me bratu i kada
ini nepravdu i
kada mu se ini neprav-
da. Prisutni su upitali:
Allahov Poslanie, ja-
sno nam je da mu treba-
mo pomoi kada mu se
ini nepravda, ali kako
emo ga pomoi kada on
ini drugima nepravdu?
Pomoi ete mu tako to
ete ga sprijeiti u inje-
nju nepravde, odgovori
Poslanik, sallallahu alej-
hi ve sellem. (Buharija)
(Izvor: www.islamonline.
net, Ask The Scholar)
Menstruacija nakon nastupanja
namaskog vremena
Ako se kod ene pojavi krv nakon
nastupanja namaskog vremena,
kako e postupiti? Da li je du-
na, nakon to se oisti, naklanjati
namaz u ijem je vremenu dobila
hajz?
ejh Muhammed ibn Salih
el-Usejmin
ena koja je dobila menstruaciju
el-Usejmin el-Usejmin
(hajz) nakon nastupanja namaskog
vremena (npr. pola sata nakon na-
stupanja podne-namaza) duna je,
nakon to se oisti, naklanjati namaz
ije je vrijeme poelo kada je ona jo
uvijek bila ista, jer Allah kae:
vjernicima je propisano da u odreeno
namaza, od nje se, kao i u prethod-
nom sluaju, trai da obavi namaz
ije je vrijeme na isteku. To potvru-
ju Poslanikove rijei: Ko obavi je-
dan rekat sabah-namaza prije izlaska
sunca, obavio je sabah-namaz na vri-
jeme, i ko obavi jedan rekat ikindija-
namaza prije zalaska sunca, obavio je
ikindiju na vrijeme. (Buharija, 579.;
Muslim, 607.) A Allah najbolje zna!
(Izvor: Medmu fetv ve resil, Medmu fetv ve resil Medmu fetv ve resil
11/276.)
Hamajlija oko hazreti Fatime
Jasan mi je stav islama u vezi s
talismanima i hamajlijama, me-
utim, objasnite mi ta je sa tzv.
okom hazreti Fatime, koje je
kod Bonjaka dosta zastupljeno,
posebno me interesuje simbol oka
koji inae pripada masonima i nji-
ma slinim.
Dr. Enes Ljevakovi, fetva-i-emin
Hvala Allahu i neka je mir i spas na
poslanika Muhammeda, sallallahu
alejhi ve sellem, njegovu asnu po-
rodicu i njegove ashabe. Vjerovatno
se tim simbolom misli na zatitu od
uroka i sl. Meutim, takvo vjerova-
nje nema erijatsku osnovu i uteme-
ljenje, ve spada u oblike sujevjerja
i praznovjerja, ako ne i irka, te ga
muslimani ne bi trebali koristiti u
bilo koje svrhe i bilo kojim povodom
i razlogom. (Izvor: www.rijaset.ba,
odgovori na pitanja, arhiva fetava)
57
Islamski
uenjaci su
jednoglasni
u tome da e
se, ukoliko
ovi ljudi budu
zanemareni,
naputeni
ili izloeni
poniavanju i
maltretiranju,
cijela
zajednica
smatrati
grjenom.
58
Ne tuguj, nego Mu uputi
iskrenu dovu, u nevolji i
blagostanju, tajno i javno.
Od Njega trai pomo u
nevoljama jer je On Taj koji
davljeniku prua slamku
spasa, upuuje zalutalog,
olakava iskuenje, pomae
obespravljenom, lijei
bolesnog i odagnava nevolje.
Ne tuguj kada zna da
je Allah s tobom, jer uz
potekou dolazi i olakanje,
s tegobom ide i rahatluk,
poslije tuge dolazi radost,
poslije straha sigurnost, a
brigu smjenjuje smirenost
P : S P
S
lavljen neka je Onaj koji se svakog
asa neim zanima (Er-Rahman,
29.), koji odagnava brige, rjeava
nevolje, upuuje zbunjenoga, oprata
onome ko je iskuan, bogataa ini
siromahom, siromaha pretvara u bo-
gataa, pomae obespravljenom, sudi
nasilnom, pokriva sramote,
prima pokajanje, pouava
neznalice, uzdie jedne, a
druge poniava. On je Taj
koji se odaziva nevoljniku
kada Ga zamoli, otklanja
zlo i ini vas namjesnicima
na Zemlji. Uzvieni Allahu,
dostavi na salavat onome
kome salavat i selam upuu-
ju meleki i blagoslovi onoga
kome si dao istou Adema,
spoznaju ita, mudrost Lu-
kmana, iskrenu vjeru Ibra-
hima, predanost Ismaila,
glas Davuda, dobrotu Jaku-
ba, strpljivost Ejjuba, snagu
Musaa, potporu Haruna,
skromnost Jahjaa, radosnu
vijest Isaa, ljepotu Jusufa.
Uini ga blagoslovljenim
meu prijanjim i potonjim
narodima i meu asnom
skupinom Meleul-Eala do
Dana sudnjega.
Sve je u Knjizi jasnoj
Posmatrajui savremeno drutvo
uoio sam nekoliko stvari koje bi se
mogle smatrati razlozima tuge i brige
kod ljudi. Najprije su to dunjalu-
ke tekoe. Na Gospodar nam je
Zemlju uinio prolaznim stanitem, a
dobro i zlo nam uinio isku-
enjem da bi vidio ko e od
nas ljepe postupati. Ljudi
na Zemlji ulau odreene
napore kako bi se domogli
opskrbe koju im je Allah
propisao ostavljajui dio i
onima koji dolaze poslije.
Opskrbu je na Gospodar
zagarantirao svim Svojim
stvorenjima rekavi u a-
snom Kuranu: Na Zemlji
nema nijednog ivog bia a
da ga Allah ne hrani. On zna
gdje e koje boraviti i gdje e
sahranjeno biti. Sve to ima u
jasnoj Knjizi (Hud, 6.). Ono jasnoj Knjizi jasnoj Knjizi
to je propisano ovjeku,
to e mu i doi, a ono to
nije, to e ga mimoii ma-
kar se cijeli dunjaluk potru-
dio oko toga. Rukovoen
time, Hasan Basri rekao je:
Spoznao sam da moju na-
faku nee pojesti niko drugi
pa mi se srce smirilo. Kako
onda da se alosti i brine
zbog nafake kada te je Allah
opskrbio jo dok si bio u utrobi maj-
ke, a i dok si bio dijete kada nisi mo-
gao koristiti ni zube, ni noge, ni ruke.
Pero e pisati,
Kutak za mlade
a ti e biti nagraen
Znakovi na putu: Odlomci iz knjige La tahzen, inne meal usri
jusra / Ne tuguj, poslije tekoe, uistinu, dolazi olakanje
Ne tuguj, jer ti
tugovanje nee
donijeti korist.
Naprotiv, uz
tugovanje ti
nee koristiti ni
prostrana kua,
obilan imetak i
estita eljad,
a to su ukrasi
dunjalukog
ivota.
59
Onaj ko zbog toga tuguje, ima loe
miljenje o Onome koji ga je stvorio.
Tu je i pitanje sudbine. Allah, d..,
stalno iskuava Svoje robove, s ime
oni moraju biti zadovoljni. Tako je Ali
ibn Ebi Talib rekao jednom ovjeku:
Ukoliko bude zadovoljan i osaburi
(u nevolji), pero e pisati, a ti e biti
nagraen. Kroz sljedee redove e-
lim olakati onima koji su pogoeni
iskuenjem, obveseliti one koji tugu-
ju i ukazati na put istine onima koji
su u nedoumici i to uputom Kurana,
rijeima Muhammeda, a.s., mudro-
u mudraca, savjetima naih velika-
na i lijenika. Stoga sam ove redove
i naslovio sa Ne tuguj, poslije teko-
e, uistinu, dolazi olakanje. Dragi
brate, znaj da ukoliko ide nekim pu-
tem pa nailazi na prepreke, ukoliko
krene otvoriti neka vrata pa ih nae
zakljuanim, ili ukoliko trai pomo
od onih koji ti je mogu pruiti, dobro
znaj da su prepreke i zakljuana vrata
tu kako bi se odluio za Njegova vrata
i da su popucala uad tu kako bi se
uhvatio za Njegovo ue. Znaj da On
iekuje tvoje rijei: Ja Rabbi!
Kuran zabranjuje tugovanje
Ne tugujmo, nego se pre-
pustimo asnim kuranskim
vrtovima, uberimo vjene i
neprolazne plodove isti-
ne kojima emo odagnati
tugu i naa srca liiti a-
losti. Uzmimo kuranske
pouke kojima emo vra-
titi sjaj oima koje prekri
tuga i srcima koja obuze
strah.
Ponekad se u ajetima
koji zabranjuju tugova-
nje Al lah, d.., obraa
Poslaniku: Ne pruaj poglede svoje
na ono to Mi dajemo na uivanje
nekima od njih i ne budi tuan
zbog njih (El-Hidr, 88.);
I ne tuguj za njima, i neka ti
nije teko zbog spletkarenja njihova
(En-Nahl, 127.);
Neka te ne aloste oni koji srlja-
ju u nevjerstvo (Ali Imran, 176.);
A onaj ko ne vjeruje, pa, neka te
ne zabrinjava nevjerovanje njegovo
(Lukman, 23.);
I nek te ne aloste rijei njihove;
Mi, doista, znamo i ono to oni kri-
ju i ono to pokazuju ( Jasin, 76.).
Na drugom mjestu, kuranski
ajeti podsjeaju nas da je
Muhammed, a.s., tokom boravka
u peini, naredio Ebu Bekru da se
ne brine:
...i kada je on rekao drugu svo-
me: Ne brini se, All ah je s nama!
(Et-Tevbe, 40.).
Ponekad, opet, Allah
nareuje Poslaniku i as-
habima da ne tuguju zbog
gubitaka i tekoa tokom
bitaka pa kae:
I ne gubite hrabrost i ne
alostite se; vi ete pobijedi-
ti ako budete pravi vjernici
(Ali Imran, 139.).
Katkad Uzvieni oba-
vjetava one koji vjeruju
i rade dobra djela da za njih nema
straha niti alosti, kao u ajetima:
O robovi Moji, za vas danas stra-
ha nee biti, niti ete i za im tugova-
ti! (Ez-Zuhruf, 68.); ti! ti!
Uite u Dennet, nikakva straha
za vas nee biti, i ni za im vi neete
tugovati! (El-Araf, 49.); tugovati! tugovati!
Nee ih brinuti najvei uas (El-
Enbija, 103.);
Njih eka nagrada od Gospodara
njihova; niega se oni nee bojati i
ni za im oni nee tugovati (Bekare,
62.);
...i oni koji uputstvo Moje budu
slijedili niega se nee bojati i ni za
im nee tugovati (Bekare, 38.);
Neka se zato oni koji vjeruju i do-
bra djela ine niega ne boje i ni za
im nek ne tuguju (El-Enam, 48.);
I neka se niega ne boje i ni za
im nek ne tuguju Allahovi tienici
(Junus, 62.).
More nije
potopilo
Musaa, a.s.,
zbog jakih i
iskrenih rijei:
Gospodar moj
je sa mnom,
On e mi put
pokazati (E-
uara, 62.).
60
Govorei o stanovnicima
Denneta, Allah, d.., kae:
Hvaljen neka je Allah koji je od nas
tugu odstranio! (Fatir, 34.). tugu odstranio! tugu odstranio!
Ponekad Allah, d.., nareuje
vjerovjesnicima, poput Luta, a.s., da
ne tuguju:
Ne boj se i ne brini se! rekoe
oni mi emo tebe i porodicu tvoju
spasiti (El-Ankebut, 33.). spasiti spasiti
Merjemi se Allah, d.., obraa
rijeima:
...i melek je, koji je bio nie nje,
zovnu: Ne alosti se! (Merjem, 24.). zovnu: Ne alosti se! zovnu: Ne alosti se!
Allah smiruje srce Musaove majke
kada ga je stavljala u vodu rijeima:
....i ne strahuj i ne tuguj (Kasas, 7.). ....i ne strahuj i ne tuguj ....i ne strahuj i ne tuguj
Potom pojanjava Musau, a.s.:
Mi smo te majci tvojoj povratili da
se raduje i da vie ne tuguje (Taha, se raduje i da vie ne tuguje se raduje i da vie ne tuguje
40.).
Zato ne tuguj, jer tugovanje tvoj
ivot ini teim i zatamnjuje svjetlost
tvoga srca.
Ne tuguj, jer tugovanje nije po-
hvalno, ni neophodno, ni poeljno,
nego je dodatni teret na tvojim ple-
ima. Kae Allahov Poslanik, a.s.:
Muslimana ne pogodi briga, tuga ili
umor a da mu Allah time ne opro-
sti grijehe (Prenosi ga Ahmed u
Musnedu, 11388.).
Budi otvorena srca, nasmijana lica
i due sretne i zadovoljne onim to joj
Allah, d.., odredi.
Ne tuguj, jer ti tugovanje nee do-
nijeti korist. Naprotiv, uz tugovanje
ti nee koristiti ni prostrana kua,
obilan imetak i estita eljad, a to
su ukrasi dunjalukog ivota. Tvoj
brani ivot, uz tugovanje, nee uro-
diti plodom niti e ti poslovi ii za
rukom.
Ne tuguj sve dok ima jezik koji
Allaha spominje i srce koje Mu
zahvaljuje.
Ne tuguj, jer tugovanje preusmje-
rava tvoj ivot od sree ka nesrei,
od prostranog rahatluka ka tijesnoj
tamnici, od hladovinom okovane ba-
e ka vreloj pustinji, od ljubavi ka
mrnji.
Ne tuguj, Allah je s nama
Ove rijei rekao je Muhammed,
a.s., svome prijatelju koji se pobo-
jao rekavi: O Allahov Poslanie,
kada bi bilo koji od njih pogle-
dao u pravcu svojih nogu, vidjeli
bi nas! Muhammed, a.s., tada ga
upita: O Ebu Bekre, ta misli o
dvojici s kojima je Allah trei?
Vidjevi kako zabrinutost u srcu
njegova prijatelja raste, ali ne zbog
vlastitog ivota nego zbog ivota
njegovog voljenog Muhammeda,
a.s., on obveseljava i bodri njego-
vo srce govorei: Ne tuguj, Allah
je s nama (Et-Tevbe, 40.). Uistinu
je Allahov Poslanik garancija si-
gurnosti stanovnika Zemlje jer
Uzvieni poruuje: ...a Allah ih
nee kazniti sve dok si ti meu nji-
ma (El-Enfal, 33.). Tako je Allah
poslao pauka koji je na ulazu u pe-
inu ispleo mreu i tako ih spasio
spletki nevjernikih.
Ibn Kajjim to ovako opisu-
je: Nakon to su se odmakli od
Mekke, Ebu Bekr se sve vie bri-
nuo. Spominjao bi Jesrib pa bi
iao ispred Muhammeda, a.s., pa
bi spominjao potjernicu i iao iza
njega ili s njegove desne pa lijeve
strane sve dok nisu doli do pei-
ne. Ebu Bekr je prvi uao kako bi
se uvjerio da je to sigurno skro-
vite. Allah je dao da tu izraste
drvo koga prije nije bilo kako bi
im napravilo hladovinu i zavaralo
potjernicu. Potom je doao pauk
koji je na ulazu ispleo svoju mreu.
Allah, d.., posla dva goluba koji
svie gnijezdo koje zapravo bijae
koprena oima nevjernika.
Ne tuguj kada zna da je Allah
s tobom!
Ne tuguj, nego Mu uputi iskre-
nu dovu, u nevolji i blagostanju,
tajno i javno. Od Njega trai po-
mo u nevoljama jer je On Taj koji
davljeniku prua slamku spasa,
upuuje zalutalog, olakava isku-
enje, pomae obespravljenom, li-
jei bolesnog i odagnava nevolje.
Ne tuguj kada zna da je Allah
s tobom, jer uz potekou dolazi
i olakanje, s tegobom ide i ra-
hatluk, poslije tuge dolazi radost,
poslije straha sigurnost, a brigu
smjenjuje smirenost.
More nije potopilo Musaa,
a.s., zbog jakih i iskrenih rijei:
Gospodar moj je sa mnom, On e
mi put pokazati (E-uara, 62.).
Gospodar moj je sa mnom, On e Gospodar moj je sa mnom, On e
mi put pokazati mi put pokazati
Zbog vrstog pouzdanja u
Allaha, d.., vatra nije prila
Ibrahima, a.s.: O vatro, posta-
ni hladna i spas Ibrahimu! (El- ni hladna i spas Ibrahimu! ni hladna i spas Ibrahimu!
Enbija, 69.).
Iz istog razloga murici ne sti-
goe do Muhammeda, a.s., iji je-
zik iskreno prozbori: Ne tuguj,
Allah je s nama!
Zato ne tuguj i ne boj se nikoga
osim Allaha, d.., i ne jadikuj, jer
pomo dolazi jedino od Allaha.
Ne tuguj: Ako vi dopadate rana,
i drugi rana dopadaju. A u ovim
danima Mi pobjedu dajemo sad jed-
nima, a sad drugima, da bi Allah
ukazao na one koji vjeruju i odabrao
neke od vas kao ehide a Allah ne
voli nevjernike (Ali Imran, 140.).
Ne tuguj, nego uzimaj pouku od
onih koji su ivjeli prije i pogledaj
kako smo postupali prema onima
koji bijahu dobri i kako se osveti-
smo nasilnicima.
I ne alosti se zbog njih i neka ti
ne bude teko zbog spletkarenja
njihova
Ove rijei objavljene su kao pot-
pora Poslaniku, a.s., nakon bitke
na Uhudu, posebno zbog toga to
je tu ivot izgubio njegov amida
Hamza ibn Abdul-Muttallib. Ibn
Mesud, r.a., veli: Nismo vidjeli
Allahovog Poslanika da je ikada
plakao tako kao to je plakao za
Hamzom. Habbab veli: Nismo
imali kef ina u koje bismo umotali
Hamzino tijelo osim jednog ogrta-
a. Kad bismo ga stavili preko gla-
ve, noge bi ostale nepokrivene, a
kada bismo pokrili noge, vidjela se
glava. (Biljei ga Ahmed u svome
Musnedu)
Muhammed, a.s., toliko se ra-
stuio zbog pogibije svog amide
Hamze da se zakleo da e zbog njega
pogubiti 70 nevjernika pa mu Allah,
d.., objavljuje: Ako hoete da na
nepravdu uzvratite, onda uinite to
samo u onolikoj mjeri koliko je vama
uinjeno; a ako otrpite, to je, doista,
bolje za strpljive. Strpljiv budi! Ali,
strpljiv e biti samo uz Allahovu po-
mo. I ne tuguj za njima i neka ti
nije teko zbog spletkarenja njihova.
(En-Nahl, 126.-127.).
61
P: A N -S
P : S I
D
a bi ovjek uspio na nekom putu ili
u nekom poduhvatu, potrebno je
da slijedi i potuje, za to predviena,
uputstva, propise i metode. Kuranskim
argonom kazano: U kue, na vrata njiho-
va, ulazite (prijevod znaenja El-Bekare, va, ulazite va, ulazite
189.). Sve to je uzvieniji cilj koji pojedinac
ili zajednica eli ostvariti, to je vea obave-
za u iznalaenju najboljih, najpotpunijih i
najpristupanijih puteva koji njemu vode.
Ispravno razumijevanje Kurana, bez sum-
nje, spada u sami vrh uzvienih i asnih
ciljeva. Nema boljeg naina da se pronikne
u sutinu i duu kuranske poruke od onog
koji su slijedili Poslanikovi ashabi, Allah
njima bio zadovoljan. Njihov
sistem itanja i prouavanja
Kurana specifian je po tome
to oni nisu prelazili sa ajeta na
ajet, sa jedne kuranske cjeline
na drugu, dok u potpunosti
nisu razumjeli njihovo znaenje
i sadraj, a zatim ih primijenili
u praksi. ivo ih je interesiralo
i sadraj, a zatim ih primijenili i sadraj, a zatim ih primijenili
da li ajet sadri neku vjersku
doktrinu, pa da u nju vrsto po-
vjeruju, ili vijest o onome to je
bilo i to e biti, pa da to prihva-
te kao istinu, ili zakon (naredbu
i zabranu), pa da se po njemu
vladaju. Posmatrali su deava-
nja oko sebe, ono to se doga-
alo njima i drugima, i poku-
avali ih razumijevati u duhu kuranske
poruke. Svoje rijei i djela svakodnevno
su vagali kuranskom vagom. Kako ostati
vrst na istini, sauvati se zla i udaljiti od
tete, bila je njihova preokupacija. Saznanja
koja su crpili iz kuranskih ajeta izdano su
im pomagala u tome i bila su
njihov nepresuni izvor inspira-
cije i motivacije.
Kuransko blago
U kontaktu sa ljudima
nastojali su primjenjivati nje-
gove moralne norme i nae-
la. Na umu im je, u svakom
trenutku, bila injenica da je
Kuran govor Sveznajueg i
Sveobavijetenog upuen njima, i da se od
njih, bezuvjetno, trai da ga ispravno razu-
miju i u skladu s njim postupaju. Ukoliko
eli da se i tebi otvore vrata kuranskih
riznica, proire horizonti spoznaje i dua
i srce prosvijetle uputom, mora slijediti
njihov put, zaodjenuti se oz-
biljnou i uloiti maksimalan
napor u prouavanju i razumi-
jevanju Kurana. To e ti, u tra-
ganju za kuranskom istinom,
znatno skratiti put i potedjeti
te nepotrebnog troenja snage
i energije, a ako uz to jo na-
ui osnove arapskog jezika, i
upozna se sa najznaajnijim
detaljima Poslanikovog ivoto-
pisa (razliite ivotne situacije,
odnos prema prijateljima i ne-
prijateljima, ponaanje u mir-
nodopskim i ratnim uvjetima,
nain komunikacije), ostvarit
e vrhunac traenog. Onoga
momenta kada ovjek shvati da
se u Kuranu nalazi pojanjenje
za svaku stvar, da je u njemu
garancija i podsticaj za ostvari-
vanje svih vrsta koristi i upozo-
renje na sve ono to mu moe
tetiti, na ovom i buduem svi-
jetu, i kroz ovo pravilo bude po-
smatrao svaki proli, novona-
stali i budui dogaaj, doi e
u posjed ogromnog kuranskog
blaga i osjetit e mnoge njegove
blagodati i plodove.
Kuran je govor
upuen meni i tebi
Pravila razumijevanja Kurana (I)
Nema boljeg
naina da se
pronikne u
sutinu i duu
kuranske
poruke od onog
koji su slijedili
Poslanikovi
ashabi, Allah
njima bio
zadovoljan.
62
obian dan
Sasvim
Iz minute u minutu
Razmiljanja
U novinama, doista, sve same
razonodne zanimljivosti.
Onaj to rui dravu, i
dalje rui, oni to brane,
slabo postavljaju odbranu,
oni to kradu, imaju super
odbranu, i tako, red ovoga,
red onoga. Politika, kultura,
zanimljivosti, sport
P: A M
U
stao sam u uobiajeno vrijeme. Laga-
no spremanje za posao i pogled kroz
prozor. Kia i prohladno. Mislim da
u ipak autom. Kada se sjetim mokrih ki-
obrana i mirisa u tramvaju, nekako mi se
ne da ii javnim prijevozom. Na kraju ne-
to u uti na radiju vozei se prema kan-
celariji. Ima neto u ovim pregovorima o
ustavnim reformama, interesuje me kako
ide, kako e zavriti i kakve sve zavrzlame
oekuju pregovarae.
Kakva drava, takvi i ombudsmeni
Okreem radio stanice dok polah-
ko izlazim iz svoga naselja i ukljuujem
se na sarajevsku ilu kucavicu. Ovdje
muzika, ondje muzika. Naletih na vi-
jesti, ali nita o ustavu. Spiker govori
o buri u parlamentu Federacije BiH jer
su ombudsmeni za ljudska
prava poslali izvjetaj u ko-
jem ocjenjuju vrh Islamske
zajednice kao kriminogen.
Za trenutak ne vjerujem.
Glas sa radija navodi imena
poslanika koji su protestirali,
itaju se izvodi iz izvjetaja.
Loe da loije ne moe biti.
Znai, fakat je takav izvje-
taj napisan! Ostade mi ime
Ivana Muse u svijesti jer vrlo
lucidno i provokativno ree:
Ja u pitati svoga kardi-
nala s kakvom se bandom
i lopovima to on sastaje u
Meureligijskom vijeu?
Nejasno mi je da na funk-
ciji ombudsmena mogu biti
osobe koje paualno reu
i evaluiraju. Prestanem se
iuavati jer sam pomi-
slio na trenutnu harangu
koja se vodi protiv islama i
IZ-a, tako da naoh neko
objanjenje za njihovo dje-
lovanje. Pa ivimo u zemlji
bez sistema i odgovornosti
odgovornih, pomislim. Zato bi om-
budsmeni bili drugaiji. Vremenske
prilike postajale su sve tmurnije, a
dan je bivao sve turobniji. Kiilo je,
mrailo se, bez konkurencije dan za
spavanje i izleavanje. Ipak sam uzeo
nekoliko knjiga da proitam
odreene dijelove, provje-
rim neke navode i napravim
analizu. Ne treba ljenariti
jer bi se moglo i oboljeti od
toga. S obzirom da u zadnje
vrijeme ne pijem kahvu, aj
kao nadomjestak nije toliko
uspjean da bi mi pomogao
fokusirati se na rad. Moda
bi pauza dobro dola nakon
dva-tri sata itanja i zapisiva-
nja! Naravno, pauza! Skoro
kao borbeni pokli odjekuje
u glavi. Pau za, pau za!
Pravo rjeenje za izbjegava-
nje rada i kvalitetan oblik
samoobmane. Valjda se u
insanu pojavi trun samokri-
tinosti pa onda kae sebi
hajde kada pauzira, uzmi
novine, neto proitaj da ti
vrijeme ne prolazi uzalud.
Prihvati da je u tampi sve
razonoda, tako te nee nita
negativizirati. U novinama,
doista, sve same razonodne
zanimljivosti. Onaj to rui
dravu, i dalje rui, oni to brane, sla-
bo postavljaju odbranu, oni to kradu,
imaju super odbranu, i tako, red ovoga,
Valjda se
u insanu
pojavi trun
samokritinosti
pa onda kae
sebi hajde
kada pauzira,
uzmi novine,
neto proitaj
da ti vrijeme
ne prolazi
uzalud.
63
red onoga. Politika, kultura, zanimlji-
vosti, sport. Najvie sam se zadrao na
lanku koji je prenio da se u vicarskoj
vosti, sport. Najvie sam se zadrao na vosti, sport. Najvie sam se zadrao na
odrao referendum na kojem se govo-
rilo o minaretima. Nekakva njihova
stranka, desniarska bezbeli, sakupila
dovoljan broj potpisa za organiziranje
referenduma o zabrani gradnje mina-
reta. Ubrzo e i damija, pomislih i
nasmijeih se samozadovoljno, jer pro-
niknuh, prema vlastitom ubjeenju, u
namjere Evropljana.
Evropska uljudba
vicarci izili na taj narodni skup i
dali podrku. Dosadili im minareti, a
kako kau, po damijama se skupljaju
fundamentalisti i teroristi, ele erijat-
ski zakon koji je neto totalno drugai-
je od vicarske demokratske tradicije.
Ma naravno! Sada u moi likovati,
govoriti prijateljima koji imaju poziti-
van stav spram evropske uljudbe kako
je sve to la i besmislica. Pomislim, a
onda se pokajem brzo, to ti ljudi idu
iz svojih zemalja, zato se sada ne bi
svih 400 hiljada muslimana odselilo iz
vice. Uh, naivno brate! Ali malo pre-
svih 400 hiljada muslimana odselilo iz svih 400 hiljada muslimana odselilo iz
raunam, u Francuskoj slini problemi,
Njemaka kree tim putem... ma puno
je to naroda. Sila je to, finansijska i
demografska. Ostavim se, ipak, tih
neplodnih i razmiljanja zasnovanih
na frustraciji te odem u
kancelariju. Ipak ja moram
napisati neke lanke, imam
rokove, odoh itati i bilje-
iti. Radio sam, fin tempo.
Stiglo se neto i uozbiljiti.
Na povratku kui nisam ni-
ta elio sluati, itati nisam
mogao jer vozim. Tamam.
Neka kia dobuje po autu.
Sarajevski semafori, ukljue-
nja, prikljuenja. Rado bih
sada nekoga kritikovao, ali
pomisao na ruak pomaga-
la mi je da ostanem saburli.
Glad je bila velika, a brzo u kui, ako
Bog da! Tako i bi! Ruak, a potom igra
sa djecom. Poslijepodnevna kahva/aj.
Prijalo je. Malo razgovora o provede-
nom vremenu, ta je ko radio. Supruga
je stalno neto po kui spremala, kako
kae, a uvijek izgleda da se nita ne
radi. Postala sam prava domaica ot-
kako sam na porodiljskom, kae ona, i
kao da mi malo prigovara. Pokuavam
biti cool, dobacim neku finu rije, nije
mi do rasprave. Shvatam, ali ne vidim
ta se oko toga treba priati. itav svi-
mi do rasprave. Shvatam, ali ne vidim mi do rasprave. Shvatam, ali ne vidim
jet tako funkcionira. A moda sam i
oguglao, tipino muki. Petogodinji
sin je gledao onu smijenu ivotinju
u Ledenom dobu, malo igrao igri-
ce na kompjuteru. Sedmomjesena
beba mi nije nita rekla. Tek se malo
nasmijeila. Kaem da u gledati dnev-
nik, nemam nikakvih obaveza pa sam
kui veeras.
Opsjene i podvale svakodnevnice
Vidjeh najavu za federalni u kojem
kau da ih je IZ napala, a oni, eto, objek-
tivni do sri i rtve reisa Ceria. Iznervirah
se. Ma neu vijesti niti dnevnik gledati, ne
interesuju me. Sjednem malo za kompjuter,
da provjerim mail i jo nekoliko stvarica
da prebacim sa sticka. To traje dugo, beba
u rukama, a stariji dosauje sa pitanjima,
potpitanjima, insistiranjima i svim osta-
lim nainima kojima se privlai panja.
Vrijeme tako brzo leti. Jo malo i treba u
krevet. Ukljuim televizor, isto informa-
tivno, puka navika. Promijenim nekoliko
kanala. Vidim da na jednoj lokalnoj tele-
viziji prikazuju film. Privukli
su mi panju pokrivena ena
sa djetetom, frka, auti i pucnja-
va. Da vidim, rekoh malom
od godina 5, ta je ovo. Policija
i tajna sluba neke zapadne
zemlje progone islamiste koji
imaju bombe, eksploziv, ta li, i
velika su opasnost za sigurnost
njihove zemlje. Koliko sam mo-
gao uhvatiti, ovi koje progone
su obrazovani muslimani koji
su svoje znanje iskoristili da bi
ubijali i remetili red na Zemlji.
Eeee, Boe dragi! Sada sam
skroz naskroz puko. Najbolje
ugasiti. Idemo na spavanje, ka-
em. Supruga e sa djecom, ja
u u drugu sobu. Ugasim kom-
pjuter i uzmem Kuran. Prouim ajet-dva.
Proitam prijevod: I u rog e se puhnuti, i
umrijet e on i na nebesima i on na Zemlji,
ostat e samo on koje bude Allah odabrao;
poslije e se u rog po drugi put puhnuti i oni
e, odjednom ustati i ekati. I Zemlja e svje-
tlou Gospodara svoga zasjati i Knjiga e se
postaviti, vjerovjesnici i svjedoci e se dovesti,
i po pravdi e im se svima presuditi, nikome
se nee nepravda uiniti; svako e dobiti to
je zasluio, jer On dobro zna ta je ko radio
(Ez-Zumer, 68.-70.). Obuzme me jeza, te
odjednom zaboravih na dnevne dogaaje.
Ipak, malo potom kada su se pojavili u mo-
joj svijesti, nisu proizvodili nervozu. Jaali
su nadu u Gospodarovu milost i pravdu.
Klanjah vitr-namaz. Legoh miran i zado-
voljan, spreman sutra kroiti u nove opsje-
ne i podvale svakodnevnice.
Da vidim, rekoh
malom od
godina 5, ta
je ovo. Policija
i tajna sluba
neke zapadne
zemlje progone
islamiste koji
imaju bombe,
eksploziv,
ta li, i velika
su opasnost
za sigurnost
njihove zemlje.
No comment
Zbog Dodika razmiljam da vie ne idem na
posao!
Zbog Dodika razmiljam da vie ne idem na Zbog Dodika razmiljam da vie ne idem na
Boko eko, glavni revizor Glavne
slube za reviziju javnog sektora RS
- Imam podrku javnosti i nekih
medija, ali ljudi kojima ovdje ruko-
vodim su isprepadani.
San, 9. decembar 2009.
Drago Kalabi je plaena narikaa
Dragan avi, predsjednik novo-
osnovane stranke DP opisuje Dragana
Kalabia, uticajnog lana Dodikovog
SNSD-a, Press, 9. decembar 2009.
Pet mjeseci trebalo da dokae da je iva
Nuri Salihovi (1950) iz Voljavice
kod Bratunca trebalo je pet mjeseci
da dokae da je iva, nakon to ju
je izvjesni abi proglasio mrtvom.
da dokae da je iva, nakon to ju da dokae da je iva, nakon to ju
Glas Srpske, 8. decembar 2009.
Na smrt pretukao majku i otiao da proeta
pse
Dalibor Bara (33) iz Banjaluke na
smrt premlatio svoju majku Boanu
(58), a potom pozvao policiju i zlo-
in pokuao da prikae kao prirodnu
smrt.
Press, 9. decembar 2009.
Maloljetnici rade u treoj smjeni
Iz Djeije ambasade upozoravaju da
u RS nelegalno radi oko 2.000 malo-
ljetnika i to uglavnom treu smjenu
u ugostiteljskim objektima.
Nezavisne novine, 9. decembar 2009.
S pasoem u batu
Momir Grbi iz Kostajnice, u
Republici Srpskoj, na granici
Hrvatske i BiH, kada krene iz kue u
batu koja je udaljena samo 200 me-
tara mora da pree dravnu granicu.
Nakon raspada SFRJ, njegova bata
je ostala u Hrvatskoj, a kua u BiH.
Blic, 7. decembar 2009.
Opalit emo voku onom Mihaljici i nee ga
uope biti teko pogoditi
Opalit emo voku onom Mihaljici i nee ga Opalit emo voku onom Mihaljici i nee ga
Milorad Dodik prijeti Milenku
Mihaljici iz SRS-a,svevijesti.ba,
9. decembar 2009.
Bosanski evapi hit u Houstonu
Bosanski restoran u Houstonu u
Teksasu posluuje evape, sarmu i
burek. Amerikanci ponudu doiv-
ljavaju kao egzotinu pa gostiju ni-
kad ne nedostaje.
Svevijesti.ba, 9. decembar 2009.
Izvinite, pojeli smo dva ovjeka
Svetenik Don Vilijams putovao
je u juni Pacifik sa kolegom misi-
onarom Donom Harisom kako bi
mnogoboce preobratili u hrian-
stvo. Tamo su ih pojeli pripadnici
plemena.
Glas Srpske, 8. decembar 2009.
Paradajz i krompir - biljke mesoderke
Znanstvenici su nedavno otkrili da
brojne domae biljke, od kojih bi-
smo to najmanje oekivali, imaju
opremu za ubijanje kukaca koju su
razvile u divljini. U njih spadaju ak
i takve ope rasprostranjene biljke
kao to su rajica i krumpir, kao i
neke vrste (ukrasnog) duhana i ze-
lja. Sve one zapravo spadaju u sa-
mognojee biljke; na peteljkama
imaju ljepljive dlaice kojima hva-
taju kukce i ubijaju ih, da bi mrtvi
kukci pali na tlo i obogatili ga nutri-
jentima poput duika.
Veernji list, 7. decembar 2009.
64
Probni let prvog solarnog aviona
Cunami pravio talase dvostruko vee visine od kua u
koje je udario
Veza izmeu sukoba na poslu i zdravlja srca
Dojenje znatno smanjuje
rizik od dijabetesa
Usamljenost je zarazna
P
rvi solarni avion na svijetu, Solar-
impuls, koji je konstruirao vicarac
rvi solarni avion na svijetu, Solar- rvi solarni avion na svijetu, Solar-
Bertrand Picard, uspjeno je obavio
probni let. Prvi let ovog aviona, s ba-
terijama ije se elije pune energijom
Sunca, obavljen je na visini od samo
100 cm iznad povrine, a destinacija
letenja bila je super-kratka 350 m. U
krila Solar-impulsa, ija je duina 60
metara, ugraeno je 12.000 solarnih
baterija, ukupne teine oko 400 kg.
Baterije u krilima dovoljno su snane
da neprekidno pokreu avion u peri-
odu od 24 sata. Solarna letjelica koja
bi, prema zamisli konstruktora, ve u
2012. trebalo da obavi planetarni let,
teka je samo 1,6 tona, to je na nivou
teine nekog luksuznijeg i bolje opre-
mljenog savremenog auta.
C
unami koji je ubio vie od 180 lju-
di na Samoanskim otocima i Tongi
ove godine, stigao je s talasima visokim
14 metara, to je dvostruko vea visi-
na od kua u koje je udario, saopili
su naunici. Novozelandski naunici
prouavaju obim, snagu i doseg cuna-
mija u okviru napora na spreavanju
buduih katastrofa za koje tvrde da bi
mogle stvoriti trostruko vie talasa od
onih izazvanih potresom magnitude 8
u septembru. Naunici su izmjerili tra-
gove vode na zgradama i stablima kako
bi potvrdili visinu talasa. Koraljni gre-
beni spasili su neka sela smanjujui vi-
sinu talasa na tri metra. Samoanski po-
tres stvorio je na morskom dnu rascjep
dug 300 km i dubok 7 metara.
N
ovo istraivanje obavljeno u ved-
skoj pokazalo je rizik od sranih
oboljenja dva puta vei kod mukara-
ca koji odbijaju da se konfrontiraju sa
svojim nadreenima ili kolegama na
poslu. Suprotno tome, kod onih koji
se ne ustruavaju da kolegama ili efo-
vima otvoreno kau to misle, taj rizik
je puno manji. Pokazalo se da oni koji
izbjegavaju sukobe na radnom mjestu
ee pate od glavobolje i bolova u tr-
buhu i da se lake nerviraju kod kue.
Istraivanjem o vezi izmeu sukoba na
poslu i zdravlja, u osam godina bilo je
obuhvaeno 2.700 mukaraca. Kada je
istraivanje zavreno, 47 mukaraca je
preminulo ili doivjelo srani udar. Stu-
dijom su trebale da budu obuhvaene i
ene, ali se od toga odustalo jer se zbog
malog postotka sranog udara kod ena
ne bi dolo do potrebnih zakljuaka.
U
samljenost je zarazna kao gripa,
utvrdili su naunici sa univerzite-
ta u Chicagu, San Diegu i Harvardu.
Koristei se podacima prikupljenim
nakon sprovedene opsene studije,
naunici su zakljuili da usamljenici
prenose svoje tune osjeaje na ljude
oko sebe, zbog ega bivaju socijalno
izolirani. Prije nego to ostanu bez
prijatelja, usamljenici prenose svoje
osjeaje na preostale prijatelje, koji
takoer postaju usamljeni. Tvrde
kako ljudi na rubu drutva imaju
manje prijatelja i poznanika, a zbog
usamljenosti izgube i tih malo pre-
ostalih veza. Upozoravaju da je usa-
mljenost povezana s mentalnim i
fizikim bolestima, te moe skratiti
ivotni vijek.
I
straivanje sprovedeno u SAD-u
pokazuje kako ene koje su dojile
imaju manje izglede za razvoj meta-
bolikog sindroma, stanja koje pret-
hodi dijabetesu. Naunici tvrde da je
produeno trajanje dojenja imalo po-
veani pozitivan uinak. Metaboliki
sindrom se odnosi na grupu faktora
rizika povezanih s dijabetesom i bole-
stima srca, a ukljuuje povieni krvni
pritisak, rezistenciju na inzulin i ma-
sne naslage u predjelu abdomena.
U novoj studiji sudjelovale su 704
ispitanice koje su praene 20 godina.
Pokazalo se kako dojenje due od 9
mjeseci smanjuje rizik za metaboliki
sindrom u prosjeku za 56 posto.
Nauka P: S K
65

257

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

257

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Hutba: O muslimanskom pravu na ivot u Evropi odluivat e se glasanjem

You might also like