JU Gimnazija ,,Miloje Dobrainovi

Bijelo Polje






SEMINARSKI RAD
Tema: Windows





Autori: Kali Damir
utovi Milo
Profesor: Nikola Pajevi

Oktobar, 2012.

WINDOWS

2



Sadraj:
1. Microsoft Windows ....................................................................................................................................................... 3
1.1. Istorija ..................................................................................................................................................................... 3
1.2. Hronoloki popis: .................................................................................................................................................... 4
2. Windows XP ................................................................................................................................................................... 5
3. Windows Vista ............................................................................................................................................................... 5
3.1. Windows Longhorn logo ......................................................................................................................................... 6
3.2. Izdanja ..................................................................................................................................................................... 9
3.3. Windows Flip 3D. .................................................................................................................................................... 9
3.4. Windows Vista Standard......................................................................................................................................... 9
3.5. Windows Vista Basic ............................................................................................................................................... 9
3.6. Driveri ................................................................................................................................................................... 10
3.7. Sistemski zahtjevi .................................................................................................................................................. 10
4. Windows 7 ................................................................................................................................................................... 10
4.1. Milestone 1 ........................................................................................................................................................... 11
4.2. D6 konferencija ..................................................................................................................................................... 12
4.3. Windows 7 Starter ................................................................................................................................................ 13
4.4. Windows 7 Professional ....................................................................................................................................... 13
4.5. Windows 7 Ultimate ............................................................................................................................................. 13
5. Microsoft ..................................................................................................................................................................... 13
5.1. Istorija ................................................................................................................................................................... 13
5.2. Neki Microsoftovi proizvodi.................................................................................................................................. 14
5.3. Trite i uticaj ........................................................................................................................................................ 15
6. Literatura: .................................................................................................................................................................... 16


WINDOWS

3



1. Microsoft Windows
Microsoft Windows je operativni sistem stvoren od strane kompanije Microsoft. Trenutno je najpopularniji
desktop operativni sistem u upotrebi. Instaliran je na najveem broju novih raunara.

Microsoft Windows je prvi put napravljen 1985. godine. Posljednja desktop verzija je Windows 7 koji je
objavljen 2009. godine.

Microsoft Windows omoguava da pokreete aplikacije i da organizirate svoje podatke. Postoji mnogo
aplikacija koje dolaze zajedno sa Microsoft Windows operativnim sistemima, pomou kojih moete da
itate i piete jednostavne dokumente i slike. Takoer su tu aplikacije koje omoguuju koritenje Interneta,
pregled web stranica i itanje e-mail poruka. Zatim je tu aplikacija za sluanje muzike i gledanje videa koja
se naziva Windows Media Player.

1.1. Istorija
Microsoft je prvo razvio MS-DOS i Windows je logini slijed za razvoj operacijskog sistema MSDOS
dodavanjem grafikog korisnikog suelja nakon pojave Apple Macintosh 1984. na tritu, koji je bio
zasnovan na principima grafikog korisnikog suelja, kao i korienja mia kao jedne od glavnih korisnikih
ulaznih jedinica. Windows verzija 1.0 se pojavila se 1985. godine, no nije bila iroko rasprostranjena kao i
verzija Windows 2.0 koja po performansama, izgledu i korisnikom osjeaju grafikog suelja daleko
zaostajali iza Apple Macintosh, Atari ST, te Commodore Amiga raunalima. Tek od kada se pojavila
Windows verzija 3.0 1990. godine, i NT 1993. godine moemo govoriti o irokoj rasprostranjenosti tog
operativnog sistema.





WINDOWS

4




1.2. Hronoloki popis:
DOS - jezgra (kernel)
1985. Windows 1.0
1987. Windows 2.0
1990. Windows 3.0
1992. Windows 3.1
1992. Windows for Workgroups 3.1
1993. Windows for Workgroups 3.11
1995. Windows 95
1998. Windows 98
1999. Windows 98 Second Edition
2000. Windows Millennium Edition (Me)
NT jezgra (kernel)
1993. Windows NT 3.1
1994. Windows NT 3.5
1995. Windows NT 3.51
1996. Windows NT 4.0
2000. Windows 2000
2001. Windows XP
2003. Windows Server 2003
2005. Windows Media Center 2005
2006. Windows XP 64-bit Edition
2007. Windows Vista
2008. Windows Server 2008.
2009. Windows 7
Windows 8 (izlazak najavljen za 2012. godinu)
WINDOWS

5



2. Windows XP
Starter Edition je jeftinija inaica Windowsa XP dostupna u Tajlandu, Turskoj, Maleziji, Indoneziji, Rusiji,
Indiji, Brazilu, i panjolska inaica za Junu Ameriku (Argentina, ile, Meksiko, Ekvador, Urugvaj i Venecuela).
Vrlo je slian Windows XP Home operativnom sustavu, ali bez nekih mogunosti.
Sudei prema Microsoft press release-u, Windows XP Starter Edition je "jeftiniji uvod Microsoft Windows
XP operativnom sustavu dizajniran za poetnike u zemlje u Dva glavna izdanja Windowsa XP jesu Home
Edition, za kune korisnike i izdanje Professional, namijenjeno za poslovne korisnike. Professional nudi neke
opcije koje Home Edition nema, kao to su Remote Desktop(podrka za upravljanje drugim Windows XP
raunalom u LAN mrei, podrka za vie procesora, itd. razvoju." Proizveden je u cilju borbe protiv ilegalnog
kopiranja i daljnje distribucije Windowsa XP
3. Windows Vista
kodno ime:Longhorn


Snimak ekrana Windows Viste Ultimate
Web stranice: Windows Vista matina stranica
Tvrtka/
razvijatelj: Microsoft
Porodica OS-eva: Windows NT
Model izvornog koda: Closed source / Shared source
Posljednja stabilna verzija: 6.0.6000 / 30. sijenja 2007.
Tip jezgre: Hibridna
Pretpostavljeno korisniko suelje: Aero - Grafiko korisniko suelje
Licenca: Microsoft Eula
Radno stanje: Razvija se SP3
Windows Vista je linija grafikih operativnih sustava napravljenih za PC, ukljuujui obiteljske (kune), poslovne
verzije, Tablet PC verzije, i verzije za Media Center raunala. Prije Vistine najave 22. srpnja 2005., Windows Vista je
bila poznata pod svojim kodnim imenom "Longhorn". Izrada je zavena 8. studenog 2006; sljedea tri mjeseca
isporuivana je proizvoaima hardvera i softvera, poslovnim korisnicima i prodajnim kanalima. 30. sijenja 2007.
WINDOWS

6



izdana je svim obinim korisnicima i omogueno je kupovanje Viste preko Microsoftove web-stranice. Izrada
Windows Viste oduila se na vie od pet godina poslije izdavanja njegovog prethodnika, Windows XPa, te je upravo
tih pet godina postalo najdue razdoblje izmeu dvije verzije Windowsa
Windows Vista sadrava stotine novih znaajki; neke od najveih su unaprijeeno grafiko korisniko suelje poznato
pod nazivom Windows Aero, unaprijeena trailica, novi multimedijski alati kao Windows DVD Maker i kompletno
redizajnirane mrene, audio, printerse, i grafike pod-sustave. Vista pokuava poveati nivo komunikacije izmeu
ureaja na kunoj mrei koristei peer-to-peer tehnologiju, te omoguava laku razmjenu datoteka izmeu raunala i
ureaja. Za programere Vista ukljuuje verziju 3.0 .NET Frameworka, koja programerima omoguava laku izradu
visoko-kvalitetnih aplikacija.
Microsoftovi prvi planovi za Windows Vistu bili su poveanje sigurnosti u Windows operativnom sustavu.
Windows Vista je bila pogoena s mnogo negativnih komentara i kritika. Uglavnom se kritiziralo ogranienje
kopiranja zatienih digitalnih sadraja, i korisnost novih znaajki sustava kao to je User Account Control.

3.1. Windows Longhorn logo
Microsoft je poeo planirati Vistu ("Longhorn") 2001. godine, odmah nakon izlaska XP-a. Bio je oekivan krajem 2003.
kao korak izmeu Windows XPa i "Blackcomba" (sada znanog pod imenom Windows 7). "Longhorn" je trebao
ukljuiti mnogo novih znaajki i tehnologija planiranih za "Blackcomb". Orginalni "Longhorn", zasnovan na XP-ovom
izvornom kodu je odbaen i krenulo se otpoetka, izradom na bazi sustava Windows Server 2003. Neki najavljeni
noviteti kao to je WinFS su odbaeni ili odgoeni.
Nove ili unaprijeene znaajke
Windows Vista Explorer.
Windows Media Player 11.
Windows Aero: Novo grafiko korisniko suelje koje koristi hardverske mogunosti raunala, nazvano Windows Aero
skraenica za: autentino, energino, reflektivno, otvoreno (Authentic, Energetic, Reflective, and Open). Novo
suelje je jasnije i oku ugodnije nego to su bila prijanja suelja. Suelje ukljuuje prozirnost, sliice uivo (live
thumbnails), ikone uivo (live icons) te animacije. Windows Aero suelje nije dostupno u izdanju Windows Vista
Starter.

Windows Shell: Novi Windows shell (ljuska) je drugaija nego ona u XPu. Omoguava nove naine organizacije,
navigacije, i mogunosti traenja. Windows Explorerova Traka sa zadacima(task panel) je uklonjena, a opcije sa te
trake ukljuene u novi toolbar. "Favorite links" traka je dodana, a ona omguava preice do odreenih mapa sa samo
jednim klikom. Adresna traka je zamijenjena sa novim breadcrumb navigacijskim sustavom. Traka pregleda(The
preview panel) doputa korisnicima da vide umanjenu sliicu (thumbnail) datoteka i sadraj dokumenata. Start meni

WINDOWS

7



je isto promijenjen; nema vie zbunjujuih izbornika i podizbornika u navigaciji programima. Rije "Start" zamijenjena
je plavim Windows Orb-om (drugi naziv: "Pearl").
Brza pretraga (Instant Search): Vista je uvela novi nain pretrage nazvan Brza pretraga koja je puno bra i bazirana na
sadraju.
Windows Sidebar: Prozirna traka "zakaena" na jednu od strana ekrana (lijeva ili desna) koja omoguuje korisniku da
na nju postavi Desktop Gadgete, male aplikacije namijenjene informiranju (npr. sportski rezultati, vrijeme). Gadgeti
mogu biti postavljeni na bilo koji dio radne povrine.
Windows Internet Explorer 7: Novo suelje, kartice (vie stranica u jednom prozoru), RSS, polje za pretraivanje,
unaprijeeni ispis, zumiranje stranica, Quick Tabs (sliice svih otvorenih kartica), Anti-Phishing filter, IDN podrka,
poboljana podrka web-strandarda. IE7 u Visti pokree se u izolacijskom nainu.
Windows Media Player 11: Nova verzija Microsoftovog programa za reprodukciju i organizaciju glazbe i videa.
Znaajke ove verzije su brza trailica, novi suelje za biblioteku medija, mogunost prikazivanja fotografija i njihove
organizacije, mogunost dijeljenja glazbe preko mree sa drugim Vista raunalima, mogunost integracije sa Xbox
360 konzolom, i podrka za ostale Media Center Produetke (Extenders).
Backup and Restore Center: Ukljuuje aplikacije za sigurnosne kopije i povratak sustava koja daje korisnicima
mogunost namjetanja automatskog periodikog kreiranja sigurnosnih kopija datoteka na raunalu, a tu je i
mogunost povratka stanja raunala iz prijanjih sistemskih kopija. Sigurnosne kopije nisu kompletne, spremaju samo
promjene datoteka od prole verzije, a to tedi prostor na tvrdom disku. Postoji i mogunost sigurnosne kopije cijelog
PC-a (Complete PC Backup) (dostupno samo u Ultimate, Business i Enterprise verzijama) koja kopira cijeli sadraj
raunala na drugi tvrdi disk ili DVD. Ovo se moe upotrijebiti za vraanje kompletnog raunala nakon formatiranja,
kvara raunala, a moete cijelu sliku sustava prenijeti i na drugo raunalo.
Windows Mail: Zamjena za Outlook Express koja ukljuuje novi nain pohrane e-mailova i ukljueno Brzo
pretraivanje.
Windows Calendar je novi kalendar (slian onome iz Microsoft Outlooka, te Appleovoj aplikaciji iCal)
Windows Photo Gallery: Alat za upravljanje i organiziranje slika i videa. Windows Photo Gallery moe slike preuzeti sa
digitalnog fotoaparata, postoji mogunost oznaavanja i ocjenjivanja datoteka, podeenja i ureivanja slika. Slike se
mogu prikazati u slideshowu, a oni se mogu kopirati na DVDe.
Windows DVD Maker: Program koji daje mogunost izrade video DVDova zasnovanih na korisnikom sadraju.
Korisnici mogu kreirati DVD sa naslovima, menijima, videom, pozadinskom glazbom, a mogu i napraviti slikovni
slideshow u nekoliko minuta.
Windows Media Center: Program koji je bio dostupan u Media Center inaicama Windowsa XP sada je ukljuen u
Home Premium i Ultimate verziju Viste.



WINDOWS

8



Igre i Games Explorer: Igre ukljuene u Vistu promijenjene su da bi se prikazale grafike mogunosti Viste. Nove igre
su Chess Titans, Mahjong Titans i Purble Place. Novi program Games Explorer prikazuje preice i informacije o svim
igrama instaliranim na raunalu.
Windows Mobility Center je upravljaka ploa koja na jednom mjestu nudi informacije vane za prijenosna
raunala(svjetlina, zvuk, stanje baterije, beinu mreu, itd.).
Windows Meeting Space zamjenjuje NetMeeting. Korisnici mogu dijeliti aplikacije (ili njihovu cijelu radnu povrinu)
wsa korisnicima u lokalnoj mjrei, preko interneta koristei peer-to-peer tehnologiju.
Shadow Copy automatski kreira dnevne kopije datoteka i mapa. Ova mogunost dostupna je u Business, Enterprise i
Ultimate verzijama Windows Viste, a preuzeta je iz Windows Server 2003 operativnog sustava.
Windows Update: Alat za provjeravanje i upravljanje auriranjima (updateovima). Alat omoguuje provjeru updatea
iz Upravljake ploe, kroz Windowsovo suelje, a ne preko weba kako je bilo u prijanjim inaicama Windowsa.
Parental controls: Doputa administratorima kontrolu web-stranica, programa i igara koje standardni korisnik moe
koristiti i instalirati. Mogunost postoji samo u Home Premium i Ultimate verzijama Viste.
Glasovno upravljanje (Speech recognition) je ugraeno u Vistu. Sadri redizajnirano korisniko suelje. Za razliku od
Office 2003 glasovnog upravljanja koje je podravalo samo Notepad i Wordpad, ovo podrava skoro sve aplikacije
instalirane na Vistu. Dostupno je u nekoliko jezika: Britanskom i amerikom engleskom, panjolskom, francuskom,
njemakom, kineskom(Tradicionalnom i pojednostavljenom), te u japanskom.
Novi fontovi, ukljuujui nekoliko dizajniranih za itanje s zaslona, i unaprijeeni kineski (Yahei, JhengHei), japanski
(Meiryo) i korejski (Malgun) fontovi. ClearType je poboljan i automatski je ukljuen.
Problem Reports and Solutions: Program u kojem korisnici vide sve poslane probleme i mogua rjeenja za sistemske
greke.
Poboljana kontrola zvuka doputa korisnicima podeavanje zvuka za svaku apliaciju odvojeno. Dostupne su i nove
funkcionalnosti kao Room Correction, upravljanje basom, itd.
Podaci o performansama (System Performance Assessment) je alat za ocjenu sustava. Softver kao to su igre mogu
primati ove informacije i prilagoavati se raunalu da bi poboljale svoje performanse. Alat testira procesor, RAM, 2-
D and 3-D grafiku, memoriju grafike kartice i kapacitet tvrdog diska.
Windows Ultimate Extras: Ultimate verzija Viste doputa pristup dodatnim igrama i alatima, dostupnima kroz
Windows Update. Ovo zamjenjuje program Microsoft Plus!.
Ugraeni alat za uravljanje particijama (Built-in hard drive partition management): Alat koji omoguava upravljanje
particijama, ukljuujui smanjivanje, poveavanje, stvaranje i formatiranje particija.

WINDOWS

9



3.2. Izdanja

26. veljae 2006. godine, tvrtka Microsoft objavila je da e se na tritu pojaviti ak est verzija ovog operativnog
sustava. Objavljeno je i to da e sve verzije biti dostupne i za 32-bitne procesore i za 64-bitne procesore. Imena
verzija su:
Windows Vista Starter
Windows Vista Home Basic
Windows Vista Home Premium
Windows Vista Business
Windows Vista Enterprise
Windows Vista Ultimate
Dostupne su i verzije specijalno namjenjene europskom tritu: Vista Home Basic N i Vista Business N. Ove verzije se
prodaju bez Windows Media Playera zbog albe europske unije protiv Microsofta.

3.3. Windows Flip 3D.
Windows Aero
Glavna Vistina tema napravljena je na novom kompozicijskom engineu nazvanom Desktop Window Manager.
Windows Aero uvodi podrku za 3D grafiku (Windows Flip 3D), efekte poluprozirnosti (Glass), sliice uivo (live
thumbnails, animacije prozora. Pokree se na grafikim karticama sa 128 MB radne memorije, DirectX 9 podrkom, te
Pixel Shaderima 2.0. Nije ukljuen u Starter i Home Basic verzije.
3.4. Windows Vista Standard
Ovo je posebna verzija Aera bez efekta stakla, animacija prozora i ostalih naprednih grafikih mogunosti kao to je
Windows Flip 3D. Ba kao i Windows Aero koristi Desktop Window Manager, a ima iste zahtjeve kao i Windows Aero.
Ovo je glavna tema za Windows Vista Home Basic verziju. Starter verzija nema ovu temu.
3.5. Windows Vista Basic
Tema slina XPovoj temi, a dodane su animacije kao ona u progress baru. Ne koristi Desktop Window Manager; nema
prozirnosti, animacija prozora, Windows Flip 3D-a ili neke druge DWM funkcije.



WINDOWS

10



3.6. Driveri
Windows Vista doputa instalaciju samo u Microsoftu slubeno registriranih drivera. Kako je za tu registraciju
Microsoft zahtjevao novac mnoge kompanije su odbile poslati drivere za raunalne komponente tako da nisu dobile
od Viste traeni WHQL potpis [1]. Teoretski je bilo mogue instalirati komponente bez od Microsofta ovjerenih
drivera, ali u stvarnosti za to je bilo potrebno opirnije raunalno znanje. Poetkom svibnja 2008. i sam Microsoft je
priznao da su postojali veliki problemi po pitanju drivera, ali da su oni na kraju ipak rjeeni [2].
3.7. Sistemski zahtjevi

Windows Vista sistemski zahtjevi
Vista Capable Vista Premium Ready
Procesor 800 MHz 1.0 GHz
Memorija 512 MB RAM 1 GB RAM
Grafika kartica DirectX 9 podrka DirectX 9 podrka, Pixel Shader v2.0 and WDDM 1.0 podrka
Grafika memorija - 128 MB RAM podrava do 2,756,000 piksela (1920 1200) a kartice sa 512 MB i vie
za rezolucije kao 2560x1600
Kapacitet tvrdog diska 20 GB 40 GB
Slobodni prostor 15 GB 15 GB
Drugi ureaji CD-ROM DVD-ROM

4. Windows 7
(ranije poznata kao Blackcomb i Vienna) je radni naziv nove verzije operativnog sustava Windows,
nasljednik Viste. Windows 7 je izaao 22. listopada 2009. Windows 7 se isporuuje i u 32-bitnoj i u 64-bitnoj
verziji. Serverska varijanta pod nazivom Windows Server 2008 R2 takoer je u razvoju.2000. godine
Microsoft je poeo planirati nasljednika Windowsa XP i njegove serverske inaice Windows Servera 2003.
Odluili su izdati novu verziju pod kodnim imenom Blackcomb. Za ovu verziju tada je zakazan izlazak u 2005.
godini.
Jedna od najveih znaajki planiranih za Blackcomb bio je WinFS - napredni datoteni sustav - nasljednik
NTFSa.
Blackcomb je odgoen, a prije Blackcomba odluili su izdati Longhorn. U Longhorn su trebali biti ukljueni
WinFS i Desktop Window Manager. Razvoj Longhorna poniten je u rujnu 2004. te se poelo programirati

WINDOWS

11



otpoetka. Longhorn je izdan krajem 2006. godine pod imenom Windows Vista. Windows Vista nije
ukljuivala mnoge znaajke planirane za Longhorn jer ih je Microsoft smatrao "nespremnima" za javnost.
2006. Blackcomb je preimenovan u Vienna, a kasnije u Windows 7.
Servisni paketi
Za najnovije informacije o servisnim paketima, moete posjetiti ovu poveznicu (Centar za servisne pakete)
Windows 7 Servisni Paket 1 (SP1) je prvi put najavljen 18. oujka 2010. godine. Beta kopija je izdana 12.
srpnja 2010.godine. Microsoft je potvrdio da e servisni paket biti manje veliine od prethodnih inaica
Windows operativnih sistema, pogotovo Windows Viste.
7. travnja 2010. godine, na piratske stranice je procurila verzija Windows 7 servisnog paketa objavljenog 27.
oujka 2010.godine. Broj izgradnje je bio 6.1.7601.16537.amd64fre.win7.100327-0053 i objavljeno je da je
instalacija bila mnogo bra od prolih servisnih paketa Windows-a.
6. listopada 2010. godine, stranica Softpedia objavljuje da je Microsoft izdao RC kopiju (engl. Release
Candidate - Kandidat za izdavanje) servisnog paketa za Windows 7, broj izgradnje "6.1.7601.17104". Ova
kopija je bila dostupna odreenim ispitivaima i bliskim Microsoft-ovim partnerima.
26. listopada 2010. godine, Microsoft je slubeno objavio RC kopiju Servisnog paketa 1 za Windows 7. Broj
izgradnje bio je: "6.1.7601.17105".
22. veljae 2011. godine, Microsoft izdaje servisni paket 1.
2000. godine Microsoft je poeo planirati nasljednika Windowsa XP i njegove serverske inaice Windows
Servera 2003. Odluili su izdati novu verziju pod kodnim imenom Blackcomb. Za ovu verziju tada je zakazan
izlazak u 2005. godini.
Jedna od najveih znaajki planiranih za Blackcomb bio je WinFS - napredni datoteni sustav - nasljednik
NTFSa.
Blackcomb je odgoen, a prije Blackcomba odluili su izdati Longhorn. U Longhorn su trebali biti ukljueni
WinFS i Desktop Window Manager. Razvoj Longhorna poniten je u rujnu 2004. te se poelo programirati
otpoetka. Longhorn je izdan krajem 2006. godine pod imenom Windows Vista. Windows Vista nije
ukljuivala mnoge znaajke planirane za Longhorn jer ih je Microsoft smatrao "nespremnima" za javnost.
2006. Blackcomb je preimenovan u Vienna, a kasnije u Windows 7.
4.1. Milestone 1
Prva poznata verzija Windowsa 7 poznata je pod nazivom "Milestone 1(M1) Code Drop". Oznaena je
brojem 6.1.6519.1. Poslana je kljunim Microsoftovim partnerima u sijenju 2008. u 32-bitnim i u 64-bitnim
verzijama. Iako Microsoft jo nije potvrdio ovu verziju, na internetu mogu se pronai recenzije i slike
Windows 7 sustava.
WINDOWS

12



20. travnja 2008. pojavile su se slike i videozapisi nove verzije M1 sustava sa oznakom 6.1.6574.1. Ova
verzija ukljuuje promjene u Windows Exploreru kao i novi Windows Health Center.
Verzija M1 6519 procurila je na Internet 10. lipnja 2008. te se brzo proirila po torrentima.
Servisni paketi [uredi]
Za najnovije informacije o servisnim paketima, moete posjetiti ovu poveznicu (Centar za servisne pakete)
Windows 7 Servisni Paket 1 (SP1) je prvi put najavljen 18. oujka 2010. godine. Beta kopija je izdana 12.
srpnja 2010.godine. Microsoft je potvrdio da e servisni paket biti manje veliine od prethodnih inaica
Windows operativnih sistema, pogotovo Windows Viste.
7. travnja 2010. godine, na piratske stranice je procurila verzija Windows 7 servisnog paketa objavljenog 27.
oujka 2010.godine. Broj izgradnje je bio 6.1.7601.16537.amd64fre.win7.100327-0053 i objavljeno je da je
instalacija bila mnogo bra od prolih servisnih paketa Windows-a.
6. listopada 2010. godine, stranica Softpedia objavljuje da je Microsoft izdao RC kopiju (engl. Release
Candidate - Kandidat za izdavanje) servisnog paketa za Windows 7, broj izgradnje "6.1.7601.17104". Ova
kopija je bila dostupna odreenim ispitivaima i bliskim Microsoft-ovim partnerima.
26. listopada 2010. godine, Microsoft je slubeno objavio RC kopiju Servisnog paketa 1 za Windows 7. Broj
izgradnje bio je: "6.1.7601.17105".
22. veljae 2011. godine, Microsoft izdaje servisni paket 1.
4.2. D6 konferencija
Suelje Windowsa 7 demonstrirano je po prvi put na D6 konferenciji tijekom koje je Steve Ballmer najavio
izlazak Windowsa 7 krajem 2009. Verzija Windowsa 7 koja je demonstrirana imala je drugaiji taskbar od
onog iz Windows Viste podjeljen na nekoliko dijelova oznaen razliitim bojama.
Pozadinska slika Windows 7 taskbara moe se pronai i u verziji 6.1.6519.1. iako se tamo ne koristi.
Nove znaajke sustava [uredi]
Windows 7 ukljuuje brojne nove znaajke, kao to su unaprijeeni sustavi za upravljanje dodirom i
prepoznavanje rukopisa, podrka za virtualne tvrde diskove, poboljanje performasi na viejezgrenim
procesorima, poboljaane performanse u dizanju sustava. Windows 7 takoer dodaje podrku za koritenje
vie grafikih kartica razliitih proizvoaa. Novi su i Windows Media Center, Gadget za Windows Media
Center, poboljane multimedijske sposobnosti, XPS ita, ugraen Windows PowerShell, redizajnirani
kalkulator sa novim modovima Programer i Statistika, te sposobnost pretvaranja mjernih jedinica. Mnogo
novih stavki dodano je i u upravljaku plou kao to su ClearType Text Tuner, "upravitelj lozinkama",
"Biometrijski ureaji", "Display Color Calibration Wizard", "Gadgets", "Recovery", "Troubleshooting",
"Display"... Windows Security Center iz ranijih verzija preimenovan je u Windows Action Center.
WINDOWS

13



4.3. Windows 7 Starter
Windows 7 Starter omoguuje jednostavnije koritenje netbook raunala jer skrauje obavljanje zadatka
manje ekanja, manje klikanja i manje gnjavae prilikom povezivanja s mreama. Windows 7 Starter
objedinjuje najnovija postignua kad je rije o pouzdanosti i brzini reagiranja s poznatim znaajkama i
kompatibilnou sustava Windows.[1]
Windows 7 Home Premium [uredi]
Windows 7 Home Premium olakava stvaranje kune mree i zajedniko koritenje omiljenih slika,
videozapisa i glazbe. Moete ak i gledati, zaustavljati, premotavati i snimati televizijski program. Iskusite
najbolju zabavu pomou sustava Windows 7 Home Premium.[2]
4.4. Windows 7 Professional
Ako raunalo koristite za rad, bit e vam potreban Windows 7 Professional. Pomoi e vam da potaknete
produktivnost i zatitite kljune informacije s kojima morate raditi. Za mnoge je rutinske zadatke potrebno
samo nekoliko klikova, stoga troite manje vremena na postavljanje projektora, pisaa i mrea. Mogunosti
poboljanog stvaranja sigurnosne kopije pojednostavnit e vam zatitu svega na emu naporno radite
stvaranjem automatskih sigurnosnih kopija u kunoj ili poslovnoj mrei. Nain rada za Windows XP
omoguuje vam koritenje veine programa sustava Windows XP u sustavu Windows 7.[3]
4.5. Windows 7 Ultimate
Windows 7 Ultimate je najsvestranije i najsnanije izdanje sustava Windows 7. Ono objedinjuje iznimnu
lakou koritenja sa znaajkama za zabavu sustava Home Premium i poslovnim mogunostima sustava
Professional, ukljuujui mogunost pokretanja mnogih poslovnih programa sustava Windows XP u nainu
rada za Windows XP. Za dodatnu sigurnost moete ifrirati podatke pomou programa BitLocker i BitLocker
To Go. Dodatnu fleksibilnost prua mogunost rada na bilo kojem od 35 jezika. Sa sustavom Windows 7
Ultimate dobivate sve.[4]
5. Microsoft
Broj zaposlenih 71.172 (2006)
Slogan Be What's Next.
Web stranica Microsoft.com
Microsoft je amerika softverska tvrtka. Osnovali su ju 1975. godine Bill Gates i Paul Allen. Osnovna
djelatnost tvrtke je razvoj osnovnog raunalnog softvera poput operacijskih sustava, razvojnih alata,
uredskih programa, baza podataka, itd.

5.1. Istorija

WINDOWS

14


Prvi Microsoftov proizvod bio je Basic prevodilac (eng. interpreter) za prvo komercijalno osobno raunalo
Altair 8800. Godine 1977. proizveli su i program-prevodilac (eng. compiler) za programski jezik Fortran. U
1978. godini, otvorili su prvi prekomorski prodajni ured u Tokyu u Japanu, a prihod od prodaje te je godine
premaio milijun dolara. Godine 1979. prebacuju teite razvoja na softver za 16-bitne mikroprocesore i na
njima zasnovana raunala. Pravi poetak uspona Microsofta u vodeu softversku tvrtku poinje 1981, kada
je IBM izbacio na trite osobno raunalo IBM PC. Raunalo je koristilo Microsoftov operacijski sustav MS-
DOS 1.0 i Microsoftove programske jezike Cobol, Basic i Pascal . Microsoft je zadrao autorska prava na sav
navedeni softver pa je rast popularosti IBM PC raunala i njegovih kopija izravno pridonio rastu Microsofta.

5.2. Neki Microsoftovi proizvodi

Microsoft Windows je operacijski sustav za raunala zasnovana na IBM PC standardu. Postoje brojne verzije
za razliite namjene, od osobnih raunala do mrenih posluitelja (servera). Zbog planetarne rairenosti i
popularnosti kopija IBM PC raunala, operacijski sustavi Windows smatraju se glavnim Microsoftovim
proizvodom.
Internet Explorer je internetski preglednik kojeg je razvila tvrtka Microsoft, te sastavni dio Microsoft
Windows operativnih sustava. Od 1999. godine, je najraireniji internetski preglednik.
Windows Media Player je program za presluavanje i pregled medijskih sadraja.
Microsoft Office je softver za uredski rad. Ukljuuje program za obradu teksta Word, tablini kalkulator
Excel, uredsku bazu podataka Access, program za izradu prezentacija Power Point te alat za izradu
jednostavnih web stranica Front Page.
Microsoft Visual Studio je serija Microsoftovih alata za razvoj softvera. Radi se o korisnikim sueljima
(namijenjenim ugodnijem radu programera) povezanim s jezinim procesorima koji podravaju rad s raznim
programskim jezicima. Najei su Microsoft Visual Basic, C++ i C#. Visual Studio podrava i dizajnerski
pristup izradi programskog koda - onaj u kojemu kod ne treba pisati, nego se programiranje moe obavljati
rasporeivanjem grafikih ikona koje simboliziraju dijelove koda pri emu se upisuju samo neke osnovne
znaajke (eng. Properites) tih dijelova koda.
Microsoft SQL Server jest vrlo mona i suvremena relacijska baza podataka. Osim samog pogona baze (eng.
database engine), obuhvaa dodatne alate: konzolu za upravljanje bazom Enterprise Manager, konzolu za
upite Query Analyzer te nadzorni alat Profiler. Microsoft Desktop Engine (MSDE) jest besplatna verzija


pogona baze koja ne obuhvaa dodatne alate. Za MSDE su razvijeni neki besplatni programi nalik dodatnim
alatima Microsoft SQL Servera.
WINDOWS

15


Pocket PC je oznaka softversko-hardverskog standarda za vrstu runih raunala ili dlanovnike. Veliki dio
Pocket PC dlanovnika pokree Microsoftov Windows CE operacijski sustav, verzija Windowsa posebno
pisanog za runa raunala. Pocket PC dlanovnici imaju i svoje posebne verzije ostalog Microsoftovog
softvera, od posebno prilagoenog Officea do dlanovnike verzije SQL Servera zvane Microsoft SQL Server
CE.
5.3. Trite i uticaj

Microsoft danas dri znatan dio trita operacijskih sustava, internetskih pretraivaa, uredskog softvera i
razvojnih alata.
Na tritu operacijskih sustava namijenjenim osobnim raunalima, Windowsi dri daleko najvei dio
trinog udjela. Na tritu operacijskih sustava namijenjenih posluiteljima (serveri), Microsoft je pak
suoen sa snanom konkurencijom drugih operacijskih sustava.
Microsoftovog internetski pretraiva Internet Explorer rairen je prije svega zato to dolazi upakiran u
novije verzije Windows operacijskih sustava. Takva vrsta isporuke rezultirala je optubom Microsofta za
monopolizam na amerikom sudu.
Microsoft je dominantan i na tritu uredskih programa sa svojim paketom Microsoft Office.

WINDOWS

16


6. Literatura:

[1] http://windows.microsoft.com/hr-HR/windows7/products/compare?T1=tab02
[2] http://windows.microsoft.com/hr-HR/windows7/products/compare?T1=tab04
[3] http://windows.microsoft.com/hr-HR/windows7/products/compare?T1=tab05