CENTRALNI NERVNI SISTEM

NERVNI SISTEM
Nervni sistem odlikuju tri osnovne sposobnosti
-sposobnost opaanja sen!orna "unk#ija$
-sposobnost inte%ra#ije aso#ijativna "unk#ija$
-sposobnost ak#ije motorna "unk#ija$
&io nervno% sistema koji vrsi "unk#ije uskla'ivanja tj( koordina#ije) a preko nji* svrsi*odnost
is#jelovitost rea%ovanja tj( odnos sa spoljnim svijetom) na!iva se CENTRALNI NERVNI SISTEM(
+oseban dio nervno%* sistema odre'en !a komunika#iju sa peri"erijom tijela je +ERI,ERNI
NERVNI SISTEM u sklopu koje% "unk#ioni-e I sistem sa donekle samostalnom "unk#ijom
upravljanja ve%etativnim aktivnostima disanje) varenje((($ pa se na!iva A.T/N/MNI NERVNI
SISTEM(
CENTRALNI NERVNI SISTEM
Sastoji se i!0
1$ Mo!ak en#ep*alon$) smje-ten intrakranijalno2
3$ 4i5mena modina medulla spinalis$) to je dio koji lei ekstrakranijalno
Ako se presje5e bilo koji dio CNS-a mo%u se !apa!iti sva masa6substanta %risea I bijela
masa6substantia alba(
Elementi %radje nervno% sistema
Nervno tkivo %rade nervne 7elije I potporne 7elije( Nervna 7elija !ajedno sa svojim prduet#ima
na!iva se NE.R/N( Na!iv poti5e od 8alderejera(
NE.R/N predstavlja osnovnu mor"olo-ku) "unk#ionalnu) %enetsku I toi5ku jedini#u nervno%
sistema(/snovni dio neurona je tijelo soma$) jedro nu#leus$) #itopla!ma per9korion$) i! tijela
pola!i jedan du%a5ki nastavak akson ili neurit I vise kratki* nastavaka dendrita(
Endopla!matski reti#ulum nosila# je Nislove tri%oidne supstan#ije) vane !a sinte!u proteina koji
i!%ra'uje simpati5ku membranu(
Na osnovu duine I mijesta !avr-etka aksona) neuroni se mo%u podjeliti na0
-neurone sa aksonom :ol%i tip I$) 5iji se aksom proi#ira u udaljena podru#ja) pa su i* na!vali
%lavnim neuronima(
-neuronom sa kratkim aksonom :ol%i tip II$ koji ostvaruje kontakte u bli!ini) pa su na!vani
Lokalnim neuronima ili interneuronima(
&endriti pola!e od tijela neurona u vidu kratki* i!danaka) mo%u imati preko 3; dendrita) ali mo%u
biti I be! nji*( +rema broju dendrita neuroni se mo%u podijeliti na unipolarne) bipolarne I
multipolarne(
Neurolo%ija
. #ijelom nervnom sistemu postoje t!v( potporni elementi obu*va7eni !ajedni5kim imenom
neurolo%ija( Stoje u vrlo prisnoj ve!i sa neuronima(
Neurolo%ija se dijeli na #entralnu I peri"ernu( Centralna neurolo%ija epemdimne 7elije) astro#iti
oli%odendro#iti$ predstavljaju %liju u uem smislu) a vode porijeklo i! neuralne #ijevi( Epemdimne
7elije kao neka vrsta epitela oblau unutra-njost modani* komora I ki5meni kanal( <orioidne
7elije oblau *orioidne spletove modani* komora(
+eri"ernu %liju #ine S#*=annove 7elije peri"erni* nerava I satelitske 7elje am"i#iti$ oko spinalni*
%an%lija( +eri"erna %lija ra!vija se i! neurano% %rebena( Mikro%lija 7elije nastaju i! me!oderma I
sekundarno mi%riraju u nervno tkivo) a imaju ulo%u makro"a%a CNS-a u in"lamatornim I
de%enerativnim pro#esima(
.lo%a neurolo%ije0 me*ani5ka-kao potporni skelet neurona2 !a-titna-odbrambena I reparatorna u
svim patolo-kim pro#esima0 ulo%a u re%enera#iji neurna) u metaboli!mu neurona I dr(
Sinapsa
Sinapse ili sinapti5ki spojevi su mor"olo-ka I "unkionalna mjesta kontakta i!me'u neurona ili
i!me'u neurona I e"ektorni* or%ana( +renos nervno% implusa vr-i se naj5e-7e *amijskim putem)
pa su takve sinapse *emijske( Supstan#a koja omo%u7ava prenos implusa je *emijski transmiter(
>apaene su I elektroni5ke sinapse me'u dendritima) ali one su rijetke(
<emijska sinapsa sastoji se i! tri elementa0
1$ presinapti5ki dio element$
3$ postsinapti5ki dio element$
?$ sinapti5ka pukotina
<emijske sinapse prenose implus samo u jednom smjeru( >a prenos implusa najva!nije su
presinapti5ka I postsinapti5ka membrane I sinapti5ka pukotina koje tvore sinapti5ki spoj u uem
smislu( >avisno od debljine sinapti5ki* membrana) sinapse se mo%u dijeliti na asimetri5ne I
simetri5ne(
+resinapti#ki dio predstavljen je !avr-nim !adebljanjem button terminal$ aksona I presinapti5nom
membranom( Sadri sinapti5ke ve!ikule mje*uri7e$ I presinapti5ku re-etku( Ve!ikule u sebi
sadr!e *emijski transmiter( Naj5e-7e je to a#et9l*olin) ali su 5esti I kate*olamini noradrenalin)
dopamin) serotonin) *istamine) I td( $ +rema e"ektu koji i!a!ivaju na postsinapti5koj membrani)
neurotransmiteri mo%u biti eks#itatorni a#et9l*olin$ I in*ibitorni npr( %ama-aminobuterna kiselina
ili :A@A $(
+ostsinapti5ki dio element$ prestavlja spe#ijali!ovanu membranu sa re#eptorima( To su proteini
koji stupaju u interak#iju sa neurotransmiterom I mijenjaju membranski poten#ijal -to dovodi do
eks#ita#ije ili in*ibi#je postsinapti5ko% neurona(
+rema loka#iji) sinapse mo%u biti akso-dendritske) akso-somatske) akso-aksonalne ili dendro-
dendritske( Strukturna podjela podra!umjeva asimetri#ne I simetri#ne sinapse) a prema vrsti I
dijelovanju neurotransmitera dijele se na eks#itatorne) in*ibitorne akso-aksonske$ I mjesovite(
+rema i!%ledu I vrsti kontakta) sinapse mo%u biti paralelne-i!medju paralelni* aksona I demdrita2
spino!ne-i!medju dendriti#ki* spina2 I sinapse u vidu %lomerularno% kompleksa u ki#menoj
mo!dini) #erebellum I t*alamusu$(
CNS se sastoji) kako je ranije spomenuto i! dva osnovna dijela( Intrakarnjalni dio na!iva se
mo!ak u sirem smislu en#ep*alon$( /n obu*vata0
-modano stablo trun#us #erebri$
-mali mo!ak #erebellum$
-prednji mo!ak preosen#ep*alon$
+o5etni dio modano% stabla I mali mo!ak 5ine !adnji mo!ak ro*omben#ep*alon$( Modano
stablo sastavljaju produena mo!dina medulla oblon%ata$) most pons$ I srednji mo!ak
mesen#ep*alon$( +rednji mo!ak obu*vata me'umo!ak dien#ep*alon$ I veliki mo!ak
telen#ep*alon s( #erebrum$ u uem smislu(
.nutar ove podjele naj!na5ajniji ra!voj kod 5ovijeka doivjela je modana kora #oreA #erebri$ u
pro#esu telen#e"ali!a#ija( . okviru ra!voja re%ija !a proste I sloene "unk#ije) mora se na%lasiti
jedna od prin#ipa or%ani!a#ije CNS-a a to je Bprojek#ijaC tijela u obe *emisp*ere) kao I inte%ra#ija
i!madju *emis"era(
+odjela nervni* puteva
Nervne puteve u -irem smislu %rade ra!li5ite vrste nervni* vlakana( S ob!irom na to da li
aksonski omota5 sdri mijelinsku ovojni#u) vlakna mo%u biti mijelinska bijela$ I amijelniska(
+utevi se dijele na a"erentne us*odne) #enrtipetalne) dovodne I sen!itivne$ I e"erentne s(
nis*odne) #entri"u%alne) odvodne I motorne$(
1$ A"erentni putevi satavljeni su od vlkana koji mo%u biti sen!iivna I sen!ori#ka( Ra!likuje se
nekoliko vrasta sen!ilibiteta0
a$ Ekstero#eptivni- svjesni povr-ni sen!ibilitet(prenose %a a"erentna vlakna) a od%ovoran je !a
dodir) temparaturu I bol) pa se na!iva taktlni terma-%le!i5ki sen!ibilitet(
b$ +roprio#eptivni sen!ibilitet- duboki svjesni( +renose %a a"erentna vlakna) a Bod%ovoranC je !a
taktilni I termi5ki osjet i! strukura) osteo-muskularno% sistema I unurta-nji* or%ana(
#$ Intero#eptivni- nesvjesni duboki sen!ibilitet( +renosi se a"erentnim vlaknima i! unutra-nji*
or%ana do autonomni* #entara u #entralnom nevrnom sistemu(
A"erentni) tj( sen!itivni putevi su sastavljeni od tri neurona0
1$ +rvo% I$ ili peri"erno% primarno%$
3$ &ru%o% II$ ili #entralno% sakundarno%$ neurona
?$ Tre7e% III$ ili kortikalno% ter#ijarno%$
3$ E"erentni putevi i!%ra'eni su od vlaka koji pola!e i! #orteAa #erebri ili i! dru%i* sivi* masa
nervno% sistema( /vi putevi obi5no imaju po dva neurona(
A"erentni i e"ernetni putevi !ajedno se !ovu projek#ioni putevi( +ostoje u CNS-u I aso#ijativni
putevi 5iji aksoni pove!iju udaljena podru#ja na istoj strani) tj( isilateralne re%ije( 4omisuralni
putevi pove!uju istovrsne strukturena suprotnim stranama mo!%a) odnosno ki5mene modine(
/vi putevi se kra7e !ovu I komisure npr( #ommissura anterior$(
?$ Autonomni putevi 5ine posebnu %rupu I "unk#ioni-u u sastavu ve%etativno% nervno% sistema(
+ERI,ERNI NERVNI SISTEM
Nervi koji pove!uju CNS sa peri"erijom 5ine s9stema nervorum perip*eri#um( /n obu*vata
modane iv#e nn( #apitales$) spinalne iv#e nn( spinales$) autonomne iv#e I nji*ove %an%lije(
+eri"erni nervi sadre motorne) sen!itivne I ve%etativne niti(
A.T/N/MNI ve%etativni$ NERVNI SISTEM
+ored ovo% somatsko% dijela) u sklopu peri"erno% nervno% sistema "unk#ioni-u I autonomni
nervni sistem D s9stema nerovum automi#ium s( ve%etativum( /n radi be! uti#aja volje) a sastoji
se od dva osnovna dijela koji su me'usobni anta%onisti0 simpati5ko% I parasimpati5ko% sistema(
1$ Simpati5ki sistem posjeduje a"erentna I e"erentna vlakna( A"erentna odla!e i! unutra-nji*
or%ana pa se naivaju vis#erosen!itivna vlakna( E"erntna vlakna inerviraju %latke mi-i7e
unutra-nji* or%ana D vis#eromotorna vlakna I odre'ene lije!de D sektorna vlakna(
3$ +arasimpati5ki sistem tako'e %rade a"erentna I e"erentna vlakna(
ME&.LLA S+INALIS
ki5mena modina$
Smjestena je u ki5menom kanalu) okru!ena #erebro-spinalnom te5no-7u I spinalnim ovojni#ama(
:lavna "unk#ionalna karakteristika ki5mene modine je njena se%mentitarnost( Se%ment ki5mene
modine omo%u7uje0
-sprovo'enje sen!ibiliteta sa peri"erije prema mo!%u)
-sprovo'enje motorni* implusa do mi-i7a tijela i inte%ra#iju se%mentalni* re"leksa(
M/R,/L/:IEA 4IFMENE M/G&INE
4i5mena modina se protee od "oramen o##ipital ma%num do visine prvo% ili dru%o% lumbalno%
kralje-ka L1 ili L3$( 4i5mena modina se dijeli na0 vratni dio pars #ervi#alis$) %rudni dio pars
t*ora#i#a$) slabinski dio pars lumbalis$) krsta5ni dio pars sa#ralis$) !avrsni dio u vidu kupe
#onus medullaris$ I terminalni kon5i7 "ilum terminale$( 4i5mena modina poka!uje dva
pro-irenja vetrenasto% oblika( Vratno pro-irenje- intumes#entia #ervi#alis( +rou!rokovana je
mno-tvom neurona koji "ormiraju pleAus bra#*ialis( Slabinsko pro-irenje- intumes#entia( /vo
pro-irenje u!rokuju neuroni koji "ormiraju pleAus lumbalis( Na prednjoj I stranjoj strani ki5mene
modine vide se dvije dobro i!raene bra!ede0 sprijeda "issure mediana anterior I stra%a ne-to
slabije i!raen sulu#us medianus posterior) koji dijele ki5menu modinu na simetri5ne polovine(
Sa svake strane "issurae mediana anterior sprijeda se tako'e vide dvije plitke bra!de D sul#us
lateralis anterior s( vantrolateralis$( Na stranjoj strani postoji sa svake strane sul#us lateralis
posterior s( dorsolateralis$( I!me'u sul#us medianus post( I sul#us lateralis post() postoji I u!ak
lijeb sul#us intermedius posterior s( dorsalis( I!me'u bra!da ili lijebova nala!e se snopovi bijele
supstan#e) I to0 naprijed lo#iran "uni#ulus anterior) sa strane "uni#ulus lateralis I po!adi "uni#ulus
posterior(
:RAHA 4IFMENE M/G&INE
4i5menu modinu i!%ra'uju siva I bijela masa ili supstan#a substantia %risea I substantia alba$(
+resjek poka!uje #entralno smje-tenu sivu masu) koja ima oblik leptira ili slova <( sivu masu 5ine
t!v( prednji ro%ovi #ornu anterius s( ventrale$) stranji ro%ovi #ornu posterius s( dorsale$ I
sredi-nji dio ili pars intermedia s( !ona intermedia u 5ijem sredi-njem sijelu se nala!i dijelimi5no
obliterirani sredi-nji otvor) #analis #entralis(
+rednji I stranji ro%ovi predstavljaju u!dune stubove sive mase- #olumna anterior s( vantralisi
#olumna posterior s( dorsalis( Sredi-nji dio !ona intermedia ili substantia %risea #entralis$ nala!i
se i!me'u prednji* I !adnji* ro%ova) a na svojoj bo5noj strani poka!uje pro-irenje o!na5eno kao
#ornu laterale a predstavlja bo5ni stub sive mase #olumna lateralis( Lijeva I desna polovina !onae
intermediae me'usobno su ve!ane dvijema spojni#ama- #ommissural %risea anterior et posterior(
@ijela masa je i!%ra'ena od snopova aksona( +ostoje tri osnovne %rupe neurona 5iji aksoni %rade
bijelu supstan#u0 a$ neuroni sive mase i! ki5mene modine2 b$ neuroni i! spinalni* %an%lija2 #$
neuroni koji pripadaju dru%im dijelovima CNS-a(
@ijela masa ki5mene modine okruuje sivu masu) sto je i!u!etak u CNS-u jer se u ostalim
dijelovima bijela mas nala!i u unutra-njosti) tj !au!ima #entralnu po!i#iju( ,uni#uluse ki5mene
modine obra!uju modani putevi( Stranji "uni#ulus %rade sen!ibilni putevi( Lateralni "unis#ulu
sadri I motorne I sen!ibilne puteve( +rednji "unis#ulus %rade motorni putevi koji sila!e i! vi-lji*
dijelova CNS-a( lijevi i desni "unis#ulus spojeni su preko #ommisura alba(
/V/ENICE I 4RVNI S.&/VI 4IFMENE M/G&INE
4i5menu modnu omotavaju tri modine) tj( spinalne ovojni#e 0
1$ &ura mater spinalis ili tvrda modani#a
3$ Ara#*noidea spinalis ili mau#inasta modani#a
?$ +ia mater spinalis ili meka modani#a
Vaskulari!a#iju ki5mene modine obe!bje'uju slede5e arterije0
1$ Art( vertebralis
3$ Art( #ervi#alis as#endens I art( #ervi#alis pro"unda
?$ Aa( inter#ostales
I$ Aa( lumbales I art( iliolumbalis
J$ Aa( sa#rales laterles
Vene ki5mene modine prate navedene arterije( Najbolje su i!raene vena spinalis anterior I
venae spinalis posteriors(
NERVI S+INALES
&u lateralni* bra!da ki5mene modine i!la!i ?1 par spinalni* nerava) koji su podeljeni prema
dijelovima ki5mene modine od koje dola!e0 osam vratni*#ervikalni*$) dvanaest %rudni*
torakalni*$) pet slabinski* lumbalni*$) pet krsta#ni* sakralni*$ I jedan trti5ni kok#i%ealni$ par
spinalni* nerava( I! svako% se%menta koji od%ovara jednom paru spinalni* nerava i!la!e prednji
ili ventrali korjenovi) a ula!e stranji ili dor!alni korjenovi) oni se u "oramen intervertebrale
udruuju u spinal nerv(
Svi spinalni nervi) osim prvo% I !adnje%) imaju dva korijena0
1$ radiA anterior s( ventralis-prednji( Nje%ovi snopovi korijena i!la!e i! ki5mene modine kro!
sul#us ventrolateralis( +o @ell-Me%endievom !akonu ovi korijenovi su motorni(
3$ radiA posterior s( dorsalis-stra!nji( Nje%ov korijen ula!i u ki5menu modinu kro! sul#us
dorsolateralis( +o @ell-Me"endievom !akonu ovi korjenovi vode podraaje u CNS( Stra!nji korijen
ima ijelini!irana vlakna) I to0
- tip A najdeblja) najbr!e sprovode podraaj$
- tip @ tanja I manje mijelini!irana$
- tip C najtanja I najsporije sprovodljivosti) u%lavnom nemijelini!irana) a sprovode osjet bola$
Neposredno po i!lasku i! ki#meno% kanala ktrako stablo spinalno% nerva dijeli se na I %rane0
1$ ramus anterior
3$ ramus posterior
?$ ramus #ommuni#ans
I$ ramus menin%eus
Ramus #ommuni#ans mo!e biti dvojak0
a$ ramus #ommuni#ans albus pre%an%liski$
b$ ramus #ommuni#ans %riseus post%an%liski$(
TR.NC.S CERE@RI M/>&AN/ STA@L/$
Modano stablo je dio CNS-a) koji ve!uje ki5menu modinu dien#e"alonom me'umo!%om$(
>au!ima skoro potpuno uspravan poloaj unutar lobnje prostiru7i se od "oramen o##ipital
ma%num do sellae tur#i#ae( Modano stablo je sastavlljeno od nekoliko anatomski I "unk#ionalno
srodni* dijelova0 produene modine) mosta I srednje% mo!%a( /vi dijelovi !ajedno sa malim
mo!%om %rade !adnji mo!ak r*omben-#ep*alon$) karakteristi#no% rombasto% oblika(
ME&.LLA /@L/N:ATA +R/&.GENA M/G&INA$
Lei i!me'u prednje% luka atlasa I sredine livusa u stranjoj lobanjskoj jami( +rua se od
de#ussatio p9ramidump ukr-tanja motorni* puteva do "ossae postpontinae) ventralno) a dor!alno
ostralnim dijelom "ormira donji dio "ossae r*oniboideae sve do %rani#e sa pontinskim dijelom koju
prave striae medullares s( a#usti#ae(
:RA&EA +R/&.GENE M/G&INE0
+roduena modina je %ra'ena od sive I bijele masa supstan#ije$(
SIVA MASA
Sivu masu 5ine jedra modani* iva#a nu#lei nervorum #apitalium$) retikularna "orma#ija I
retikularna jedra "ormation reti#ularis et nu#lei reti#ulares$ I sive maese spe#i"i5ne !a produenu
modinu(
Nervus *9po%lossus
KII modani iva#$
Eedro n( *9po%lossusa nu#eus n( *9po%lossusi$ nala!i se u bulbarnom dijelurombaste jame)
ispod trou%lasto% i!bo5enja na!vano% tri%onum n( *9po%lossi
Nervus a##essorius
KI modani iva#$
Eedro nervus a##essoriusa je motorno( Ima dva dijela0 kranijalni dio radiA #erebralis$ I spinalni
dio radiA spilais$( /ba korijena se spajaju I tvore nervus a##essories) koji nakon i!laska i!
lobanje daje ramus eAtrenus I ramus internus(
Nervus va%us
K modani iva#$
Nervus va%us pored podru#ja %lave I vrata) inervira I or%ane toraksa I abdomena tvore7i nervne
pleksuse oko ti* or%ana( To je najdui modani iva#(
Nervus %lossop*ar9n%eus
IK modani iva#$
I!%ar'en je i! vi-e vrsta vlakana(
Nervus stato-a#usi#us s( vestibule-#o#*learis
VIII modani iva#$
VIII modani iva# posjeduje 5etiri vestibularna stati#ka$ I dva kusti5ka ko*learna$ jedra( /ve
"unk#ionalne ra!li5ite %rupe jedara primaju sen!a#ije i! dva odvojena 5ula- ravnotee I slu*a) koja
su oba smje-tena u unutra-njem u*u(
Retikularna "orma#ija R,$ "ormation reti#ularis$
Ima veliki "unk#ionalni !na5aj( . njoj se nala!e mno%i re"leksni #entri !a disanje) %utanje)
povra7anje) ki*anje) ka-alj I sisanje kod nororo'en5adi$(R, u#estvuje u obnavljanju navedeni*
prosti* I sloeni* re"leksa(
@ijela masa I putevi produene modine
@ijela masa produene modine sistemati!ovana je u puteve( +utevi su mor"olo-ki %rupisani na
one koji su smje-teni dor!alno I one koji se nala!e u ventralnom dijelu produene modine(
+/NS VAR/LI.S/V M/ST$
+ons je dio modano% stabla i!me'u produene modine I srednje% mo!%a( Sme-ten je u !adnjoj
lobanjskoj jami "ossa #rania posterior$) pokriven malim mo!%om(
Siva masa
Eedra modani* iva#a
Nervus "a#ialis VII modani iva#$
I!%ra'uju %a e"erentna I a"erentna vlakna bran*iomotorna) sekretorna parasimpati5ka)
sen!ori5ka-spe#ijalna a"erentna vis#elarna vlakna I somatosen!ibilna vlakna$(
Nervus abdu#ens VI modani iva#$
/vaj iva# ima samo jedno jedro D nu#leus n( abdu#entis) a i!%ra'en je isklju5ivo od motorni* niti(
Nervus tri%eminus V modani iva#$
Sastoji se i! motorni* I sen!itivni* vlakana( Vlakna pola!e i! jedno% motorno% jedra) a !avr-avaju
na tri sen!itivna jedra(
Retikularna "orma#ija R,$ I retikularna jedra ponsa "ormation reti#ulares et nu#lei reti#ulares
pontis$
R, je u ponsu sme-ena u nje%ovom dor!alnom dijelu) a predstavlja rostalni produetak R,-e
produene modine( Celije retikularne "orma#ije ponsa %rupisu se u jedra nu#lei reti#ulares$
lokali!ovana ispod I i!nad popre5ni* vlakana( Sva jedra su podjeljena prema mor"oloskim I
bio*emijskim kriterijima( Mor"oloska je s ob!irom na smje-taj jedra u odnosu na popre5na vlakna
ponsa( +rema tome nala!e se jedra ba!ilarno% dijela(
. %rupu ba!ilarni* jedara spadaju samo nu#lei pontis( +o "unk#iji su relejna jedra koja pripadaju
kortiko-#ereblarnom sistemu(
@ijela masa I putevi ponsa
+utevi ponsa sistemati!ovani su "unk#ionalno kao projek#ioni) aso#ijativni I komisuralni(
Mor"olo-ki) putevi ponsa dijele se na puteve dor!alno% I puteve ba!ilarno% dijela( Ve7ina puteva
se nala!i u dor!alnom dijelu ponsa) a samo manji broj puteva prola!i kro! ba!ilarni dio ponsa(
MESENCE+<AL/N SRE&NEI M/>A4$
Me!en#e"alon je dio modano% stabla koji ve!uje romben#e"alon sa dien#e"alonom( Veoma je
-irok I kratak( :ra'en je od tri %lavna dijela0
-%ornji dio ili krov te#tum s( lamina %uadri%emina$
-sedri-nji dio te%mentum$
-donji dio ko%a 5ine modani kra#i #rura #erebri s( pedun#uli #rebri$
Me!en#e"alon predstvlja) kratko re5eno) sukortikalni opti5ko-akusti5ki re"lksni #entar) kao I #entr
!a re%ula#iju stati5ki* re"leksa tonus misi#a) polo!aj tijela u prostoru$(
. krovnoj plo5i#i lamina Luadramina $su jedra %ornji* I donji* kvri#a #olli#uli superior et
in"eriores$ %de su smje-teni re"leksni opti5ki I akusti5ki #entri(
Siva masa
Eedra modani* iva#a
Nervus tri%eminus V$
Nervus tro#*learis IV modani iva#$
Eedro IV modano% iva#a) nu#leus n( tro#*learis) lei u visini #olli#ullus in"erior) u venrtalnom
dijelu #entrlne sive mase stratum %rsieum #entrle$(
Nervus o#ulomotorius III modani iva#$
Nu#lei nervi o#ulomotorii lee u ventrlnom dijelu stratum %riseum #entral u visini #olli#ulus
superior( Eedra n( o#ulomotoriusa "ormiraju dva ni!a0 spoljni i sredi-nji( . spoljnem ni!u ra!likuju
se) sMo!irom na veli5inu neurona) dva jedra) krupno7elijsko-motorno I sitno7elijsko-
parasimpati5ko(
Retikularna "orma#ija I retikularna jedra "ormation reti#ulares et nu#lei reti#ulare$
Retikularna "orma#ija me!en#e"alona je nastavak retikularne "orma#ije i! ponsa I u potpunitosti
ispunjava unutra-njost te%mentuma( Retikularna supstan#a oko S9lviusovo% kanala je bo%ata
neuronima2 !bo% 5e%a ima sivu boju I !ove se substantia %risea #entralis( . ventralnom njenom
dijelu lei jedro n( tro#*learisa IV$ I n( o#ulomotoriusa III;) a u lateralnom me!en#e"ali5no jedro
n( tri%eminusa(
Nu#leus te%menti doralis le!i u kaudalnom dijelu te%mentima(
Nu#leus te%menti ventralis le!i ventralno od jedra n( tro#*learisa I n( o#ulomotoriusa(
Nu#leus interpedunu#learis le!i u substantia pre"orata posterior neposredno i!nad kaudalno%
kraja Tarnijeve jame(
Nu#leus ruber #rveno jedro$ je smje-ten ve7im dijelom u me!en#e"alonu dvije tre#ine$) a svojom
rostramom tre7inom je u dien#e"alonu(
+osebna jedra me!en#e"alona
+oseban jedra su0 substantia ni%r) stratum %riseum #olli#uli superioris) nu#leus #olli#uli in"erioris I
nu#lei praeta#tales(
Substantia ni%ra soemerin%i
Crno jedro se nala!i ispod nu#leus rubera) na %rani#i te%mentatuma I modani* krakova(
I!%ra'ena je od dvije !one0 !ona #ompa#ta I !ona reti#ularis(
Stratum %riseum #olli#uli superioris
To su tri sloja sive mase stratum %riseum super"i#ial) madim et pro"undum$) odvojena
me'usobom sa 5etiri sloja bijele mase stratum !onale) opti#um) lemnis#ale I stratum album
pro"undum$(
Nu#leus #olli#uli in"erioris
/vo je primarni akusti5ki re"leksni #entar(
Nu#lei praete#tales
Nu#lei prae#rales pretektalna jedra$ sastoje se i! dvoje male %rupe neurona smje-teni*
rostrolateralno od %ornji* kolikula(
@ijela masa I putevi
@ijelu masu me!en#e"alona i%ra'uju putevi koji prol!e ko! te%menum I modane krake( 4ro!
tementum prola!e slede#i putevi0
1( Sen!itivni putevi(
3( Tr( #erebellorubralis I tr( #erebellot*alami#us
?( 4ro! sredi-nji dio ta%mentuma prola!e ovi putevi0
a$ ,as#i#ulus lon%itudinalis doralis
b$ Tra#tus lon%itudinalis medialis
#$ Tra#tus te#tospinalis
d$ Tra#tus t*alamorubroolivaris
e$ Tr#tus rubrospinalis
4ro! #rura #erebri sila!e motorni putevi i! kore veliko% mo!%a(
CERE@ELL.M
MALI M/>A4$
Mali mo!ak #erebellum$ ra!vija se i! dor!alno% dijela romben#e"ali5no% mje*ura( Sme-ten je u
stranjoj lobanjskoj jami "ossa #rania posterior$) odvojen od onje plostine veliko% mo!%a
duplikaturom modani#e tentorium #erebelli$ mali mo!ak u5estvuje u "ormiranju krova IV
modane komore( Ventralno od nje%a su dijelovi modano% stabla) medulla oblon%ata I ons koji
"ormiraju po IV komore(
Mor"olo%ija malo% mo!%a
Mali mo!ak se satoji od dvije polutke *aemisp*eria #erebelli$ spojeni* pomo7u renja !vano%
vermis( Na malom mo!%u se opisuju tri strane(:ornja strana "a#ies superior $ je odvojena od
donje starne "a#ies in"erior$ dubokom *ori!ontalnom bra!dom "issure *ori!ontalis #erebelli$( Na
prednjoj strani u sredi-njem dijelu je udubina) "ossa transversa #erebella( Lateralno od "asti%iuma
odla!e tri para krakova pedun#uli #erebellares superiors medii et i"eriores$ koji mor"olo-ki
pove!uju mali mo!ak sa okolinim dijelovima(
+/&EELA MAL/: M/>:A
Lobus "lo##ulonodularis
,lokulonodularni reanj je "ilo%enetski najstariji dio mo!%a) te se !a nje%a upotrebaljava na!iv
ar#*i#erebellum( /vaj reanj obu*vata nodulus) pedun#uli "lo##ulii "lo##ulus( /d lobus posterior
odvojen je bra!dom "issure pesterolateralis$(
Lobus anterior
,ilo%enetski je mladi dio mo!%a) pa ima na!iv peleo#erebellum( Lobus anterior od lobus posterior
je odvojen sa "issure prima( +aleo#erebellum obu*vata lin%ulu) lobules #entralis I #ulmen na
vermisu(
Lobus posterior
,ilo%enetski je najmla'i dio malo% mo!%a) na!iv mu je neo#erebellum( /vaj lobus obu*vata
najve7i dio malo% mo!%a) od "issurae primae do "issurae posteroleteralis(
:RAHA MAL/: M/>:A
Cerebelum je i!%ra'en od sive I bijele mase( Siva masa substantia %risea$ raspore'ena je
najve7im dijelom na povr-ini #orteA #erebelli$) manji dio su jedra nu#lei #erebri$ smje-teni u
dubini bijele mase( @ijela masa #orpus medullare$ je i!%a'ena od aksona +urkinjeovi* 7elija I
aksona koji ula!e ili i!la!e i! #erebeluma(
SIVA MASA
4ora malo% mo!%a
4ora oblae #ijelu povr-inu malo% mo!%a) i!u!ev popre5ne jame "ossa #erebella transversa$(
+ovr-ina viju%a "olia #erebelli$ obloena je sivom masom) a svakoj viju%i od%ovara lamella bijele
mase lmina alba$( 4ora malo% mo!%a i!%ra'ena je od tri sloja0
1$ molekularni sloj stratum mole#ulare$)
3$ %an%lionarni sloj stratum %an%liosum$ I
?$ sloj !rnasti* 7elija-%runularni sloj stratum %ronulosum$(
Molekularni sloj je i!%ra'en od dvije vrste malobrojni* neurona) !vje!dasti steralni$ neuroni I
neuroni basket #ells$ kosarasti(
:ranularni sloj i!%r'uju +urkinjeove #elije(
:rnularni sloj i!%ra'uju dvije vrste neurona0 mali !rnati neuroni I :ol%i II(
Eedra malo% mo!%a
. bijeloj masi smje-tena su #etiri para jedera nu#lei #erebella$( Najmedijalnije) na krovu IV
komore) lei nu#leus "asti%ii( Lateralno je nu#leus %lobosus) a lateralno od nje%a je nu#leus
emboli"ormis( Nu#leus dentatus je najve7i) ima oblik vre7e sa otvorom(
,.N4CIEA MAL/: M/>:A
Sloena "unk#ija malo% mo!%a koju on ima u re%ula#iji ravnotee) odravanju mi-i7no% tonusa)
koordina#iji rada %rupa mi-i7a "leksora I eksten!ora) kontrola automatske I svjesne motorno%
u5enja ostvaruje se preko a"erentni* I e"erentni* neurona pove!ane u neuronske lan#e(
VENTRIC.L.S N.ART.S IV M/>&ANA 4/M/RA$
Fetvrta komora je #entralna -upljina rombe#e"alona( Rostralno je pomo#u aLuedu#tus #erebri
S9lvii$ pove!ana sa tre7om komorom venti#rulus tetrius$) a kaudalno se nastavlja u #entralni
kanal #analis #entralis$ ki5mene modine( >idove 5etvrte komore "ormiraju pojedini dijelovi
romben#e"alona( Na krovu 5etvrte komore nala!e se tri otvora preko koji* ona komuni#ira sa
ro*aniidalnim prostorom( +arni otvori- apreraturae laterals ventri#uli Luarti "oramina Lus#*kae$(
Neparni otvor) aperatura mediana ventri#uli Luarti "oramen Ma%endie$(
AN:.L.S +/NT/CERE@ELLARIS +/NT/CERE@ELARNI .:A/$
@o5ne strane produene modine I mosta sa slobodnim dijelom prednje strane malo%a mo!%a
!atvraju) prema naprijed I u polje) otvoren u%ao na!van Bponro#erebelarni u%aoC(
&IENCE+<AL/N MEH.M/>A4$
&ien#ep*alon je ventralni nastavak modano% stabla( Smje-ten je i!me'u me!en#e"alona I
telen#e"a#elona( Neke unutra-nje strukture se i! me!en#e"alona nastavljaju u dien#e"alon(
&ien#e"alon se sastoji od slede7i* dijelova0
a$ t*alamus
b$ epit*alamus
#$ metat*alamus
d$ subt*alamus
e$ *9pot*alamus) a i!medju nji* je #entralna supljina) ventri#ulus tertius(
VENTRIC.L.S TERTI.S TREOA 4/M/RA$
Tre7a komora se ra!vija od dva dijela( Nejve7i njen dio ra!vija se od #entralne -upljine
dien#e"ali#ko% mje*ura2 to je pars dien#ep*ali#a ventri#uli tertii( Manji) prednji dio tre7e kmore
ra!vija se i! pars impar ventri#uli telen#ep*ali2 to je pars telen#ep*ali#a ventri#uli tertii( Tre7a
komora predstavlja usku) sa%italno postavljenu -uplijnu 5iji krov 5ini tijela #*orioidea I pleAus
#*orioideus ventri#uli(
T<ALAM.S
/n je najvaniji subkortikalni sen!itivni #entar(
.N.TRAPNEA :RAHA
Siva masa talamusa je pomo7u traka bijele mase laminae medullares internae$ podijeljena na tri
mor"oloske skupine jedara( /sim ove mor"olo-ke podjele) postoji I podjela prema ,eneisu( +rema
njemu siva masa se dijeli na pet skupina jedara0
1$ nu#lei anteriores
3$ nu#lei laterals
?$ nu#leus medialis
I$ nu#lei interalaminares
J$ nu#lei reti#ulares(
Nu#lei anteriores
prednja skupina jedara$
. ovoj skupini su tri jedra) neu#leus anteroventralis) nu#leus anterodorsalis I nu#leus
anteromedialis(
Nu#lei laterals
lateralna skupina jedara$
. ovoj skupini su slede7a jedra0 nu#leus vantralis anterolateralis) neu#leus vantralis intermdius)
nu#leus ventralis posteromedialis) nu#leus lateralis doralis I nu#leus posterior pluvinar t*alami$(
Nu#leus medialis
Lei i!me'u laminae medullaris internae I ventrlais III( Na njemu se ra!likuju tri dijela)
ma%no#elularn) parvo#velularni I paralaminarni(
Nu#lei intralaminares
/va jedra lee u lamini medularis interni( Najve7e jedro i! ove %rupe je nu#leus #entromedianus(
Nu#lei reti#ulares
+redstavljaju nastavak retikularne "orma#ije me!en#e"alona I !one in#erte subtalamusa( Sa
slojem bijele substan#e) lamina medullaris eAterna) odvojena su od talamusa(
Na osnovu i!loeno% slijedi da se jedra talamusa "unk#inalno dijele na0
a$ Spe#i"i5na relejna jedra-
b$ Aso#ijativna jera
#$ Limbi5ka jedra
d$ Eedra sa subkortikalnim projek#ijama
E+IT<ALAM.S
M/R,/L/:IEA E+IT<ALAM.SA
Epit*alamus je dio dien#e"alona) smje-ten i!a I i!me'u oba talamusa) povi-e stranje komisure
#ommisurae posterior$) sa kojom skupa "ormira kaudalni !id tre7e modane komore( Epitalamus
5ine slede7e strukture0 *abenulae) #ommissural *abenularum) epip*9sis #erebri #orpus pineale-
%landulla pinealis$ I po5etni dio striae medullaris(
<ebenule i!%ra'uju neuroni %rupisani u dva jedra0 nu#leau *abenularis medialisi lateralis(
E+I+<QSIS CERE@RI
Ima i!%led -i-ari#e) lei u tri%onum subpineale) rostdor!alno od #olli#uli speriores mesen#ep*ali(
:ra'ena je i! 7elija pinealo#ita$ poredani* u vidu tra5aka i!me'u koji* su potporne 7elije
astro#iti$) ve!ivno tkivo I krvni sudovi(
METAT<ALAM.S
M/R,/L/:IEA I :RAHA
Metatalamus je dio dien#e"alona ventralno od pluvinara) u! lateralni dio te%mentum mesen#ep*ali
I #rus #erebri( Metatalamus "ormiraju dva koljenasta i!bo5enja) #orpus %eni#ulatum mediale I
#orpus %eni#ulatum laterale( /be ove srtruktur "ormiraju od%ovaraju7a jedra0
Nu#leus %eni#ulatus medialis-ima "unk#iju relejno% subkotikalno% jedra u slu-nom sistemu(
Nu#leus %eni#ulatus lateralis-ovo je vano subkortikalno relejno jedro u vidnom sistemu(
S.@T<ALAM.S
M/R,/L/:IEA I :RAHA
Subtalamus je rostralni produetak u dien#e"alon sive mase I puteva i! te%mentuma
me!en#e"alona( Sive mase koje se i! te%ementuma me!en#e"alona produju u subtalamus0
nu#leus ruber) nu#leus ni%er I retikularna "orma#ija oblikovana u !ona in#erta(
Nu#leus ruber-je veliko motorno jerdo ve!no !a prenos implusa i! mo!dane kore I malo% mo!%a
na motoneurone prednji* ro%ova ki5mene modine(
Nu#leus ni%er-je motorno jedro 5iji su neuroni dio ekstrapiramidno% sistema(
>ona in#erta-je rostralni istanjeni produetak retikularne "orma#ije i! modano% stabla( >ona
inerta je okruena sa tri sloja bijele substan#e) ,orelova polja #ampus ,oreli <) <1) <3$ koja
"ormiraju a"erentni I e"erentni neuroni(
Nu#leus subt*alami#us #orpus Lu9si$( Eedro lei u subtalamusu dor!alno od substantiae
ni%erae) ventralno od !one in#ertae) ventrolateralno od nu#leus rubera( I!%ra'eno je od neurona
sa ra!%ranatim dendritima(
<Q+/T<ALAM.S
<ipotalamus predstavlja rostralni produetak te%mentuma me!en#e"alona) odnosno retikularne
substan#ie oko aLuedu#tus mesen#ep*ali(
:RA&EA <I+/TALAM.SA
<ipitalamus i!%radjuje veliki broj di"u!no ra!ba#ani* neurona I nemijeli!irani* aksona) koji
"ormiraju ula!ne I sila!ne puteve sa pars te#ta #olumnae "orni#is *ipotalamus je podjeljen u dvije)
sa neuralnom osovinom) paralelne !one) periventrikularna ili medijalna *ipotalami5na !ona I
lateralna *ipotalami5ka !ona(
Nu#leus supraopti#us-ovo jedro je u vidu bisa%a obu*vata rostralni dio tra#tus opti#usa( .
perikarionu ovi* ma%no#elularni* neurona sinteti!ira se *ormon va!opresin A(&(<($
Nu#leus paraventri#ularis-lei ispod ependima lateralno% !ida tre7e modane komore(
Ma%no#elularni neuroni paraventirkularno% jedra sinteti!iraju *ormon oksito#in(
Nu#leus supra#*iasmais-smatra se da se I u ovom jedru sinteti!ira va!opresin(
Nu#leus dorsomedialis-na !idu sinusoidni* kapilara nala!e se mali otvori kro! koje aksonski
terminali osloba'aju svoj se#ret) *ormon opu-tanja( . nu#leus ar#uatus nala!e se I
dopaminer%i5ki neuroni( +reko portalno% krvotoka dopaminer%i5ki neuroni re%uli-u) tj( in*ibirju
sekre#iju prolaktina(
<ipotalamusu je pridodata *ipo"i!a %landula pituitaria$ sa kojom je pove!an preko tanke petljike
pendu#ulus in"udibularis(
@IEELA MASA I +.TEVI &IENCE,AL/NA
@ijelu masu dien#e"alona i!%ra'uju putevi( . dien#e"alonu nema prola!ni* puteva) ne%o se svi
putevi koji sa#injavaju bijelu masu ra'aju ili !avr-avaju u sivoj masi dien#e"alona( +utevi
dien#e"alona se dijele na0
1( +rojek#ione puteve-ve!e sive mase dine#e"alona sa ostalim dijelovima #entrlano% nervno%
sistema(
3( Aso#ijativne puteve-ve!uju me'usobno sive mase dien#e"alona na ipsilateralnoj strani(
?( 4omisuralne puteve ve!uju me'usobno sive mase dine#e"alona kontralateralni* strana( /ni se
dijele na0 dor!lne I ventrlane supraopti5ke$(
TELENC+<AL/N S( CERE@R.M VELI4I M/>A4$
Sastavljen je od dvije *emis"ere) a one su sjedi-te mno%i* B#entaraC "i!i5ki* I psi*i5ki* "unk#ija(
M/R,/L/:IEA
Veliki mo!ak lei u osteo"ibri!noj #erebralnoj lo!i( &uboka u!duna pukotina "issure lon%itudinalis
#erebri s( "issure inter*emisp*aeri#a neputpono dijeli veliki mo!ak na dvije polutke ili *emis"ere
*emisp*aeria$( <emis"ere su me'usobno spojene pomo7u uljevito% tijela #orpus #allosum s(
#ommissural #erebri ma%na$) koje le!i na dnu "issurae lon%itudinalis #erebri( 4od de"initivno
ra!vijeno% mo!%a na svakoj *emis"eri ra!likuje se0 %ornja konveksna strana "a#ies #onveAa s(
superolateralis$) medijalna strana "a#ies medialis$ I donja strana "a#ies in"erior s( basis #erebri$(
Strane *emis"era su odvojene dobro i!raenim rubovima0 mar%o superior s( superiomedialis)
mar%o in"erior s( in"erolateralis I mar%o medialis s( in"eromedialis( <emis"ere i!%ra'uju pet
renjeva0 lobus "rontalis) lobus parietalis) lobus o##ipitalis) lobus temporalis( +eti reanj insula se
ne vidi( Smje-ten je u unutra-njosti *emis"ere( Lobusi su me'usobno odvojeni od%oraraju7im
bra!dama(
,ACIES S.+ER/LATERALIS S( C/VEKA
/va strana *emis"ere slijedi konveksitet kalarije( Na njoj se vide sva 5etitri renja) a na dnu
"ossae #erebri lateralis I peti reanj insula$(
Ceoni reanj lobus "rontalis$ obu*vata dio *emis"ere od "rontalno% pola do Rolandove bra!de
sul#us #entralis$(
Tjemeni reanj lobus parientalis$ prostire se od sul#us #entralis do sul#us parietoo##ipitalisI(
Sljepoo#ni reanj lobus temporalis$ odvojen je prema %ore od ostali* lobusa sa sul#us lateralis
#erebri) a prema natra% od ok#ipitalno% lobusa sa sul#us o##ipitalis transversus(
+otilja#ni reanj iskrivljeni lobus o#ipitalis$ !au!ima stranji dio *emis"ere(
Reilovo ostrv#e insula $ lei na dnu sul#us lateralis #erebri okruen bra!dom sul#us #ir#ularis(
,AICES MEIALIS
.nutranja starana *emis"ere je podjeljena u tri pojasa0 prei"erni) srednji I sredinji( :rani#a
i!me'u peri"erno% I srednje% pojasa je sul#us #in%uli I sul#us subparietalis(
+rei"ernom pojasu pripadaju unutra-nje strane "rontalno%) parijetalno% I oks#ipalno% renja)
odnosno %9rus prontalis superior) lobulus para#entralis ) prae#uneus I #uneus(
Srednji pojas pars "orni#ate pallii$
/vaj pojas 5ine dvije kon#entri#ne viju%e) potkovi5asto% oblika) %9rus "orni#ates s( limbi#us I
%9rus intralimbi#us) odvojene medjusobno sa s9l#us #orporis #allosi I sul#us para*ippo#ampalis(
Sredi-nji pojas unutra-nje strane *emis"ere smej-ten je u konkavitetu srednje% pojasa pars
"orni#ate pallii$ I od%ovara povr-ini o%rani5enoj me'u*emis"eri5nim komisurama #orpus #allosum
i "orniA$(
,ACIES IN,ERI/R S( @ASALIS
Na ba!i mo!%a vide se donje strane "rontalno%) temporalno% I ok#ipitalno% renja ispred na donjoj
strani "rontalno% renja lateralno su %9ri orbitales) a medijalno je %9rus re#tus( &onje strane
temporalno% I o#ipitalno% renja "ormiraju najlateralnije %9rus o##ipitotemporalis lateralis)
madijalnije %9rus o##ipitotemporalis mediali) i!me'u koji* je sul#us o##ipitotemporalis(
Najmedijalnije lei %9rus para*ippo#ampalis) pripada medijalnoj strani(
VENTRIC.L.S LATERALIS @/FNA M/G&ANA 4/M/RA$
@o5ne modane komore su -upljine smje-tene u masi lijeve I desne *emis"ere telen#e"alona(
Imaju oblik potkovi#e sa konkavitetom upravljenim naprijed I dolje kojim obu*vataju nu#leus
#audatus I t*alamus( Ra!likuju se 5etiri ra!li5ita sastavna dijela modane kore0 prednji ro% #ornu
antius s( "rontale$) sredi-nji dio pars #entralis $) starnji ro% #ornu posterius s( o##ipitale$ I donji
ro% #ornu in"erius s( temporale$(
,.N4CI/NALNA /R:ANI>ACIEA +/&EELA$ TELENCE,AL/NA
Svaka *emis"era telen#e"alona mo!e se podjeliti u tri podru5ja0
a$ Lateralno podru5je
b$ Medioba!alno podru5je
#$ Limbi#ko podru5je
Lateralno podru5je je najve7e( +ripadajuju mu0 "rontalni) parijentalni) ok#ipitalni I temporalni
reanj) tj( nji*ov #orteA I od%ovraju7a bijela supstan#a) a od subkortikalni* sivi* masa prpadaju
mu #orpus strijatum nu#leus #audatus) putamen) %lobus pallidus$ I #laustrum(
M/G&ANA 4/RA #orteA #erebri$
<istolo-ki se pojedini dijelovi kore ra!likuju po %ra'i( &ebljina kore je od 3)J do I)J mm( smatra se
da se u kori nal!i oko 1I milijardi neurona( :ra'e je vrlo sloene( >apaeno je da kora ima
*ori!ontalnu laminarnu $ I vertikalni kolmnarnu$ or%ani!a#iju -to predstavlja njenu mor"olo-ku
karakteristiku(
,.N4CI/NALNA /R:ANI>ACIEA M/&ANE 4/RE
+ojam primarna !ona mo!e se de"inisati kao oblast koja je od%ovorna !a elementarne sojete)
odnosno motorne "unk#jije( +rema tome ra!likuju se0
a$ primarna) sen!orna ili sen!itivna polja u kojima !avr-ava) odnosno projekutje se ve7ina
kortikalni* III$ neurona sen!orijalni* ili sen!itivni* puteva I
b$ primarna motorna polja koja kontrosli-u osnovne motorne "unk#ije
Sekundarne !one nala!e se oko svake primarne !one) a Bod%ovorne C su !a sloeniju anali!u
osjetni* in"orma#ija ili sloeniju motornu aktivnost( . ove !one sinapti5ki odre'ene in"orma#ije
stiu preko primarni* !ona) tj( indirektnim putem (
Aso#ijatine !one ne mo%u se stroo%o odvojiti od sekundarni* jer svaka sekundarna !ona
pove!uje I vr-i prostiju inte%ra#iju ili sen!itivne sen!ori#ke$ in"orma#ije ili motorno% pokreta( Ipak
u aso#ijatinim !onama vrsi se B!avr-naC) vrlo sloena obrada rani* vrsta in"orma#ija2 dakle)
nji*ova inte%ra#ija( 4ao misljenje) %ovor) u5enje) pona-anje I sli5no(
+imarno motorno polje area I po @rodmannu$
>au!ima %9rus prae#ntralisna lateralnoj strani *emis"ere suavaju7i se odo!do prema dolje ka
S9lviusovoj bra!di( /bu*vata prednji dio lobules para#entralis na medijalnoj strani *emis"ere) -to
od%ovara rasporedu @et!ovi* %i%antski* neurona) 5iji aksoni "ormiraju piramidni put tr(
#orti#ospinalis I tr( #orti#obulbaris$( Svaka %rupa @ed!ovi* 7elija od%ovorna je !a kontrak#ije
odre'eni* mi-i7a(
+remotarno polje area R po @rodmanu$I suplementarno dodatno$ motrono polje nala!e se kod
primarno%( +remotorno polje obu*vata podru5je %9rus"rontali superior) medius I in"erior( Nje%ova
"unk#ija je kontrola sloeni* motorni* aktivnostispurotni* strana tijela npr( lokomo#ija) %ovor)
jedenje$( Fija je ulo%a u !apo5injenu voljni pokreta I pro%ramiranju sekven#i komplikovani*
nau5eni* pokreta(
Sen!itivna polja
+rimarno somatosen!itivno polje area ?)1)3$ !au!ima pordu5je %9rus post#entralis I stranji dio
%lobules para#entralis( To je #entar !a prijem I indeti"ika#iju opsti* sen!ai#ja naro#uito dodira$)
koje dola!e i! koe) mi-i7a) !%obove I tetiva suprotne strane tijela(
Sekundarni sen!itivno polje areaJ I S$ smjesteno je i!a primarno% somatosen!itivno% polja) u
parijatalnom operkulumu( ,unk#ja mu je da vr-i sinte!u somatosen!itivni* in"orma#ija sa
vi!uelnim I slu-nim in"orma#ijama( Moe smatrati I aso#ijativnom somatosen!itivnom !onom(
Sen!orna polja
+rimarno vidno polje ili primarni opti5ki #entar je area striata area 1S$( To je r#eptino polje %dje
!avr-avaju kortikalni neuroni opri5ko% puta kiji dola!e i! #orpus %eni#ulatum lateralne tr(
%eni#ulo#oti#lis $( +redstavlja #entar !a anali!u elementarni* opti5ki* in"orma#ija i! ipsilateralni
polovina retine oba oka(
Sekundarna vidna polja nal!ae se oko primarno%( +odru5je lateralne povr-ine ok#ipitano% lobusa
je parastriatno podru5je area 1T$( .lo%a parastriatno% je "ina vi!uelna anali!a posmatrano%
objekta( +ovi-e aree1T) na samom vr*u lateralne povr-ine ok#ipitalno% renja) nala!i se
preistriatno podru5je area1U$( Ima ulo%u u pro#jeni veli5ine posmatranao% objekta u mirovanju I
kretanju te prepo!navanju I imenovanju boja(
+rimarno slu-no polje ili primarni akusti5ki #entar area 1I$ nala!e se u %9ri teporales transversi
S#*lovevivlje $( .lo%a ovo% #entra je projek#ija odre'eno% dijela ko*leje u odre'jeni dio kore
tonopi#ka or%ani!a#ija$) tj( opaanje elemntarni* !vukova I -umova(
Sekundarno -lusno polje area I3$ I aso#ijativno -lusno polje area 33$ smej-tena su ispred
odnosno i!a primarno% polja( Vr-i di"eren#ija#iju ra!liku$ preostali* slusni* in"orma#ija od
sloeni* npr( %ovor$( Aso#ijativno podru5je ima ulo%u u ra!umjevanju i!%ovoreni* rije5i(
+rimarno vestibularno polje( Smatra se da nala!i u %9rus tempolaris superior ili u sul#us
intraparietalis(
+rimarno %ustavno polje - pretpostavlja se da obu*vata ventralni dio %9rus post#entralis I okolne
dijelove oper#ulum parietale I insulae(
+rimarno mirisno polje ili primarni oli"aktivni #entar pripada rinen#elalonu) odnosno limbi5kom
sistemu(
Aso#ijativno polje
Me'u naj!na5ajnija aso#ijativna polja u kori spada polje smej-teno na trome'i parijentalno%)
ok#ipitalno% I temporalno% renja) u podru5ju S9lviusovem bra!de( Vr-i sinte!u svi* aso#ijatino
obdareni* in"orma#ija) pa se mo!e na!vati poljem ter#ijerne multisen!orne aso#ijatine memorije(
/vo podru5je omo%u7va obavljanje njasloeniji* modani* "unk#ija) kao sto su pisanje) 5itanje)
prepo!navanje objakata I li#a) vi!uelno-prostornu orijenta#iju( . ve7ini slu5ajeva ovo polje je
ra!vijejenije u lijevoj modanoj *emis"eri( >a odravanje Bvi-i*C mentalni* aktivnosti najvaniju
ulo%u ima per"rontalno podru5je( +re"rontalni korteks podjeljen je na tri dijela0 dor!olateralni)
medijalni I ventralni dio) koji se jo- na!iva I orbito"rontalno polje(
S.@4/RTI4ALNA EE&RA I @A>ALNE :AN:LIEE siva masa$
Subkortikolarna jedra su skupine neurona smje-teni* u #entralnim re%ijama obje modane
*emis"ere( Na!iv Bba!alne %an%lijeC da je onim subkortikalnim jedrima koja u5estvuju u
motori#kim "unkijama( Njima pripada #orpusstriatum) #laustratum) #orpus am9%daloideum I
nu#leus a#ummbens septi( . "unk#ionlnom smislu) ba!alnim %an%lijama pripadaju I nnu#elus
subt*alami#*us I substantia ni%ra s*ema ??$(
Corpus striatum
Corpus striatum je %lavna I najve#a siva masa telen#e"alona( Sastoji se od veliko% repato% jedra-
nu#leus #audatus I ljuske- putamen( Nu#leus lenti"ormis so#ivasto jedro$ podijeljeno je na vanjski
dio o!na5en kao putamen ljuska$ I na unutra-nji dio na!van %lobus pallidus bijelo jedro$(
Clustrum
Claustrum o%rada$ je siva masa u obliku plo5e) debljine 1do3mm) smje-tena i!me'u putamena
medijalno) akore insulae lateralno(
Corpus am9%daloideum
Corpus am9%odaoideum ami%daloidni kompleks$ !ajedno sa jedrima spetalno% podru5ja I
jedrima medioba!alno% telen#e"alona pripada limbi5kom sistemu(
Ekstrapiramidni sistem E+S$
E+S u -irem smislu obu*vata slede#e stru#ture0 motorni) premotorni I ekstrapiramidni korteks)
straitum) t*alamus) subtalamus) substan#iju ni%ru) nu#leus ruber) retikularnu "orma#iju)
vestibularna jedra I sve Bi!la!ne puteveC ti* struktura koji !avr-avaju u ki5menoj modini(
Capsula interna
Capsula interna predstavlja sredi-nju bijelu masu *emis"ere) koja se pru!a medijalno od ba!alnii*
%an%lija I talamusa(
Centrum semiovale
Centrum semiovale !au!ima najve#i dio bijele mase i!me'u ba!alni* %an%lija I kore veliko%
mo!%a( +ored unutra-nje #apsule) u sastavu bijele mase koja ispunjava unutra-njost modani*
*emis"era nala!e se jo- dvije #apsule( To su spoljna modana kapsula D #apsula eAterna I krajnja
modana kapsula D #apsula eAterma(
Capsula eAterna
Capsula eAterna je tanak sloj bijele supstan#e( Smje-tena je i!me'u putamena medijalno I
#laustruma lateralno(
Capsula eAsterma
Capsula eAterma je sa%italno postavljenaa plo5a bijele mase *emis"ere koja se nala!i i!me'u
#laustruma medijalno I kore insulae laterlno(
4/MIS.RALNI +.TEVI
Corpus #allosum
:lavna medji*emis"eri5na komisura je #orpus #aloosum s( #ommissural #erebri ma%na !uljevito
tijelo$(
Commissural anterior
Commissural anterior prednja komisura$ sme-tena je vi-e ba!alno I na "rontalnom presjeku ima
i!%led okru%lo% snopa(
LIM@IF4I SISTEM
Limbi5ki sistem je dio CNS-a) od%ovoran !a sloene mentalne "unk#ie memorija) u5enje I sl($)
a"ektivne I emotivne reak#ije) pona-anje) seksualne) endokrine I ve%etativne "unk#ije) pa se
nai!va I Bvis#eralni mo!akC(
+IRAMI&NI SISTEM kotikospinalni I kotikobularni putevi$
Tra#tus #orti#ospinalis-je svjesni motorni put) koji po5inje u kori) a !avr-ava u ki5menoj modini(
Aksoni @et!ovi* %a%antopiramidni* neurona areaI$ I aksoni i! premotorno% I suplementarno%
motorno% polja areaR$ sila!i kro! stranji krak unutra-nje #apsule I kro! modane krake kao
jedan komplementarni snop do ponsa( . ponsu se ra!dijele na "as#ikuluse "as#i#ule
lon%itudinales pontis$) a povo se spajuju u produenoj modini %rade7i p9ramis( +roduena
modana vlakna se dijelemi5no ukr-taju sa onim suprotne strane de#ussatio p9ramidum$(
.kr-tena vlakna "ormiraju tr( #orti#ospinalis lateralis) a neukrstena vlakna tr( #orti#ospinalis
anterior( Vi-e od polovine aksona oba snopa !avr-i na neuronima prednji* ro%ova u #rvikalnom
dijelu ki5mene modine(
Tra#tus #orti#obularis s( #orti#onulearis- pola!i i! donji* dijelova "rontalno% lobusa I i!
premotorno% I motorno% polja) a !avr-ava na motornim jedrima kapitalni* iva#a( Aksoni
kortikobularno% puta !avr-e na dva na#ina0 direktno) na motornim jedrima I indirektno na
neuronima retikularne "orma#ije koji su u tom slu5aju interneuroni(
E4STRA+IRIMI&NI SISTEM E+S$
To su svi motorni putevi van pirimidni*( Me'utim) u "i!iolo-kom smislu) pirimidni I ekstrapirimidni
putevi "unk#ioni-u !ajedno u okvirku slo!eno% motori5ko% pona-anja( ,unk#ija E+S-a je
upravljanje svim automatskim pokretima( @a!ira se na dva tipa neuronske or%ani!a#ije0
I tip- putevi koji pove!uju koru) subkortikalna jedra) t*alamus) subtalamus I mali mo!ak(
II tip- putevi koji sila!e do motorni* neurona ki5mene modine(
SISTEM SEN>ITIVNI< +.TEVA
S+IN/TALAMIF4I SISTEM
/vaj sistem obu*vata neurone !a prenos dvije %rupe osjeta( @ol I temparatura termal%e!i5ni
sen!ibilitet$) dodir I pritisak taktilni$ I seksualne sen!a#ije prenose se preko tra#tus
spinot*alamus Edin%er(
SISTEM ME&IEALN/: LEMINIS4.SA
Sistem sen!itino% leminiskusa prenosi proprio#eptivne sen!a#ije) "ini dodir I vibra#ije i! trupa I
udova( /vdije su uklju5eni "as#i#ulus %ra#ilis I "as#i#ulus #uneatus) koji "ormiraju Bdor!alnu bijelu
kolumnuC) tj( stranji "unikulus ki5mene modine(
SISTEM SEN>/RIC4I< +.TEVA
/vim putevima prenose se in"orma#ije i! 5ula vida opti#ki put$) 5ula slu*a akusti#ki put$) 5ula
ravnotee vestibularni put$) 5ula okusa %ustativni put$ I 5ula mirisa ol"aktivni put$(
VI&NI /+TIF4I$ SISTEM
/ko) kao produ!etak mo!%a) predstavlja re#eptivni dio opti5ko% sistema( :lavni dio ili put na
rela#iji retina- korteks( Nje%ova "unk#ija je anali!a in"orma#ija dobijeni* %ledanjem( ,otore#eptori
retine) 5unji7i I -tapi7i primaju svjetlosne impulse) koji se onda trans"ormi-u I dospijevaju do
%an%liski* 7elija( Aksoni ovi* #elija %rade nervus opti#us( Na ba!i mo!%a) vlakna nervus opti#usa
i! lateralni* polovina retine na istoj strani) a medijalana vlakna se ukr-taju) 5ine7i #*iasoma
opti#um( /datle se nastavlja tra#tus opti#us i prestavlja #entralni neuron opti5ko% puta( /vaj
neuron !avr-ava na nu#leus %eni#ulatis lateralis kao opti5ka radija#ija ide prema !atiljnom renju
veliko% mo!%a u primarni vidni #entar(
SL.SNI A4.STIF4I) A.&ITIVNI$ SISTEM
Akusti5ki sistem vrlo je kompleksan I pripada polisinapti5kim putevima( Re#epori slu*a nala!e se
u unutra-njem u*u) preko slu-ni* jedara u modanom stablu I jedara donji* kolikula srednje%
mo!%a ide u unutra-nje koljenasto tijelo I dalje kao slu-na radija#ija ide u sljepoo5ni reanj u
primarno slu-no polje(
4RVNI S.&/VI M/>:A
ARTERIEE
Mo!ak se snadbijeva krvlju i! dva arterijska sistema0
1( sistem arterije vertebralis
3( sistem arterije #arotis internae(
+rednji dio mo!%a vaskulari!iran je od unutra-nje karotidne arterije art( #arotis interna$) a stranji
dio od vertebralne arterije art( vertebralis$( Arterija vertebralis vaskuli!ira modano stablo
medulla obolon%ata) pons I mesen#ep*alon$) mali mo!ak #erebellum$) oks#ipitalni I dio
temporalno% renja veliko% mo!%a( /stali dio snadbjeva se krvlju od arteriae #arotis internae(
/ba arteriska sistema pove!ana su na ba!i mo!%a preko komunikativni* aretija u 8illisov
arteriski prsten( Sve arterije mo!%a daju kortikalne I #entralne o%ranke( 4ortikalni o%ran#i
odvajaju se od art( #erebri anterior) madia I posterior( Centralni o%ran#i odla!e od svi* arterija
koje "ormiraju 8illisov prsten( Vasulari!uju #orpus #allo#um I t*alamus(
VAS4.LARI>ACIEA M/>&AN/: STA@LA
Modano stablo snabdijava se sa krvlju i! stabla vertibralne arterije koja ekstrakarnijalno daje
o%ranke I !a ki5menu modinu(
VAS4.LARI>ACIEA MAL/: M/>:A
Cerebellum dobija krv od tri para artrija0 art( #erebella superior I art( #erebella in"erior anterior od
art( basilaris$ I art #erebelii in"erior posterior) koja je najja5a %rana art( vertebralis(
VAS4.LARI>ACIEA &IENCE,AL/NA
&ien#e"alon dobiva krv od art( #erebri posterior I art( #ommuni#anis posterior) dok samo prednji
kraj vaskuli!ira art( #erebri anterior(
VAS4.LARI>ACIEA TELECE,AL/NA
Valiki mo!ak vaskuli!iran je od tri %lavne arterije0 art( #erebri anterior) media I posterior( +rve dvije
su %rane art( #arotis internae) a tre7a je %rana art( basilaris(
VENE M/>:A
Cerebralne vene dijele se u dvije %rupe0
1( povr-ne vene) koje se ulijevaju u sinuse durae matris)
3( duboke vene) koje donose krv i! unutra-njosti) a ulijevaju se u :alenovu venu vena #erebri
ma%na :aleni$(
+/VRPNE VENE
Venae #erebri superiors su ve#inom orijentisane prema %ornjem sa%italnom sinusu sinus
sa%italis superior$(
Venae #erebri in"eriors su male vene koje skupljaju krv sa ba!e *emis"era(
&.@/4E VENE
Vv( #erebri internae dovode krv i! unutrasnjosti *emis"era(
M/>&ANE /V/ENICE MENIN:ES$
Mo!ak je !asti#en sa tri omota#a me!odermalno% porijekla( Spoljasnji omota# je tvrda mo!dani#a
dura mater$) koja se na!iva pa#*9meninA) dok srednji I unutrasnji omota# ara#*onoidea I pia
mater$ !ajedno sa#injavaju menu mo!dani#u ili leptomeninA(
&.RA MATER ENCE+<ALI TVR&A M/G&ANICA$
&ura mater je sede"astobijela) "ibro!na) neelasti5na ovojni#a( Sastoji se i! dva lista) spolja-nje% I
unutra-nje%( /ni su me'usobno spojeni( ,alA #erebri je duralna pre%rada postavljena sa%italno
i!me'u *emis"era telen#e"alona) u "issura inter*aemisp*eri#a( Ima oblik srpa( ,alA #erebella je
uska sa%italna pr%rada dure i!me'u *emis"era malo% mo!%a( Tentorium #erebellija transver!alno
postavljena pre%rada koja odvaja stranu oko#ipitalno% lobus veliko% mo!%a od %ornje strane
malo% mo!%a(
ARAC<NI&EA ENCE+<ALI +A.FINASTA M/G&ANICA$
Ara#*nidea je tanka opna koja predstavlja vanjski ili parijentalni list meke modani#e
leptomeninA$) dok pia mater "ormira unutra-nji ili vis#eralni list( Ara#*noidea nema krvni* sudova
I nerava( /na oblae strukture CNS-a) ali se ne uvla5i u lijebove I pukotine kao pia) ve# prela!i
preko nji* u vidu mosta( Ar#*enoidea od pie mater odvaja #avum subara#*noidale) ko%a
ispunjava #erebrospinalni likvor( Tu su smje-teni I veliki modani krvni sudovi(
+IA MATER ENCE+<ALI ME4A M/G&ANICA$
/va tanka ovojni#a direktno nalije!e na mo!ak( Ima mno%o krvni* sudova I vrlo je njene %ra'e(
/na Bpresvla5iC sve %riuse I uvla5i se u sve sulkose( Celije *oroidni* pleksusa stvraraju
#erebrospinalni likvor(
LIN./R CERE@R/S+INALIS
Cerebrospinalana ta5nost stavra se u modanim komorama) I to u 7elijama *orioidni* pleksusa(
/na ispunjava #ijeli vertikularni sistem mo!%a I subara*noidalni pro#tor( .kupna koli5ina likvora
je oko 1J;ml(
LITERAT.RA