Maine za drobljenje otpada

U okviru ovog programa neophodno je izvriti slijedee:

eljusne drobilice
-Dati uvodne stavke rada i primjene drobilica, navesti njihovu podjelu, te dati (nacrtati)
tipove zatitnih obloga pomenutih drobilica
-zvriti izbor !eljusne drobilice sa osnovnim tehni!kim karakteristikama (prikazati
tabelarno)" #acrtati drobilicu prema njenim standardnim dimenzijama"$ip drobilice je
% &&'" (drediti na osnovu dimenzija izlaznog otvora i granulacije materijala stepen
prolaza u procentima kao i kapacitet drobilic, ako je dato
granulacija &)' mm
izlazni otvor *' mm
+
-zra!unati kapacitet !eljusne drobilice ako je dato
, - ./++'' - &*'' mm
b/)0' mm
tvrdoa materijala: srednje tvrdi
vla1nost: &'2
sadr1aj za ,/0'
nasipna gustina:
)
3 +' , ' m t
N
= ,"""""""""""""""""""""""""""""""""""prvi prog"
Udarno-rotacione drobilice
-(bjasniti princip rada i primjenu, pa izvriti izbor udarno-rotacione drobilice tipa
&&40 5 (D# sa potrebnim tehni!kim parametrima, te nacrtati drobilicu prema usvojenim
(standardnim) dimenzijama"
-(bjasniti princip rada i primjenu, pa izvriti izbor udarno-rotacione drobilice tipa #6
&7&0 sa potrebnim tehni!kim parametrima, te za dati tip drobilice i veli!inu granulacije
&7' mm, odrediti kapacitet za primarno drobljenje"
&
eljusna drobilica najstarija je vrsta drobilica koja se jo uvijek uspjeno upotrebljava za
drobljenje svih vrsta kamenih materijala bez obzira na njihova ukupna 8izi!ko-mehani!ka
svojstva, a posebno u pogledu njihove 9drobivosti: (koja se mo1e shvatiti kao neki oblik
manjeg ili veeg otpora kamena prema drobljenju)"
Slika 1. eljusna drobilica
Drobljenje pri !eljusnim drobilicama omoguavaju dvije posebno oblikovane plo!e od
posebnog !elika me;usobno smjetene u obliku !eljusti ili slova 9<:"
Slika 2. Ploe eljusnih drobilica u obliku slova V
=edna plo!a je nepomi!na, a druga je pomi!na pri !emu se pomi!na plo!a naizmjeni!no
njie s jedne na drugu stranu prema nepomi!noj plo!i" 6rilikpm gibanja jedne plo!e
prema drugoj izme;u njih se drobi kamen"
Slika 3. Prika drobljenja kamena
+
#epomi!na plo!a stoji u pribli1no uspravnom polo1aju, a pomi!na plo!a je pod uglom"
#a taj na!in se u gornjem dijelu prostora izme;u !eljusti izvodi veim dijelom drobljenje
udarom, a u donjem dijelu veim dijelom pritiskom"<eina otvora izme;u plo!a na dnu
!eljusti (izlazni otvor drobilice) odre;uje veli!inu drobljenja,te prolaz drobljenog
materijala kroz drobilicu"6rimarne !eljusne drobilice dijele se u pogledu na!ina
drobljenja i same konstrukcije na:
!eljusne drobilice s njihalom i
!eljusne drobilice s ekscentrom
Kod eljusnih drobilica s njihalom pomi!na plo!a u!vrena je u gornjem dijelu, a giba
se u donjem dijelu"
Slika !. "robilice s njihalom
(va vrsta !eljusnih drobilica vie drobi udarom,a manje pritiskom pri izlaznom
otvoru"(bzirom na na!in kretanja materijala izme;u plo!a i na!in drobljenja u pojedinim
dijelovima prostora !eljusti, ove drobilice imaju manje habanje !eljusti nego ekscentri!ne
drobilice,s toga se primjenjuju za drobljenje tvrdih abrazivnih posebno miniranih
kamenih materijala u stalnim postrojenjima" >azlog tome je tako;er njihova vea masa, a
time ujedno njihova vea cijena kotanja pa se mogu ekonomi!no koristiti samo u stalnim
postrojenjima velikog proizvodnog u!inka"
Kod eljusnih drobilica s ekscentrom pokretna plo!a, odnosno !eljust u!vrtena u
donjem dijelu, a pomi!e se lijevo-desno u gornjem dijelu"
)
Slika #. "robilice s ekscentrom
?kscentar je smjeten na gornjem dijelu pomi!ne !eljusti" @oriste se u prenosivim lahko
demonta1nim i pokretnim (vu!enim ili samohodnim) drobilanama"
$ipovi zatitnih obloga
$sobine eljusnih drobilica
#eke od zna!ajnih osobina !eljusnih drobilica su :
<eli!ina !eljusnih drobilica ozna!ava se irinom , i du1inom . ulaznog otvora
% &
Aaksimalna dimenzija komada otpada na ulazu u drobilicu je
( ) & B0 , ' B , '
Aaksimalni stepen usitnjavanja koji !eljusne drobilice mogu ostvariti iznosi n/B
Slika '. $blici a(titnih oblo)a eljusnih drobilica
7
0
C
/
+
*
4
'
,
/
+
'
'
'
%/+B)'
D/&B&'
@/+0'
?/+)B0
D/)B' E/F0'
=/&)''
G
/
&
0
'
'
*abela 1. "imenije drobilice ti+a , 11-
Dimenzije
drobilice
A
(mm)
B
(mm)
C
(mm)
D
(mm)
E
(mm)
F
(mm)
G
(mm)
H
(mm)
J
(mm)
K
(mm)
C 110 +*4' +''' +B)' &B&' +)B0 )B' F0' &0'' &)'' +0'
*abela 2. *ehniki +odaci eljusne drobilice ti+a , 11-
TEH!"K! #$DAC! C 110
&" #ominalni otvor B0' &&'' mm
+" nstalirana snaga &)+(&*') kH
)" ,rzina +)'
7" Italna du1ina !eljusti &B'' mm
0" Aa- dizanje pri odr1anju F''' kg
*" %jelokupna masa +0'*' kg
6otrebno je na osnovu dimenzija izlaznog otvora i granulacije materijala odrediti stepen
prolaza u procentima kao i kapacitet drobilice ako je dato:
Eranulacija &)' mm
zlazni otvor *' mm
+
Itepen prolaza odredit emo na osnovu dijagrama koji govori o induktivnom proizvodu
podjele tako to emo za dati izlazni otvor koji je u ovom slu!aju jednak *' mm
+
povui
crtu do prijesjeka sa linijom granulacije" Dobijena vrijednost predstavlja tra1eni stepen
prolaza"
Dijagram na osnovu kojeg o!itavamo stepen prolaza
*
$ako da u ovom slu!aju imamo da je stepen prolaza )+ 2"
#a sli!an na!in nai emo i tra1eni kapacitet za dati tip drobilice" U sljedeoj tabeli bit e
prikazane vrijednosti kapaciteta u zavisnosti od date granulacije"$ako da je potrebno
samo o!itati vrijednost kapaciteta za datu drobilicu"
Dijagram na osnovu kojeg o!itavamo kapacitet drobilice

Ja tip drobilice % &&' imamo da je kapacitet jednak )7' t3h"
Kapacitet eljusne drobilice
U praksi se kapacitet !eljusnih drobilica !esto razlikuje od kapaciteta odre;enog prema
8ormulama zbog toga to nisu uklju!ene speci8i!ne 8izi!ko-hemijske osobine otpada"U
stru!noj literaturi naj!ee se koriste empirijske 8ormule za odre;ivanje kapaciteta
!eljusnih drobilica"
@apacitet !eljusnih drobilica ra!una se po 8ormuli:
( )
N
b % & k k k . + = 40' &0'
) + &
% t3h )
Edje je:
K , - irina ulaznog otvora drobilice (m)
K b - ma-imalna irina izlaznog otvora (m)
K
N

- nasipna gustina otpada ( t3m

)
)
K k
&
- korekcioni 8aktor za tvrdou materijala
K k
+
- korekcioni 8aktor za vla1nost
4
K k ) - korekcioni 8aktor za krupnou materijala
6otrebno je dakle izra!unati kapacitet !eljusne drobilice ako je dato:
% & /22--1'-- mm
$vrdoa materijala: tvrdi
<la1nost iznosi 1- 0
Iadr1aj za &/#-
N

/',+'---------------------------------------iz prvog programa t3m

)
( )
h t .
.
3 +7B , &04
+' , ' )0 , ' * , & + , + 40' &0' '7 , & 40 , ' &
=
+ =
#apomena:#asipna gustina usvojena je iz prora!una u prvom programu iz >ecikla1e
otpada"

Udarno - rotacione drobilice 9proizvode: vrlo kvalitetan drobljenac i po obliku i po
granulometrijskom sastavu kamena sitne1i"
Slika 1. 2darno3rotacione drobilice
maju vei utroak energije i habajuih dijelova" 6rimjenjuju se uglavnom za sekundarno
drobljenje ili predrobljavanje svih vrsta kamenih materijala u smislu njihovog geolokog
porijekla i 8izi!ko-mehani!kih svojstava" #eekonomi!ne su pri drobljenju jako tvrdih,
!vrstih,te posebno abrazivnih kamenih materijala eruptivnog ili metamor8nog porijekla,te
dolomitiziranih sedimentnih stijena" U takvim slu!ajevima brzo i jako se troe
(habaju,lome) dijelovi koji neposredno drobe kamen" 6rimjenjuju se tako;er kao
primarne udarne drobilice u slu!aju drobljenja nekih vrsta vapnenca" (snovni dijelovi
udarne drobilice su posebno oblikovani okretni dio, tj" rotor i plo!a tzv" stator"
Drobljenje se odvija na na!in da rotor baca kamen na plo!e statora gdje se isti razbija
udarom" Dio drobljenca se odbija prema rotoru gdje se ponovo dalje usitnjava udarom
rotora" @valitet usitnjavanja se posti1e regulacijom razmaka izme;u rotora i plo!a statora
na na!in da se regulira sila udara kamenih komada na obloge plo!a statora" (bzirom na
konstrukcijska obilje1ja rotora i statora udarne drobilice mogu biti
B
s !vrstim udarnim gredama na rotoru ili s okretnim udarnim !ekiem na rotoru
s okretanjem rotora samo u jednom smjeru
Slika 4. Stator i rotor drobilice
6osebna vrsta savremenih udarnih drobilica su tzv" centrifugalne udarne drobilice"Ilu1e
za drobljenje krupnozrnih aluvijalnih kamenih materijala ili predrobljavanje prethodno
drobljene krupnije kamene sitne1i"
Slika 5. ,entri6u)alna udarna drobilica
F
*abela 3. "imenije drobilice ti+a $"N 111#
Dimenzije A
(mm)
B
(mm)
C
(mm)
D
(mm)
E
(mm)
F
(mm)
G
(mm)
$D 11&'
(000 ) ((00 77'' &4*B ))0* 00'' +0BB ++0' FF4'
*abela !. *ehniki +odaci drobilice ti+a $"N 111#
Brojna ozna*a 11&' $D
++'' +'''
6re!nik rotora +''' mm
Lirina rada podioka ++'' mm
Dimenzije nominalnog otvora +)FF &0''
Aa- masa ulaza grude & m
)
Aa- veli!ina ulazna grude za
primarno drobljenje +''' mm
@apacitet ove drobilice odredit emo na osnovu sljedeeg dijagrama za datu veli!inu
granulacije koja iznosi &7' mm i to za sekundarno drobljenje"#a dijagramu je prikazana
kriva datog tipa #6 &7&0 drobilice i na osnovu zadate granulacije povuemo crtu sa
presjekom te krive i o!itamo koliki je kapacitet"
&'
C
/
7
7
'
'
%
/
)
)
0
*
D/00''
,/&4*
B
E/FF4'
?/+0BB
D/++0
Dijagram pomou kojeg o!itavamo vrijednost kapaciteta za dati tip drobilice
6rema ovom dijagramu kapacitet datog tipa drobilice iznosit e oko 0'' t3h"
&&
&+