Zakon o Prost Ure I Grad

2395
Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

O PROGLAENJU ZAKONA O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI
Proglaavam Zakon o prostornom utvrenju i gradnji, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 6. srpnja
2007. godine.
Klasa: 011-01/07-01/63
Urbroj: 71-05-03/1-07-2
Zagreb, 13. srpnja. 2007.
Predsjednik
Stjepan Mesi, v. r.

O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI

I. OPE ODREDBE

PREDMET ZAKONA

lanak 1.

(1) Ovim se Zakonom ureuje sustav prostornog ureenja i gradnja, nadlenosti tijela dravne vlasti i tijela
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima, te upravni i
inspekcijski nadzor.
(2) Sustav prostornog ureenja ine subjekti, dokumenti, akti i postupci kojima se osigurava praenje stanja
u prostoru, odreivanje uvjeta i naina izrade, donoenja i provoenja dokumenata prostornog ureenja te
ureenje graevinskog zemljita.
(3) Prostornim ureenjem se ostvaruju pretpostavke za unapreenje gospodarskih, drutvenih, prirodnih,
kulturnih i ekolokih polazita odrivog razvitka u prostoru Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Drava)
kao osobito vrijednom i ogranienom nacionalnom dobru na naelu integralnog pristupa prostornom
planiranju.
(4) Gradnja u smislu ovoga Zakona smatra se projektiranje, graenje, uporaba i uklanjanje graevina koji se
obavljaju prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te prema
odredbama posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, hrvatskih normi i pravila struke, ako
ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(5) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na gradnju nove graevine na odgovarajui se nain primjenjuju
na rekonstrukciju, uklanjanje i odravanje graevine, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju
ovoga Zakona nije drukije odreeno.
(6) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na projektiranje, graenje, uporabu i uklanjanje rudarskih
objekata i postrojenja odreenih posebnim zakonom.
POJMOVI

lanak 2.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedee znaenje:
A. Prostorno ureenje
1. Graevinsko podruje naselja utvreno prostornim planom ureenja velikog grada, grada i opine je
76 23.7.2007. Zakon o prostornom ureenju i gradnji http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_76_2395.html
1 od 99 27.5.2014. 10:44
izgraeni i ureeni dio naselja i neizgraeni dio podruja tog naselja planiran za njegov razvoj i
proirenje,
1.1. Izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja utvreno prostornim planom ureenja velikog grada,
grada i opine je izgraena i/ili neizgraena prostorna cjelina izvan graevinskog podruja naselja
iskljuivo za gospodarsku namjenu bez stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja,
1.2. Izdvojeni dio graevinskog podruja naselja je odvojeni dio postojeega graevinskog podruja istog
naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja,
1.3. Izgraeni dio graevinskog podruja su izgraene i ureene graevne estice i druge povrine
privedene razliitoj namjeni kao i neizgraene i neureene estice zemljita povrine do 5.000 m koje s
izgraenim dijelom graevinskog podruja ine prostornu cjelinu,
1.4. Neizgraeni dio graevinskog podruja je jedna ili vie neposredno povezanih neizgraenih i
neureenih estica zemljita ukupne povrine vee od 5.000 m
2
,
2. Graevinsko zemljite je zemljite unutar i izvan graevinskog podruja, koje je izgraeno ili
prostornim planom namijenjeno za graenje graevina i ureenje javnih povrina,
3. Graevna estica je estica zemljita s pristupom na prometnu povrinu koja je izgraena ili koju je u
skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i povrinom od jedne ili vie estica
zemljita ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti,
4. Dijelovi (etae) i visina graevine:
4.1. Prizemlje (P) je dio graevine iji se prostor nalazi neposredno na povrini, odnosno najvie 1,5 m
iznad konano ureenog i zaravnanog terena mjereno na najnioj toki uz proelje graevine ili iji se
prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova),
4.2. Suteren (S) je dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga
volumena u konano ureeni i zaravnani teren uz proelje graevine, odnosno da je najmanje jednim
svojim proeljem izvan terena,
4.3. Podrum (Po) je potpuno ukopani dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno
suterena,
4.4. Kat (K) je dio graevine iji se prostor nalazi izmeu dva poda iznad prizemlja,
4.5. Potkrovlje (Pk) je dio graevine iji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili
zaobljenog krova,
4.6. Visina graevine mjeri se od konano zaravnanog i ureenog terena uz proelje graevine na
njegovom najniem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida
potkrovlja, ija visina ne moe biti via od 1,2 m,
4.7. Ukupna visina graevine mjeri se od konano zaravnanog i ureenog terena na njegovom najniem
dijelu uz proelje graevine do najvie toke krova (sljemena),
5. Druga infrastruktura su graevine regionalne i lokalne razine, kojima se osigurava zajednika opskrba,
usluge, odnosno drugi oblici poveanja kvalitete ivota u naselju ili korisnicima na odreenom podruju,
6. Javna infrastruktura dravne i regionalne razine su graevine i ureaji, kojima neposredno upravljaju
pravne osobe s javnim ovlastima u podruju prometa, energetike, upravljanja vodama i gospodarenja s
drugim vrstama prirodnih dobara ili zatite okolia,
7. Komunalna infrastruktura su graevine i ureaji infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi
na temelju posebnog propisa,
8. Krajobraz je odreeno podruje, opaeno ljudima, ija je osobnost rezultat meusobnog djelovanja
prirodnih i/ili ljudskih imbenika i koje obiljeava prevladavajua prisutnost prirodnih sastojina,
9. Krajobrazne vrijednosti su svojstvenosti prirodnoga, kultiviranog ili kulturnog krajobraza, koje
odreuju njegovu prirodnu, kulturnopovijesnu i estetsku osobnost,
10. Lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru utvreni
lokacijskom dozvolom ili rjeenjem o uvjetima graenja na temelju dokumenta prostornog ureenja, ovoga
Zakona i posebnih propisa,
11. Namjena prostora/povrina je planirani sustav koritenja prostora, odnosno uporabe graevina,
povrina i zemljita odreena odgovarajuim dokumentom prostornog ureenja,
11.1. Osnovna namjena prostora/povrina je planirano koritenje prostora/povrina podreeno jednoj
funkciji (naselje, poljoprivreda, ume, promet, gospodarstvo, sport, rekreacija i dr.) unutar koje se mogu
planirati i druge namjene ili sadraji, koji iskljuivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene,
11.2. Preteita namjena je planirano koritenje prostora/povrina za vie razliitih funkcija, od kojih je
jedna prevladavajua,
12. Nositelj izrade je Ministarstvo ili upravno tijelo jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
2 od 99 27.5.2014. 10:44
odgovorno za postupak izrade i donoenja dokumenta prostornog ureenja,
13. Obalna crta je crta plimnog vala na obali,
14. Obuhvat dokumenta prostornog ureenja je prostorna ili administrativno utvrena cjelina koja se
namjerava prostorno urediti odreivanjem obveze izrade i donoenja odgovarajueg dokumenta
prostornog ureenja,
15. Odgovarajua posebna geodetska podloga je kartografska podloga (digitalni ortofoto plan s visinskim
prikazom slojnice i kote s uklopljenim katastarskim planom ili topografski prikaz s uklopljenim
katastarskim planom) izraena u odgovarajuem mjerilu i ovjerena od nadlenog tijela za dravnu izmjeru
i katastar nekretnina,
16. Opremanje graevinskog zemljita je osiguranje uvjeta za graenje i prikljuivanje na komunalnu
infrastrukturu kojim se omoguuje graenje i uporaba zemljita u skladu s namjenom odreenom u
dokumentu prostornog ureenja,
17. Osjetljivost prostora je mogua preobrazba prostora kao posljedica gospodarskih i drutvenih procesa,
prirodnih rizika (poplava, potresa, erozija i dr.) i/ili ugroavanja okolia na odreenom podruju (gubitak
osobnosti prostora, neracionalna potronja zemljita i pritisci koncentracijom stanovnitva i djelatnosti na
ue obalno podruje, prometna nepovezanost rubnih urbanih i ruralnih podruja),
18. Osoba je pravna ili fizika osoba registrirana za obavljanje djelatnosti prostornog ureenja, odnosno
graenja,
19. Povrina javne namjene je svaka povrina ije je koritenje namijenjeno svima i pod jednakim
uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, trnice, igralita, parkiralita, groblja, parkovne i zelene povrine u
naselju, rekreacijske povrine i sl.),
20. Prometna povrina je povrina javne namjene ili povrina u vlasnitvu vlasnika graevnih estica ili
povrina na kojoj je osnovano pravo slunosti prolaza a kojom se osigurava pristup do graevnih estica,
21. Prostor je sastav fizikih sklopova na povrini te ispod i iznad zemlje, do kojih dopiru neposredni
utjecaji djelovanja ljudi,
22. Prostorna cjelina je prostorno i funkcionalno zaokrueno podruje odreene namjene, koje je
izgraeno i ureeno ili koje se prostornim planom planira izgraditi i urediti prema uvjetima tog plana,
23. Prostorni razvoj podrazumijeva trajne promjene prostora koje nastaju djelovanjem ljudi,
24. Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehniki oblik za upravljanje
prostornom dimenzijom odrivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogunosti u okviru
zadravanja osobnosti prostora, zahtjeva zatite prostora i ouvanja kakvoe okolia, odreuju namjena
prostora/povrina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmjetaj u prostoru, uvjeti za poboljanje i urbanu
obnovu izgraenih podruja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru,
25. Urbana komasacija je postupak spajanja estica graevinskog zemljita u jednu cjelinu i njezina
podjela na graevne i druge estice u skladu s detaljnim planom ureenja na podruju komasacije uz
istodobno sreivanje vlasnikih i drugih stvarno-pravnih odnosa na tom zemljitu s ciljem podjele
graevnih estica vlasnicima tog zemljita razmjerno njegovoj povrini i jedinici lokalne samouprave za
potrebe povrina javne namjene,
26. Urbana obnova je skup planskih mjera i uvjeta za funkcionalnu i kvalitativnu promjenu gospodarskih,
drutvenih, kulturnih i okolinih nedostataka degradiranih naseljenih i drugih podruja,
27. Ureeno graevinsko zemljite je dio graevinskog podruja koje je opremljeno za graenje u skladu s
prostornim planom,
28. Ureenje graevinskog zemljita je skup odluka, mjera i postupaka na temelju kojih se provodi
opremanje graevinskog zemljita,
29. Veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedite upanije odreeni prema posebnom zakonu,
30. Zahvat u prostoru je privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se odreuje ili mijenja
stanje u prostoru,
31. Zatita prostora je skup odluka, mjera i uvjeta kojima se osigurava prepoznatljiv red i kultura u
prostoru te kvalitetno ureenje zemljita,
B. Gradnja
32. Elaborat iskolenja graevine je dokument kojim se iskazuje nain iskolenja graevine na terenu i
nain kojim su stabilizirane toke planirane graevine,
33. Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgraenu graevinu je nacrt koji je, prema
pravilima koja ureuju topografsku izmjeru i katastar, izradila osoba ovlatena za obavljanje poslova
dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu,
34. Gradilite je zemljite ili graevina, ukljuivo i privremeno zauzete druge povrine, potrebno za
3 od 99 27.5.2014. 10:44
izvedbu graevinskih radova ili primjenu odgovarajue tehnologije graenja i zatitu, na kojemu se gradi,
rekonstruira, uklanja, odnosno izvode radovi odravanja graevine,
35. Graenje je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski,
zavrni, te ugradnja graevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova graevina,
rekonstruira, uklanja i odrava postojea graevina,
35.1. Rekonstrukcija graevine je izvedba graevinskih i drugih radova kojima se utjee na ispunjavanje
bitnih zahtjeva za postojeu graevinu i/ili kojima se mijenja usklaenost postojee graevine s
lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena (dograivanje, nadograivanje, uklanjanje vanjskog
dijela graevine, izvoenje radova radi promjene namjene graevine ili tehnolokog procesa i sl.),
35.2. Odravanje graevine je izvedba graevinskih i drugih radova radi ouvanja bitnih zahtjeva za
graevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u
skladu s kojima je izgraena,
35.3. Ugradnja je izvedba graevinskih i drugih radova kojim se povezuju graevni proizvodi, instalacije,
oprema ili postrojenja tako da postaju sastavni dio graevine i ne mogu se bez uklanjanja ili utjecaja na
bitne zahtjeve za graevinu odvojiti od graevine,
35.4. Uklanjanje graevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje graevine ili njezinog dijela s
mjesta gdje se nalazi, ukljuivo i zbrinjavanje zateenog otpada u graevini i na graevnoj estici, te
graevnog materijala i otpada nastalog razgradnjom graevine, te dovoenje graevne estice odnosno
zemljita na kojemu se nalazila graevina u uredno stanje,
36. Graevina je graenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od graevnih proizvoda sa
zajednikim instalacijama i opremom, ili sklop s ugraenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehniko
tehnoloka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao
graenjem, ako se njime mijenja nain koritenja prostora,
37. Graevina s utjecajem na okoli je svaka graevina za koju je prema propisima o zatiti okolia
obvezna procjena utjecaja na okoli,
38. Graevinska (bruto) povrina zgrade je zbroj povrina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade
(Po, S, Pr, K, Pk) ukljuivo povrine loe, balkone i terase, odreenih prema vanjskim mjerama obodnih
zidova u koje se uraunavaju obloge, obzide, parapete i ograde,
39. Iskolenje graevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa graevine ili osi trase graevine
koju je dozvoljeno graditi, na terenu unutar graevne estice,
40. Oprema su pojedinani ureaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji
postrojenje ili su samostalno ugraeni u graevinu radi tehnolokog ili drugog procesa kojemu je
namijenjena graevina,
41. Postojea graevina je graevina izgraena na temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg
akta i svaka druga graevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednaena,
42. Postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnolokog ili drugog procesa kojemu je
namijenjena graevina,
43. Pripremni radovi su graenje privremenih graevina i izvedba drugih radova radi organizacije i
ureenje gradilita, te omoguavanja primjene odgovarajue tehnologije graenja,
44. Projektiranje je izrada projekata propisanih ovim Zakonom,
45. Sloena graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih graevina,
46. Zamjenska graevina je nova graevina izgraena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno
uklonjene postojee graevine unutar iste graevne estice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled,
veliina i utjecaj na okoli dotadanje graevine,
47. Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena graevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja,
biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinana graevina unutar sustava infrastrukturne graevine
(trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. graevine),
48. Zgrada ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m
2
i zgrada za obavljanje iskljuivo
poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m
2
su zgrade u iju se
graevinsku (bruto) povrinu uraunavaju i povrine svih drugih graevina ako se grade na istoj
graevinskoj estici.
(2) Ministarstvo je u ovom Zakonu ministarstvo nadleno za prostorno ureenje i graditeljstvo, a ministar je
ministar nadlean za prostorno ureenje i graditeljstvo.
(3) Nadleno upravno tijelo je tijelo jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave koje obavlja
poslove izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog ureenja i graenje.
4 od 99 27.5.2014. 10:44
(4) Tijelo i/ili osoba odreena posebnim propisom je tijelo dravne uprave i/ili pravna osoba s javnim
ovlastima odreeni posebnim propisima, koji na temelju tih propisa sudjeluju svojim aktima, te posebnim
uvjetima i potvrdama u postupcima izrade, donoenja i provoenja dokumenata prostornog ureenja i
graenja.
(5) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u mukom rodu, su neutralni i odnose se na muke i enske
osobe.
PRIMJENA DRUGIH PROPISA

lanak 3.

(1) Na postupovna pitanja u postupcima koja nisu ureena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa
kojim se ureuje opi upravni postupak.
(2) Na pitanja prava na pristup informacijama i podacima u postupcima koja nisu ureena ovim Zakonom i
propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe propisa kojim se ureuje pravo na
pristup informacijama.
(3) Na pitanja vezano za Hrvatski zavod za prostorni razvoj, upanijske zavode odnosno zavod Grada
Zagreba za prostorno ureenje te za gradske zavode za prostorno ureenje ako ih veliki grad osnuje, koja
nisu ureena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa o ustanovama.
(4) Na pitanja zatite okolia koja nisu ureena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga
Zakona, primjenjuju se odredbe propisa kojima se ureuje zatita okolia i odredbe posebnih propisa koje se
odnose na pojedine sastavnice okolia.
(5) Za graevine od posebnog znaenja za obranu Drave ili za odreene vojne ili druge graevine, kada je
to potrebno u postupcima koji se vode prema ovom Zakonu, mjere i postupci radi zatite tajnih podataka
propisat e se posebnim propisima.
OVLATENJA MINISTRA

lanak 4.

(1) Nain rada u tijelima dravne uprave, tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i
pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u vezi s provedbom ovoga Zakona propisuje ministar naputkom.
(2) Ovlauje se ministar da za potrebe izrade nacrta pravilnika i tehnikih propisa, koje je ovlaten donositi
prema ovome Zakonu, osniva povjerenstva, imenuje lanove povjerenstva i tajnika te ureuje nain rada
povjerenstva.
(3) Ovlauje se ministar da odreuje naknadu lanovima i tajnicima za rad u povjerenstvima koja je prema
ovome Zakonu ovlaten osnivati.
STRUNI ISPIT

lanak 5.

(1) Odgovorne osobe koje obavljaju strune poslove prostornog ureenja u pravnim osobama i zavodima iz
lanka 29. ovoga Zakona te ovlateni arhitekti duni su poloiti struni ispit za obavljanje poslova prostornog
ureenja te upotpunjavati i usavravati svoje znanje.
(2) Odgovorne osobe koje obavljaju poslove projektiranja, kontrole projekata, nostrifikacije, strunog
nadzora graenja, graenja i odravanja graevina, te osobe koje izdaju autorizirane podatke, odnosno
izrauju elaborate za potrebe projekata te osobe koje sudjeluju u radnjama ocjenjivanja sukladnosti i
izdavanja certifikata sukladnosti graevnih proizvoda, dune su poloiti struni ispit za obavljanje poslova
graditeljstva te upotpunjavati i usavravati svoje znanje.
(3) Strunim ispitom provjerava se poznavanje vaeih propisa iz podruja koja ureuje ovaj Zakon i drugih
propisa znaajnih za primjenu ovoga Zakona.
(4) Program, uvjete i nain polaganja strunog ispita kao i upotpunjavanja i usavravanja znanja osoba koje
su poloile ispit iz stavka 1. ovoga lanka, te njegove provjere propisuje ministar pravilnikom.
SLUBENA OSOBA OVLATENA ZA VOENJE POSTUPAKA I IZDAVANJE AKATA

5 od 99 27.5.2014. 10:44
lanak 6.

(1) Postupak izdavanja lokacijske dozvole, potvrde parcelacijskog elaborata i rjeenja o utvrivanju
graevne estice vodi dravni slubenik u Ministarstvu, odnosno slubenik nadlenoga upravnog tijela koji
ima visoku strunu spremu arhitektonske ili graevinske struke, odnosno pravne struke ako u postupku
sudjeluje slubenik s visokom ili viom strunom spremom arhitektonske ili graevinske struke.
(2) Postupak izdavanja graevinske dozvole, rjeenja o uvjetima graenja, potvrde glavnog projekta, rjeenja
o izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja vodi dravni slubenik u Ministarstvu, odnosno slubenik
nadlenoga upravnog tijela koji ima visoku strunu spremu arhitektonske ili graevinske struke, odnosno
pravne struke ako u postupku sudjeluje slubenik s visokom ili viom strunom spremom arhitektonske ili
graevinske struke.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, postupak izdavanja rjeenja o uvjetima graenja i potvrde glavnog
projekta za graevinu za koju nije potrebna kontrola glavnog projekta moe voditi i slubenik nadlenoga
upravnog tijela koji ima viu strunu spremu arhitektonske ili graevinske struke, odnosno pravne struke ako
u postupku sudjeluje slubenik s visokom ili viom strunom spremom arhitektonske ili graevinske struke.
(4) Dravni slubenici u Ministarstvu, odnosno slubenici nadlenih upravnih tijela iz stavka 1., 2., i 3. ovoga
lanka mogu izdavati lokacijske dozvole, potvrde parcelacijskog elaborata i rjeenja o utvrivanju graevne
estice, te graevinske dozvole, rjeenja o uvjetima graenja, potvrde glavnog projekta, rjeenja o
izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja ako imaju pet ili vie godina radnog iskustva u struci i poloen
dravni ispit te poloen struni ispit iz lanka 5. ovoga Zakona ako su arhitektonske ili graevinske struke.
(5) Odredbe stavka 2. i 3. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju na izdavanje uporabne dozvole
i dozvole za uklanjanje graevine.
CILJEVI PROSTORNOG UREENJA I GRADNJE

lanak 7.

(1) Osnovni cilj prostornog ureenja je interaktivnim prostornim planiranjem i procjenom moguih utjecaja,
ostvariti ravnomjeran prostorni razvoj usklaen s gospodarskim, drutvenim i okolinim polazitima,
uravnoteenjem regionalnih razvojnih procesa i s njima povezanih zahvata u prostoru i razliitih potreba i
interesa korisnika prostora, na nain kojim se osigurava:
prostorna odrivost u odnosu na racionalno koritenje i ouvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u
podmorju u svrhu uinkovite zatite prostora,
povezivanje teritorija Drave s europskim prostornim sustavima,
njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti,
meusobno usklaen i dopunjujui razmjetaj razliitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi
funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zatitu integralnih vrijednosti prostora,
razumno koritenje i zatita prirodnih dobara, ouvanje bioloke raznolikosti, zatita okolia i prevencija od
rizika oneienja,
zatita kulturnih dobara i vrijednosti,
dobro organizirana raspodjela i ureenje graevinskog zemljita,
kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, drutveno funkcionalan ivotni i
radni okoli,
cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoa mora za kupanje i rekreaciju,
kvaliteta i ljepota izgraenog okolia, osobito u obalnom podruju uz zatitu ueg obalnog pojasa od
graenja,
odgovarajui prometni sustav, osobito javni prijevoz i nemotorizirani promet,
opskrba, funkcionalna pristupanost i uporaba usluga i graevina za potrebe razliitih skupina
stanovnitva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti,
kvaliteta ureenja ugostiteljsko-turistikih podruja na obalnom i kopnenom podruju,
pogodne poslovne uvjete za razvoj gospodarstva,
nacionalna sigurnost i obrana Drave te zatita od prirodnih i drugih nesrea.
(2) Osnovni cilj gradnje je promicati dobro projektiranje i graenje kojima se ostvaruju sigurnosna,
zdravstveno-ekoloka i energetska svojstva graevina, te izjednaavanje prava osoba smanjene
pokretljivosti, uz primjenu europskih naela i na nain kojim se osigurava:
sigurnost graevina i stabilnost tla na okolnom zemljitu,
6 od 99 27.5.2014. 10:44
zatita ivota i zdravlja ljudi, okolia i prirode te kulturnih i krajobraznih vrijednosti,
zatita imovine, potroaa i drugih korisnika,
energetska uinkovitost graevina,
stvaranje i odravanje dobre ivotne sredine koja je socioloki, funkcionalno i estetski uravnoteena,
sigurna i ugodna te slui potrebama svojih korisnika,
odrivi i racionalni ivotni ciklus graevina koji moe stvoriti i odravati te vrijednosti,
planirana i kontinuirana skrb i odravanje izgraenih podruja,
sloboda kretanja roba i usluga unutar zajednikoga europskoga ekonomskog prostora.
(3) Ciljevi iz stavka 1. i 2. ovoga lanka postiu se primjenom naela prostornog ureenja i gradnje te
odgovarajuim instrumentima zatite prostora propisanih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju
ovoga Zakona.
1.1. Naela prostornog ureenja

lanak 8.

(1) Prostorno ureenje temelji se na sveobuhvatnoj prirodi prostornog planiranja u odnosu na planiranje
pojedinih gospodarskih podruja, uvaavanju ope prihvaenih naela zatite prostora, znanstvenih i
strunih spoznaja i najbolje prakse te na potivanju meunarodnih smjernica i dokumenata u podruju
prostornog ureenja.
(2) Praenje stanja u prostoru, izrada, donoenje i provoenje dokumenata prostornog ureenja su trajne
aktivnosti prostornog ureenja ija stalnost i neprekidnost pridonosi ouvanju prostornih vrijednosti,
ostvarivanju i usuglaavanju interesa te utvrivanju prioriteta djelovanja.

Naelo prostorne odrivosti razvitka

lanak 9.

(1) U svrhu ostvarivanja naela odrivog razvitka, prilikom prihvaanja polazita, strategija, programa,
planova, propisa te njihove provedbe, Drava i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju
poticati gospodarski i socijalni razvitak drutva tako da se udovoljavanjem potreba dananje generacije
uvaavaju jednake mogunosti za udovoljavanje potreba buduih generacija, te da se sprjeava
prevladavanje interesa pojedinih djelatnosti na raun uravnoteenosti razvoja, bioloke raznolikosti, zatite
okolia i potreba drugih korisnika prostora.
(2) Prostornim ureenjem podrava se odrivi razvitak tako da se na temelju praenja, analize i ocjene
razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti prostora, osigura kvaliteta ivotnog i radnog okolia, ujednaenost
standarda ureenja pojedinih podruja, uinkovitost gospodarenja energijom, zemljita i prirodnih dobara, te
ouva prostorna osobnost i dugorono zatiti prostor kao osnovu zajednike dobrobiti i pretpostavku za
lokalnu konkurentnost.

Naelo horizontalne integracije u zatiti prostora

lanak 10.

(1) U prihvaanju polazita, strategija, planova, programa, propisa, izdavanju dozvola i suglasnosti mora se
uvaavati integralni pristup u zatiti prostora, odnosno ujednaenost mjera izmeu razliitih gospodarskih
podruja koji utjeu na prostorni razvoj, osobito radi postizanja uravnoteene prostorne odrivosti u
procesima kojima se utjee na preobrazbu naselja, koritenje prirodnih dobara, zatitu prirode i okolia, te na
razvoj djelatnosti i njihovog razmjetaja u prostoru, prometne i energetske infrastrukture.
(2) Prostorno ureenje utjee na poboljanje uinkovitosti planiranja pojedinih gospodarskih podruja
primjenom procjene njihovih potreba i uinaka, koja u pripremi rjeenja i ostvarivanju razvojnih odluka
obuhvaa prethodnu koordinaciju s drugim tijelima i osobama odreenih posebnim propisima umjesto
naknadne prilagodbe ve donesenih odluka, a sa svrhom sprjeavanja ili svoenja na najmanju moguu
mjeru rizika od tete u prostoru i pojedinu sastavnicu okolia.
(3) U izradi i donoenju dokumenata prostornog ureenja mora se posebno uzimati u obzir osjetljivost
prostora, odnos prema skladu i krajobraznim vrijednostima, neobnovljivim i obnovljivim prirodnim dobrima i
7 od 99 27.5.2014. 10:44
kulturnoj batini, te ukupnost njihovih meusobnih utjecaja kao i meusobnih utjecaja postojeih i planiranih
zahvata u prostoru.
Naelo vertikalne integracije i usuglaavanja interesa

lanak 11.

Pri utvrivanju polazita i donoenju dokumenata prostornog ureenja i drugih razvojnih dokumenata
(strategije, planovi, programi i sl.) kojima se utjee na prostorni razvoj, Drava i jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, te osobe s javnim ovlastima dune su radi ostvarivanja ciljeva prostornog ureenja
meusobno suraivati u procesu prostornog planiranja, zatiti prostora, graditeljskoj i urbanoj obnovi i
obavljanju drugih aktivnosti u izvravanju obveza prostornog ureenja.
Naelo sudjelovanja javnosti i pristupa informacijama i podacima

lanak 12.

(1) Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja u skladu
s ovim Zakonom.
(2) Drava i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju o stanju u prostoru
obavjeivati javnost, omoguiti i poticati njezino sudjelovanje razvijanjem drutvene povezanosti i jaanjem
svijesti o potrebi zatite prostora, te upravljanjem sudjelovanja (prikupljanje i organizacija prijedloga,
pribavljanje strunih miljenja o javnim stavovima, posredovanje medija i sl.).
(3) Javnost ima pravo pristupa informacijama odnosno podacima o prostoru kojima raspolau Ministarstvo,
nadlena tijela, tijela i osobe odreeni posebnim propisima i pravne osobe koje podatke uvaju za ta tijela.

Naelo ostvarivanja i zatite javnog i pojedinanog interesa

lanak 13.

(1) U skladu s ciljevima prostornog ureenja nadlena tijela dravne uprave, tijela i osobe odreeni posebnim
propisima i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave prosuuju meusobno javni interes i
pojedinane interese koje moraju potivati u obavljanju poslova prostornog ureenja, u emu pojedinani
interesi ne smiju tetiti javnom interesu.
(2) Javni interes zatiuje se razgranienjem prostora za javne namjene primjenom odgovarajuih prostornih
normi i prostornih standarda.
1.2. Bitni zahtjevi za graevinu

lanak 14.

(1) Svaka graevina ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za
graevinu i druge uvjete propisane ovim Zakonom, tehnikim propisima i drugim propisima donesenim na
temelju ovoga Zakona, lokacijskim uvjetima utvrenim na temelju ovoga Zakona, te drugim uvjetima
propisanim posebnim propisima koji su od utjecaja na bitne zahtjeve za graevinu.
(2) Graevinsko-tehnike uvjete za graenje i uporabu graevnih proizvoda koji se smatraju povoljnijim za
okoli i za koje je radi toga prema posebnom zakonu predviena mogunost smanjenja prihoda Dravnog
prorauna od prometa roba i usluga, uz suglasnost Ministarstva financija, propisuje ministar pravilnikom.
(3) Bitni zahtjevi za graevinu koji se osiguravaju u projektiranju i graenju graevine su:
mehanika otpornost i stabilnost tako da predvidiva djelovanja tijekom graenja i uporabe ne prouzroe:
ruenje graevine ili njezina dijela,
deformacije nedoputena stupnja,
oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,
nerazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
zatita od poara tako da se u sluaju poara:
ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrena posebnim propisom,
8 od 99 27.5.2014. 10:44
sprijei irenje vatre i dima unutar graevine,
sprijei irenje vatre na susjedne graevine,
omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se omogui njihovo spaavanje,
omogui zatita spaavatelja.
higijena, zdravlje i zatita okolia tako da ih posebice ne ugroava:
oslobaanje opasnih plinova, para i drugih tetnih tvari (oneienje zraka i sl.),
opasno zraenje,
oneienje voda i tla,
neodgovarajue odvoenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekueg otpada,
nepropisno postupanje s krutim otpadom,
sakupljanje vlage u dijelovima graevine ili na povrinama unutar graevine.
sigurnost u koritenju tako da se tijekom uporabe izbjegnu mogue ozljede korisnika graevine koje mogu
nastati uslijed poskliznua, pada, sudara, opeklina, elektrinog udara i eksplozije,
zatita od buke tako da zvuk to ga zamjeuju osobe koje borave u graevini ili u njezinoj blizini bude na
razini koja ne ugroava zdravlje i osigurava noni mir i zadovoljavajue uvjete za odmor i rad,
uteda energije i toplinska zatita tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike, potronja energije prilikom
koritenja ureaja za grijanje, hlaenje i provjetravanje bude jednaka propisanoj razini ili nia od nje, a da za
osobe koje borave u graevini budu osigurani zadovoljavajui toplinski uvjeti.
Energetska svojstva zgrada

lanak 15.

(1) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgraena i odravana tako da tijekom
uporabe ima propisana energetska svojstva.
(2) Prije izdavanja uporabne dozvole, odnosno prije promjene vlasnitva ili iznajmljivanja zgrade ili
njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade, kojeg izdaje ovlatena osoba.
(3) Ovlatenje za izdavanje certifikata osobi iz stavka 2. ovoga lanka izdaje Ministarstvo.
(4) U certifikat iz stavka 2. ovoga lanka kupac ili unajmljiva zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prije
sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu.
(5) Energetska svojstva i nain izrauna toplinskih svojstava zgrade, energetske zahtjeve za nove i postojee
zgrade s izuzeima od propisanih zahtjeva, te uvjete, sadraj i nain izdavanja certifikata (certificiranje),
zgrade za koje postoji obveza javnog izlaganja certifikata o energetskim svojstvima i uvjete za osobe
ovlatene za izdavanje certifikata propisuje ministar pravilnikom.
Odstupanje od bitnih zahtjeva za graevinu

lanak 16.

(1) Ako se rekonstruira pojedinana graevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske,
moe se odstupiti od bitnih zahtjeva za graevinu ako bi se njima naruila bitna spomenika svojstva, a
prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.
(2) Ako se rekonstruira graevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani pristup,
kretanje, boravak i rad, moe se odstupiti od bitnih zahtjeva za graevinu, a prema pribavljenoj suglasnosti
Ministarstva.
(3) Suglasnost iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Ministarstvo izdaje na prijedlog investitora, po prethodno
pribavljenom miljenju Ministarstva kulture za graevinu iz stavka 1. ovoga lanka a od Ministarstva
zdravstva i socijalne skrbi za graevinu iz stavka 2. ovoga lanka, te tijela i osoba odreenih posebnim
propisima.
(4) Ako se odstupanje od bitnog zahtjeva za graevinu ne moe nadomjestiti odgovarajuim tehnikim
rjeenjem graevine ili drugom mjerom na pouzdani nain, Ministarstvo e izdavanje suglasnosti iz stavka 1.
i 2. ovoga lanka odbiti.
(5) Suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka nije upravni akt.
Nesmetan pristup i kretanje u graevini

9 od 99 27.5.2014. 10:44
lanak 17.

(1) Graevine javne i poslovne namjene moraju se projektirati i graditi tako da se osobama smanjene
pokretljivosti osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.
(2) Graevine stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i vie stanova moraju se projektirati i graditi
tako da je mogua jednostavna prilagodba graevine u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova za
pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.
(3) Uvjete i nain nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama smanjene pokretljivosti u
graevinama iz stavka 1. ovoga lanka te uvjete i nain jednostavne prilagodbe graevina iz stavka 2. ovoga
lanka, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, propisuje ministar pravilnikom.

Graevni i drugi proizvodi

lanak 18.

Graevni i drugi proizvodi koji se ugrauju u graevinu moraju ispunjavati zahtjeve propisane ovim
Zakonom i posebnim propisima.
Tehniki propisi

lanak 19.

(1) Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog zakonodavstva razrauju,
odnosno odreuju bitni zahtjevi za graevinu, tehnika svojstva koja moraju imati graevni proizvodi i drugi
tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim graenjem.
(2) Tehnike propise donosi ministar.
(3) Tehniki propisi objavljuju se u Narodnim novinama.

Ispitivanje i istraivanje graevine

lanak 20.

(1) Ispitivanje odreenih dijelova graevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja bitnih
zahtjeva za graevinu te prethodna istraivanja bitna za projektiranje, graenje ili odravanje graevina,
obavljaju ovlatene osobe.
(2) Ovlatenje za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga lanka daje i oduzima ministar.
(3) Uvjete za obavljanje poslova ispitivanja i istraivanja iz stavka 1. ovoga lanka u odnosu na osobe,
tehnike opremljenosti, nain i sloenost obavljanja tih poslova, odgovornosti za rezultate ispitivanja,
odnosno prethodnih istraivanja, neovisnost u odnosu na osobe koje sudjeluju u projektiranju, graenju ili
odravanju graevine i nain dokumentiranja rezultata ispitivanja, odnosno prethodnih istraivanja, sredstva
kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta u postupku davanja ovlatenja iz stavka 2. ovoga
lanka te uvjete za produenje i oduzimanje tog ovlatenja, propisuje ministar pravilnikom.
(4) Uvjete za obavljanje poslova iz stavka 3. ovoga lanka koji se odnose na ispitivanje i istraivanje vezano
uz zatitu od poara, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, propisuje ministar pravilnikom.
Odbor za graditeljstvo

lanak 21.

(1) U svrhu razrade bitnih zahtjeva, odnosno propisivanja drugih uvjeta koje mora ispunjavati graevina, te
tehnikih svojstava i ureivanja drugih tehnikih pitanja u vezi s projektiranjem, graenjem, uporabom i
uklanjanjem graevine osniva se Odbor za graditeljstvo (u daljnjem tekstu: Odbor).
(2) Odbor daje ministru miljenja, prijedloge i preporuke u vezi s projektiranjem, graenjem, uporabom i
uklanjanjem graevine i obavlja druge poslove po nalogu ministra.
(3) lanove i tajnika Odbora imenuje ministar izmeu predstavnika Ministarstva i osoba koje imaju radno i
struno iskustvo u podruju iz djelokruga rada Odbora. Radom Odbora predsjeda predstavnik Ministarstva.
10 od 99 27.5.2014. 10:44
Odbor donosi poslovnik o radu uz suglasnost ministra. lanovi i tajnik Odbora imaju pravo na naknadu za
rad u Odboru koju odredi ministar.
Donoenje podzakonskih propisa na temelju posebnih zakona

lanak 22.

Podzakonski propisi, ije je donoenje propisano posebnim zakonima, a koji utjeu na ispunjavanje bitnih
zahtjeva za graevinu ili na drugi nain uvjetuju graenje ili odravanje graevine te na graevne i druge
proizvode koji se ugrauju u graevinu, donose se uz suglasnost ministra.
II. PROSTORNO UREENJE

2.1. Subjekti prostornoga ureenja

Obveza osiguranja prostornog ureenja

lanak 23.

(1) Uinkovitost prostornog ureenja Drave osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske (u
daljnjem tekstu: Vlada) te predstavnika i izvrna tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
donoenjem dokumenata prostornog ureenja i drugih dokumenata odreenih ovim Zakonom.
(2) Strunu utemeljenost dokumenata iz stavka 1. ovoga lanka osiguravaju nadlena tijela dravne uprave i
tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ustrojena, odnosno osnovana za obavljanje
strunih poslova prostornog planiranja, te pravne osobe osnovane i registrirane za izradu tih dokumenata i
ovlateni arhitekti koji samostalno obavljaju strune poslove prostornog planiranja.

lanak 24.

Uinkovitost prostornog ureenja iz lanka 23. stavka 1. ovoga Zakona obuhvaa:
odreivanje ciljeva, polazita i smjernica prostornog razvoja Drave u skladu s ovim Zakonom,
donoenje dokumenata prostornog ureenja dravne razine,
razmatranje izvjea o stanju u prostoru Drave,
propisivanje opih pravila i mjerila, kojima se odreuju uvjeti za namjenu prostora i prostorni razmjetaj
graevina u prostoru u odnosu na ouvanje i koritenje prirode te prirodnih i kulturnih vrijednosti i dobara
dravnog znaenja, zatitu okolia, te na zatitu od prirodnih i drugih nesrea i potrebe obrane,
planiranje zahvata u prostoru dravnog znaenja,
uspostavu informacijskog sustava prostornog ureenja u skladu s ovim Zakonom,
provoenje mjera za ostvarivanje dokumenata prostornog ureenja dravne razine,
provoenje aktivne zemljine politike,
razvijanje i poticanje strunih sastavnica prostornog planiranja,
sudjelovanje u meunarodnim zadaama iz podruja prostornog ureenja.

Aktivna zemljina politika

lanak 25.

(1) Aktivnom zemljinom politikom Drava i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
osiguravaju i podupiru financijskim i drugim mjerama uinkovito gospodarenje nakretninama na naelu
prostorne odrivosti razvitka radi ostvarivanja i unapreenja stanja na podrujima od interesa za Dravu i
uvjeta za skladan i cjelovit razvoj naselja i drugih podruja.
(2) Gospodarenje nekretninama smatra se pribavljanje i raspolaganje nekretninama za potrebe racionalnog
ureenja, urbane obnove naselja i drugih podruja, te upravljanje sredstvima steenim u gospodarenju
nekretninama.
(3) Aktivnosti iz stavka 2. ovoga lanka provodi fond za gospodarenje nekretninama, koji se osniva na
temelju posebnog zakona.
11 od 99 27.5.2014. 10:44
Nadlenost jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave

lanak 26.

(1) Prostorno ureenje u nadlenosti jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave obuhvaa osobito:
usmjeravanje prostornog razvoja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave sa specifinim
ciljevima i smjernicama za prostorno ureenje u skladu s polazitima i smjernicama iz dokumenata
prostornog ureenja dravne razine,
donoenje dokumenata prostornog ureenja podrune (regionalne) i lokalne razine,
prihvaanje izvjea o stanju u prostoru,
propisivanje detaljnijih mjerila i uvjeta, kojima se odreuju namjena povrina i prostorni razmjetaj
graevina u prostoru u odnosu na ouvanje i koritenje prirode te prirodnih i kulturnih vrijednosti i dobara
lokalnog znaenja, zatitu okolia i na zatitu od prirodnih i drugih nesrea,
planiranje zahvata u prostoru upanijskog i lokalnog znaenja,
provoenje mjera za ostvarivanje dokumenata prostornog ureenja podrune (regionalne) i lokalne razine,
provoenje mjera aktivne zemljine politike i ureenja graevinskog zemljita,
voenje registra podataka iz informacijskog prostornog ureenja u skladu s ovim Zakonom.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, za upanije te velike gradove odreene prema posebnom zakonu,
prostorno ureenje obuhvaa i izdavanje lokacijskih dozvola, potvrda parcelacijskog elaborata, rjeenja o
utvrivanju graevne estice, rjeenja o uvjetima graenja, potvrda glavnog projekta, rjeenja o izvedenom
stanju, potvrda izvedenog stanja, te uporabnih dozvola i dozvola za uklanjanje u skladu s ovim Zakonom.
(3) Vie jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu zajedniki organizirati trajno
ostvarivanje zadaa iz stavka 1. ovoga lanka.
Savjet prostornog ureenja

lanak 27.

(1) U cilju osiguravanja uvjeta za ravnomjerniji prostorni razvoj Drave, te strune i znanstvene
utemeljenosti dokumenata prostornog ureenja i drugih dokumenata u podruju prostornog ureenja, Vlada
osniva Savjet prostornog ureenja Drave (u daljnjem tekstu: Savjet).
(2) Savjet ima 9 lanova ukljuujui i predsjednika Savjeta.
(3) lanove i predsjednika Savjeta imenuje Vlada iz redova znanstvenih, strunih, javnih i drugih djelatnika
te predstavnika sredinjih tijela dravne uprave nadlenih za pojedina podruja od utjecaja na prostorno
ureenje.
(4) Savjet daje miljenja, prijedloge i ocjene o prijedlozima dokumenata prostornog ureenja i drugih
dokumenata odreenih ovim Zakonom dravne i podrune (regionalne) razine, preporuke o pojedinim
pitanjima iz podruja prostornog ureenja, te obavlja i druge poslove odreene u skladu s ovim Zakonom.
(5) Savjet donosi poslovnik o svom radu.
(6) lanovima Savjeta pripada naknada za rad u Savjetu koju odredi ministar.
(7) Sredstva za rad savjeta osiguravaju se u dravnom proraunu.
(8) Strune i administrativne poslove za Savjet obavlja Ministarstvo.

Obavljanje djelatnosti prostornog ureenja

lanak 28.

(1) U obavljanju djelatnosti prostornog ureenja potrebno je potivati strune standarde, te kulturna,
stvaralaka i tehnika polazita u oblikovanju prostora i ouvanju kvalitete prostora, kao i ciljeve prostornog
ureenja odreene ovim Zakonom.
(2) Obavljanje djelatnosti prostornog ureenja je radi osiguranja pretpostavki za cjelovitost zatite prostora i
njegovo racionalno koritenje za potrebe razvoja te kvalitetu i funkcionalnost prostornih zahvata, u javnom
interesu.
(3) Uvjeti za obavljanje poslova prostornog planiranja su radi osiguranja javnog interesa i interesa nositelja
izrade, te jedinstvenosti metodskog pristupa u izradi dokumenata prostornog ureenja, povezani s uvjetima
12 od 99 27.5.2014. 10:44
za projektiranje graevina i krajobraza te s uvjetima za kvalitetno obavljanje i drugih strunih poslova
povezanih s prostornim planiranjem.
Obavljanje djelatnosti prostornog ureenja za Dravu, upanije i Grad Zagreb

lanak 29.

(1) Djelatnost prostornog ureenja odreenu ovim Zakonom obavljaju Hrvatski zavod za prostorni razvoj za
Dravu i zavodi za prostorno ureenje za upanije, odnosno Grad Zagreb, osnovani kao javne ustanove.
(2) Osniva zavoda je Drava, upanija, odnosno Grad Zagreb, a osnivaka prava ostvaruje Vlada,
upanijsko, odnosno Gradsko poglavarstvo.
(3) Hrvatski zavod za prostorni razvoj i zavodi za prostorno ureenje imaju svojstvo pravne osobe s pravima
i odgovornostima propisanim ovim Zakonom.
(4) Veliki grad moe osnovati zavod za prostorno ureenje za svoje podruje.

Hrvatski zavod za prostorni razvoj

lanak 30.

U svrhu izrade propisanih dokumenata prostornog ureenja, te pripremu podataka, informacija i druge
dokumentacije kojima se osigurava prostorni razvoj Drave i provode mjere zatite prostora, osniva se
Hrvatski zavod za prostorni razvoj (u daljnjem tekstu: Zavod).
lanak 31.

Djelatnost Zavoda obuhvaa osobito:
izradu i praenje provoenja Strategije prostornog razvoja i Programa prostornog ureenja Drave i drugih
dokumenata prostornog ureenja, koje donosi Hrvatski sabor,
izradu i suradnju u izradi drugih dokumenata od vanosti za prostorno ureenje i zatitu prostora Drave,
voenje i koordinaciju te razvoj informacijskog sustava prostornog ureenja Drave,
prikupljanje, objedinjavanje i redovito objavljivanje (elektroniki i pisano) podataka i informacija o
prostoru,
pripremu liste pokazatelja o stanju u prostoru,
izradu etverogodinjeg izvjea o stanju u prostoru Drave,
obavljanje strunih poslova za odreivanje sadraja i metodologije prostornog planiranja u izradi
dokumenata prostornog ureenja i praenju stanja u prostoru,
suradnju s osobama, meunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i realizaciji projekata i
programa iz podruja prostornog ureenja,
sudjelovanje u provoenju meunarodnih obveza iz podruja prostornog ureenja,
osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o prostoru, kojima raspolae i
druge poslove u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

Tijela Zavoda

lanak 32.

Tijela Zavoda su Upravno vijee Zavoda i ravnatelj Zavoda.

lanak 33.

(1) Upravno vijee Zavoda upravlja Zavodom.
(2) Upravno vijee Zavoda ima predsjednika i 4 lana.
(3) Predsjednika i lanove Upravnog vijea Zavoda imenuje i razrjeava ministar.
(4) Predsjednik Upravnog vijea Zavoda je predstavnik Ministarstva.
(5) Predsjednik i lanovi Upravnog vijea Zavoda imenuju se na etiri godine. Iste osobe mogu biti ponovno
imenovane za lana Upravnog vijea Zavoda.
13 od 99 27.5.2014. 10:44
lanak 34.

Upravno vijee Zavoda ima sljedee zadae:
donosi Statut Zavoda uz suglasnost Vlade,
donosi poslovnik o svom radu,
donosi godinji program rada Zavoda uz suglasnost ministra i prati njegovo izvravanje,
donosi financijski plan Zavoda uz suglasnost ministra i godinji obraun,
donosi ope akte Zavoda,
predlae ministru imenovanje referentnih centara za praenje stanja u prostoru u pojedinim gospodarskim
sektorima,
donosi odluke o stjecanju, optereenju i otuenju nekretnina u vlasnitvu Zavoda ili druge imovine do
iznosa utvrenog Statutom, samostalno, a iznad toga iznosa uz suglasnost Vlade,
raspisuje javni natjeaj za izbor ravnatelja Zavoda te imenuje i razrjeava ravnatelja Zavoda,
odluuje o drugim pitanjima utvrenim ovim Zakonom i Statutom Zavoda, kao i o drugim pitanjima koja se
odnose na upravljanje Zavodom, a za koje nije propisana nadlenost ravnatelja.

lanak 35.

(1) Ravnatelj je voditelj poslovanja Zavoda.
(2) Ravnatelj Zavoda se imenuje na vrijeme od etiri godine. Ista osoba moe biti ponovno imenovana za
ravnatelja.
(3) Ravnatelj zastupa i predstavlja Zavod.
(4) Ravnatelj Zavoda za svoj rad odgovara Upravnom vijeu Zavoda i ministru.
(5) Uvjeti koje mora ispunjavati, nain izbora, poslovi i ovlasti ravnatelja Zavoda, utvruju se Statutom
Zavoda.

lanak 36.

Statutom Zavoda utvruju se osobito ovlasti i nain odluivanja ravnatelja, osnove unutarnjeg ustrojstva
Zavoda, nain raspolaganja sredstvima, nain ostvarivanja javnosti rada, te druga pitanja za koje je ovim
Zakonom i/ili posebnim propisom odreeno da se ureuju statutom.
lanak 37.

(1) Sredstva za obavljanje djelatnosti Zavoda, u skladu s programom rada i financijskim planom Zavoda,
osiguravaju se iz dravnog prorauna i iz drugih izvora u skladu s ovim Zakonom.
(2) Ako u obavljanju svoje djelatnosti Zavod ostvari dobit, odluku o raspolaganju s dobiti, kao i nain
snoenja gubitka, donosi Upravno vijee Zavoda uz suglasnost ministra.
(3) Zavod ne moe bez suglasnosti ministra stjecati, otuiti ili opteretiti nekretnine i drugu imovinu kojom
raspolae, a ija vrijednost prelazi iznos odreen Statutom Zavoda.

Zavodi za prostorno ureenje upanija i Grada Zagreba

lanak 38.

(1) Zavod za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba izrauje i prati provedbu dokumenata
prostornog ureenja podrune (regionalne), odnosno razine Grada Zagreba, izrauje izvjee o stanju u
prostoru, vodi registre podataka u okviru informacijskog sustava prostornog ureenja, priprema polazita za
izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova uih podruja, izdaje miljenja u postupku izrade i
donoenja dokumenata prostornog ureenja u skladu s ovim Zakonom te izrauje prostorne planove gradova
i opina i urbanistike planove ureenja i obavlja struno analitike poslove iz podruja prostornog ureenja
ako mu izradu tih planova, odnosno obavljanje poslova povjeri Ministarstvo ili upanijsko poglavarstvo.
(2) Zavodi za prostorno ureenje upanije mogu izraivati i prostorni plan ureenja velikoga grada, grada,
odnosno opine, ako im izradu tih planova povjeri Ministarstvo ili upanijsko poglavarstvo.
(3) Dvije ili vie upanija, odnosno Grad Zagreb mogu osnovati zajedniki zavod za prostorno ureenje.
14 od 99 27.5.2014. 10:44
(4) Zavodi iz stavka 1. ovoga lanka i zavod za prostorno ureenje, kojeg moe osnovati veliki grad, moraju
ispunjavati uvjete za obavljanje djelatnosti prostornog ureenja, koje propisuje ministar pravilnikom.
(5) Zavod za prostorno ureenje velikog grada izrauje prostorni plan ureenja velikog grada i prati
provedbu dokumenata prostornog ureenja koji se primjenjuju unutar teritorija tog grada, izrauje izvjee o
stanju u prostoru, priprema polazita za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova uih
podruja te izrauje urbanistike planove ureenja i obavlja druge poslove prostornog ureenja ako mu
izradu tih planova odnosno obavljanje poslova povjeri gradsko poglavarstvo.
Pravne osobe i ovlateni arhitekti koji obavljaju strune poslove prostornog ureenja

lanak 39.

(1) Nacrte prijedloga dokumenata prostornog ureenja moe izraivati pravna osoba, odnosno ovlateni
arhitekt koji samostalno obavlja strune poslove prostornog ureenja ako ispunjava uvjete za obavljanje
djelatnosti prostornog ureenja propisane posebnim zakonom.
(2) Pravna osoba, odnosno ovlateni arhitekt iz stavka 1. ovoga lanka moe zapoeti obavljati strune
poslove prostornog ureenja samo ako prethodno pribavi suglasnost Ministarstva za obavljanje tih poslova
prema posebnim propisima.
Odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog ureenja

lanak 40.

(1) Pravna osoba, koja izrauje nacrt prijedloga dokumenta prostornog ureenja, mora prije poetka njegove
izrade imenovati odgovornog voditelja.
(2) Odgovorni voditelj je osoba koja ima status ovlatenog arhitekta, odnosno ovlatenog arhitekta urbaniste.
(3) Odgovorni voditelj je odgovoran za svaki dio nacrta prijedloga dokumenta prostornog ureenja, kao i da
su propisane dijelove, odnosno sadraj tog dokumeta izradili strunjaci odgovarajuih struka.
(4) Odgovorni voditelj mora za svaki dio nacrta prijedloga dokumenta prostornog ureenja potvrditi svojim
potpisom da je taj dio prijedloga izraen u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga
Zakona.
2.2. Informacijski sustav prostornog ureenja

lanak 41.

(1) Za potrebe trajnog praenja stanja u podruju prostornog ureenja i izrade izvjea o stanju u prostoru,
Drava, Grad Zagreb i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave vode informacijski sustav
prostornog ureenja (u daljnjem tekstu: informacijski sustav).
(2) Informacijski sustav se uspostavlja sa svrhom cjelovitog upravljanja zatitom prostora te izrade i praenja
provedbe Strategije prostornog razvoja i Programa prostornog ureenja i drugih dokumenata prostornog
ureenja.
(3) Informacijski sustav temelji se na meusobno usklaenim i povezanim registrima geodetskih,
evidencijskih i drugih podataka, usklaenih sa statistikim podacima.

Sadraj informacijskog sustava

lanak 42.

(1) Informacijski sustav sadri registre podataka o prostoru i druge registre podataka i informacija u vezi s
prostornim ureenjem odreenim u skladu s ovim Zakonom.
(2) Informacijski sustav sadri osobito podatke i informacije o:
stvarnom koritenju zemljita prikupljene i obraene u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima, te
listom prostornih pokazatelja,
osnovnoj namjeni prostora/povrina odreenoj u dokumentima prostornog ureenja,
uvjetima i ogranienjima koritenja prostora utvrenih prostornim planovima,
15 od 99 27.5.2014. 10:44
javnoj, komunalnoj i drugoj infrastrukturi,
upravnim i drugim aktima nadlenih tijela donesenim u svrhu provedbe dokumenata prostornog ureenja,
planovima i programima u izradi ili donesenim u svrhu zatite prostora.

Uspostava, voenje i odravanje informacijskog sustava

lanak 43.

(1) Informacijski sustav razvija, vodi i odrava Zavod, a provodi se prema Programu razvoja informacijskog
sustava prostornog ureenja.
(2) Informacijski sustav vodi se kao distributivni informacijski sustav sastavljen od veeg broja dislociranih,
meusobno usklaenih i povezanih informacijskih sustava tematskih podruja i podpodruja.
(3) Za potrebe tematskih podruja i podpodruja informacijskog sustava imenuju se referentni centri.
(4) Program razvoja iz stavka 1. ovoga lanka odreuje strukturu, sadraj, nain rada i oblik informacijskog
sustava, metodologiju, obveze, nain i rokove dostavljanja podataka i informacija o prostoru, te nain
upravljanja podacima i informacijama.
(5) Nacrt Programa iz stavka 1. ovoga lanka priprema Zavod i predlae Ministarstvu.
(6) Program donosi Vlada.
Obveze dostave podataka i informacija

lanak 44.

(1) Nadlena upravna tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i osobe koje obavljaju
poslove prostornog ureenja, duni su Zavodu u propisanim rokovima dostavljati kvalitetne podatke i
informacije za potrebe informacijskog sustava.
(2) Tijela i osobe iz stavka 1. ovoga lanka duni su meusobno izmjenjivati podatke i Ministarstvu, odnosno
Zavodu dostavljati akte i druge prostorne podatke u propisanom obliku, te osigurati praenje promjena
meusobno povezanih prostornih podataka.
(3) Ministarstvo provjerava podatke i informacije iz stavka 1. ovoga lanka osobito u odnosu na istinitost,
tonost i potpunost.

Javnost informacijskog sustava

lanak 45.

(1) Podaci o prostoru su javni ako nemaju povjerljivo znaenje, odnosno ako to ne odreuju posebni zakoni.
(2) Svatko ima u skladu sa Zakonom i uz plaenu taksu pravo na uvid u podatke odnosno pribaviti podatke
iz registra podataka o prostoru pri emu nadlena tijela dravne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima i
tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave nisu obvezni plaati taksu.
(3) Uvid u registar podataka o prostoru se ne evidentira.

Podaci o nekretninama i vlasnicima

lanak 46.

(1) Nositelji izrade imaju za potrebe izrade dokumenata prostornog ureenja i za voenje registra podataka o
prostoru na svom podruju, te nadlena upravna tijela za voenje upravnih postupaka, pravo uvida i
pribavljanja podataka iz evidencije o nekretninama i njihovih vlasnika, ukljuivo s osobnim podacima koji se
vode u katastru i zemljinim knjigama.
(2) Uvid u podatke i pribavljanje podataka iz stavka 1. ovoga lanka obavlja se u skladu s ovim Zakonom i
posebnim propisima.
2.3. Dokumenti praenja stanja u prostoru

Izvjee o stanju u prostoru
16 od 99 27.5.2014. 10:44

lanak 47.

(1) Hrvatski sabor, odnosno predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
razmatraju etverogodinje izvjee o stanju u prostoru.
(2) Izvjee iz stavka 1. ovoga lanka sadri analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju
obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu provoenja dokumenata prostornog ureenja i
drugih dokumenata te ocjenu stanja i prijedloge za unapreenje prostornog razvoja s planom aktivnosti i
prijedlogom prostornih pokazatelja za naredno razdoblje.
(3) Izvjee iz stavka 1. ovoga lanka se objavljuje u Narodnim novinama, odnosno u slubenom glasilu
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
(4) Tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave duna su Ministarstvu i Zavodu dostaviti
izvjee u roku od petnaest dana od dana objave u slubenom glasniku.
(5) Sadraj izvjea, obvezne prostorne pokazatelje na dravnoj i lokalnoj razini i druge zahtjeve u vezi s
praenjem stanja na podruju prostornog ureenja propisuje ministar pravilnikom.

2.4. Zatiena podruja od posebnog interesa za Dravu

lanak 48.

Zatieno obalno podruje mora (u daljnjem tekstu: ZOP), zatiene prirodne vrijednosti i kulturnopovijesne
cjeline su podruja od posebnog interesa za Dravu.
Zatieno obalno podruje mora

lanak 49.

(1) U svrhu zatite, te odrivog, svrhovitog i gospodarski uinkovitog koritenja odreuje se ZOP, koje
obuhvaa sve otoke, pojas kopna u irini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u irini od 300 m od obalne
crte. Granice i podruje ZOP-a prikazane su na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj
ortofotokartama.
(2) U ZOP-u se planiranjem, odnosno provoenjem prostornih planova obvezuje:
ouvati i sanirati ugroena podruja prirodnih, kulturnopovijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i
zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu uma i autohtone vegetacije,
odrediti mjere zatite okolia na kopnu i u moru te osobito zatititi resurse pitke vode,
osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u koritenju, osobito pomorskog dobra,
ouvati nenaseljene otoke i otoie prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano
posjeivanje, istraivanje i bez graevinskih podruja,
uvjetovati razvitak osobito javne infrastrukture zatitom i ouvanjem vrijednosti krajolika,
ograniiti meusobno povezivanje i duobalno proirenje postojeih graevinskih podruja, odnosno
planirati nova graevinska podruja izvan povrina koje su u naravi ume,
sanirati naputena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna podruja prvenstveno pejzanom
rekultivacijom ili ugostiteljsko-turistikom i sportsko-rekreacijskom namjenom.
(3) U ZOP-u se u neizgraenom dijelu graevinskog podruja moe izdati lokacijska dozvola odnosno
rjeenje o uvjetima graenja samo ako je donesen urbanistiki plan ureenja usklaen s odredbama ovoga
Zakona.
Odreivanje graevinskih podruja u ZOP-u

lanak 50.

(1) U ZOP-u se graevinsko podruje planira tako da se:
moe proiriti za najvie 20% povrine njegova izgraenog dijela, ako je taj dio vei od 80% povrine toga
graevinskog podruja,
mora smanjiti na najmanje 70% njegove povrine, ako je njegov izgraeni dio manji od 50% povrine toga
graevinskog podruja.
17 od 99 27.5.2014. 10:44
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, izdvojeni dijelovi graevinskog podruja naselja koji se nalaze u
pojasu 100 m od obalne crte ne mogu se proiriti niti se mogu planirati takvi novi dijelovi.
(3) Novo izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja proizvodne namjene moe se planirati samo izvan
pojasa od 1.000 m, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi zahtijevaju smjetaj na obali
(brodogradilita, luke i sl.).
(4) Ako se graevinsko podruje nalazi izvan granice ZOP-a s vie od polovice svoje povrine, na planiranje
i ureenje tog dijela ne moraju se primijeniti odredbe iz stavka 1. ovoga lanka.

Ogranienja zahvata u prostoru ZOP-a

lanak 51.

(1) U ZOP-u se ne moe planirati, niti se moe izdavati lokacijska dozvola ili rjeenje o uvjetima graenja za
graevine namijenjene za:
istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina,
iskoritavanje snage vjetra za elektrinu energiju,
skladitenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena,
uzgoj plave ribe,
vlastite gospodarske potrebe (spremite za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.),
privez i luke nautikog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan graevinskog podruja,
sidrenje, ako smjetaj sidrita nije objavljen u slubenim pomorskim publikacijama.
(2) Stavak 1. podstavak 1. i podstavak 5. ovoga lanka ne odnosi se na:
istraivanje i iskoritavanje morske soli, energetskih mineralnih sirovina (nafta i prirodni plin), mineralne i
geotermalne vode te na iskoritavanje tehniko-graevnog kamena u svrhu graenja na otocima povrine do
5.0 ha i godinje proizvodnje do 5.000 m
2
i arhitektonsko-graevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske
djelatnosti na otoku Brau,
graevinu za vlastite gospodarske potrebe graevinske (bruto) povrine do 30 m
2
i na poljoprivrednom
zemljitu povrine vee od 1.000 m
2
, ako se nalazi na podruju otoka izvan 1.000 m od obalne crte,
graevinu za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pruanje ugostiteljskih i
turistikih usluga u seljakom domainstvu, ako se nalazi na graevnoj estici povrine od najmanje 3 ha i
udaljenoj od obalne crte najmanje 300 m, odnosno 100 m na otocima, te koja ima prizemlje (P) i ukupnu
graevinsku (bruto) povrinu do 200 m
2
.
(3) U graevinskom podruju naselja u kojem manje od 50% postojeih graevina koriste za stalno
stanovanje osobe koje imaju prebivalite u tom naselju, odnosno njegovom izdvojenom dijelu u pojasu
najmanje 70 m od obalne crte, te u izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja u pojasu najmanje 100
m od obalne crte ne moe se planirati niti se moe graditi nova pojedinana ili vie graevina osim graevina
komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, prateih sadraja ugostiteljsko-turistike
namjene, graevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smjetaj na obali (brodogradilita, luke i sl.) te ureenje
javnih povrina.
(4) U izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja prostornim planom upanije moe se odrediti vei
broj prostornih cjelina jedinstvenog urbanistikog koncepta, tako da pojedina cjelina ima:
povrinu do 15 ha,
osiguran najmanje jedan javni cestovno-pjeaki pristup do obale irine najmanje 15 m, ako je cjelina
duobalne irine vea od 500 m,
osiguran pripadajui broj parkiralinih mjesta unutar svake cjeline i pristup na prometnu povrinu.

Planiranje ugostiteljsko-turistike i sportske namjene

lanak 52.

(1) Izdvojena graevinska podruja izvan naselja i povrine unutar naselja ugostiteljsko-turistike namjene
mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:
smjetajne graevine i pratei sadraji (otvoreni portski, rekreacijski, ugostiteljski, usluni, zabavni i sl.)
budu, uz mjere poboljanja komunalne infrastrukture i zatite okolia, vie kategorije te poloajem,
veliinom, osobito visinom u skladu s obiljejem prirodnog krajolika,
18 od 99 27.5.2014. 10:44
smjetajne graevine, organizirane kao turistiko naselje budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i
arhitektonskim obiljejima,
smjetajne jedinice u autokampu i kampu nisu povezane s tlom na vrsti nain,
vrsta i kapacitet prateih sadraja i javnih povrina budu odreeni razmjerno svakoj fazi graenja
smjetajnih graevina,
gustoa koritenja iznosi najvie 120 kreveta/ha,
izgraenost pojedinane graevne estice nije vea od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije vei od 0,8,
najmanje 40% povrine svake graevne estice bude ureeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,
odvodnja otpadnih voda bude rijeena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s proiavanjem,
povrina (auto) kampa iznosi najvie 15 ha uz potivanje zateene prirodne vegetacije i dijelova obale,
unutar golf igralita bude osiguran pojas od najmanje 25 m od obalne crte ureen kao javno zelenilo,
broj vezova jednog ili vie priveza plovila iznosi najvie 20% ukupnog broja smjetajnih jedinica.
(2) U ZOP-u u graevinskom podruju naselja ugostiteljsko-turistika namjena planira se tako da:
ukupna povrina takve namjene iznosi najvie 20% graevinskog podruja tog naselja,
kapacitet pojedinane smjetajne graevine (hotel, pansion, prenoite i sl.) ako se nalazi unutar povrine
mjeovite namjene iznosi do 80 kreveta,
smjetajna graevina s pripadajuim zemljitem bude izvan postojeih javnih povrina uz obalu.
(3) Luka nautikog turizma u graevinskom podruju naselja i izdvojenom graevinskom podruju izvan
naselja moe se prostornim planom upanije proiriti ili planirati nova s povrinom akvatorija od najvie 10
ha. U luci nautikog turizma mogu se planirati ugostiteljski, trgovaki, usluni, portski i rekreacijski sadraji.
(4) Izdvojena graevinska podruja izvan naselja sportske namjene mogu se planirati na predjelima manje
prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:
ukupna tlocrtna bruto povrina zatvorenih i natkrivenih graevina moe iznositi najvie 10% povrine
sportskih terena i sadraja,
najmanje 60% povrine svake graevne estice bude ureeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
(5) Iznimno od stavka 1. podstavka 5. i 6. ovoga lanka rekonstrukcija postojeih graevina ugostiteljsko-
turistike namjene planira se tako da se ne poveava postojea gustoa koritenja, izgraenost graevne
estice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veliine vee od onih odreenih u stavku 1. ovoga Zakona.
Morske plae

lanak 53.

(1) U ZOP-u se povrina za plae odreuje kao ureena i prirodna morska plaa.
(2) Ureena morska plaa unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupana svima pod jednakim uvjetima s
kopnene i morske strane ukljuivo i osobama smanjene pokretljivosti, veim dijelom ureenog i izmijenjenog
prirodnog obiljeja, te infrastrukturno i sadrajno (tuevi, kabine i sanitarni ureaji) ureen kopneni prostor
neposredno povezan s morem, oznaen i zatien s morske strane.
(3) Prirodna morska plaa unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupana s kopnene i/ili morske strane
infrastrukturno neopremljena, potpuno ouvanoga zateenoga prirodnog obiljeja.

2.5. Dokumenti prostornog ureenja

2.5.1. Ope odredbe

lanak 54.

(1) Dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita organizacija, koritenje i namjena prostora te
mjerila i smjernice za ureenje i zatitu prostora Drave, upanija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i
opina.
(2) Dokumenti prostornog ureenja donose se na dravnoj razini i kao prostorni planovi na podrunoj
(regionalnoj) i lokalnoj razini.
(3) Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.

Razine izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja

19 od 99 27.5.2014. 10:44
lanak 55.

(1) Dokumenti prostornog ureenja dravne razine su Strategija prostornog razvoja i Program prostornog
ureenja Republike Hrvatske i prostorni planovi podruja posebnih obiljeja, ako je to propisano ovim
Zakonom.
(2) Dokumenti prostornog ureenja podrune (regionalne) razine su prostorni plan upanije, odnosno Grada
Zagreba te prostorni plan podruja posebnih obiljeja, ako je obveza njihove izrade i donoenja odreena tim
planovima.
(3) Dokumenti prostornog ureenja lokalne razine su prostorni plan ureenja velikoga grada, grada, odnosno
opine, urbanistiki plan ureenja i detaljni plan ureenja.
(4) Dokumenti prostornog ureenja razliite razine mogu se izraivati i donositi istodobno.

Namjena dokumenata prostornog ureenja

lanak 56.

(1) S obzirom na namjenu dokumenti prostornog ureenja su strateki i provedbeni.
(2) Strateki dokumenti prostornog ureenja su: Strategija prostornog razvoja i Program prostornog ureenja
Republike Hrvatske, prostorni plan podruja posebnih obiljeja, prostorni plan upanije odnosno Grada
Zagreba i prostorni plan ureenja velikoga grada, grada, odnosno opine.
(3) Provedbeni dokumenti prostornog ureenja su urbanistiki plan ureenja i detaljni plan ureenja.

Zajedniki dokumenti prostornog ureenja

lanak 57.

(1) Za podruje dvije ili vie upanije moe se donijeti zajedniki prostorni plan upanije, ako te upanije
zakljue o tome sporazum, kojim se ureuju i pitanja znaajna za istodobni postupak izrade i donoenja tog
plana.
(2) Za podruje dvije ili vie opina, odnosno gradova moe se donijeti zajedniki prostorni plan ureenja, a
za podruje otoka koji ima dvije ili vie opina, odnosno gradova zajedniki prostorni plan ureenja otoka.
(3) Zajedniki provedbeni dokumenti prostornog ureenja mogu se donijeti u sluaju da se na podruju dviju
ili vie opina, odnosno gradova planiraju zajedniki zahvati u prostoru ili koritenje prirodnih resursa ili
graenje prometne, energetske, komunalne ili druge infrastrukture za koje su te jedinice lokalne samouprave
utvrdile zajedniki interes.
(4) Zajedniki dokument prostornog ureenja izrauje se prema sadraju i u postupku izrade i donoenja,
koji je odreen za odgovarajui prostorni plan, ako ovim Zakonom nije odreeno drukije, a javnu raspravu
istodobno provode sve jedinice lokalne samouprave, koje su ukljuene u izradu, odnosno na ije se podruje
odnosi obuhvat tog plana.
Sadraj dokumenta prostornog ureenja

lanak 58.

(1) Prostorni plan podrune (regionalne) i lokalne razine obvezno sadri tekstualni dio (odredbe za
provoenje plana), grafiki dio i obvezne priloge.
(2) Obvezni prilozi prostornog plana su:
obrazloenje prostornog plana,
izvod iz dokumenta prostornog ureenja ireg podruja, koji se odnosi na podruje obuhvata prostornog
plana,
strune podloge, na kojima se temelje prostorno planska rjeenja,
strateka studija utjecaja na okoli, kada je to propisano posebnim propisima,
popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno potivati u njegovoj izradi te saetak dijelova
tih dokumenata, koji se odnose na sadraj prostornog plana,
zahtjevi i miljenja iz lanka 79. i lanka 94. ovoga Zakona,
izvjea o prethodnoj i javnoj raspravi,
20 od 99 27.5.2014. 10:44
evidencija postupka izrade i donoenja prostornog plana,
saetak za javnost.
(3) Odredbe za provoenje prostornog plana sadre u obliku pravne norme odvojeno odredbe kojima se
ureuju uvjeti za graenje u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola i rjeenje o uvjetima graenja od
smjernica za izradu prostornih planova uih podruja ija se izrada i donoenje odreuje tim planom.
(4) Opine mogu donijeti prostorni plan ureenja smanjenog sadraja.
(5) Opine iz stavka 3. ovoga lanka i smanjeni sadraj za prostorni plan ureenja opine odreuje i
propisuje ministar pravilnikom.
(6) Mjerila kartografskih prikaza, standard elaborata prostornih planova i obveznih priloga iz stavka 2. ovoga
lanka, sadraj te standarde i obvezne prostorne pokazatelje propisuje ministar pravilnikom.
Financiranje izrade dokumenata prostornog ureenja

lanak 59.

(1) Sredstva za izradu strunih podloga odreenih u Izvjeu i dokumenata prostornog ureenja koje donosi
Hrvatski sabor, osiguravaju se u dravnom proraunu.
(2) Sredstva za izradu dokumenata prostornog ureenja osiguravaju se iz sredstava dravnog prorauna i
prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te iz drugih izvora.
Usklaenost i istodobnost izrade dokumenata prostornog ureenja

lanak 60.

(1) Dokument prostornog ureenja uega podruja mora biti usklaen s dokumentom prostornog ureenja
irega podruja.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklaeni s dokumentom prostornog ureenja dravne,
odnosno prostornim planom podrune (regionalne) razine. Na podruju na kojem je prostorni plan u
suprotnosti s dravnim, primjenjuje se dokument prostornog ureenja dravne, odnosno prostorni plan
podrune (regionalne) razine.
(3) Provedbeni dokumenti prostornog ureenja ne smiju mijenjati odredbe stratekih dokumenata prostornog
ureenja.
(4) Dokumentom prostornog ureenja ueg podruja moe se odrediti vii prostorni standard od onog
odreenog u dokumentu ireg podruja ako je to tim dokumentom tako odreeno.
(5) U sluaju protivnosti odredbe dokumenta prostornog ureenja odredbi ovoga Zakona primjenjuje se
odredba ovoga Zakona.
(6) U sluaju meusobne neusklaenosti dokumenata prostornog ureenja, predstavniko tijelo jedinice
lokalne i podrune (regionalne) samouprave mora odluiti u roku od najvie tri mjeseca o izmjeni i/ili
dopuni, odnosno o stavljanju izvan snage neusklaenog dokumenta prostornog ureenja.
Evidencija postupka izrade i donoenja dokumenta prostornog ureenja

lanak 61.

Nositelj izrade vodi slubenu evidenciju o postupku izrade i donoenja prostornog plana u kojoj prema
vremenskom redu evidentira sve dokumente, koji su znaajni u odnosu na zakonitost voenja tog postupka,
ukljuivo zahtjeve i smjernice, primjedbe i prijedloge te oitovanja nadlenih tijela i stajalita strunih
izraivaa.

Dostupnost dokumenta prostornog ureenja

lanak 62.

Dokumenti prostornog ureenja te njihove izmjene i dopune s prilozima moraju biti dostupni na uvid javnosti
u sjeditu nositelja izrade u svim fazama izrade i donoenja te vaenja dokumenta prostornog ureenja, osim
onog sadraja koji je u skladu s posebnim zakonom povjerljive naravi.
21 od 99 27.5.2014. 10:44

Dostava dokumenata prostornog ureenja

lanak 63.

upanije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i opine duni su Ministarstvu i Zavodu te Zavodu za
prostorno ureenje upanija dostaviti prostorni plan s odlukom o donoenju najkasnije petnaest dana od dana
objave u svojem slubenom glasilu.
2.5.2. Dokumenti prostornog ureenja u nadlenosti Drave

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske

Znaenje Strategije

lanak 64.

(1) Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) je temeljni dravni
dokument za usmjerenje razvoja u prostoru.
(2) Strategija na temelju ciljeva prostornog razvoja utvrenih ovim Zakonom i u skladu s ukupnim
gospodarskim, drutvenim i kulturnim razvojem, te u vezi s drugim temeljnim dravnim razvojnim i
stratekim dokumentima odreuje dugorone zadae prostornog razvoja, strateka usmjerenja razvoja
djelatnosti u prostoru i polazita za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru.
(3) Razvojni dokumenti pojedinih podruja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom.
(4) Ministarstvo je odgovorno za izradu Strategije, ije se izmjene i dopune, odnosno nova Strategija donose
obvezno svakih osam godina na temelju analize uinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru
utvrenog u Izvjeu, a prema potrebi i prije, kada to odredi ministar.

Sadraj Strategije

lanak 65.
Strategija sadri osobito:
polazita prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, drutvenih, kulturnih te okolinih uvjeta,
osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog
razvoja u funkciji zatite prostora, ouvanja i unapreenja okolia,
razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini, osobito za
razvoj naselja, javne infrastrukture i zatitu krajobraznih vrijednosti,
objedinjene uvjete zatite okolia u svrhu promicanja odrivog razvitka odreene na temelju strateke
procjene utjecaja na okoli prema posebnim propisima,
planske cjeline zajednikih prostornih i razvojnih obiljeja koje e se detaljnije razmatrati u prostornim
planovima podruja posebnih obiljeja.

Program prostornog ureenja Republike Hrvatske
Znaenje Programa

lanak 66.

(1) Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Program) utvruje mjere i
aktivnosti za provoenje Strategije i odreuje u skladu sa Strategijom temeljna pravila, kriterije i uvjete
prostornog ureenja na dravnoj, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za razdoblje od osam godina.
(2) Ministarstvo je odgovorno za izradu Programa, a izmjene i dopune, odnosno novi Program moe se
donijeti za etverogodinje razdoblje na temelju analize uinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru
utvrenog u Izvjeu, a prema potrebi i ranije, kada to odredi ministar.
Sadraj Programa

lanak 67.
22 od 99 27.5.2014. 10:44
Program sadri osobito:
prioritete za ostvarivanje zadaa prostornog ureenja,
detaljnija pravila za ureenje pojedinih prostornih cjelina radi jedinstvene provedbe ovoga Zakona za
itavo podruje Drave, odnosno pojedina podruja,
zahtjeve u vezi s prostornim planiranjem te arhitektektonskog i krajobraznog oblikovanja s obzirom na
znaenje i vrijednosti pojednih podruja Drave,
kriterije i uvjete za ouvanje, ureenje i zatitu podruja od interesa za Dravu,
kriterije i uvjete za planiranje zahvata u prostoru dravnog znaenja,
osnovu praenja stanja u prostoru,
izvore potrebnih sredstava za provedbu mjera zatite prostora.

Prostorni plan podruja posebnih obiljeja

Znaenje prostornog plana podruja posebnih obiljeja

lanak 68.
Prostorni plan podruja posebnih obiljeja uz potivanje smjernica Strategije i zahtjeva Programa,
uvaavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturnopovijesnih vrijednosti te uvjeta zatite okolia i prirode,
razrauje ciljeve prostornog ureenja na podruju posebnih obiljeja i odreuje organizaciju, zatitu,
namjenu i uvjete koritenje prostora.

Sadraj prostornog plana podruja posebnih obiljeja

lanak 69.
(1) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja, ovisno o zajednikim prirodnim, kulturnopovijesnim i
krajobraznim vrijednostima ili drugim obiljejima sadri:
temeljnu organizaciju i razgranienje prostora prema namjeni,
razmjetaj funkcija od vanosti za upravljanje podrujem,
sustav javne i druge infrastrukture,
mjere koritenja, ureenja i zatite tog podruja s prioritetnim aktivnostima,
mjere za unapreenje i zatitu prirode, krajobraznih vrijednosti i okolia, kulturnih dobara i drugih
vrijednosti podruja,
uvjete gradnje za zahvate u prostoru za podruja za koja se ne donosi detaljniji prostorni plan,
obvezu i obuhvat izrade te smjernice i pokazatelje za elemente detaljnijih prostornih planova uih cjelina.
(2) Prostorni plan iz stavka 1. ovoga lanka donosi se obvezno za podruje nacionalnog parka i parka
prirode te za podruja odreena Strategijom ili prostornim planom upanije.

2.5.3. Dokumenti prostornog ureenja u nadlenosti upanije i Grada Zagreba

Prostorni plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba

Znaenje prostornog plana upanije i prostornog plana Grada Zagreba

lanak 70.
(1) Prostorni plan upanije uz potivanje ciljeva prostornog ureenja odreenih ovim Zakonom, smjernica i
zadaa iz Strategije, Programa i drugih razvojnih dokumenata te uvaavanjem specifinih potreba koje
proizlaze iz regionalnih osobitosti, prirodnih, krajobraznih i kulturnopovijesnih vrijednosti i objedinjenih
uvjeta zatite okolia iz strateke procjene utjecaja na okoli odreenih prema posebnim propisima, razrauje
ciljeve prostornog ureenja i odreuje racionalno koritenje prostora i u skladu u najveoj moguoj mjeri sa
susjednim upanijama, prostorni razvoj i zatitu prostora.
(2) Prostorni plan Grada Zagreba osim sadraja odreenog za prostorni plan upanije sadri i razgranienje
prostora na ue cjeline prema namjeni i drugim obiljejima.
(3) Sastavni dio prostornog plana upanije, odnosno Grada Zagreba moe biti i prostorni plan podruja
posebnih obiljeja za podruja prirodnih vrijednosti upanijske, odnosno Gradske razine odreene prema
posebnom zakonu.

23 od 99 27.5.2014. 10:44
Sadraj prostornog plana upanije

lanak 71.

(1) Prostorni plan upanije odreuje osobito:
sustav sredinjih naselja regionalnog znaenja,
odgovarajuu regionalnu gospodarsku strukturu upanije,
osnovu ekoloki odrive namjene prostora s razmjetajem gospodarskih djelatnosti,
smjernice za ouvanje i unapreenje krajobraznih, prirodnih i kulturnopovijesnih vrijednosti,
prihvatljivu upotrebljivost podruja pogodnih za rekreaciju,
osnovu gospodarski i okolino odrive razvojne prometne, javne i druge infrastrukture i usluga, a osobito
odrivo koritenje voda i mineralnih sirovina,
osnove prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture otoka u detaljnijem mjerilu,
objedinjene uvjete zatite okolia odreene na temelju strateke procjene utjecaja na okoli prema
posebnim propisima,
kriterije i uvjete za planiranje zahvata u prostoru upanijskog znaenja,
smjernice za izradu dokumenata prostornog ureenja lokalne razine,
program mjera za provedbu osnove prostornog razvoja upanije i
druge elemente od vanosti za upaniju.
(2) U prostornom planu upanije osobito se odreuju podruja ugostiteljsko-turistike namjene izvan naselja
(poloaj, vrsta, te najvei kapacitet i veliina) i smjernice za utvrivanje izdvojenih graevinskih podruja te
namjene i to:
(T1) za hotele sa 70% i vile s 30% smjetajnog kapaciteta,
(T2) za turistiko naselje u kojem e hoteli imati 30% i vile 70% smjetajnog kapaciteta,
(T3) autokamp i kamp,
luke nautikog turizma,
golf igralita,
podruja za marikulturu i ribarsku infrastrukturu.
(3) U prostornom planu upanije mogu se odrediti nova izdvojena graevinska podruja izvan naselja
ugostiteljsko-turistike namjene samo ako su postojea podruja te namjene izgraena 80% i vie svoje
povrine.
(4) Ugostiteljsko-turistike graevine namijenjene smjetaju i prateim sadrajima trgovake, uslune,
ugostiteljske, portske, rekreacijske, zabavne i sline namjene u izdvojenim graevinskim podrujima
ugostiteljsko-turistike namjene izvan naselja ne mogu se etairati.
Sadraj prostornog plana Grada Zagreba

lanak 72.

Na sadraj Prostornog plana Grada Zagreba odgovarajue se primjenjuje sadraj odreen za prostorni plan
upanije, odnosno prostorni plan ureenja velikog grada, grada ili opine.

2.5.4. Dokumenti prostornog ureenja u nadlenosti velikog grada, grada ili opine

Prostorni plan ureenja velikog grada, grada ili opine

lanak 73.

Prostorni plan ureenja velikog grada, grada ili opine odreuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu
povrina te uvjete za odrivi i uravnoteeni razvitak na podruju velikog grada, grada ili opine.
Sadraj prostornog plana ureenja velikog grada, grada ili opine

lanak 74.

(1) Prostorni plan ureenja velikog grada, grada ili opine odreuje osobito:
24 od 99 27.5.2014. 10:44
osnovu naseljenosti ukljuivo povrine naselja, urbanu obnovu postojeih izgraenih podruja te sanaciju
degradiranih urbanih i ruralnih podruja,
razmjetaj djelatnosti u prostoru sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog ureenja,
osnovu s prikazom poljoprivrednih i umskih zemljita, vodnih izvora i vodnogospodarskih sustava,
podruja mineralnih sirovina, prirodnih i kulturnopovijesnih i krajobraznih vrijednosti te ugroenih podruja,
osnovu prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture,
zahvate u prostoru lokalnog znaenja,
uvjete za provedbu prostornog plana s granicama graevinskih podruja.
(2) Prostorni plan ureenja velikog grada, grada ili opine u odredbama za provoenje plana odreuje u
skladu s namjenom prostora osobito:
osnovne pokazatelje namjene povrina,
uvjete za gradnju u graevinskim podrujima naselja i u izdvojenim graevinskim podrujima izvan
naselja, a osobito uvjete za odreivanje graevnih estica, izgraenost i iskoritenost zemljita za zgrade i
druge graevine,
uvjete za gradnju izvan graevinskih podruja,
ope uvjete i standarde opremanja zemljita i obvezno prikljuivanje graevina na komunalnu i drugu
infrastrukturu,
uvjete za gradnju jednostavnih graevina,
mjere za zatitu okolia te ouvanje prirodnih, kulturnopovijesnih i krajobraznih vrijednosti u vezi s
planiranjem pojedinih zahvata u prostoru,
obveznu izradu prostornih planova uih podruja i njihov obuhvat s pripadajuim prometnim povrinama
koje ih povezuju sa irim podrujem,
popis i obuhvat vaeih detaljnijih prostornih planova koji ostaju na snazi,
mjere za zatitu od prirodnih i drugih nesrea.

Urbanistiki plan ureenja

Znaenje urbanistikog plana ureenja

lanak 75.

(1) Urbanistiki plan ureenja detaljnije odreuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja s osnovom
prostornih i funkcionalnih rjeenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina naselja.
(2) Urbanistiki plan ureenja donosi se obvezno za neizgraene dijelove graevinskog podruja naselja i
neizgraena izdvojena graevinska podruja izvan naselja te za dijelove tih podruja planiranih za urbanu
obnovu.

Sadraj urbanistikog plana ureenja

lanak 76.

Urbanistiki plan ureenja odreuje osobito:
podjelu podruja na posebne prostorne cjeline te podruja i koncept urbane obnove naselja ili dijelova
naselja,
osnovu namjene povrina i prikaz povrina javne namjene,
razmjetaj djelatnosti u prostoru,
osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture,
mjere za zatitu okolia, ouvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti,
ureenje zelenih, parkovnih i rekreacijskih povrina,
zahvate u prostoru znaajne za prostorno ureenje naselja i izradu detaljnih planova ureenja,
uvjete ureenja i koritenja povrina i graevina i
zahvate u prostoru u vezi sa zatitom od prirodnih i drugih nesrea.

Detaljni plan ureenja

Znaenje detaljnog plana ureenja

25 od 99 27.5.2014. 10:44
lanak 77.

(1) Detaljni plan ureenja u skladu s prostornim planom ureenja velikog grada, grada ili opine, odnosno
urbanistikim planom ureenja detaljno razrauje uvjete za gradnju i ureenje pojedinih zahvata u prostoru,
osobito u odnosu na njihovu namjenu, poloaj, veliinu, ope smjernice oblikovanja i nain prikljuivanja na
komunalnu infrstrukturu te odreuje mjere za zatitu okolia, prirodnih, krajobraznih, kulturnopovijesnih i
drugih vrijednosti propisanih ovim Zakonom.
(2) Detaljni plan ureenja donosi se obvezno za dijelove naselja na kojima je odreeno provoditi urbanu
komasaciju.
(3) Detaljni plan ureenja iz stavka 2. ovoga lanka izrauje se na nain da se omogui dodjela graevnih
estica, to je mogue veem broju sudionika komasacije koji ispunjavaju uvjete u skladu sa lankom 160.
stavkom 3. ovoga Zakona.
2.6. Postupak izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja

Odluka o izradi prostornog plana

lanak 78.

(1) Izrada, odnosno izmjena i dopuna i zasebno stavljanje izvan snage prostornog plana zapoinje na temelju
odluke predstavnikog tijela jedinice lokalne i regionalne (podrune) samouprave.
(2) Odluka o izradi prostornog plana ovisno o vrsti prostornog plana i postupka izrade sadri osobito:
pravnu osnovu za izradu i donoenje prostornog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna i stavljanje
izvan snage,
razloge za izmjene i/ili dopune prostornog plana, odnosno njegovo stavljanje izvan snage,
obuhvat prostornog plana,
ocjenu stanja u obuhvatu prostornog plana,
ciljeve i programska polazita prostornog plana,
popis potrebnih strunih podloga (socioloko, demografsko, ekonomsko, ekoloko, energetsko,
graditeljsko, hortikulturno, estetsko i drugo obiljeje) potrebnih za izradu prostornog plana,
nain pribavljanja strunih rjeenja,
vrstu i nain pribavljanja katastarskih planova i odgovarajuih posebnih geodetskih podloga,
popis tijela i osoba odreenih posebnim propisima, koja daju zahtjeve (podaci, planske smjernice i
propisani dokumenti) za izradu prostornog plana iz podruja svog djelokruga, te drugih sudionika, koji e
sudjelovati u izradi prostornog plana,
rok za izradu prostornog plana, odnosno njegovih pojedinih faza i rok za pripremu zahtjeva za izradu
prostornog plana tijela i osoba odreenih posebnim propisima, ako je taj rok, ovisno o sloenosti pojedinog
podruja, dui od trideset dana,
zabrana i vrijeme trajanja zabrane izdavanja akata kojima se odobravaju zahvati u prostoru, odnosno
graenje, tijekom izrade i donoenja prostornog plana,
izvore financiranja izrade prostornog plana.
(3) Odluka o izradi dokumenta prostornog ureenja objavljuje se u Narodnim novinama, odnosno u
slubenom glasilu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, koja je tu odluku donijela.
(4) Izrada i donoenje detaljnog plana ureenja i s time povezanih izmjena i/ili dopuna prostornog plana ireg
podruja, moe se provoditi u jedinstvenom postupku, u kojem se donosi zajednika odluka o izradi izmjena
i/ili dopuna prostornog plana ireg podruja i izradi detaljnog plana ureenja.

Zahtjevi za izradu prostornog plana

lanak 79.

(1) Nositelj izrade dostavlja odluku o izradi prostornog plana s pozivom, da mu u roku od najvie ezdeset
dana, odnosno u roku koji je odreen tom odlukom, dostave zahtjeve (podaci, planske smjernice i propisani
dokumenti) za izradu prostornog plana, a ako ih ta tijela i osobe ne dostave u tom roku, smatrat e se da ih
nemaju. U tom sluaju moraju se u izradi i donoenju prostornog plana potivati uvjeti, koje za sadraj
prostornog plana odreuju odgovarajui vaei propisi i dokumenti.
26 od 99 27.5.2014. 10:44
(2) Tijela i osobe odreeni posebnim propisima moraju u zahtjevima iz stavka 1. ovoga lanka odrediti
vaee propise i njihove odredbe te druge strune i ostale dokumente, na kojima temelje svoje zahtjeve u
obuhvatu prostornog plana. Ako to tijela i osobe ne uine, nositelj izrade takve zahtjeve nije duan potivati,
ali je to duan posebno obrazloiti.
(3) Tijela i osobe odreeni posebnim propisima ne mogu u zahtjevima za provedbeni dokument prostornog
ureenja postavljati uvjete, kojima bi se mijenjale smjernice za strateki dokument prostornog ureenja.
(4) Tijela i osobe odreeni posebnim propisima su duni nositelju izrade na njegov zahtjev dostaviti bez
naknade raspoloive podatke i drugu dokumentaciju iz njihovog djelokruga, koji su potrebni za izradu
dokumenata prostornog ureenja.
(5) Nositelj izrade dostavlja odluku o izradi prostornog plana urbanistikoj inspekciji.
Nain pribavljanja strunih rjeenja

lanak 80.

(1) Struna rjeenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom vie varijantnih rjeenja, koja moe izraditi
jedan ili vie razliitih strunih izraivaa, na nain da se mogu meusobno usporediti.
(2) Nositelj izrade moe za struna rjeenja u pravilu provedbenih dokumenata prostornog ureenja, osim za
planiranje javne infrastrukture, provesti natjeaj, na temelju kojeg e odabrano struno rjeenje biti podloga
za izradu prostornog plana.
(3) O vie varijantnih strunih rjeenja, a koja nisu pribavljena u natjeaju, nositelj izrade moe odluiti na
temelju obrazloenja rjeenja koje proizlazi iz prethodne rasprave o prostornom planu.

Prijedlog za izradu prostornog plana

lanak 81.

(1) Prijedlog za izradu prostornog plana lokalne razine, kao i za njegove izmjene i dopune moe dati svatko.
O obrazloenim i dokumentiranim prijedlozima odluuje gradsko, odnosno opinsko vijee na prijedlog
gradonaelnika, odnosno naelnika najmanje jedanput u godini dana.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka moe predloiti i nain financiranja izrade prostornog plana.

Sudjelovanje u izradi prostornog plana

lanak 82.

(1) Nositelj izrade obavjetava javnost o izradi prostornog plana u dnevnom tisku, na web stranici jedinice
lokalne i podrune (regionalne) samouprave i na lokalno uobiajeni nain.
(2) O izradi prostornog plana ureenja velikoga grada, grada, odnosno opine moraju se pisanim putem
obavijestiti i susjedni gradovi i opine.
Prethodna rasprava

lanak 83.

(1) U svrhu pribavljanja miljenja, smjernica i preporuka te usuglaavanja interesa lokalne zajednice i
gospodarstva, o ciljevima i moguim rjeenjima znaajnim za razvoj, ureenje i oblikovanje prostora u
obuhvatu prostornog plana, provodi se jedna ili vie prethodnih rasprava.
(2) Nositelj izrade prostornog plana provodi prethodnu raspravu iz stavka 1. ovoga lanka u tijeku izrade
nacrta prijedloga prostornog plana.
(3) Datum, mjesto i vrijeme prethodne rasprave nositelj izrade objavljuje najmanje u dva sredstva javnog
priopavanja i/ili na lokalno uobiajeni nain.
(4) U prethodnoj raspravi sudjeluju nadlena tijela i osobe iz lanka 79. ovoga Zakona, te drugi sudionici
odreeni odlukom o izradi prostornog plana.
(5) Nositelj izrade mora izvjea o prethodnim raspravama priloiti uz konani prijedlog prostornog plana,
kada ga dostavlja na donoenje.
27 od 99 27.5.2014. 10:44
Nacrt i prijedlog prostornog plana

lanak 84.

(1) Nakon provedene prethodne rasprave nositelj izrade priprema izvjee o prethodnoj raspravi te ga s
nacrtom prijedloga prostornog plana dostavlja izvrnom tijelu jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave.
(2) Na temelju nacrta prijedloga prostornog plana i izvjea o prethodnoj raspravi, izvrno tijelo utvruje
prijedlog prostornog plana za javnu raspravu.
(3) Prijedlog prostornog plana koji se utvruje za javnu raspravu sadri tekstualni i grafiki dio plana i
saetak za javnost.
Javna rasprava

lanak 85.

(1) O prijedlogu prostornog plana provodi se javna rasprava.
(2) U javnoj raspravi nadlena dravna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima, tijela jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave, graani i udruge i vlasnici nekretnina (u daljnjem tekstu: sudionici u
javnoj raspravi) daju oitovanja, miljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog prostornog plana, u roku i na
nain propisan ovim Zakonom.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, postupak javne rasprave ne provodi se u sluaju kada se prostorni
plan usklauje s propisima donesenim nakon donoenja tog prostornog plana i zbog nezakonitosti i/ili
nepravilnosti ije je otklanjanje nareeno jedinici lokalne i podrune (regionalne) samouprave utvrenih u
rjeenju urbanistikog inspektora.
Objava javne rasprave

lanak 86.

(1) Nositelj izrade objavljuje javnu raspravu o prijedlogu prostornog plana u slubenom glasilu i u dnevnom
tisku i/ili na lokalno uobiajen nain javnog priopavanja, najmanje osam dana prije poetka javne rasprave.
(2) Objava iz stavka 1. ovoga lanka sadri mjesto, datum poetka i trajanje javnog uvida u prijedlog
prostornog plana, mjesto i datum jednog ili vie javnih izlaganja te rok u kojem se nositelju izrade dostavljaju
pisana oitovanja, miljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana.
Posebna obavijest o javnoj raspravi

lanak 87.

Nositelj izrade osim objave iz lanka 86. ovoga Zakona obvezno dostavlja i posebnu pisanu obavijest o
javnoj raspravi:
tijelima i osobama odreenim posebnim propisima koja su dala zahtjeve (podaci, planske smjernice i
propisani dokumenti) za izradu prostornog plana iz podruja svog djelokruga,
tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, na iji djelokrug mogu utjecati predloena
rjeenja prostornog plana,
mjesnim odborima, odnosno gradskim etvrtima za podruje obuhvata prijedloga urbanistikog plana
ureenja i detaljnog plana ureenja,
vlasnicima upisanim u zemljine knjige i katastar na podruju za koje se izrauje detaljni plan ureenja u
svrhu provedbe urbane komasacije.
Javni uvid

lanak 88.

28 od 99 27.5.2014. 10:44
(1) Nakon objave javne rasprave, prijedlog prostornog plana stavlja se na javni uvid.
(2) Javni uvid u prijedlog prostornog plana upanije, odnosno Grada Zagreba, traje ezdeset dana, a javni
uvid u prijedloge ostalih prostornih planova traje trideset dana.
(3) Javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage prostornog plana, traje najmanje
petnaest dana, ali ne dulje od trideset dana.
Javno izlaganje

lanak 89.

(1) Za vrijeme javnog uvida nositelj izrade organizira, ovisno o sloenosti rjeenja prostornog plana, jedno ili
vie javnih izlaganja radi obrazloenja rjeenja, smjernica i mjera, odnosno razloga za stavljanje izvan snage
prostornog plana, koje daju nositelj izrade, odgovorni voditelj i prema potrebi drugi strunjaci koji sudjeluju
u izradi prostornog plana.
(2) O javnom izlaganju nositelj izrade vodi zapisnik koji potpisuje odgovorna osoba nositelja izrade.
(3) Zapisnik iz stavka 2. ovoga lanka sadri pitanja, prijedloge i miljenja sudionika javne rasprave danih za
vrijeme javnog izlaganja te odgovore na pitanja koje su dale osobe iz stavka 1. ovoga lanka.

Nain sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi

lanak 90.

(1) Ako u roku odreenom u objavi javne rasprave nadlena tijela i tijela jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave ne dostave pisano oitovanje na prijedlog prostornog plana, smatra se da nemaju
primjedbi.
(2) Graani i udruge sudjeluju u javnoj raspravi na nain da:
imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog prostornog plana,
postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o predloenim rjeenjima, na koja odgovaraju osobe iz lanka
89. ovoga Zakona, usmeno ili u pisanom obliku prema zahtjevu sudionika javne rasprave,
mogu upisati prijedloge i primjedbe u knjigu primjedbi koja se obvezno nalazi uz prijedlog prostornog plana
o kojem se provodi javna rasprava,
daju prijedloge i primjedbe u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja,
upuuju nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe u roku odreenom u objavi o javnoj raspravi.
(3) Prijedlozi i primjedbe iz stavka 2. ovoga lanka koji nisu dostavljeni u roku i nisu itko napisani, nee se
uzeti u obzir u pripremi izvjea o javnoj raspravi.
Izvjee o javnoj raspravi

lanak 91.

(1) Odgovorni voditelj obrauje sve prijedloge i primjedbe koje su sudionici u javnoj raspravi dali u roku i na
nain odreen u lanku 90. ovoga Zakona i s nositeljem izrade priprema izvjee o javnoj raspravi.
(2) Rok za pripremu izvjea iz stavka 1. ovoga lanka je najvie devedeset dana za novi prostorni plan i
najvie trideset dana za izmjene i/ili dopune, odnosno stavljanje izvan snage prostornog plana od proteka
roka za davanje pisanih prijedloga i primjedbi.
Sadraj izvjea o javnoj raspravi

lanak 92.

(1) Izvjee o javnoj raspravi sadri osobito:
podatke iz lanka 86. ovoga Zakona,
popis pozvanih sudionika u javnoj raspravi prema posebnoj obavijesti,
popis sudionika u javnoj raspravi ija su oitovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana
prihvaeni,
obrazloenja o oitovanjima, prijedlozima i primjedbama sudionika u javnoj raspravi koji nisu prihvaeni ili
29 od 99 27.5.2014. 10:44
su djelomino prihvaeni,
obrazloenja o oitovanjima, prijedlozima i primjedbama vlasnika nekretnina na podruju obuhvata
detaljnog plana ureenja,
popis sudionika u javnoj raspravi ija su oitovanja, miljenja, prijedlozi i primjedbe dani izvan odreenog
roka.
(2) Akti, preslike i drugi dokazi objave javne rasprave, pozivi i posebne obavijesti o javnoj raspravi, zapisnici
o javnim izlaganjima, dokazi sudjelovanja u javnom izlaganju pozvanih sudionika u javnoj raspravi i knjiga
primjedbi sastavni su dio izvjea o javnoj raspravi.
Ponovna javna rasprava

lanak 93.

(1) Ako se prijedlog prostornog plana na temelju prihvaenih oitovanja, miljenja, prijedloga i primjedbi u
javnoj raspravi tako promijeni, da nova rjeenja nisu u skladu s programskim polazitima iz odluke o izradi
prostornog plana ili kada se promjeni granica graevinskog podruja ili kada se promjenom utjee na
vlasnike odnose, provodi se ponovna javna rasprava.
(2) Ako se ponovna javna rasprava odnosi na promjene predloene u prvoj javnoj raspravi, trajanje javnog
uvida moe biti krae od roka iz lanka 88. ovoga Zakona, ali ne manje od osam dana.
(3) Ponovna javna rasprava objavljuje se na nain odreen odredbom lanka 86. ovoga Zakona.
(4) Novi prijedlozi i primjedbe na izmijenjen prijedlog prostornog plana mogu se podnositi samo u svezi s
izmjenama povodom prihvaenih primjedbi iznesenih u prvoj javnoj raspravi.
(5) Ponovna javna rasprava moe se provoditi najvie dva puta, nakon ega se donosi nova odluka o izradi
prostornog plana i provodi novi postupak izrade.

Izrada konanog prijedloga prostornog plana i miljenja nadlenih tijela

lanak 94.

(1) Nakon javne rasprave nositelj izrade izrauje nacrt konanog prijedloga prostornog plana u skladu s
prihvaenim oitovanjima, miljenjima, primjedbama i prijedlozima u izvjeu o javnoj raspravi i dostavlja ga
tijelima i osobama odreenim posebnim propisima radi davanja miljenja o potivanju zahtjeva iz lanka 79.
odnosno oitovanja iz lanka 90. ovoga Zakona, te da su rjeenja u skladu sa zahtjevima posebnih propisa i
drugih dokumenta iz njihovog djelokruga.
(2) Rok za davanje miljenja iz stavka 1. ovoga lanka je trideset dana. Ako tijelo i/ili osoba odreeni
posebnim propisom ne dostavi miljenje u tom roku, smatrat e se da je miljenje dano, odnosno da to tijelo
i/ili osoba nema primjedbi na nacrt konanog prijedloga prostornog plana. U pisanom miljenju tijela i osoba
odreenih posebnim propisom ne mogu se postavljati novi ili drukiji uvjeti od onih, koje su dali u
zahtjevima iz lanka 79. ovoga Zakona.
(3) Miljenje iz stavka 1. ovoga lanka prema kojemu odreeni dio nacrta konanog prijedloga prostornog
plana nije u skladu sa zahtjevima tijela ili osobe odreene posebnim propisom mora biti obrazloeno. U
suprotnom nositelj izrade nije duan takvo miljenje razmatrati.
(4) Miljenje i nain njegovog pribavljanja, u smislu ovoga Zakona smatraju se miljenja, suglasnosti,
odobrenja i drugi akti, koje je nositelj izrade obvezan pribaviti prema posebnim propisima.

Konani prijedlog prostornog plana

lanak 95.

(1) Nacrt konanog prijedloga prostornog plana, izvjee o javnoj raspravi i miljenja iz lanka 94. ovoga
Zakona poglavarstvo jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba razmatra i utvruje konani
prijedlog prostornog plana.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, nacrt konanog prijedloga prostornog plana upanije, izvjee o
javnoj raspravi i miljenja nadlenih tijela iz lanka 94. ovoga Zakona, nositelj izrade dostavlja
predstavnikim tijelima jedinica lokalne samouprave na podruju upanije radi davanja miljenja o nacrtu
konanog prijedloga tog plana.
30 od 99 27.5.2014. 10:44
(3) Tijela iz stavka 2. ovoga lanka duna su dostaviti miljenje u roku od ezdeset dana od dana dostave
propisane dokumentacije nacrta konanog prijedloga prostornog plana i izvjea o javnoj raspravi. Ako
predstavniko tijelo ne dostavi miljenje u propisanom roku smatrat e se da to tijelo nema primjedbi na
predloeni nacrt konanog prijedloga upanije.
(4) Nositelj izrade je duan najkasnije u roku od devet mjeseci od zavretka javne rasprave donijeti prostorni
plan, a nakon proteka tog roka javna rasprava se mora ponoviti.

Obavijest sudionicima javne rasprave i vlasnicima nekretnina

lanak 96.

Prije upuivanja konanog prijedloga prostornog plana predstavnikom tijelu na donoenje, nositelj izrade
dostavlja sudionicima javne rasprave pisanu obavijest o tome s obrazloenjem o razlozima neprihvaanja,
odnosno djelominog prihvaanja njihovih prijedloga i primjedbi, a vlasnicima nekretnina na podruju za
koje se donosi detaljni plan ureenja u svrhu urbane komasacije pisano e odgovoriti na njihove primjedbe i
prijedloge.

Suglasnost Ministarstva

lanak 97.

(1) Prije donoenja prostornog plana upanije odnosno Grada Zagreba, prostornih planova podruja
posebnih obiljeja, svih prostornih planova unutar ZOP-a i prostornih planova iji se dijelovi nalaze unutar
tog podruja, nositelj izrade duan je pribaviti suglasnost Ministarstva.
(2) Nositelj izrade dostavlja Ministarstvu zahtjev za suglasnost na prostorni plan iz stavka 1. ovoga lanka uz
koji obvezno prilae konani prijedlog prostornog plana, izvjee o javnoj raspravi, nacrt odluke o donoenju
i prilozima iz lanka 58. podstavka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona.
(3) Ministarstvo provjerava potpunost zahtjeva iz stavka 2. ovoga lanka i ako zahtjev nije potpun
obavjetava o tome nositelja izrade u roku od petnaest dana od prijema zahtjeva, uz poziv da ga u
odreenom roku dopuni ili e se nakon proteka tog roka zahtjev za suglasnost odbaciti.
(4) U postupku izdavanja suglasnosti Ministarstvo na temelju prethodno pribavljenog miljenja zavoda za
prostorno ureenje upanije provjerava usklaenost prostornog plana s ovim Zakonom i propisima
donesenim na temelju tog Zakona, odnosno s dokumentima prostornog ureenja dravne i podrune
(lokalne) razine.
(5) Ministarstvo je duno izdati, odnosno odbaciti izdavanje suglasnosti na prostorni plan iz stavka 1. ovoga
lanka te navesti razloge za odbijanje i prijedloge za otklanjanje nepravilnosti najkasnije u roku od ezdeset
dana od zaprimanja potpunog zahtjeva iz stavka 2. ovoga lanka. Ako Ministarstvo u navedenem roku ne
izda niti odbaci izdavanje suglasnosti, smatra se da je suglasnost izdana.

Suglasnost upana na prostorne planove lokalne razine

lanak 98.

(1) Prije donoenja prostornog plana ureenja velikog grada, grada i opine, nositelj izrade duan je pribaviti
suglasnost upana, odnosno tijela koje on ovlasti (u daljnjem tekstu: upan).
(2) Nositelj izrade dostavlja upanu zahtjev za suglasnost na prostorni plan iz stavka 1. ovoga lanka uz koji
obvezno prilae konani prijedlog prostornog plana, izvjee o javnoj raspravi s nacrtom odluke o donoenju
i prilozima iz lanka 58. podstavka 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona.
(3) U postupku izdavanja suglasnosti zavod za prostorno ureenje upanije daje miljenje o usklaenosti
prostornog plana s prostornim planom upanije i prostornim planovima susjednih upanija te s drugim
dokumentima prostornog ureenja od utjecaja na prostorni plan iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) upan je duan izdati, odnosno odbaciti izdavanje suglasnosti na konani prijedlog prostornog plana iz
stavka 1. ovoga lanka, te navesti razloge za odbacivanje i prijedloge za otklanjanje nepravilnosti, najkasnije
u roku od trideset dana od zaprimanja potpunog zahtjeva iz stavka 2. ovoga lanka. Ako upan u navedenom
roku ne izda suglasnost niti odbaci zahtjev za izdavanje suglasnost, smatra se da je suglasnost izdana.

31 od 99 27.5.2014. 10:44
Ponovno izdavanje suglasnosti na konani prijedlog prostornog plana

lanak 99.

(1) Ako Ministarstvo, odnosno upan odbaci izdati suglasnost na prostorni plan, nositelj izrade najkasnije u
roku od devedeset dana dostavlja Ministarstvu, odnosno upanu ponovni zahtjev za suglasnost i ispravljeni
prijedlog konanog prijedloga prostornog plana u skladu s razlozima odbacivanja izdavanja suglasnosti.
(2) Ako Ministarstvo, odnosno upan najkasnije u roku od trideset dana od dana zaprimanja ponovnog
zahtjeva ne izda ili ne odbaci izdati suglasnost na ispravljeni konani prijedlog prostornog plana na nain i
prema postupku iz lanka 97., odnosno lanka 98. ovoga Zakona, smatra se da je suglasnost izdana.
(3) Ako Ministarstvo, odnosno upan ponovno odbaci izdati suglasnost na prostorni plan, postupak izrade i
donoenja takvog prostornog plana se obustavlja.
(4) Ako se u postupku donoenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga lanka konani prijedlog prostornog
plana dopunjuje i/ili mijenja amandmanima predstavnikog tijela, donoenju tog prostornog plana pristupa se
nakon to nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva, odnosno upana, koji su je duni izdati u roku od
petnaest dana od dana zaprimanja zahtjeva.
Donoenje dokumenata prostornog ureenja

lanak 100.

(1) Strategiju donosi Hrvatski sabor, a Program donosi Vlada.
(2) Prostorni plan nacionalnog parka, parka prirode i podruja posebnih obiljeja odreenih Strategijom i
Programom, donosi Hrvatski sabor.
(3) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja ija je obveza izrade utvrena prostornim planom upanije,
odnosno Grada Zagreba donosi upanijska, odnosno Gradska skuptina.
(4) Prostorni plan upanije, odnosno Grada Zagreba donosi upanijska, odnosno Gradska skuptina.
(5) Zajedniki prostorni plan upanija iz lanka 57. stavka 1. ovoga Zakona donose upanijske skuptine za
ija podruja se takav plan donosi.
(6) Prostorni plan ureenja velikog grada, grada i opine donosi gradsko, odnosno opinsko vijee.
(7) Urbanistiki plan ureenja i detaljni urbanistiki plan donosi Gradska skuptina Grada Zagreba te
gradsko, odnosno opinsko vijee.
(8) Zajedniki dokument prostornog ureenja iz lanka 57. stavka 2. i 3. ovoga Zakona u jedinstvenom
postupku i istodobno donose opinska, odnosno gradska vijea na ije se podruje odnosi obuhvat tog plana.
Objava i sadraj odluke o donoenju dokumenta prostornog ureenja

lanak 101.

(1) Odluka o donoenju, odnosno o donoenju izmjena i/ili dopuna dokumenta prostornog ureenja
objavljuje se u Narodnim novinama, odnosno u slubenom glasilu jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave koja je donosi.
(2) Odluka o donoenju, odnosno o donoenju izmjena i/ili dopuna dokumenta prostornog ureenja sadri
njegove sastavne dijelove i popis obveznih priloga, te naziv pravne osobe ili ovlatenog arhitekta koji ga je
izradio, odredbe za provoenje dokumenta prostornog ureenja, stavljanje izvan snage dokumenta
prostornog ureenja koji je bio na snazi do donoenja tog dokumenta, odnosno vaeih dokumenata uih
podruja unutar obuhvata dokumenta prostornog ureenja koji se tom odlukom donosi, adrese mjesta na
kojima se moe obaviti uvid kao i vremensko vaenje dokumenta prostornog ureenja (rok u kojem e
stupiti na snagu, odnosno od kada e se primjenjivati).
(3) Iznimno o stavljanju izvan snage dokumenta prostornog ureenja moe se donijeti odluka o stavljanju
izvan snage, ako je odlukom o izradi odreeno da se postupak izrade i donoenja provodi zasebno.
(4) Na odluku iz stavka 3. ovoga lanka primjenjuju se na odgovarajui nain odredbe stavka 1. i 2. ovoga
lanka.

Izmjene i dopune dokumenata prostornog ureenja

lanak 102.

32 od 99 27.5.2014. 10:44
Izmjene i dopune dokumenta prostornog ureenja, odnosno stavljanja izvan snage izrauju se i donose
prema postupku, koji je propisan za njegovu izradu i donoenje, ako ovim Zakonom nije odreeno drukije.

2.7. Provoenje dokumenata prostornog ureenja

Lokacijska dozvola

lanak 103.

(1) Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog ureenja, posebnim propisima i
lokacijskom dozvolom, ako ovim Zakonom nije odreeno drukije.
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju
ovoga Zakona te u skladu s dokumentima prostornog ureenja i posebnim propisima.
(3) U sluaju meusobne neusklaenosti dokumenta prostornog ureenja uega i irega podruja, lokacijska
dozvola se izdaje na temelju dokumenta prostornog ureenja ireg podruja.
(4) U postupku donoenja odluke o koncesiji prema posebnom zakonu na temelju koje e se provesti zahvat
u prostoru, mora se pribaviti lokacijska dozvola.
lanak 104.

Lokacijska dozvola izdaje se za sve graevine osim za zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od
400 m, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea
od 600 m i jednostavne graevine i radove iz lanka 209. stavka 5. ovoga Zakona.

Nadlenost za izdavanje lokacijske dozvole

lanak 105.

(1) Lokacijsku dozvolu izdaje nadleno upravno tijelo:
upanije na ijem se podruju planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan podruja velikog grada te ako
je zahvat u prostoru planiran na podruju dviju ili vie jedinica lokalne samouprave,
Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom podruju,
velikog grada na ijem je podruju planiran zahvat u prostoru.
(2) Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada odreuje uredbom, te za zahvat
u prostoru koji je planiran na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada Zagreba.

Sadraj lokacijske dozvole

lanak 106.

(1) U lokacijskoj dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru odreuju se:
oblik i veliina graevne estice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani na odgovarajuoj posebnoj
geodetskoj podlozi,
namjena, veliina i graevinska (bruto) povrina graevine s brojem funkcionalnih jedinica,
smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru
prikazan na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi,
uvjeti za oblikovanje graevine,
uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,
uvjeti za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralinih povrina,
nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na prometnu povrinu, komunalnu i drugu
infrastrukturu,
mjere zatite okolia, odnosno uvjeti zatite prirode utvreni procjenom utjecaja na okoli, odnosno
ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema posebnim propisima, odnosno nain
sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli,
posebni uvjeti tijela i osoba odreenih prema posebnim propisima,
ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru,
33 od 99 27.5.2014. 10:44
uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojeih graevina, sanacija terena
graevne estice, fazno graenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru, obveza ispitivanja tla i dr.),
uvjeti za gradnju privremene graevine u funkciji organizacije gradilita (asfaltna baza, separacija agregata,
tvornica betona, dalekovod i transformatorska stanica radi napajanja gradilita elektrinom energijom te
prijenosni spremnik za smjetaj, uvanje ili dranje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog
spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3) i rok za uklanjanje te graevine
nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola.
(2) Sastavni dio lokacijske dozvole su idejni projekti izraeni u skladu s prostornim planom na temelju kojeg
se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti iz stavka 1. podstavka 7., 8. i 9. ovoga lanka.

Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole

lanak 107.

(1) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilae se:
izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika,
tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi,
izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s dokumentom prostornog ureenja na temelju
kojeg se izdaje lokacijska dozvola,
pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izraen prema stranim propisima,
dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole.
(2) Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se provesti zahvat u prostoru za koji se izdaje lokacijska
dozvola, potrebna privremena graevina, uz zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka prilau se tri primjerka idejnog
projekta za tu graevinu i drugi odgovarajui prilozi iz stavka 1. ovoga lanka.

Postupak izdavanja lokacijske dozvole

lanak 108.

(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvruje se da je:
idejni projekt izraen u skladu s prostornim planom i posebnim uvjetima iz lanka 109. ovoga Zakona u
skladu s kojima se lokacijska dozvola izdaje,
uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priloena dokumentacija iz lanka 107. ovoga Zakona,
osiguran pristup s prometne povrine do graevne estice i
graevna estica ureena u smislu lanka 125. stavka 2., odnosno lanka 126. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se provesti zahvat u prostoru za koji se izdaje lokacijska
dozvola, potrebna privremena graevina, u postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrdit e se da je idejni
projekt za tu graevinu izraen u skladu s prostornim planom i posebnim uvjetima iz lanka 109. ovoga
Zakona u skladu s kojima se lokacijska dozvola izdaje.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo iz lanka 109. ovoga
Zakona zatrait e od podnositelja zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak procjene
utjecaja na okoli, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu, ako je to odreeno posebnim
propisima.
(4) Nadleno upravno tijelo velikog grada u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribavlja miljenje
povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspjenosti idejnog projekta, osim u sluaju kada je izraen na temelju
prethodno provedenog natjeaja.
(5) Nadleno upravno tijelo upanije u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribavlja miljenje
povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspjenosti idejnog projekta za smjetajne i pratee graevine
ugostiteljsko-turistike namjene planirane u prostornim cjelinama obuhvata s vie od 5 ha, osim u sluaju
kada je izraen na temelju prethodno provedenog natjeaja.
(6) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga lanka imenuje poglavarstvo upanije, odnosno velikog grada iz redova
predstavnika strunih i javnih institucija te drugih osoba afirmiranih u podruju arhitekture i prostornog
ureenja.
lanak 109.

34 od 99 27.5.2014. 10:44
(1) Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo poziva najkasnije u roku od petnaest dana od dana
primitka urednog zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole iz lanka 107. ovoga Zakona, tijela i/ili osobe
odreene posebnim propisima na uvid u idejni projekt radi pribavljanja posebnih uvjeta iz lanka 106. stavka
1. podstavka 7, 8. i 9. ovoga Zakona. Uvidu u idejni projekt obvezno prisustvuje radi davanja obrazloenja
podnositelj zahtjeva i projektant.
(2) Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo poziva radi pribavljanja posebnih uvjeta iz stavka 1.
ovoga lanka i druga nadlena tijela dravne uprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, osobito ako je
zahvat u prostoru od utjecaja na obranu Drave i sigurnost dravne granice.
(3) Posebni uvjeti iz lanka 106. podstavka 7, 8. i 9. ovoga Zakona smatraju se izdanim, ako se tijelo i/ili
osoba iz stavka 1. i 2. ovoga lanka prilikom uvida u idejni projekt oituje da je idejni projekt izraen u
skladu s posebnim propisima ili utvrdi da nema posebnih uvjeta ili dostavi posebne uvjete naknadno pisanim
putem u propisanom roku.
(4) Ako tijelo i/ili osoba, odreeni posebnim propisima, prilikom uvida u idejni projekt ili naknadno u roku
od najvie petnaest dana od dana uvida u idejni projekt, utvrde da idejni projekt nije usklaen s odredbama
posebnih propisa, Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo e zakljukom podnositelju zahtjeva
odrediti primjereni rok za njegovo usklaenje. Ako podnositelj zahtjeva ne postupi po tom zakljuku
Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo e odbiti zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.
(5) Ako investitor postupi po zakljuku iz stavka 4. ovoga lanka Ministarstvo odnosno nadleno upravno
tijelo e ponovno postupiti u smislu stavka 1. ovoga lanka. Ako se tijelo i/ili osoba iz stavka 1. i 2. ovoga
lanka odazove ponovnom pozivu za uvid u idejni projekt i tom prilikom utvrdi da idejni projekt ponovno
nije usklaen s odredbama posebnih propisa, duno je o tome donijeti rjeenje te ga u roku od najdue
petnaest dana od dana uvida u glavni projekt dostaviti podnositelju zahtjeva i Ministarstvu odnosno
nadlenom upravnom tijelu.
(6) Posebni uvjeti iz lanka 106. podstavka 7, 8. i 9. ovoga Zakona smatraju se izdani, odnosno da je idejni
projekt usklaen s odredbama posebnih propisa i u sluaju ako se tijelo ili osoba iz stavka 1. i 2. ovoga
lanka ne odazove pozivu za uvid u idejni projekt ili se prilikom uvida u idejni projekt, odnosno u naknadno
odreenom roku ne oituje ili ako u propisanom roku Ministarstvu, odnosno nadlenom upravnom tijelu ne
dostavi rjeenje iz stavka 5. ovoga lanka.
(7) Na rjeenje tijela ili osobe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka podnositelj zahtjeva ima pravo albe, odnosno
pokretanja upravnog spora, koju nadleno tijelo dravne uprave, odnosno Upravni sud Republike Hrvatske
rjeava u hitnom postupku. Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo e prekinuti postupak za
izdavanje lokacijske dozvole dok nadleno tijelo dravne uprave, odnosno sud ne rijei o albi, odnosno
upravnom sporu podnositelja zahtjeva.
Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole

lanak 110.

(1) Prije izdavanja lokacijske dozvole Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo duno je stranci pruiti
mogunost uvida u idejni projekt radi izjanjenja (u daljnjem tekstu: uvid).
(2) Stranka u smislu stavka 1. ovoga lanka je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje
lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na
nekretnini koja neposredno granii s nekretninom za koju se izdaje lokacijska dozvola, javna ustanove za
upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode te jedinica lokalne samouprave na ijem se podruju
planira zahvat u prostoru.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvate u
prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo ili za koje je zakonom, odnosno odlukom Vlade
utvreno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, su podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se
izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, javna ustanova za upravljanje
nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica lokalne samouprave na ijem se podruju planira zahvat u
prostoru.

Poziv za uvid u idejni projekt

lanak 111.

35 od 99 27.5.2014. 10:44
(1) Ako u postupku izdavanja lokacijske dozvole sudjeluje vie od deset stranaka koje su vlasnici ili nositelji
drugih stvarnih prava na istoj nekretnini, a koje nemaju zajednikog predstavnika ili punomonika,
Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo moe zakljukom putem jedne od stranaka, narediti da u roku
od deset dana odrede tko e ih predstavljati ili da postave zajednikog punomonika. Ako stranke ne
postupe po zakljuku, zajednikog predstavnika odredit e nadleno upravno tijelo.
(2) Ako se lokacijska dozvola izdaje za graevinu koja neposredno granii s vie od deset nekretnina,
Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo moe pozvati stranke radi uvida putem javnog poziva, koji se
objavljuje u dnevnom tisku i/ili na lokalno uobiajeni nain javnog priopavanja te na oglasnoj ploi, a
nadleno upravno tijelo poziv izlae i na graevnoj estici ili graevini na koju se odnosi zahvat u prostoru.
(3) Javni poziv iz stavka 2. ovoga lanka:
obvezno sadri naziv Ministarstva, odnosno nadlenog upravnog tijela, ime, odnosno tvrtku podnositelja
zahtjeva, naziv, vrstu i lokaciju graevine, mjesto i vrijeme na kojemu stranka moe izvriti uvid i dati
izjanjenje, te obavijest da se pozivu ne mora odazvati osobno ve putem svojeg opunomoenika i da se
lokacijska dozvola moe izdati iako se stranka ne odazove pozivu,
objavljuje se, odnosno izlae najmanje osam dana prije dana, koji je u pozivu odreen za uvid,
izlae se na graevnoj estici, odnosno graevini na koju se odnosi zahvat u prostoru na vidljivom i
dostupnom mjestu te na nain da bude zatien od vremenskih prilika, o emu slubenik nadlenog upravnog
tijela u spisu predmeta sastavlja slubenu zabiljeku,
smatra se dostavljen danom objave u dnevnom tisku i/ili na drugi lokalno uobiajeni nain javnog
priopavanja, ime je ispunjena dunost nadlenog upravnog tijela iz lanka 110. stavka 1. ovoga Zakona.

lanak 112.

(1) Osoba koja se odazove pozivu Ministarstva, odnosno nadlenog upravnog tijela za uvid, duna je
dokazati da ima svojstvo stranke.
(2) Stranci koja se je odazvala pozivu za uvid, tijelo iz stavka 1. ovoga lanka moe na njezin zahtjev
odrediti rok od najvie osam dana u kojemu je stranka duna izjasniti se o idejnom projektu.
(3) Ako se stranka ne izjasni o idejnom projektu u roku iz stavka 2. ovoga lanka, smatra se da je stranci
dana mogunost uvida.
(4) Ako se pozivu za uvid stranka iz opravdanih razloga ne moe odazvati, uvid moe izvriti i naknadno, ali
najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana odreenog u pozivu za uvid, u kojem je sluaju stranka
duna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvati pozivu.
(5) Osobi koja ne dokae svojstvo stranke, tijelo iz stavka 1. ovoga lanka uskratit e mogunost uvida o
emu e donijeti zakljuak.
(6) Pravo stranke na uvid prestaje pravomonou lokacijske dozvole.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole

lanak 113.

(1) Ako Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje
lokacijske dozvole, zakljukom e, najkasnije trideset dana od zaprimanja zahtjeva, investitoru odrediti
primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji ne moe biti dulji od trideset dana.
(2) Tijelo iz stavka 1. ovoga lanka e rjeenjem odbiti zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole ako utvrdi
da:
idejni projekt nije izradila ovlatena osoba,
idejni projekt nije izraen u skladu s dokumentom prostornog ureenja na temelju kojeg se izdaje
lokacijska dozvola, odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa,
idejnim projektom nije rijeeno prikljuenje graevne estice, odnosno graevine na prometnu povrinu i
komunalnu infrastrukturu,
graevna estica nije ureena te
ako investitor ne ispuni uvjete odreene zakljukom iz stavka 1. ovoga lanka.

Dostava lokacijske dozvole i rjeenja o odbijanju zahtjeva

lanak 114.
36 od 99 27.5.2014. 10:44
(1) Lokacijska dozvola, odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole dostavlja se:
podnositelju zahtjeva s idejnim projektom,
strankama koje su se odazvale pozivu nadlenog upravnog tijela za uvid bez idejnog projekta,
strankama koje se nisu odazvale pozivu za uvid izlaganjem na oglasnoj ploi Ministarstva, odnosno
nadlenog upravnog tijela u trajanju od osam dana,
urbanistikoj inspekciji bez idejnog projekta.
(2) U sluaju dostave iz stavka 1. podstavka 2. ovoga lanka prvi dan roka za izjavljivanje albe je prvi dan
izlaganja dozvole, odnosno rjeenja na oglasnoj ploi.
(3) Stranka koja se nije odazvala pozivu za uvid ne moe zbog toga traiti obnovu postupka.

Izmjena i dopuna lokacijske dozvole

lanak 115.

Podnositelj zahtjeva je duan ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole ako tijekom izrade glavnog
projekta, odnosno graenja namjerava na zahvatu u prostoru uiniti promjene kojima se mijenjaju lokacijski
uvjeti iz lanka 106. ovoga Zakona, a da se pritom ne mijenja njihova usklaenost s prostornim planom na
temelju kojeg je lokacijska dozvola izdana.
Rok za izdavanje lokacijske dozvole

lanak 116.

Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole Ministarstvo je duno rijeiti u roku od ezdeset dana, a nadleno
upravno tijelo u roku od trideset dana od uredno podnesenog zahtjeva iz lanka 107. ovoga Zakona te
pribavljenih akata iz lanka 109. ovoga Zakona.
Pravo na albu

lanak 117.

(1) Protiv lokacijske dozvole koju je izdalo nadleno upravno tijelo moe se izjaviti alba Ministarstvu.
(2) Protiv lokacijske dozvole koju je izdalo Ministarstvo nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni
spor.
Vaenje lokacijske dozvole

lanak 118.

(1) Lokacijska dozvola prestaje vaiti ako se zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta odnosno
graevinske dozvole ne podnese nadlenom upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku od dvije godine
od dana pravomonosti lokacijske dozvole.
(2) Vaenje lokacijske dozvole produuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva jednom za jo dvije godine, ako
se nisu promijenili uvjeti utvreni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je
lokacijska dozvola izdana.
2.8. Parcelacija graevinskog zemljita

Parcelacija

lanak 119.

(1) Parcelacija zemljita unutar granica graevinskog podruja i parcelacija graevinskog zemljita izvan
granica tog podruja, moe se provoditi samo u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, lokacijskom
dozvolom, rjeenjem o utvrivanju graevne estice i detaljnim planom ureenja.
37 od 99 27.5.2014. 10:44
(2) Parcelacija zemljita izvan granica graevinskog podruja radi poveanja graevne estice unutar granice
graevnog podruja nije doputena.
Parcelacijski elaborat

lanak 120.

Akt o parcelaciji graevinskog zemljita unutar i izvan graevinskog podruja provodi se u katastru zemljita
odnosno katastru nekretnina na temelju parcelacijskog elaborata za koji je nadleno upravno tijelo iz lanka
105. ovoga Zakona, odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklaenosti s rjeenjem o uvjetima
graenja, lokacijskom dozvolom, rjeenjem o utvrivanju graevne estice ili detaljnim planom ureenja.

Rjeenje o utvrivanju graevne estice

lanak 121.

(1) Kada za postojeu graevinu nije utvrena graevna estica ili zemljite nuno za redovitu uporabu
graevine, parcelacija graevinskog zemljita provodi se u skladu s rjeenjem o utvrivanju graevne
estice.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka moe se donijeti:
ako su na istoj katastarskoj estici izgraene dvije ili vie graevina koje graevinski, funkcionalno ili
tehniko-tehnoloki nisu cjelina,
ako je graevina izgraena na katastarskoj estici ija je povrina vea od povrine nune za redovitu
uporabu graevine,
ako je postojea katastarska estica, na kojoj je izgraena graevina, takva da se ne moe smatrati
zemljitem nunim za redovitu uporabu te graevine,
ako se radi o graevini iz lanka 128. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona.
(3) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka, na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti, donosi nadleno upravno
tijelo iz lanka 105. ovoga Zakona na temelju dokumenata prostornog ureenja i posebnih propisa, odnosno
u skladu s pravilima struke, vodei rauna da se graevna estica utvrdi tako da oblikom i veliinom
omoguava redovitu uporabu graevine. Rjeenje se donosi na temelju odgovarajue posebne geodetske
podloge katastarske estice i izvoda iz katastarskog plana, odnosno njegove preslike, koji se prilau zahtjevu.
2.9. Ureenje graevinskog zemljita

Cilj i obveza ureenja graevinskog zemljita

lanak 122.

(1) Graevinsko zemljite ureuje se u cilju njegovog osposobljavanja za graenje, rekonstrukciju i
koritenje zgrada u skladu s dokumentom prostornog ureenja te s tim u vezi poboljanja uvjeta ivota i rada
u naseljima.
(2) Ureenje graevinskog zemljita, sukladno ovom Zakonu, obveza je jedinica lokalne samouprave.

Radnje i radovi ureenja graevinskog zemljita

lanak 123.

Ureenje graevinskog zemljita obuhvaa sljedee radnje i radove:
osiguranje sredstava za ureenje graevinskog zemljita u proraunu jedinice lokalne samouprave i iz
drugih izvora,
pribavljanje projekata i druge dokumentacije, rjeavanje imovinskopravnih odnosa u skladu s ovim
Zakonom i posebnim zakonom i ishoenje akata potrebnih za provedbu radova u svrhu ureenja
graevinskog zemljita,
graenje u svrhu proirenja i/ili poboljanja komunalne i druge infrastrukture sukladno posebnim
propisima, ako ovim Zakonom nije odreeno drukije,
38 od 99 27.5.2014. 10:44
sanaciju terena (odvodnjavanje, izravnavanje, osiguranje zemljita i sl.),
poticanje i organizaciju suradnje u svrhu koordinacije gradnje pravnih osoba s javnim ovlastima i drugih
subjekata u ijem je djelokrugu prema posebnim propisima graenje graevina prometne, elektroopskrbne i
telekomunikacijske infrastrukture te zdravstvenih, obrazovnih, upravnih i drugih javnih graevina potrebnih
za ivot i rad u jedinici lokalne samouprave.
Redoslijed ureenja graevinskog zemljita

lanak 124.

(1) Prilikom ureenja pojedinih dijelova graevinskog zemljita ili graenja pojedinih graevina s tim u vezi
mora se voditi rauna o redoslijedu ureenja tako da se omogui trenutana i konana usklaenost i
funkcionalna povezanost tih dijelova.
(2) Nove graevine i ureaji komunalne infrastrukture ili njihovi novi dijelovi te druge infrastrukturne
graevine ne mogu se prikljuivati na postojee graevine i ureaje komunalne infrastrukture, odnosno
druge infrastrukturne graevine koje kapacitetom ili drugim obiljejima ne udovoljavaju novim graevinama
i ureajima odnosno njihovim dijelovima.

Mogunost graenja u graevinskom podruju

lanak 125.

(1) Lokacijska dozvola, rjeenje o uvjetima graenja i rjeenje o izvedenom stanju na dijelu graevinskog
podruja za koji je prema ovom Zakonu propisana obveza donoenja urbanistikog plana ureenja ili
detaljnog plana ureenja moe se izdati samo na temelju tog plana.
(2) Lokacijska dozvola, rjeenje o uvjetima graenja, rjeenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja
za zgrade na dijelu graevinskog podruja iz stavka 1. ovoga lanka, moe se izdati samo za graenje na
ureenoj graevnoj estici (pristup s prometne povrine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj
parkiralinih mjesta) u skladu s urbanistikim planom ureenja, odnosno detaljnim planom ureenja ili ije je
ureenje zapoeto na temelju programa gradnje graevina i ureaja komunalne infrastrukture prema
posebnom zakonu na nain da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom.
(3) Stavak 1. i 2. ovoga lanka ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole i rjeenja o uvjetima graenja za
graenje zamjenskih graevina i za rekonstrukciju postojeih graevina.

lanak 126.

(1) Lokacijska dozvola, rjeenje o uvjetima graenja, rjeenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja
za zgrade na dijelu graevinskog podruja za koji ovim Zakonom nije propisana obveza donoenja
urbanistikog plana ureenja ili detaljnog plana ureenja, moe se izdati samo za graenje na ureenoj
graevnoj estici (pristup s prometne povrine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkiralinih mjesta)
u skladu s prostornim planom na temelju kojega se izdaje dozvola odnosno rjeenje ili ije je ureenje
zapoeto na temelju programa gradnje graevina i ureaja komunalne infrastrukture prema posebnom
zakonu na nain da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom.
(2) Stavak 1. ovoga lanka ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole i rjeenja o uvjetima graenja za
graenje zamjenskih graevina i za rekonstrukciju postojeih graevina.

Zabrana izdavanja dozvola i drugih akata

lanak 127.

(1) U svrhu izrade urbanistikog plana ureenja ili detaljnog plana ureenja, ija je obveza izrade propisana
prostornim planom ireg podruja, predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave moe odlukom o izradi
na podruju obuhvata tog plana zabraniti izdavanje lokacijske dozvole i rjeenja o uvjetima graenja za
graenje novih i/ili rekonstrukciju postojeih graevina te rjeenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenog
stanja do donoenja tog plana, ali ne due od dvije godine od dana stupanja na snagu odluke.
(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga lanka moe se produiti za najvie godinu dana i nakon toga se vie ne moe
39 od 99 27.5.2014. 10:44
propisati pet godina.
(3) Zabrana iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje
Ministarstvo.
Obveza prodaje zemljita

lanak 128.

(1) Drava te jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave dune su na zahtjev vlasnika zemljita,
odnosno graevine po trinoj cijeni prodati bez provedbe javnog natjeaja:
dio neizgraenog zemljita potrebnog za formiranje neizgraene graevne estice u skladu s detaljnim
planom ureenja, ako taj dio ne prelazi 20% povrine planirane graevne estice,
dio zemljita potrebnog za formiranje izgraene graevne estice u skladu s detaljnim planom ureenja,
zemljite koje ini graevnu esticu graevine za stalno stanovanje izgraene bez graevne dozvole ili
drugog odgovarajueg akta, ako je graevina izgraena u skladu s prostornim planom i ako se vlasnik
graevine obvee da e ishoditi rjeenje o uvjetima graenja, odnosno drugi odgovarajui akt u roku od
godine dana od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora za ovo zemljite.
(2) Neispunjenje obveze iz stavka 1. podstavka 3. ovoga lanka razlog je za ponitenje kupoprodajnog
ugovora.

Predaja zemljita u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave

lanak 129.

(1) Vlasnik neizgraenog zemljita na kojemu je detaljnim planom ureenja ili urbanistikim planom
ureenja planirano graenje graevina i ureaja komunalne ili druge infrastrukture ili druga graevina javne
namjene koje ne moe biti vlasnik, moe ovo zemljite predati u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave.
(2) Na nain iz stavka 1. ovoga lanka moe postupiti i vlasnik neizgraenog zemljita na kojemu ne moe
graditi jer se ne moe formirati graevna estica u skladu s detaljnim planom ureenja.

lanak 130.

(1) Vlasnik graevinskog zemljita unutar granica graevinskog podruja duan je prije dobivanja lokacijske
dozvole odnosno rjeenja o uvjetima graenja, predati jedinici lokalne samouprave dio tog zemljita koje je
dokumentom prostornog ureenja odreeno za graenje graevina ili ureaja komunalne infrastrukture koji
slui njegovoj graevnoj estici ili graevini koja e se izgraditi na toj estici.
(2) Vlasnik graevinskog zemljita unutar granica graevinskog podruja duan je prije dobivanja lokacijske
dozvole, odnosno rjeenja o uvjetima graenja s jedinicom lokalne samouprave ili drugom ovlatenom
osobom sklopiti ugovor o osnivanju slunosti provoza i/ili prolaza ili druge slunosti na svojoj graevnoj
estici ili graevini koja e na njoj biti izgraena za korist graevine ili ureaja komunalne infrastrukture
kada je to prema prostornom planu potrebno.
lanak 131.

(1) Za predano zemljite iz lanka 129., odnosno osnovanu slunost odnosno iz lanka 130. ovoga Zakona
vlasniku pripada naknada u visini trine vrijednosti predanog zemljita u vrijeme predaje, odnosno u iznosu
za koji je umanjena vrijednost nekretnine uslijed osnivanja slunosti.
(2) Naknadu iz stavka 1. ovoga lanka duna je isplatiti jedinica lokalne samouprave, odnosno osoba s
kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku od dvije godine od dana predaje zemljita, odnosno sklapanja
ugovora.

lanak 132.

(1) Zemljite iz lanka 129. i lanka 130. ovoga Zakona vlasnik predaje izjavom koju daje na zapisnik uredu
dravne uprave u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu.
(2) Ured dravne uprave u upaniji duan je pozvati jedinicu lokalne samouprave da prisustvuje davanju
40 od 99 27.5.2014. 10:44
izjave iz stavka 1. ovoga lanka najmanje etrnaest dana prije davanja izjave.
(3) Ured dravne uprave u upaniji duan je izjavu iz stavka 1. ovoga lanka u tri primjerka uruiti
zastupniku jedinice lokalne samouprave, odnosno bez odlaganja dostaviti jedinici lokalne samouprave u ije
je vlasnitvo predano zemljite.
(4) Ured dravne uprave, odnosno Grad Zagreb na prijedlog vlasnika zakazuje raspravu u svrhu
sporazumnog utvrivanja naknade za predmetno zemljite.
(5) Ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu naknade nadleni sud e ovu
naknadu na zahtjev vlasnika odrediti u izvanparninom postupku.

Pravo prvokupa

lanak 133.

(1) Vlada, predstavniko tijelo upanije, Grada Zagreba, velikog grada, grada i opine (u daljnjem tekstu:
nositelj prava prvokupa) moe odlukom odrediti podruje na kojemu ima pravo prvokupa nekretnina
potrebnih za graenje graevina iz lanka 123. podstavka 5. ovoga Zakona.
(2) Podruje iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se na katastarskoj ili odgovarajuoj posebnoj geodetskoj
podlozi, tako da je nedvojbeno na koje se nekretnine odnosi pravo prvokupa.
(3) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka objavljuje se u Narodnim novinama, odnosno slubenom glasilu
upanije, Grada Zagreba, velikog grada, grada i opine.
(4) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se nadlenom zemljinoknjinom sudu i nadlenom
podrunom uredu za katastar dravne geodetske uprave odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske
poslove Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: katastarski ured).
lanak 134.

(1) Vlasnik nekretnine na podruju na kojemu postoji pravo prvokupa koji namjerava prodati ovu nekretninu
duan je putem javnog biljenika istu ponuditi na prodaju nositelju prava prvokupa i priopiti mu cijenu i
uvjete prodaje.
(2) Ako nositelj prava prvokupa kojemu je stavljena ponuda ne izjavi u roku od ezdeset dana od dana
priopenja ponude da prihvaa ponudu, vlasnik nekretnine moe istu prodati drugom, ali samo pod istim
uvjetima ili za viu cijenu.
(3) Kada se prema uvjetima prodaje cijena treba u cijelosti ili djelomice isplatiti u novcu, izjava o
prihvaanju ponude moe imati uinak samo ako nositelj prava prvokupa kome je stavljena ponuda vlasniku
nekretnine ili kod javnog biljenika, odnosno nadlenog suda deponira cijeli iznos koji se prema ponudi treba
isplatiti u novcu.

lanak 135.

(1) Sklapanje ugovora o kupoprodaji nekretnine protivno lanku 134. ovoga Zakona razlog je za ponitenje
tog ugovora.
(2) Tuba za ponitenje ugovora iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se podnijeti nakon proteka tri godine od
dana njegova sklapanja.
Ugovor o financiranju ureenja graevinskog zemljita

lanak 136.

(1) Trokove ili dio trokova potrebnih za izradu urbanistikog plana ureenja ili detaljnog plana ureenja te
za ureenje graevinskog zemljita moe snositi vlasnik zemljita kojem to ureenje koristi ili druga
zainteresirana osoba koja s jedinicom lokalne samouprave sklopi ugovor o financiranju ureenja
graevinskog zemljita.
(2) Ugovor o financiranju ureenja graevinskog zemljita sklapa se u pisanoj formi, a ovisno o svom
predmetu, sadri osobito:
naziv odnosno ime i adresu stranaka,
naziv i obuhvat prostornog plana ija se izrada financira i osnovne smjernice za njegovu izradu znaajne za
41 od 99 27.5.2014. 10:44
obje stranke,
obvezu jedinice lokalne samouprave da donese prostorni plan,
vrstu i opseg radnji i radova na ureenju zemljita koje se obvezuje izvriti jedinica lokalne samouprave, te
rok za njihovo izvrenje,
iznos, nain i rok plaanja trokova ureenja zemljita koji se obvezuju platiti vlasnik zemljita, odnosno
zainteresirana osoba.
(3) Sklapanje ugovora o ureenju graevinskog zemljita ne iskljuuje primjenu posebnih propisa o javnoj
nabavi.
(4) Ugovor o ureenju graevinskog zemljita objavljuje se u slubenom glasilu jedinice lokalne samouprave.
2.10. Urbana komasacija

2.10.1. Ope odredbe o urbanoj komasaciji

Svrha urbane komasacije

lanak 137.

(1) Urbana komasacija (u daljnjem tekstu: komasacija) provodi se radi preoblikovanja estica graevinskog
zemljita u podruju komasacije u graevne estice, uz istodobno sreivanje vlasnikih i drugih stvarno-
pravnih odnosa na tom zemljitu, tako da se vlasnicima nekretnina, ije se estice zbog svoje povrine,
oblika, poloaja, neodgovarajueg pristupa na javnu povrinu i/ili drugih razloga nisu mogle bez komasacije
racionalno urediti i koristiti, te jedinici lokalne samouprave omogui graenje, uporaba, odnosno ureenje
graevinskog zemljita u skladu s detaljnim planom ureenja.
(2) Provedba postupka komasacije od interesa je za Republiku Hrvatsku.

Podruje komasacije

lanak 138.

(1) Provedba postupka komasacije i podruje komasacije odreuje se prostornim planom ureenja opine ili
grada ili urbanistikim planom ureenja.
(2) Podruje komasacije je obuhvat detaljnog plana ureenja u skladu s kojim se komasacija provodi.

Predmet komasacije

lanak 139.

(1) Predmet komasacije su sva zemljita na podruju komasacije osim:
graevnih estica izgraenih u skladu s vaeim detaljnim planom ureenja,
neizgraenih estica koje imaju oblik i povrinu odreenu vaeim detaljnim planom ureenja,
izgraenih estica koje se promjenom oblika i povrine mogu uskladiti s vaeim detaljnim planom
ureenja i
estica na kojima su izgraene graevine bez graevinske dozvole odnosno drugog odgovarajueg akta u
skladu s detaljnim planom ureenja koje se promjenom oblika i povrine mogu uskladiti s tim planom.
(2) Dio izgraene estice iz stavka 1. podstavka 3. ovoga lanka koji prema vaeem detaljnom planu
ureenja ne ini graevnu esticu, predmet je komasacije.
Graevine i trajni nasadi

lanak 140.

(1) Graevine i trajni nasadi koji se nalaze na zemljitu koje je predmet komasacije i koje je potrebno
ukloniti radi provedbe detaljnog plana ureenja izvlauju se u korist jedinice lokalne samouprave.
(2) Izvlatenje iz stavka 1. ovoga lanka provodi se u postupku komasacije na nain propisan posebnim
zakonom kojim se ureuje izvlatenje.
42 od 99 27.5.2014. 10:44
(3) Vlasniku graevina i trajnih nasada izvlatenih u postupku komasacije pripada naknada i druga prava
propisana posebnim zakonom kojim se ureuje izvlatenje.

Utvrivanje stanja

lanak 141.

(1) Za potrebe provedbe postupka komasacije utvruje se stanje zemljita koje je predmet komasacije te
graevina i trajnih nasada iz lanka 140. stavka 1. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: nekretnine) glede
vlasnitva, drugih stvarnih prava i posjeda, te u pogledu njihova oblika, veliine i izgraenosti.
(2) U pogledu vlasnitva nekretnina i drugih stvarnih prava, te njihovog oblika, veliine i izgraenosti uzima
se kao mjerodavno stanje u zemljinim knjigama.
(3) Ako se stvarno stanje glede vlasnitva i drugih stvarnih prava nekretnina te njihova oblika, veliine i
izgraenosti ne podudara sa stanjem u zemljinim knjigama, uzet e se kao mjerodavno stvarno stanje.
lanak 142.

(1) Sporove o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima nekretnina te o njihovom obliku, veliini i
izgraenosti kao i druge postupke nune za provedbu postupaka komasacije, osim postupaka ija je
provedba u nadlenosti graevinske i urbanistike inspekcije, rjeava tijelo nadleno za provedbu komasacije
kao prethodno pitanje.
(2) Mjere zabrane raspolaganja nekretninama koje su predmet postupaka komasacije ili pojedinih radnji u
tom postupku donesene od tijela dravne vlasti ne spreavaju provedbu postupka komasacije.
(3) Utvrivanjem stvarnog stanja vlasnitva i drugih stvarnih prava na nekretninama u smislu lanka 141.
ovoga Zakona te rjeavanjem prethodnih pitanja iz stavka 1. ovoga lanka ne dira se u prava treih osoba na
te nekretnine niti na mogunost ureivanja ovih pitanja pred inae nadlenim tijelima dravne vlasti nakon
pravomonog okonanja postupka komasacije.
Stranke i sudionici komasacije

lanak 143.

(1) Stranke u postupku komasacije su sudionici komasacije, vlasnik izgraene estice kojem se dodjeljuje dio
zemljita potreban za formiranje graevne estice u skladu s detaljnim planom ureenja i posjednici
zemljita, koje je predmet komasacije, te graevina i trajnih nasada na tom zemljitu.
(2) Sudionici komasacije su vlasnici, nositelji drugih stvarnih prava, te nositelji obveznih prava koja su
osnova za stjecanje vlasnitva i drugih stvarnih prava, na zemljitu koje je predmet komasacije, te
graevinama i trajnim nasadima na tom zemljitu i jedinica lokalne samouprave na iji se zahtjev provodi
komasacija (u daljnjem tekstu: jedinica lokalne samouprave).
Trokovi postupka komasacije

lanak 144.

(1) Trokove pripreme postupka komasacije ine trokovi izrade odnosno pribavljanja procjene, isprava i
dokumenata koji se prilau uz zahtjev za pokretanje postupka komasacije.
(2) Trokove geodetskih radova u komasaciji ine trokovi rada osobe ovlatene za obavljanje poslova
dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu na poslovima iz lanka 141. stavka 1., lanka
154. stavka 3. podstavka 2., lanka 158. stavka 3., lanka 160. stavka 4. i lanka 175. stavka 2. ovoga
Zakona.
(3) Trokove pripreme postupka komasacije i geodetskih radova u komasaciji snosi jedinica lokalne
samouprave.
(4) Trokove provedbe postupka komasacije ine trokovi za naknade i pologe koje prema ovom Zakonu
jedinica lokalne samouprave plaa strankama u postupku komasacije i drugim osobama u vezi s tim
postupkom umanjeni za iznos naknada koje jedinici lokalne samouprave plaaju stranke u postupku
komasacije i drugi trokovi nastali u postupku komasacije.
43 od 99 27.5.2014. 10:44
(5) Naknadne trokove postupka komasacije ine trokovi za naknade koje prema ovom Zakonu jedinica
lokalne samouprave plaa sudionicima komasacije i drugim osobama na temelju odluke suda iz lanka 186.
stavka 2. ovoga Zakona.
(6) Trokove provedbe postupka komasacije i naknadne trokove postupka komasacije snosi:
jedinica lokalne samouprave i sudionik komasacije, razmjerno povrini graevnih i drugih estica koje im
se dodjeljuju u vlasnitvo u tom postupku,
sudionik komasacije kojem se ne dodjeljuje graevna estica, razmjerno povrini zemljita za koje mu
prema ovom Zakonu pripada naknada u novcu,
vlasnik izgraene estice kojem se dodjeljuje dio zemljita potreban za formiranje graevne estice u
skladu s detaljnim planom ureenja razmjerno povrini zemljita koje mu se dodjeljuje.
lanak 145.

Obvezu, iznos i nain plaanja naknadnih trokova postupka komasacije strankama u tom postupku, ako
takvi postoje, odreuje komasacijsko povjerenstvo posebnim rjeenjem.
lanak 146.

Na radnje i akte, odnosno promet i naknade u postupku komasacije ne plaaju se upravne pristojbe, odnosno
porezi.
Povraaj u prijanje stanje i obnova postupka

lanak 147.

Povraaj u prijanje stanje i obnova postupka u postupku komasacije nisu doputeni.

2.10.2. Komasacijska povjerenstva

Komasacijsko povjerenstvo upanije, Grada Zagreba i velikog grada

lanak 148.

(1) Komasacijsko povjerenstvo za svoje podruje osniva predstavniko tijelo upanije, Grada Zagreba,
odnosno velikog grada.
(2) Komasacijsko povjerenstvo radi do opoziva.
(3) Komasacijsko povjerenstvo ima predsjednika i etiri lana. Predsjednik i lanovi povjerenstva imaju
zamjenike koji ih zamjenjuju u sluaju njihove sprijeenosti.
(4) Predsjednika i lanove komasacijskog povjerenstva te njihove zamjenike imenuje i razrjeava
predstavniko tijelo upanije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada. Predsjednik i njegov zamjenik imenuju
se iz reda slubenika upanije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada koji su diplomirani pravnici. Jedan
lan i njegov zamjenik imenuju se iz reda slubenika upanije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada koji su
diplomirani inenjeri arhitekture. Po jedan lan i njegov zamjenik imenuju se iz reda sudaca upanijskog
suda koji imaju radnog iskustva u graansko-pravnim odnosima, iz reda slubenika katastarskog ureda koji je
diplomirani inenjer geodezije i reda lanova opinskog vijea, gradskog vijea odnosno predstavnika
Gradske skuptine Grada Zagreba na ijem se podruju provodi komasacija.

lanak 149.

(1) Komasacijsko povjerenstvo upanije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada za koje je osnovano provodi
postupak komasacije i odluuje o zahtjevu za komasaciju.
(2) Komasacijsko povjerenstvo radi na sjednici na kojoj su prisutni svi lanovi, odnosno njihovi zamjenici, a
odluuje veinom glasova.
(3) Sjednicu komasacijskog povjerenstva vodi i nacrte odluka koje donosi povjerenstvo priprema, te iste u
ime povjerenstva potpisuje predsjednik povjerenstva, odnosno njegov zamjenik.
(4) Administrativno-tehnike poslove komasacijskog povjerenstva obavlja upanija Grad Zagreb, odnosno
44 od 99 27.5.2014. 10:44
veliki grad.

lanak 150.

(1) Predsjedniku i lanovima komasacijskog povjerenstva, odnosno njihovim zamjenicima pripada naknada
za rad u povjerenstvu u iznosu kojeg odlukom odredi Vlada.
(2) Iznos iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se s obzirom na broj sjednica komasacijskog povjerenstva i broj
stranaka koji sudjeluju u postupku komasacije.
(3) Trokove rada komasacijskog povjerenstva snosi upanija, Grad Zagreb, odnosno veliki grad.

Dravno komasacijsko povjerenstvo

lanak 151.

(1) Dravno komasacijsko povjerenstvo osniva Vlada.
(2) Dravno komasacijsko povjerenstvo radi do opoziva.
(3) Vlada moe prema potrebi osnovati vie dravnih komasacijskih povjerenstava.
(4) Dravno komasacijsko povjerenstvo ima predsjednika i etiri lana. Predsjednik i lanovi imaju
zamjenike koji ih zamjenjuju u sluaju njihove sprijeenosti.
(5) Predsjednika i lanove dravnog komasacijskog povjerenstva te njihove zamjenike imenuje i razrjeava
Vlada na prijedlog ministra. Predsjednik i njegov zamjenik imenuju se iz reda slubenika Ministarstva koji su
diplomirani pravnici. Jedan lan i njegov zamjenik imenuje se iz reda slubenika Ministarstva koji su
diplomirani inenjeri arhitekture koji rade na poslovima prostornog ureenja. Po jedan lan i njegov
zamjenik imenuju se iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji imaju radnog iskustva u
graanskopravnim odnosima, iz reda slubenika Sredinjeg ureda Dravne geodetske uprave koji je
diplomirani inenjer geodezije i reda lanova predstavnikog tijela upanije, Grada Zagreba, odnosno velikog
grada na ijem se podruju provodi komasacija.

lanak 152.

(1) Dravno komasacijsko povjerenstvo odluuje o albama protiv rjeenja o komasaciji i drugih akata u vezi
s postupkom komasacije.
(2) Dravno komasacijsko povjerenstvo radi na sjednici na kojoj su prisutni svi lanovi, odnosno njihovi
zamjenici, a odluuje veinom glasova.
(3) Sjednicu dravnog komasacijskoga povjerenstva vodi i nacrte odluka koje donosi povjerenstvo priprema,
te iste u ime povjerenstva potpisuje predsjednik povjerenstva, odnosno njegov zamjenik.
(4) Administrativno-tehnike poslove dravnoga komasacijskog povjerenstva obavlja Ministarstvo.

lanak 153.

(1) Predsjedniku i lanovima dravnoga komasacijskog povjerenstva odnosno njihovim zamjenicima pripada
naknada za rad u povjerenstvu u iznosu kojeg odlukom odredi Vlada.
(2) Trokove rada dravnoga komasacijskog povjerenstva snosi Ministarstvo.

2.10.3. Postupak komasacije

Zahtjev za pokretanje postupka

lanak 154.

(1) Postupak komasacije pokree se na zahtjev jedinice lokalne samouprave.
(2) Zahtjev se podnosi komasacijskom povjerenstvu, putem tijela koje obavlja administrativno tehnike
poslove povjerenstva, na ijem se podruju nalaze nekretnine za koje se trai komasacija.
(3) Zahtjevu za pokretanje komasacije jedinica lokalne samouprave prilae:
detaljni plan ureenja,
parcelacijski elaborat za formiranje graevnih i drugih estica na podruju komasacije s propisanim
45 od 99 27.5.2014. 10:44
potvrdama nadlenih tijela dravne uprave,
potpune izvatke iz zemljinih knjiga i posjedovne listove za zemljite koje je predmet komasacije i/ili
pojedinih radnji u tom postupku, druge dokumente i podatke znaajne za utvrivanje vlasnitva tog
zemljita, te graevina i trajnih nasada na tom zemljitu kojima raspolae (neprovedene odluke tijela dravne
vlasti, kupoprodajne ugovore, podatke o promjeni adresa vlasnika i posjednika i sl.),
popis i struni opis graevina i trajnih nasada koje je potrebno ukloniti radi provedbe komasacije s
oznakom zemljita na kojem se nalaze i izgraenih estica koje se promjenom oblika i povrine usklauju s
detaljnim planom ureenja,
procjenu trokova provedbe komasacije.
(4) Osim dokumenata iz stavka 3. ovoga lanka podnositelj zahtjeva duan je na traenje komasacijskog
povjerenstva, prije i nakon donoenja zakljuka o pokretanju postupka komasacije, dostaviti i druge
dokumente i podatke potrebne za provedbu postupka komasacije.

Zakljuak o provedbi postupka komasacije

lanak 155.

(1) Kada su ispunjene sve formalne pretpostavke za postupanje po zahtjevu za komasaciju, te kada su uz
zahtjev priloeni svi propisani i za provedbu komasacije potrebni dokumenti i podaci, komasacijsko
povjerenstvo donosi zakljuak o provedbi postupka komasacije.
(2) Ako nisu ispunjene sve formalne pretpostavke za postupanje po zahtjevu za komasaciju, odnosno ako uz
zahtjev nisu priloeni svi propisani i za provedbu komasacije potrebni dokumenti i podaci, komasacijsko
povjerenstvo e podnositelja zahtjeva zakljukom pozvati da u odreenom roku uredi, odnosno dopuni svoj
zahtjev.
(3) Ako podnositelj zahtjeva ne uredi, odnosno ne dopuni svoj zahtjev sukladno zakljuku iz stavka 2. ovoga
lanka, komasacijsko povjerenstvo e rjeenjem odbaciti zahtjev za komasaciju.
(4) Zakljuak iz stavka 1. ovoga lanka, uz ostalo, obvezno sadri oznaku nekretnina koje su predmet
komasacije i pojedinih radnji u tom postupku, a dostavlja se katastarskom uredu i nadlenom
zemljinoknjinom sudu, svim strankama javnim priopenjem u dnevnom tisku i objavom na web stranici
jedinice lokalne samouprave, te se izlae najmanje petnaest dana na oglasnoj ploi nadlenog tijela upanije
odnosno velikog grada i mjesnih odbora odnosno gradskih etvrti na ijem se podruju provodi komasacija.
lanak 156.

(1) Na temelju zakljuka o provedbi postupka komasacije zemljinoknjini sud u zemljinim knjigama po
slubenoj dunosti provodi zabiljebu voenja postupka komasacije.
(2) Od dostave zakljuka o provedbi postupka komasacije nadlenom zemljinoknjinom sudu, odnosno
katastarskom uredu pa do pravomonog okonanja tog postupka, promjene podataka u katastarskom
operatu, prodaja nekretnina koje su predmet tog postupka ili pojedinih radnji u tom postupku, promjena
vlasnitva tih nekretnina na drugi nain te osnivanje i prijenos drugih stvarnih prava na tim nekretninama,
doputena je samo uz prethodnu suglasnost komasacijskog povjerenstva.
(3) Pravni poslovi sklopljeni protivno stavku 2. ovoga lanka su nitetni.

Utvrivanje trine vrijednosti zemljita

lanak 157.

(1) Trina vrijednost zemljita je vrijednost zemljita izraena u cijeni koja se za komasirano zemljite na
podruju komasacije ili slinom susjednom podruju moe postii na tritu i koja ovisi o odnosu ponude i
potranje.
(2) Namjena pojedinog zemljita koje je predmet komasacije odreena detaljnim planom ureenja ne moe
biti od utjecaja na utvrivanje iznosa trine vrijednosti zemljita u svrhu isplate naknade u novcu prema
ovom Zakonu.
(3) Prilikom utvrivanja trine vrijednosti zemljita u svrhu odreivanja naknade u novcu odreene ovim
Zakonom uzimaju se u obzir podaci Ministarstva financija o trinoj vrijednosti zemljita na podruju
komasacije ili slinom susjednom podruju i trina vrijednost zemljita navedena u procjeni trokova
46 od 99 27.5.2014. 10:44
provedbe komasacije, ali tijelo koje utvruje trinu vrijednost zemljita nije vezano tim podacima i
procjenom.

Oitovanje stranaka i utvrivanje stvarnog stanja nekretnina

lanak 158.

(1) U svrhu utvrivanja stvarnog stanja nekretnina u pogledu njihova vlasnika, drugih stvarnih prava, oblika,
veliine i izgraenosti te radi pruanja mogunosti strankama da se izjasne o injenicama i okolnostima koje
su od vanosti za donoenje rjeenja, sve stranke pozivaju se na oitovanje osobno i javnim priopenjem na
nain propisan lankom 171. stavkom 2. ovoga Zakona.
(2) Prilikom oitovanja strankama se obvezno objanjava svrha i pravne posljedice komasacije, predoavaju
svi dokumenti koji se nalaze u spisu predmeta, a posebno parcelacijski elaborat, te ih se obvezno upozorava
da e za zemljite, koje je predmet komasacije, dobiti naknadu u novcu prema trinoj vrijednosti ako ne
zatrae dodjelu graevne estice.
(3) Ako je za utvrivanje stvarnog stanja nekretnina glede njihova oblika, veliine i izgraenosti potrebno
struno znanje geodetske struke dokazi se izvode uz pomo osobe ovlatene za obavljanje poslova dravne
izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu.

Dodjeljivanje graevnih i drugih estica

lanak 159.

Graevne i druge estice formirane od zemljita koje je predmet komasacije odreene detaljnim planom
ureenja za graenje i ureenje graevina i ureaja komunalne infrastrukture i estice odreene za graenje
elektrine i telekomunikacijske infrastrukture, te zdravstvenih, obrazovnih, upravnih i drugih javnih
graevina potrebnih za obavljanje poslova iz djelokruga jedinice lokalne samouprave i tijela dravne vlasti,
te dijelovi zemljita potrebni za formiranje graevnih estica na kojima su izgraene ove graevine, ureaji i
zgrade (u daljnjem tekstu: estice za javnu namjenu), dodjeljuju se u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave.

lanak 160.

(1) Graevne estice formirane od zemljita koje je predmet komasacije, a koje detaljnim planom ureenja
nisu odreene za javnu namjenu, dodjeljuju se u vlasnitvo sudionicima komasacije koji su to zatraili
prilikom oitovanja na nain i pod uvjetima odreenim ovim Zakonom.
(2) Graevna estica ne dodjeljuje se u vlasnitvo sudioniku komasacije ije zemljite koje je predmet
komasacije, razmjerno umanjeno za povrinu koja je bila potrebna za formiranje graevnih estica za javnu
namjenu, ali ne vie od 33 % povrine tog zemljita (u daljnjem tekstu: izdvojena povrina), nema barem
povrinu najmanje graevne estice odreene detaljnim planom ureenja.
(3) Graevne estice iz stavka 1. ovoga lanka, dodjeljuju se tako da:
svaki sudionik komasacije, koji za to ispunjava uvjete i koji je to zatraio, dobije u vlasnitvo barem jednu
graevnu esticu,
sudionik komasacije, koji za to ispunjava uvjete i koji je to zatraio, dobije u vlasnitvo graevnu esticu ili
vie njih koje po svojoj povrini priblino odgovaraju povrini njegovog zemljita koje je predmet komasacije
razmjerno umanjenoj za izdvojenu povrinu,
se sudioniku komasacije po mogunosti dodjeli u vlasnitvo graevna estica na poloaju na kojemu je
ranije imao preteni dio zemljita, to blie tom poloaju ili na to slinijem poloaju,
se, koliko je to mogue, uzimaju u obzir meusobni dogovori sudionika komasacije.
(4) Razmjerno umanjenje za izdvojenu povrinu za svakog sudionika komasacije i iznos naknada u novcu
koje se plaaju u postupku komasacije utvruju se na temelju elaborata kojeg izrauje osoba ovlatena za
obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu.

lanak 161.

(1) Ako nema dovoljno graevnih estica za sve sudionike komasacije, koji su to zatraili, prednost u
dodjeljivanju u vlasnitvo graevne estice ima sudionik komasacije ije zemljite, koje je predmet
47 od 99 27.5.2014. 10:44
komasacije, ima veu povrinu.
(2) Graevne estice koje preostanu nakon dodjele sudionicima komasacije u skladu s lankom 160.
stavkom 2. i 3. ovoga Zakona dodjeljuju se u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave.

lanak 162.

(1) Za dodjeljivanje u vlasnitvo graevnih estica, odnosno njihovih dijelova i drugih estica mjerodavno je
stanje nekretnina pojedine stranke utvreno u postupku komasacije.
(2) Ako vlasnik i posjednik zemljita koje je predmet komasacije nije ista osoba, vlasniku e se priznati
pravo vlasnitva na graevnoj estici, a posjednik zemljita e se uvesti u posjed graevne estice.

lanak 163.

(1) Prilikom dodjele u vlasnitvo graevnih estica suvlasnici zemljita i osobe koje zemljite imaju u
zajednikom vlasnitvu (zajedniari) tretiraju se kao jedan sudionik komasacije.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, ako za to postoje uvjeti te ako su s time suglasni svi suvlasnici,
odnosno zajedniari, svaki od njih ili njihove pojedine skupine mogu se tretirati kao zasebni sudionici.

Naknada u novcu

lanak 164.

(1) Za razliku izmeu povrine zemljita koje je predmet komasacije, razmjerno umanjenog za izdvojene
povrine i povrine graevne estice dobivene u vlasnitvo, sudioniku komasacije pripada naknada u novcu
prema trinoj vrijednosti komasiranog zemljita.
(2) Za razliku izmeu povrine graevne estice dobivene u vlasnitvo i zemljita koje je predmet
komasacije, razmjerno umanjenog za izdvojene povrine, sudionik komasacije plaa naknadu u novcu prema
trinoj vrijednosti komasiranog zemljita.
lanak 165.

Sudioniku komasacije koji u postupku komasacije u vlasnitvo ne dobiva graevnu esticu za njegovo
zemljite, koje je predmet komasacije, pripada naknada u novcu prema trinoj vrijednosti komasiranog
zemljita, razmjerno umanjenog za izdvojene povrine.
lanak 166.

(1) Naknadu u novcu koja prema ovom Zakonu pripada sudioniku komasacije ili drugoj osobi plaa jedinica
lokalne samouprave po konanosti rjeenja o komasaciji, odnosno po pravomonosti odluke suda iz lanka
172. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Naknada u novcu koja prema ovom Zakonu pripada sudioniku komasacije umanjuje se za iznos trokova
komasacije koje snosi sudionik komasacije.
(3) Naknada u novcu koju prema ovom Zakonu plaa stranka pripada jedinici lokalne samouprave, a plaa
se najkasnije do donoenja zakljuka o uvoenju sudionika komasacije u posjed dodijeljenih graevnih
estica.

Formiranje izgraenih graevnih estica

lanak 167.

(1) Vlasnicima izgraenih estica koje se promjenom oblika i povrine mogu uskladiti s detaljnim planom
ureenja dodjeljuje se u vlasnitvo dio zemljita potreban za njezino formiranje u skladu s tim planom.
(2) Vlasnicima estica na kojima su izgraene graevine bez graevinske dozvole, odnosno drugoga
odgovarajueg akta u skladu s detaljnim planom ureenja koje se promjenom oblika i povrine mogu
uskladiti s tim planom dodjeljuje se u vlasnitvo dio zemljita potreban za njezino formiranje u skladu s tim
planom.
48 od 99 27.5.2014. 10:44
(3) Vlasnik graevne estice iz stavka 1. i 2. ovoga lanka za dodijeljeni dio zemljita plaa naknadu, prema
trinoj vrijednosti komasiranog zemljita.
Rjeenje o komasaciji

lanak 168.

Rjeenjem o komasaciji odluuje se o izvlatenju graevina i trajnih nasada koji se nalaze na zemljitu koje je
predmet komasacije i drugim prethodnim pitanjima znaajnim za provedbu komasacije, dodjeljivanju
graevnih i drugih estica, dodjeli zemljita potrebnog za formiranje izgraenih graevnih estica,
naknadama koje se plaaju prema ovom Zakonu, te o prelaganju stvarnih prava i tereta na zemljitu koje je
predmet komasacije, a ija svrha nije prestala provedbom komasacije.
lanak 169.

Pravomonou rjeenja o komasaciji prestaje vlasnitvo i druga stvarna prava na zemljitu koje je predmet
komasacije te se stjee vlasnitvo zemljita i druga stvarna prava na tom zemljitu prema tom rjeenju, a
zemljita namijenjena detaljnim planom ureenja opoj uporabi prema tom rjeenju postaju javno dobro u
opoj uporabi u vlasnitvu jedinice lokalne samouprave.
lanak 170.

(1) Stvarna prava i tereti (pravo doivotnog uivanja, pravo graenja, zabrana raspolaganja nekretninom,
hipoteka i sl.) na zemljitu koje je predmet komasacije, a ija svrha nije prestala provedbom komasacije
predloit e se rjeenjem o komasaciji na odgovarajuu graevnu esticu istog vlasnika.
(2) Nositelju stvarnog prava ili tereta na zemljitu koje je predmet komasacije ija svrha nije prestala
provedbom komasacije, a koje se ne moe preloiti jer vlasnik zemljita umjesto graevne estice dobiva
naknadu u novcu ili iz drugog razloga, pripada naknada u novcu prema trinoj vrijednosti tog prava.
(3) Ako je svrha tereta na zemljitu iz stavka 2. ovoga lanka osiguranje trabine, jedinica lokalne
samouprave duna je u svrhu osiguranja te trabine poloiti odgovarajui iznos kod banke na poseban raun.
lanak 171.

(1) Rjeenje o komasaciji objavljuje se u dnevnom tisku te se izlae trideset dana na oglasnoj ploi upanije
odnosno velikog grada i mjesnih odbora, odnosno gradskih etvrti na ijem se podruju provodi komasacija.
(2) Nakon isteka roka za izlaganje rjeenja o komasaciji, svakoj stranci i drugoj osobi na koju se odnosi
rjeenje dostavlja se izvod iz rjeenja o komasaciji koji sadri:
uvod rjeenja,
dio izreke koji se odnosi na stranku,
obrazloenje s posebnim navoenjem zahtjeva i prigovora stranke i razlozima zbog kojih nije uvaen neki
od zahtjeva ili prigovora stranke i
pouku o pravnom lijeku.
lanak 172.

(1) Protiv rjeenja o komasaciji moe se izjaviti alba Dravnom komasacijskom povjerenstvu u roku od
petnaest dana od dana dostave izvoda iz rjeenja o komasaciji.
(2) albom iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se pobijati nain utvrivanja i visine utvrene trine
vrijednosti nekretnine za koju se plaa ili dobiva naknada, odnosno iznos ove naknade, ali nezadovoljna
stranka, odnosno druga osoba moe po konanosti rjeenja o komasaciji zatraiti da sud u izvanparninom
postupku utvrdi iznos trine vrijednosti komasirane nekretnine te iznos naknade u skladu s ovim Zakonom.
(3) U postupku iz stavka 2. ovoga lanka, ovisno o utvrenoj trinoj vrijednosti nekretnine, sud e jedinici
lokalne samouprave, odnosno nezadovoljnoj stranci odrediti plaanje razlike izmeu utvrene trine
vrijednosti nekretnine i dobivene, odnosno plaene naknade na temelju rjeenja o komasaciji s pripadajuom
kamatom od dana pravomonosti sudske odluke.
49 od 99 27.5.2014. 10:44
lanak 173.

(1) Pravomono rjeenje o komasaciji s parcelacijskim elaboratom i dokazima da su plaene naknade u
novcu koje se plaaju prema ovom Zakonu, dostavlja se katastarskom uredu i zemljinoknjinom sudu, koji
su to rjeenje duni hitno, a najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka, provesti u katastarskom
operatu, odnosno zemljinoj knjizi.
(2) Ured i sud iz stavka 1. ovoga lanka duni su u katastarskom operatu odnosno zemljinoj knjizi provesti
upise onako kako je to odreeno rjeenjem bez obzira na ranije upise.
(3) Na zemljitu osobe koja nije platila dunu naknadu u novcu zemljinoknjini sud upisat e po slubenoj
dunosti hipoteku u dunom iznosu za korist jedinice lokalne samouprave.

Izvrenje rjeenja o komasaciji

lanak 174.

Rjeenje o komasaciji izvrava nadleno upravno tijelo upanije, odnosno velikog grada.

lanak 175.

(1) Zakljuak o dozvoli izvrenja rjeenja o komasaciji donosi se po pravomonosti tog rjeenja.
(2) Granice graevnih i drugih estica u izvrenju rjeenja o komasaciji odreuje i obiljeava osoba ovlatena
za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu.
(3) Sudionik komasacije koji nije platio naknadu koju je prema rjeenju o komasaciji duan platiti nee se
uvesti u posjed dodijeljenog zemljita dok ne plati naknadu.

lanak 176.

Ako do uvoenja u posjed plodovi na zemljitu nisu ubrani tijelo koje izvrava rjeenje o komasaciji odredit
e rok do kojega ih prijanji vlasnik, odnosno posjednik moe ubrati.

III. GRADNJA

3.1. Sudionici u gradnji

lanak 177.

Sudionici u gradnji jesu:
investitor,
projektant,
revident,
izvoa,
nadzorni inenjer.
Investitor

lanak 178.

(1) Investitor je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina.
(2) Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja investitor mora
povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim
Zakonom nije drukije odreeno.
(3) Investitor je duan osigurati struni nadzor graenja graevine ako ovim Zakonom nije drukije
odreeno.
(4) Investitor je duan povjeriti projektantu glavnog projekta projektantski nadzor graenja graevine, ako je
takav nadzor predvien glavnim projektom.
(5) Investitor koji je ujedno i izvoa mora struni nadzor graenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava
uvjete za obavljanje strunog nadzora graenja prema posebnom zakonu.
50 od 99 27.5.2014. 10:44
(6) Fizika osoba koja je investitor stambene i stambeno-poslovne zgrade ija graevinska (bruto) povrina
nije vea od 400 m ili jednostavne graevine za svoje potrebe moe jednom u pet godina sama projektirati i
obavljati struni nadzor graenja ako je diplomirani inenjer odgovarajue struke ili inenjer odgovarajue
struke i ima poloeni struni ispit.
Projektant

lanak 179.

(1) Projektant je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni
arhitekt ili ovlateni inenjer.
(2) Projektant je odgovoran da projekti koje izrauje ispunjavaju propisane uvjete, a osobito da je
projektirana graevina usklaena s lokacijskom dozvolom, da ispunjava bitne zahtjeve za graevinu i da je
usklaena s odredbama ovoga Zakona i posebnim propisima.
(3) Projektant ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj graevini.

lanak 180.

(1) Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, za cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata
odgovoran je glavni projektant.
(2) Glavnog projektanta odreuje investitor.
Izvoa

lanak 181.

(1) Izvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini.
(2) Graditi ili izvoditi pojedine radove na graevini moe osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje
djelatnosti graenja prema posebnom zakonu.
lanak 182.

Izvoa je duan graditi u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, potvrenim glavnim projektom, odnosno
graevinskom dozvolom odreenima ovim Zakonom i pri tome:
povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za
izvoenje tih radova, odnosno obavljanje poslova,
radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za graevinu,
ugraivati graevne proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom,
osigurati dokaze o uporabljivosti ugraenih graevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugraene opreme
prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti odreenih dijelova graevine bitnim zahtjevima za graevinu
i od ovlatenih tijela izdane dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole
kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvoenja graevinskih i drugih radova za sve izvedene
dijelove graevine i za radove koji su u tijeku odreena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom,
propisno zbrinuti graevinski otpad nastao tijekom graenja na gradilitu,
sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja graevine.
lanak 183.

(1) Izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi
graenje, odnosno pojedine radove. Inenjer gradilita, odnosno voditelj radova odgovorni su za provedbu
obveza iz lanka 182. ovoga Zakona.
(2) Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor odreuje glavnog izvoaa koji je odgovoran za
meusobno usklaivanje radova i koji imenuje glavnog inenjera gradilita.
(3) Glavni izvoa iz stavka 2. ovoga lanka mora izvoditi najmanje polovicu radova potrebnih za graenje
te graevine.
(4) Glavni inenjer gradilita odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost radova, za meusobnu
51 od 99 27.5.2014. 10:44
usklaenost provedbe obveza iz lanka 182. ovoga Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se
ureuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvoenja radova.
(5) Glavni inenjer gradilita moe biti istodobno i inenjer gradilita jednog od izvoaa, odnosno voditelj
radova za odreenu vrstu radova.
(6) Glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita i voditelj radova mogu biti osobe koja ispunjavaju uvjete za
obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu.

Nadzorni inenjer

lanak 184.

(1) Nadzorni inenjer je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva
ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime investitora struni nadzor graenja ako za to ispunjava
uvjete graenja prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona.
(2) Nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj graevini.

lanak 185.

(1) U provedbi strunog nadzora graenja nadzorni inenjer duan je:
nadzirati graenje tako da bude u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, potvrenim glavnim projektom,
odnosno graevinskom dozvolom, ovim Zakonom i posebnim propisima,
utvrditi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene graevine izraen u
skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, odnosno lokacijskom dozvolom u sluaju graenja graevina iz
lanka 209. stavka 2. i 4. ovoga Zakona,
utvrditi je li iskolenje graevine obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra
nekretnina prema posebnom zakonu,
utvrditi ispunjava li izvoa uvjete za obavljanje djelatnosti graenja propisane posebnim zakonom,
odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete
odreenih dijelova graevine putem ovlatene osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja
isprava i dokaza iz lanka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona za sve izvedene dijelove graevine i za
radove koji su u tijeku u sluajevima kada je ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovoga Zakona,
posebnim propisom ili projektom odreena takva obveza,
bez odlaganja upoznati investitora sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoi tijekom
graenja, a investitora i graevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama,
sastaviti zavrno izvjee o izvedbi graevine.
(2) U provedbi strunog nadzora graenja, kada za to postoji potreba, nadzorni inenjer duan je odrediti
nain na koji e se otkloniti nedostaci odnosno nepravilnosti graenja graevine u sluaju ako:
izvoa ne osigura dokumentaciju iz lanka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona na propisani nain,
dokumentacijom iz lanka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona nije dokazana sukladnost, odnosno
kvaliteta sukladno zahtjevima ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, posebnih propisa
ili glavnog projekta,
izvoa, odnosno odgovorna osoba koja vodi graenje ili pojedine radove ovoga Zakona ne ispunjavaju
uvjete propisane posebnim zakonom,
iskolenje graevine nije obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra
nekretnina prema posebnom zakonu.
(3) Nain otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti iz stavka 2. ovoga lanka upisuje se u graevinski
dnevnik.
lanak 186.

(1) Struni nadzor graenja zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m i zgrade za
obavljanje iskljuivo poljoprivredne djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m provodi
se samo u odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti te utede energije i
toplinske zatite.
(2) Struni nadzor graenja ne provodi se za jednostavne graevine odreene pravilnikom iz lanka 209.
stavka 5. ovoga Zakona.
52 od 99 27.5.2014. 10:44
lanak 187.

(1) Na graevinama na kojima se izvodi vie vrsta radova ili radovi veeg opsega, struni nadzor mora
provoditi vie nadzornih inenjera odgovarajue struke.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka investitor ili osoba koju on odredi duna je imenovati glavnoga
nadzornog inenjera.
(3) Glavni nadzorni inenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora graenja
i duan je o tome sastaviti zavrno izvjee.
(4) Glavni nadzorni inenjer moe biti istodobno i nadzorni inenjer za odreenu vrstu radova.

Revident

lanak 188.

(1) Revident je fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata.
(2) Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata moe se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova
projektiranja u podruju kontrole projekta, koja je diplomirani inenjer s najmanje deset godina radnog
iskustva u projektiranju, koja je projektirala u svojstvu odgovorne osobe graevine osobite inenjerske
sloenosti i koja je na drugi nain unaprijedila tehniku struku u podruju kontrole projekta.
(3) Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata po prethodno pribavljenom miljenju povjerenstva, daje i
oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar.
(4) Detaljnije uvjete u odnosu na radno i struno iskustvo za davanje, produenje vaenja i oduzimanje
ovlatenja za obavljanje kontrole projekata, sredstava, odnosno naina kojima se dokazuje, odnosno
ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta, propisuje ministar pravilnikom.
(5) Iznimno, detaljniji uvjeti iz stavka 4. ovoga lanka za kontrolu bitnog zahtjeva higijene, zdravlja i zatite
okolia, u dijelu zatite okolia za graevine na koje se odnosi obveza utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite
okolia prema posebnom zakonu, odreeni su tim zakonom.
lanak 189.

(1) Revident ne moe obaviti kontrolu projekta u ijoj je izradi u cijelosti ili djelomino sudjelovao ili ako je
taj projekt u cijelosti ili djelomino izraen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.
(2) Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvjee
udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, tehnikih
specifikacija i pravila struke glede kontroliranog svojstva.
(3) Osim odredbe iz stavka 2. ovoga lanka, na revidenta se na odgovarajui nain primjenjuju i odredbe
ovoga Zakona i posebnog zakona o odgovornosti projektanta.
3.2. Projekti

lanak 190.

(1) Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200, glavni projekt u
mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50, a iznimno u drugom primjerenom mjerilu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, izvedbeni projekt infrastrukturnih i industrijskih graevina moe se
izraditi i u drugom mjerilu kojim se osigurava dobra itljivost projekta i odgovarajui prikaz smjetaja
graevine u prostoru.
(3) Projekt ovisno o namjeni i razini razrade, mora sadravati sve propisane dijelove, te mora biti izraen
tako da graevina izgraena u skladu s tim projektom ispunjava bitne zahtjeve i uvjete iz lanka 14. stavka
1. i lanka 106. ovoga Zakona.
Idejni projekt

lanak 191.

53 od 99 27.5.2014. 10:44
(1) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rjeenje o uvjetima graenja ili je sastavni dio lokacijske dozvole
u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata
kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja graevine (idejno-tehniko rjeenje) te
smjetaj graevine na graevnoj estici na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi.
(2) Idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje graevinska dozvola osim
sadraja iz stavka 1. ovoga lanka, ovisno o sloenosti i tehnikoj strukturi graevine, sadri i idejno-
tehniko-tehnoloko rjeenje u skladu s objedinjenim uvjetima zatite okolia te druge nacrte i dokumente
ako su oni znaajni za izradu glavnog projekta.
(3) Idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rjeenjem o uvjetima graenja duan je investitor,
odnosno njegov pravni sljednik trajno uvati.
(4) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rjeenje o uvjetima graenja mora sadravati podatke za obraun
komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima.

Glavni projekt

lanak 192.

(1) Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine i
dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, kao i drugih zahtjeva prema ovom Zakonu i posebnih
propisa te tehnikih specifikacija.
(2) Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom.
(3) U sluaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je duan projektantu
idejnog projekta prije podnoenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta odnosno graevinske dozvole
dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja miljenja o usklaenosti glavnog projekta s idejnim
projektom.
(4) Miljenje iz stavka 3. ovoga lanka u sluaju neusklaenosti idejnog i glavnog projekta, projektant
idejnog projekta duan je dostaviti i nadlenom upravnom tijelu odnosno Ministarstvu koje izdaje potvrdu
glavnog projekta odnosno graevinsku dozvolu, graevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i
inenjera u graditeljstvu.
(5) Glavni projekt zajedno s graevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta duan je
investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno uvati.
lanak 193.

(1) Glavni projekt ovisno o vrsti graevine odnosno radova, sadri:
arhitektonski projekt,
graevinski projekt,
elektrotehniki projekt,
strojarski projekt,
trokovnik projektiranih radova.
(2) Glavni projekt iz stavka 1. ovoga lanka za graevine na koje se odnosi obveza utvrivanja objedinjenih
uvjeta zatite okolia prema posebnim propisima, sadri i tehniko tehnoloko rjeenje.
(3) Ovisno o vrsti graevine glavni projekt sadri i druge vrste projekata (geodetski projekt, projekt
temeljenja, krajobrazni projekt i dr.).
(4) Projekti iz stavka 1. ovoga lanka moraju sadravati i podatke iz elaborata koji su posluili kao podloga
za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe graevine i uvjete za njezino odravanje.
(5) Graevinski projekt iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati i geotehniki projekt za graevine za koje
je potreban dokaz mehanike otpornosti i stabilnosti graevine u dijelu koji se odnosi na meusobno
djelovanje graevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlatenog revidenta.
(6) Elaborati iz stavka 4. ovoga lanka moraju se izraivati u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

lanak 194.

U glavnom projektu projektant moe zahtijevati pregled radova u odreenoj fazi graenja. U tom sluaju
investitor je duan projektantu pravodobno omoguiti pregled radova, a projektant potvruje provedbu
pregleda radova upisom u graevinski dnevnik.
54 od 99 27.5.2014. 10:44
lanak 195.

Za graevine, odnosno za odreene vrste graevina, uvjete za graenje i odravanje te potrebne projekte i
sadraj projekata odreuje odnosno propisuje ministar pravilnikom.
lanak 196.

(1) Za predgotovljene dijelove graevine i opreme koji imaju certifikat o sukladnosti ili za koje je na drugi
propisani nain dokazano da su proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski
projekt), o emu je Ministarstvo izdalo rjeenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu.
(2) Tipski projekt moe biti sastavni dio pojedinog projekta iz lanka 190. stavka 1. ovoga Zakona.

lanak 197.

(1) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je u smislu lanka 179. stavka
2. ovoga Zakona za cijeli projekt.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka odgovarajue se primjenjuje na glavnog projektanta.

Izvedbeni projekt

lanak 198.

(1) Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora
biti izraen u skladu s glavnim projektom.
(2) Na temelju izvedbenog projekta gradi se graevina ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na
temelju ovoga Zakona nije drukije odreeno.
(3) Izvedbeni projekt nije obvezan za graenje zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m,
zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600
m i jednostavnih graevina odreenih pravilnikom iz lanka 209. stavka 5. ovoga Zakona.
(4) Izvedbeni projekt graevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim
radovima (projekt izvedenog stanja) duan je uvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za sve
vrijeme dok graevina postoji.
lanak 199.

(1) U sluaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor je duan projektantu
glavnoga projekta prije poetka graenja, odnosno izvoenja odreenih radova dostaviti izvedbeni projekt ili
njegov dio radi davanja miljenja o usklaenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom.
(2) Miljenje iz stavka 1. ovoga lanka u sluaju neusklaenosti glavnog i izvedbenog projekta, projektant
glavnog projekta duan je dostaviti i Ministarstvu odnosno nadlenom tijelu dravne uprave koje je izdalo
graevinsku dozvolu odnosno potvrdu glavnog projekta, graevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori
arhitekata i inenjera u graditeljstvu.
Opremanje i oznaavanje projekta

lanak 200.

(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava njihovu jedinstvenost s
obzirom na graevinu za koju su izraeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja,
naziv graevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).
(2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrauju se na papiru, drugom odgovarajuem materijalu za pisanje,
odnosno crtanje ili kao elektroniki zapis, tako da je onemoguena promjena njihova sadraja osim u sluaju
i na nain propisan pravilnikom iz lanka 201. ovoga Zakona, kao i kojim je onemoguena zamjena njihovih
sastavnih dijelova.

55 od 99 27.5.2014. 10:44
lanak 201.

Obvezni sadraj i elemente projekta, nain opremanja, uvjete promjene sadraja, oznaavanja projekta,
nain i znaenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i nain razmjene elektronikih zapisa, u
skladu s posebnim propisima, propisuje ministar pravilnikom.
Kontrola projekata

lanak 202.

(1) Kontrola glavnog projekta, ovisno o obiljejima graevine, odnosno radova mora se provesti s obzirom
na:
mehaniku otpornost i stabilnost,
zatitu od buke,
utedu energije i toplinsku zatitu,
higijenu, zdravlje i zatitu okolia, u dijelu zatite okolia prema posebnom zakonu.
(2) Revident je duan nakon to obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvjee i ovjeriti dijelove
projekta na propisani nain.
(3) U izvjeu o obavljenoj kontroli revident moe zahtijevati da:
prije poetka izvoenja odreenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te
radove,
obavi pregled radova u odreenoj fazi graenja.
(4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka investitor je duan revidentu pravodobno omoguiti provedbu
kontrole dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova. Revident potvruje provedbu pregleda radova
upisom u graevinski dnevnik, a po pregledu izvedbenog projekta izrauje dodatak izvjea o kontroli
projekta.

lanak 203.

Sadraj, nain i opseg obavljanja kontrole projekta, nain i znaenje ovjere kontroliranog projekta od strane
revidenta, nain izrauna naknade za obavljenu kontrolu, te popis graevina, odnosno radova za koje je
obvezatna kontrola projekta i nain verifikacije podataka znaajnih za kontrolu tih graevina, odnosno
radova propisuje ministar pravilnikom.
Utvrivanje usklaenosti (nostrifikacija) projekta

lanak 204.

(1) Utvrivanje usklaenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izraenog prema
stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se
provesti neovisno o obiljejima graevine.
(2) Idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na
hrvatski jezik prije nostrifikacije osim u sluaju propisanom pravilnikom iz lanka 206. ovoga Zakona. Uz
prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izvedbeni projekt moe zadrati izvorni tekst na stranom jeziku.
(3) Obveza nostrifikacije projekta ne odnosi se na projekte koji su izraeni prema propisima zemalja lanica
Europske unije u dijelu u kojem su ti propisi usklaeni s hrvatskim propisima.
(4) Neovisno o odredbi stavka 3. ovoga lanka, projekt mora biti preveden na hrvatski jezik.
(5) Popis usklaenih propisa iz stavka 3. ovoga lanka utvruje ministar. Popis se objavljuje u Narodnim
novinama.
lanak 205.

(1) Nostrifikaciju projekta provodi ovlatena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja.
(2) Pravna osoba ovlatena za nostrifikaciju koja obavi nostrifikaciju duna je o tome na propisani nain
sastaviti pisano izvjee, ovjeriti projekt i izdati potvrdu.
(3) U sluaju da projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani ovim Zakonom, pravna osoba
56 od 99 27.5.2014. 10:44
ovlatena za nostrifikaciju moe izraditi te dijelove projekta.
(4) Ovlatenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom miljenju povjerenstva, daje i oduzima ministar.
Povjerenstvo osniva i imenuje ministar.
lanak 206.

Postupak nostrifikacije, sadraj pisanog izvjea i potvrde, sluajeve u kojima dijelovi projekta ne moraju biti
prevedeni, nain i znaenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, nain izrauna naknade za
nostrifikaciju, uvjete glede broja, radnog i strunog iskustva zaposlenika za davanje, produenje vaenja i
oduzimanje ovlatenja pravnoj osobi za nostrifikaciju te sredstva, odnosno nain kojim se dokazuje, odnosno
ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta propisuje ministar pravilnikom.
lanak 207.

Odredbe posebnog zakona koje ureuju odgovornost osobe registrirane za projektiranje na odgovarajui se
nain primjenjuju na pravnu osobu ovlatenu za nostrifikaciju. Odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona
koje ureuju odgovornost projektanta na odgovarajui se nain primjenjuju na ovlatenog arhitekta ili
ovlatenog inenjera koji je sudjelovao u nostrifikaciji projekta.
Usklaivanje idejnog i glavnog projekta s posebnim propisima

lanak 208.

(1) Idejni, odnosno glavni projekt prije podnoenja zahtjeva za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja,
potvrde glavnog projekta, odnosno graevinske dozvole, mora biti usklaen s prostornim planom, odnosno
lokacijskom dozvolom te s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te
posebnih propisa za to je odgovoran projektant.
(2) Nadleno upravno tijelo, ovisno o vrsti graevine, u postupku izdavanja rjeenja o uvjetima graenja
pribavlja od tijela i/ili osoba odreenih posebnim propisima uvjete, suglasnosti ili miljenja (u daljnjem
tekstu: potvrde) o usklaenosti idejnog projekta s posebnim propisima.
(3) Ministarstvo, ovisno o vrsti graevine i na nain propisan ovim Zakonom, u postupku izdavanja
graevinske dozvole pribavlja potvrde tijela i/ili osoba iz stavka 2. ovoga lanka o usklaenosti glavnog
projekta s posebnim propisima.
3.3. Graenje graevina

lanak 209.

(1) Graenju zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m i zgrade za obavljanje iskljuivo
poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m, moe se pristupiti na
temelju pravomonog rjeenja o uvjetima graenja.
(2) Graenju graevina iz lanka 105. stavka 2. ovoga Zakona moe se pristupiti na temelju pravomone
graevinske dozvole.
(3) Rjeenje o uvjetima graenja i graevinska dozvola su upravni akti.
(4) Graenju ostalih graevina moe se pristupiti na temelju potvrenoga glavnog projekta.
(5) Jednostavne graevine i radove ijem se graenju, odnosno izvoenju moe pristupiti bez akta kojim se
odobrava graenje odreuje ministar pravilnikom.
(6) U graenju graevina i izvoenju radova iz stavka 5. ovoga lanka investitor i izvoa duni su se
pridravati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo graenje.
lanak 210.

(1) Investitor moe na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti graenju na temelju konanog rjeenja o
uvjetima graenja i graevinske dozvole.
(2) Ako rjeenje o uvjetima graenja i graevinska dozvola nisu pravomoni, jer je stranka pokrenula
upravni spor, a investitor se zbog toga odlui s graenjem priekati pravomonost rjeenja o uvjetima
57 od 99 27.5.2014. 10:44
graenja, tada investitor od takve stranke ima pravo traiti naknadu obine tete i izmakle koristi, ako se
utvrdi da je ta stranka zlorabila svoje pravo pokretanja upravnog spora.
(3) Upravni spor iz stavka 2. ovoga lanka Upravni sud Republike Hrvatske duan je rijeiti u roku od godine
dana.
(4) Investitor je duan prekinuti graenje graevine nakon donoenja zakljuka kojim se doputa obnova
postupka izdavanja rjeenja o uvjetima graenja odnosno obnova izdavanja graevinske dozvole kojom je
doputeno graenje te graevine.
(5) Zakljukom iz stavka 4. ovoga lanka investitor se ujedno upozorava da je duan prekinuti graenje
graevine.
lanak 211.

(1) Rjeenje o uvjetima graenja izdaje se za graenje cijele graevine.
(2) Graevinska dozvola i potvrda glavnog projekta izdaje se za graenje jedne ili vie cjelovitih graevina
odreenih lokacijskom dozvolom za sloenu graevinu.
(3) Ako je prije graenja graevine potrebno ukloniti prethodno izgraenu graevinu ili njezin dio,
uklanjanje te graevine odreuje se rjeenjem o uvjetima graenja, te potvrdom glavnog projekta, odnosno
graevinskom dozvolom na temelju lokacijske dozvole.
(4) Graenju graevine iz stavka 3. ovoga lanka ne smije se pristupiti ako se prije toga ne ukloni prethodno
izgraena graevina ili njezin dio ije je uklanjanje odreeno.
(5) Odredbe ovoga Zakona koje ureuju izdavanje dozvole za uklanjanje graevine na odgovarajui se nain
primjenjuju na zahtjev i izdavanje akta iz stavka 3. ovoga lanka.
lanak 212.

(1) Nadleno upravno tijelo upanije izdaje rjeenje o uvjetima graenja i potvrdu glavnog projekta za
graevine izvan podruja velikog grada, te za graevine na podruju dviju ili vie jedinica lokalne
samouprave, a nadleno upravno tijelo Grada Zagreba odnosno velikog grada za graevine na svojem
podruju.
(2) Ministarstvo izdaje graevinsku dozvolu za graevine iz lanka 105. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Protiv rjeenja o uvjetima graenja koje je izdalo nadleno upravno tijelo moe se izjaviti alba
Ministarstvu.
(4) Protiv graevinske dozvole koju je izdalo Ministarstvo nije doputena alba, ali se moe pokrenuti
upravni spor.
3.3.1. Rjeenje o uvjetima graenja

lanak 213.

(1) Zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja u pisanom obliku podnosi investitor.
(2) Zahtjevu za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja investitor prilae:
tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi,
posebne uvjete tijela dravne uprave nadlenog za poslove kulturnih dobara za graevinu koja se nalazi u
naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao
kulturnopovijesna cjelina ili je graevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro,
pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izraen prema stranim propisima,
dokaz da ima pravo graditi na zemljitu od kojeg e se formirati graevna estica, odnosno na postojeoj
graevini.
lanak 214.

Dokazom da investitor ima pravo graditi u smislu ovoga Zakona smatra se osobito:
izvadak iz zemljine knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava graenja na
graevnoj estici ili graevini na kojoj se namjerava graditi,
ugovor ili odluka nadlene dravne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasnitva, pravo
graenja ili pravo slunosti,
58 od 99 27.5.2014. 10:44
ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, iji je cilj zajedniko graenje ili rekonstrukcija,
ugovor o koncesiji kojim se stjee pravo graenja,
pisana suglasnost vlasnika postojee graevine u sluaju rekonstrukcije te graevine ako posebnim
zakonom nije drukije odreeno,
pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadanjem vlasniku nekretnine koji je investitor.
lanak 215.

(1) U postupku izdavanja rjeenja o uvjetima graenja utvruje se:
da je idejni projekt izraen u skladu s prostornim planom,
da je idejni projekt izraen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga
da je graevna estica ureena u smislu lanka 125. stavka 2., odnosno lanka 126. stavka 1. ovoga
Zakona,
mjesto i nain prikljuenja na prometnu, komunalnu infrastrukturu i drugu infrastrukturu,
da su zahtjevu za izdavanje rjeenja priloeni dokumenti iz lanka 213. ovoga Zakona.
(2) U svrhu utvrivanja injenica iz stavka 1. podstavka 3. ovoga lanka, nadleno upravno tijelo duno je
prije izdavanja rjeenja o uvjetima graenja provesti oevid na graevnoj estici.
(3) Nadleno upravno tijelo poziva najkasnije u roku od osam dana od dana primitka urednog zahtjeva za
izdavanje rjeenja o uvjetima graenja iz lanka 213. ovoga Zakona, tijela i/ili osobe odreene posebnim
propisima na uvid u idejni projekt radi pribavljanja posebnih uvjeta i potvrda prema posebnim propisima.
Uvidu u idejni projekt obvezno prisustvuje podnositelj zahtjeva i projektant. Na postupak izdavanja rjeenja
o uvjetima graenja na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lanka 109. ovoga Zakona.
(4) Idejni projekt je prilog i sastavni dio rjeenja o uvjetima graenja, to na projektu mora biti naznaeno i
ovjereno potpisom slubenika i peatom nadlenog upravnog tijela koje izdaje rjeenje.
lanak 216.

(1) Prije izdavanja rjeenja o uvjetima graenja, nadleno upravno tijelo duno je stranci pruiti mogunost
uvida u idejni projekt radi izjanjenja (u daljnjem tekstu: uvid).
(2) Stranka u smislu stavka 1. ovoga lanka je investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje rjeenje o
uvjetima graenja i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na
nekretnini koja neposredno granii s nekretninom za koju se izdaje rjeenje te javna ustanova za upravljanje
nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica lokalne samouprave na ijem se podruju nalazi nekretnina.
lanak 217.

(1) Ako u postupku izdavanja rjeenja o uvjetima graenja sudjeluje vie od deset stranaka koje su vlasnici
ili nositelji drugih stvarnih prava na istoj nekretnini, a koje nemaju zajednikog predstavnika ili
punomonika, nadleno upravno tijelo moe zakljukom putem jedne od stranaka, narediti da u roku od
deset dana odrede tko e ih predstavljati ili da postave zajednikog punomonika. Ako stranke ne postupe
po zakljuku, zajednikog predstavnika odredit e nadleno upravno tijelo.
(2) Ako se rjeenje o uvjetima graenja izdaje za graevinu koja neposredno granii s vie od deset
nekretnina nadleno upravno tijelo moe pozvati stranke radi uvida i putem javnog poziva, koji se objavljuje
u dnevnom tisku i/ili na lokalno uobiajeni nain javnog priopavanja, te na oglasnoj ploi, a nadleno
upravno tijelo poziv izlae i na graevnoj estici ili graevini na koju se odnosi zahvat u prostoru.
(3) Javni poziv iz stavka 2. ovoga lanka:
obvezno sadri naziv nadlenog upravnog tijela, ime, odnosno tvrtku investitora, naziv, vrstu i lokaciju
graevine, mjesto i vrijeme na kojemu stranka moe izvriti uvid i dati izjanjenje te obavijest da se pozivu
ne mora odazvati osobno ve putem svojeg opunomoenika i da se rjeenje o uvjetima graenja moe izdati
iako se stranka ne odazove pozivu.
izlae se, odnosno objavljuje, najmanje osam dana prije dana koji je u pozivu odreen za izvrenje uvida,
izlae se na zemljitu od kojeg e se formirati graevna estica, odnosno graevini na vidljivom i
dostupnom mjestu te na nain da bude zatien od vremenskih prilika, o emu slubenik nadlenog upravnog
tijela u spisu predmeta sastavlja slubenu zabiljeku,
smatra se dostavljen danom objave u dnevnom tisku i/ili na drugi lokalno uobiajeni nain javnog
59 od 99 27.5.2014. 10:44
priopavanja, ime je ispunjena dunost nadlenoga upravnog tijela iz lanka 216. stavka 1. ovoga Zakona.
lanak 218.

(1) Osoba koja se odazove pozivu nadlenoga upravnog tijela za uvid duna je dokazati da ima svojstvo
stranke.
(2) Stranci koja se odazvala pozivu za uvid nadleno upravno tijelo moe na njezin zahtjev odrediti rok od
najvie osam dana u kojemu se stranka duna izjasniti o idejnom projektu.
(3) Ako se stranka ne izjasni o idejnom projektu u roku iz stavka 2. ovoga lanka, smatra se da je stranci
pruena mogunost uvida.
(4) Ako se stranka ne moe odazvati pozivu za uvid iz opravdanih razloga, uvid se moe izvriti i naknadno,
ali najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana odreenog pozivom za uvid, u kojem je sluaju stranka
duna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvati pozivu.
(5) Osobi koja ne dokae svojstvo stranke nadleno upravno tijelo uskratit e mogunost uvida o emu e
donijeti zakljuak.
lanak 219.

Ako su ispunjeni propisani uvjeti ovim Zakonom i ako je investitor dostavio dokaz o uplaenom
komunalnom i vodnom doprinosu te graevinskoj pristojbi prema posebnom zakonu, nadleno upravno tijelo
duno je izdati rjeenje o uvjetima graenja u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva.

lanak 220.

(1) Ako nadleno upravno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje rjeenja o uvjetima
graenja, zakljukom e, najkasnije trideset dana od zaprimanja zahtjeva, odrediti investitoru primjereni rok
za ispunjenje tih uvjeta, koji ne moe biti dulji od trideset dana.
(2) Nadleno upravno tijelo odbit e zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja ako investitor ne
ispuni propisane uvjete u roku odreenom zakljukom iz stavka 1. ovoga lanka.

lanak 221.

(1) Rjeenje o uvjetima graenja odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva za njegovo izdavanje dostavlja se:
investitoru s idejnim projektom,
stranci koja se odazvala pozivu nadlenoga upravnog tijela za uvid bez idejnog projekta,
stranci koja se nije odazvala pozivu tijela za uvid izlaganjem na oglasnoj ploi nadlenoga upravnog tijela u
trajanju od osam dana,
graevinskoj inspekciji bez idejnog projekta.
(2) U sluaju dostave iz stavka 1. podstavka 3. ovoga lanka, prvi dan roka za izjavljivanje albe je prvi dan
izlaganja rjeenja na oglasnoj ploi.
(3) Osoba koje se nije odazvala pozivu za uvid ne moe zbog toga traiti obnovu postupka.

lanak 222.

(1) Rjeenje o uvjetima graenja prestaje vaiti ako investitor ne pristupi graenju u roku od dvije godine od
dana pravomonosti rjeenja.
(2) Vaenje rjeenja o uvjetima graenja produuje se na zahtjev investitora jednom za jo dvije godine ako
se nisu promijenili uvjeti utvreni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je
izdano rjeenje.
(3) Nadleno upravno tijelo duno je uvati idejni projekt i rjeenje o uvjetima graenja.

3.3.2. Potvrda glavnog projekta

lanak 223.

(1) Zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta u pisanom obliku podnosi investitor.
60 od 99 27.5.2014. 10:44
(2) Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta investitor prilae:
tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konane lokacijske dozvole,
pisano izvjee o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola projekta potrebna,
pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji, ako je glavni projekt izraen prema stranim propisima,
elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima, te tehnoloke, prometne i druge elaborate, ako su
podaci iz tih elaborata posluili za izradu glavnog projekta,
parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadlenog za dravnu izmjeru i katastar nekretnina i uz potvrdu
nadlenog upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklaenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i
veliinu nove graevne estice,
dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici, odnosno u obuhvatu zahvata na kojem namjerava graditi,
odnosno na postojeoj graevini.
(3) Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se graditi graevina za ije graenje se izdaje potvrda
glavnog projekta, potrebna privremena graevina, uz zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka prilau se tri
primjerka glavnog projekta za tu graevinu i drugi odgovarajui prilozi iz stavka 1. ovoga lanka.

lanak 224.

(1) Dokazom da investitor ima pravo graditi iz lanka 223. stavka 2. podstavka 6. ovoga Zakona smatra se
dokaz iz lanka 214. ovoga Zakona.
(2) Dokazom da investitor ima pravo graditi za nerazvrstane ceste, plinovode, vodovode, odvodnju i
niskonaponske elektrine vodove smatra se i odluka Vlade o utvrivanju interesa Republike Hrvatske ili
poziv na odredbu zakona kojom je odreen interes Republike Hrvatske za graenje graevine za koju je
zatraena potvrda glavnog projekta.

lanak 225.

(1) U postupku izdavanja potvrde glavnog projekta utvruje se:
da je glavni projekt izraen u skladu s lokacijskom dozvolom,
da je glavni projekt izraen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona i drugih propisa,
Zakona,
da su zahtjevu za izdavanje potvrde priloeni dokumenti iz lanka 223. ovoga Zakona.
(2) Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se graditi graevina za iji se glavni projekt izdaje potvrda,
potrebna privremena graevina, u postupku izdavanja potvrde glavnog projekta utvrdit e se da je glavni
projekt za tu graevinu izraen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona i drugih propisa.

lanak 226.

(1) Ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom i ako je investitor dostavio dokaz o uplaenom
komunalnom i vodnom doprinosu te graevinskoj pristojbi prema posebnom zakonu, nadleno upravno tijelo
duno je izdati potvrdu glavnog projekta u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva.
(2) Ako nadleno upravno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje potvrde glavnog
projekta, zakljukom e najkasnije trideset dana od zaprimanja zahtjeva, investitoru odrediti primjereni rok
za ispunjenje tih uvjeta, koji ne moe biti dulji od trideset dana.
(3) Nadleno upravno tijelo odbit e rjeenjem zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta ako investitor
ne ispuni propisane uvjete u roku odreenom zakljukom iz stavka 2. ovoga lanka.
(4) Protiv rjeenja iz lanka 3. ovoga lanka koje je izdalo nadleno upravno tijelo moe se izjaviti alba
Ministarstvu.
(5) Potvrda glavnog projekta nije upravni akt.
(6) Potvrda glavnog projekta odnosno rjeenje o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta dostavlja se
investitoru i graevinskoj inspekciji.

lanak 227.

(1) Potvrda glavnog projekta prestaje vaiti ako investitor ne pristupi graenju u roku od dvije godine od
dana izdavanja te potvrde.
61 od 99 27.5.2014. 10:44
(2) Vaenje potvrde glavnog projekta produuje se na zahtjev investitora jednom za jo dvije godine ako se
nisu promijenili uvjeti utvreni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana
potvrda.
(3) Nadleno upravno tijelo duno je trajno uvati glavni projekt i potvrdu glavnog projekta.
3.3.3. Graevinska dozvola

lanak 228.

(1) Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole u pisanom obliku podnosi investitor.
(2) Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole investitor prilae:
tri primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konane lokacijske dozvole i posebnim
uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole,
pisano izvjee o kontroli glavnog projekta,
pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji, ako je projekt izraen prema stranim propisima,
elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima te tehnoloke, prometne i druge elaborate ako su
podaci iz tih elaborata posluili za izradu glavnog projekta,
parcelacijski elaborat ovjeren od tijela nadlenog za dravnu izmjeru i katastar nekretnina i uz potvrdu
Ministarstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklaenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veliinu nove
graevne estice,
dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici, unutar obuhvata zahvata u prostoru, odnosno na
postojeoj graevini.
(3) Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se graditi graevina za ije graenje se izdaje graevinska
dozvola, potrebna privremena graevina, uz zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka prilau se tri primjerka
glavnog projekta za tu graevinu i drugi odgovarajui prilozi iz stavka 1. ovoga lanka.

lanak 229.

(1) Dokazom da investitor ima pravo graditi iz lanka 228. stavka 2. podstavka 6. ovoga Zakona smatra se
dokaz iz lanka 214. ovoga Zakona.
(2) Dokazom da investitor ima pravo graditi smatra se i odluka Vlade o utvrivanju interesa Republike
Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom je odreen interes Republike Hrvatske za graenje graevine za
koju je zatraena graevinska dozvola.

lanak 230.

Stranka u postupku izdavanja graevinske dozvole je investitor.

lanak 231.

(1) Ministarstvo poziva najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje
graevinske dozvole iz lanka 228. ovoga Zakona, tijela i/ili osobe odreene posebnim propisima, koja su
sudjelovala u izdavanju lokacijske dozvole za tu graevinu radi pribavljanja potvrda iz lanka 208. stavka 3.
ovoga Zakona o usklaenosti glavnog projekta s posebnim propisima. Uvidu u glavni projekt obvezno
prisustvuje radi davanja objanjenja investitor i projektant.
(2) Ministarstvo poziva radi pribavljanja potvrda iz stavka 1. ovoga lanka i druga tijela dravne uprave i
pravne osobe s javnim ovlastima, osobito ako je graevina od utjecaja na obranu Drave i sigurnost dravne
granice.
(3) Potvrda iz stavka 1. ovoga lanka smatra se izdanom ako se tijelo i/ili osoba iz stavka 1. i 2. ovoga lanka
prilikom uvida u glavni projekt oituje usmeno ili naknadno pisanim putem u propisanom roku da je glavni
projekt izraen u skladu s posebnim propisima.
(4) Ako tijelo i/ili osoba odreeni posebnim propisima prilikom uvida u glavni projekt ili naknadno u roku od
najvie petnaest dana od dana uvida u glavni projekt, utvrdi da glavni projekt nije usklaen s odredbama
posebnih propisa, Ministarstvo e zakljukom investitoru odrediti primjereni rok za njegovo usklaenje. Ako
investitor ne postupi po tom zakljuku, Ministarstvo e odbiti zahtjev za izdavanje graevinske dozvole.
(5) Ako investitor postupi po zakljuku iz stavka 4. ovoga lanka Ministarstvo e ponovno postupiti u smislu
stavka 1. ovoga lanka. Ako se tijelo i/ili osoba odreeni posebnim propisima odazove ponovnom pozivu za
62 od 99 27.5.2014. 10:44
uvid u glavni projekt i tom prilikom utvrdi da glavni projekt ponovno nije usklaen s odredbama posebnih
propisa, duno je o tome donijeti rjeenje te ga u roku od najdue petnaest dana od dana uvida u glavni
projekt dostaviti investitoru i Ministarstvu.
(6) Potvrda iz stavka 1. ovoga lanka smatra se izdana, odnosno da je glavni projekt usklaen s odredbama
posebnih propisa i u sluaju ako se tijelo i/ili osoba iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ne odazove pozivu za uvid
u glavni projekt ili se prilikom uvida u glavni projekt, odnosno u naknadno odreenom roku ne oituje ili ako
u propisanom roku Ministarstvu ne dostavi rjeenje iz stavka 5. ovoga lanka.
(7) Na rjeenje tijela ili osobe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka investitor ima pravo albe, odnosno pravo
pokretanja upravnog spora, o emu nadleno tijelo dravne uprave, odnosno Upravni sud Republike
Hrvatske rjeava u hitnom postupku. Ministarstvo e prekinuti postupak za izdavanje graevinske dozvole
dok nadleno tijelo dravne uprave, odnosno sud ne rijei o albi, odnosno upravnom sporu investitora.

lanak 232.

(1) U postupku izdavanja graevinske dozvole utvruje se:
da je glavni projekt izraen u skladu s lokacijskom dozvolom,
da je glavni projekt izraen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga
da je graevna estica ili podruje obuhvata ureeno u smislu lanka 125. stavka 2., odnosno lanka 126.
stavka 1. ovoga Zakona,
da su pribavljene potvrde tijela i/ili osoba odreenih posebnim propisima iz lanka 208. stavka 3. ovoga
Zakona,
da su zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole priloeni dokumenti iz lanka 228. stavka 2. ovoga
Zakona.
(2) Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se graditi graevina za koju se izdaje graevinska dozvola,
potrebna privremena graevina, u postupku izdavanja graevinske dozvole, utvrdit e se da je glavni projekt
za tu graevinu izraen u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i
drugih propisa.
(3) Ako su ispunjeni propisani uvjeti ovim Zakonom i ako je investitor dostavio dokaz o uplaenom
komunalnom i vodnom doprinosu te graevinskoj pristojbi prema posebnom zakonu, Ministarstvo je duno
izdati graevinsku dozvolu u roku od ezdeset dana od dana primitka urednog zahtjeva.
(4) Ako Ministarstvo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje graevinske dozvole, zakljukom
e investitoru odrediti primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji ne moe biti dulji od trideset dana.
(5) Ministarstvo e odbiti zahtjev za izdavanje graevinske dozvole ako investitor ne ispuni propisane uvjete
u roku odreenom zakljukom iz stavka 3. ovoga lanka.
(6) Graevinska dozvola, odnosno rjeenje o odbijanju izdavanja graevinske dozvole dostavlja se
investitoru s glavnim projektom i graevinskoj inspekciji bez glavnog projekta.
(7) Graevinska dozvola prestaje vaiti ako investitor ne pristupi graenju u roku od dvije godine od
pravomonosti te dozvole.
(8) Vaenje graevinske dozvole produuje se na zahtjev investitora jednom za jo dvije godine ako se nisu
promijenili uvjeti utvreni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana
graevinska dozvola.
(9) Ministarstvo je duno trajno uvati glavni projekt i graevinsku dozvolu.

3.3.4. Izmjene tijekom graenja

Graevina za koju se izdaje rjeenje o uvjetima graenja

lanak 233.

(1) Investitor je duan ishoditi izmjenu i/ili dopunu rjeenja o uvjetima graenja ako tijekom graenja
namjerava uiniti izmjene glavnog projekta zgrade kojima se mijenja usklaenost s idejnim projektom,
odnosno prostornim planom u skladu s kojim je izraen.
(2) Izmjene tijekom graenja zgrade iz stavka 1. ovoga lanka kojima se utjee na ispunjavanje bilo kojeg
bitnog zahtjeva za graevinu, a kojim se ne mijenja njezina usklaenost s idejnim projektom, investitor moe
uiniti na temelju izmijenjenog i/ili dopunjenog glavnog projekta.

63 od 99 27.5.2014. 10:44
Graevina za koju se izdaje potvrda glavnog projekta

lanak 234.

(1) Investitor je duan ishoditi izmjenu i/ili dopunu potvrde glavnog projekta ako tijekom graenja namjerava
na graevini za koju se izdaje potvrda uiniti izmjene kojima se mijenja usklaenost graevine s utvrenim
lokacijskim uvjetima.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, investitor je duan prethodno ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske
dozvole.
(3) Izmjene tijekom graenja graevina iz stavka 1. ovoga lanka kojima se utjee na ispunjavanje bilo kojeg
bitnog zahtjeva za graevinu, a kojima se ne mijenja usklaenost graevine s utvrenim lokacijskim uvjetima
investitor moe uiniti na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta kojeg je potvrdilo nadleno upravno
tijelo.

Graevina za koju se izdaje graevinska dozvola

lanak 235.

(1) Investitor je duan ishoditi izmjenu i/ili dopunu graevinske dozvole ako tijekom graenja namjerava na
graevini uiniti izmjene kojima se mijenja usklaenost graevine s utvrenim lokacijskim uvjetima i/ili
kojima se utjee na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za graevinu.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka u kojem se mijenja usklaenost graevine s utvrenim lokacijskim
uvjetima, investitor je duan prethodno ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole.

lanak 236.

Na zahtjev i postupak izmjene i/ili dopune rjeenja o uvjetima graenja iz lanka 233. ili potvrde glavnog
projekta iz lanka 234. ili graevinske dozvole iz lanka 235. ovoga Zakona na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na podnoenje zahtjeva i postupak izdavanja tih akata.

Promjena investitora

lanak 237.

(1) Ako se tijekom graenja promijeni investitor, u roku od trideset dana od dana nastale promjene novi
investitor je duan od Ministarstva odnosno nadlenog upravnog tijela zatraiti izmjenu rjeenja o uvjetima
graenja, potvrde glavnog projekta i graevinske dozvole u vezi s promjenom imena odnosno tvrtke
investitora. Novi investitor zahtjevu prilae dokaz da ima pravo graditi na odreenoj nekretnini, odnosno da
je vlasnik graevine za ije je graenje izdan taj akt.
(2) Izmjena akta iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se prijanjem i novom investitoru te graevinskoj
inspekciji.

3.4. Posebni sluajevi graenja

Graenje u sluaju neposredne opasnosti

lanak 238.

(1) U sluaju neposrednog ugroavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja,
zbog opasnosti od tih dogaaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez rjeenja o uvjetima
graenja, potvrde glavnog projekta odnosno graevinske dozvole mogu se graditi graevine, koje slue
sprjeavanju djelovanja tih dogaaja, odnosno otklanjanju tetnih posljedica.
(2) Graevina iz stavka 1. ovoga lanka moe se graditi na temelju odluke, koju donosi Vlada po prijedlogu
Ministarstva unutarnjih poslova ili Ministarstva obrane.
(3) Graevina iz stavka 1. ovoga lanka mora se u roku od godine dana od prestanka djelovanja dogaaja
ukloniti na temelju projekta uklanjanja takve graevine.
64 od 99 27.5.2014. 10:44
(4) U sluaju trajnog zadravanja graevine iz stavka 1. ovoga lanka mora se ishoditi odgovarajui akt iz
stavka 1. ovoga lanka u roku od dvije godine od prestanka djelovanja dogaaja.
Obnavljanje oteenih graevina

lanak 239.

U sluaju oteenja graevine djelovanjem dogaaja iz lanka 238. stavka 1. ovoga Zakona, graevina se
moe neovisno o stupnju oteenja vratiti u prvobitno stanje bez rjeenja o uvjetima graenja, potvrde
glavnog projekta odnosno graevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju koje je izgraena, odnosno
projektom postojeeg stanja graevine. U sluaju kada se radi o graevini upisanoj u Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske potrebno je ishoditi doputenje prema posebnom zakonu.
3.5. Ostali posebni sluajevi

lanak 240.

Ako je na graevnoj estici izgraena graevina bez rjeenja o uvjetima graenja odnosno potvrde glavnog
projekta, investitor odnosno vlasnik je duan prije izdavanja rjeenja o izvedenom stanju odnosno potvrde
izvedenog stanja za tu graevinu, osim upravne pristojbe odreene za izdavanje tih akata, platiti i posebnu
upravnu pristojbu u iznosu odreenom posebnim propisom.
Rjeenje o izvedenom stanju

lanak 241.

(1) Za zgradu ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m
2
i zgradu za obavljanje iskljuivo
poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m
2
izgraenu bez rjeenja o
uvjetima graenja izdaje se rjeenje o izvedenom stanju.
(2) Zgrada iz stavka 1. ovoga lanka smatra se izgraenom ako su joj dovreni najmanje jedna etaa i krov te
ako su dovreni dijelovi prikladni za uporabu.
lanak 242.

(1) Zahtjev za izdavanje rjeenja o izvedenom stanju u pisanom obliku podnosi investitor odnosno vlasnik
zgrade.
(2) Zahtjevu za izdavanje rjeenja o izvedenom stanju investitor, odnosno vlasnik prilae:
tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja,
dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehanike otpornosti i stabilnosti u vrijeme graenja graevine,
izraenima po osobama ovlatenim za projektiranje,
dokaz da ima pravo graditi na zemljitu od kojeg e se formirati graevna estica.

lanak 243.

(1) U postupku izdavanja rjeenja o izvedenom stanju utvruje se:
da je izvedeno stanje zgrade u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se izdaje rjeenje o izvedenom
stanju,
da arhitektonski snimak izvedenog stanja sadri tlocrte, presjeke, poglede i druge nacrte koji se podudaraju
s izvedenim stanjem zgrade,
da je dokazano da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehanike otpornosti i stabilnosti,
da je graevna estica ureena u smislu lanka 125. stavka 2. odnosno lanka 126. stavka 1. ovoga
Zakona,
da su zahtjevu za izdavanje rjeenja priloeni dokumenti iz lanka 242. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Ako su ispunjeni propisani uvjeti ovim Zakonom i ako je investitor odnosno vlasnik zgrade dostavio
dokaze o uplaenom komunalnom i vodnom doprinosu, graevinskoj pristojbi i posebnoj upravnoj pristojbi
65 od 99 27.5.2014. 10:44
prema posebnim propisima, nadleno tijelo je duno izdati rjeenje o izvedenom stanju u postupku u kojem
se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe lanaka 214. do 221. i lanka 222. stavka 3. ovoga Zakona.
Potvrda izvedenog stanja

lanak 244.
(1) Za graevinu za koju se prema ovom Zakonu izdaje potvrda glavnog projekta i koja je izgraena bez te
potvrde, izdaje se potvrda izvedenog stanja.
(2) Graevina iz stavka 1. ovoga lanka smatra se izgraenom ako su joj dovreni dijelovi bitni za
ostvarivanje njezine namjene u mjeri prikladnoj za uporabu te graevine.
lanak 245.

(1) Zahtjev za izdavanja potvrde izvedenog stanja u pisanom obliku podnosi investitor odnosno vlasnik
graevine.
(2) Zahtjevu za izdavanje potvrde izvedenog stanja investitor odnosno vlasnik prilae:
konanu lokacijsku dozvolu,
tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja s dokazima o ispunjavanju bitnih zahtjeva za
graevinu, izraenima po osobama ovlatenim za projektiranje,
pisano izvjee o kontroli dokaza ispunjavanja bitnih zahtjeva ako je kontrola potrebna,
elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima, te tehnoloke, prometne i druge elaborate ako su
podaci iz tih elaborata posluili za izradu snimka izvedenog stanja,
dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici.
lanak 246.

(1) U postupku izdavanja potvrde izvedenog stanja utvruje se:
da je izvedeno stanje graevine u skladu s lokacijskom dozvolom,
da arhitektonski snimak izvedenog stanja sadri tlocrte, presjeke, poglede i/ili druge nacrte koji se
podudaraju s izvedenim stanjem graevine,
da je dokazano da graevina ispunjava bitne zahtjeve,
Zakona,
da su zahtjevu za izdavanje potvrde priloeni dokumenti iz lanka 245. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Ako su ispunjeni propisani uvjeti ovim Zakonom i ako je investitor odnosno vlasnik zgrade dostavio
dokaze o uplaenom komunalnom i vodnom doprinosu, graevinskoj pristojbi i posebnoj upravnoj pristojbi
prema posebnim propisima, nadleno tijelo je duno izdati potvrdu izvedenog stanja u postupku u kojem se
na odgovarajui nain primjenjuju odredbe lanaka 224. do 226. i lanka 227. stavka 3. ovoga Zakona.

lanak 247.

(1) Ako se u sluaju iz lanka 240. ovoga Zakona utvrdi da izvedeno stanje graevine nije u skladu s
arhitektonskim snimkom izvedenog stanja nadleno upravno tijelo e odbiti zahtjev za izdavanje rjeenja o
izvedenom stanju odnosno potvrde izvedenog stanja bez prethodnog donoenja zakljuka iz lanka 220.
stavka 1., odnosno lanka 226. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) U svrhu utvrivanja injenica iz stavka 1. ovoga lanka, nadleno upravno tijelo je duno provesti oevid
na graevnoj estici.
lanak 248.

Za rekonstrukciju graevine iz lanka 240. stavka 1. ovoga Zakona, za koju je izdano rjeenje o izvedenom
stanju odnosno potvrda izvedenog stanja, potrebno je ishoditi rjeenje o uvjetima graenja odnosno potvrdu
glavnog projekta za cjelokupnu graevinu.

3.6. Prijava poetka graenja i gradilite

66 od 99 27.5.2014. 10:44
Prijava poetka ili nastavka graenja

lanak 249.

(1) Investitor je duan Ministarstvu odnosno nadlenom upravnom tijelu, graevinskoj inspekciji i inspekciji
rada, najkasnije u roku od osam dana prije poetka graenja ili nastavka izvoenja graevinskih radova
nakon prekida dueg od tri mjeseca, pisano prijaviti poetak graenja, odnosno nastavak radova.
(2) Investitor zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m
2
i zgrade za obavljanje iskljuivo
poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m, duan je najkasnije do dana
poetka radova imati pravomono rjeenje o uvjetima graenja te glavni projekt i elaborat iskolenja
graevine izraen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
(3) Investitor graevine odreene uredbom iz lanka 105. stavka 2. ovoga Zakona duan je najkasnije do
dana poetka radova imati pravomonu graevinsku dozvolu i elaborat iskolenja graevine izraen u
skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
(4) Investitor ostalih graevina, osim jednostavnih graevina odreenih pravilnikom iz lanka 209. stavka 5.
ovoga Zakona, duan je najkasnije do dana poetka radova imati potvrdu glavnog projekta i elaborat
iskolenja graevine izraen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
(5) U prijavi poetka graenja investitor je duan navesti izvoaa i oznaku elaborata iskolenja.
(6) U sluaju prekida graenja investitor je duan poduzeti mjere radi osiguranja graevine i susjednih
graevina, zemljita i drugih stvari.

lanak 250.

(1) Elaborat iskolenja graevine izrauje osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra
nekretnina prema posebnom zakonu u skladu s idejnim, odnosno glavnim projektom, koji je sastavni dio
rjeenja o uvjetima graenja, odnosno potvrde glavnog projekta i graevinske dozvole.
(2) Iskolenje graevine mora obaviti osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra
nekretnina prema posebnom zakonu.
(3) Ispravnost iskolenja graevine potvruje osoba iz stavka 2. ovoga lanka upisom u graevinski dnevnik
prije poetka radova iskopa.

lanak 251.

(1) Predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave po prethodno pribavljenom miljenju turistike
zajednice mjesta, opine ili grada moe odlukom za odreene vrste graevina, odnosno radova na odreenim
podrujima, odrediti razdoblje kalendarske godine i vrijeme u kojemu se ne mogu graditi graevine, odnosno
izvoditi radovi.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na graevine iz uredbe iz lanka 105. stavka 2. ovoga
Zakona, za graenje kojih je odlukom Vlade ili posebnim zakonom utvren interes Republike Hrvatske.
(3) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se niti na izvoenje radova na uklanjanju graevina na
temelju inspekcijskog rjeenja.

Ureenje gradilita

lanak 252.

(1) Gradilite mora biti osigurano i ograeno radi sigurnosti prolaznika i sprjeavanja nekontroliranog
pristupa ljudi na gradilite.
(2) Na gradilitu koje se protee na velikim prostranstvima (eljeznike pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi
gradilita koji se ne mogu ograditi moraju biti zatieni odreenim prometnim znakovima ili oznaeni na
drugi nain.
(3) Ograivanje gradilita nije doputeno na nain koji bi mogao ugroziti prolaznike.
(4) Gradilite mora biti oznaeno ploom koja obvezno sadri ime, odnosno tvrtku investitora, projektanta,
izvoaa i osobe koja provodi struni nadzor graenja, naziv i vrstu graevine koja se gradi, naziv tijela koje
je izdalo akt na temelju kojeg se gradi, klasifikacijsku oznaku, urudbeni broj, datum izdavanja i
pravomonost toga akta, kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru kada je predmetna graevina upisana u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
67 od 99 27.5.2014. 10:44

lanak 253.

(1) Privremene graevine i oprema gradilita moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zatite od
poara i eksplozije, zatite na radu i svim drugim mjerama zatite zdravlja ljudi i okolia.
(2) Privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni graevinski i
drugi materijal, otpad i sl. moraju se ukloniti i dovesti zemljite na podruju gradilita i na prilazu gradilita u
uredno stanje prije izdavanje uporabne dozvole, odnosno dostave zavrnog izvjea nadzornog inenjera
nadlenom upravnom tijelu.
(3) Na gradilitu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere kojima se oneienje zraka, tla i podzemnih voda
te buka svodi na najmanju mjeru.
(4) Na gradilitu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere zatite na radu te ostale propisane mjere za zatitu
zdravlja ljudi.
(5) Gradilite mora imati ureenu elektrotehniku instalaciju u skladu s propisima.
(6) Gradilite mora biti ureeno i u skladu s posebnim zakonom ako ovim Zakonom ili propisom donesenim
na temelju ovoga Zakona nije odreeno drukije.

Dokumentacija na gradilitu

lanak 254.

(1) Izvoa na gradilitu mora imati:
rjeenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu,
suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja i ugovor o udruivanju izvoaa prema posebnom zakonu,
akt o imenovanju glavnog inenjera gradilita, inenjera gradilita, odnosno voditelja radova,
akt o imenovanju nadzornog inenjera, odnosno glavnoga nadzornog inenjera,
rjeenje o uvjetima graenja, potvrdu glavnog projekta, odnosno graevinsku dozvolu s idejnim odnosno
glavnim projektom,
izvedbene projekte s miljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta koji je to u izvjeu o
obavljenoj kontroli glavnog projekta zatraio, za do tada izveden dio graevine i graevinske i druge radove
koji su u tijeku sa svim izmjenama i dopunama,
izvjea revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano,
graevinski dnevnik,
dokaze o sukladnosti za ugraene graevne proizvode, dokaze o sukladnosti prema posebnom zakonu za
ugraenu opremu, isprave o sukladnosti odreenog dijela graevine bitnim zahtjevima prema posebnom
zakonu i dokaze kvalitete za koje je ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom odreena obveza
prikupljanja tijekom izvoenja graevinskih i drugih radova kao i obveza provedbe kontrolnih postupaka za
do tada izveden dio graevine i graevinske i druge radove koji su u tijeku,
elaborat iskolenja graevine,
drugu dokumentaciju, dozvole i doputenja za koje je posebnim propisima propisana obveza da je izvoa
nakon poetka graenja graevine mora imati na gradilitu.
(2) Obrazac, uvjete i nain voenja graevinskog dnevnika na gradilitu propisuje ministar pravilnikom.
(3) Dokumentaciju iz stavka 1. podstavka 5., 6., 8. i 9. ovoga lanka nakon zavretka graenja trajno uva
investitor, odnosno vlasnik graevine.

lanak 255.

(1) Izvoa na gradilitu zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m i zgrade za obavljanje
iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m ne mora imati
dokumentaciju iz lanka 254. stavka 1. podstavka 2., 6. i 7. ovoga Zakona.
(2) Izvoa na gradilitu jednostavne graevine odreene pravilnikom iz lanka 209. stavka 5. ovoga Zakona
mora imati dokumentaciju iz lanka 254. stavka 1. podstavka 1., 3. i 8. ovoga Zakona.

3.7. Uporaba graevina

lanak 256.

68 od 99 27.5.2014. 10:44
(1) Izgraena zgrada ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m i zgrada za obavljanje iskljuivo
poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m mogu se poeti koristiti,
odnosno staviti u pogon, te se moe izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, nakon
to investitor nadlenom upravnom tijelu dostavi za tu zgradu zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi
graevine.
(2) Graevina iz lanka 105. stavka 2. ovoga Zakona moe se poeti koristiti, odnosno staviti u pogon, te se
moe izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, nakon to Ministarstvo izda za tu
graevinu uporabnu dozvolu.
(3) Ostale graevine, osim jednostavnih graevina odreenih pravilnikom iz lanka 209. stavka 5. ovoga
Zakona, moe se poeti koristiti, odnosno staviti u pogon, te se moe izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti
prema posebnom zakonu, nakon to nadleno upravno tijelo, koje je izdalo potvrdu glavnog projekta, izda za
tu graevinu uporabnu dozvolu.

Uporabna dozvola

lanak 257.

(1) Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo za izgraenu graevinu za koju je izdalo graevinsku dozvolu, a
nadleno upravno tijelo za izgraenu graevinu za koju je izdalo potvrdu glavnog projekta.
(2) Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo odnosno nadleno upravno tijelo, nakon to se tehnikim
pregledom utvrdi da je graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom, odnosno potvrenim
glavnim projektom, a osobito glede ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu.
(3) Uporabna dozvola za graevinu za koju se prema posebnim propisima utvruju objedinjeni uvjeti zatite
okolia, u dijelu koji se odnosi na te uvjete, prestaje vaiti u roku i pod uvjetima odreenim tim propisom.
(4) Uporabna dozvola za graevinu u kojoj se nalazi sklonite dostavlja se na znanje tijelu nadlenom za
poslove zatite i spaavanja radi voenja evidencije o sklonitima.

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole

lanak 258.

(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik graevine.
(2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor odnosno vlasnik graevine prilae:
presliku konane graevinske dozvole odnosno potvrdu glavnog projekta,
podatke o sudionicima u gradnji,
pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine,
zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine.

Tehniki pregled

lanak 259.

(1) Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo duno je u roku od ezdeset, odnosno trideset dana, od
dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehniki pregled graevine.
(2) U sluaju nepotpunog zahtjeva Ministarstvo odnosno nadleno upravno tijelo je obvezno u roku od
petnaest dana od primitka zahtjeva zatraiti dopunu.
(3) Tehniki pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo odnosno nadleno upravno tijelo.
(4) Ministarstvo odnosno nadleno upravno tijelo imenuje predsjednika povjerenstva i odreuje tijela i osobe
odreene posebnim propisima koji upuuju svog predstavnika kao lana povjerenstva.
(5) Predsjednik i lanovi povjerenstva su struni djelatnici i predstavnici tijela i osoba odreenih posebnim
propisima koji su izdali potvrde iz lanka 208. stavka 3. ovoga Zakona, predstavnici drugih tijela dravne
uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima te neovisni strunjaci koje odredi osniva povjerenstva.
(6) Tijela i osobe iz stavka 4. ovoga lanka duna su osigurati sudjelovanje svog predstavnika u radu
povjerenstva.
(7) Nain obavljanja tehnikog pregleda, sadraj pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima
odravanja graevine i sadraj zavrnog izvjea nadzornog inenjera propisuje ministar pravilnikom.
69 od 99 27.5.2014. 10:44

lanak 260.

(1) Ministarstvo odnosno nadleno upravno tijelo poziva na tehniki pregled sudionike u gradnji ija je
prisutnost odluna za obavljanje tehnikog pregleda. Pozvani sudionici u gradnji duni su odazvati se pozivu
i sudjelovati u radu povjerenstva.
(2) O mjestu, danu i satu obavljanja tehnikog pregleda, Ministarstvo odnosno nadleno upravno tijelo duno
je obavijestiti investitora. Investitor je duan osigurati prisutnost sudionika u gradnji na tehnikom pregledu.
(3) Predsjednik povjerenstva o obavljenom tehnikom pregledu sastavlja zapisnik u koji se unosi i miljenje
lanova povjerenstva o tome moe li se izgraena graevina koristiti ili se prethodno moraju otkloniti
utvreni nedostaci ili se ne moe izdati uporabna dozvola.
(4) Ako predstavnik tijela ili osobe odreenih posebnim propisima nije prisustvovao tehnikom pregledu, niti
je u roku od osam dana od dana odreenog za obavljanje tehnikog pregleda dostavio nadlenom upravnom
tijelu miljenje u skladu sa stavkom 3. ovoga lanka, smatrat e se da je miljenje toga tijela ili osobe dano,
da se graevina moe koristiti i da se moe izdati uporabna dozvola.
Dunost investitora u postupku tehnikog pregleda

lanak 261.

Investitor je duan, najkasnije na dan tehnikoga pregleda, povjerenstvu za tehniki pregled dati na uvid:
dokumentaciju iz lanka 254. ovoga Zakona,
geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgraenu graevinu sukladan izdanom aktu koji je
kao dio geodetskog elaborata, ovjerio katastarski ured,
isprave o sukladnosti, odnosno dokaza kvalitete dijela graevine od ovlatenih tijela u sluaju kada je ovim
ili posebnim Zakonom, posebnim propisom ili projektom odreena obveza provedbe zavrnog ocjenjivanja
sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete.
Izdavanje uporabne dozvole

lanak 262.

(1) Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo e izdati uporabnu dozvolu za izgraenu graevinu u roku
od trideset dana od obavljenoga tehnikog pregleda ako je povjerenstvo za tehniki pregled dalo miljenje da
se ta graevine moe koristiti.
(2) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbit e se rjeenjem:
ako je graevina izgraena bez graevinske dozvole, odnosno potvrde glavnog projekta,
ako je graevina izgraena protivno graevinskoj dozvoli, odnosno potvrenom glavnom projektu,
ako se u roku od devedeset dana od dana zavretka tehnikog pregleda ne otklone nedostaci koji utjeu na
ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu prema ovom Zakonu,
ako je donesen zakljuak kojim se doputa obnova postupka izdavanja graevinske dozvole,
ako je u tijeku postupak ponitenja graevinske dozvole, odnosno izmjene i dopune potvrde glavnog
projekta po pravu nadzora,
ako je u tijeku postupak graevinske inspekcije koji se odnosi na obustavu graenja ili uklanjanje
graevine,
ako graevina nije prikljuena na prometnu povrinu i druge graevine i ureaje komunalne infrastrukture
odreene lokacijskim uvjetima,
ako privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni graevinski
i drugi materijal, otpad i sl. nisu uklonjeni, a zemljite na podruju gradilita i na prilazu gradilita nije
dovedeno u uredno stanje.
Pokusni rad

lanak 263.

(1) Ako postoji potreba ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva za graevinu pokusnim radom investitor je
obvezan poetak pokusnog rada prijaviti Ministarstvu, odnosno nadlenom upravnom tijelu, te tijelima i/ili
70 od 99 27.5.2014. 10:44
osobama odreenim posebnim propisima koji su izdali potvrde iz lanka 208. stavka 3. Zakona.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka investitor je duan ispitivanje povjeriti osobi koja ispunjava uvjete za
obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu.
(3) Prijavi pokusnog rada prilae se:
plan i program ispitivanja bitnih zahtjeva za graevinu u tijeku pokusnog rada,
usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti tolerancije,
predvieni zavretak pokusnog rada.
(4) Pokusni rad, bitni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme
trajanja pokusnog rada moraju biti predvieni i obrazloeni glavnim projektom.

lanak 264.

(1) Za graevinu za koju je Ministarstvo izdalo graevinsku dozvolu te za graevinu za koju je donesena
odluka Vlade o utvrivanju interesa Republike Hrvatske ili za koju je posebnim zakonom odreen interes
Republike Hrvatske, moe se iznimno izdati privremena uporabna dozvola:
ako nema konanih rezultata ispitivanja glede ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete
odreenih dijelova graevine, a tehnikim pregledom je utvreno da je graevina izgraena u skladu s
graevinskom dozvolom, te da su provedeni svi kontrolni postupci glede ocjenjivanja sukladnosti, odnosno
dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine za sve radove tijekom graenja kada je ta obveza
odreena ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, posebnim propisom ili projektom,
ili
ako graevina ima nedostatke koji nisu lankom 262. stavkom 2. odreeni kao razlozi za odbijanje
izdavanja uporabne dozvole te koji ne utjeu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu prema ovom
Zakonu.
(2) Privremena uporabna dozvola izdaje se na rok koji nije dui od devedeset dana, a istekom tog roka
potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu.
Uporabna dozvola za dio graevine

lanak 265.

(1) Uporabna dozvola moe se na zahtjev investitora izdati prije dovretka graenja cijele graevine i za dio
graevine:
ako je to potrebno radi nastavka i dovrenja graenja (koritenje mosta za pristup gradilitu, trafostanice i
dalekovoda za opskrbu energijom i dr.),
ako se odreeni dio graevine moe poeti koristiti prije dovrenja cijele graevine.
(2) Potreba iz stavka 1. ovoga lanka mora biti predviena glavnim projektom.

Uporabna dozvola za sloenu graevinu

lanak 266.

(1) Uporabna dozvola moe se na zahtjev investitora izdati i prije dovretka graenja sloene graevine za
jednu ili vie graevina od kojih se sastoji sloena graevina. U tom sluaju uporabne dozvole izdaju se
prema uvjetima odreenim lokacijskom dozvolom.
(2) Izdavanje uporabne dozvole na nain iz stavka 1. ovoga lanka mora biti predvieno glavnim projektom i
odreeno graevinskom dozvolom za taj dio sloene graevine.

Trokovi postupka

lanak 267.

(1) Ako se tehniki pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedite ili ispostava tijela, odnosno
sjedite osobe odreenih posebnim propisima, investitor je duan naknaditi tom tijelu, odnosno osobi putne
trokove i dnevnice lanova povjerenstva za tehniki pregled u visini odreenoj posebnim propisima.
(2) Ako je za lana povjerenstva imenovan predstavnik tijela ili osobe odreenih posebnim propisima koja
71 od 99 27.5.2014. 10:44
nije izdala potvrdu iz lanka 208. stavka 3. ovoga Zakona prema posebnom zakonu, investitor je duan za
tog lana povjerenstva tijelu naknaditi trokove prema posebnom zakonu koji se odnosi na vjetake.
(3) Nain obavljanja tehnikog pregleda, sadraj pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima
odravanja graevine i sadraj zavrnog izvjea nadzornog inenjera propisuje ministar pravilnikom.

Evidentiranje graevine u katastarskom operatu

lanak 268.

(1) Katastarski ured evidentira graevinu u katastarskom operatu ako je za tu graevinu izdana uporabna
dozvola za graevine za koje se izdaje graevinska dozvola, odnosno potvrda glavnog projekta, zavrno
izvjee nadzornog inenjera za graevine za koje se izdaje rjeenje u uvjetima graenja, rjeenje o
izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja, odnosno potvrda nadlenoga upravnog tijela da se za graevinu
ne izdaje uporabna dozvola niti drugi navedeni akti, ako ovim Zakonom nije propisano drukije.
(2) Graevina e se evidentirati u katastarskom operatu ako je u njemu formirana graevna (katastarska)
estica za graevinu koja se evidentira.

Uporaba i odravanje graevine

lanak 269.

Graevina se rabi samo sukladno njezinoj namjeni.

lanak 270.

(1) Vlasnik graevine odgovoran je za njezino odravanje.
(2) Vlasnik graevine duan je osigurati odravanje graevine tako da se tijekom njezinog trajanja ouvaju
bitni zahtjevi za graevinu, unapreivati ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu te je odravati tako da se
ne narue svojstva graevine, odnosno kulturnog dobra ako je ta graevina upisana u Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske.
(3) U sluaju oteenja graevine zbog kojeg postoji opasnost za ivot i zdravlje ljudi, okoli, prirodu, druge
graevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljitu, vlasnik graevine duan je poduzeti hitne mjere za
otklanjanje opasnosti i oznaiti graevinu opasnom do otklanjanja takvog oteenja.

lanak 271.

Odravanje graevine te poslove praenja stanja graevine, povremene godinje preglede graevine, izradu
pregleda poslova za odravanje i unapreivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevine, utvrivanje
potrebe za obavljanje popravaka graevine i druge sline strune poslove, vlasnik graevine, odnosno osoba
koja obavlja poslove upravljanja graevinama prema posebnom zakonu mora povjeriti osobama koje
ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje tih poslova posebnim zakonom.
lanak 272.

(1) Uvjete za odravanje i unapreivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, energetskih svojstava
zgrada, nesmetanog pristupa i kretanja u graevini te nain ispunjavanja i dokumentiranja ispunjavanja ovih
uvjeta, propisuje ministar pravilnikom.
(2) Pitanja odravanja graevina koja nisu ureena ovim Zakonom ureuju se posebnim zakonom.

3.8. Uklanjanje graevina

Dozvola za uklanjanje

lanak 273.

(1) Uklanjanju graevine ili njezina dijela, ako se ne radi o uklanjanju na temelju akta iz lanka 211. stavka
72 od 99 27.5.2014. 10:44
3. ovoga Zakona, odnosno na temelju inspekcijskog rjeenja, moe se pristupiti samo na temelju dozvole za
uklanjanje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka vlasnik graevine smije ukloniti bez dozvole za uklanjanje zgradu ija
graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m
2
, zgradu za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti
ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m
2
i jednostavnu graevinu.

lanak 274.

(1) Kod uklanjanja graevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili ispunjavanje
bitnih zahtjeva okolnih i drugih graevina, niti ugroziti javni interes na drugi nain, a s graevnim otpadom
nastalim uklanjanjem graevine mora se postupati sukladno odredbama posebnog zakona.
(2) Kod uklanjanja graevine ili njezina dijela struni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaniku
otpornost i stabilnost, higijenu, zdravlje i zatitu okolia.

Zahtjev i postupak za izdavanje dozvole za uklanjanje

lanak 275.

(1) Zahtjev za izdavanje dozvole za uklanjanje graevine ili njezina dijela vlasnik graevine podnosi
Ministarstvu, odnosno nadlenom tijelu u pisanom obliku i prilae:
tri primjerka projekta uklanjanja graevine ili njezinog dijela,
dokaz vlasnitva graevine,
potvrde tijela ili osoba odreenih posebnim propisima ako se uklanjanjem moe ugroziti javni interes (npr.
zatita i spaavanje ljudi, zatita okolia, zatita graevina koje su kulturno dobro, zatita komunalne i druge
infrastrukture i dr.).
(2) U postupku izdavanja dozvole za uklanjanje graevine ili njezina dijela stranka je vlasnik graevine te
vlasnik nekretnine na kojoj je izgraena graevina za koju se izdaje dozvola za uklanjanje i nositelj drugih
stvarnih prava na toj nekretnini. Stranka je i vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja
neposredno granii s nekretninom za koju se izdaje dozvola za uklanjanje, ako se uklanjanjem utjee na
njegova stvarna prava.

Projekt uklanjanja

lanak 276.

(1) Projekt uklanjanja graevine ili njezina dijela sadri:
nacrte, proraune i/ili druge inenjerske dokaze da tijekom uklanjanja nee doi do gubitka stabilnosti
konstrukcije kojim bi se ugrozio ivot i zdravlje ljudi ili okoli,
tehniki opis uklanjanja graevine ili njezina dijela i nain zbrinjavanja graevnog otpada i ureenja
graevne estice nakon uklanjanja graevine ili njezina dijela,
proraun stabilnosti okolnog i drugog zemljita i/ili okolnih i drugih graevina ako uklanjanje graevine ili
nain njezina uklanjanja utjee na stabilnost tog zemljita i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva tih graevina.
(2) Projekt uklanjanja iz stavka 1. ovoga lanka podlijee kontroli projekata u odnosu na mehaniku
otpornost i stabilnost ako nain uklanjanja i/ili uklanjanje graevine utjee na stabilnost okolnog i drugog
zemljita i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih graevina.
IV. NADZOR

4.1. Upravni nadzor

lanak 277.

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te
zakonitost rada i postupanja nadlenih tijela i osoba s javnim ovlastima koji se odnose na prostorno ureenje
i gradnju provodi Ministarstvo.
73 od 99 27.5.2014. 10:44
(2) Upravni nadzor provodi slubenik Ministarstva kojeg ovlasti ministar.

Ponitenje i ukidanje po pravu nadzora

lanak 278.

(1) Ako se u provedbi upravnog nadzora, odnosno nadzoru koji provodi urbanistiki, odnosno graevinski
inspektor, utvrdi da su lokacijskom dozvolom, rjeenjem o utvrivanju graevne estice rjeenjem o
zadravanju objekta u prostoru, odnosno rjeenjem o uvjetima graenja, rjeenjem o izvedenom stanju i
dozvolom za uklanjanje graevine, koji su konani u upravnom postupku, oito povrijeene materijalne
odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo e takav akt ponititi po pravu nadzora.
(2) Ako se u provedbi upravnog nadzora, odnosno nadzoru koji provodi graevinski inspektor utvrdi da su
uporabnom dozvolom, koja je konana u upravnom postupku, oito povrijeene materijalne odredbe ovoga
Zakona, Ministarstvo e takav akt ukinuti po pravu nadzora.
(3) Ako se u provedbi nadzora utvrdi da su rjeenjem urbanistikog, odnosno graevinskog inspektora koje
je konano u upravnom postupku povrijeene odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo e takvo rjeenje
ponititi po pravu nadzora.
(4) Rjeenje o ponitenju, odnosno ukidanju po pravu nadzora moe se donijeti u roku od godine dana od
dana konanosti akta koji se ukida, odnosno ponitava, a u koji rok se ne uraunava dostava rjeenja.
(5) Nakon prve neuspjene dostave rjeenja o ponitenju odnosno ukidanju po pravu nadzora dozvole,
odnosno rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka, dostava se provodi stavljanjem tog rjeenja na oglasnu plou
Ministarstva. Obavijest o tome ostavlja se na nekretnini na koju se odnosi rjeenje o ponitenju, odnosno
ukidanju.
(6) Rjeenje o ponitenju, odnosno ukidanju po pravu nadzora u sluaju dostave iz stavka 5. ovoga lanka
smatra se dostavljenim danom stavljanja na oglasnu plou.

4.2. Inspekcijski nadzor

Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora

lanak 279.

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provode
inspektori Ministarstva, Uprave za inspekcijske poslove rasporeeni na radna mjesta s ovlastima obavljanja
inspekcijskog nadzora prostornog ureenja i gradnje u Ministarstvu i u podrunim jedinicama Ministarstva u
sjeditima i izvan sjedita upanija, odnosno u sjeditu Grada Zagreba, ako ovim Zakonom nije drukije
odreeno.
(2) Poslove inspekcijskog nadzora nad primjenom propisa iz stavka 1. ovoga lanka koji se odnose na
prostorno ureenje obavljaju urbanistiki inspektori, a propisa iz stavka 1. koji se odnose na gradnju
obavljaju graevinski inspektori.
(3) Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada.

Uvjeti za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora

lanak 280.

(1) Na radno mjesto glavnoga urbanistikog inspektora moe se rasporediti diplomirani inenjer
arhitektonske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, od ega tri godine u inspekciji i
poloenim strunim ispitom iz lanka 5. ovoga Zakona.
(2) Na radno mjesto viega urbanistikog inspektora moe se rasporediti diplomirani inenjer arhitektonske
ili graevinske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i poloenim strunim ispitom iz
lanka 5. ovoga Zakona.
(3) Na radno mjesto urbanistikog inspektora moe se rasporediti diplomirani inenjer arhitektonske ili
graevinske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i poloenim strunim ispitom iz lanka 5.
ovoga Zakona.
(4) Na radno mjesto glavnoga graevinskog inspektora moe se rasporediti diplomirani inenjer
74 od 99 27.5.2014. 10:44
arhitektonske ili graevinske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci od ega tri godine u
inspekciji i poloenim strunim ispitom iz lanka 5. ovoga Zakona.
(5) Na radno mjesto vieg graevinskog inspektora moe se rasporediti diplomirani inenjer arhitektonske ili
graevinske struke s najmanje deset godina radnog iskustva u struci i poloenim strunim ispitom iz lanka
5. ovoga Zakona.
(6) Na radno mjesto graevinskog inspektora moe se rasporediti diplomirani inenjer arhitektonske ili
graevinske struke s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i poloenim strunim ispitom iz lanka 5.
ovoga Zakona.
(7) Na radno mjesto nadzornika za graenje s poloajem graevinskog inspektora druge vrste zvanja moe se
rasporediti diplomirani inenjer graevinske struke, odnosno inenjer graevinske struke s najmanje tri
godina radnog iskustva i poloenim strunim ispitom iz lanka 5. ovoga Zakona.
(8) Ministar, odnosno osoba koju on odredi moe radi hitne potrebe ili ekonominijeg obavljanja
inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, pisano narediti (viem) graevinskom inspektoru iz
jedne podrune jedinice da privremeno provodi nadzor na podruju druge podrune jedinice, a najmanje
trideset dana neprekidno.
(9) Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora te detaljnijim uvjetima i njihovim ovlastima koje moraju
ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvruje ministar Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.

Slubena iskaznica i znak

lanak 281.

(1) Glavni urbanistiki, odnosno graevinski inspektor, vii urbanistiki, odnosno graevinski inspektor i
urbanistiki, odnosno graevinski inspektor te nadzornik za graenje dokazuju slubeno svojstvo, identitet i
ovlasti slubenom iskaznicom i znakom.
(2) Oblik, sadraj te nain izdavanja, uporabe i voenja upisnika o izdanim slubenim iskaznicama i
znakovima te izgled znaka propisuje ministar pravilnikom.

Ovlasti inspektora

lanak 282.

(1) U postupku inspekcijskog nadzora inspektor je ovlaten:
zatraiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.), na temelju kojih moe utvrditi identitet
nadzirane osobe, kao i drugih osoba nazonih inspekcijskom nadzoru,
ui na gradilite i u graevine, odnosno zgrade, prostorije i prostore (industrijske-proizvodne graevine,
pogoni s pripadajuim ureajima i postrojenja s pripadajuim zemljitem na graevnoj estici, te stambene,
poslovne i stambeno-poslovne zgrade s pripadajuim zemljitem na graevnoj estici) i pregledati ih, kao i
umska, poljoprivredna i druga zemljita te privremena gradilita i izvoenje radova,
narediti investitoru odnosno izvoau da u nunom opsegu odstrani drvee, drugo raslinje, ivotinje i druge
stvari ukoliko ometaju obavljanje pregleda,
pregledati poslovnu dokumentaciju koja omoguuje uvid u poslovanje nadzirane osobe u vezi primjene
ovoga Zakona (poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore, isprave i dr.),
uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o injenicama koje se ne mogu izravno
utvrditi kao i od drugih osoba nazonih inspekcijskom nadzoru,
zatraiti pisano od nadzirane osobe tone i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u inspekcijskom
nadzoru,
utvrivati injenino stanje na vizualni nain (fotografiranje, snimanje kamerom, videozapis i sl.),
zatraiti uzorkovanje i ispitivanje graevnog proizvoda putem ovlatene osobe,
zatraiti pisano izvjee nadzirane osobe o poduzetim mjerama nareenim u inspekcijskom nadzoru i
obavljati i druge radnje sa svrhom inspekcijskog nadzora.
(2) Pod poslovnim prostorijama u smislu ovoga Zakona, smatraju se stambene i poslovne prostorije i drugi
prostor, u kojima nadzirana osoba obavlja djelatnost.
(3) Inspektor je duan s podacima za koji nadzirana osoba dokae da je poslovna tajna postupati sukladno
odreenim uvjetima za njihovo uvanje.
(4) Trokove analize uzorkovanja iz stavka 1. podstavka 8. ovoga lanka podmiruje nadzirana osoba, ako
75 od 99 27.5.2014. 10:44
rezultati uzorkovanja dokau odstupanja od propisanih zahtjeva, a u protivnom trokovi se namiruju iz
sredstava dravnog prorauna.
(5) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor moe do donoenja rjeenja o izvrenom prekraju,
odnosno sudske presude, privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji u prekrajnom ili sudbenom
postupku mogu posluiti kao dokaz i o tome izdaje potvrdu s tonim podacima o oduzetoj dokumentaciji i
predmetima.
(6) Ako tijekom inspekcijskog nadzora inspektor utvrdi da nije ovlaten izravno postupati, odmah e
izvijestiti odgovarajue nadleno upravno tijelo, odnosno inspektora o uoenim nezakonitostima ili
nepravilnostima te zatraiti pokretanje postupka i poduzimanje propisanih mjera u skladu s posebnim
propisima.

Obveze nadziranih osoba

lanak 283.

(1) Nadzirane osobe i tijela dravne uprave, jedinice lokalne i podrune samouprave dune su inspektoru
omoguiti provedbu inspekcijskog nadzora i osigurati mu uvjete za neometan rad, dati na uvid i koritenje
svu potrebnu dokumentaciju, te na pisani zahtjev inspektora dostaviti ili pripremiti bez naplate dodatne
podatke potrebne za obavljanje inspekcijskog nadzora.
(2) Nadzirane osobe dune su na traenje inspektora privremeno obustaviti rad postrojenja i poslovanje u
nadziranoj graevini u tijeku inspekcijskog nadzora ako inspektor ne bi mogao na drugi nain obaviti
inspekcijski nadzor ili utvrditi injenino stanje.
(3) Inspektor moe od nadzirane osobe i nakon obavljanja inspekcijskog nadzora zatraiti izvrenje pojedine
radnje radi potpunog utvrivanja injeninog stanja i odrediti rok za izvrenje te radnje.
(4) Nadzirana osoba inspektoru nije omoguila provedbu inspekcijskog nadzora ako:
ne omogui obavljanje pregleda u radnim prostorijama nadlenoga upravnog tijela, odnosno pravne osobe i
ovlatenog arhitekta,
ne dostavi na pisani zahtjev u odreenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi
nadzora,
ne izvijesti o poduzetim mjerama otklanjanja utvrenih nedostataka,
ne osigura uvid u traenu dokumentaciju i isprave radi utvrivanja injeninog stanja u roku odreenom u
zapisniku o inspekcijskom nadzoru,
nije dopustila ui na gradilite i pregledati graevine, zgrade, prostorije, prostore, pogone s postrojenjima,
ureaje i opremu na kojima se obavlja inspekcijski nadzor,
ako nije provela radnje iz stavka 2. i stavka 3. ovoga lanka.
(5) Ako se inspektoru prilikom nadzora prui fiziki otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano oekuje,
ovlatena slubena osoba nadlene policijske uprave duna je na zahtjev inspektora pruiti mu pomo.

Stranka u inspekcijskom postupku

lanak 284.

(1) Stranka u smislu ovoga Zakona moe biti:
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i osoba ovlatena za obavljanje poslova prostornog
ureenja u inspekcijskom postupku urbanistikog inspektora,
sudionik u gradnji, vlasnik graevine, vlasnik nekretnine na kojoj se graevina gradi ili je izgraena i
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u inspekcijskom postupku graevinskog inspektora.
(3) Stranke u inspekcijskom postupku nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona koji se odnosi na uporabljivost graevnih proizvoda pri graenju graevina su izvoa i nadzorni
inenjer.
(4) Ako je investitor ili vlasnik nekretnine nepoznat ili je nepoznatog boravita stranka je posjednik
nekretnine na kojoj se graevina gradi ili je izgraena.
(5) Stranka u inspekcijskom postupku u kojem se investitor graevine koja je izgraena na javnom, odnosno
pomorskom dobru ne moe utvrditi, je nepoznat investitor.

Inspekcijski postupak
76 od 99 27.5.2014. 10:44
lanak 285.

(1) Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa
donesenih na temelju ovoga Zakona, pokrenut e po slubenoj dunosti upravni postupak i poduzeti
propisane mjere.
(2) Inspektor e pisano obavijestiti poznatog podnositelja prijave o utvrenom injeninom stanju u
inspekcijskom nadzoru najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrenja tog stanja.

Inspekcijsko rjeenje

lanak 286.

(1) Ako inspektor utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona moe
donijeti inspekcijsko rjeenje i bez sasluanja stranke.
(2) Inspektor e rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka donijeti najkasnije u roku od osam dana od dana
zavretka nadzora s utvrenim injenicama presudnim za donoenje rjeenja. Ne donoenje rjeenja do tog
roka ne iskljuuje obvezu njegova donoenja.
(3) Ako je stranka nepoznata ili nepoznatog boravita, inspekcijsko rjeenje, odnosno zakljuak dostavlja se
stavljanjem na oglasnu plou Ministarstva. Obavijest o tome ostavlja se i na gradilitu, odnosno graevini.
(4) Obveza izvrenja inspekcijskog rjeenja, odnosno zakljuka i rok za podnoenje albe, odnosno
pokretanje upravnog spora poinju tei od prvoga idueg dana od dana oglaavanja.
(5) Nakon prve neuspjene dostave inspekcijskog rjeenja i zakljuka poznatoj stranci prema posebnom
zakonu, dostava se provodi na nain odreen u stavku 3. i 4. ovoga lanka.
(6) Rjeenje i zakljuak u sluaju dostave iz stavka 5. ovoga lanka smatra se dostavljenim danom stavljanja
na oglasnu plou.
Hitne mjere

lanak 287.

(1) U sluaju neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi, druge graevine ili stabilnost tla na okolnom
zemljitu, graevinski inspektor moe na temelju ovoga Zakona usmenim rjeenjem narediti investitoru,
odnosno vlasniku graevine i/ili izvoau poduzimanje hitnih mjera radi osiguranja, odnosno zabraniti
koritenje graevine ili njezinog dijela do izvrenja naredbe kada to ocijeni potrebnim.
(2) Pisani otpravak usmenog rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka mora se otpremiti stranci u roku od osam
dana od dana donoenja usmenog rjeenja.
(3) Otpravak iz stavka 2. ovoga lanka inspektor nee dostavljati stranci ako je hitna mjera provedena
tijekom inspekcijskog nadzora, odnosno prije otpreme pisanog otpravka rjeenja, to e inspektor utvrditi i
navesti u zapisniku.
(4) Obveza izvrenja usmenog rjeenja poinje tei od dana priopenja usmenog rjeenja stranci.
(5) O donoenju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka graevinski inspektor odmah obavjetava nadlenu
policijsku upravu.
(6) Ako je investitor, odnosno vlasnik i/ili izvoa graevine nepoznat ili nedostupan ili mu je iz bilo kojeg
razloga nemogue izrei hitnu mjeru ili je odbije izvriti u odreenom roku, graevinski inspektor istim
rjeenjem nareuje izvrenje hitne mjere putem druge osobe na troak i odgovornost izvrenika.

Zatvaranje gradilita i peaenje sredstava za rad

lanak 288.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora graevinski inspektor na temelju ovoga Zakona na licu mjesta
nareuje zatvaranje gradilita, posebnim slubenim znakom i onemoguuje koritenje orua, strojeva i drugih
sredstava za rad peaenjem.
(2) Graevinski inspektor e s gradilita ukloniti slubeni znak iz stavka 1. ovoga lanka kada investitor,
odnosno vlasnik postupi prema inspekcijskom rjeenju, odnosno kada uskladi graenje s ovim Zakonom.
77 od 99 27.5.2014. 10:44
(3) Ako investitor, odnosno vlasnik nastavi graditi poslije zatvaranja gradilita posebnim slubenim znakom,
graevinski inspektor provodi sprjeavanje daljnjeg graenja uz pomo policije koja e udaljiti izvoaa s
gradilita.
(4) Nastavak graenja nakon zatvaranja gradilita je kazneno djelo prema lanku 323. Kaznenog zakona.
(5) Naredba o zatvaranju gradilita i peaenja orua, strojeva i drugih sredstava za rad prestaje vaiti po
izvrenju inspekcijskog rjeenja graevinskog inspektora odnosno obustave postupka izvrenja.
(6) Nain zatvaranja i oznaavanja zatvorenog gradilita te peaenja orua, strojeva i drugih sredstava za
rad propisuje ministar pravilnikom.
Zakljuak o obustavi postupka izvrenja

lanak 289.

Ako je nadzirana osoba izvrila obvezu iz inspekcijskog rjeenja, ili je iz nekoga drugog razloga prestala
obveza izvrenja inspekcijskog rjeenja inspektor e po slubenoj dunosti donijeti zakljuak o obustavi
postupka izvrenja.
Pravo na albu i upravni spor

lanak 290.

(1) Protiv rjeenja, zakljuka o obustavi postupka izvrenja i zakljuka o trokovima izvrenja koje je donio
graevinski inspektor u podrunoj jedinici moe se u roku od petnaest dana od dana zaprimanja rjeenja,
odnosno zakljuka izjaviti alba Ministarstvu.
(2) Ako graevinski inspektor u podrunoj jedinici Ministarstva utvrdi da je alba doputena, pravodobna i
izjavljena od ovlatene osobe, a novim aktom nije zamijenio albom osporeni akt, duan je bez odgode, a
najkasnije u roku od pet dana od dana primitka albe dostaviti albu sa spisom koji se odnosi na predmet u
Ministarstvo na rjeavanje.
(3) alba izjavljena protiv rjeenja, odnosno zakljuka iz stavka 1. ovoga lanka ne odgaa njihovo
izvrenje.
(4) albu iz stavka 3. ovoga lanka rjeava posebno povjerenstvo Ministarstva koje imenuje ministar.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka protiv inspekcijskog rjeenja, odnosno zakljuka graevinskog
inspektora koji postupa u nadzoru graevina iz lanka 105. stavka 2. ovoga Zakona i rjeenja urbanistikog
inspektora alba nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor, kojim se ne odgaa njegovo izvrenje.
Nadzor urbanistike inspekcije

lanak 291.

Urbanistiki inspektor provodi inspekcijski nadzor nad opim i pojedinanim aktima, uvjetima rada
nadziranih osoba ovlatenih za izradu dokumenata prostornog ureenja te poduzima i druge mjere odreenih
ovim Zakonom.

lanak 292.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora urbanistiki inspektor jedinici lokalne, odnosno podrune (regionalne)
samouprave rjeenjem nareuje u primjerenom roku otklanjanje nepravilnosti i/ili nezakonitosti koje utvrdi u
izvjeu o stanju u prostoru, u odluci o izradi prostornog plana i u dokumentu prostornog ureenja i/ili u
postupku njihove izrade, prihvaanja, odnosno donoenja.
(2) Ako jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave ne postupi po rjeenju iz stavka 1.
ovoga lanka, Ministarstvo e na prijedlog urbanistikog inspektora ukinuti izvjee, odnosno donijeti
odluku o obustavi od primjene odluke o izradi prostornog plana, odnosno dokumenta prostornog ureenja ili
pojedinih odredbi tih akata.

lanak 293.

78 od 99 27.5.2014. 10:44
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora urbanistiki inspektor e predloiti da se po pravu nadzora poniti:
lokacijska dozvola koja je oito izdana protivno ovom Zakonu i propisima donesenim na osnovi ovoga
Zakona, dokumentu prostornog ureenja i posebnim propisima,
rjeenje o utvrivanju graevne estice koje je izdano protivno ovom Zakonu i propisima donesenim na
osnovi ovoga Zakona, dokumentu prostornog ureenja i posebnim propisima,
rjeenje o zadravanju objekata u prostoru doneseno protivno Zakonu o postupanju s objektima graenim
protivno prostornim planovima i bez odobrenja za graenje (Narodne novine, br. 33/92.) ili Zakonu o
prestanku vaenja Zakona o postupanju s objektima graenim protivno prostornim planovima i bez
odobrenja za graenje (Narodne novine, br. 33/95.).
akt o parcelaciji koji je izdan na osnovi nezakonite potvrde o njegovoj usklaenosti s lokacijskom
dozvolom ili rjeenjem o uvjetima graenja ili rjeenjem o utvrenju graevne estice ili detaljnim planom
ureenja.
(2) Rjeenje o ponitenju akata iz stavka 1. ovoga lanka moe se donijeti u roku od godine dana od kada su
postali konani u upravnom postupku.
lanak 294.

(1) Ministarstvo e na prijedlog urbanistikog inspektora rjeenjem oduzeti suglasnost za obavljanje strunih
poslova prostornog ureenja pravnoj osobi, odnosno ovlatenom arhitektu za koju se u inspekcijskom
nadzoru utvrdi da ne ispunjava uvjete propisane za davanje te suglasnosti ili da strune poslove prostornog
ureenja obavlja protivno ovom Zakonu ili propisu donesenom na temelju ovoga Zakona i/ili posebnim
propisima.
(2) Trgovaki sud e u sudskom registru na temelju pravomonog rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka po
slubenoj dunosti brisati djelatnost obavljanja strunih poslova prostornog ureenja.
(3) Prijedlog i rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se i Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u
graditeljstvu.
Nadzor graevinske inspekcije

lanak 295.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora graevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom
narediti strankama:
otklanjanje nepravilnosti,
zabranu ugradbe graevnog proizvoda,
otklanjanje oteenja na postojeoj graevini,
obustavu daljnjeg graenja graevine,
uklanjanje izgraene graevine ili graevine koja se gradi,
zabranu uklanjanja graevine, te
druge mjere odreene ovim Zakonom.
(2) Graevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora postupa u smislu stavka 1. ovoga lanka i u
sluaju kada je graevina evidentirana u katastarskom operatu odnosno upisana u zemljine knjige bez
obzira na vrijeme evidentiranja odnosno upisa.
Otklanjanje nepravilnosti

lanak 296.

U provedbi inspekcijskog nadzora graevinski inspektor e sudionicima u gradnji rjeenjem narediti da u
primjerenom roku otklone utvrene nepravilnosti.
Zabrana ugradbe graevnog proizvoda

lanak 297.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora graevinski inspektor usmenim rjeenjem zabranjuje izvoau ugradbu
79 od 99 27.5.2014. 10:44
graevnog proizvoda za kojeg utvrdi da se ugrauje bez dokaza da je uporabljiv.
(2) Obveza izvrenja usmenog rjeenja poinje tei od dana priopenja usmenog priopenja stranci.
(3) Pisani otpravak usmenog rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka mora se stranci otpremiti u roku od osam
dana od dana donoenja usmenog rjeenja.
(4) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka graevinski inspektor nareuje i zatvara gradilite posebnim
slubenim znakom i zapeauje orua, strojeve i druga sredstva za rad, a nadlena policijska uprava e
udaljiti s gradilita izvoaa, koji izvodi graevinske radove.
(5) Rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka graevinski inspektor nareuje investitoru i uklanjanje graevine ili
njezinog dijela u koji je ugraen graevni proizvod ija ugradba je zabranjena, odreuje nain izvrenja
inspekcijskog rjeenja putem druge osobe te ujedno upozorava investitora, odnosno vlasnika graevine da e
se uklanjanju graevine, odnosno njezinog dijela pristupiti najkasnije u roku od trideset dana od dana
utvrenja da investitor, odnosno vlasnik nije postupio prema nareenom.
Otklanjanje oteenja na postojeoj graevini

lanak 298.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora graevinski inspektor rjeenjem nareuje vlasniku graevine da
otkloni oteenja na postojeoj graevini zbog kojih postoji opasnost za ivot ljudi, okoli, druge graevine ili
stabilnost tla na okolnom zemljitu u odreenom roku te poduzima mjere iz lanka 287. ovoga Zakona.
(2) Rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka graevinski inspektor nareuje vlasniku graevine i uklanjanje
graevine ili njezinog dijela ako u odreenom roku ne otkloni oteenja i odreuje nain izvrenja
inspekcijskog rjeenja putem druge osobe u roku od trideset dana od dana utvrenja da vlasnik u odreenom
roku nije postupio prema nareenom.
(3) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se radi znanja jedinici lokalne samouprave na ijem se
podruju nalazi oteena graevina i nadlenoj policijskoj upravi.
(4) Smatra se da je graevinski inspektor donoenjem rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka postupio u skladu sa
lankom 383. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima.
(5) Ako se graevina iz stavka 1. ovoga lanka nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar
kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturno povijesna cjelina ili je graevina upisana u taj Registar ili
se nalazi u zatienom dijelu prirode, graevinski inspektor rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka odmah
dostavlja tijelu dravne uprave nadlenom za poslove zatite kulturnih dobara i zatite prirode.
(6) Tijelo iz stavka 5. ovoga lanka e u roku od petnaest dana od dana primitka rjeenja e u sluaju
graevine koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske kao kulturno povijesna cjelina ili je graevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske odrediti vlasniku graevine nain i rok otklanjanja oteenja. Isto tijelo e odluiti o mogunosti
uklanjanja graevine koja je kao pojedinano zatieno kulturno dobro upisana u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske, ako vlasnik u odreenom mu roku ne otkloni oteenja.
(7) Rjeenjem o otklanjanju oteenja na postojeoj graevini iz stavka 5. ovoga lanka, koja nije upisana
kao pojedinano zatieno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, graevinski
inspektor nareuje vlasniku graevine i uklanjanje graevine ili njezinog dijela, ako u roku i na nain
odreen od tijela iz stavka 5. ovoga lanka ne otkloni oteenja, te odreuje i nain izvrenja inspekcijskog
rjeenja putem druge osobe u roku od trideset dana od dana utvrenja da vlasnik u odreenom mu roku nije
postupio prema nareenom.
(8) Rjeenjem o otklanjanju oteenja na postojeoj graevini iz stavka 5. ovoga lanka, koja je upisana kao
pojedinano zatieno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, graevinski inspektor
nareuje vlasniku graevine i uklanjanje graevine ili njezinog dijela, ako u roku i na nain odreen od tijela
iz stavka 5. ovoga lanka ne otkloni oteenja, te odreuje nain izvrenja inspekcijskog rjeenja putem
druge osobe u roku od trideset dana od dana utvrenja da vlasnik u odreenom mu roku nije postupio prema
nareenom, koje e se provesti ako to odobri tijelo iz stavka 5. ovoga lanka.
(9) U sluaju graevine koja je upisana kao pojedinano zatieno kulturno dobro u Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske i za koju tijelo iz stavka 5. ovoga lanka ne odobri uklanjanje, a vlasnik nije
otklonio oteenja, tijelo iz stavka 5. ovoga lanka e provesti taj postupak prema posebnom zakonu.
(10) Graevinski inspektor nareuje uklanjanje dijela graevine ako je oteenje na postojeoj graevini
takvo da se uklanjanjem dijela graevine ne naruava mehanika otpornost i stabilnost preostalog dijela
graevine. Ako bi se uklanjanjem dijela graevine naruila mehanika otpornost i stabilnost preostalog dijela
80 od 99 27.5.2014. 10:44
graevine, graevinski inspektor e narediti uklanjanje cijele graevine.
Obustava graenja

lanak 299.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora graevinski inspektor e rjeenjem narediti investitoru, odnosno
vlasniku obustavu daljnjeg graenja graevine:
ako se graevina ili njezin dio gradi protivno konanom, odnosno pravomonom rjeenju o uvjetima
graenja, graevinskoj dozvoli odnosno protivno potvrenom glavnom projektu, odnosno protivno izmjeni
i/ili dopuni rjeenja o uvjetima graenja, izmjeni i/ili dopuni glavnog projekta, odnosno potvrde glavnog
projekta, izmjeni i/ili dopuni graevinske dozvole, a ne radi se o protivnosti opisanoj kao razlog za uklanjanje
graevine ili njezinog dijela iz lanka 300. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona,
ako gradi graevinu iz lanka 209. stavka 1. ovoga Zakona, a nema glavni projekt,
ako gradi graevinu iz lanka 209. stavka 2. i 4. ovoga Zakona, a nema izvedbeni projekt,
ako gradi graevinu, a nije osigurao struni nadzor graenja,
ako utvrdi nepravilnosti u glavnom projektu ili graenju graevine koje mogu ugroziti ispunjavanje bitnih
zahtjeva za graevinu,
ako nakon proteka roka odreenog rjeenjem iz lanka 296. ovoga Zakona nisu otklonjene utvrene
nepravilnosti,
ako graevinske radove izvodi osoba koja ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema
posebnom zakonu,
ako gradi graevinu nakon donoenja zakljuka kojim se doputa obnova postupka izdavanja rjeenja o
uvjetima graenja odnosno izdavanja graevinske dozvole.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka graevinski inspektor prije donoenja rjeenja iz stavka 1. ovoga
lanka na licu mjesta nareuje i zatvara gradilite posebnim slubenim znakom i peaenjem onemoguuje
koritenje orua, strojeva i drugih sredstava za rad, a nadlena policijska uprava e po potrebi udaljiti s
gradilita izvoaa koji izvodi graevinske radove.
(3) U sluaju obustave graenja na graevini koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
graevinski inspektor e obavijest o tome dostaviti tijelu dravne uprave nadlenom za poslove kulture i
nadlenoj policijskoj upravi.
Uklanjanje graevine

lanak 300.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora graevinski inspektor e rjeenjem investitoru, odnosno vlasniku
narediti uklanjanje graevine odnosno njezinog dijela:
ako se gradi ili je izgraena bez konanog, odnosno pravomonog rjeenja o uvjetima graenja,
graevinske dozvole, odnosno bez potvrenog glavnog projekta,
ako se gradi protivno konanom, odnosno pravomonom rjeenju o uvjetima graenja, graevinskoj
dozvoli odnosno protivno potvrenom glavnom projektu, odnosno protivno izmjeni i/ili dopuni rjeenja o
uvjetima graenja, izmjeni i/ili dopuni glavnog projekta, odnosno potvrde glavnog projekta i izmjeni i/ili
dopuni graevinske dozvole, tako da je vanjska tlocrtna povrina graevine, mjerena kao tlocrtna projekcija
najistaknutijih dijelova graevine vea od maksimalno dozvoljene, i/ili nije potivana propisana udaljenost
obveznoga graevinskog pravca, odnosno regulacijskog pravca, i/ili je graevina smjetena na manjoj
udaljenosti od granice graevne estice ili druge graevine od najmanje udaljenosti dozvoljene dokumentom
prostornog ureenja i/ili je broj etaa izgraen vei od dozvoljenog, u kojem sluaju se smatra graevinom
koja se gradi, odnosno koja je izgraena bez tih akata,
ako je izgraena protivno konanom, odnosno pravomonom rjeenju o uvjetima graenja, graevinskoj
dozvoli odnosno protivno potvrenom glavnom projektu, odnosno protivno izmjeni i/ili dopuni rjeenja o
uvjetima graenja, izmjeni i/ili dopuni glavnog projekta, odnosno potvrde glavnog projekta i izmjeni i/ili
dopuni graevinske dozvole,
ako je stanje izvedene graevine protivno aktu iz lanka 241., odnosno aktu iz lanka 244. ovoga Zakona,
ako tijekom graenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugroena stabilnost graevine i
stabilnost okolnih graevina ili je na drugi nain ugroen ivot ljudi,
81 od 99 27.5.2014. 10:44
ako u odreenom roku ne postupi prema lanku 238. stavku 3. ovoga Zakona,
ako je izgraen za vrijeme obnove postupka izdavanja akta kojim se odobrava graenje,
ako se radi o graevini oteenoj ili poruenoj u domovinskom ratu, a Ministarstvo mora, turizma, prometa
i razvitka je izdalo potvrdu da graevinu nije mogue uvrstiti u projekt obnove ratom oteenih ili poruenih
graevina.
(2) U provedbi inspekcijskog nadzora graevinski inspektor e rjeenjem investitoru, odnosno vlasniku
narediti uklanjanje:
privremene graevine koja nije uklonjena u propisanom roku,
postojee graevine koja nije uklonjena prije graenja zamjenske graevine.
(3) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka graevinski inspektor prije donoenja rjeenja iz stavka 1. ovoga
lanka na licu mjesta nareuje i zatvara gradilite posebnim slubenim znakom i peaenjem onemoguuje
koritenje orua, strojeva i drugih sredstava za rad, a nadlena policijska uprava e po potrebi udaljiti s
gradilita izvoaa koji izvodi graevinske radove.
(4) Rjeenjem iz stavka 1. i 2. ovoga lanka graevinski inspektor e odrediti rok u kojem je investitor duan
ukloniti graevinu ili njezin dio.
(5) Rjeenjem iz stavka 1. i 2. ovoga lanka graevinski inspektor odreuje i nain izvrenja inspekcijskog
rjeenja putem druge osobe te ujedno upozorava investitora, odnosno vlasnika graevine da e se uklanjanju
graevine, odnosno njezinog dijela pristupiti najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrenja da
investitor, odnosno vlasnik nije postupio prema nareenom i da e se ukloniti svi dijelovi graevine izgraeni
nakon donoenja rjeenja.
(6) Na temelju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka bez donoenja dopunskog odnosno posebnog rjeenja,
uklonit e se i oni dijelovi graevine koji bi nakon uklanjanja dijela graevine ije je uklanjanje nareeno,
mogli biti opasnost za ivot i zdravlje ljudi, druge graevine ili stabilnost tla na okolnom zemljitu.
(7) Na temelju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka, osim dijela graevine iz stavka 1. ovoga lanka uklonit e
se bez donoenja posebnog rjeenja i dio graevine koji nakon uklanjanja navedenog dijela, ne ispunjava
bitni zahtjev mehanike otpornosti i stabilnosti.
(8) U sluaju graevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, graevinski
inspektor e prije donoenja rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka zatraiti od tijela dravne uprave nadlenog
za poslove zatite kulturnih dobara, da odlui o mogunosti uklanjanja te graevine ili njezinog dijela.
(9) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanak graevinski inspektor donosi i u sluaju kada utvrdi da je potvreni
glavni projekt izraen protivno lokacijskim uvjetima iz lokacijske dozvole.
(10) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka graevinski inspektor nee investitoru, odnosno vlasniku narediti
uklanjanje graevine ili njezinog dijela (potporni zidovi, podzemne graevine u neposrednoj blizini drugih
graevina i sl.), ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za ivot ljudi, druge graevine ili stabilnost tla na
okolnom zemljitu, nego e investitoru, odnosno vlasniku narediti izradu projekta sanacije od ovlatene
osobe. Investitor je takvu graevinu odnosno njezin dio obvezan oznaiti opasnom i po izradi projekta
sanacije od ovlatene osobe ukloniti putem ovlatenog izvoaa tu graevinu odnosno njezin dio sukladno
projektu sanacije.

Zabrana uklanjanja graevine

lanak 301.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora graevinski inspektor rjeenjem nareuje investitoru, odnosno vlasniku
zabranu daljnjeg uklanjanja graevine odnosno njezinog dijela ako se graevina ili njezin dio uklanja bez
konanog, odnosno pravomonog akta kojim se odobrava uklanjanje iz lanka 273. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Graevinski inspektor prije donoenja rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka na licu mjesta nareuje i zatvara
gradilite posebnim slubenim znakom, a nadlena policijska uprava e po potrebi udaljiti s gradilita
izvoaa koji izvodi graevinske radove.
(3) U sluaju uklanjanja graevine iz stavka 1. ovoga lanka graevinski inspektor e rjeenje o uklanjanju
dostaviti nadlenoj policijskoj upravi na znanje, a ako je graevina upisana u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske i tijelu nadlenom za poslove zatite kulturnih dobara.

Izvrenje inspekcijskog rjeenja

lanak 302.
82 od 99 27.5.2014. 10:44
(1) Trokovi izvrenja inspekcijskog rjeenja namiruju se iz dravnog prorauna do naplate od izvrenika.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, na zahtjev jedinice lokalne samouprave na ijem se podruju provodi
izvrenje inspekcijskog rjeenja, trokovi izvrenja tog rjeenja namiruju se iz prorauna jedinice lokalne
samouprave do naplate od izvrenika.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka trokovi izvrenja rjeenja naknauju se od izvrenika u korist
prorauna jedinice lokalne samouprave.
(4) Ako izvrenik ne postupi po rjeenju inspektora iz lanka 287. stavka 1. 297. stavka 1., 298. stavka 1. te
300. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, rjeenje e se izvriti putem druge osobe na troak i odgovornost
izvrenika.
(5) Radi nesmetanog izvrenja inspekcijskog rjeenja iz stavka 4. ovoga lanka nadlena policijska uprava
prethodno osigurava graevinu, gradilite i pristup na gradilite od ljudi i stvari za vrijeme izvrenja
inspekcijskog rjeenja.
(6) Trokovi izvrenja inspekcijskog rjeenja donesenog nepoznatom investitoru namiruju se iz dravnog
prorauna.
(7) Graevinski inspektor sastavlja zapisnik o izvrenom uklanjanju graevine koji se dostavlja katastarskom
uredu.
lanak 303.

(1) Nakon isteka roka od deset godina od dana kada je inspekcijsko rjeenje postalo konano ne moe se
izvriti.
(2) U rok iz stavka 1. ovoga lanka ne uraunava se vrijeme proteklo od dana pokretanja postupka za
zadravanje objekta u prostoru prema Zakonu o postupanju s objektima graenim protivno prostornim
planovima i bez odobrenja za graenje (Narodne novine, br. 33/92) do pravomonog okonanja toga
postupka.
(3) Izvrenje inspekcijskog rjeenja poinje dostavom rjeenja stranci.

Ponitenje i ukidanje akata po pravu nadzora

lanak 304.

(1) Ako graevinski inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da su aktima kojima se odobrava graenje,
uklanjanje graevine, odnosno izvedeno stanje koji su konani u upravnom postupku, oito povrijeene
materijalne odredbe ovoga Zakona, predloit e Ministarstvu da takav akt poniti po pravu nadzora.
(2) Ako graevinski inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da su uporabnom dozvolom, koja je konana
u upravnom postupku, oito povrijeene materijalne odredbe ovoga Zakona, predloit e Ministarstvu da
takav akt ukine po pravu nadzora.
V. KAZNENE ODREDBE

Prekraji osoba koje obavljaju poslove prostornog ureenja

lanak 305.

(1) Novanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba,
odnosno ovlateni arhitekt ako izrauje dokumente prostornog ureenja, a ne ispunjava propisane uvjete
(lanak 39.).
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna i
odgovorna osoba u pravnoj osobi.
lanak 306.

odnosno ovlateni arhitekt ako izradi nacrt prijedloga prostornog plana ili idejni projekt koji je sastavni dio
lokacijske dozvole protivno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i/ili posebnim
83 od 99 27.5.2014. 10:44
propisima (lanak 60. i lanak 208.).
(3) Uz kaznu za prekraj iz stavka 1. i 2. ovoga lanka pravnoj osobi, odnosno ovlatenom arhitektu moe se
izrei zatitna mjera oduzimanja ovlatenja za obavljanje poslova u trajanju od tri do est mjeseci, a za
prekraj poinjen drugi puta uz novanu kaznu izrei e se navedena mjera u trajanju od est mjeseci do
jedne godine.

lanak 307.

odnosno ovlateni arhitekt ako ne imenuje odgovornog voditelja izrade nacrta prijedloga dokumenta
prostornog ureenja i/ili za odgovornog voditelja imenuje osobu koja ne ispunjava propisane uvjete (lanak
40. stavak 1. i 2.).
(3) Uz kaznu za prekraj iz stavka 1. i 2. ovoga lanka pravnoj osobi, odnosno ovlatenom arhitektu moe se
izrei zatitna mjera oduzimanja ovlatenja za obavljanje poslova u trajanju od tri do est mjeseci, a za
jedne godine.

Prekraji voditelja izrade

lanak 308.

(1) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit e se odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga
dokumenta prostornog ureenja za prekraj iz lanka 40. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit e se odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga
dokumenta prostornog ureenja za prekraj iz lanka 40. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit e se osoba koja izrauje nacrt prijedloga
dokumenta prostornog ureenja kao odgovorni voditelj, a ne ispunjava propisane uvjete (lanak 40. stavak
2.).
(4) Uz kaznu za prekraj iz stavka 1. i 2. ovoga lanka pravnoj odnosno fizikoj osobi moe se izrei zatitna
mjera oduzimanja ovlatenja za obavljanje poslova u trajanju od tri do est mjeseci, a za prekraj poinjen
drugi puta uz novanu kaznu izrei e se navedena mjera u trajanju od est mjeseci do jedne godine.
(5) Voditelj izrade je u sluaju iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka duan investitoru naknaditi tetu u skladu s
posebnim zakonom.
Prekraji osobe ovlatene osobe za izradu parcelacijskih elaborata

lanak 309.

(1) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj ovlatena osoba
ako izradi parcelacijski elaborat protivno rjeenju o uvjetima graenja, rjeenju o utvrivanju graevne
estice ili lokacijskoj dozvoli ili detaljnom planu ureenja (lanak 120.)
lanak 310.

(1) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba, odnosno ovlateni
arhitekt ako onemogui obavljanje pregleda urbanistikog inspektora ili ne dostavi u odreenom roku na
uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora (lanak 283. stavak 4.).
84 od 99 27.5.2014. 10:44
Prekraji investitora

lanak 311.

(1) Novanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba u svojstvu
investitora, ako:
gradi bez pravomonog, odnosno konanog rjeenja o uvjetima graenja, pravomone, odnosno konane
graevinske dozvole, potvrenoga glavnog projekta (lanak 209. stavak 1., 2. i 4.),
gradi protivno rjeenju o uvjetima graenja, a nije ishodio izmjenu i/ili dopunu rjeenja o uvjetima graenja
(lanak 233. stavak 1.),
gradi protivno potvrenom glavnom projektu, a nije ishodio izmjenu i/ili dopunu potvrde glavnog projekta
gradi protivno graevinskoj dozvoli, a nije ishodio izmjenu i/ili dopunu graevinske dozvole (lanak 235.
stavak 1.),
projektiranje, kontrolu, nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja povjeri osobama koje ne
ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu (lanak 178. stavak 2.),
ne osigura struni nadzor graenja (lanak 178. stavak 3.),
je izvoa, a struni nadzor graenja ne povjeri drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje strunog
nadzora graenja prema posebnom zakonu (lanak 178. stavak 5.),
ne ukloni prethodno izgraenu graevinu ili njezin dio ije je uklanjanje odreeno rjeenjem o uvjetima
graenja, potvrdom glavnog projekta, odnosno graevinskom dozvolom (lanak 211. stavak 3. i 4.),
gradi protivno rjeenju o uvjetima graenja na nain koji utjee na ispunjavanje bilo kojega bitnog zahtjeva
za graevinu, a nadlenom upravnom tijelu koje je izdalo rjeenje o uvjetima graenja nije dostavio izmjenu
i/ili dopunu glavnog projekta (lanak 233. stavak 2.),
gradi protivno glavnom projektu na nain koji utjee na ispunjavanje bilo kojega bitnog zahtjeva za
graevinu a nadleno upravno tijelo koje je izdalo potvrdu glavnog projekta nije potvrdilo izmjenu i/ili
dopunu glavnog projekta (lanak 234. stavak 3.),
ne ishodi akt kojim se odobrava graenje za graevinu iz lanka 238. stavka 1. ovoga Zakona (lanak 238.
stavak 4.),
ne ukloni graevinu iz lanka 238. stavka 1. ovoga Zakona u propisanom roku i prethodno ne izradi
projekt uklanjanja te graevine (lanak 238. stavak 3.),
oteenu graevinu vrati u prvobitno stanje protivno aktu na temelju kojeg je izgraena, odnosno projektu
postojeeg stanja graevine (lanak 239.),
ne ukloni privremenu graevinu, opremu gradilita, neutroeni graevinski materijal i otpad prije izdavanja
uporabne dozvole (lanak 253. stavak 2.).
investitora, ako:
projektantu glavnog projekta ne povjeri projektantski nadzor graenja graevine, ako je takav nadzor
predvien glavnim projektom (lanak 178. stavak 4.),
ne odredi glavnog projektanta (lanak 180. stavak 2.),
ne imenuje glavnog izvoaa radova (lanak 183. stavak 2.),
ne imenuje glavnoga nadzornog inenjera (lanak 187. stavak 2.),
trajno ne uva idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rjeenjem o uvjetima graenja (lanak
191. stavak 3.),
projektantu idejnog projekta prije podnoenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta, odnosno graevinske
dozvole ne dostavi glavni projekt ili njegov dio radi davanja miljenja o usklaenosti glavnog projekta s
idejnim projektom u sluaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta (lanak 192. stavak 3.),
trajno ne uva glavni projekt zajedno s potvrdom glavnog projekta, odnosno graevinskom dozvolom
projektantu pravodobno ne omogui pregled radova (lanak 194.),
ne gradi na temelju izvedbenog projekta (lanak 198. stavak 2.),
gradi na temelju rjeenja o uvjetima graenja a nema glavni projekt (lanak 249. stavak 2.),
trajno ne uva izvedbeni projekt sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim
radovima (lanak 198. stavak 4.),
projektantu glavnog projekta ne dostavi radi davanja miljenja o usklaenosti izvedbenog projekta s
glavnim projektom, izvedbeni projekt koji taj projektant nije izradio (lanak 199. stavak 1.),
85 od 99 27.5.2014. 10:44
revidentu pravodobno ne omogui provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta, odnosno pregled radova
ne osigura nostrifikaciju projekta propisanu lankom 204. ovoga Zakona,
nastavi graenje graevine nakon donoenja zakljuka kojim se odobrava obnova postupka izdavanja
rjeenja o uvjetima graenja, odnosno obnova izdavanja graevinske dozvole kojom je doputeno graenje
te graevine (lanak 210. stavak 4.),
ne zatrai promjenu investitora u propisanom roku (lanak 237. stavak 1.),
ne prijavi poetak, odnosno nastavak graenja u propisanom roku (lanak 249. stavak 1.),
nema propisani elaborat iskolenja graevine (lanak 249. stavak 2., 3. i 4.),
ne poduzme mjere radi osiguranja graevine i susjednih graevina, zemljita i drugih stvari u sluaju
prekida graenja (lanak 249. stavak 6.),
trajno ne uva dokumentaciju iz lanka 254. stavka 1. podstavka 5.,6., 8. i 9. ovoga Zakona, (lanak 254.
stavak 3.),
koristi graevinu, a nadlenom upravnom tijelu nije dostavljeno zavrno izvjee nadzornog inenjera
koristi graevinu ili njezin dio bez uporabne dozvole (lanak 256. stavak 2. i 3.),
ne osigura prisutnost sudionika u gradnji tehnikom pregledu (lanak 260. stavak 2.),
ako ne prijavi poetak pokusnog rada (lanak 263. stavak 1.),
ispitivanje za vrijeme pokusnog rada povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje te djelatnosti
prema posebnom zakonu (lanak 263. stavak 2.),
zapone pokusni rad koji nije predvien i obrazloen glavnim projektom (lanak 263. stavak 4.),
ne postupa s graevnim otpadom nastalim uklanjanjem na propisani nain (lanak 274. stavak 1.).
(3) Novanom kaznom od 15.000,00 kuna kaznit e se investitor fizika osoba za prekraje iz stavka 1. i 2.
ovoga lanka.
(4) Novanom kaznom od 15.000,00 kuna kaznit e se za prekraj investitor fizika osoba iz lanka 178.
stavka 6. ovoga Zakona ako projektira i provodi struni nadzor graenja, a ne ispunjava propisane uvjete, te
ako projektira ili obavlja struni nadzor za svoje potrebe dva i vie puta u razdoblju od pet godina.
(5) Novanom kaznom iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se pravni sljednik investitora.
(6) Novane kazne iz ovoga lanka, u sluaju graenja zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od
400 m, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea
od 600 m i jednostavne graevine, umanjuju se za 50%.

Prekraji osobe registrirane za poslove projektiranja

lanak 312.

(1) Novanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba koja je izradila
projekt, a nije registrirana za poslove projektiranja prema posebnom zakonu, odnosno ovlateni arhitekt ili
ovlateni inenjer ako nema pravo uporabe strukovnog naziva (lanak 179. stavak 1.).
(2) Novanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba registrirana za
poslove projektiranja ako:
projekti koje izrauje ne ispunjavaju propisane uvjete, a osobito ako projektirana graevina nije usklaena
s lokacijskom dozvolom, ne ispunjava bitne zahtjeve i nije usklaena s odredbama ovoga Zakona i posebnim
propisima (lanak 179. stavak 2.),
je zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj graevini (lanak 179. stavak 3.),
izvedbeni projekt nije izraen u skladu s glavnim projektom (lanak 198. stavak 1.),
se tijekom graenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklaenosti pojedinih projekata nije
u propisanoj mjeri omoguen nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti u
graevinama javne i poslovne namjene te poslovnim dijelovima graevina stambeno-poslovne namjene
se tijekom graenja utvrdi da zbog nedostataka u projektu ili zbog neusklaenosti pojedinih projekata nije
u propisanoj mjeri omoguena jednostavna prilagodba za pristup i kretanje osobama s tekoama u kretanju
u stambenim graevinama s deset i vie stanova u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova (lanak
17. stavak 2.),
projekt ne sadri sve propisane dijelove i nije izraen tako da graevina izgraena s njim u skladu,
ispunjava uvjete iz lanka 14. stavka 1. i lanka 106. ovoga Zakona (lanak 190. stavak 3., lanak 193. i
86 od 99 27.5.2014. 10:44
lanak 276.),
glavni projekt nije u skladu s idejnim projektom glede lokacijskih uvjeta (lanak 192. stavak 2.),
miljenje o neusklaenosti idejnog i glavnog projekta ne dostavi nadlenom tijelu, odnosno Ministarstvu
koje izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno graevinsku dozvolu, graevinskoj inspekciji i Hrvatskoj
komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu (lanak 192. stavak 4.),
projektant ne potvrdi provedbu pregleda radova upisom u graevinski dnevnik (lanak 194.),
izvedbeni projekt nije izraen u skladu s glavnim projektom (lanak 198. stavak 1.)
projekti nisu opremljeni i oznaeni sukladno lanku 200. ovoga Zakona,
idejni, odnosno glavni projekt prije podnoenja zahtjeva za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja, potvrde
glavnog projekta odnosno graevinske dozvole, nije usklaen s prostornim planom odnosno lokacijskom
dozvolom te s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te posebnih propisa
(lanak 208. stavak 1.).
(3) Osoba registrirana za poslove projektiranja u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka duna je investitoru
naknaditi tetu u skladu s posebnim zakonom.
lanak 313.

(1) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit e se projektant glavnog projekta ako miljenje o
neusklaenosti glavnog i izvedbenog projekta ne dostavi nadlenom upravnom tijelu koje je izdalo akt kojim
se odobrava graenje, graevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu
(2) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit e se glavni projektant ako u projektiranju
sudjeluje vie projektanata, a projekt nije cjelovit i meusobno usklaen (lanak 180. stavak 1.)
(3) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit e se za prekraj iz lanka 312. stavka 2. ovoga
Zakona i investitor u svojstvu projektanta.
(4) Uz kaznu za prekraj iz stavka 1. i 2. ovoga lanka i lanka 312. stavka 2. osobi koja obavlja
projektiranje moe se izrei zatitna mjera oduzimanja ovlatenja za projektiranje u trajanju od tri do est
mjeseci, a za prekraj poinjen drugi put uz novanu kaznu izrei e se navedena mjera u trajanju od est
mjeseci do jedne godine.
(5) Projektant je u sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka duan investitoru naknaditi tetu u skladu s
posebnim zakonom.
Prekraji revidenta

lanak 314.

(1) Novanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj revident ako:
obavlja kontrolu projekata, a nije za to ovlaten (lanak 188. stavak 1.),
obavi kontrolu projekta u ijoj je izradi u cijelosti ili djelomino sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti
ili djelomino izraen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen (lanak 189. stavak 1.),
projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvjee ne udovoljava zahtjevima iz
ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehnikih specifikacija i pravila
struke glede kontroliranog svojstva (lanak 189. stavak 2.),
upisom u graevinski dnevnik ne potvrdi provedbu pregleda radova te pri pregledu izvedbenog projekta ne
izradi dodatak izvjea o kontroli projekta (lanak 202. stavak 4.),
ne sastavi pisano izvjee o kontroli projekta i ne ovjerovi dijelove projekta na propisani nain (lanak
202. stavak 2.).
(2) Uz kaznu za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka osobi koja obavlja kontrolu projekata, odnosno revidentu
moe se izrei zatitna mjera oduzimanja ovlatenja za projektiranje, odnosno za kontrolu projekata u
trajanju od tri do est mjeseci, a za prekraj poinjen drugi put uz novanu kaznu izrei e se navedena mjera
u trajanju od est mjeseci do jedne godine.
(3) Osoba ovlatena za kontrolu projekta (revident) u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka duna je investitoru

Prekraji pravne osobe ovlatene za nostrifikaciju

87 od 99 27.5.2014. 10:44
lanak 315.

(1) Novanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba koja provede
nostrifikaciju, a nema za to ovlatenje (lanak 205. stavak 1.).
(2) Novanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ovlatena za
nostrifikaciju projekata koja provede nostrifikaciju ako:
ako projekt ili dio projekta za koji je provedena nostrifikacija i izdana potvrda ne udovoljava zahtjevima iz
ovoga Zakona (lanak 204. stavak 1.),
na propisani nain ne sastavi izvjee, ne ovjeri projekt i ne izda potvrdu (lanak 205. stavak 2.).
(3) Uz kaznu za prekraj iz stavka 2. podstavka 1. i 2. ovoga lanka pravnoj osobi koja provede nostrifikaciju
moe se izrei zatitna mjera oduzimanja ovlatenja za nostrifikaciju projekata u trajanju od tri do est
mjeseci, a za prekraj poinjen drugi put uz novanu kaznu izrei e se navedena mjera u trajanju od est
mjeseci do jedne godine.
(4) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit e se za prekraje iz stavka 2. ovoga lanka i
projektant zaposlen u pravnoj osobi ovlatenoj za nostrifikaciju projekata koji je obavio nostrifikaciju.
(5) Osoba ovlatena za nostrifikaciju projekta u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka duna je investitoru
Prekraji izvoaa

lanak 316.

izvoaa ako:
radove ne izvodi tako da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak
i rad u graevinama javne i poslovne namjene (lanak 17. stavak 1.),
radove ne izvodi tako da je u graevinama stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i vie stanova
mogua jednostavna prilagodba graevine u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova za pristup,
kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti (lanak 17. stavak 2.),
graevni i drugi proizvodi koje ugrauje u graevinu ne ispunjavaju zahtjeve propisane ovim Zakonom i
posebnim propisima (lanak 18. i lanak 182. stavak 1. podstavak 2.),
ne gradi u skladu s tehnikim propisima (lanak 19.),
ne gradi u skladu s aktima kojima se odobrava graenje (lanak 182.),
radove ne izvodi tako da ispunjavaju bitne zahtjeve za graevinu iz ovoga Zakona (lanak 182. stavak 1.
podstavak 1.),
ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom zakonu (lanak 181. stavak 2.),
pristupi graenju graevine bez pravomonog rjeenja o uvjetima graenja, pravomone graevinske
dozvole, potvrenog glavnog projekta (lanak 209. stavak 1., 2. i 4.),
provodi ispitivanje odreenih dijelova graevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja
bitnih zahtjeva za graevinu te prethodna istraivanja bitna za projektiranje, graenje ili odravanje
graevina a nema ovlatenja (lanak 20.).
(2) Uz novanu kaznu za prekraj iz stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 4., 5. 6. i 8. ovoga lanka moe se izrei
zatitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do est mjeseci, a za prekraj
poinjen drugi put uz novanu kaznu izrei e se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u
trajanju od est mjeseci do jedne godine.
(3) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit e se fizika osoba u svojstvu izvoaa za
prekraj iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) Uz novanu kaznu iz stavka 3. ovoga lanka izrei e se zatitna mjera iz stavka 2. ovoga lanka.
izvoaa ako:
ne osigura dokaze o uporabljivosti ugraenih graevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugraene opreme
po posebnom zakonu, isprave o suglasnosti odreenih dijelova graevine bitnim zahtjevima za graevinu i
dokaze kvalitete (lanak 182. stavak 1. podstavak 3.),
ako ne sastavi pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine (lanak 182. stavak 1.
podstavak 5.),
ne odredi glavnog izvoaa odgovornog za meusobno usklaenje radova ako u graenju sudjeluju dva ili
88 od 99 27.5.2014. 10:44
vie izvoaa (lanak 183. stavak 2.),
imenuje glavnog inenjera gradilita, inenjera gradilita ili voditelja radova koji ne ispunjavaju propisane
uvjete (lanak 183. stavak 6.),
ako prilikom graenja povjeri izvoenje graevinskih radova i drugih poslova osobama koje ne ispunjavaju
propisane uvjete za izvoenje tih radova, odnosno obavljanja poslova (lanak 182. stavak 1. podstavak 4.),
ne imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova (lanak 183. stavak 1.),
glavni izvoa ne izvodi najmanje polovicu radova potrebnih za graenje te graevine (lanak 183. stavak
3.),
gradi protivno odluci predstavnikog tijela jedinice lokalne samouprave iz lanka 251. stavka 1. ovoga
Zakona,
ne ogradi, odnosno zatiti ili oznai gradilite (lanak 252. stavak 1.i 2.),
gradilite ne oznai ploom (lanak 252. stavak 4.),
ne raisti i uredi gradilite i neposredni okoli po zavretku graenja (lanak 253. stavak 2.),
ne predvidi i ne provodi potrebne mjere zatite (lanak 253. stavak 3. i 4.),
na gradilitu nema propisanu dokumentaciju (lanak 254. i lanak 255. stavak 1. i 2.).
(6) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit e se fizika osoba u svojstvu izvoaa za
prekraj iz stavka 5. ovoga lanka.
(7) Uz novanu kaznu za prekraj iz stavka 5. podstavka 1., 5., 9., 11., 12. i 13. ovoga lanka pravnoj i
fizikoj osobi u svojstvu izvoaa moe se izrei zatitna mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti
u trajanju od tri do est mjeseci, a za prekraj poinjen drugi put uz novanu kaznu izrei e se i mjera
oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od est mjeseci do jedne godine.
(8) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit e se za prekraj iz stavka 1. podstavka 3., 4., 5.,
6. i 8. i stavka 5. podstavka 9., 12. i 13. ovoga lanka glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita, odnosno
voditelj radova.
(9) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit e se glavni inenjer gradilita za prekraj iz
lanka 183. stavka 4. ovoga Zakona.
(10) Izvoa je u sluaju iz stavka 1. i 5. ovoga lanka duan investitoru naknaditi tetu u skladu s posebnim
zakonom.
Prekraj osobe registrirane za poslove strunog nadzora

lanak 317.

(1) Novanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba koja provodi
struni nadzor ako:
nadzorni inenjer prema posebnom zakonu nema pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili
ovlateni inenjer te ne ispunjava uvjete za provedbu strunog nadzora graenja prema posebnom zakonu i
propisima donesenim na temelju tog zakona (lanak 184. stavak 1.),
je nadzorni inenjer zaposlenik osobe koja je izvoa radova na istoj graevini (lanak 184. stavak 2.),
graenje nije u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, potvrenim glavnim projektom, odnosno
graevinskom dozvolom, ovim Zakonom i posebnim propisima (lanak 185. stavak 1. podstavak 1.),
ne utvrdi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene graevine izraen u
skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, odnosno lokacijskom dozvolom u sluaju graenja graevina iz
lanka 209. stavka 2. i 4. ovoga Zakona (lanak 185. stavak 1. podstavak 2.),
nadzire graenje graevine koja se gradi bez akata kojima se odobrava graenje (lanak 209. stavak 1., 2. i
4.).
(2) Novanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba registrirana za
poslove strunog nadzora graenja ako:
ne poduzme mjere da kvaliteta radova, ugraenih i graevnih proizvoda, proizvoda, opreme i postrojenja
bude u skladu sa zahtjevima glavnog projekta te da bude dokazana na propisani nain (lanak 182. stavak
1.),
ne utvrdi da izvoa, odnosno odgovorna osoba koja vodi graenje ili pojedine radove ne ispunjava uvjete
za obavljanje djelatnosti graenja propisane posebnim zakonom (lanak 185. stavak 1. podstavak 3.)
ne utvrdi je li iskolenje graevine provela osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i
katastra nekretnina prema posebnom propisu (lanak 185. stavak 1. podstavak 4.),
ne odredi provedbu kontrolnih postupaka glede ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete
89 od 99 27.5.2014. 10:44
odreenih dijelova graevine putem ovlatene osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupaka izdavanja
isprava i dokaza (lanak 185. stavak 1. podstavak 5.),
bez odgaanja ne upozna o svim nedostacima i nepravilnostima koje uoi tijekom graenja, investitora te
graevinsku i druge inspekcije o poduzetim mjerama (lanak 185. stavak 1. podstavak 6.),
ako ne sastavi zavrno izvjee o izvedbi graevine (lanak 185. stavak 1. podstavak 7.),
ne upie nain otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u graevinski dnevnik (lanak 185. stavak
3.).
(3) Uz kaznu za prekraj iz stavka 1. i 2. ovoga lanka osobi koja obavlja struni nadzor moe se izrei
zatitna mjera oduzimanja ovlatenja za provedbu strunog nadzora u trajanju od tri do est mjeseci, a za
jedne godine.
(4) Osoba ovlatena za poslove strunog nadzora u sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka duna je investitoru
lanak 318.

(1) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit e se za prekraj glavni nadzorni inenjer ako
struni nadzor graenja nije cjelovit i meusobno usklaen i/ili ako o tome ne sastavi zavrno izvjee
(2) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit e se nadzorni inenjer i glavni nadzorni inenjer
ako obavlja poslove strunog nadzora a istodobno je zaposlen kod izvoaa radova (lanak 184. stavak 2.).
(3) Uz kaznu za prekraj iz stavka 1. i 2. ovoga lanka osobi koja obavlja struni nadzor moe se izrei
zatitna mjera oduzimanja ovlatenja za provedbu strunog nadzora u trajanju od tri do est mjeseci, a za
jedne godine.
(4) Glavni nadzorni inenjer je u sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka duan investitoru naknaditi tetu u
skladu s posebnim zakonom.
Prekraji vlasnika graevine

lanak 319.

(1) Novanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba kao vlasnik
graevine ako pristupi uklanjanju ili ukloni graevinu ili njezin dio bez dozvole nadlenoga upravnog tijela
(2) Novanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba kao vlasnik
graevine ako:
rabi graevinu suprotno njezinoj namjeni (lanak 269.),
ne odrava graevinu sukladno odredbi lanka 270. stavka 2. ovoga Zakona,
ne poduzme hitne mjere za otklanjanje opasnosti i ne oznai graevinu opasnom u sluaju oteenja
graevine (lanak 270. stavak 3.),
odravanje graevine povjeri osobi koja ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova (lanak 271.),
ne ispunjava uvjete za odravanje i unapreivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, energetskih
svojstava zgrada, nesmetanog pristupa i kretanja u graevini na propisani nain (lanak 272. stavak 1.).
(3) Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit e se vlasnik graevine fizika osoba za prekraj
iz stavka 1. i 2. ovoga lanka.
(4) Vlasnik graevine u sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka duan je drugim osobama naknaditi tetu u
skladu s posebnim zakonom.
lanak 320.

investitora i pravna osoba u svojstvu izvoaa ako nastavi s graenjem, odnosno izvoenjem pojedinih
radova nakon zatvaranja gradilita posebnom oznakom i peaenja orua, strojeva i drugih sredstava za rad
(lanak 288.).
(2) Uz kaznu za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka izrei e se zatitna mjera oduzimanja dozvole za
90 od 99 27.5.2014. 10:44
obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do est mjeseci, a za prekraj poinjen drugi put uz novanu kaznu
izrei e se navedena mjera u trajanju od est mjeseci do jedne godine.
(3) Novanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna kaznit e se fizika osoba u svojstvu investitora i fizika
osoba u svojstvu izvoaa za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka.
lanak 321.

Novanom kaznom u iznosu od 15.000,00 kuna kaznit e se za prekraj sudionici u gradnji i vlasnik,
odnosno korisnik graevine koji graevinskom inspektoru onemogui provedbu inspekcijskog nadzora ili mu
onemogui uvid u svu traenu dokumentaciju ili mu onemogui pregled graevine, graevnih proizvoda kao
i obavljanje drugih radnji u svezi s nadzorom (lanak 283. stavak 4.).
lanak 322.

Novanom kaznom od 15.000,00 kuna kaznit e se za prekraj sudionici u gradnji ako se neopravdano ne
odazovu na tehniki pregled (lanak 260. stavak 1.).

Zastara prekrajnog progona i izvrenja prekrajnih sankcija

lanak 323.

Prekrajni postupak za prekraje propisane ovim Zakonom, ne moe se pokrenuti nakon proteka tri godine
od dana kad je prekraj poinjen.
lanak 324.

Izreene prekrajne kazne ne mogu se izvriti ako od dana pravomonosti odluke o prekraju proteknu tri
godine, a zastara poinje tei od dana kada je poinitelj prekraja primio pravomonu odluku urednom
dostavom, odnosno od dana kada je prvostupanjska odluka postala pravomona.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Zapoeti postupci i izdane dozvole

lanak 325.

(1) Postupci zapoeti po odredbama Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine, br. 30/94., 68/98.,
61/00., 32/02. i 100/04.) i Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 175/03. i 100/04.) do stupanja na snagu
ovoga Zakona dovrit e se po odredbama tih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka postupak izrade i donoenja prostornog plana i/ili njegovih izmjena i
dopuna, u kojemu do stupanja na snagu ovoga Zakona nije objavljena javna rasprava ili je od zavretka
javne rasprave prolo vie od devet mjeseci dovrit e se prema odredbama ovoga Zakona.
(3) Stavak 2. ovoga lanka ne odnosi se na postupak izrade i donoenja generalnog urbanistikog plana.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka postupak izdavanja lokacijske dozvole za graenje zgrade ija
graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti
ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m na zemljitu na kojemu je izgraena takva graevina
bez graevinske dozvole odnosno drugoga odgovarajueg akta, zapoet po odredbama Zakona o prostornom
ureenju (Narodne novine, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) dovrit e se po odredbama ovoga
Zakona kojima se ureuje izdavanje rjeenja o izvedenom stanju.
(5) U postupku izdavanja uporabne dozvole pokrenutom nakon stupanja na snagu ovoga Zakona za
graevinu izgraenu po propisima koji su vaili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, utvruje se je li
graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom i propisima koji su vaili u vrijeme kad je izdana
graevinska dozvola za tu graevinu.
lanak 326.

(1) U postupku upisa graevine u zemljine knjige zapoetom do stupanja na snagu ovoga Zakona
91 od 99 27.5.2014. 10:44
primjenjuju se odredbe lanka 141. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 175/03. i 100/04.).
(2) Danom poetka postupka upisa graevine u zemljine knjige smatra se datum dostave prijavnog lista
nadlenom zemljinoknjinom sudu.
(3) U postupku upisa graevine u zemljine knjige zapoetom nakon stupanja na snagu ovoga Zakona koja je
upisana u katastarski operat do stupanja na snagu ovoga Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe lanaka 268., 329., 330., 331. i 332. ovoga Zakona. U tom sluaju isprave odreene ovim lancima
kao uvjet za upis graevine u katastarski operat predstavljaju uvjet za upis graevine u zemljine knjige.
lanak 327.

(1) Graenju graevine za koju je izdana lokacijska dozvola na temelju Zakona o prostornom ureenju
(Narodne novine, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), a za graenje koje do stupanja na snagu
ovoga Zakona nije podnesen zahtjev za izdavanje graevinske dozvole, moe se pristupiti na temelju glavnog
projekta kojeg je potvrdilo nadleno upravno tijelo prema ovom Zakonu.
(2) Stavak 1. ovoga lanka ne odnosi se na graenje graevina za koje se prema ovom Zakonu izdaje
graevinska dozvola.
lanak 328.

(1) Naelna suglasnost izdana na temelju ranije vaeih zakona u skladu s kojom do dana stupanja na snagu
ovoga Zakona nije izdana niti jedna graevinska dozvola prestaje vaiti danom stupanja na snagu ovoga
Zakona.
(2) Naelne dozvole izdane na temelju zakona koji je vaio do stupanja na snagu ovoga Zakona, a na temelju
koje nisu u roku od pet godina od dana njene pravomonosti podneseni zahtjevi za izdavanje graevinskih
dozvola, prestaju vaiti.
(3) Za graenje dijela graevine odreenog naelnom dozvolom odnosno naelnom suglasnou umjesto
posebne graevinske dozvole odreene tom dozvolom odnosno suglasnou izdaje se potvrda glavnog
projekta prema ovom Zakonu.
lanak 329.

(1) Postupci zadravanja u prostoru objekata pokrenuti prema odredbama Zakona o postupanju s objektima
graenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za graenje (Narodne novine, br. 33/92.) do
stupanja na snagu Zakona o prestanku vaenja Zakona o postupanju s objektima graenim protivno
prostornim planovima i bez odobrenja za graenje (Narodne novine, br. 33/95.) dovrit e se prema
odredbama ovoga Zakona kojima se ureuje izdavanje rjeenja o izvedenom stanju odnosno lokacijske
dozvole.
(2) Pravomono rjeenje o zadravanju u prostoru objekata doneseno na temelju Zakona o postupanju s
objektima graenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za graenje (Narodne novine, br.
33/92.) smatra se u postupku donoenja rjeenja o izvedenom stanju dokazom da je postojee stanje zgrade u
skladu s prostornim planom, odnosno u postupku izdavanja potvrde izvedenog stanja smatra se
pravomonom lokacijskom dozvolom.

Izgraene graevine i upis u katastarski operat

lanak 330.

(1) Graevina izgraena do 15. veljae 1968. godine smatra se izgraenom na temelju pravomone
graevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajueg akta nadlenoga upravnog tijela.
(2) O vremenu evidentiranja graevine iz stavka 1. ovoga lanka uvjerenje izdaju katastarski ured, odnosno
Sredinji ured Dravne geodetske uprave na temelju podataka s kojima raspolau (katastarski operat,
katastarski plan, posjedovni list, Hrvatska osnovna karta, snimke iz zraka) koji se smatraju dokazom da je
neka graevina izgraena do 15. veljae 1968. godine.
(3) Ako katastarski ured, odnosno Sredinji ured Dravne geodetske uprave ne raspolau podacima na
temelju kojih se moe izdati uvjerenje iz stavka 2. ovoga lanka, uvjerenje o vremenu graenja graevine iz
stavka 1. ovoga lanka izdaje nadleno upravno tijelo.
92 od 99 27.5.2014. 10:44
(4) Sastavni dio uvjerenja iz stavka 3. ovoga lanka je snimka postojeeg stanja graevine i preslika
katastarskog plana s ucrtanom graevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za
izgraenu graevinu na graevnoj estici koji je podnositelj zahtjeva duan priloiti uz zahtjev za izdavanje
toga uvjerenja.
(5) Za graevinu iz stavka 1. ovoga lanka ne izdaje se uporabna dozvola.
(6) Graevina iz stavka 1. ovoga lanka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priloeno uvjerenje
iz stavka 2. odnosno 3. ovoga lanka.
(7) Stavak 3. ovoga lanka ne odnosi se na utvrivanje vremena graenja graevine u postupku kojeg
provodi graevinska inspekcija.
lanak 331.

(1) Za izgraenu graevinu na temelju graevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajueg akta nadlenog
tijela izdanog do 19. lipnja 1991. godine ne izdaje se uporabna dozvola.
(2) Graevina iz stavka 1. ovoga lanka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priloena
pravomona graevinska dozvola i potvrda da u vezi s tom graevinom nije u tijeku postupak graevinske
inspekcije.
lanak 332.

(1) Graevina izgraena, rekonstruirana ili sanirana u sklopu projekta obnove ratom oteenih ili poruenih
kua Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i projekata Ministarstva kulture smatra se izgraenom,
odnosno rekonstruiranom na temelju pravomone graevinske dozvole ako njezin vlasnik posjeduje:
projekt prema kojemu je graena ili snimku postojeeg stanja graevine,
presliku katastarskog plana s ucrtanom graevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situaciju)
za izgraenu graevinu na graevnoj estici,
dokaz da je graenje, odnosno rekonstrukcija graevine provedena u sklopu projekta obnove ratom
oteenih ili poruenih kua Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture
(ugovor o obnovi, akt tijela dravne vlasti, zapisnik o primopredaji graevine i drugo).
(2) Graevina ija je graevinska dozvola ili drugi odgovarajui akt unitena ili je nedostupan uslijed
prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili dogaaja, te graevina za koju u vrijeme njezinog
graenja graevinska dozvola ili drugi odgovarajui akt tijela dravne vlasti nije bio potreban, smatra se
izgraenom na temelju pravomone graevinske dozvole ako vlasnik posjeduje:
potvrdu da je graevinska dozvola ili drugi odgovarajui akt uniten ili da je nedostupan,
snimku postojeeg stanja graevine i
presliku katastarskog plana s ucrtanom graevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija)
za izgraenu graevinu na graevnoj estici.
(3) Graevina koju Drava kupi u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o podrujima posebne
dravne skrbi (Narodne novine, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02.,
42/05. i 90/05.), smatra se izgraenom na temelju pravomone graevinske dozvole ako njezin vlasnik
posjeduje:
snimku postojeeg stanja,
presliku katastarskog plana s ucrtanom graevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija)
za izgraenu graevinu na graevnoj estici i
dokaz da je graevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o podrujima posebne
skrbi.
(4) Za graevinu iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka ne izdaje se uporabna dozvola.
(5) Graevina iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka upisuje se u katastarski operat ako su uz zahtjev priloeni
dokumenti propisani tim stavcima.
lanak 333.

(1) Za izgraenu graevinu na temelju graevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do dana
stupanja na snagu ovoga Zakona umjesto uporabne dozvole nadleno upravno tijelo na zahtjev investitora
odnosno vlasnika graevine izdaje uvjerenje za uporabu kojim se utvruje da je graevina izgraena u skladu
s graevinskom dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene.
93 od 99 27.5.2014. 10:44
(2) Uvjerenje iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se izdati za izgraene graevine u vezi kojih je u tijeku
postupak graevinske inspekcije.
(3) Stavak 1. ovoga lanka ne odnosi se na izgraene graevine za koje je do stupanja na snagu ovoga
Zakona graevinsku dozvolu izdalo Ministarstvo.
(4) Graevina iz stavka 1. ovoga lanka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priloena uporabna
dozvola ili uvjerenje iz stavka 1. ovoga lanka.
lanak 334.

(1) Rjeenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu u graevini iz lanka 330., 331. i 332.,
odnosno lanka 333. ovoga Zakona moe se izdati ako su uz zahtjev za izdavanje tog rjeenja priloene
isprave potrebne za upis te graevine u katastarski operat.
(2) Dokumentaciju iz lanka 330., 331., 332. i 333. ovoga Zakona vlasnik graevine i nadleno upravno
tijelo duni su trajno uvati.
Obavljanje strunih poslova

lanak 335.

Pravne osobe registrirane za obavljanje strunih poslova prostornog ureenja i ovlateni arhitekti koji
samostalno obavljaju te poslove, koji su ispunili uvjete za obavljanje tih poslova propisane Zakonom o
prostornom ureenju (Narodne novine, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) i Pravilnikom o
davanju i oduzimanju suglasnosti za obavljanje strunih poslova prostornog ureenja (Narodne novine, br.
21/06 i 53/06) nastavljaju s radom kao osobe odnosno ovlateni arhitekti koji imaju suglasnost prema ovom
Zakonu.

lanak 336.

Osobe ovlatene za obavljanje kontrole projekata i nostrifikaciju projekata na temelju propisa koji su vaili
do stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju s obavljanjem poslova za koje su ovlateni do isteka roka
vaenja ovlatenja.
Obavljanje strunih i upravnih poslova

lanak 337.

Savjet prostornog ureenja Republike Hrvatske osnovan prema Zakonu o prostornom ureenju (Narodne
novine, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) nastavlja s radom kao Savjet prema ovom Zakonu.

lanak 338.

(1) Ministar e imenovati privremenog ravnatelja Zavoda u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu
ovoga Zakona.
(2) Privremeni ravnatelj obavit e pripreme za poetak rada Zavoda i podnijeti prijedlog za upis u sudski
registar.
(3) Ministar e imenovati predsjednika i lanove Upravnog vijea Zavoda u roku od ezdeset dana od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona, a u daljnjem roku od trideset dana Upravno vijee Zavoda donijet e Statut
Zavoda.
(4) Upravno vijee Zavoda duno je raspisati javni natjeaj za izbor ravnatelja Zavoda u roku od est mjeseci
od dana njihova imenovanja.
lanak 339.

(1) Danom poetka rada Zavoda prestaje s radom Zavod za prostorno planiranje u sklopu Ministarstva.
(2) Danom poetka rada Zavod preuzima slubenike, poslove i druga materijalno-tehnika sredstva Zavoda
za prostorno planiranje u sklopu Ministarstva.
94 od 99 27.5.2014. 10:44
(3) Sredstva osigurana u Dravnom proraunu za tekuu godinu za rad i sredstva za plae slubenika Zavoda
za prostorno planiranje u sklopu Ministarstva ustupaju se Zavodu.

lanak 340.

(1) Vlada je duna donijeti uredbu iz lanka 105. stavka 2. ovoga Zakona u roku od ezdeset dana od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar je duan donijeti pravilnike iz lanka 209. stavka 5. i 38. stavka 4. ovoga Zakona najkasnije u
roku od ezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Ministar je duan donijeti pravilnike iz lanka 5. stavka 4., lanka 14. stavka 2., lanka 15. stavka 3.,
lanka 17. stavka 3., lanka 20. stavka 3. i stavka 4., lanka 47. stavka 5., lanka 58. stavka 4. i stavka 5.,
lanka 186. stavka 2., lanka 188. stavka 4., lanka 195., lanka 201., lanka 203., lanka 206., lanka 253.
stavka 2., lanka 259. stavka 7., lanka 267. stavka 3., lanka 272. stavka 1., lanka 281. stavka 2. i lanka
288. stavka 6. ovoga Zakona najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Vlada je duna uskladiti Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja
i graditeljstva (Narodne novine, br. 30/05. i 24/07.) s odredbama ovoga Zakona u roku od trideset dana od
dana prestanka rada Zavoda za prostorno planiranje u sklopu Ministarstva.
(5) Ministar je duan uskladiti Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja
i graditeljstva s uredbom iz stavka 1. ovoga lanka u roku od petnaest dana od dana stupanja na snagu te
uredbe.
lanak 341.

(1) upanijski odnosno Gradski zavod za prostorno ureenje ustrojen na temelju Zakona o prostornom
ureenju (Narodne novine, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) nastavlja s radom do poetka rada
zavoda za prostorno ureenje upanije odnosno Grada Zagreba u skladu s ovim Zakonom.
(2) upanije i Grad Zagreb duni su osnovati zavod za prostorno ureenje upanije odnosno Grada Zagreba
u skladu s ovim Zakonom u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 342.

(1) Dana 1. sijenja 2008. godine upanije, veliki gradovi i gradovi sjedita upanija preuzimaju slubenike,
poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ureda dravne uprave u upanijama koji su se odnosili na
obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i graevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu
dokumenata prostornog ureenja i graenje sukladno ovom Zakonu, svatko sa svojeg podruja, a u skladu s
ureenjem samoupravnog djelokruga velikih gradova i gradova sjedita upanija, odnosno upanija prema
Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne
novine, br. 129/05.).
(2) Veliki grad koji nije sjedite upanije preuzima slubenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv
dosadanje ispostave ureda dravne uprave u upaniji koja je ustrojena na njegovom podruju, koji su se
odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i graevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz
provedbu dokumenata prostornog ureenja i graenje.
(3) Veliki grad koji je sjedite upanije, grad sjedite upanije i upanija preuzimaju slubenike, poslove,
uredsku i drugu opremu te arhiv ureda dravne uprave iz sjedita upanije, koji su se odnosili na obavljanje
poslova izdavanja lokacijskih i graevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata
prostornog ureenja i graenje, prema sporazumu koji sklapaju gradonaelnik i upan, u pravilu ovisno o
omjeru broja predmeta iz prethodne tri godine.
(4) upanija preuzima slubenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ispostava ureda dravne uprave
u upaniji, koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i graevinskih dozvola te drugih
akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog ureenja i graenje, osim slubenika, poslova, uredske i
druge opreme te arhiva koje u skladu s odredbama ovoga Zakona preuzima veliki grad i grad sjedite
upanije.
(5) O sporu u vezi s preuzimanjem slubenika, poslova, uredske i druge opreme te arhiva iz stavka 1., 2., 3. i
4. ovoga lanka odluuje Vlada na prijedlog elnika Sredinjega dravnog ureda za upravu.
(6) Do 1. sijenja 2008. godine poslove izdavanja lokacijskih i graevinskih dozvola te drugih akata vezanih
uz provedbu dokumenata prostornog ureenja i graenje nastavljaju obavljati uredi dravne uprave u
95 od 99 27.5.2014. 10:44
upanijama.
lanak 343.

(1) upanije, veliki gradovi i gradovi sjedita upanije, koji prema ovom Zakonu obavljaju poslove izdavanja
akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog ureenja i graenje duni su osigurati materijalno-
tehnike, organizacijske i financijske uvjete osim za plae slubenika te ostale uvjete za uinkovito i
ekonomino obavljanje tih poslova od 1. sijenja 2008. godine, vodei rauna da navedeni poslovi ostanu to
je mogue blie graanima.
(2) upanije su dune osigurati obavljanje poslova izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata
prostornog ureenja i graenje barem u onim mjestima u kojima se ti poslovi obavljaju do dana stupanja na
snagu ovoga Zakona.
(3) Sredstva za plae slubenika koje preuzimaju upanije, veliki gradovi i gradovi sjedita upanije
osiguravaju se u dravnom proraunu u istom iznosu koji je osiguran u Dravnom proraunu Republike
Hrvatske za 2007. godinu i ustupaju se upanijama, velikim gradovima i gradovima sjeditima upanija.
lanak 344.

(1) upanije, veliki gradovi i gradovi sjedita upanija duni su svoje statute, odluke i druge ope akte, a
osobito akte o unutarnjem ustrojstvu i unutarnjem redu svojih upravnih tijela, uskladiti s ovim Zakonom do
1. prosinca 2007.
(2) upanije, veliki gradovi i gradovi sjedita upanija duni su rasporediti preuzete slubenike na radna
mjesta s danom 1. sijenja 2008.
lanak 345.

Poslove gospodarenja nekretninama do osnivanja fonda za gospodarenje nekretninama obavlja poglavarstvo
jedinice lokalne samouprave na svom podruju.

Dokumenti prostornog ureenja i praenja stanja u prostoru
lanak 346.

(1) Dokumenti prostornog ureenja doneseni na temelju propisa koji su vaili do stupanja na snagu ovoga
Zakona ostaju na snazi do donoenja dokumenata prostornog ureenja prema ovom Zakonu, ako ovim
Zakonom nije propisano drukije.
(2) Generalni urbanistiki planovi ostaju na snazi najdulje deset godina od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
(3) Prostorni planovi (bivih) opina i odluke o graevinskim podrujima ostaju na snazi do 31. prosinca
2007.
(4) Dokumenti prostornog ureenja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka mogu se mijenjati i/ili dopunjavati te staviti
izvan snage i prije donoenja dokumenata prostornog ureenja prema ovom Zakonu.
(5) Programi mjera za unapreenje stanja u prostoru doneseni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
ostaju na snazi do isteka razdoblja za koji su doneseni.
lanak 347.

(1) Opine i gradovi koji jo nisu donijeli prostorni plan ureenja opine, odnosno grada duni su to uiniti
najkasnije do 31. prosinca 2007.
(2) Na podruju opine, odnosno grada koja ne donese prostorni plan ureenja opine i grada do 31.
prosinca 2007. ne mogu se izdavati rjeenja o uvjetima graenja i lokacijske dozvole, osim za graevine
planirane prostornim planom upanije.
lanak 348.

(1) Prostorni planovi unutar ZOP-a i planovi iji se dijelovi nalaze unutar tog podruja koji do dana stupanja
96 od 99 27.5.2014. 10:44
na snagu ovoga Zakona nisu dobili suglasnosti Ministarstva iz lanka 39. stavka 1. Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine, br. 100/04) moraju se uskladiti s odredbama
ovoga Zakona kojima se ureuje ZOP.
(2) Odluku o usklaenju iz stavka 1. ovoga lanka donosi opinsko, odnosno gradsko vijee bez provoenja
javne rasprave.
(3) Opine i gradovi duni su za prostorne planove iz stavka 1. ovoga lanka ishoditi suglasnost Ministarstva
najkasnije do 31. oujka 2008.
(4) Prostorni planovi iz stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuju se u neizgraenom dijelu graevinskog
podruja do dobivanja suglasnosti Ministarstva.
(5) Prostorni plan iz stavka 1. ovoga lanka za koji nije data suglasnost iz stavka 3. ovoga lanka prestaje
vaiti 1. travnja 2008.
Pravilnici

lanak 349.

Do stupanja na snagu propisa koji se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u
suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se:
Pravilnik o davanju i oduzimanju suglasnosti za obavljanje strunih poslova prostornog ureenja
(Narodne novine, br. 21/06. i 53/06.),
Pravilnik o slubenoj iskaznici inspektora urbanistike inspekcije Ministarstva zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva (Narodne novine, br. 1/05.),
Odluka o opinama koje mogu donijeti prostorni plan ureenja opine sa smanjenim sadrajem (Narodne
novine, br. 163/04.),
Pravilnik o odreivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (Narodne novine, br.
86/04. i 138/04.),
Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati upanijski odnosno gradski zavod za prostorno planiranje za
obavljanje poslova izrade prostornih planova (Narodne novine, br. 104/98.),
Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu
elaborata prostornih planova (Narodne novine, br. 106/98., 39/04., 45/04. ispravak i 163/04.) i
Pravilnik o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
ureivanju prostora (Narodne novine, br. 29/83., 36/85. i 42/86.).
lanak 350.

Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja
(Narodne novine, br. 89/06. i 139/06.),
Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
(Narodne novine, br. 151/05.),
Pravilnik o strunom ispitu te upotpunjavanju i usavravanju znanja osoba koje obavljaju poslove
graditeljstva (Narodne novine, br. 82/05.),
Pravilnik o nainu zatvaranja i oznaavanja zatvorenog gradilita (Narodne novine, br. 2/05.),
Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaavanju graevnih proizvoda
(Narodne novine, br. 1/05.),
Pravilnik o slubenoj iskaznici inspektora graevinske inspekcije Ministarstva zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva (Narodne novine, br. 1/05.),
Pravilnik o jednostavnim graevinama za koje graevinska dozvola nije potrebna (Narodne novine, br.
138/04. i 28/06.),
Pravilnik o tehnikom pregledu graevine (Narodne novine, br. 108/04.),
Pravilnik o vrsti i sadraju projekta za javne ceste (Narodne novine, br. 53/02.),
Pravilnik o kontroli projekata (Narodne novine, br. 89/00.),
Pravilnik o nainu obavljanja inspekcijskog nadzora graevinske inspekcije (Narodne novine, br. 9/00. i
99/02.),
Pravilnik o uvjetima i nainu voenja graevnog dnevnika (Narodne novine, br. 6/00.),
97 od 99 27.5.2014. 10:44
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje ovlatenja za kontrolu projekata (Narodne novine, br. 2/00. i
89/00.),
Pravilnik o materijalno-tehnikim uvjetima za rad graevinskih inspektora i nadzornika (Narodne
novine, br. 2/00.) i
Pravilnik o nostrifikaciji projekata (Narodne novine, br. 98/99. i 29/03.)

Tehniki propisi

lanak 351.

Tehniki propis za dimnjake u graevinama (Narodne novine, br. 3/07.),
Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije zgrada (Narodne novine,
br. 3/07.),
Tehniki propis za zidane konstrukcije (Narodne novine, br. 1/07.),
Tehniki propis za prozore i vrata (Narodne novine, br. 69/06.),
Tehniki propis za betonske konstrukcije (Narodne novine, br. 101/05. i 85/06.),
Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama (Narodne novine, br. 79/05.,
155/05. i 74/06.) i
Tehniki propis za cement za betonske konstrukcije (Narodne novine, br. 64/05. i 74/06.).

Priznata tehnika pravila

lanak 352.

Tehnika pravila koje je Republika Hrvatske preuzela na temelju propisa koji su vaili do 8. listopada 1991.,
kojima se izravno ili upuivanjem na tehnike specifikacije propisuju tehniki zahtjevi za proizvode, procese
ili usluge u graenju koji utjeu na bitne zahtjeve za graevinu, primjenjuju se u graenju ako nisu u
suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

Prestanak vaenja propisa

lanak 353.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o prostornom ureenju (Narodne
novine, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), osim odredbi lanka 8. stavka 2. i 3. i lanka 8.a koje
prestaju vaiti danom stupanja na snagu posebnog zakona kojim se ureuju pitanja obavljanja strunih
poslova prostornog ureenja od strane ovlatenih arhitekata koji strune poslove prostornog ureenja
obavljaju u vlastitom uredu.
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o gradnji (Narodne novine, br. 175/03 i
100/04), osim odredbi:
lanka 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 31., 187., 188., 215., 216. i 217. koje prestaju
vaiti danom stupanja na snagu posebnog zakona kojim se ureuju pitanja graevnih proizvoda,
lanka 36. stavka 4., lanka 37. stavka 3., 4., 5., 6., 7. i 8., lanka 41. i 42., lanka 43. stavka 4., lanka 45.
stavka 4., lanka 49., 50., 51., 52., 53., 54., 55., 56., 57., 58., 59., 60., 181., 185., 186., 203., 204., 205., 206.,
207. i 214. koje prestaju vaiti danom stupanja na snagu posebnog zakona kojim se ureuju pitanja
obavljanja poslova projektiranja, strunog nadzora graenja i djelatnosti graenja,
lanka 86. stavka 1. koje prestaju vaiti danom stupanja na snagu propisa iz lanka 105. stavka 2. ovoga
Zakona,
lanka 116. toke 4. i 5. koje prestaju vaiti danom stupanja na snagu propisa iz lanka 209. stavka 5.
ovoga Zakona,
lanka 225. stavka 2. osim u dijelu koji se odnosi na lanak 40. Zakona o gradnji (Narodne novine, br.
52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.) koje prestaju vaiti danom stupanja na snagu propisa iz lanka 201. ovoga
Zakona.
(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o prestanku vaenja Zakona o postupanju
98 od 99 27.5.2014. 10:44
s objektima graenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za graenje (Narodne novine, br.
33/95.).
(4) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o postupanju s objektima graenim
protivno prostornim planovima i bez odobrenja za graenje (Narodne novine, br. 33/92.).
(5) Uredba o odreivanju graevina od vanosti za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, br. 6/00. i
68/03.) ostaje na snazi do stupanja na snagu propisa iz lanka 104. stavka 2. ovoga Zakona.
(6) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti:
Uredba o javnoj raspravi u postupku donoenja prostornih planova (Narodne novine, br. 101/98.),
Uredba o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (Narodne novine, br. 128/04.),
Pravilnik o nainu voenja oevidnika o obavljenim inspekcijskim pregledima graevinske inspekcije
(Narodne novine, br. 1/98.).
Stupanje na snagu Zakona

lanak 354.

Ovaj Zakon stupa na snagu 1. listopada 2007., osim lanka 204. stavka 3. i stavka 4. koji stupa na snagu
danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Klasa: 350-01/07-01/01
Zagreb, 6. srpnja 2007.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir eks, v. r.

99 od 99 27.5.2014. 10:44

Zakon o Prost Ure I Grad

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Prost Ure I Grad

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

2395

Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

You might also like