Makroekonomija

Osnovni pojmovi:.................................................................................................................1
kole ekonomske misli....................................................................................................1
Ekonomija, Mikroekonomija i Makroekonomija............................................................3
Kruni tok privredne ektivnosti.......................................................................................5
Osnovni makroekonomski agregati ....................................................................................7
Metode mjerenja !"#a..................................................................................................$
1.Mjerenje potro%nje ...................................................................................................$
&.Mjerenje proi'vodnje ...............................................................................................(
3.Mjerenje pri)oda ....................................................................................................1*
"ro+lemi pri utvr,ivanju -"...................................................................................1*
Ostale makroekonomske varija+le.............................................................................13
.o+no tri%te......................................................................................................................15
/nterak0ija proi'vodnje, do)otka i potranje............................................................15
1! 2 13............................................................................................................................15
!eterminante 4agregatne5 potranje...........................................................................16
.avnotea na ro+nom tri%tu.....................................................................................1(
Multiplikator..............................................................................................................1(
/nvesti0ijski multiplikator ................................................................................................&*
/3 krivulja...................................................................................................................&3
"aradoks %tednje 7 kratki rok.....................................................................................&8
9inan0ijska tri%ta..............................................................................................................&6
-ova0 i o+ve'ni0e 4+onds5.........................................................................................&6
"otranja 'a nov0em..................................................................................................&7
"otranja 'a o+ve'ni0ama..........................................................................................&(
Odre,ivanje visine kamatne stope na :inan0ijskim tri%tima....................................3*
Odnos do)odak 7 kamatna stopa..............................................................................31
Monetarna politika.....................................................................................................3&
;ri%te o+ve'ni0a.......................................................................................................38
/3#<M model 4istovremena ravnotea na tri%tu ro+a i nov0a5.........................................37
/3 krivulja...................................................................................................................37
"oma0i /3 krivulje......................................................................................................8*
<M krivulja...............................................................................................................8&
"oma0i <M krivulje ..................................................................................................83
.avnotea na ro+nom i nov=anom tri%tu..................................................................88
/3 7<M model............................................................................................................88
9iskalna politika i /3 7 <M model.............................................................................85
Monetarna politika i /3 7 <M model.........................................................................8$
"oli0> mi? 4mje%avima :iskalne i monetarne politike5..............................................5*
!inamika....................................................................................................................5&
O=ekivanja.........................................................................................................................53
.ealne i nominalne kamatne stope............................................................................53
O+ve'ni0e i nji)ov prinos..........................................................................................58
1r+itraa....................................................................................................................55
;ri%te dioni0a ...........................................................................................................55
;ri%te dioni0a i ekonomska aktivnost.......................................................................57
Otvoreno tri%te..................................................................................................................5(
Otvoreno ro+no tri%te # nominalni i realni te=aj.......................................................6*
"romjene nominalnog te=aja......................................................................................61
Otvoreno :inan0ijsko tri%te.......................................................................................63
1r+itraa 4&5...............................................................................................................63
"latna +ilan0a 4+ilan0a pla@anja5...............................................................................68
/3 #<M model otvorene privrede.......................................................................................66
.o+no tri%te# /3 krivulja otvorene privrede ...........................................................66
.avnoteni do)odak i vanjskotrgovinska +ilan0a A;B.............................................6(
M1.3C1<<#.EA-E.OA uvjet opravdanosti depre0ija0ije..................................73
Kom+ina0ija :iskalne politike i politike te=aja..........................................................76
!inamika 7 j krivulja.................................................................................................77
"roi'vodnja, kamatna stopa i te=aj.............................................................................7$
9iskalna politika u otvorenoj privredi........................................................................$*
;ran'i0ija i realni te=aj...............................................................................................$8
9iksni te=aj.................................................................................................................$8
Mo+ilnost kapitala i :iksni te=aj.................................................................................$6
;ri%te rada.........................................................................................................................$7
Odre,ivanje 0ijena.....................................................................................................$$
Op@a ravnotea...........................................................................................................(1
1gregatna potranja # 1!..........................................................................................(&
9iskalna politika i 1! krivulja..................................................................................(8
Monetarna politika i 1! krivulja...............................................................................(5
!va 'aklju=ka o op@oj ravnotei ...............................................................................(6
-eutralnost nov0a......................................................................................................(7
3manjenje +udetskog de:i0ita..................................................................................($
ok na strani ponude..................................................................................................((
;eorija rasta.....................................................................................................................1**
/'vor konvergen0ije.................................................................................................1**
Osnovni pojmovi:
kole ekonomske misli
1776 1dam 3mit) klasi=ar DE'ro0i
+ogatstva
narodaF
#ota0 suvremene ekonomije,
# anali'irao 'a%to su Engle'i
naj+ogatiji
#Klju=ne rije=i: # podjela rada
# slo+odna
trgovina
# %to vi%e spe0ijali'a0ije 'emlja
je +ogatija
spe0i'ijali'a0ijaG podjela rada su
u'rok +ogatstva 'emlje
slo+odna trgovina je uvijet
+ogatstva
invisi+al )ead o: market 7 je
klju=na u aloka0iji resursa
!avid .i0ard #asistent 3mit)a
# prou=avao distri+u0iju
do)odaka unutar Aelike
Britanije
# de:inirao pojmove i rente
# teorija komparativni) prednosti
7 uspore,ivao Aeliku Britaniju i
"ortugal
fiziokrati zemlje su bogate zato to imaju
jaku poljoprivredu
veliki teritorij
puno ljudi
mercantilisti Zemlje su bogate zato jer su
dobri trgovci
H. B. 3a>
H.3. Mill
mer0antilisti # 3vaka ponuda kreira svoju
vlastitu potranju
ASAD
1$(*. 1l:red
Mars)all
D"rin0iples
o:
e0onomi0sF
"rate=a mikroekonomije
3inteti'irao na 1 mjestu teoriju
podu'e@a
1(36. H. M .Ke>nes Ken'ioni'am DOp@a
teorija
Iovjek koji je spasio
kapitali'am
1
'aposlenosti
kamata i
nov0aF.
Kad je privreda u re0esiji drava
tre+a aktivno intervenirati
/nterven0ionisti=ke godine 36#
7*
JE dugom roku svi smo mrtviK
prvi uvodi u ekonomiju dugi i
kratki rok, anali'u podu'e@a,
anali'u 'emalja, krivulju
tro%kova
.ekao da 3a>ova teorija ne
vrijedi ve@:
3A1K1 "O;.1L-H1
3;A1.1 "O-E!E. 4prete=a
marketinga5
ADAS
1(7* Milton
9riedman
Monetari'am,
neoklasi=ar
J-ema +esplatnog ru=kaK
Kad dravna inter+ven0ija pro,e
7ostaju +irokrati# mito# sve to
tre+a vratiti kro' pore'
1(3* kri'a, ne'aposlenost,
poljoprivredne i ekonomske
kri'e, +la0k Monda>
1(7* do tada vlada Ke>nesijanska
4lijeva5 ekonomija, do i'+ijanja
Aijetnamskog rata
# in:la0ija i re0esija # stag:la0ija
"onovno se vra@a desni0a na
vlast 4 do 1((85
&
Ekonomija, Mikroekonomija i Makroekonomija
EKONOMIJA prouava alokaciju (redi!ri"ucija# okudni$ reura

Ekonomija ima dvije oso+ine:
po'itivna o+jektivna nepo+itna Brojan
normativna pristrana su+jektivna trebalo bi
Ae@ina stvari u ekonomiji je normativnog karaktera.
;ri%na privreda je kon:liktna 4postoji eminentan kon:likt5
%r&i'!e mje!o ure!a ponude i po!ra&nje( )i! nji$ovo* ure!a je odre+ivanje
cijene
Kad se ponuda i potranja i'jedna=e nastaje 0ijena
!va su na=ina odre,ivanja 0ijene:
tri%te
plan
-eko vrijeme se mislilo da je plan +olji na=in odre,ivanja 0ijena 7 sad se misli da je
tri%te osnova 'a odre,ivanje 0ijene 7 plan ima pla:on
Makroekonomija ,prouava cjelokupnu privredu i u!vr+uje me+u-avino!
makroekonomki$ a*re*a!a
Makroekonomski agregati:
.N/ gross national produ0t 4dru%tveni +ruto
proi'vod5,
.D/ gross domesti0 produ0tM
AS agregatna ponuda 7agregated supla>
AD agregatna potranja 7 agregated demand
0 do)odak
S 3avings 4%tednja5
I /nvestments
1 E?port 4i'vo'5
2 /mport 4uvo'5
,pojam na!ao 3455
3
Makroekonomija # 8 klju=na pitanja
1. to odre,uje ra'inu proi'vodnjeN
&. to odre,uje ra'inu ne'aposlenostiN
3. to odre,uje ra'inu in:la0ijeN
8. to odre,uje stopu rastaN
In6lacija ,!opa pora!a ra-ine cijena
S!opa ra!a
(3,7#
n
8 397n
Ekonomka poli!ika in!erakcija mjera i ciljeva neko* dru'!va
Mjere ekonomke poli!ike
7 6ikalna poli!ika
7 mone!arna poli!ika
7 do$odak
7 !eajna poli!ika
:iljevi;
Op<i
Speci6ini
Op@i 0iljevi : 8 stvari
7 ekonomski rast O
7 stopa in:la0ijeP
7 ne'aposlenostP
7 uravnoteena vanjsko trgovinska +ilan0a
3pe0i:i=ni 0iljevi: npr. regionalni rast, ra'voj sjevera ili juga, selo#grad 4revitali'a0ija
sela5
Qiljevi:
7 komplementarni # ostvarenje 1 0ilja pomae ostvarenju & 0ilja 4npr. .ast i
ne'aposlenost5
7 kon:liktni 0iljevi 7 o=ituje se da rje%i se jedan 0ilj a ne rje%ite drugi 7 npr stope
in:la0ije i stopa ne'aposlenosti
8
Mikroekonomija, prouava manje jedinice ekonomko* i!ema
(podu-e<a=!emeljna proi-va+aka jedinica> doma<in!va=!emeljna
po!ro'aka jedinica#(
# na=in na koji 1 podu'e@e donosi svoje proi'vodne odluke
# na=in na koji 1 doma@instvo donosi svoje potro%a=ke odluke
;emeljna pitanja mikroekonomije:
# Optimalna ra'ina proi'vodnje 'a 1 podu'e@e
# Qjenovna strategija 7 optimalna ra'ina 0jena
# 1loka0ija resursa 4optimalna# koliko ljudi, koliko strojeva5
# ;ri%ne strukture
Kruni tok privredne ektivnosti
D R A V A ( V L A D A )
r e g u l i r a p r o s t o r i ' m e , u d o m a @ i n s t v a i
p o d u ' e @ a k o j a s e s u s r e @ u n a t r i % t u
! O M 1 R / - 3 ; A O " O ! E S E R E
sudjeluje
kupuje plasira
otkupljuje
0 i l j : % t o v i % e ' a % t o
m a n j e n o v a 0 a
0 i l j : % t o m a n j e r a d i t i
a d o + i t i % t o v i % e
t r i % t e
r o + a
t r i % t e
: a k t o r a
p r o i ' v o d n j e
; . L / ; E
k a p i t a l
t e h n o l o g i j a ( z n a n j e )
z e m l j a
r a d
t e m e l j n a p o t r o % a = k a
j e d i n i 0 a
t e m e l j n a p r o i ' v a d a 0 k a
j e d i n i 0 a
!ru%tvo kao tri velike dru%tvene skupine
!rava 7 'akonodavna i'vr%na vlast
Kako @e i'gledati tri%te ovisi o dravi i njenoj regula0iji 4 regula0ija G deli+erali'a0ija2
slo+odna trgovina5
;ri tipa tri%ta: 1. ro+no tri%te
5
&. tri%te rada
3. tri%te kapitala
Makroekonomska teorija de%avala se kao kompromis misli i ideja i empirijskog 'nanja.
.a'lo'i neslaganja ekonomista:
1. E'ro=no 7 posljedi=ne ve'e 7 nema kontroliranog eksperimenta
"ro+lem odrediti u'rok i posljedi0u
"ristranost u o0jeni 7 %to je vano, a %to nevano
&. .a'li=it 'na=aj ra'li=iti) 0iljeva ekonomske politike:
"itanje su vrijednosni) stavova
3OQ/H1<#!EMOK.1;3KE
partije
+a'a: radni0i
nusproi'vod: in:la0ija
Kra@i i srednji
rok
.E"EB</K1-Q/#desni0a
4neoli+eralni model5
+rinu se o rastu in:la0ije
dui rok
!o)odovne nejadnakosti 7 uravnoteeni do)od0i porast realnog do)otka tj. napredak dru%tva T
7 uvjetuje ve@e do)odovne nejednakosti
KO-9</K;-/ Q/<HEA/
3topa ne'aposlenosti # niska ne'aposlenost n
/n:la0ija# niska in:la0ija
6
Osnovni makroekonomski agregati
SNA , S?!em o6 Na!ional Accoun!,dru'!veno raunovod!vo
# sustav na0ionalni) ra=una
# daje kvantitativne podatke o ekonomskoj aktivnosti
# 1(5& 7 ..3tone, Q. Qlark, 1. Medison
.N/ , .ro Na!ional /roduc! dru'!veni "ru!o proi-vod
# ukupna proi'vodnja 'emlje u 1 godini
"rimjer: -" 7 E31 i' U(8 i U*1
1((8 # mlrdV &**1# mlrdV
.N/ .ro Na!ional /roduc! 67&7 1331
D , Am 1morti'a0ija
!epri0ija0ija
#715 #1331
NN/2-"#1m Ne!o Na!ional /roduc!#
-eto na0ionalna proi'vodnja
26*1& 2$$51
I)% Indirec! )uine %a7# indirektni
poslovni pore'i na promet
#533 #638
NI =NN/,I)% Na!ional Income
,nacionalni do$odak
2585( 2$&17
# pro:iti korpora0ija 4pravne oso+e
si 'adre ne%to5
# 583 # 767
neto kamate 4odla'e +ankama,
:ondovimaM nije na ra=unima ljudi5
#81* #558
i'da0i 'a so0ijalno osiguranje
#6&6 #731
trans:eri
dravni# 4=inid+a +e' protu=inid+e
7 daje se npr. prograni0ima,
majkama# dje=ji doplatak5
poslovni# 4npr. tu+a '+og o'ljede
na radu5
G(65 G118(
pri)odi pojedina0a od kamata
4%tednja5
G668 G((3
pri)odi pojedina0a od dividendi
G1(8 G816
/I =NNI,%9%@ /I (/eronal Income# = oo"ni
do$odak 257*1 2$7&3
7oso+ni pore'i 4kod nas 7 pore'
na do)odak...5
#78& #18*6
Di
0
d
Dipoi"le Income , raspoloivi
do)odak 28(5( 27817
7
.N/ , Am =NN/
NN/,I)% = NI

do)odak pore' trans:eri
Metode mjerenja GDP-a
Me!ode mjerenja .N/ ,do i-noa .N/ mo&e e do<i na !ri naina;
3( mjere<i po!ro'nju
A( mjere<i proi-vodnju
5( mjere<i pri$ode
1. Mjerenje potronje
.N/ , -"roj ukupne po!ro'nje, postoje 8 velike du%tvene skupine koje su
involvirane :
1. doma@instva
&. podu'e@a
3. drava
8. ino'emstvo
1((8 # mlrdV &**1# mlrdV
:
:onump!ion
Oso+na potro%nja
# potro%nja doma@instva
86&$ 7*68
1. trajna potro%nja do+ara 4ili
oso+na potro%nja5 G5(& G$5$
&. netrajna potro%nja do+ara
G13(8 G&*55
3. usluge G&68& G8151
$
0
d
= 0 % 9 %@
I
Inve!icije:
O+rtna sredstva se utro%e
jednokratno u pro0esu proi'vodnje.
2($1 216(&
1. investi0ije u o+rtna sredstva
7 non residential
#6($ #1&86
&. investi0ije u osnovna
sredstva# residential #&$3 #886
.
.overmen! 7
potro%nja dravne
21175 21$3(
1. 9ederalne vlasti #837 #616
a5o+rana #&(& #3((
+5van o+rane #185 #&17
&. <okalne vlasti #73$ #1&&3
Ne!o 1 Ne!o i-vo- 1,2 #($ #33*
W #i'vo' 71( 1*5*
X#uvo' #$17 #13$*
0 66$6 1*&65
0= :9I9.91ne!o
Do$odak Inve!icije Ne!o i-vo- 1,2
:onump!ion .overmen!
2. Mjerenje proivodnje
.N/ , -"roj ukupne proi-vodnje vi$ privredni$ *rana
1((8 # mlrdV &**1# mlrdV
.D/ .ro dome!ic produc! 673$ 1*&$
"ri)odi i' ostatka svijeta G167 G335
"ri)odi u ostatak svijeta #17$ #381
.N/ 67&7 1*&*&
(
!. Mjerenje pri"oda
1((8 # mlrdV &**1# mlrdV
NI Na!ional Income
,-arade -apoleni$
G8**5 G6*1*
=iste pla@e 37&( 5*($
doda0i na pla@e 7&6 (1&
'arade vlasnika G878 G783
rente G&$ G183
pro:iti koorpora0ija G583 G767
neto kamate G81* G558
.N/ 5460 82!
Pro#lemi pri utvr$ivanju G%P
3# Dvo!ruko knji&enje
i'+jegava se sa kon0eptom A1; 7 value addit ta?es 4kod nas pore' na dodanu
vrijednost 7 "!A5
A# /roi-vodnja koja nije -a !r&i'!e non marke! ou!pu!
# 0ijena %kolstva, 'dravstva, vojske
# nisu na tri%tu, vrijede onoliko koliko se plati
# u suvremenim :inan0ijama 7 svaka pla@a je 'ara,ena pla@a 7 svaka pla@a
pove@ava !" 4ku@anski poslovi 7 ako se plati =ista=i0a to pove@ava -", a
ene koje su ku@ani0e se ne knjie5
5# /romjene ra-ine cijena
# mjeri se preko tri indeksa 40ijena5:
a5 :/I ,:onumer /rice Inde7, indek po!ro'aki$ cijena ko'arica do"ara
2kod nas 7 indeks tro%kova ivota 4tro%ak ivota tipi=ne gradske o+itelji5
# u 31! podatke o tro%kovima ivota sakuplja B<3 4Biro o: <a+our 3tatisti0s5,
koji djeluje unutar ministarstva rada
# u'orak od 6**** stanovnika 7 nji)ove +u>ing )a+it
# svake & godine prekvali:ika0ija
# i'ra=unava se prosje=na koli=ina do+ara i koliko se one mjenjaju u vremenu
U$3 Q"/ 1**
U$( Q"/ 1&8 11( # odje@a
18( 7 'dravstvene usluge
U(8 Q"/ 187
U** Q"/ 171
"reko ko%are do+ara 7 Q"/ # se mjeri in:la0ija
1*
:OBA :o! o6 livin* adja!men!
YZ
2
dZ
2
Z
1
7 Z
*
postotna
promjena
pla@e
Z Z Z
*
QO<1
CPI
CPI
Y X
W
W
+ =

osnovi0a porast tro%kova ivota

+5 //I /roducer price inde7, indek cijena proi-vo+aa cijene u
me+uindu!rijkoj ra-mjeni
# rade se ankentno
c# /
!
, .D/ de6la!or pora! cijena u vremenu
/
!
= C 0
!
= !eku<i dru'!veni proi-vod = nominalni .D/(
0
!
!alni dru'!veni pri-vod realni .D/
porast 0ijena u vremenu u stalnim 0ijenama
-ominalni dru%tveni proi'vod 7 vidljivo, i'mjerljivo
.ealni dru%tveni proi'vod 7 nei'mjerljivo
"rimjer:
odina *
X
*
"
*
Z
*
kru) 1** *** t 1V 1** ***V
&** ***V
auto 1* kom 1* ***V 1** ***V
odina 1
X
1
"
1
Z
1
kru) 1** *** t 1,& V 1&* ***V &3* ***V
11
2 D : = E koliina D cijena = vrijedno!
auto 11 kom 1* ***V 11* ***V
15 "orast nominalnog !" 7 s godine * na godinu 1:
YT 2
T
1
7 T
*
2
&3*.***#&**.***
2
3*.***
2 15[
T
*
&**.*** &**.***
-ominalni -" se pove@ao 'a 3F G(
&5 Koliki je realni porast -" 4odgovor: 'avisi5N
@ealni .N/ (norma!ivna ci6ra> nema voju "a-u> ne po!oji> !o!alno nerealni "roj#
7 u ro+i, u stalnim 0ijenama, prilago,en 'a in:la0iju
Nominalni .N/ = teku@i -"
a5 Ba'a 7 godina * 4u'imaju se 0ijene i' godine * i teku@e koli=ine5
41**.*** ? 1 V5 G 411 ? 1*.*** V5 2 &1*.*** V
4-" i' godine 1 iska'ane u 0jenama i' godine *5
YT
t
2
T
1
7 T
*
2
&1*.***#&**.***
2
1*.***
2 5[
T
*
&**.*** &**.***
3topa porasta realnog -" je F G(
+5 Ba'a 7 godina 1 4u'imaju se 0ijene i' godine 1 i koli=ine i' godine *5
41**.*** ? 1,& V5 G 41* ? 1*.*** V5 2 &&*.*** V
YT
t
2
T
1
7 T
*
2
&3*.***#&&*.***
2
1*.***
2 8,5[
T
*
&&*.*** &&*.***
to je +a'a dalje u pro%losti to je stopa rasta vi%a i o+rnuto.
Him e promjeni "a-na *odina re!ro*radno e mjenjaju !ope ra!a(
Ba'na godina se pomi=e svaki) 5 godina.
1($7 1((1
1((5
1((& 1((6
&***
1&
1((7 &**1
&**5
Problemi pri deflancioniranju
"ro0es de:la0ioniranja:
1. Oda+rati +a'nu godinu
&. odrediti realni !" prema 0ijenam i' +a'ne godine
"ri odre,ivanju realnog !"#a potre+no je pretvarati ro+ne liste 7 pro+lemi:
# "roi'vodi mjenjaju kvalitetu
# -eki proi'vodi nestaju a drugi nastaju
Qijene se ra=unaju preko !" de:latora 7 iako je sumnjive kvalitete
/o!encijalni .N/
I de6; -ivo proi'vodnje koji je mogu@e proi'vesti i' postoje@e koli=ine kapitala i rada.
II de6; -ivo proi'vodnje koja se ostvaruje pri punoj 'aposlenosti proi'vodni) :aktora.
T
ma?
2 : 4K
ma?
, <
ma?
5
kapital
III; -ivo proi'vodnje kada +i radna snaga +ila potpuno 'aposlena.
II; Kada ekonomija nije niti u +oomu niti u re0esiji.
&stale makroekonomske varija#le
3( S!opa ne-apoleno!i ,u
B = N 9 J
.adna snaga 'aposleni ne'aposleni
3topa, udio ne'aposlenosti 2
N U
U
L
U
u
+
= =
"rimjer: E31
odina < E -
\(8 1314mil.5 2 1&34mil.5 G $4mil.5
\** 18*,74mil.5 2 135,&4mil.5 G 5,74mil.5
ostali van radne snage 4oni koji aktivno ne traeposao 7 o+es)ra+reni radni0i 7
discouraged workers5
13
A( S!opa par!icipacije
S!opa
par!icipacije
2
<
/opulacija u radnoj do"i
41( 7 65 god.5
-e'aposlenost 7 je udaljenost od poten0ijala
je ekonomistima vana '+og:
odnos stope rasta GDP i nezaposlenosti , Okunov 'akon 41rt)ur Okun5
#kada !" raste 7 ne'aposlenost se smanjuje
#
stopa rasta pri kojoj je nezaposlenost stalna
# postoji neka stopa rasta pri =emu je stopa ne'aposlenosti konstanta 7
# so0ijalne implika0ije ne'aposlenosti 7privremena 'aposlenost tei postati
stalna .'aposlenost
Stopa inflacije
#/-9<1Q/H1 7 porast op@e ra'ine 0ijena
a proiz"odnj
#
#
$
%
t
t
i
= = ""/ # "rodu0er pri0e inde?
Q"/# Qonsumer "ri0e /nde?
3kup proi'vedeni) ro+a ne mora +iti jednak skupu potro%eni) ro+a. .a'lo'i:
1. !io !" prodaje se podu'e@ima, dravi i ino'emstvu
&. !io potro%nje stie i' ino'emstva
/n:la0ija 4desni5 i ne'aposlenost 4lijevi5 ")illipsova krivulja 41(5$ =lanak5
# negativan odnos i'me,u ne'aposlenosti i in:la0ije
Kada je in6lacija ne-apoleno!
# ;.1!E O99
Hi!a in6lacija ne u!jee na rela!ivne pla<e !o!alna indekacija
Ekonomiste +rine in:la0ija: # ona ne +i +ila pro+lem kada +i +ila =ista in:la0ija [kod nas je
+ila u prvoj polovi0i 1((3. g.], vrlo rijetka, totalno neostvariva
a5 in:la0ija utje=e na distri+u0iju do)otka 4umirovljeni0i i svi drugi koji imaju :iksne
i'nose u doma@oj valuti5
+5 distor'ija 0ijena 7 postoje 0ijene koje su :iksirane 'akonom ili regula0ijom#promjena
relativni) 0ijena
05 nesigurnost# %to je in:la0ija ve@a# nesigurnost u +udu@nosti# koliki @e +iti pri)odi
18
Robno trite
@o"no !r&i'!e mje!o ure!a ponude i po!ra&nje ro"e i ulu*a
'nterak(ija proivodnje, do"otka i potranje
# "romjene u potranji 4potro%nji5 u'rokuju promjene u proi'vodnji, a promjene u
proi'vodnji u'rokuju promjene u do)otku 4pri)odima5 %to opet u'rokuje promjene
u potranji.
" O ; . O - H 1 " . O / S A O ! - H 1
" . / C O ! / R a z i n a p r o i z " o d n j e
o d r e d & j e r a z i n & p r i h o d a
R a z i n a p r i h o d a o d r e d & j e
r a z i n & p o t r o ' n j e
R a z i n a p o t r o ' n j e o d r e d & j e
r a z i n & p r o i z " o d n j e
Jkupna proi-vodnja (a*re*a!na ponuda# mora "i!i jednaka a*re*a!noj po!ra&nji(
! " #

0 (pri$odi> proi-vodnja# = : 9 I 9 . 9N1

/'vo'#uvo'
potro%a=i dravna
potro%nja
investi0ije neto i'vo' (1 2#
Komponen!e a*re*a!ne po!ra&nje :> I> .> N1
/rimjer; JSA
/rojeni
:
/rojeni
I
/rojeni
.
6&[ 17[ &3[
T
(8
2 6( G 15 G 17
Qlintonovo do+a : # ljudi tro%ili natprosje=no, investi0ije na
T
**
2 6( G 17 G 1$ ra'ini prosjeka, politi=ari tro%ili manje
15
/la!na "ilanca 7 odnos uvo' 7 i'vo':
# W > X platna +ilan0a u su:i0itu
# W < X de:i0it platne +ilan0e
4platna +ilan0a podu'e@a je uvijek 5
Determinante )a*re*atne+ potranje
"retpostavke modela # Ke>nsijanski model
K a*re*a!na po!ra&nja maa ro"aL ulu*a ika-ana novano ,AD
K : 9 I 9 . 9 N1
1. pretpostavka : Samo tri izvora potranje !" #" $% zatvorena privreda
&. pretp .: Sva poduze'a proizvode jedan proizvod 1 trite ( 1 ponuda 1 potranja
). pretp .: *oduze'a su voljna ponuditi na tritu bilo koju koliinu robe po zadanoj
cijeni * pretpostavka o konstantnoj cijeni
Kratkoro=ni model # vrijedi samo dok 0ijene miruju 7 kad se 0ijene mjenjaju ne
vrijedi model
to determinira potranju 'a ro+omN
K = : 9 I 9 .
K=AD
Q 7oso+na potro%nja ljudi
#primarno ovisi o do)otku 4pre0i'nije o raspoloivom do)otku5
# "orast raspoloivog do)otka pove@anje potro%nje
: = 6(0
d
#
0
d
rapolo&ivi do$odak
6(0
d
# 6unkcija po!ro'nje
0
d
0 % 9 %@
0 -arada> .D/
% pore-i
%@ !ran6eri
16
: = :
M
9 :
3
0
d
1utonomna M"Q
potro%nja
:
M
au!onomna po!ro'nja po!ro'nja koja nije ovina o do$o!ku ,
mjera op!imi-ma u ekonomiji
:
3
M/: Mar*inal /ercep!ion !o :onume *ranina klono! po!ro'nji
J!jecaj jedinine promjene do$o!ka na po!ro'nju
$
$ Y
$ C
% P C C
&

M"Q]*
*^ Q
1
^1
Q
Q
Q
*
T
d
"r. 31! M"Q 2 *,(&, Q
1
2 *,(& 7 dugoro=ni prosjek
1ko se raspoloivi do)odak u 31! pove@a 'a 1V onda se '+og toga potro%nja pove@a 'a
(& 0enta.
!a ne%to da ne tro%e 0ijeli do)odak
ipak tro%e ne%to ipak %tede
* ^ Q
1
^ 1
: = :
M
9 :
3
(0 %#
; 7 ukupan nova0 koji je drava u'ela kro' pore'e
# "ri)odi drave
# "retpostavka je da je ne'avisan
2
(
)
dravna potro%nja 7 voljna uloga vlade
17
Nikalna poli!ika , poli!ika manipulacije pore-ima i dr&avnom po!ro'njom
# varija+le su joj i ;
dravni dravni
ras)odi pri)odi
BE!LE;
popis pri)oda i ras)oda
3 modaliteta :iskalne politike
1. uravnoteena :iskalna politika ;2
4potro%e onoliko koliko su skupili pore'a5
&. restriktivna :iskalna politika 2 +udetski su:i0it ; ]
; 7
T
2 su:i0it
3. ekspan'ivna :iskalna politika 2 +udetski de:i0it > ;
7 ;
T
2
B!
T
2
!e:i0it
4^3[ 'a Mastrikt5
+. pretp. : #nvesticije ne reagiraju na promjene u proizvodnji
masa investi0ijske aktivnosti ovisi o privredi 7 ali sada i) promatramo kao ne'avisan
+roj
/ 2
(
*
investi0ije 7 'a sada ne'avisne
Modeli imaju & vrste varija+li:
# endo*ene tj. 'avisne 7 nji)ovo pona%anje o+ja%njava se modelom i ovisno je o nekim
drugim varija+lama
# e*-o*ene tj. ne'avisne 7 nisu o+ja%njene modelom ve@ se u'imaju kao takve
4'adane5.
,. pretp .: *oduze'a ne dre zali-e
"onuda ro+e 2 ukupnoj proi'vodnji
1$
,avnotea na ro#nom tritu
.avnotea na ro+nom tri%tu je jednakost ponude i potranje#
1gregat 3upla> 2 1gregat !emand
13 2 1!
S 2 Q G / G
1gregat S 2 Q
*
G Q
1
4T 7 ;5G/G
demand Q 2 :4T
d
5
1!
@avno!e&a ro"no* !r&i'!a AS(0#=AD(K#
13 2 T
1! 2 S T 2 Q
*
G Q
1
T 7 Q
1
; G / G
T # Q
1
T 2 Q
*
7 Q
1
; G / G 0 = 3 7 (:
M
:
3
% 9 I 9 .# T 2 S
T 41 # Q
1
5 2 Q
*
7 Q
1
; G / G _ 41 # Q
1
5 3 , :
3

au!onomna po!ro'nja
po!ro'nja kad nema
do$o!ka
proi-vodnja=M
Multiplikator
3 = mul!iplika!or , mul!iplicira e6ek! au!onomne po!ro'nje
3 , :
3
"rimjer:
YQ
*
2 1 mlrd V
Q
1
2 *,6 4sklonost potro%nji 6*[5 7 ljudi su postali optimisti=ni i tro%e
YT2N
YT 2 1 2 1 2 1 2 &.5 # utje0aj jedini=ne promjene
autonomne
YQ
*
1 # Q
1
1 7 *.6 *.8 potro%nje na T
YT2 YQ
*
`1 mlrd V 2 &.5 mlrd V
1(
'nvesti(ijski multiplikator

d 0 = 3 = 3
dI 3 , :
3
O.
Inve!icijki mul!iplika!or,J!jecaj jedinine promjene inve!icija na do$odak Y T
Y/
3 P 3
1 # Q
1
1ko se investi0ije 4/5 pove@aju 'a 1 jedini0u do)odak se pove@a 'a 1_41 7 Q
1
5
OQ
*
OQ OS OT OT
d
1 1 1 1 1
Q
1
415
Etje0aj pore'a:
d 0 = , :
3

d% 3 , :
3
Cadvel)o model uravnoteenog +udeta
O d%= d.
, :
3
Q 3
3 , :
3
3 , :
3
&*
1ko drava opere'uje %to vi%e i sve potro%i 7
dola'i do ekonomskog rasta
S
*
7 agregatna potranja u godini 1
1 7 to=ka gdje se i'jedna=ava 1! i 13
T
*
2 S
*
nema pritiska na 0ijene
<ijevo od 1 potranja ve@a od proi'vodnje
In6la!orni ja- de%ava se kad potranja prema%uje proi'vodnju.
!esno od 1 vi%ak ro+e na tri%tu
De6la!orni ja- pritisak na smanjivanje 0ijena.
+ , - . * . )
- , -
0
. -

#
d
# , +
#
,

+
#
0
+
0
)
) . *
) . * . -
0
+
#
2
#

+
2



)
*
-
0
p r o / t o r i n 0 l a 1 i j e 2 i n 0 l a t o r n i j a z
p o t r a 3 n j a p r e m a ' & j e p r o i z " o d n j &
p r o / t o r d e 0 l a 1 i j e 2 d e 0 l a t o r n i j a z
p r i t i / a k n a / m a n j e n j e 1 i j e n a
& A r a " n o t e 3 a n a
r o 4 n o m t r 3 i ' t &
n e m a p o r a / t a 1 i j e n a
A
5
-
d -
0
, m i l $
-

, 0 6 6

0 6 4 7 -

, 0 6 4
'
Y
pretp.: !
.
/ 1 mlrd 0
&1
::I, indek amopou-dano!i po!ro'aa , :u!emer :on6idence Inde7
7 prosjek je 1**
#
,

+
#
0
+
0
+
#

#
2
+
2
+

A
-
5

-
0

-
0
'
Y
13
1ko ljudi postanu optimisti=ni i Q
*
S
1 7
optimi'am
S
& 7
pesimi'am
&&
'- krivulja
/nvesti0ije 2 %tednja # alternativni na=in de:ini0ije ravnotee ro+nog tri%ta
/ 23 ### uveo Ke>nes
to je isto kao i
T 2S
T
d
2 T 7 ;
T
d
7 Q 2 3
T 2 Q G / G # mjere@i potro%nja
T 2 Q G 3 G ; #mjere@i proi'vodnju
Q G 3 G ; 2 Q G G /
* . ) , 8 . 9
I S 9 ( % .#
"rivatna !ravna
%tednja %tednja
/nvesti0ije 2 "rivatna %tednja G !ravna %tednja
Potrone i tedne odluke su jedno te isto. Ako se odabere razina potronje, odabire se i
razina tednje(
M"Q
Q 2 Q
*
G Q
1
T
d
T
d
2 3 G Q
3 2 T
d
7 Q 2 T
d
7 Q
*
7 Q
1
T
d
Oda+irom potro%nje oda+iremo i %tednju
&3
T 2 ; G T
d
T
d
2 Q G 3
T 2 Q G 3 G ;
S = :
M
9 (3 :
3
# 0
d
M"Q 7 marginalna sklonost %tednje
3 2 : 4T
d
5
d S = 3 , :
3
= M/S

d0
d

M/S Mar*inal /ercep!ion !o Save *ranina klono! '!ednji
J!jecaj jedinine promjene do$o!ka na '!ednju
M"3GM"Q21
Paradoks tednje . kratki rok
pretp.: *ri zadanoj razini do-otka ljudi odlue pove'ati tednju.
Q 2 Q
*
G Q
1
4T 7 ;5
3manjenje potro%nje
a5 Q
*
re0esija

3manjujemo autonomnu potro%nju
Q
*
Q S T T
d
Kratkoro=no 7 elja 'a ve@om %tednjom u'rokuje re0esiju
E duem roku paradoks %tednje ne vrijedi 7 tada je i'vor ekonomskog rasta
-eto e:ekt: "otro%a=i %tede vi%e pri svakoj ra'ini do)otka, ali se smanjuje ra'ina
do)otka. Budu@i da je /23, a investi0ije se nisu promjenilenije se promjenio ni 3.
/ako ljudi ele %tediti vi%e do)odak im se toliko smanjio da %tede isti apsolutni
i'nos
+5 Q
1
O 1# Q
1
3manjena sklonost potro%nji 4 M"Q OM"35
d 0 = 3
dI M/S
"r.& 'emlje:
/ 2 1 mlrd V
Hapan 31!
M"321_3 M"321_1*
d T 2 3
d/
d T 2 1*
d/
dT 2 3 d/ dT 2 1* d/
"1.1!OK3 ;E!-HE
&8
J kra!kom roku inve!icijki mul!iplika!or je ve<i u onoj -emlji koja manje '!edi(
Epo'orenje:a "olitika poti0anja %tednje isplativa je na dui rok, ali moe kratkoro=no
dovesti do re0esije.
&5
(inan)ijska trita
Kamatne stope imaju vanu ulogu u determiniranju S 41!5 pa prema tome i na
proi'vodnju.
Kamatne stope djelomi=no odre,uje i 0entralna +anka 4QB5 %to 'na=i da i monetarna
politika ima vanu ulogu u odre,ivanju ra'ine proi'vodnje.
Aisinu kamatne stope odre,uje :inan0ijsko tri%te 4nominalno, a ne realno5.
%ova( i o#veni(e )#onds+
9inan0ijska sredstva: nova0, o+ve'ni0e, dioni0e
nova0 o+ve'ni0e
M # mone> B # Bonds
O"ve-nica#daje :iksan prinos, a nema vlasni%tvo.
Dionica#daje vlasni=ki udio, ali ima varija+ilan prinos.
pretp.: *ostoje samo & financijska sredstva 1"B
1. -ova0 #koristi se 'a transak0ije i nema prinosa imao0u
Oportunitetni tro%ak#tro%ak druge naj+olje upotre+e. Oportunitetni tro%ak dranja
nov0a je kamatna stopa.
9unk0ija nov0a:
a5 mjerilo vrijednosti
+5 sredstvo pla@anja 4 'a transak0ije5
05 =uvanje vrijednosti 4 tj. %tednja5
.a'li=iti tipovi nov0a:
gotovi novac2nov=ani0e 4papiri i kovani0e5 # 0urren0>
depozitni novac#teku@i ra=uni sa =ekovima
M 2 QE G !
otovi !epo'itni
nova0 nova0
&. O+ve'ni0a #ne moe se koristiti 'a transak0ije,
# imamo po'itivan prinos 7 odnosno kamatnu stopu
# dravne o+ve'ni0e 7 najsigurniji plasman u dravi
Ninancijki i-"or se svodi na to koliko imovine imati u nov0u, a koliko u o+ve'ni0ama.
9inan0ijski i'+or ovisi o & varija+le:
a5 ra'ini transak0ija#prosje=ne potre+e 4ve'ane u' ra'inu do)otka5
+5 prinosu o+ve'ni0a#%to je vi%a kamatna stopa na o+ve'ni0e to su one traenije.
/nvesti0ijski :ondovi#posredni0i pri kupnji o+ve'ni0a. 9ondovi kolektiraju individualne
pologe, a ispla@uju o+ve'ni0e.
"rinos investi0ijski) :ondova2kamatna stopa
7administrativni tro%ak
&6
7pro:it b
Potranja a nov(em
CE ,Nominalna 6inancijka imovina
VZ2M
d
GB
d
M
d
# mone> demand, B
d
#+ond demand
ovisi o ra'ini transak0ija
ovisi o nominalnom do)otku ljudi VT
M
d
2:4T, i5
M >
Y * $
$ %
$
.
.
;ransak0ijska
potranja 'a
nov0em
to su ljudi
+ogatiji ele
imati vi%e nov0a
M
i $
$ %
$
2
>
.
pekulativna
potranja 'a
nov0em
i ,Kama!na !opa prino dr&avne o"ve-nice dopje<em 3 *odine
G #
M
d
2VTc<4i5 kamatna stopa
:#ja do)otka nominalni do)odak u teku@oj godini 4+e' V je realni do)odak5
i kamatne stope
&7
i
%
%
$
&$
Potranja a o#veni(ama
"otranja 'a nov0em i o+ve'ni0ama su pove'ane odluke.
)
d
=CE,M
d
4ukupna :inan0ijska imovina 7 prosje=ne potre+e5
)
d
= CE C0DB(i#
9 ,
a5 porast :inan0ijeske imovine ljudi dovodi do pove@anja potranje 'a o+ve'ni0ama
+5 porast VT 4nominalni do)odak5 dovodi do pove@anja 4transak0ijski5 potranje 'a
nov0em# M
d
05 porast kamatni) stopa smanjuje potranju 'a nov0em 7 smanjuje M
d
, a pove@ava
potranju 'a o+ve'ni0ama# B
d
.avnotea na :inan0ijskom tri%tu je dvojaka:
a5 M
d
= M

4mone> demand2mone> supl>5

+5 )
d
= )

4+ond demand2+ond supl>5

Empirijski: E kojoj mjeri pomak potranje 'a nov0em reagira na pomak kamatne stopeN
M
d
2VTc<4i5 _:VT
$ * Y
$ %
$
, L + i ,
Edio koli=ine nov0a u nominalnom do)otku je opadaju@a
:#ja kamatne stope
* Y
,
-
%
I veloci!?, ("r-ina o"r!aja novca#,koliko pu!a 3C u *odini dana kori!io -a
!ranakcije ( koliko je koliina .D/,a ve<a od koliine novca#
31! 6*#ti) A2 1_*,&$2 3,6
(*#ti) A2 1_*,172 5,(
Sa%to je do%lo do porasta velo0it>#jaN
/nova0ije na :inan0ijskim tri%tima 4K.E!/;-E K1.;/QE5
Karti0e kon0entriraju mno%tvo pla@anja u 1 dan pa smanjuju potre+u 'a dranjem ve@e
koli=ine nov0a u ostatku mjese0a
&(
&dre$ivanje visine kamatne stope na /inan(ijskim tritima
"ostoji mno%tvo kamatni) stopa na tri%tu.
< 7 likvidit> 7 u +iti M
d
M 7 Mone>7 u +iti M
s
pretp.: Sav novac je gotovina i proizvodi ga centralna banka.
M2VTc<4i5
kamatna stopa mora +iti takva da su ljudi voljni drati upravo tu koli=inu nov0a 4M
d
5 koju
je ponudila 0entralna +anka.
BM krivulja
-ova0 je potpuno likvidan pa je potranja 'a nov0em ustvari potranja 'a likvidno%@u.
< 2 M
d
i
%
%
$
%
s
i
Kama!na !opa cijena upo!re"e novca kad e ponuda i po!ra&nja -a novcem
i-jednae
3*
&dnos do"odak . kamatna stopa

J!jecaj pora!a do$o!ka na kama!nu !opu (0 i#(
# pri istj kamatnoj stopi elimo vi%e nov0a 4 +iti likvidniji5
# M
s
isti a M
d
raste kamatna stopa raste
i
&
i
%
%
$
%
s
i
.
%
$ &
%
$ /
i
&
J!jecaj pove<anja ponude novca na kama!nu !opu
M
d
isti a M
s
raste kamatna stopa pada
31
OT O M
d
Oi
i
%
i
.

0
%
$
%
s
%
s &
%
s /
i
&
i
&
Monetarna politika
Mone!arna poli!ika upravljanje ra-inom likvidno!i
# svodi na manipula0iju s ponudom nov0a.
/nstrumenti monetarne politike:
1. operacije na o!vorenom !r&i'!u 4kupnja i prodaja dravni) o+ve'ni0a, dravni)
vrijednosni) papira5
&. ekon!na !opa 7 stopa po kojoj se +anke 'aduuju kod narodne +anke
3. !opa o"ve-ne re-erve (# 7 kod nas 3*[
#dio depo'ita koji se mora ostaviti kao re'erva na .1IE-E .ESE.A/ u +an0i
#okvirno se ne mijenja, dui ni' godina je sta+ilna
#4u stvari nije instrument monetarne politike5
Hedini instrument su opera0ije na otvorenom tri%tu 7 eskontna stopa nije vana jer
+anke ne posu,uju od 0entralne +anke5
Operacije na otvorenom tritu!
3( Kupnja i prodaja dr&avni$ o"ve-nica
Monetarna politika poku%ava djelovati na M
s
4ponuda nov0a5.
Qentralna +anka kontrolira ra'inu likvidnosti, odnosno koli=inu ponude nov0a
kupovinom i prodajom dravni) o+ve'ni0a
-e djeluje na M
d
4potranju nov0a5 jer je ona :4T, <4i55.
1ko eli pove@ati ponudu nov0a 0entralna +anka kupuje o+ve'ni0e 4dravne5 'a nova0
EK3"1-S/A-1 MO-E;1.-1 "O</;/K1.
3&
1ko eli smanjiti M
s
onda prodaje o+ve'ni0e i sakuplja nova0 .E3;./K;/A-1
MO-E;1.-1 "O</;/K1.
E +ilan0i QB Opera0ije na otvorenom tri%tu dovode do istovjetni) promjena sredstava i
o+ve'a
Bilan0a 0entralne +anke
3.E!3;A1 OBAESE b
) 4o+ve'ni0e5 :J 4nova05
OdB dQE
PdB # dQE
Opera0ije na otvorenom tri%tu dovode do istovjetni) 4istosmjerni)5 promjena sredstava i
o+ave'a. 1ko 0entralna +anka kupi 1 mlrd V o+ve'ni0a, tada se B 4pove@a koli=ina
o+ve'ni0a u nje'inom port:oliju5 kao i koli=ina nov0a 4M5.
33
7 i'dan u javnost
"ove@anje likvidnosti
3manjenje likvidnosti
0rite o#veni(a
1. pretp.: 3a tritu postoje samo dravne obveznice" ronosti 1 godina.
/
)
,"ond price (cijena o"ve-nice#
&. pretp.: 4bveznica iznosi 1..0
1**V # "
B
2 ra'lika u 0ijeni 2.EQ
nominala 4ono %to smo mi platili5
%
5

=
%
5
0 0 $
i
5
/ t " a r n a 1 i j e n a
=
R : -
kamatna stopa na tri%tu nov0a
"r.
"
B
2(5V "
B
2(*V
i
B
241**#(55_(52*,*53 i
B
21*_(*2*,11
to je 0ijena o+ve'ni0e na tri%tu nia to je prinos po o+ve'ni0i ve@i. to je 0ijena
o+ve'ni0e vi%a, to je nia kamatna stopa 4i o+rnuto5.
/ "
B
21**V # "
B
"
B
41Gi521**V
"
B
1**
1
1
1
1**

+
=
+
=
i i
$
diskontni :aktor
+
=
0 0 $
i
5
%
5

EK3"1-S/A-1 MO-E;1.-1 "O</;/K1#0entralna +anka kupuje o+ve'ni0e 4B5,

0ijena im raste, prinoskamatna stopa na tri%tu se smanjuje. 4O"
B
P i
B
5
.E3;./K;/A-1 MO-E;1.-1 "O</;/K1#0entralna +anka prodaje B, 0ijena im se
smanjujekamatne stope se pove@avaju. 4P"
B
O i
B
5
38
Saklju=ak: Aisinu kamatne stope odre,uje ponuda i potranja 'a nov0em. -a visinu
kamatne stope mo'e djelovati 0entralna +anka koja putem opera0ija na otvorenom tri%tu
djeluje na 0ijenu o+ve'ni0a.

Mare u +ankarstvu 2 kamatna stopa
;ri%na struktura
1. 3avr%ena konkuren0ija
&. Monopol
3. Monopolisti=na konkuren0ija 4 proi'vodna di:eren0ija0ija5
8. oligopol
Budu@i da sav nova0 nije gotovina 43*[ kovani0e, 7*[ depo'itni nova05 u ponudi nov0a
4u kreiranju ponude nov0a5 sudjeluju i +anke 4:inan0ijski posredni0i5. ;ada 0entralna
+anka ne kontrolira M
3
direktno ve@ samo indirektno.
:) "anke
imovina o+ave'e imovina o+ave'e
) 4+onds5
QE 0urren0>
4gotovina5
@2! 4re'erve5
@2! D 4depo'it5
)
K 4krediti5
31! 41*[5
kod nas 43* i ne%to5
31! .21*[
B2&*[ +anke
K27*[
novani mul!iplika!or odno i-me+u ponude novca (M
S
# i R (novac cen!ralne
"anke#;
M
3
2-MC
novani mul!iplika!or
M
3
2QEG! QE#dio gotovine koji se dri van sistema +anaka
C2QEG.
QE20!
35
R 4nova0 QB tj.
monetarna +a'a#
)ig) poder mone>
0#potranja 'a gotovinom#ovisi o:
1. tipu transak0ija 4 manje transak0ije
ve@i 0
ilegalne transak0ije
&. tro%ku dolaska do gotovine 4 vrijeme5
NM
novani mul!iplika!or,-a vaku jedinicu vi'ka re-ervi "ankarki i!em kreira
+
+
1
1 1

jedinica novca( Kad cen!ralna "anka pove<a R -a jednu jedinicu> M
S
e
pove<a -a
+
+
1
1 1
(
1.sluaj
02* 4sav nova0 u +ankarstvu#depo'itni nova05 QE20!2*

-M2
*
* 1
+
+
2
1

&.sluaj
ako je 0 jako velik tada je
+
+
1
1 1
+li'u
1
1
i -M je +li'u 1, %to je i logi=no jer ako
ljudi sve dre u gotovini tada je sav nova0 monetarna +a'a.
36
C20!G! C2!40G5 ! 2
1
40G5
M
3
2 0! G! M
3
2! 41G05 ! 2
1 G0
C
40G5
I#1L% mo$e2 +istovremena ravnotea na tritu roba i
nov)a,
Ho)n C/QK3 41(375 :ormirali
1lvin C1-3E /3#<M model
!o+ar prika' kratkoro=ni) i srednjero=ni) kretanja.
'- krivulja
"redstavlja ravnoteu na ro+nom tri%tu 4nema pritiska 'a promjenama5
1!213
T2S
T2QG3G;
T2QG/G
/G23G; P/23G4;#O5 # istiskivanje 4 0rodding out5
%tednja +udetski su:i0it

T2Q4T
d
4;55G/4T,i5G
# G G #
Sapis ravnotee na op@em
tri%tu
OTO/
OTPi
Q 2 Q
*
G Q
1
T
d
/ 2 /
*
G M"/ T # e
i
d #
=
d *
; % *
37
to se de%ava sa proi'vodnjom kada se promjeni kamatna stopaN
A
8
,
A
D
#
,

+
#
0
+
0
#

#
2
+
2
+

A
-
5
Y
'
+

, - . *

. )
#
0
i
0
#

#
2
i
2
i

A
-
5
Y
i
* 8
+
2
, - . *
2
. )
+

, - . * . )
1. imamo >'
travnoteu
ro+nog tri%ta u
to=ki 1
&. "rikaemo
to=ku ravnotee
ro+nog tri%ta
na /3 krivulji
4Ti5
3. Oi 4i
1
5
8. P/
5. PT
6. T
1 #
.avnotea
se ostvaruje na
nioj ra'ini
proi'vodnje #B
7. nala'imo tu
ra'inu
proi'vodnje na
TS
$. radimo novi
prava0
agregatne
potranje
4S2QG/G5
nalogno i 'a pad
kamata
to je s / i 3 kako se pomi=emo po krivuljiN
i OT O/ O3
/ 4T,i5 4 /235 uvijek
G #
3$
3(
Poma(i '- krivulje
E'rokuju i) ; i komponente :iskalne politike.
.avnoteu na ro+nom tri%tu pomi=e 6ikalna poli!ika.
T2Q4T
d
4;55G/4T,i5G
@ES%@IK%IINA NISKABNA /OBI%IKA% (. o!aje i!i#
#
0
i
0
#

A
5
Y
i
* 8
* 8

IS K@IIJBJA IDE J BIJEIO

% (%P.# 0
d
: K 0
pore'i raspoloivi oso+na 1! 13
do)odak potro%nja
d #
d 9
=
; % 8
2 -

3vaki :aktor koji pri 'adanoj ra'ini kamatni)

stopa smanjuje T pomi=e /3 u lijevo
a5 "orast pore'a :
:unk0ija pore'a: ;2:4T5
;2;
*
GtT
d#
d9
t =
4utje0aj jedini=ne promjene do)otka
na visinu pore'a5
pore'na stopa
;
a
#autonomni pore'i 4o+i=no pore'i na
imovinu5
+5 smanjenje trans:era ;.
05 smanjenje dravne potro%nje
d5 smanjenje samopou'danosti potro%a=a
QQ/
4 tj smanjenje autonomne potro%nje5
8*
EKS/AKIINA NISKABNA /OBI%IKA. (% o!aje i!i#
#
0
i
0
#

A
5
Y
i
* 8
* 8

IS K@IIJBJA IDE J DESNO

. (.P%# 0
d
: K 0
pore'i raspoloivi oso+na 1! 13
do)odak potro%nja
3vaki :aktor koji pri 'adanoj ra'ini kamatni)
stopa pove@ava T pomi=e /3 u desno
a5 smanjenje pore'a ;
+5 porast trans:era ;.
05 porast dravne potro%nje
d5 porast samopou'danosti potro%a=a QQ/
4 tj smanjenje autonomne potro%nje5
81
1M krivulja
M
3
2 M
d
;
%
.ealna koli=ina nov0a u
opti0aju
;
%
, $ # L ( i )

G #
to se '+iva na nov=anom tri%tu ako do,e do promjene do)otkaN
T M
d
i
&
i
%
;
/
i
.
;

d
;

d
i
&
Y
i
i
.
A A
#
0
#

5
5
L ;
PT P M
d
i
&
i
%
;
/
i
.
;
0
d
;

d
i
&
Y
i
i
.
A
A
#
0
#

5 5
L ;
8&
Poma(i 1M krivulje
E'rokuju i) ili promjene koli=ine nov0a M ili promjene 0ijena "
.avnoteu na nov=anom tri%tu pomi=e mone!arna poli!ika.
i
&
Y
i
i
. A
#
0
5
L ;
0
L ;

EKS/AKIINA
MONE%A@NA
/OBI%IKA
.a'ina likvidnosti
pove@ana
3manjene kamatne
stope 7 isti do)odak
#
;
%
i
pomak BM
krivulje u deno
i
&
Y
i
i
.
A
#
0
5
L ;
0
L ;

@ES%@IK%IINA
MONE%A@NA
/OBI%IKA
.a'ina likvidnosti
smanjena
;
%
i
pomak BM
krivulje u lijevo
83
,avnotea na ro#nom i nov2anom tritu
'- .1M model
T2Q4T
d
4;55G/4T,i5G
G # G #
/3 # do)odak je opodaju@a :unk0ije kamatne
stope f /3 krivulja 7 opadaju@a krivulja
;
%
, $ # L ( i )

G #
<M 7 kamatna stopa je rastu@a :unk0ija do)otka
f <M krivulja 7 rastu@a krivulja
Y
i
i
.
A
#
0
L %
I #
"ostavlja se pitanje kako :iskalna i monetarna politika djeluju na do)odak 4T5 njegove
komponente 4 Q,/,5 i kamatnu stopu.
Kako se promjena o=ituje na /3#<M modelu 4 /3, <M, .avnotea5
88
3iskalna politika i '- . 1M model
Nikalna poli!ika djeluje amo na IS krivuljuS
;ri%te nov0a se pore'i ne ti=u
;
%
, $ # L ( i )
ne ovisi ni o ni o ;
.E3;./K;/A-1 9/3K1<-1 "O</;/K1 # /3 ide lijevo
*retp .: Budetski deficit $56%.
;re+a pove@ati pore'e, a 'adrati istu ra'inu .
a5 4; isti5
+5 ; 4 isti5 4 ovo ne dola'i u o+'ir 7 politi=ari odlu=uju5
Y
i
i
.
A
#
0
L %
.
I #
.
#

5
I #
&
i
&
% 0
d
: K 0
pore'i raspoloivi oso+na 1! 13
do)odak potro%nja
/3 ide lijevo
1( :
% 0
d
:
0
d
M
d
i
snienje kamatni) stopa donekle
u+laava e:ekt % na oso+nu potro%nju
&(. ostaje isti 4 ali politi=ari mo@niji5
3( I
0 I4Europski model unk0ioniranja
i I41meri=ki model :unk0ioniranja
podu'e@a5

1ko I ovisi isklju=ivo o kamatnoj stopi
4i5 one su se pove@ale, a ako ovisi
isklju=ivo o do)otku 405, smanjile su se.
T 2 Q G / G #potro%nja
T 2 Q G 3 G ; #proi'vodnja
/ 2 3 G 4; 7 5
/ 2 3 G 4 7 ;5
E' 'adanu ra'inu %tednje smanjenje
+udetskog de:i0ita pove@ava ra'inu
investi0ija. Kad se smanji do)odak
o+i=no se smanjuje i %tednja.
85
86
EK3"1S/A-1 9/3K1<-1 "O</;/K1 # /3 ide desno
*retp .: Budetski deficit $56%.
;re+a pove@ati pore'e, a 'adrati istu ra'inu .
a5 4; isti5
+5 P; 4 isti5 4 ovo ne dola'i u o+'ir 7 politi=ari odlu=uju5
Y
i
i
.
A
#
0
L %
.
I #
.
#

5
I #
&
i
&
. 0
d
: K
0
pore'i raspoloivi oso+na 1! 13
do)odak potro%nja
/3 ide desno
1( :
. 0
d
:
0
d
M
d
i
&(% ostaje isti 4 ali politi=ari
mo@niji5
3( I
0 I
i I
-e 'namo kako :iskalna politika djeluje na investi0iju
87
Monetarna politika i '- . 1M model
Mone!arna poli!ika djeluje amo na BM krivuljuS
"retpostavimo se mjenja M 4koli=ina nov0a u opti0aju5 putem opera0ija na otvorenom
tri%tu u' :iksne 0ijene.
T2Q4T
d
4;55G/4T,i5G # /3 se ne mjenjaaaa
.E3;./K;/A-1 MO-E;1.-1 "O</;/K1 # <M ide lijevo
"retp.:3manjena realna M 4koli=ina nov0a u opti0aju5

;
%
, $ # L ( i )
i
&
Y
i
i
.
A
#
0
5
L ;
0
L ;

I #
.
#

M i 0
1( 0 :
3manjen do)odak # nova0 je skup
&. i
3manjen do)odak, velika kamatna stopa
3(. ostaje isti 4 ali politi=ari mo@niji5
3( I
0 I
i I

"o'i0ija politi=ara: politi=arima OK
T
ali glasa=kom tijelu nije OK # vrijedi
vi%e poloaj politi=ara
8$
EK3"1-S/A-1 MO-E;1.-1 "O</;/K1 # <M ide desno
"retp.:"ove@ana realna M 4koli=ina nov0a u opti0aju5

;
%
, $ # L ( i )
. 2
i
&
Y
i
i
.
A
#
0
5
L ;
0
L ;

I #
.
#

M i 0
1( 0 :
"ove@an do)odak
&. i
3manjen do)odak, velika kamatna stopa
3(. ostaje isti 4 ali politi=ari mo@niji5
3( I
0 I
i I
"o'i0ija politi=ara: politi=ari imaju
T
Malo nova0a# uli0a dijeli re'ultate #
ekonomski rast se de%ava negdje drugdje

8(
Poli(4 mi5 )mjeavima /iskalne i monetarne politike+
Qiljevi monetarne i :iskalne politike 'ajedni=ki
.E3;./K;/A-1 9/3K1<-1 "O</;/K1 G EK3"1S/A-1 MO-E;1.-1 "O</;/K1
1. "rvo djeluje .9" # . 4; isti5
&. Kad se smanji T to @e kompe'irati se smanjenjem i # T stalan EM"
*
1
:lin!on
i
/
Y
i
i
.
A
#
0
5
L ;
0
L ;

I #
.
#

I #
&
i
&
-

2
. 0 i
M i 0
1( :
!o)odak isti, sve dostupnije
&. i
mala kamatna stopa
3. I.
i.

1((3#Qlintonov paket 'a reduk0iju de:i0ita 4:iskalna kontrak0ija5 41((8#(55 tj. 4#;5
reenspan 4+io %e: 9E!5#ako se odo+ri taj program podrati @e restriktivnu :iskalnu politiku sa
ekspan'ivnom monetarnom politikom
5*
Qiljevi monetarne i :iskalne politike ra'li=iti
EK3"1S/A-1 9/3K1<-1 "O</;/K1 G .E3;./K;/A-1 MO-E;1.-1 "O</;/K1
1. .%
od toga se odustalo '+og po+une
pa je dodano :inan0iranje d4#;5 # +udetski de:iit

i
/
Y
i
i
.
A
#
0
5
L ;
0
L ;

I #
.
#

I #
&
i
&
-

2
1 i l j
. K 0 i
M i 0
1. i
T
*
# 0ilj
1((*#-jema=ko ujedinjenje
4'+og ujedinjenja5 '+og:
a5 in:rastruktura
+5 okoli%
05 doprinosi 'a ne'aposlenost
d5 direktni trans:eri 'a podu'e@a
51
Dinamika
E:ekt promjene pore'a na /3 krivulju de%ava se postupno jer tre+a vremena potro%nji da
se prilagodi, dok se promjena koli=ine nov0a u opti0aju odraava na visinu kamatni)
stopa trenutno 4monetarne kontrak0ije5
"aklju # ak $! Privreda je uvijek na %& krivulji 'a prilago(ava se )* krivulja+.
Monetarna politika utje=e trenuta=no na visinu kamatne stope i s vremenskim odmakom
na visinu do)otka.
"itanje: Koliko traje kratki rokN
1(6*#(*, analiti=ar Evans
i 1[
vrijeme inte'itet
T $ *.7
-4'aposlenost5, $ *.5
E4ne'aposlenost5, 5#6 1
"r 4"rodaja5 # (
S 4Sali)e5 # 5
" 4Qijena5 8
Kratki rok kod mali) pomaka u 1meri0i traje 1 godinu.
5&
O3ekivanja
,ealne i nominalne kamatne stope
Kad investiramo 7 investiramo realnu kupovnu mo@ 4koli=inu ro+e5. Ono %to nas 'anima
kao do+it je uve@ana realna kupovna mo@.
3 C (3 9 i
!
#C
r
!
, realna kama!na !opa
i
!
, nominalna kama!na !opa
3do"ro (3 9 r
!
#do"ara
/
!
, cijena jedno* do"ra, realna cijena
"
e
tG1
# o=ekivana 0ijena do+ra
De6inicija in6lacije ;
=

t
2 %
t
%
t .
e
e
%
t .
e
1ko je
!
e
'anemariva
53
* 1
"
t
%
t
( . i
t
)
%
t .
e
=

t
%
t
%
t .
e
e
.
=

t
%
t
%
t .
e
e
.

t
e
.
. i
t
=
. r
t
=
. r
t
%
t
( . i
t
)
%
t .
e
O=ekivanja
# ra0ionalna 3 6 ( 1& 1& "reu'imanje sada%njeg kso +udu@eg
# adaptivna 3 6 ( 1& 15 E'ima se u o+'ir povijest
time
r
!
8 i
!
,
!
e
i21**[
1G r
t
2
1G1
21.*87 1*#5 25
25 1.*5
i21**[
1G r
t
2
&
21.11 1**#$*2&*
2$* 1.$
Kamatna stopa je 0ijena upotre+e nov0e
&#veni(e i nji"ov prinos
O+ve'ni0e 4B5 ra'likuju se u dvjema dimen'ijama: a5 stupnju ri'ika
+5 roku dospije@a
"ostoje dvije vrste o+ve'ni0a: a5 dravneM i
+5 korporativne o+ve'ni0e
-ii gratingg o+ve'ni0e 'a)tijeva vi%i prinos2 premija ri'ika
O+ve'ni0e visokog ri'ika na'ivaju gHE-K BO-!3g .
O+'irom na +roj isplata o+ve'ni0e se dijele na:
a5 dikon!ne 7 jedna isplata po dospije@u
+5 kuponke 7 ispla@uju se u nekoliko o+roka prije dospije@a i jedan o+rok po
dospije@u 4pla@anja prije dospije@a 'ovu se kuponska pla@anja, a 'adnje se 'ove
nominala5
KS , kuponka !opa , Kuponko pla<anje kro- nominala(
n o m i n a l a
k u p o n s k o p l a @ a n j e
K 3 2
%/, !eku<i prino, Kuponko pla<anje u cijeni
s t v a r n a 0 i j e n a
k u p o n s k o p l a @ a n j e
; 3 2
Kuponsko pla@anje 5V
B 2 1** V
"
B
2 $* V
1 * *
5
[ 5 = K 3 2

[ &5 . 6
$*
5
= = 6S
K3 # optere@enje onog tko je i'dao
;3 # prinos onog koji ga je kupio
58
[ &5 &5 . *
[ $*
[ &*
= =

= i

0IEBD 7 prinos po dospije@u o+ve'ni0e 7 prosje=na kamata ispla@ena tijekom
vijeka trajanja o+ve'ni0e
E 1meri0i: # kratkoro=ne do 1 g 7 ;B 7 ;reasur> Bills
# srednjoro=ne do 1* g 7 ;- 7 ;reasur> -otes
# dugoro=ne 1* g i vi%e # ;reasur> Bonds
1meri=ke o+ve'ni0e su nominalne 4imaju vrijednost napisanu na se+i#o+i=no nominalnu5.
/ndeksne o+ve'ni0e 7 u svijetu su najra%irenije 1** pounds 41G
e
t
5 4 ima Aelika
Britanija # klau'ula Q"/5
6r#itraa
"rinos o+ve'ni0a ra'li=ite ro=nosti mora +iti jednak kako +i se garantirala pri)vatljivost
svi) vrijednosni) papira na :inan0ijskom tri%tu.
"rinos o+ve'ni0e 7 T/E<! 7 prosjek godi%nji) stopa prinosa.
) i 666 i i (
n
i
e
n t
e
t t + +
+ + + =
1 1 1 1
1
0rite dioni(a
"odu'e@e se :inan0ira na & na=ina:
15 'aduivanjem 4 de+t :inan0e5
a. kreditom
+. o+ve'ni0ama
&5 emisijom vrijednosni) papira 4 ehuit> :inan0e5 4emisija dioni0a5
odnosno udjela u vlasni%tvu koja donose dividende koje se ispla@uju i' pro:ita.
Qijenu dioni0e de:iniramo kao sada%nju vrijednost +udu@i) dividendi 4diskontiramo5.
5 , 4V V i 7 f 8
t t
=
G #
666
) i )( i (
D $
) i (
D $
< $
e
t t
e
t
e
t
t t
+
+ +
+
+
+
+
=
+1
1 1
&
1
1
VX
t
2 :4!,i5 7 0ijena dioni0e je ovisna o visini dividende i o kamatnoj stopi.
55
Ho)n Kenet) al+rait 7 uveo pojam KO."O.1;/A-/ K1"/;1</S1M
56
0rite dioni(a i ekonomska aktivnost
EK3"1-S/A-1 MO-E;1.-1 "O</;/K1 i 0ijene dioni0a
"itanje: Kako ragira tri%te dioni0a 7 ovisi o o=ekivanjima :inan0ijskog tri%ta, ako je to:
a5 o=ekivani pote' QB 7 tri%te dioni0a ne reagira
+5 neo=ekivani pote' QB 7 rastu 0ijene dioni0a 4dividende5 i, T
# ako !" raste 7 masa dividendi raste
M i T
i
&
Y
i
i
.
A
#
0
5
L ;
0
L ;

I #
.
#

a5 "ove@ana potro%nja potro%a@a i 0ijene dioni0a

i 2 Q
*
G Q
1
T
d
samopou'danje i opitmi'am potro%a=a raste 7 vi%e tro%e
Q
*
T
Q
*
i
V X
t
2 :4 T, i 5
G #
T X
t
i X
t
to @e +iti sa 0ijenom dioni0a ovisi :
!vije su nepo'nani0e:
15 nepo'nani0a je nagi+ <M krivulje 4e:ekt kamata i e:ekt do)otka5
&5 reak0ija C-B
-1/B <M K./AE<HE
57
. strma <M krivulja
a) veliki porast kamata, mali porast
do)otka 0ijena dioni0a pada X
t
privreda ili ima puno kapa0iteta ili nema
uop@e kapa0iteta
i
&
Y
i
i
.
A
#
0
5
L ;
0
I #
.
#

I #
&
2. poloena <M krivulja
4) mali porast kamata, veliki porast
do)otka 0ijena dioni0a raste <t
Y
i
i
.
A
#
0
L %
.
I #
.
#

5
I #
&
i
&
.E1KQ/H1 QB
5$
a5 prilago,avanje pomaku /3 krivulje
4akomodiraju@a politika5 7 ovakva
politika se vrlo rijetko provodi i samo u
re0esiji 7 4dioni0e rastu5
X
t
Y
i
i
.
A
#
0
5
L ;
0
L ;

I #
.
#

I #
&
i
&
-
#
2
+5 'adrana ista monetarna politika 7 C-B
uop@e nije +riga %to @e kamatna
stopa porasti # ovisi onda o <M krivulji #
gornji slu=aji
05 monetarna kontrak0ija .M"
pomak <M lijevo
X
t
i
/
Y
i
i
.
A
#
0
5
L ;
0
L ;

I #
.
#

I #
&
i
&
-

2
Otvoreno trite
1. /mplika0ije na tri%te ro+a, tj. na /3 krivulju:
5(
# uvo' 7 i'vo' 0arine 7 pore' na uve'enu ro+u o+i=no se uvode '+og :iskalni)
ra'loga i ra'voja mlade industrije 4in:ant industr>5
kvote # koli=inska ograni=enja ve'ana u' :luktua0ije ili re0ipro0itete
&. -a :inan0ijskom tri%tu postoje doma@i i strani vrijednosni papiri.
Kontrola kretanja kapitala 4smije se unijeti kapital ali ga se ne smije i'nijeti 7 djelomi=na
ili potpuna konverti+ilnost5.
3. ;ri%te :aktora proi'vodnje: "odu'e@e se moe lo0irati u 'emlji ili u ino'emstvu.
Bit europske unije je mo+ilnost radne snage.
&tvoreno ro#no trite - nominalni i realni te2aj
X # W -W
X5 # 4W / Q T
=
+ + + =

-W # neto i'vo'
W # i'vo'
X# uvo'
7
9 ledanje i'vo'a u do)otku
7
8 ledanje uvo'a u do)otku
3moot Cadle> a0t # 'akon o ameri=koj 'a%titi vlastite potro%nje
to manja 'emlje # tre+a vi%e proi'voditi
3uvremena proi'vodnja 'a)tjeva i'vo' # previ%e proi'vodea
Moe li se imati W ve@i od T
X2 1 mil V
Z2 *,& mil V Z2 1,& mil V
i2 *
W2 1 mil V
T2 *,& mil V
5 =
7
9
!ilema: # strana ili doma@a ro+a
, realni !eaj = real e7c$an*e ra!e = cijena !rane ro"e i-ra&ena u doma<oj ro"i =
E , nominalni !eaj,(e7c$an*e ra!e#= cijena !rane valu!e u doma<oj> ili "roj jedinica
doma<e valu!e koje e mo*u do"i!i -a jednu !ranu valu!u(
6*
$
=
> ,

k n
=
> , , ! ? 5
Promjene nominalno* te2aja
Nleki"ilni !eajni i!em = 6luk!uiraju<i !eaj
3# Nominalna aprecijacija kad e vrijedno! !eaja manjuje
(manje doma<e valu!e -a !ranu#(

E Apr
A# Nominalna deprecijacija kad e vrijedno! !eaja pove<ava
(vi'e doma<e valu!e -a !anu#(
E Dep
Nikni !eaj , :) *aran!ira -a !a"ilno! valu!e
3# @evalvacija , aprecijacija
A# Devalvacija , deprecijacija
.ealni te=ajaaa
-jema0 dola'i u 1meriku # ne 'anima ga koliko V 'a !EM ve@ koliko @e ro+e mo@i
kupiti 'a svoj !EM
"retpostavka:
-jem0i proi'vode samo jedan proi'vod Mer0edes 7 "
M
21** *** !EM
1merikan0i proi'vode isto jedan proi'vod Qadila0 7 "
Q
2 81 *** V
Qijena Mer0edesa i'raena u Qadila0imaN
Kako +i se ustanovio realni te=aj dolara moramo ustanoviti relativne 0ijene do+ara
proi'vedini) u o+je 'emlje
Qijena svi) ro+aN
3trane 0ijene
61
"
M
21** *** !EM
"
Q
2 81 *** V
E 2 2*.7 V_!EM
"
M
E 2 7* *** V
71 . 1
V 81***
V 7****
= =

!
1
*
* :
1 mer0edes ko%ta 1.71 kadilaka
=

%
@ % >
te=aj ? strani de:lator kro' doma@i de:lator
!oma@e Qijena strane 4njema=ke5 ro+e i'raena doma@om 4ameri=kom5 ro+om
0ijene
.
.ealni te=aj je indeksni +roj 7 nema prirodnu ra'inu, 'ato %to su !" de:latori indeksni
+rojevi +e' prirodne ra'ine.
.a'ina realnog te=aja je proi'voljan ali poma0i realnog te=aja to nisu.
Smanjenje

je realna aprecijacija (doma<a ro"a rela!ivno kuplja> mjereno

!ranom ro"om po!ala je nekonkuren!nija #(
/ora!

je realna deprecijacija (doma<a ro"a rela!ivno je6!inija> mjereno !ranom

ro"om po!ala je konkuren!nija#(
%
@ %
> = "ila!eralni realni !eaj
prosje=no prosje=no
godi%nje nominala
&.1[ 2 3.6[ # 1.5[ in:la0ija
u 31!#u je +ila prosje=no
godi%nje 'a 1.5[ vi%a u odnosu na -jema=ku
-ijema0 koji (5 godine podsjeti 31! a +io je 7* godine do+iva vi%e V 'a 1** !EM
4nominalna depri0ija0ija od 3.6 [ godi%nje5 , ali su se 0ijene u 31! pove@ale vi%e nego u
-jema=koj 4realno poskupljenje5 pa se kupovna mo@ -jem0a pove@ala 'a &.1[
prosje=no godi%nje
5*8 . 1 5 *&1 . 1 4
&8
=
5 6867 . 1 4
4?n5 to=an i'nos
Prijela s #ilateralno* na realni te2aj
"onder 'a multilateralni te=aj je udio u ro+noj ra'mjeni.
6&
/'vo'ni realni te=aj
Evo'ni realni te=aj
a5 .ealni multilateralni te=aj
+5 .ealani te=aj ponderirane me,unarodne ra'mjene
05 E:ektivni realni te=aj
d5 !an0e o: t)e V

&tvoreno /inan(ijsko trite
!ilema: Odnos i'me,u doma@i) i strani) vrijenosni) papira.
1((8. 1 trill V21*** mlrd V 4dnevni promet na tri%tu transak0ija5
4 $*[ je uklju=ivalo V na jednoj od strana $** milV na dnevnoj ra'ini:
& milV # nova0 'a ro+u
7($ mil V 'a papir 5
ra'do+lje * t
E31 1V 41Gi
t
5G1V

D>; )
>

(
t
D>; )
>

(
t
41Gi
t
`5 ` uvijek o'na=ava stranu valutu
german +onds prinos njem. o+ve'ni0a sa njem. stopom
1ko elimo kupiti njema=ku o+ve'ni0u moramo kupiti !EM. -ominalni te=aj koji kae
koliko dolara moramo dati 'a !EM je
D>;
$
. Sa 1V do+ije se
D>; )
>

(
t
. -akon 1
godine imamo prijenos u V:
D>; )
>

(
t
41Gi
t
`5
e
t
>
+
o=ekivani te=aj
!a +i se ustanovila atraktivnost njem. o+ve'ni0e nije dovoljno gledati u visinu kam. stope
ve@ se mora u'eti u o+'ir i +udu@a o=ekivana promjena te=aja.
6r#itraa )2+
!a +i vrijedila op@a pri)vatljivost svi) vrijenosni) papira oni moraju imati isti o=ekivani
prinos.
/-;E.E3; "1./;T QO-!/;/O--a :inan0ijskom tri%tu vrijedi: prinos doma@e
o+ve'ni0e2prinos strane o+ve'ni0e.
63
i'vodi se a5, +5, 05, d5 # sinonimi
41Gi
t
5 2
D>; )
>

(
t
41Gi
t
`5
e
t
>
+

Evjet da se ele imati vrijednosni papiri sa najvi%im prinosom je pretjeran jer :

a5 ignorira transak0ijske tro%kove
+5 ignorira ri'ik
41Gi
t
5 2 41Gi
t
`5 )
>
> >
(
t
t
e
t

+
+
doma@a nom. kamatna stopa strana nom. kam. stopa stopa o=ekivane depre0ija0ije 4ako je
i'ra' negativan#stopa o=ekivane
apre0ija0ije5
i
t
2 i
t
` G
t
t
e
t
>
> >
+
ar+itraa na svjetskim :inan0ijskim tri%tima
"r. i
t
26[ 625G1[
i
t
`25[ :in. tri%te o=ekuje depre0ija0iju dolara od 1[
Platna #ilan(a )#ilan(a pla7anja+
"latna +ilan0a je popis transak0ija re'idenata neke 'emlje sa ino'emstvom. 3astoji se od:
)%%, "ilanca !eku<i$ !ranakcija
4sadri u se+i mno%tvo pod+ilan0i5:
1. uvo' i i'vo' ro+e 4W#X5
&. uvo' i i'vo' usluga#turi'am i transport 4turisti=ki pri)odi
i i'da0i 'a turi'am5
3. do)od0i # "ilanca do$odaka
8. trans:eri # "ilanca !ran6era
"ilanca kapi!alni$ !ranakcija
kapitalne ili :inan0ijske transak0ije
# 9!/ # 49oreign dire0t investment5 direktne strane investi0ije 4reen:ield #
od ledine5
# 'aduivanja
neto gre%ke i propusti
# 0ijela +ilan0a mora +iti u ravnotei2*
4#5 teku@i) transak0ija 2 4G5 kapitalni) transak0ija
!e:i0it ;;B 4+ilan0e teku@i) transak0ija5 mora +iti jednak su:i0itu +ilan0e kapitalni)
transak0ija 7 ula' kapitala u 'emlju
7 strane investi0ije u na%e vrijednosne papire
68
I%) ili "ilanca
vanjke
7 'aduenja u ino'emstvu
7 stvarna 4direktna5 ulaganja 4investi0ije5
65
I# 1L% mo$e2 otvorene privre$e
,o#no trite- '- krivulja otvorene privrede
!oma@a potranja nije isto %to i potranja 'a doma@om ro+om.
4uklju=uje i uvo'5 4QG/GGi'vo'5
S2QG/GGW#jX
vrijednost uvo'a i'raena doma@om ro+om
!eterminante uvo'a 4O =emu ovisi uvo'N5: !eterminante i'vo'a:
# o ra'ini doma@oj potranje i o te=aju
5 , 4
+
= 7 ; 8
# utje0aj te=aja na uvo' je negativan
4depre0ija0ija ili porast te=aja smanjuje
uvo'5
) ? @ # ( A B
+ +
=
depre0ija0ija pove@ava te=aj:
DD, Dome!ic demand , doma<a po!ra&nja
D
D

,

-

.

*

.

)
A
A
,
D
D
2

<
Y
#
'
!
+
+
,
A
A
.
B

2
Kako nema 'ali)a AS=AD
1. !!#jX Od !! tre+a
odu'eti i'vo'5. Budu@i da
jX raste s porastom
do)otka ra'mak i'me,u
!! i 11 se pove@ava.
&. Karakteristike 11:
a5 nii nagi+ od !! 4s
porastom do)otka jedan
dio potranje odla'i na
stranu ro+u5
+5 po'itivan nagi+
1. !odati i'vo' 4W5. "o%to
W ne ovisi o doma@em
do)otku pomak je
paralelan
.
66
Ne!o i-vo-, N1=1, T2 (uvo-,i-vo-#
N1=I%) (inonimi#
D
D

,

-

.

*

.

)
A
A
,
D
D
2
<
Y
#
'
!
Y
N X
.
/ & 0 i 1 i t
/ & 0 i 1 i t
d e 0 i 1 i t
d e 0 i 1 i t
C
B
-
5
A
+
+
,
A
A
.
B
# -W]* 7 su:i0it A;B
W]jX
# -W^* 7 de:i0it A;B
W^jX
B1 2 jX
1Q2 W
BQ2-W
to je ve@i do)odak tj.
proi'vodnja, uvo' se
pove@ava. Kako se
pove@ava do)odak tako
-W2* se A;B i' prostora
su:i0ita seli u prostor
de:i0ita5.
/'vo' je uvijek isti
67
D
D

,

-

.

*

.

)
A
A
,
D
D
2
<
Y
#
'
!
Y
N X
.
/ & 0 i 1 i t
/ & 0 i 1 i t
d e 0 i 1 i t
d e 0 i 1 i t
C
B
-
5
A
+
+
,
A
A
.
B
# -W]* 7 su:i0it A;B
W]jX
# -W^* 7 de:i0it A;B
W^jX
B1 2 jX
1Q2 W
BQ2-W
to je ve@i do)odak tj.
proi'vodnja, uvo' se
pove@ava. Kako se
pove@ava do)odak tako
-W2* se A;B i' prostora
su:i0ita seli u prostor
de:i0ita5.
/'vo' je uvijek isti
6$
,avnoteni do"odak i vanjskotr*ovinska #ilan(a 809
T2S
S 2 Q 4T
d
4;55 G /4T,i5 GG W4T`,j5 # jX4T, j5
G # G # G G G #
Y
'
Y
N X
.
C
B
A
+
# , +
#
0
D
z
+
0
6(
a# /ove<anje dr&avne po!ro'nje EN/ .
Y
'
Y
N X
.
C
B
A
# , +
#
0
D
0
d e 0 i 1 i t 0
#

d e 0 i 1 i t
#
0
#

+
0
A
5
5
4pove@anje dravne
potro%nje5 kakav je utje0aj
na T i A;BN
T T] 4'+og
multiplikativnog e:ekta5
Budetski de:i0it kreira
vanjsko +udetni de:i0it
+udetski de:i0it :
7
6 $
7*
Q2Q
*
GQ
1
T
d
T
d
24T 7 ;5
/2/
*
GM"/cT#e
i
/
*
#autonomne investi0ije
M"/cT#sklonost investiranju 4investi0ije
idu u' do)odak5
e#neki +roj
W2 ?`T`
W#ovisi o vanjskom do)otku
W` # udio )rvatskog i'vo'a na stranom
tri%tu 4 )rv i'vo' je kapilaran5
;%-

;%8

d)
d#

= =
Etje0aj porasta dravne potro%nje na
do)odak
jX2M"XcT
M"X#marginalna sklonost uvo'u
T2S2QG/GGWG jX
T2Q
*
GQ
1
4T#;5G /GGWG jX
T2Q
*
GQ
1
T#Q
1
;G /
*
GM"/cT#e
i
GWG jX
T2Q
*
GQ
1
T#Q
1
;G/
*
GM"/cT#e
i
GG ?`T`#M"XcT
T2Q
1
TGM"/cT#M"XcTGQ
*
#Q
1
;G/
*
#e
r
GG ?`T`
Tk1#4Q
1
GM"/#M"X5l2Q
*
#Q
1
;G/
*
#e
i
GG ?`T`
5 ` ` ? # / ; Q # Q 4
M"X5 # M"/ 4Q # 1
1
i * 1 *
1
7 7 + + +
+
=

"rimjer: Belgija 31!
Q
1
2*,5 *,6
M"/2*,1
M"X
B
2*,8 M"X
E31
2*,1
M"X # M"/ Q M"Q
1
+ =
;%8

;%-

d)
d#
=

=
d)
;%8

d# =
25 ?
2 ? 0

d)
d#
=

= 2
5 ? 0

d)
d#
=

=
3klonost potro%nji u manjoj 'emlji je manja.Kad se
dravna potro%nja pove@a 'a n do)odak se pove@a
'a 1.&5 n 4 ili &n5
d# ;%< dCB
d#
dCB
=
d# 4 ? 0 dCB =
2 #*,8c1,&5cd
2 #*,5cd
d# ? 0 dCB =
2 #*,1c&cd
2 #*,&cd
E maloj 'emlji se A;B vi%e pogor%ava pri ve@oj .
Manja 'emlja 7 manji multiplikator. # 'ato %to joj je M"X ve@i
71
"# /ove<anje !rana po!ra&nja 0U
Y
'
Y
N X
.
C
B
A
# , +
#
0
D
0
#

#
0
#

+
,
(
-
.
*.
)
2

<
)
+
0
A
5 D
5
5 D D
C
B

T`2W
do+it @emo ekonomski rast
Eravnoteena A;B na vi%oj
ra'ini do)otka
7&
c# Deprecijacija vanjko!r*ovinke "ilance i proi-vodnje
*retp.: <lada moe deprecirati.
Odnosno da moe +irati 0ijenu te=aja
*
*
:
`
=
Alada ne moe depre0irati realni ve@ samo nominalni pa 'anemarujemo
*
*`

: =
Kada vlada moe depre0irati, a kada devalviratiN
3avr%ena konkuren0ija ", X
Monopol ", X
Oligopoli ", X
;e=aj ula'i u i'ra' na tri mjesta:
) ? # ( < ) ? @ # ( B CB
+ + +
=
(a# ("# (c#
(a# "orast i'vo'a 4doma@a ro+a je:tinija '+og depre0ija0ije5
("# .elativna 0ijena uvo'a se pove@ala 4ista koli=ina
uvo'ne ro+e ko%ta vi%e doma@e valute5
(c# 3manjenje koli=ine uvo'a 4strana ro+a postaje skuplja5
!a +i se depre0ija0ijom unaprijedila A;B, potre+no je:
# i'vo' se mora dovoljno pove@ati, a uvo' dovoljno smanjiti da kompen'ira pove@anje
0ijene uvo'a.
M6,-:611-,E8%E,&8 uvjet opravdanosti depre(ija(ije
Al0red A44a
-W2W# jX W2 jX
d-W2dW#jdX# Xdj 4promjena unaprije,enja A;B posljedi0a pove@anja i'vo'a, smanjenja
uve'eni) koli=ina ? te=aj5
B
d
<
B
d<
B
dB
B
dCB
=
<

B
=

B
dB
#relativna promjena i'vo'a

=
d
<
d<
B
dB
B
dCB
* >
9
d39
* >
8
d38
= E < E B E
B
dCB
S+roj postotni) promjena W i X mora +iti
ve@i od postotne promjene depre0ija0ije, da
+i depre0ija0ija +ila opravdana
W
dj
PX
73
"r.
1ko se desi depri0ija0ija od 1[ i ona proi'vede promjenu i'vo'a *,([od i uvo'a od
*,$[ . /ma li smisla depre0iratiN
dj21[
dW2*,([
dX2#*,$[
d-W2N
d-W2G*,([#4#*,$[5#1[2*,7[
d-W je unaprije,ena 'a *,7[ A;B. # !1
78
Y
'
Y
N X
.
C
B
0
A
# , +
#
0
#

#
0
#

+
0
A
5
5
C
B

!epre0ija0ija pomi=e -W,

dovodi do pomaka u
potranji 4doma@oj /
stranoj5 u korist doma@i)
ro+a. ;o dovodi do porasta
do)otka i unaprije,enja
A;B.
dj T m -W
E:ekt depre0ija0ije i e:ekt
pove@ane strane potranje
!epre0ija0ija jednaka
porastu strane potranje.
trajkovi. !oma@e
stanovni%tvo pla@a stranu
ro+u skuplje.
T 0U

75
Kom#ina(ija /iskalne politike i politike te2aja
*retp.: =naprje>enje <6B bez promjene do-otka
(
#
)
4 3itua0ija kad MM9 stie u 'emlju jer eli smanjiti dug a ne pove@ati ra'voj5
"retpostavka je da je doi)odak prevelik# jer uvo' ovisi o do)otku
a5 !epre0ija0ija pove@ava -W, ali i T
+5 9iskalna kontrak0ija 4.9"5 # ona smanjuje de:i0it #-W ali P T
a5 d T 9 % i
b
.
ili
b
%
i V.
Y
'
Y
N X
.
C
B
0
A
# , +
#
0
#

#
0
#

+
+
0
A
5
5
C
B

-
-
% i V.
S+og depre0ija0ije je uvo' trajno
smanjen a i'vo' trajno pove@an #
'ato -W
1
re:erentna # pa smo u
to=ki Q
1ko vlada ima dva 0ilja ima i dva
instrumenta
"ravilo: Ekoliko vlada ima 'a 0ilj i
A;B i ra'ine do)otka, potre+no je
istovremeno upotrije+iti i :iskalnu
politiku i politiku te=aja
76
Dinamika . j krivulja
"rimjer: 1*[ depre0ija0ije 41*[ 5
E:ekti depre0ija0ije u prvo vrijeme, nekoliko mjese0i, 4W#X5 se mogu uo=iti u
0ijenama 40ijene uvo'a rastu, 0ijene i'vo'a opadaju # pogor%ava se A;B5
"orast 0ijena uvo'a ne mora +iti potpun jer se ne mogu u potpunosti pre+a0iti na
potro%a=e 4 '+og 1. Sadravanja tri%nog udjela, &. "rija%nji ugovori sa :iksnom 0ijenom,
3. 3manjenje pro:itni) mari5.
Ekoliko je M< uvijet 'adovoljen s protokom vremena e:ekt koli=ina nadvladava e:ekt
0ijena 4W#X5 .
-W
t
uvijet M< 'adovoljen
#-W

T2 3GQG;
T2 QG/GGW#X
3GQG;2QG/GGW#X
-W2 W#X
-W23G4;#5#/
A;B2%tednja#investi0ije
# su:i0it A;B -W]* 3]/
# de:i0it A;B -W^* 3</
Saklju=ak:
1. / re:lektira se ili u 3, ili u dravne %tednje 4;#5 ili u -W
&. pove@ani +udetski de:i0it re:lektira se ili u 3 ili u / ili vanjsko#trgovinski de:i0it
3. visoka stopa %tednje 4privatne ili dravne5 'na=i ili / ili su:i0ita A;B.
77
Proivodnja, kamatna stopa i te2aj
@adi e o '--1M modelu otvorene privrede koji e jo' na-iva i Mundell,
Nlamin*ov model (34WM,!i$#(
T 2 Q 4 >, ;5 G / 4 T, i 5 G G -W 4 T`, T, E 5
G # G # G # G
E umjesto jer nominalni 2 realni # nema in:la0ije

-W 2 W 4T`, 5 # X 4 T, 5
G G G #
.avnotea na :inan0ijskom tri%tu se nije promjenila
5 4 V i 7?
*
1
=
/nteres prit> relation
t
t
:
: :
i i
e
t

+ =
+1
`
"retpostavimo da su o=ekivanja unaprijed 'adana # to 'na=i da ono %to :inan0ijsko tri%te
o=ekuje je stalno # kratki rok # trajni model # 'ato i'+a0ujemo t
1 ` =

=
:
:
:
: :
i i
` 1 _ _ ` 1 i i :
:
:
i i + = +
` 1 i i
:
:
+
=
ako se i E # smanjenje nominalnog te=aja
7$
>
0
i
0
A
4
i
a p r d e p r
* % R
i E
i E
"orast kamatni) stopa
i'a'iva apre0ija0iju valute
.
Ova 3 i'ra'a odre,uju
T
/ prognostiku koja omogu@uje odre,ivanje ova 3 :aktora
E
5 4 V
5
` 1
, `, 4 5 , 4 5 , 4
i 7?
*
1
i i
:
7 7 39 $ i 7 # 6 7 ! 7
e
=
+
+ + + =
Etje0aj porasta kamatne stope na do)odak sad ima dva e:ekta:
1. direktni utje0aj na investi0ije 4smanjuje i) # i / m T
&. utje0aj kamatni) stopa na te=aj 4porast smanjenje te=aja, smanjenje neto i'vo'a i
smanjenje do)otka # i E -W T5
Y
i
i
.
A
#
0
L %
I #
.
4
i
i
.
A
>
0
I P R
7(
3iskalna politika u otvorenoj privredi
5
` 1
, `, 4 5 , 4 55 4 4
i i
:
7 7 39 $ i 7 # 6 7 ! 7
e
+
+ + + =
9 , 9 , 9 , 9
;ri%te je u ravnotei kad se i'jedna=i ponuda i potranja
5 4 V i 7?
*
1
=
EKS/AKIINA NISKABNA /OBI%IKA.
b
%
Y
i
i
.
A
#
0
L %
I #
.
#

5
I #
&
i
&
4
i
i
.
A
>
0
I P R
>

5
i
&

b
%
T, i, E
Q,
/ T / N
i /
7
$

-W T X -W
E X
-W
W
Budetski de:i0it proi'vodi vanjsko
trgovinskide:i0it
$*
@ES%@IK%IINA NISKABNA /OBI%IKA%
b
.
Y
A
#
0
L %
I #
.
#

5
I #
&
4
i
i
.
A
>
0
I P R
>

5
i
&
;
b
.
T, i, E
Q,
/ T / N
i /
7
$

-W T X -W
E X
-W
W
Sau'imanje tu,i) trita , unaprije,enje
A;B#a
$1
EKS/AKIINA MONE%A@NA /OBI%IKA
i
&
Y
i
i
.
A
#
0
5
L ;
0
L ;

#
4
i
i
.
A
>
0
I P R
>

5
i
&
* 8
*
1

T, i, E
Q,
/ T /
i /

7
$

-W T X -W
E X N
-W
W
"ove@ana ra'ina likvidnosti # naslov u
novinama # QB smanjila kamatne stope
$&
@ES%@IK%IINA MONE%A@NA /OBI%IKA
i
&
Y
i
i
. A
#
0
5
L ;
0
L ;

#
4
i
A
>
0
I P R
>

5
* 8
i
&
i
.

*
1

T, i, E
Q,
/ T /
i /

7
$

-W T X -W
E X N
-W
W
Ae@a snaga potpisa
QB pove@ala kamatne stope
$3
0rani(ija i realni te2aj
*
*
:
`
= E tran'i0iji 0ijene nie i konvergiraju svjetskima
;ran'i0ija je pro0es proi'vodi kretanje te=aja
*
*
:
`
= apri0ijski
pritisak
+ri rast +ri rast 0ijena
"` O 1[ godi%nje, " O 5[ godi%nje ako
b
E

3iksni te2aj
/mpli0itni ili ekspli0itni te=ajni 0iljevi 4i'nosi ili rasponi5. ;e=aj se o+i=no :iksira u
odnosu na:
a5 neku drugu valutu 4+apr. !EM5
+5 ko%aru valuta 4ponder u ko%ari je vanjskotrgovinska ra'mjena5
05 0radling peg # pu'aju@a depre0iranost# 0iljana depre0iranost u odnosu na 0iljanu
valutu ili skupinu valuta
9iksni te=aj o+i=no ve'ujemo 'a savr%enu mo+ilnost kapitala.
:
: :
i i
e

+ = `
*
"rogla%enje :iksnog te=aja podra'umijeva da doma@e kamatne stope moraju +iti jednake
europskim.
i2i` 4 mara u +an0i5 monetarna politika postoji nominalno ali ne i realno QB se
odri=e M" kao instrumenta :iskalne politike
<M 2 V T L 4i`5
"ri :iksnom te=aju monetarna politika mora odrati kamatnu stopu
$8
EKS/AKIINA NISKABNA /OBI%IKA.
b
%
Y
i
i
.
A
#
0
5
L ;
0
L ;

I #
.
#

I #
&
i
&
-
#
2
4
i
A
>
0
I P R
>

5
i
&
i
.
0 i k / n o
-
@ES%@IK%IINA NISKABNA /OBI%IKA%
b
.
Y
i
i
.
A
#
0
5
L ;
0
L ;

I #
.
#

I #
&
i
&
-
#
2
4
i
A
>
0
I P R
>

5
i
&
i
.
0 i k / n o
-
$5
Mo#ilnost kapitala i /iksni te2aj
*retp: postoji savrena mobilnost kapitala
/movina O+ave'e
o+ve'ni0e B C Cig) pover
mone>
re'erve !.
3ad postoje dva na=ina kontrole ponude nov0a M
s
:
15 kupnja i prodaja o+ve'ni0a
&5 kupnja i prodaja devi'a
"rimjer: Ekspan'ivna monetarna politika i :iksni te=aj
i 2 i`
Kama!na !opa je prino dr&avni$ o"ve-nica
!oma@a kamatna stopa # proi'vod odnosa na doma@em :inan0ijskom tri%tu
3trana kamatna stopa # proi'vod odnosa na stranom :inan0ijskom tri%tu
QB je kupila o+ve'ni0e u koli=ini B, do%lo je do porasta M
3
4koli=ine nov0a u opti0aju5
smanjile su se kamatne stope i re'ultat i ^ i`.
/nvestitori se sele u strane vrijednosne papire, da +i to u=inili tre+aju im devi'e pa nude
doma@u valutu u 'amjenu 'a dio !. 4devi'ni) re'ervi5. ;e=aj +i tre+ao depre0irati 4rasti5.
QB mora intervenirati # prodaje devi'e, prodaja devi'a smanjuje koli=inu nov0a u
opti0aju, kamatna stopa raste.
"/;1-HE: Koliko devi'a tre+a prodati C-BN
O!OAO.: # Epravo onoliko 'a koliko se pove@ala ponuda nov0a.
.e'ultat:
Hedini e:ekt opera0ije na otvorenom tri%tu je promjena u strukturi imovine C-B, dok se
ponuda nov0a uop@e ne mijenja.
a5 /mper:ektna mo+ilnost kapitala
# "otre+no je due vrijeme 'a reak0iju
# restrik0ije na odljev kapitala
QB je sposo+na smanjiti kamatnu stopu +arem neko vrijeme u' pri)vatljiv gu+itak !.
4devi'ni) re'ervi5.
$6
5rite ra$a
/2-GE
?
=
u =
U($
137,62 131,8G6,&
[ 5 , 8
6 137
& . 6
=
.
U**
18*,$2 135,&G5,6
[ ( , 3
$ . 18*
6 . 5
=
U*5
> m p l o F m e n t
2 ! @ 0
6
: n e m p l o F m e n t
! @ 0
6
G & t o 0 L a 4 o r H o r 1 e
6 6 ? ! @ 0
6

?
5

?
8

?
5

?
!
?
? I

"rosje=an 1merikana0 se seli 8 puta i ima 11 'animanja
1meti=ka stopa ne'aposlenosti je ma? 1*[ # prosje=no 5#6 [
Evropljani imaju stopu ne'aposlenosti veliku oko 1* [
Euroklero'a : Evropljani nisu mo+ilni # (* [ i) ivi i umre u istoj 'emlji
/deja EE # ideja glo+alnog tri%ta # sli=nija 1meri0i
ES, Xa*e e!!in* ,odre+ivanje ra-ine pla<a
1. Kolektivno pregovaranje
&. Bilateralno pregovaranje
3. u'mi ili ostavi
Sajedni=ke oso+ine tri%ta rada:
1. pla@a ve@a od minimalne pla@e
&. visina pla@e ovisi o uvijetima na tri%tu rada 4 OE PZ5
"regovara=ka mo@ radnika
$7
1. "ronala'ak novog radnika 'a)tjeva vrijeme
&. O+ra'ovanje na radu 4insider, outsider5
JE::i0ien0> dagesK # e:ikasnost pla@a# svako pla@u koliki su napori
#=ovjek vrijedi onoliko koliko vrijedi u prvom re'ervnom 'animanju
# lo%a teorija 'a starije i neo+ra'ovane ljude
#'aposleni i ne'aposleni su u ra'li=itom poloaju # ne'aposleni su nakon
nekog vremena neupo%ljivi
3. Sa+u%avanje na poslu # %to je tei monitoring # ve@a pla@a
E:ikasne pla@e ovise o:
# prirodi posla
# situa0iji na tri%tu rada

.a'ina pla@a:
Z2 "
e
cuc'
9 , 9
1. O=ekivana in:la0ija pove@avaju se nominalne pla@e
&. stopa ne'aposlenosti manje povi%i0e
3. institu0ijalna 'a%tita radnika duina trajanja ugovora o radu
restrik0ije u otka'ima
&dre$ivanje (ijena
n # mark up# Mare # visina mare ovisi o market poder tj. o tri%noj mo@i
M; # materijalni tro%kovi# samo radni0i
" # pri0e setting
/ =(39 Y# D E
"3-# prirodna stopa ne'aposlenosti
Z3 # ra'ina ne'aposlenosti
"3 # realna pla@a odre,ena od strane podu'e@a
Z3 i "3 odre,uje visinu ravnotee realne pla@e i ravnotene ne'aposlenosti
z u
*
@
= + =1
@
*
+
=
1
1
*
@
# G
$$
u
&
n
W #
% 8
W
P
k & p o " n a m o J
p r i r o d n a / t o p a
n e z a p o / l e n o / t i , % 8 C
r e a l n a p l a J a o d r e K e n a o d / t r a n e p o d & z e J a
j e n e o " i / n a & o d n o / & n a r a z i n & p l a J a
*
@
# realna 0ijena # je Z korigiran s ra'inom pla@a
@
*
# realna pla@a
"3- se ostvaruje kada se Z32"3
M. 9riedman "32Z3
z u =
+ 1
1
odlu=uje o ne'aposlenosti
$(
a5 pove@ana 'a%tita radnika
u
&
n
W #
% 8
W
P
A
W #
/
W #
&
5 -
&
n
&
n 2
+5 antimonopolska politika
# mare manje
u
&
n 0
W #
% 8
0
W
P
A
P #
/
P #
&
5
-
&
n 2
&
n
&
& 6
1
&
& 6
0
&
& 6
1
Q # strate%ki na0ionalni interes # pove@anje mare Ou
(*
&p7a ravnotea
A.@E.A%NA /ONJDA , AS
# i'vodi se i' ravnotee na tri%tu rada 4<
3
, <
!
5, a prika'uje utje0aj ra'ine
proi'vodnje na ra'inu 0ijena. 4 T na "5
.a'ina 0ijena u 'emlji ovisi o:
a5 o=ekivanoj ra'ini 0ijena # p
e
4G5
+5 stopa ne'aposlenosti # u # vi%a ne'aposlenost nii pritisak na 0ijene
05 institu0ionalni uvjeti # ' # o+u)va@aju:
15 osiguanje 'a slu=aj ne'aposlenosti 4doprinos 'a ne'aposlene ve@i doprinos
ve@e 0ijene
&5 strukturalne promjene privrede 4ve@e promjene ve@e pla@e tj. ve@i ulas0i i
i'las0i i' ne'aposlenosti5
35 minimalne pla@e pove@avaju ra'inu 0ijena
85 restrik0ije u otka'ima 4radno 'akonodavstvo ja=e ve@e 0ijene5
!vije su osnovne karakteristike 13 krivulje:
15 vi%a "
e
4o=ekivano pove@anje 0ijena # =ekivana in:la0ija5 u'rokuje vi%u "
t
4teku@u
in:la0iju5
4in:latorna o=ekivanja u'rokuju porast 0ijena danas5
pro0es djeluje kro' o=ekivanje pla@aM radni0i trae ve@e pla@e
&5 porast proi'vodnje u'rokuje porast ra'ine 0ijena: & su me)ani'ma:
a5 porast T u'rokuje porast ne'aposlenosti 4pritisak na pla@e5 # OTO-PE
+5 porast T u'rokuje porast potranje 'a sirovinama 4pove@avaju se tro%kovi
proi'vodnje5
Y
P
A
8
(1
6*re*atna potranja - 6D
# i'vodi se i' ravnotee na ro+nom i nov=anom tri%tu.
"rika'uje utje0aj ra'ine 0ijena na ra'inu proi'vodnje.
"orast 0ijena " od 1*[ ima isti e:ekt kao i smanjenje M 4 koli=ina nov0a u opti0aju5 od
1*[ <M krivulja se pomi=e u lijevo.
O"2PM
!jelovanje kro' realnu koli=inu nov0a u opti0aju.
3ve varija+le 4osim p5 koje pomi=u /3 ili <M krivulju 4:iskalna ili monetarna politika5
tako,er pomi=u i 1! krivulju.
Y
A 8
A D
P
t r 3 i ' t e r a d a
r o 4 n o n o " L a n o
t r 3 i ' t e
3ve varija+le 4osim 0ijena5 koje pomi=u /3 ili <M krivulju 4:iskalna ili monetarna
politika5 tako,er pomi=u i 1! krivulju
3lika #
*
1

(&
i
&
Y
i
i
. A
#
0
5
L ;
0
L ;

* 8
0
p
&
Y
p
p
.
A
#
0
5
#

A D
(3
3iskalna politika i 6D krivulja
EKS/AKIINA NISKABNA /OBI%IKA @ES%@IK%IINA NISKABNA /OBI%IKA
"ri istoj ra'ini 0ijena ostvaruje se vi%a ra'ina
proi'vodnje
"ri istoj ra'ini 0ijena ostvaruje se nia ra'ina
proi'vodnje
Y
A
#
0
L %
.
I #
.
#

5
I #
&
Y
p
p
.
A
A D
0
i
&
i
.
5
A D

i
#
0
#

Y
A
#
0
L %
.
I #
.
#

5
I #
&
Y
p
p
.
A
A D
0
i
&
i
.
5
A D

i
#
0
#

(8
Monetarna politika i 6D krivulja
1!2 :4M_", ,;5
G G #
EKS/AKIINA MONE%A@NA /OBI%IKA @ES%@IK%IINA MONE%A@NA /OBI%IKA
"ri istoj ra'ini 0ijena ostvaruje se vi%a ra'ina
proi'vodnje
"ri istoj ra'ini 0ijena ostvaruje se nia ra'ina
proi'vodnje
i
&
Y
i
i
.
A
#
0
5
L ;
0
L ;

* 8
0
Y
p
p
.
5
A
A D
0
A D

#
0
#

i
&
Y
i
i
. A
#
0
5
L ;
0
L ;

* 8
p
&
Y
p
p
.
#
0
5
#

A
A D
0
A D

(5
Dva aklju2ka o op7oj ravnotei
15 E kratkom roku proi'vodnja moe +iti i'nad ili ispod prirodne ra'ine proi'vodnje
4optimalni !" # kad nismo niti u o+oomuo niti u re0esiji5.
Y
A 8
A D
P
t r 3 i ' t e r a d a
r o 4 n o n o " L a n o
t r 3 i ' t e
#
n
p
.
T
n
# prirodna ra'ina do)otka
T
n
2: 4 -
n
, :4E
n
55
-
n
# +roj 'aposleni) ovisi o stopi ne'aposlenosti
3
7
A =
# produktivnost # 121 u srednjem roku ne raste
odnosno, sve uklju=eno u 13 i 1! dovodi do promjena do)otka i promjena 0ijena
&5 E dugom roku T se vra@a na svoju prirodnu ra'inu, a prilgod+a se vr%i kro' 0ijene.
a5 T]T
n
imamo ekspan'iju, dola'i do pritiska na tro%kove i pla@e porast 0ijena
+5 T^T
n
imamo re0esiju # velika ne'aposlenost i niska potranja 'a sirovinama i
materijalom pad 0ijena
3;/QKT Z1E3 # ljepljive pla@e # nov=ana ilu'ija # ne vole kad im se smanji
nominalna vrijednost pla@e
(6
%eutralnost nov(a
E dugom roku pove@ana koli=ina nov0a u opti0aju # M u potpunosti se re:lektira u
propor0ionalnom porastu 0ijena#" te nema e:ekta na do)odak#T i kamatnu stopu#i.
"olitika sta+ilnosti je potraga 'a T
n
MO-E;1.-1 EK3"1-S/H1
a5 pomi=e 1! krivulju 4 otputili smo guvernera
5
T 2 T
n
4prije promjene5 # teku@i T
Y
p
p
.
A
#
0
5
A 8
0
A 8

!
.
#

!
&
p
&
-

2
p
/
1. 1! ide desno ali 13 se ne mi=e# pove@an je M
&. -akon promjene koli=ine nov0a u opti0aju
dola'i do prilagod+e o=ekivanja # tj. +udu@i da
je T
1
]T
n
, radni0i trae ve@e pla@e, raste 0ijena
sirovinamaM sve skupa pomi=e krivulju 13 u
lijevo# sve dok se T ne svede na ra'inu T
n
ali
0ijene su porasle jo% vi%e # na p
&

E dugom roku privreda @e se na@i na T
n
u'
pove@anu ra'inu 0ijena.
3. Budu@i da je T opet na T
n
i M_" # realna
koli=ina nov0a u opti0aju mora +iti opet na
po=etnoj ra'ini # po!o!na promjena cijena =
po!o!noj promjeni koliine novca
po!o!na promjena cijena = po!o!noj promjeni koliine novca
/-9<1Q/H1 HE MO-E;1.-/ 9E-OME-. 4M.9reeman5
(7
.E3;./K;/A-1 MO-E;1.-1
"O</;/K1
T 2 T
n
4prije promjene5 # teku@i T
Y
p
p
.
A
#
0
5
A 8
0
A 8

!
.
#

!
&
p
&
-

2
p
/
1. 1! ide lijevo ali 13 se ne mi=e# smanjen je M
&. -akon promjene koli=ine nov0a u opti0aju
dola'i do prilagod+e o=ekivanja # tj. +udu@i
da je T
1
^T
n
, pada 0ijena sirovinamaM sve
skupa pomi=e krivulju 13 u desno# sve dok
se T ne svede na ra'inu T
n
ali 0ijene su pale
jo% vi%e # na p
&

E dugom roku privreda @e se na@i na T
n
u'
smanjenu ra'inu 0ijena.
3. Budu@i da je T opet na T
n
i M_" # realna
koli=ina nov0a u opti0aju mora +iti opet na
po=etnoj ra'ini # po!o!na promjena cijena
= po!o!noj promjeni koliine novca
-manjenje #udetsko* de/i(ita
4!E3-/ MO!E< 9/3K1<-E "O</;/KE5
3li=an re'ultat postie se sa svim %to pomi=e 1! u lijevo:
# restriktivna monetarna politika
# restriktivna :iskalna politika
($
.E3;./K;/A-1 9/3K1<-1 "O</;/K1

(
9

Y
p
p
.
A
#
0
, #
n
5
A 8
0
A 8

!
.
#

!
&
p
&
-

2
p
/
i
/
Y
i
. A
5
L ;
0
L ;

I #
.
#

I #
&
i
&
-

2
#
0
, #
n

1! pri istoj ra'ini 0ijena #
1! lijevo
"o%to je T
1
<T
n
4re0esija5 dola'i do
opadanja 0ijena "
Ae@a ne'aposlenost i manja potranja
'a sirovinama pomi=u krivulju 13
desno
T je opet na T
n
, ali je ra'ina
0ijena puno nia
pomak /3 krivulje
4smanjeni do)odak, smanjena kam. stopa5
.e0esija u'rokuje smanjenje 0ijena
se krene pomi0ati i <M krivulja
4pove@ala se i

realna koli=ina nov0a u
opti0aja, M ostao isti, smanjila se
ra'ina 0ijena5
Mijenja se kompo'i0ija proi'vodnje
,
(
-
, / 4
) * - #
(
n
(
+ + =
5
E dugom roku je 2 / 4smanjenje
dr. potro%nje2pove@anje investi0ija5
ok na strani ponude
-pr. "orast 0ijena na:te u'rokuje porast tro%kova a on porast 0ijena tj. pomak 13
krivulje u lijevo
Y
p
p
.
A
#
n
A 8
0
A 8

!
.
#

5
p
&
((
5eorija rasta
Iinjeni0e:
8. Br'i rast 1(5*#73 7 OEQ! 47* 'emalja5
5. Esporavanje rasta i'a 1(73
6. Konvergen0ija
# 'emlje tee ka sli=noj ra'ini !" per 0apita 4nia ra'ina do)otka
podra'umijeva +re stope rasta5
Sa%to 'emlje rastuN
1. Br'i rast ostvaren je '+og visokog rasta !e$nolo'ko* pro*rea, a ne +r'e akumula0ije
kapitala.
&. Esporavanje rasta i'a 1(73 u'rokovalo je smanjenje stope rasta te)nolo%kog progresa,
a ne niskom akumula0ijom kapitala.
3. Konvergen0ija je u'rokovana vi%im te)nolo%kim progresom, a ne +rom
akumula0ijom kapitala
'vor konver*en(ije
1. 3iroma%ne 'emlje imaju manje kapitala pa ga u+r'ano akumulitraju 4imaju vi%e stope
akumula0ije kapitala5
&. 3iroma%ne 'emlje 7 ni'ak stupanj te)nolo%kog progresa 4;"5.
;" se unaprije,uje 4uvo' te)nologije G ra'voj vlastite, one konvergiraju5
SSS Konvergen0ija te)nolo % ki) ra'ina u'rokuje konvergen0iju do)odaka i proi'vodnje .
Sa%to je te)nolo%ki progres usporenN
1. re%ka u mjerenju
&. .ast uslunog sektora 4nema ;" u uslugama5
3. 3manjenje i'dataka 'a istraivanje i ra'voj 4ovo smanjenje ne podupiru poda0i5:
a5 smanjena uspje%nost istraivanja
# nema veliki) otkri=a
# modi:ika0ije
+5 ra'vijene su sektorske te)nologije
# te%ko@e u ra'mjeni te)nologija me,u sektorima 4+arijera ulaska5
;ajne rasta a
1ko nema pomaka 0ijena onda je to lijevi model.
1**