Ispitivanje konstrukcija je nauna disciplina iji historijski razvoj biljei poetke u 15. vijeku, kada je prva ispitivanja nosivosti stubova, savijanja greda i vrstou ice vrio Leonardo da ini. !snivae" eksperi"entalne znanosti i ispitivanja konstrukcija se s"atra #alileo #alilej. $ 1%. i 1&. vijeku 'obert (uk je )or"ulisao )iziki zakon o elastinosti i utvr*eni su zakoni o uticaju sila na "aterijal konstrukcije i njenu stabilnost . $ 1+. vijeku je utvr*en poja" naprezanja, utvr*ena veza djelovanja na konstrukciju i njenog naprezanja, osnovane su prve laboratorije za ispitivanje "aterijala, a zati" i konstrukcija i vrena su prva ispitivanja ar"irano,betonskih konstrukcija. $ -.. vijeku vre se dina"ika ispitivanja najprije radi utvr*ivanja granine nosivosti konstruktivnih ele"enata i njihovih sklopova, zati" radi istraivanja ponaanja konstrukcija i za razradu osnovnih postavki "odeliranja konstrukcija uz koritenje energetskih i uz razvoj nerazornih "etoda. 'azlozi za ispitivanje konstrukcija "ogu biti/ ,redovni/,provjera uskla*enosti prorauna sa ponaanje" konstrukcije0 ,provjera kvaliteta izvedenih radova u odnosu na predvi*ene0 ,utvr*ivanje nosivosti0 ,utvr*ivanje upotrebljivosti0 ,posebni/,inovativni "aterijali nepoznatog ponaanja0 ,inovativne vrste nosivih konstrukcija0 ,projektovanje bazirano na ispitivanju0 ,rekonstruisane konstrukcije0 ,konstrukcije sa nedovoljno podataka.0 1vrha ispitivanja konstrukcija je da se ocijeni stanje konstrukcije i provjeri tanost teorijskih pretpostavki. 2ji"e se utvr*uje uticaj onih )aktora na nosivost konstrukcije koje teoretski nije bilo "ogue uzeti u obzir. 2ji"e se dobivaju podaci o uticaju prostornog rada nekih ele"enata skeleta zgrade na njenu nosivost, odre*uju se e)ekti zajednikog rada razliitih konstrukcija i dobijaju se i ostali neophodni 1 ele"enti za upore*ivanje varijanti konstrukcije. 3eorijski" para"etri"a se ne dobiva stvarno stanje konstrukcije pa se eksperi"entalni" istraivanji"a na gotovi" konstrukcija"a osigurava cjelovit i pouzdan pristup poznavanju konstrukcije. 4onstrukcija se ispituje od poetka gradnje, zati" se ispituje zavrena konstrukcija, a poto" i njeno ponaanje u eksploataciji. 3i"e se osiguravaju podaci potrebni za njeno odravanje u eksploataciji, o"oguava se razvoj i projektovanje savre"enih, unapre*enih konstrukcija, unapre*enje nor"i i propisa i to je vrlo bitno, pravovre"eno otkrivanje nedostataka i oteenja konstrukcije. 2a osnovu rezultata ispitivanja ocjenjuje se prikladnost ispitivane konstrukcije za svrhu za koju je planirana, projektovana, izvedena, rekonstruisana, sanirana ili radi dobijanja podataka o nosivosti konstrukcije koja je bila nepoznata, a radi "ogunosti njene dalje upotrebe ili radi "ogunosti koritenja konstrukcije u sluaju poveanog korisnog optereenja, ispitivanje sigurnosti, trajnosti, ispitivanje rada objekata i sloenih konstruktivnih siste"a. 5od ispitivanje" konstrukcija podrazu"ijeva se ispitivanje konstrukcija, gra*evina i gra*evinskih proizvoda. Ispitivanje konstrukcija pri"jenjuje se na sve konstrukcije od ar"iranog, prednapregnutog betona, elika, drveta, te ostalih "aterijala od kojih se izvode nosive konstrukcije. 6etode ispitivanja "ogu biti/ , pre"a optoj podjeli/ znanstveno,istraivaka, kontrolna7 nadzorna8, prethodna, ostale. ,pre"a vrsti djelovanja optereenja kojo" se ispituje konstrukcija/ statika i dina"ika "etoda ispitivanja. ,pre"a vre"ensko" trajanju/ kratkotrajna, povre"ena, dugotrajna. ,pre"a lokaciji/ terenska, laboratorijska7prirodna, "odelska8. ,pre"a razini djelovanja kojoj se konstrukcija izlae/ nor"alna, posebna, izuzetna ispitivanja. 2 ,pre"a jaini optereenja/ ispitivanje pri korisno",eksploataciono" optereenju, ispitivanje pri granino" optereenju,pri lo"u 7nerazorne i razorne "etode8. 1vrha ispitivanja konstrukcije pokusni",eksploatacioni" optereenje" je da se dobiju podaci o uskla*enosti sa projekto", pravilniko", uskla*enost kvaliteta izvedenih radova, sposobnost preuzi"anja predvi*enih optereenja, pojava, razvoj, irina pukotina i de)or"acija, granina stanja slo"a konstrukcije. 1vrha ispitivanja konstrukcije do slo"a je da se dobiju podaci o granino" stanju nosivosti, po"aci"a, de)or"acija"a, prslina"a, pukotina"a, granina stanja na pojavu nestabilnosti, poputanju spojeva, gubitku prionljivosti elika i betona, korozije i dr. Izbor vrste optereenja ovisi o konstrukciji koja se ispituje i od zadatka ispitivanja.Ispitivanje konstrukcije "oe zahtijevati/investitor7naruioc posla8, izvo*a, gra*evinski inspektor, projektant, vlasnici susjednih gra*evina. Ispitivanje se vri pre"a propisani" postupci"a, nor"ativi"a. 4od postupka ispitivanja vri se najprije uvid u projektnu doku"entaciju, doku"entaciju o ispitivanju "aterijala, te izra*uje progra" ispitivanja. 5oloaj optereenja pri statiko" optereenju "ora odgovarati najnepovoljnije" u projektu i odgovarati stalno" i ukupno" pokretno" optereenju u projektu.!ptereenje pri ispitivanju do slo"a "ora odgovarati optereenju koje izaziva slo" konstrukcije. 9rzina gibanja pokretnog dina"ikog optereenja postepeno se poveava do najvee brzine predvi*ene projekto". 4od ispitivanja vri se detaljan pregled i sni"ak konstrukcije prije optereavanja, optereavanje do najveeg predvi*enog, pos"atranje ponaanja pod optereenje", rastereenje, pos"atranje konstrukcije nakon rastereenja, detaljan pregled i sni"ak. 9roj optereenja, duina optereavanja, duina pos"atranja konstrukcije nakon rastereavanja propisani su nor"ativi"a. Ispravnost konstrukcije nakon ispitivanja utvr*uje se upore*ivanje" sa propisani" dozvoljeni" vrijednosti"a za progibe, pukotine, za granina 3 stanja, te se na osnovu upore*ivanja vri ocjena rezultata ispitivanja. Izvjetaj o ispitivanju konstrukcije sadri sve podatke o ispitivanoj konstrukciji, postupku ispitivanja, koriteni" instru"enti"a, teorijske proraune, podatke o "jerenji"a, uporedbu teorijskih i "jerenih veliina, zakljuak o ponaanju konstrukcije. :ilj je dobiti rezultate o tehnikoj ispravnosti konstrukcije, odnosno rezultate o nosivosti konstrukcije. ;ko je konstrukcija ispitivana do slo"a da li je optereenje jednako ili vee od projekto" predvi*enog optereenja slo"a, sve zavisno od zadatka ispitivanja koje je provedeno. 2. TEORIJSKA OBRADA PROBLEMA: $ ovo" se"inarsko" radu prikazati u redovno ispitivanje ;9 dru"skog "osta, ;9 kolovozne ploe, po zavrenoj izgradnji, a prije putanja u pro"et u naselju <=kono"ija> u 9rezi. Izvo*a radova i naruilac ispitivanja je )ir"a <3er"obeton> iz 9reze, a ispitivanje je izvrio <i"k> 1arajevo. -.1.;naliza projektne doku"entacije 'adi se o "ostu koji prelazi preko "ale rijeke <1tavnja>, ra*en u pravcu. 'asponska konstrukcija je statikog siste"a proste grede raspona 1?,.", "ost je sa obje strane oslonjen na vrsto tlo, "alog raspona bez srednjih i obalnih stubova.. 5opreni presjek rasponske konstrukcije je puna ;9 ploa, konstantne debljine ?. c". @irinu kolovoza ini kolovozna traka irine A,5" i dvije obostrano postavljene pjeake trake irine po 1,.". 'asponska konstrukcija se izvodi na skeli i u oplati. 5rojektovani kvalitet betona je 69 A. i 6 15.. ;r"atura je rebrasta kvaliteta '; B..C5..,-. 5rojekat "osta je ra*en u aprilu -..B.godine. 6ost je projektovan pre"a <5ravilniku o tehniki" nor"ativi"a za odre*ivanje veliina optereenja "ostova na putevi"a> iz 1++1.godine, odnosno optereenja po e"i A... 4 'adove na "ostu izvela je )ir"a <3er"obeton> iz 9reze u prvoj polovini -..?.godine. 4onstrukcija je izvedena "onolitno na skeli. -.-.;naliza ugra*enog "aterijala 4valitet ugra*enog betona i ar"ature redovno je kontrolisan toko" izvo*enja radova.5re"a dostavljeni" podaci"a, atesti"a od strane izvo*aa radova i pregleda ispitivanih betonskih tijela , konstatovano je da je ispitan dovoljan broj uzoraka betona kolovozne ploe i ostvarena je prosjena vrstoa betona koja zadovoljava uslove propisane "arke betona od 69 A.. -.A.izuelni pregled "osta izuelni" pregledo" "osta prije ispitivanja pri"jeene su sitne prsline oko sredine raspona, a u zoni zatezanja. 6ost je zavren, ugra*eni beton je stariji od -& dana, -.B.;naliza optereenja i opre"e 'adi se o ispitivanju kolovozne ploe ;9 "osta prije putanja u pro"et, u cilju dokazivanja uskla*enosti prorauna sa ponaanje" konstrukcije, provjera kvaliteta izvedenih radova u odnosu na predvi*ene, utvr*ivanje nosivosti, upotrebljivosti. Ispitivanje se izvodi nerazorni" "etoda"a, statiki" i dina"iki" projektovani" eksploatacioni" optereenje" . $ pred"etno" sluaju nije "ogue postii potrebne brzine kretanja vozila kako za ispitivanje, tako i u eksploataciji ,pa dina"iko optereenje "osta nee se vriti. ;nalizo" kvaliteta ugra*enog "aterijala, projektne doku"entacije, obi"a izvedenih radova, uskla*enosti izvedenih radova sa projektovani" bez di"enzionalnih odstupanja, oekivanog intenziteta saobraaja , stabilnosti tla, vanosti konstrukcije, oekivane de)or"acije i ugibi su u granica"a dozvoljenih. 3ehniki ispravno" ar"irano,betonsko" konstrukcijo" koja je izloena pokusno" optereenju s"atra se ona kod koje su iz"jereni ugibi na "jesti"a najveih uticaja "anji ili jednaki proraunski" progibi"a kod pokusnih kratkotrajnih optereenja, odnosno ako su zaostali iz"jereni progibi nakon 1? sati od rastereenja "anji od -5D najveih iz"jerenih 5 progiba.;ko je irina iz"jerenih pukotina za projektna optereenja "anja od dozvoljene7ako su pukotine "anje od ..A"" za konstrukcije zatiene od vanjskih uticaja, "anje od .,- "" za nazatiene od vanjskih uticaja i "anje od .,1 "" za agresivne sredine8, ako priliko" ispitivanja nije dolo do oteenja konstrukcije i ako se veliina iz"jerenih progiba "oe ocijeniti kao takva da ne utie na )unkcionalnost i estetski izgled konstrukcije. 1tatiko, probno optereenje i ispitivanje "osta potrebno je raditi sa ukupno dva vozila ukupne bruto teine B. tona, raspore*ivanje" vozila na najnepovoljniji projektovani poloaj u cilju dobijanja "aksi"alnih uticaja u karakteristino" presjeku "osta,polovini raspona "osta. !ptereenje e se raditi u - )aze statikog optereenja. $ 1. )azi "ost opteretiti sa jedni" vozilo", u -. )azi izvrti "aksi"alno predvi*eno optereenje sa dva vozila. !ekivani "aksi"alni ugibi i de)or"acije 7horizontalni i vertikalni po"aci oslonaca pre"a rasponu, statiko" siste"u i "aterijalu konstrukcije su zane"arljivi te se isti nee "jeriti8 su u polovini rasponske konstrukcije. 6jerna "jesta se odre*uju na osnovu detaljnog plana koji izra*uju projektant, geolog i geo"etar. Ee)or"acije e se "jeriti na ukupno B "jesta koja su raspore*ena u zoni zatezanja, ugibi7progibi8 e se "jeriti na po - "jesta7ukupno B "jerna "jesta8, raspore*eni u sredini i polovini poprenog presjeka konstrukcije. 2anoenje" optereenja konstrukcija se de)or"ie, nastaju ugibi i de)or"acije. 3o su vrlo "ale )izikalne veliine koje "jeri"o po"ou vrlo preciznih instru"enata i osjetila. Instru"enti za "jerenje/ , apsolutnih de)or"acija I napona u betonu I ar"ature kolovozne ploe pri statiko" optereenju u polovini raspona / de)or"etar E 5.. >(uggenbergerF, @vajcarska, osnovnih karakteristika /"jerna baza L, 5..""0 konstanta instru"enta 4G1...7uveanje instru"enta80 ,"jerenje statikih ugiba / de)lekto"etar $ 5. >(uggenbergerF, @vajcarska, tanosti .,1 "" I niveliri >HeissF 2i .A.0 , tanosti .,1"". 6 3.PRIKAZ KONSTRUKCIJE 5red"et ispitivanja je kolovozna ploa ;9 dru"skog "osta , izra*ena od pune ;9 ploe konstantnog poprenog presjeka d,?. c". 1tatiki siste" "osta je prosta greda, oslonjen sa obje strane na vrsto tlo , bez srednjh I obalnih stubova. 5rojektovani kvalitet betona je 69 A. i 6 15.. ;r"atura je rebrasta kvaliteta '; B..C5..,-. Podu! "#$%&$' (o%)* BEZ #*%"o#$d* (&$#!+ (&$%)* Po"#$,! "#$%&$' (o%)* -.ISPITIVANJE KONSTRUKCIJE 5robno optereenje i ispitivanje "osta radi se sa ukupno dva vozila ukupne bruto teine B. tona. !ptereenje se radi u - )aze statikog optereenja. $ 1. )azi "ost optereuje se sa jedni" vozilo", u -. )azi "aksi"alno predvi*eno optereenje vri se sa dva vozila. 6aksi"alni ugibi i de)or"acije su u polovini rasponske konstrukcije, a "jesta na koji"a se vre "jerenja prikazana su na she"i. @ = 6 ; ! 5 3 = ' = I = 2J ; i prikaz "jernih "jesta nacrtati 7na uzduno" presj str -+ opisa ispitivanja "osta8 5oduni presjek "osta sa rasporedo" "jernih "jesta 6jerene de)or"acije i naponi u ar"aturi ;9 "osta 4onstruktivni ele"ent/ kolovozna ploa 5resjek/ .,5 L Instru"ent/ Ee)or"etar E 5.. >(uggenbergerF @vajcarska L,5.. 4,1... 6odul elastinosti/ =aG -1....2C""- 41G.,B- 6jerno "jesto !itanje 'azlika 2apon 5rije optereenja nakon optereenja oitanja 2C""- Kaza optereenja E1 -5%1,. -?-+,. 5&,. A,+B -5%1,. -5%1,. ..,. ..,. I . E- -?15,. -?%%,. ?-,. B,AB -?15,. -?15,. ..,. ..,. I . 7 EA -5+.,. -?5.,. ?.,. B,-. -5+.,. -5+.,. ..,. ..,. I . EB -5%.,. -5+1,. -1,. 1,B% -5%.,. -5%.,. ..,. ..,. I . 6jerena vertikalna po"jeranja,ugibi ;9 "osta 4onstruktivni ele"ent/ kolovozna ploa 5resjek/ .,5 L Instru"ent/2iveliri >HeissF 2i .A.0 4G1..0 41G1.0 de)lekto"etar $ 5.0 6jerno "jesto !itanje 'azlika $gibi 5rije optereenja nakon optereenja oitanja "" Kaza optereenja 21 2- B&B,.. B&A,%5 ,.,-5 ,-,5. B&B,.. B&B,.. .,.. .,.. B?-,5. B?-,-5 ,.,-5 ,-,5. B?-,5. B?-,5. .,.. .,.. I . I . E),1 E),- .,?5B .,&+? .,-B- -,B-. .,?5B .,?A+ ,.,.15 ,.,15. .,&%% 1,1-1 .,-BB -,BB. .,&%% .,&?? ,.,.11 ,.,11. I . I . 5'IL!# 1. Eopunski statiki proraun $lazni podaci/ 5odaci o vorovi"a "ree konanih ele"enata '.br. L7"8 M7"8 1 ,&,-5 .,.. - ,&,.. .,.. A ,%,&5 .,.. B ,B,?. .,.. 5 ,A,-5 .,.. ? ,A,.. .,.. % ,1,5. .,.. & ,.,.. .,.. + 1,A5 .,.. 1. 1,5. .,.. 11 A,.. .,.. 1- B,?. .,.. 1A &,-5 .,.. 5odaci o greda"a 1et ;N7"-8 ;O7"-8 ;z7"-8 h7"8 =7k2C"-8 6i P7k2C"A8 Q t7lCc8 IN7"B8 IO7"B8 Iz7"B8 1 B,5-5...=R.. .,......=R.. .,......=R.. .,&5 A,15=R.% .,-. -5,.. 1,..=,.5 A,1++?1-=R.. %,%?B.?%=R.. -,%.B+&.=R.. 4ontura grede 8 Svor L7"8 M7"8 '7"8 1 ,&,-5 .,.. - ,&,.. .,.. 4ontura grede Svor L7"8 M7"8 '7"8 - ,&,.. .,.. & .,.. .,.. 4ontura grede Svor L7"8 M7"8 '7"8 & .,.. .,.. 1A &,.. .,.. 4ontura grede Svor L7"8 M7"8 '7"8 1A &,.. .,.. 1B &,-5 .,.. 5odaci o tokasti" leajevi"a 1et Q 7st.8 4,L,p 4,M,p 1 .,.. 1,......=R1. 1,......=R1. 5oloaj tokastih leajeva Svor L7"8 M7"8 - ,&,.. .,.. 1et Q 7st.8 4,M,p - .,.. 1,......=R1. 5oloaj tokastih leajeva Svor L7"8 M7"8 1A &,.. .,.. 1luaj optereenja broj 1/sopstvena teina 7g8 1luaj optereenja -/ I )aza 4oncentrirane sile 1et 5 7k2.8 Q 7st.8 1 ,5+,A. +.,.. 5oloaj koncentrisanih sila L7"8 M7"8 ,%,&5 .,.. B,?. .,.. 1et 5 7k2.8 Q 7st.8 - ,%.,&5 +.,.. 5oloaj koncentrisanih sila L7"8 M7"8 ,B,?. .,.. ,A,-5 .,.. .,.. .,.. 1,A5 .,.. 1luaj optereenja A/ II )aza 4oncentrirane sile 1et 5 7k2.8 Q 7st.8 9 A ,1A&,%? +.,.. 5oloaj koncentrisanih sila L7"8 M7"8 ,1,5. .,.. .,.. .,.. 1,5. .,.. Linijske sile 1et T1 7k2C".8 T- 7k2C".8 Q 7st.8 #L! 1 ,-5,?. ,-5,?. +.,.. R 4ontura linijske sile L7"8 M7"8 '7"8 ,&,.. .,.. ,A,.. .,.. 4ontura linijske sile L7"8 M7"8 '7"8 A,.. .,.. &,.. .,.. 1et T1 7k2C".8 T- 7k2C".8 Q 7st.8 #L! - ,?,?. ,?,?. +.,.. R 4ontura linijske sile L7"8 M7"8 '7"8 ,A,.. .,.. A,.. .,.. 'ezultati prorauna 7teorija I reda8 1luajevi optereenja L: 2aziv 1. -. A. 1. 1opstvena teina 1,.. -. I.)aza 1,.. A. II )aza 1,.. Ee)or"acije vorova Svor L: Lp7"8 Mp 7"8 Hr 7rad8 1 1 %,BB-?.?=,-B 5,?55AB+=,.B -,-?-5.B=,.A - ,-,&AA5&&=,A% 1,A&--&&=,.B 5,5A.11+=,.B A ,1,-?5-..=,-5 -,?%+&?&=,.B 1,.%-.+.=,.B - 1 %,BB-?.?=,-B ,+,AA-&1A=,.& -,-?-5A+=,.A - ,-,&AA5&&=,A% ,-,B1&-&1=,.& 5,5A.11+=,.B A ,1,-?5-..=,-5 ,A,55+B..=,.& 1,.%-.+.=,.A A 1 &,5%?5--=,-A ,A,A+B1+A=,.B -,-?1B1B=,.A - ,A,-?5-++=,A? ,&,-+?...=,.5 5,5-?+-?=,.B A ,1,AAB1&%=,-B ,1,?.&-5?=,.B 1,.%1?--=,.A B 1 1,%&-%55=,-1 ,%,.%A-&&=,.A 1,%A%.1B=,.A - ,?,%&%B..=,A5 ,1,%AB1??=,.A B,-5%-A1=,.B A A,A-&5B?=,-A ,A,-&&--5=,.& &,5.A1+B=,.B 5 1 &,5%?5--=,-A ,+,1A?-&5=,.A 1,A.ABB+=,.A - ,5,15B%-B=,-- ,-,-A?1+%=,.A A,1B.BBB=,.B A ,1,15+AAB=,-1 ,B,B1..A.=,.A ?,5BB+?5=,.B ? 1 &,5%?5--=,-A ,+,B5.+?5=,.A 1,-1A55?=,.A - ,5,15B%-B=,-- ,-,A11&AA=,.A -,+1..1?=,.B A ,1,1%%?&5=,-1 ,B,5?&BB-=,.A ?,1-51--=,.B % 1 &,5%?5--=,-A ,&,.&B1B-=,.- ?,-+1&--=,.B - ,5,15B%-B=,-- ,-,?B1-%5=,.A 1,B?B5?-=,.B A ,1,-&-5A?=,-1 ,5,-%+5++=,.A A,-5&&A+=,.B & 1 &,5%?5--=,-A ,1,1A1?11=,.- -,?BB?%&=,15 10 - ,5,15B%-B=,-- ,-,%B5&1-=,.A ,&,&%.B.+=,.? A ,1,A&1..?=,-1 ,5,5-?B??=,.A ,+,?.%&-+=,1? + 1 &,5%?5--=,-A ,1,.+A11&=,.- ,5,?%5B1.=,.B - ,5,15B%-B=,-- ,-,?A%?B?=,.A ,1,5.A.5-=,.B A ,1,B?B1%-=,-1 ,5,A-?1.&=,.A ,-,+B1+B5=,.B1 1. 1 &,5%?5--=,-A ,1,.&B1B-=,.- ,?,-+1&--=,.B - ,5,15B%-B=,-- ,-,?1A+55=,.A ,1,?55A.A=,.B A ,1,B%A.+B=,-1 ,5,-%+5++=,.A ,A,-5&&A+=,.B 11 1 &,5%?5--=,-A ,+,B5.+?5=,.A ,1,-1A55?=,.A - ,5,15B%-B=,-- ,-,-5+1-+=,.A ,A,.A1A.%=,.B A ,1,55&%++=,-1 ,B,5?&BB-=,.A , ?,1-51--=,.B 1- 1 &,5%?5--=,-A ,%,.%A-&&=,.A , 1,%A%.1B=,.A - ,5,15B%-B=,-- ,1,?%?1B&=,.A , B,-.5B5.=,.B A ,1,?A-%A-=,-1 ,A,A&&--5=,.A , &,5.A1+B=,.B 1A 1 &,5%?5--=,-A ,+,AA-&1A=,.& , -,-?-5A+=,.A - ,5,15B%-B=,-- ,1,?.1%1+=,.A , 5,-+1+%5=,.B A ,1,?+?A-A=,-1 ,A,55+B..=,.& , 1,.%-.+.=,.A 1B 1 &,5%?5--=,-A 5,?55AB+=,.B , -,-?-5.B=,.A - ,5,15B%-B=,-- 1,A--&AA=,.B , 5,-+1+%5=,.B A ,1,?+?A-A=,-1 -,?%+&?&=,.B , 1,.%-.+.=,.A $tjecaji u greda"a Svor I L: 2N,i7k28 3O,i 7k28 6z,i 7k2"8 Svor J 2N,j7k28 3O,j 7k28 6z,j 7k2"8 1 1 .,......=R.. 1,&?1&&+=,.1 ,1,+ABAB.=,.- - .,......=R.. ,-,&.+5.?=R.1 ,A,5.%+5-=R.. - .,......=R.. ,1,?1?+A%=,.- -,.-11%-=,.A .,......=R.. ,1,?1?+A%=,.- -,.-11%-=,.A A .,......=R.. +,-++B1+=,.5 ,1,1?-B-%=,.5 .,......=R.. +,-++B1+=,.5 1,1?-B-%=,.5 - 1 %,BB-?.?=,1B +,.B%-+5=R.- ,A,5-A-.1=,.. & .,......=R.. ,1,A1?%&+=,.- A,?1?B55=R.A - ,-,&AA5&&=,-% -,B1%++A=R.- +,+&55&A=,.B .,......=R.. B,.&-%&-=R.1 +,1-+B%A=R.- A ,1,-?5-..=,15 A,55+A1B=R.- ,1,?%%-B5=,.A ,+.5A&5A=,15 ?,+A&5-1=R.1 1,+.5?&B=R.A & 1 .,......=R.. ,5,&A.??.=,.A A,?1?B?+=R.A 1A .,......=R.. ,+,.5...1=R.- ,A,5A55-1=R.. - .,......=R.. ,A,..1+BA=R.1 +,1-+B5+=R.- .,......=R.. ,1,?.1%1&=R.- %,.A-B&-=,.5 A ,+,.5A&BB=,15 ,?,+A+15&=R.1 1,+.5?&&=R.A 5,A&+A%=,-1 ,A,55+B.A=R.-5 ,?,AB%5++=,.B 1A 1 .,......=R.. -,&.+5.?=R.1 ,A,5.%+5-=R.. 1B .,......=R.. ,1,&?1&&+=,.1 ,1,+ABAB.=,.- - .,......=R.. -,+-5&A1=,.- ,A,?5%-&+=,.A .,......=R.. -,+-5&A1=,.- A,?5%-&+=,.A A .,......=R.. , +,-++B1+=,.5 1,1?-B-%=,.5 .,......=R.. , +,-++B1+=,.5 ,1,1?-B-%=,.5 'eakcije takastih leajeva =kstre"ni uticaj/ 7'N8 Svor L: 'N7k28 'O 7k28 6uz 7k2"8 - 1 ,%,BB-?.?=,1B +,AA-&1A=R.- .,......=R.. 1 A 1,-?5-..=,15 A,55+B..=R.- .,......=R.. =kstre"ni uticaj/ 7'O8 Svor L: 'N7k28 'O 7k28 6uz 7k2"8 - 1 ,%,BB-?.?=,1B +,AA-&1A=R.- .,......=R.. 11 1A 1 .,......=R.. +,AA-&1A=R.- .,......=R.. - A 1,-?5-..=,15 A,55+B..=R.- .,......=R.. 1A A .,......=R.. A,55+B..=R.- .,......=R.. - - -,&AA5&&=,-% -,B1&-&1=R.- .,......=R.. 1A - .,......=R.. 1,?.1%1+=R.- .,......=R.. 5roraun napona po 13;EIJ$ I ,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, ;9 konstrukcija, ploa "ost 9reza $9;:I3I 14I:$ 5!' 5' 5oligonske take 7"8 ,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, ,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, 53 L1153 M1153 ,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, 1 -,%5. ,&5. ? , -,%5. ,&5. - 1,%5. ,&5. 5 ,1,%5. ,&5. A ,1,%5. ,?.. B 1,%5. ,?.. % ,-,%5. ,?.. 1- -,%5. ,?.. & ,-,55. ,?.. 11 -,55. ,?.. + ,-,A5. ,... 1. -,A5. ,... 1redite krugova 7"8 ,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, ,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, 4r. L114r M114r d114r n ,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, 1 ,... ,.B. ,... ?,.. 5ovrina la"ela 7", c"-8 ,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, ,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, 9r. L11; M11; L119 M119 La"ela n ,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, 1 ,-,A.. ,B. -,A.. ,.B. B-.,... ?,.. 4arakteristike poprenog presjeka 7"8 ,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, ;11IE GB,5-5..1 L111 G ,...... M111 G ,B11?%- I11L G ,-%.B+& I11M G %,++5?-A I11LM G ,...... 12 !53='=I=2J; I 2;5!2I ,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, 76o"enti k2", sile k2, naponi 2C""-765a88 !pt. 611'L 611'M 211' ,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, 1 +1-,+5. ,... ,... 9et. ;r". 2apon ,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, A . ,,?B B . ,,?B + . 1,A+ 1. . 1,A+ . 1 %,5A ..ZAKLJU/AK 5robni" optereenje", izvreni" "jerenji"a I dopunski" statiki" prorauno" dobijene su sljedee uporedne vrijednosti/ L!4;L2= E=K!'6;:IJ= I 2;5!2I ,6jereni I raunski naponi u ar"ature kolovozne konstrukcije,ploe. $poredni "jereni i raunski naponi za presjek bez prslina 7stadij I8/ 5resjek u polovini raspona 7E18/ U ad "j G
A,+B 2C"" - 7E-8/ U ad "j G
B,AB 2C"" - 0 *d #*, 1
2,.3 N3(( 2 7EA8/ U ad "j G
B,-. 2C"" - ='3I4;L2; 5!6J=';2J; ,6jereni I raunski ugibi kolovozne konstrukcije,ploe. $poredni "jereni i raunski naponi za presjek bez prslina 7stadij I8/ 5resjek u polovini raspona 7E)18/ v "j G,-,B- "" - 7E)-8/ v "j G
,-,BB "" - 4 #*, 152,2.(( 2 7218/ v "j G,-,5. "" - 72-8/ v "j G,-,5. "" - 4;LI3=3 9=3!2; 2a osnovu podataka o kvalitetu betona 769 A.8 I usvojenog "odula elastinosti izvrena je analiza rezultata "jerenja u betonu I dopunskog prorauna. $svojeni "odul betona je / = br G A15..2C"" - 13 IH$=L2I 6 5'=#L=E!6 6osta toko" I nakon ispitivanja, uoene prsline oko sredine raspona u zoni zatezanja nisu se dalje otvarale niti su uoene bilo kakve nove prsline niti druga vidna oteenja nastala usljed probnog optereenja I koja bi ugrozila sigurnost konstrukcije. I23='5'=3;:IJ; '=H$L3;3;
I15I3I;2J; Ispitivanje pred"etne ;9 kolovozne ploe "osta je izvreno sa ukupno dva vozila, ukupnog optereenja od B..,.. k2. 1a ovi" optereenje" postignuta je e)ikasnost optereenja od $G.,?., to zadovoljava propisane uslove standard od $G .,5,1,.. za nor"alna optereenja novih "ostova. Iz uporednih "jerenih I raunskih napona u ar"aturi, vidi se da su "jereni naponi kolovozne ploe znatno "anji od odgovarajuih raunskih napona za presjek bez prslina 7stadij I8, a za probno ispitno optereenje. 6jereni naponi su prosjeno za oko B5D "anji od odgovarajuih raunskih vrijednosti. Iz uporednih "jerenih I raunskih ugiba, utvr*eno je da su "jereni ugibi veo"a bliski odgovarajui" raunski" ugibi"a, za presjek bez prslina,stadij I. 6jereni ugibi u polovini raspona su za oko 1.D "anji od odgovarajuih raunskih za ho"ogeni presjek 7stadij I8. !vo ukazuje da je stvarna krutost konstrukcije u cjelini veo"a bliska pretpostavljenoj projekto". =lastino ponaanje konstrukcije ocjenjuje se pre"a veliini iz"jerenih trenutnih povratnih elastinih ugiba koji su na "alo" broju "jesta zane"arljivo "ali i iznose "aksi"alno ?D, dok na ostali" "jerni" "jesti"a nisu ni registrovani. !vaj podatak ukazuje da se ispitivana konstrukcija "osta ponaala elastino pod uticaje" probnog tereta. 2a osnovu izvrenog probnog optereenja I ispitivanja ar"irano,betonskog dru"skog "osta 9reza preko rijeke 1tavnje u naselju >=kono"ijaF, opina 9reza, kao i izvrene analize rezultata ispitivanja zakljuuje se/ I%"!)** AB 'o%)#u'6!&* (o%)* 7B#$8*9 u 6&$:!! "o*;* %$ u %':*du %* u%4o&$!( "#$)"o%)*4'*(* "#o&$')* , 8*do4o:&*4* u%:o4$ 4*$<!+ "#o"!%* I %)*d*#d BAS M1.=->, I !(* "o)#$?u %!@u#o%) 8* "#$u8!(*&$ "#o&$')o( "#$d4!A$o@ 'o#!%o@ o")$#$<$&* 8* ;$(u V 3== ! '*o )*'*4 (o$ d* %:u! 8* "#$d4!A$! %*o?#*<*&. 14
>.LITERATURA: 1. Vukoti R.: Ispitivanje konstrukcija, Graevinski fakultet Beograd,1982.g. 2. Optereenja mostova, http:!!!.grad.hr"s#$a %2&foru'...8 V (ostovi W )*+,R,-,./,.pdf0 1. Norme o ispitivanju mostova i objekata visokogradnje, http:!!!.gfos.hrportali'agesstoriesstudi#sveu2ilisni...nor'e.pdf0 3. Primjer ispitivanja mosta, http:!!!.geof.hr"4kapovi2load'ostovi W &8&9.pdf 5. Elaborat o ispitivanju AB drumskog mosta, 6i'k7 8ara#evo,12.&9.2&&9.g. 6. Ostala pretraivanja Internet!pretraiva"a W 15