WWW.EPRAVO.

BA
___________________________________________________________________________
- 1 -
1. Kada se po zakonu zasniva radni odnos?
Zakljuivanjem ugovora o radu izmeu poslodavca i zaposlenika zasniva se
radni odnos.

2. Predmet prouavanja radnog prava kao samostalne grane prava je?
Predmet prouavanja radnog prava jesu pojmovi radnog prava, kategorije
radnog prava, institucije radnog prava, radni odnosi.

3. Kljuni pojmovi radnog prava?
Radni odnos: Drutveni odnos izmeu najmanje dva pravna subjekta, koji
imaju jedan prema drugome pravnu obavezu i pravno ovlatenje s obzirom na
neki pravni objekt.
Poslodavac : Fizika ili pravna osoba koja posloprimcu/zaposleniku daje posao
na osnovu ugovora o radu.
Posloprimac : Fiziko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.
Ugovor o radu: Pravni osnov za zasnivanje radnog odnosa u opem reimu
radnih odnosa.
Radno mjesto: Skup odreenih, funkcionalno povezanih poslova koji
predstavljaju dio djelatnosti poslodavca. Osnovna organizaciona jedinica kod
poslodavca.

4. Koje su okolnosti uticale na pojavu i razvoj radnog prava?
Intervencija drave u najamne odnose
Razvoj i utemeljenje sindikalnih prava i sloboda
Kolektivno ugovaranje i kolektivni ugovori
Pojava i znaaj meunarodnih standarda rada
Model socijalno pravne drave

5. Osnovne karakteristike savremenog radnog prava?
Tendencija stalnog irenja: Kao karakteristika modernog radnog prava ogleda
se sa jedne strane, u irem krugu subjekata na koje se prostire i koje obuhvaa
ova grana prava, tj. u injenici da radno pravo regulira radnopravni status
miliona pojedinaca. S druge strane, ova karakteristika se vezuje za injenicu da
se stalno iri obim i vrsta kako individualnih tako i kolektivnih prava na radu i
u vezi sa radom.
Sindikalna prava i slobode: kao karakteristika modernog radnog prava
proistiu iz ope zatiene slobode udruivanja i izraavanja, poto su ova
prava i slobode jedan od bitnih elemenata u ostvarivanju opeg i trajnog mira.
Sindikalna prava i slobode su jedan od stubova kolektivnog radnog prava,
najrazvijenijeg dijela radnog prava u savremenim dravnopravnim porecima.
Kolektivno dogovaranje i kolektivno pregovaranje predstavlja, paralelno sa
dravnim propisima, znaajan instrument u reguliranju uslova rada i
zapoljavanja. Znaaj kolektivnog ugovaranja ogleda se u tendenciji da se u
savremenom radnom pravu postepeno razvija jedno novo kolektivno pravo,
odnosno autonomno radno zakonodavstvo, jer izmeu autonomnog prava i
radnog prava postoji najtjenja veza.
Integrativnost : kao karakteristika modernog radnog prava ogleda se u injenici
da zavisni rad, kao pravni objekt radnog prava, najpotpunije spaja i dovodi u
vezu pojedince bez obzira na rasu, spol, jezik, vjeru, politiko ili drugo
miljenje...Poto pojam i karakteristike integrativnosti neminovno
WWW.EPRAVO.BA
___________________________________________________________________________
- 2 -
podrazumjevaju da ak i meusobno nezavisni subjekti stupaju u meusobne
odnose, onda se i ovi subjekti u potpunosti ili djelomino integriraju i kroz
radno zakonodavstvo.

6. Pozicija rada u sitemu radnog prava?
Rad je pravni objekt radnog prava, i to dobrovoljni, zavisni rad, rad u slubi
drugog, rad za platu, rad u radnom odnosu. Radno pravo prouava rad sa gore
navedenim karakteristikama.

7. Kriteriji za definiranje radnog prava?
Subjekti: (poslodavac i posloprimac)
Pravni objekt: (dobrovoljni, zavisni rad, rad u slubi drugog, rad za platu)
Predmet/ sadraj: prava i obaveze koje se uspostavljaju meu subjektima
(individualna i kolektivna prava)

8. Nazivi za radno pravo?
Fabriko, odnosno industrijsko zakonodavstvo kao naziv odgovara predmetu
reguliranja radnog prava u poetnim periodu razvoja s obzirom da su se prvi
propisi odnosili prvenstveno na radnu sredinu oznaenu kao fabrika, odnosno
na djelatnost industrije.
Radniko pravo potie otuda to su se prvi propisi zatitnog zakonodavstva
odnosili na najmne radnik, odnosno samo na radnike u industriji. Ovaj naziv je
neadekvatan jer ovo pravo nije samo radniko ve ga ine individualni i
kolektivni odnosi, kao instituti i kategorije vezane za poslodavce i drave.
Predlae se naziv pravo profesionalne aktivnosti.
Socijalno pravo je posljedica tendencije irenja radnog prava, posebno s
obzirom na subjekte, odnosno utemeljenje prava - po osnovu rada kroz
socijalno osiguranje (zdravstveno, penzijsko invalidno osiguranje). Ovaj
naziv je neadekvatan jer se socijalno pravo afirmiralo kao samostalna grana
prava.
Radno pravo se najdue zadralo kao naziv. Treba ga prihvatiti kao uobiajen
naziv. Pri tome treba imati u vidu da se u nazivu predmeta akcentira rad, iako
centralno mjesto reguliranja u okviru ove grane pripada radnom odnosu, kao i
kategorijama i institucijama koje su posredno i neposredno u vezi s njim.

9. Podjela radnog prava i osnovi za podjelu
Prema reimu radnih odnosa
OPE I POSEBNO (SPECIFINO)
Prema sadraju reguliranja
MATERIJALNO I PROCESNO
Prema subjektima
INDIVIDUALNO I KOLEKTIVNO
Prema porijeklu izvora
DOMAE I MEUNARODNO

10. Principi djelovanja MOR-a?
Rad nije roba Radna snaga ne smije da bude roba koja se kupuje i prodaje.
Sva ljudska bia imaju pravo da svoj materijalni napredak i duhovni razvoj
ostvaruju u slobodi i dostojanstvu.
WWW.EPRAVO.BA
___________________________________________________________________________
- 3 -
Siromatvo (bijeda), ma gdje postojalo, predstvalja opasnost po blagostanje
svih. Dokle god postoje uslovi rada koji velikom broju lica nanose nepravdu,
bijedu i odricanje stvaraju se uslovi za nezadovoljstvo i dovodi se u opasnost
svjetski mir, ali i razvoj razvijenih zemalja.
Neophodna meunarodna saradnja kao i saradnja vlada, radnika, poslodavaca u
borbi za poboljanje uslova rada i zapoljavanja u cilju unapreivanja
zajednike dobrobiti
Sloboda izraavanja i sloboda udruivanja su neophodan uslov trajnog
napretka.

11. ime je uslovljeno pravno dejstvo ratificiranih konvencija na interno zakonodavstvo?
Opim naelima primjene ovih konvencija
a) NAELO OBAVEZNOSTI PRIMJENE KONVENCIJA MOR-a
(svaka lanica poslije ratifikacije konvencije je duna da je
primjenjuje)
b) NAELO ZATITE MINIMUMA PRAVA
(svaka lanica koja je ratificirala konvenciju u njenoj primjeni mora
ispotovati garantiranje minimuma konvencijskih prava)
Naelom inkorporacije konvencije u pravni poredak drava lanica. Mogue je
da se radi o:
1. automatskom inkorporiranju samom ratifikacijom
2. moraju se donijeti posebni propisi da bi ratificirana konvencija
imala dejstvo (monistiki sistem)
U pravni poredak BiH konvencije ulaze neposredno. BiH je ratificirala 69
konvencija MOR-a.

12. Kontrola izvravanja konvencije obuhvata primjenu metoda utvrenih Ustavom MOR-a:
Obaveza zemlje lanice da Meunarodnom birou rada podnosi godinji
izvjetaj o mjerama poduzetim za primjenu konvencije.
Podnoenje prigovora od strane profesionalne organizacije radnika ili
poslodavaca protiv drave lanoce koja je ratificirala konvenciju ali nije na
zadovoljavajui nain obezbjedila njenu primjenu.
Podnoenje albe protiv druge zemlje lanice od strane Administrativnog
Savjeta, lanica MOR-a i vladinog delegata na konferenciji.

13. Kada konvencije stupaju na pravnu snagu?
Konvencija stupa na snagu tak kada bude ratificirana od odreenog broja
zemalja lanica. A ispunjenjem ovog uslova, konvencija stupa na snagu 12
mjeseci od registracije ratifikacija kod generalnog direktora. Za dravu lanicu
koja je ratificirala konvenciju obaveze u pogledu primjene konvencije
nastupaju nakon isteka daljih 12 mjeseci.

14. Vrste preporuka?
Preporuke koje se donose kao dopuna konvencijama. Ovim preporukama se
razrauju principi iz konvencija, kako bi konvencija bila to pravilnije
primjenjena.
Drugu vrstu preporuka ine preporuke koje se donose neovisno od konvencije,
predstvaljajui samostalni meunarodni instrument kojim se rehulira
odreeno pitanje o kojem nije donjeta konvencija.

WWW.EPRAVO.BA
___________________________________________________________________________
- 4 -
15. ta sve spada u meunarodne izvore prava?
Univerzalni i regionalni meunarodni izvori (konvencije i preporuke MOR-a,
akti UN-a, te primarni i sekundarni izvori prava EU, kao i akti Vijea Evrope)
Bilateralni i multilateralni meudravni i meunarodni ugovori

16. Izvori radnog prava?
DRAVNI PROPISI
KOLEKTIVNI UGOVORI
OPI AKTI POSLODAVCA
MEUNARODNI IZVORI RADNOG PRAVA
OBIAJNO PRAVO
SUDSKA PRAKSA

17. Koje su ustavne odredbe okviri za stvaranje radnog prava?
Odredbe o ljudskim pravima i slobodama (zabrana prinudnog rada, pravo na
udruivanje, zabrana diskriminacije)
Odredbe koje utemeljuju nadlenost, postupak, oblik pravnih akata kojima se
stvara radno pravo.

18. Zakonski propisi kao izvori radnog prava sa teritorijalnog i sadrinskog aspekta?
Teritorijalni:
a) dravni nivo
b) entitetski nivo (FBiH, RS, BD)
c) kantonalni nivo
Sadrinski:
a) lex generalis
b) lex specialis

19. ta regulira Zakon o radu FbiH?
ZoR FbiH ureuje se zakljuivanje ugovora o radu, radno vrijeme, plae,
prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa,
zakljuivanje kolektivnih ugovora, mirno rjeavanje kolektivnih radnih
sporova i druga pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom nije drugaije
odreeno.

20. Kad je donesen ZoR FBiH i kad su bile izmjene i dopuna?
ZoR je donesen 5. IX. 1999 g.
Izmjene i dopune su bile 2000god. i 2003 god.

21. Stubovi (sastavni dijelovi) kolektivnog prava?
Sloboda udruivanja pravo na osnivanje i organiziranje udruenja radnika i
poslodavaca
Pravo na kolektivno pregovaranje i kolektivno ugovaranje
Pravo na participaciju
Pravo na rjeavanje kolektivnih sporova
Pravo na trajk
Pravo uea u donoenju autonomnih opih akata.



WWW.EPRAVO.BA
___________________________________________________________________________
- 5 -
22. Definicija kolektivnog radnog prava?
Skup pravnih normi koje reguliraju individulane i kolektivne radne odnose
izmeu posloprimca i poslodavca.

23. Predmet regulacije kolektivnog radnog prava?
Sticanje, ostvarivanje i zatita kolektivnih prava i kolektivnih interesa
socijalnih partnera.

24. Osnovni instrumenti MOR-a koji se odnose na sindikalna prava i slobode?
Konvencija o slobodi udruivanja i zatiti prava na organiziranje (br. 87)
Konvencija o pravu na organiziranje i kolektivne pregovaranje (br. 98)

25. Sindikat i udruenje poslodavaca?
Sindikat je udruenje (organizacija) koje se osniva u cilju ostvarivanja zatite
ekonomsko socijalnih interesa svojih lanova u odreenoj radnoj sredini.

26. Principi ostvarivanja slobode udruivanja su?
Pravo zaposlenih, odnosno poslodavaca da po svom slobodnom izboru
formiraju sindikat, odnosno udruenje poslodavaca, te da pristupe po svom
izboru ovim organizacijama.
Pravo osnivanja sindikata ili udruenja poslodavaca bez ikakvog predhodnog
odobrenja.
Sloboda radnika, odnosno poslodavaca u odluivanju o pristupu ili istupanju iz
sindikata, odnosno udruenja poslodavaca.
Pravo na nediskriminaciju zbog lanstva ili nelanstva u sindikatu, odnosno
udruenju poslodavaca, tj. zatite od antisindikalne diskriminacije.
Pravo na zatitu sindikata tj. udruenja poslodavaca, od uzajamnog mjeanja u
uspostavljanje, funkcioniranje i upravljanje sindikatom, odnosno udruenjem
poslodavaca
Pravo na neometano obavljanje zakonite djelatnosti sindikata, odnosno
udruenja poslodavaca, tj. garantovanje vrenja prava na slobodno udruivanje
u skladu sa odgovarajuim heteronomnim i sutonomnim propisima.

27. Na kojem teritorijalnom nivou se osnivaju sindikati u BiH?
Na dravnom nivou (BiH)
Na nivou sastavnih dijelova (entiteta)

28. Koja su obiljeja kolektivnih ugovora?
Ugovorne strane predstavnici zaposlenika
Predmet, odnosno sadraj kolektivnog ugovora reguliranje uvjeta rada i
zapoljavanja.

29. Ko su ugovorne strane u kolektivnom ugovaranju u BiH?
Na strani zaposlenika moe biti sindikat ili vie sindikata (svi budui lanovi)
Na strani poslodavca moe biti poslodavac, vie posodavaca ili udruenje
poslodavaca (svi budui lanovi, lanovi udruenja poslodavaca)




WWW.EPRAVO.BA
___________________________________________________________________________
- 6 -
30. Predmet kolektivnog ugovora?
Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obaveze strana koje su ga zakljuile,
te prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom. Takoer se
ureuju i pravila o postupku kolektivnog pregovaranja, sastav i nain
postupanja tijela ovlatenih za mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova.

31. Predmet opeg kolektivnog ugovora za FBiH?
Opi kolektivni ugovor za FBiH ureuje prava i obaveze poslodavaca i
zaposlenika iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, plaa, naknada
plaa, djelovanje i uvjeti rada, rada sindikata, pravila o postupku kolektivnog
pregovaranja i zakljuivanja kolektivnih ugovora, sastav i nain postupanja
tijela ovlatenih za mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova, te trajk.

32. Tri nivoa primjene naela IN FAVOREM LABORATORIS?
U radnom zakonodavstvu vlada princip relativne prinudnosti. Svaki izvor
manje pravne snage, moe sadravati vea prava od predvienih u viim
izvorima.
Ne moe se ugovoriti manje prava nego to je odreeno zakonom
Ako je neko pravo u razliitim aktima razliito ureeno primjeniti e se
najpovoljnije pravo.

33. Vremensko vaenje kolektivnih ugovora?
Odreeno
Neodreeno

34. Kakva mora biti forma kolektivnih ugovora?
PISMENA

35. Kad kolektivni ugovor stupa na snagu nakon to proe odreenu proceduru, a to je?
Zakljuenje kolektivnog ugovora
Dostavljanje nadlenom ministarstvu rada
Objavljivanje u slubenim novinama (glasnicima) u onom vremenskom
periodu koji je odreen u samom tom aktu

36. Koga obavezuje kolektivni ugovor?
Strane koje su ga potpisale (svi lanovi sindikata i svi budui lanovi, svi
lanovi udruenja zaposlenika i svi budui lanovi)
Strane koje su mu naknadno pristupile
Strane na koje je nadleni ministar proirio primjenu

37. Pravna priroda kolektivnih ugovora?
UGOVORNA TEORIJA Pravna priroda kolektivnih ugovora se kroz
ugovornu teoriju tumaila kao da su kolektivni ugovori u pravnom smislu rijei
, zasnovani na principu autonomije ugovaranja, tj. kolektivni ugovori su
instituti graanskog (obligacionog) prava. Po ovoj teoriji pravna priroda
kolektivnih ugovora se tumaila kroz tri vrste ugovora, ugovor o punomostvu,
ugovor u korist treih lica, koncepcija bezimenog ugovora. Meutim pravna
priroda kol. ug. se ne moe objasniti kroz naznaene varijante ugovorne teorije.
STATUSA VANUGOVORNA TEORIJA Pristalice ove teorije odriu
ovim aktima bilo kakva ugovorna obiljeja, naznakom da je kolektivni ugovor
WWW.EPRAVO.BA
___________________________________________________________________________
- 7 -
jedna konvencija sporazum u kojem postoji uee volja i saglasnosti.
Kolektivni ugovor je konvencija o radu, odnosno to je zapravo zakon , ije
odredbe se potuju prilikom zakljuivanja individualnog ugovora o radu.
MJEOVITA TEORIJA TEORIJA DUPLICITETA Ova teorija nastoji da
ublai krajnosti prethodne dvije teorije. Smatra se da kolektivni ugovor sadri i
normativne i ugovorne elemente. Normativni elementi se nalaze u onom dijelu
gdje se govori o uslovima za zakljuivanje individualnih ugovora o radu. A
ugovorni elementi proistiu iz injenice da je kolektivni ugovor zakljuen
izmeu dvije strane. Prema ovoj teoriji kolektivni ugovor je i normativni i
ugovorni akt.

38. Pojmovno odreene participacije?
Pojam participacije u irem smislu obuhvata svaki oblik uea radnika,
odnosno zaposlenih i njihovih predstavnika u odluivanju unutar
odgovarajueg procesa u radnoj sredini bez obzira na to o kojem nivou
odluivanja se radi (podrazumijeva se institucionalni i neinstitucionalni oblici).
U uem smislu, termin participacija zaposlenih u odluivanju u datoj sredini
odnosi se na insitucionalizirane oblike uea zaposlenih, odnosno njihovih
predstavnika u procesu upravljanja tj. odluivanja.

39. Pravni reim participacije?
Reimi participacije se reguliraju:
1. zakonskim putem najei reim ureivanja. Participacija
zasnovana na zakonskim odredbama izravno se povezuje sa
privrednim sistemom zemlje. Takoer, ovako zasnovana
participacija obezbjeuje uticaj sindikata jer se smanjuje
mogunost poslodavca da oslabe sindikalni pokret. U
savremenim zemljama se participacija uglavnom uspostavlja
zakonskim putem.
2. kolektivnim ugovorima u odreenim zemljama sindikati su
proirili sadraj kolektivnih ugovora i na ovo podruju.
3. autonomni opi akti poslodavca trei reim reguliranja
participacije zaposlenika u odluivanju (SAD)

40. Pod kojim uvjetima djeluje Vijee zaposlenika?
Radna sredina od najmanje 15 zaposlenih
Inicijativa 20% zaposlenih ili sindikata za osnivanje Vijea zaposlenih
Vrenje slobodnih neposrednih tajnih izbora

41. Na koji se nain ispoljavaju obaveze prema Vijeu zaposlenika?
Obaveza informiranja od iznimne vanosti za rad Vijea zaposlenika, jer
pravovremene i tane informacije opredjeljuju kvalitet rada ovih vijea, bilo da
se radi o mjerama koje e poduzeti vezano za namjere poslodavca ili da se radi
o zahtjevima koje e Vijee zaposlenih dostaviti poslodavcu ili mjerama koje
e pokrenuti izvan radne sredine
Obaveza konsultovanja (savjetovanja) obaveza je poslodavca da prije
donoenja odluka znaajnih za prava i interese zaposlenika dostavi Vijeu
zaposlenika te odluke radi njihovog izjanjavanja Vijee zaposlenih moe se s
odlukom poslodavca; saglasiti, protiviti se toj odluci (staviti primjedbe,
prijedloge) ili ne izjasniti se o odluci. Poslodavac nije vezan miljenjem
WWW.EPRAVO.BA
___________________________________________________________________________
- 8 -
Vijea, ali ako propusti svoju obavezu konsultovanja njegova odluka je
nitava, zakonski rok za izjanjavanje Vijea zaposlenika je 7 kalendarskih
dana.
Pravo na suodluivanje Vijea zaposlenika se vezuje za: Obavezu poslodavca
da pribavi saglasnost vijea zaposlenika u sluaju otkaza ugovora o radu
odreenim kategorijama zaposlenika i to: lanu Vijea zaposlenika, odnosno
savjeta radnika; zaposleniku kod kojeg postoji promjenjena radnog sposobnosti
ili neposredna opasnost od invaliditeta; zaposlenika starijem od 55, odnosno
zaposlenici od 50 godina. Prethodna saglasnost Vijea zaposlenika trai se i u
situacijama kada poslodavac prikuplja, obrauje, koristi i dostavlja podatke
treim licima o zaposlenicima. Vijee zaposlenika se o ovom segmentu mora
izjasniti u roku od 10 dana.

42. Obaveze Vijea zaposlenika?
Prate primjenu propisa o radu
Obaveza uplate doprinosa
Zabrana da se pojavi kao organizator trajka ili kao strana kolektivnog spora
Sazivanje svih zaposlenih
Podnoenje izvjetaja
Saradnja sa sindikatom

43. Izvori evropskog radnog prava?
Originerni primarni
a) ugovori
b) osnivaki ugovori i ugovori koji su integrirani u osnivake ugovore
c) protokoli i sporazumi o socijalnoj politici
d) ugovori sa treim dravama
Sekundarni derivativni
a) uredbe ili pravila
b) direktive ili upustva ili smjernice
c) odluke
d) miljenja
e) preporuke
f) rezolucije
g) deklaracije
h) akcioni planovi
i) bijele zelene knjige
Pisani
Nepisani / opa pravna naela komunitarnog prava
Sudski precedenti / praksa suda pravde
Evropski kolektivni ugovor o radu
Uredbe obavezujui akti direktna primjena
Uredba / pravilo 1612/68 pravo radnika da ostane na teritoriji strane drave po
prestanku radnog odnosa!!!

44. Kojim izvorima se vri unifikacija, a kojim harmonizacija?
Unifikacija se vri primarnim izvorima i uredbama (pravilima)
Harmonizacija se vri smjernicama i miljenjima.


WWW.EPRAVO.BA
___________________________________________________________________________
- 9 -
45. Naela evropskog radnog prava?
Sloboda kretanja, kao osnovno pravo zaposlenika dravljana drava lanica
Jednakost u mogunostima i tretmanu mukaraca i ena u profesionalnom
ivotu.

46. Kolektivni ugovori?
Kolektivni ugovori su pismeni sporazumi u vezi radnih uslova i uslova
zaposlenja koji su zakljueni izmeu poslodavaca, grupe poslodavaca ili
udruenja poslodavaca i jedne ili vie radnikih organizacija ili u njihovoj
odsutnosti predstavnika radnika pravnovaljano izabranih i ovlatenih u skladu
sa nacionalnim zakonom o propisima (preporuka br. 91, koju je MOR usvojio
1951.)
Pismeni sporazumi zakljueni izmeu sindikata, odnosno zainteresiranih
radnika i poslodavaca, grupe poslodavaca, odnosno njenih organizacija, kojima
se ureuju uslovi rada i zapoljavanja, procedure za izbjegavanje i rjeavanje
sporova kao i sva druga pitanja od zajednikog interesa.

47. Savremene tendencije u razvoju MOR-a?
Zabrana iskoritavanja djeijeg rada
Utemeljenje principa jednakosti izmeu mukaraca i ena

48. Obaveze drave u odnosu na ratifikovanu konvenciju?
Da osigura minimalna prava u pogledu primjene konvencije
Zatita minimalnih prava
Obaveznost primjenjivanja

49. U hijerarhiji izvora radnog prava gdje se nalazi sporazum?
Ima prednost nad pravilnikom o radu, a mora biti saglasan sa kolektivnim
ugovorom.