56

POUAK 52
Vizualizacija oblih gura u trokutastoj
izometrijskoj mrei toaka
Nikol Radovi
1
, Renata Svedrec
2
, Tanja Soucie
3
, Ivana Koki
4
Svijet oko nas nisu samo uglate geometrijske fgure. ine ga, kao to se moe
vidjeti na sljedeim slikama, i oble (vie ili manje sloene) geometrijske fgure.
Slika 1.
Stari grad, Sisak
Slika 2.
Arena, Zagreb
Slika 3.
Arena, Zadar
Slika 4.
Arena u Puli
1
Nikol Radovi, Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu
2
Renata Svedrec, O Otok, Zagreb
3
Tanja Soucie, O Gustava Krkleca, Zagreb
4
Ivana Koki, O Trnsko, Zagreb
Poucak 52.indd 56 18.12.2012 16:43:03
57
Slika 5.
Zgrada Aldar HQ,
Ujedinjeni Arapski Emirati
Slika 6.
Rotirajui neboderi
u Dubaiju

Slika 7.
U Pouku br. 49. prikazane su (kroz primjere) Aktivnosti osmiljene za postu-
pno upoznavanje uenika (razliitih dobi; od niih do viih razreda osnovne kole)
s prikrivenim metodama deskriptivne/nacrtne geometrije. Naa je ideja bila da me-
tode deskriptivne/nacrtne geometrije (crtanje projekcija geometrijskih fgura na tri
ravnine (tzv. Mongeove projekcije), kao i konstrukcije geometrijske fgure iz njenih
projekcija (kosa aksonometrija; ortogonalna i kosa projekcija) zamijenimo crtanjem/
konstruiranjem uglatih geometrijskih fgura u izometrijskoj trokutastoj mrei toa-
ka, bilo klasino (crtanje/konstruiranje na papiru trokutima i estarom) ili upora-
bom programa dinamine geometrije kao alata za crtanje. Posebno treba naglasiti
da primjena programa dinamine geometrije omoguava dinaminost izometrijskog
papira, tj. mijenjanje dimenzije, okretanje konstruirane geometrijske fgure i njeno
sagledavanje iz nekog zgodnijeg kuta, a napose mogunost provjere tonosti same
konstrukcije.
U Pouku br. 50. prikrivene metode deskriptivne/nacrtne geometrije upakirane
su u nestandardne aktivnosti (crtanje/konstruiranje nemoguih iluzija) s istim ciljem
vizualizacije trodimenzijskog prostora. Naime, iskustvo nas ui da uenici radije
obrauju teme u kojima nema geometrije/matematike.
VIZUALIZACIJA OBLIH FIGURA...
Poucak 52.indd 57 18.12.2012 16:43:03
58
POUAK 52
U oba navedana sluaja ideja je bila da uenici usvajaju metode deskriptivne/na-
crtne geometrije na netradicionalan nain i tako razvijaju prostorni zor. Sposobnost
vizualizacije prostora, tj. pamenja oblika, veliina geometrijskih fgura, kao i uoa-
vanje svih meusobnih poloaja i odnosa naziva se prostorni zor. On je potreban u
svakodnevnom ivotu, u koli, kasnije u znanosti...
Sada smo pred novim izazovom. Da li uenike upoznati i s metodama vizuali-
zacije oblih geometrijskih fgura? Kada to uiniti? Treba li ih zamarati teorijom i kako
odabrati dobru mjeru teoretiziranja? Pitanja su na mjestu. Openito se krunica/
kruni lukovi projiciraju u elipsu/lukove elipse. Krunica se projicira u krunicu u
nekoliko specijalnih sluajeva, primjerice, ako je krunica u ravnini projiciranja ili u
ravnini koja je usporedna s ravninom projiciranja... O svim ovim temama napisane
su knjige u kojima se svojstva krunice, elipse, preslikavanja, projiciranja... iskazu-
ju kroz teoreme i propozicije, te ih se dokazuje. Dokazi nisu nipoto trivijalni. Mi
smo miljenja da je to jako osjetljivo podruje i da je bolje primjenom odgovarajuih
Aktivnosti i dinaminom geometrijom kao alatom za crtanje/konstruiranje uenike
voditi kako bi doli do nekih vanih tvrdnji (svojstava) koje se potom mogu zapisati
kako bi se kasnije razvojem matematikih znanja mogle izrei i defnirati uporabom
matematikog/geometrijskog strogog zapisa. Ovdje emo te Aktivnosti prikazati kroz
tvrdnje i Primjere.
Prije crtanja/konstruiranja oblih geometrijskih fgura potrebno je usvojiti neka
nova znanja potrebna za crtanje/konstruiranje elipse. Tek potom moe se krenuti u
prikaz, tj. crtanje/konstruiranje oblih geometrijskih fgura u izometriskoj trokutastoj
mrei toaka.
Miljenja smo da je ovo dobra tema za izbornu nastavu - kako u osnovnoj, tako
i srednjoj koli.
Vana svojstva krunice i elipse:
Neka su dane krunica k i elipsa E, slika 8.
Slika 8.
Za bilo koji promjer AB krunice k postoji tono jedan promjer CD takav da
mjera veliine kuta to ga ine ta dva promjera jednaka je 90.
Poucak 52.indd 58 18.12.2012 16:43:04
59
Za svaku toku krunice k postoji par meusobno okomitih promjera. Na slici 9.
prikazani su parovi meusobno okomitih promjera krunice k; uoite da AB i
12 nisu parovi meusobno okomitih promjera krunice k.
Slika 9.
Sredite S krunice k raspolavlja parove meusobno okomitih promjera krunice.
Tetive krunice k usporedne s jednim promjerom raspolavlja drugi promjer, i
obratno, slike 10. i 11.
VIZUALIZACIJA OBLIH FIGURA...
Slika 10. Slika 11.
Elipsa ima tono jedan par meusobno okomitih promjera, veliku i malu os elipse.
Svi ostali parovi promjera elipse nazivaju se konjugirani promjeri. Veliina kuta to
ga ine parovi konjugiranih promjera razliita je od 90.
Primjer 1.
Neka je KL promjer elipse E, slika 12.
Provjerimo koji je od nacrtanih
promjera MN i
1 1
M N ini par konju-
giranih promjera s promjerom KL .
Slika 12.
Poucak 52.indd 59 18.12.2012 16:43:04
60
POUAK 52
Rjeenje:
Kako bismo rijeili postavljeni problem, moramo se upoznati sa svojstvima pa-
rova konjugiranih promjera elipse:
(T
1
) Parovi meusobno konjugiranih promjera elipse imaju svojstvo da su tangente
elipse u rubnim tokama jednog konjugiranog promjera usporedne s drugim promjerom,
i obratno.
(T
2
) Tetive elipse usporedne s jednim promjerom raspolavlja drugi promjer, i obratno.
Nacrtajmo tangente k, l, m, n elipse E u rubnim tokama nacrtanih promjera,
slika 13.; odnosno tangente k, l, m
1
, n
1
, slika 14.
Slika 13.
Slika 14.
Nacrtane/konstruirane tangente m
1
i n
1
sijeku elipsu E, to je u kontradikciji sa
svojstvom (T
1
) pa moemo zakljuiti da promjeri KL i
1 1
M N nisu parovi konjugi-
ranih promjera elipse E.
Na slikama 15. i 16. nacrtane/konstruirane su tetive usporedne s jednim odno-
sno drugim promjerom. Jedan promjer raspolavlja tetive usporedne s drugim pro-
mjerom, i obratno. To svojstvo vrijedi i za tetive usporedne s velikom/malom osi.
Raspolavlja ih mala/velika os. Elipsa je osnosimetrina s obzirom na veliku/malu os.
Ovo je svojstvo posebno vano kod klasinog crtanja elipse (krivuljarima, ...)
Poucak 52.indd 60 18.12.2012 16:43:04
61
Slika 15.
Slika 16.
Defnicija.
Preslikavanje u ravnini koje skup toaka i skup pravaca preslikava na same sebe,
pri emu je ispunjeno:
a) ako je toka na pravcu, njezina e slika biti na slici toga pravca;
b) spojnice meusobno pridruenih toaka su usporedne;
c) postoji tono jedan pravac (os afnosti) sa svojstvom da su mu sve toke same
svoja slika, (slika 17.); naziva se perspektivna afnost ili afnitet. Afnost je odreena
parom meusobno pridruenih toaka i osi afnosti {A, A, o}.

Slika 17.
VIZUALIZACIJA OBLIH FIGURA...
Poucak 52.indd 61 18.12.2012 16:43:04
62
POUAK 52
Primjer 2.
Nacrtajmo/konstruirajmo elipsu E kao afnu sliku dviju koncentrinih krunica.
Rjeenje:
Nacrtajmo jedan par okomitih pravaca x i y koji se sijeku u toki S.
Konstruirajmo dvije koncentrine krunice k
1
(S, a) i k
2
(S, b). Veliku os AB i malu
os CD elipse konstruiramo kao sjecita krunice k
1
i pravca x; odnosno krunice
k
2
i pravaca y.
Da bismo konstruirali elipsu kao afnu sliku dviju koncentrinih krunica, mo-
ramo defnirati os afnosti i par meusobno pridruenih toaka.
Prvu afnost defnira os afnosti, pravac na kojemu je velika os AB i par me-
usobno pridruenih toaka {C, C
1
}, pri emu je
( )
1 1
C k S, a CD = . To e imati za
posljedicu da je u ovom afnom preslikavanju A = A
1
i B = B
1
.
Drugu afnost defnira os afnosti, pravac na kojemu je mala os CD i par me-
usobno pridruenih toaka {A, A
2
}, pri emu je
( )
2 2
A k S, b AB = . To e imati za
posljedicu da je u ovom afnom preslikavanju C = C
2
i D = D
2
.
Na krunici k
1
konstruiramo neku toku, npr. X
1
, i neka se ona ee po krunici k
1
.
Toke S i X
1
odreuju pravac x koji sijee krunicu k
2
u toki X
2
.
Tokom X
1
nacrtamo/konstruiramo pravac c usporedan s
1
CC (spojnica meu-
sobno pridruenih toaka u prvoj afnosti), a tokom X
2
nacrtamo/konstruiramo
pravac d usporedan s
2
AA (spojnica meusobno pridruenih toaka u drugoj
afnosti). Toka X je presjek pravaca c i d, slika 18.
Slika 18.
Poucak 52.indd 62 18.12.2012 16:43:04
63
Na opisani nain moemo konstruirati jo toaka elipse E.
U sluaju da crtamo programom dinamine geometrije potrebno je redom
oznaiti toke X
1
i X (proizvoljno odabranu i njezinu afnu sliku) i u izborniku
Konstrukcije odabrati naredbu Lokus (ili geometrijsko mjesto toaka u ravnini,
tj. toka X
1
bila je proizvoljna toka krunice k
1
a toka X je njezina afna slika.
elimo konstruirati sve toke u ravnini koje su defnirane na taj nain). Slika je
elipsa E, slika 19.
Slika 19.
Napomena.
Elipsu E moemo nacrtati/konstruirati pomou krivuljara, slika 20. U tom sluaju
potrebno je konstruirati jo toaka elipse E i primjenjivati pravilo 4 toke (po 4
toke spajamo krivuljarom).
Slika 20. Slika 21.
Treba biti jako paljiv i precizan kako bi se izbjegla elipsa na slici 21. Naime,
elipsa mora biti simetrina s obzirom na osi, a na ovoj je slici vidljivo da, to se vie
pribliavamo tjemenu elipse, tetive nisu raspolovljene velikom osi ve su razliitih
duljina.
VIZUALIZACIJA OBLIH FIGURA...
Poucak 52.indd 63 18.12.2012 16:43:04
64
POUAK 52
Ako se elipsa crta klasino trokutima i estarom na papiru, od pomoi mogu biti
krunice zakrivljenosti, slika 22.


Slika 22.
Zadatak 1.
Provedi konstrukciju elipse iz Primjera 2. koja je afna slika dviju koncentrinih
krunica tako da je proizvoljna toka na krunici k
2
. to uoava?
Primjer 3.
Nacrtajmo luk elipse E, koja je slika dviju koncentrinih krunica.
Rjeenje:
Sama konstrukcija identina je konstrukciji iz Primjera 2. do trenutka kada oda-
biremo proizvoljnu toku na krunici k
1
. Sada emo odabrati dvije proizvoljne
toke X
1
i Y
1
na krunici k
1
i njima nacrtati/konstruirati kruni luk

1 1
X Y . Na tom
krunom luku neka je proizvoljna toka Z
1
.
Kao u Primjeru 2. toki Z
1
konstruiramo pripadnu toku Z
2
na krunici k
2
, a one
zajedno odreuju toku Z na luku

XY , slika 23.
Poucak 52.indd 64 18.12.2012 16:43:04
65
Slika 23.
U svim prethodnim primjerima bile su poznate duljine velike i male osi, no to
ako su one nepoznate? Kako konstruirati elipsu? Kako odrediti smjerove velike i male
osi? Prethodni primjeri su, moe se rei, idealni, jer se openito par okomitih pro-
mjera krunice projicira/preslikava u par konjugiranih promjera elipse.
Primjer 4. (Rytzova konstrukcija)
Neka su zadana dva konjugirana promjera KL i MN elipse E koji zatvaraju kut
ija je veliina razliita od 90. Nacrtajmo/konstruirajmo tu elipsu.
Rjeenje:
Nacrtajmo dva promjera KL i MN koji se sijeku u toki S.
U rubnim tokama konjugiranih promjera nacrtajmo tangente.
U toki S nacrtajmo/konstruirajmo okomicu n na promjer KL i krunicu
k
1
(S, |SL|).
Okomica n i krunica k
1
(S, |SL|) sijeku se u toki N (toka drugog presjeka nije
nam potrebna za konstrukciju).
Konstrukcija elipse temelji se na afnom preslikavanju: os afnosti je promjer KL,
a par meusobno pridruenih toaka N i N,
Tokama N i N nacrtajmo/konstruirajmo pravac. Toka N neka je polovite du-
ine NN.
VIZUALIZACIJA OBLIH FIGURA...
Poucak 52.indd 65 18.12.2012 16:43:04
66
POUAK 52
Nacrtajmo/konstruirajmo krunicu
( )
2
k N, SN .
Krunica
( )
2
k N, SN i pravac NN sijeku se u dvije toke, X i Y.
Pravac SY je smjer velike osi traene elipse E. Budui da su velika i mala os oko-
mite, dovoljno je tokom S nacrtati/konstruirati okomicu na pravac SY .
Za duljinu velike poluosi vrijedi: a N Y XN = = , odnosno za duljinu male polu-
osi vrijedi: b XN NY = = .
Nacrtamo/konstruiramo krunice k
a
(S, a) i k
b
(S, b). Presjeci s pravcima su velika
os AB odnosno mala os CD.
Sada, kao u Primjeru 2., nacrtamo/konstruiramo elipsu E (na krunici k
1
odabe-
remo neku toku F
1
. Tom tokom nacrtamo okomicu na promjer KL , sijeku se u
toki F . Tokom F nacrtamo/konstruiramo usporedan pravac s promjerom KL ,
a tokom F
1
pravac usporedan s NN . Ta se dva pravca sijeku u toki F elipse E),
slika 24.
Slika 24.
Konstrukcija elipse iz Primjera 4. vana je za vizualizaciju oblih geometrijskih
fgura. Budui da emo oble geometrijske fgure crtati/konstruirati u izometrijskoj
trokutastoj mrei, konstrukciju iz Primjera 4. ponovimo u izometrijskoj tokastoj
mrei toaka. No, prije same konstrukcije vano je uoiti da su konjugirani promjeri
u Primjeru 4. bili razliitih duljina pri crtanju/konstruiranju u izometrijskoj troku-
tastoj mrei toaka.
Konjugirani promjeri bit e jednakih duljina, tj. duljina promjera bit e jednaka
duljini polumjera krunice ija je elipsa projekcija.
Poucak 52.indd 66 18.12.2012 16:43:05
67
Primjer 5. (Rytzova konstrukcija)
Nacrtajmo/konstruirajmo krunicu u izometrijskoj trokutastoj mrei toaka.
Rjeenje:
Odredimo neku toku koja e biti sredite krunice i oznaimo je slovom S. Neka
je d duljina polumjera krunice.
U toki S nacrtamo/konstruiramo duine duljine d, koje e biti konjugirani pro-
mjeri elipse koja je projekcija krunice k u izometrijskoj trokutastoj mrei toaka.
Neka su to duine 12 i 34.
U tokama 1 i 2 nacrtajmo/konstruirajmo tangente usporedne s duinom 34;
odnosno tokama 3 i 4 nacrtajmo/konstruirajmo tangente usporedne s duinom
12 , slika 25.
Slika 25.
Slika 26.
Nacrtali smo paralelogram PRST jednakih duljina stranica, tj. to je romb ije su
dijagonale meusobno okomite. Te su dijagonale pravci nosioci velike i male osi
elipse E, slika 26.
VIZUALIZACIJA OBLIH FIGURA...
Poucak 52.indd 67 18.12.2012 16:43:05
68
POUAK 52
Kako bismo odredili duljinu velike odnosno male osi, primijenit emo konstruk-
ciju koja se naziva Rytzova konstrukcija. Sreditem S nacrtamo/konstruiramo
okomicu o na promjer 34 tako da su rubna toka 2 i dijagonala romba (smjer ve-
like osi) RT s desne strane. Na okomicu prenesemo duljinu d (duljina polumjera
krunice) pa toku presjeka iznad promjera (drugi presjek nije nam potreban)
oznaimo s N, slika 27.
Slika 27.

Slika 28.
Tokama 2 i N nacrtamo/konstruiramo pravac m.
Pravac m i dijagonala romba RT sijeku se u toki X. Tada je duljina velike poluosi
elipse E jednaka = a NX , slika 28., a duljina male osi elipse E iznosi 2 b X = ,
slika 29.
Poucak 52.indd 68 18.12.2012 16:43:05
69
Slika 29.
Nacrtajmo/konstruirajmo krunice k
2
(S, a) i k
3
(S, b). Toke A i B su presjeci kru-
nice k
2
i dijagonale romba RT ; odnosno toke C i D presjeci su krunice k
3
i dija-
gonale romba PS . Nacrtajmo /konstruirajmo veliku i malu os elipse E, slika 30.
Kada su poznati velika i mala os elipse E i konjugirani promjeri, elipsu moemo
nacrtati koristei opciju geometrijsko mjesto toaka ili lokus. Potrebno je odrediti
par meusobno pridruenih toaka kao u Primjeru 2.
Slika 30.

Zadatak 2.
U izometrijskoj trokutastoj mrei toaka nacrtaj/konstruiraj luk elipse iz Pri-
mjera 3.
Openito, imat emo sljedeu situaciju: obla geometrijska fgura sastoji se od
nekoliko krunih dijelova ije su projekcije elipse, ali one se preklapaju, tj. ne vidimo
ih sve, ve su neki dijelovi vidljivi odnosno nevidljivi.
VIZUALIZACIJA OBLIH FIGURA...
Poucak 52.indd 69 18.12.2012 16:43:05
70
POUAK 52
Literatura:
1. *** Okvirni nacionalni kurikulum, Pouak 39, Zagreb, 2009.
2. V. Nie. Deskriptivna geometrija, kolska knjiga, Zagreb, 1992.
3. D. Palman. Nacrtna geometrija, Element, Zagreb, 1996.
4. V. O. Gordon, M. A. Sementsov Ogievski. A Course in Descriptive Geometry,
MIR Publishers, Moscow, 1980.
5. R. Svedrec, N. Radovi, T. Soucie, I. Koki. Tajni zadatak 008 udbenik i vjebe-
nica s CD-om iz matematike za osmi razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb,
2008.
6. ***A Guide to Efective Instruction in Mathematics Geometry and Spatial Sense,
Ministry of Eduation, Ontariom 2005.
7. L. B. Triglia, S. Sammarone, R. Zizzo. Disegno Tecnico Metodo tradicionale uso
del computer, Zanichelli, 1992.
8. N. Radovi, P. Mladini, R. Svedrec. Ravninske krivulje i Sketchpad (1), Pouak, 39
(2009.) 68 76.
9. G. E. Vinson. Essentialis of Engineering Design Graphics, Kendall/ Hunt Publis-
hing Company, Dubuque, 2003.
10. N. Radovi, R. Svedrec, T. Soucie, I. Koki. Vizualizacija prostora, Pouak 49
(2012.) 49 68.
11. N. Radovi, R. Svedrec, T. Soucie, I. Koki. Nemogue fgure u izometrijskoj troku-
tastoj mrei toaka, Pouak 50 (2012.) 56 69.
12. N. Radovi, R. Svedrec, T. Soucie, I. Koki. Vizualizacija prostora u izometrijskoj
trokutastoj mrei toaka, Zbornik radova 5. Kongresa nastavnika matematike RH
/ Mladini, Petar; Svedrec, Renata (ur.). Zagreb, Hrvatsko matematiko drutvo
& Profl , 2012. 461 480.
13. M. Gardner: Te Colosall Book of Mathematics, W. W. Norton & Company, New
York, 2001.
14. T. Pappas: Te Joy of Mathematics Discovering Mathematics All Around You, Wide
World Publishing/ Tetra, San Carlos, 2006.
Poucak 52.indd 70 18.12.2012 16:43:05