1.

UVOD
1.1.Predmet i cilj rada
Od ukupne koliine vode na zemlji , cca 1.338 mil.km, samo 35 mil. km ili
oko 2,5% pripada slatkim vodama, onima koji predstavljaju i najvei interes
ovjeanstva. Od ove koliine voda !otovo "#% ili 2$ mil. km akumulirano je
u ledu %rktika i %ntarktika i u vjeitim lednicima dru!i& kontinenata. 'ajvei
dio zemljine povr(ine pokriven je vodama okeana, (to iznosi cca "1%. )io
kopna preostale povr(ine od 2*%, sa koje! u mora i okeane otjeu rijeke
nazivaju se otjecajnim, a o+lasti !dje rijeke ne otiu u mora nazivaju se
+ezotjecajne. ,ezotjecajne o+lasti zauzimaju 2#% zemljine povr(ine. -
rjenim koritima, kod srednje! nivoa vode, sadr.ano je 2.12# km slatke vode
ili oko #,##/% svi& slatki& voda
1
.
- ,osni i 0erce!ovini je izrazita prostorna i vremenska neravnomjernost
rasporeda rezervi podzemni& voda. - sjevernim dijelovima ,i0 e!zistiraju
znaajne rezerve podzemni& voda cca 1/m31s.
2oda se u prirodi nalazi u atmos3eri, &idros3eri, krios3eri, +ios3eri ii litos3eri. -
atmos3eri se nalazi u o+liku vodene pare, u vidu kapljica, u vrstom stanju.-
&idros3eri se nalazi u tenom stanju i u vrstom stanju. - krios3eri koja spada
u omota zemlje 4ne!ativne temperature5 u koji su ukljuene odre6ene
o+lasti atmos3ere i &idros3ere voda se nalazi u tenom, !asovitom i vrstom
stanju. - +ios3eri koja je slo.eni vanjski omota zemlje naseljen .ivim
or!anizmima 4do 3 km du+ine litos3ere5 de(ava se razmjena vode izme6u
.ive i ne.ive prirode na(e planete5.
7judski .ivot je nemo!u +ez vode. 8naaj vode za ovjeka o!leda se u
injenici da procenat vode u ljudskom or!anizmu iznosi "1% i da se u
njenom odsustvu .ivot !asi za nekoliko dana. Pose+an znaaj za ovjeka
ima podzemna voda. Ovo je 9naji(a: voda koja se naje(e koristi za
vodosna+dijevanje.
;ema iza+rano! seminarsko! rada je jedna od osnovni& karika u lancu
kvaliteta ljudsko! .ivljenja i opstanka na na(oj planeti. <z+orom teme .eljela
1
Pro3.dr. =a&i >.? Hidrologija,;e&niki 3akultet ,i&a, 2##*.,str. 13.
1
sam dati mali doprinos i potcrtati znaaj iste. @ve ovo u cilju ostvarenja
zdravo! .ivota i napretka .ivota na na(oj planeti.

1.2. <zvori podataka i metode prikupljanja
Prilikom izrade rada, koristila sam se raspolo.ivom literaturom nastavno!
pro3esora, odred+ama zakonski& propisa, podacima iz prakse i podacima
koje sam itala pretra.ivanjem 9<nterneta:. >oje opredjeljenje je da na
osnovu vlastito! iskustva i vi6enja pre!ledane dokumentacije izlo.im o+radu
teme koja slijedi.
1.3. @adr.aj i struktura rada

Aad se sastoji od o+rade po po!lavljima.
'ajprije su izlo.ene osnove kru.no! kretanja vode u prirodi tj. &idrolo(ki
ciklus iji dio kretanja predstavljaju podzemne vode. 8atim su prikazane
speci3inosti i podzemne vode kroz po!lavlja koja o+ra6uju re.im i +ilans
podzemni& voda, pri&ranjivanje , rezerve podzemni& voda . 'akon opisa koji
su to za!a6ivai vode i za(titne aktivnosti, u zakljuku je dato mi(ljenje o
trenutnom stanju u na(oj zemlji i svijetu koje tretira za(titu i upravljanje
vodama u vezi i sa za(titom okoli(a sa mi(ljenjem o potre+nim aktivnostima
na po+olj(anju ovakvo! stanja.
2. PODZEMNE VODE
2.1.0idrolo(ki ciklus
Bru.no kretanje vodene mase 4vla!e5 usljed dejstva suneve ener!ije i
!ravitacioni& sila u raznim o+licima nazivamo &idrolo(kim ciklusom.;aj
proces o+u&vata itavu &idros3eru i u stalnim je dinamikim odnosima sa
ostalim s3eramaClitos3erom, atmos3erom i +ios3erom.
2
;o je kru.ni tok kretanja vode u prirodi koji se odvija tako (to voda u o+liku
padavina iz atmos3ere dolazi na povr(inu zemlje, odakle de dio voda odma&
isparava, dio otjee, dio se in3iltrira, a zatim se isparavanjem ponovo vraa u
atmos3eru.
Slika 1.ematski prikaz hidrolokog ciklusa
2
'a ovom putu voda transportuje razliite materije i &emijske elemente u
rastvorenom i !asovitom stanju, a istovremeno se odvijaju procesi
3otosinteze or!anski& materija (to ini osnovu za e!zistenciju .ivo! svijeta.
>e6uso+ni odnos koliinski& karakteristika pri&oda, ras&oda i akumulacije
voda u nekom posmatranom podruju za odre6eni vremenski period ini
vodni +ilans. %ko je razlika pri&odni& i ras&odni& elemenata pozitivna imamo
prirast ili akumulaciju vode, u suprotnom imamo njeno umanjenje ili tro(enje
rezerve voda.. Osnovne elemente u vodenom +ilansu zemlje ine
atmos3erske padavine kao pri&odni element , a isparavanje i otjecaj kao
ras&odni element. ;eoretski je raunanje vodno! +ilansa jako slo.en zadatak
jer je potre+no tano odre6ivanje pojedini& +ilansni& elemenata koji se mo!u
odre6ivati raunskim putem ili mjerenjemC eksperimentalno. 2isina padavina
ima +itan znaaj za vodni +ilans, a ona zavisi od vi(e 3aktora 4 !eo!ra3ske
karakteristike, o+raslost zemlji(ta, !eo!ra3ski polo.aj, ur+anizacija i dr.5. Od
nji& ovise povr(inski i podzemni oticaji, in3iltracija, isparavanje i dr. 2isina
padavina mjeri se ki(omjernim ure6ajima koji mo!u +iti samostalni ili u okviru
2
DDD.Erorivers.com
3
&idrometeorolo(ki& stanica, a raunanje putem razliiti& metoda ukljuujui
razne uticajne elemente. 8a pri&ranjivanje podzemni& voda najvee znaenje
imaju visina snije!a i du!otrajna ki(a koja nije veliko! intenziteta.
<sparavanje je proces trans3ormacije vode u atmos3eru sa vodene, kopnene
povr(ine, +iljaka u o+liku vodene pare. ;ako razlikujemo ?
CevaporacijuCisparavanje sa vodne povr(ine i o!oljelo! zemlji(ta,
CtranspiracijuCisparavanje kroz ve!etaciju,
CevapotranspiracijaCzajedniko isparavanje.
<ntenzitet isparavanje zavisi od temperature vazdu&a i vode, vla.nosti, vjetra,
insolacije, vjetra, kvaliteta vode. 2eliina isparavanja do+ija se direktnim
mjerenjem ili raunanjem.
<n3iltracija je proces procurivanja vode sa povr(ine terena u preko
vodopropusne zone aeracije, u zonu saturacije do nivoa podzemni& voda
odnosno u zonu zasienja. <zme6u ove dvije zone postoji prelazna tzv.
Bapilarna zona.
Slika 2.ema infiltracije vode u tlo:1-zona aeracije, 2-zona saturacije, !"-
nivo podzemnih voda, #pod-podzemni oticaj
3
<ntenzitet in3iltracije zavisi od vrste i o+raslosti terena , !eolo(ko! sastava tla
4kvaliteta i 3iziko! sastava5, temperature, intenziteta padavina4vla.nosti tla5 i
kvaliteta vode. <n3iltracija se proraunava ili (to je +olje utvr6uje
eksperimentalno pomou od!ovarajue! pri+ora.
Otjecaj sa neke povr(ine zemlji(ta sastoji se od povr(insko! i podzemno!
otjecaja. 'a nje!ov intenzitet utiu o+lik padavina i klimatski uslovi, relje3,
3
Pro3.dr. =a&i >.? Hidrologija,;e&niki 3akultet ,i&a, 2##*.,str. 3/.
4
karakter i o+lik padavina, vodopropusnost !ornje! dijela litos3ere i
antropo!eni 3aktori. 2eliki uticaj na otjecaj imaju vodoprivredni o+jekti kao (to
su akumulacije, kanali itd. @vi uticajni 3aktori na otjecaj su promjenjive
veliine u vremenu i prostoru. 8+o! terenski& uslova javlja se i retardacijaC
zaka(njenje oticanja atmos3erski& voda. Fra3iko predstavljanje otjecaja radi
se putem &idro!rama kojim se prikazuje promjena protoka u vremenu.
- prirodi je stalna povezanost izme6u povr(inski& i podzemni& voda. Bada je
su(an period i povr(inska voda ima kotu male vode tada se de(ava
komunikacija povr(inske i podzemne vode tako da podzemne vode vr(e
pri&ranjivanje povr(inske vode.
Slika $.%omunikacija povrinske sa podzemnom vodom
$
2.2. @peci3inosti podzemni& voda
Bako je ranije prikazano podzemne vode su sastavni dio &idrolo(ko! ciklusa.
Aaspore6ene su ispod povr(ine terena u litos3eri zavisno od !eolo(ki& i
&idro!eolo(ki& uslova . Prema porijeklu razlikuju se in3iltracione,
kondenzacione, sedimentne i juvenilne podzemne vode. Feolo(ka zona
zasienja u kojoj e!zistira podzemna voda naziva se akvi3er ili &idro!eolo(ki
kolektor, odnosno izdan podzemni& voda. %kvi3er mo.e +iti sa slo+odnim
4
Pro3.dr. =a&i >.? Hidrologija,;e&niki 3akultet ,i&a, 2##*.,str. $5.
5
nivoom ili pod pritiskom. O+ino je podzemna voda pod pritiskom ako se
akvi3er nalazi izme6u dva vodonepropusna sloja. %ko je pritisak ovi& voda
iznad terena imamo arte(ke vode, a ako je u nivou terena imamo su+arte(ke
vode. Podzemna voda mo.e +iti u akvi3eru zrnaste ili pukotinske i
kavernosne propusnosti. 0idro!eolo(ke pojave su karstnim 4kr(nim5
podrujima su pose+no kompleksne.
- rijenim dolinama esto je podzemna voda sa slo+odnim nivoom
neposredno iznad povr(ine terena u kom+inaciji sa jednim ili vi(e slojeviti&
akvi3era.
Slika &.'e(uslojeviti akvifer
5
Pra.njenje podzemni& voda vr(i se putem prirodni& izvora 4vrela5 koji mo!u
+iti uzlazni ili silazni. Bod silazni& izvora voda tee iz &idro!eolo(ko! medija
!ravitacijom , a kod uzlazni& izvora voda je pod pritiskom i iz+ija odozdo.
Slika ).ematski prikaz izvora po porijeklu:a*silazni, +*uzlazni
,
5
Pro3.dr. =a&i >.? Hidrologija,;e&niki 3akultet ,i&a, 2##*.,str. "#.
6
Po stepenu mineralizacije 4prema sadr.aju rastvoreni& materija5 podzemne
vode mo!u +iti slatke, sla+o zaslanjene, jako zaslanjene, slane, sla+i rasoli i
jaki rasoli.
Prema temperaturi se razlikuju &ladne, tople, vrele, i jako vrele ili termalne.
;ako6e mo!u imati u se+i rastvoreni& !asova.
Po sastavu rastvoreni& soli razlikujemo &idrokar+onatne, sul3atne i &loridne
vode.
Prema preovladavajuim katijonima razlikujemo kalcijeve, ma!nezijeve i
natrijeve podzemne vode. One koje imaju ljekovita svojstva nazivamo
mineralne vode.
3. REIM I BILANS PODZEMNIH VODA
Boliina i kvalitet podzemni& voda se mjenjaju u postupku nji&ovo!
3ormiranja.Pokazatelji to! procesa 3ormiranja su re.im i +ilans voda.
Ae.im podzemni& voda je &idrolo(ki proces koji dinamiki djeluje na
promjene kvaliteta i kvantiteta podzemne vode. -slovljen je prirodnim i
vje(takim 3aktorima koji uzajamno djeluju u vremenu.
Glemente re.ima podzemni& voda ine elementi? nivo podzemni& voda,
!ranice akvi3era, &idrauliki !radijent, te 3izike, &emijske i +iolo(ke oso+ine
podzemne vode. Prirodni 3aktori su !eolo(ki, &idrolo(ki, klimatski i +io!eni.
,ilans podzemni& voda ini koliinski odnos izme6u pri&oda i ras&oda i
promjene rezervi vla!e u nekom prostoru i vremenu.Pri&odni elementi
+ilansa voda su?
Cin3iltracija,
Ckondenzacija vodene pare,
Cpodzemni dotjecaj.
Aas&odne elemente ine?
Cisparavanje,
Cpodzemni otjecaj.
Ovi elementi se odre6uju eksperimentalnim putem ili raunski, ali je naj+olje
isti utvrditi neposrednim mjerenjem.
6
Pro3.dr. =a&i >.? Hidrologija,;e&niki 3akultet ,i&a, 2##*.,str. "1..
7
=ednaina +ilansa podzemni& voda se rauna za vremenski period Ht. >o.e
+iti sastavljena iz sljedei& elemenata?
Cnapajanje podzemni& voda IHt na na odre6enom dijelu preko rezultujue
vrijednosti doticaja 4in3iltracije5 vode iz zone aeracije i ni.e le.ei& &orizonata
i njeno! !u+itka iz iste zone.
Cizmjena prirodni& rezervi podzemni& voda na dijelu povr(ina % u
&orizontalnom pravcu J Ht,
%
Cizmjena prirodni& rezervi podzemni& voda K H& za vrijeme Ht.
;ako se do+ije IHtL K H&L J Ht 4mm5
%
Promjena nivoa voda na posmatranom podruju do+iva se na osnovu
podataka osmatranja istra.ivaki& +u(otina, a slino se do+iva i koe3icijent
vodocjednosti K.

3.1.Pri&ranjivanje podzemni& voda
@lo+odna !ravitaciona podzemna voda najveim dijelom je porijeklom sa
povr(ine , a dospjela je u &idro!eolo(ku sredinu in3iltracijom. @am proces
in3iltracije sastoji se od sljedei& stadija. - prvom stadiju voda ulazi kroz zonu
aeracije, zatim prolazi kroz ovu vi(e3aznu zonu, pa preko kapilarne zone
dotjee u zonu saturacije. 8a ovaj proces najvei znaaj ima poroznost
stijenske mase.
Poroznost 4propusnost5 stijena koja je osnovna karakteristika stjenske mase
za ovaj proces mo.e +iti?
Cme6uzrnska,
Cpukotinska,
Ckavenozna.
8
Slika ,.-ipovi poroznosti stjenske mase
.
,ez o+zira na nastanak (upljina, veliinu, o+lik povezanosti , sveukupne
(upljine u stjenskoj masi ine ukupnu poroznost. Ona je de3inisana odnosom
zapremine (upljina u odnosu na z+ir zapremine (upljina i saczapreminom
vrste mase. Ovako de3inisana poroznost podrazumjeva (upljinu izme6u
nevezani&, poluvezani& mineralni& zrna kao i diskontinuitete u vrstim
masamaCprsline, pukotine, kaverne.
3.2.Aezerve podzemni& voda
Boliina odnosno zapremina !ravitacioni& voda koja se nalazi u
&idro!eolo(koj sredini i u (upljinama pora naziva se rezerva podzemni&
voda. Aazlikujemo dvije kate!orije ovi& rezervi, ato su prirodne i
eksploatacione.>jerenje nivoa podzemni& voda se naje(e o+avlja poutem
+u(eni& +unara, pijezometara ili istra.ni& +u(otina. -o+iajeno je i mjerenje
nivoa u eksploatacionim +unarima. Glementarni nain mjerenja nivoa
podzemni& voda je putem +unarske lule ili pi(taljke , koja je o+je(ena na
ka+l putem koloture na povr(ini terena.
7
Pro3.dr. =a&i >.? Hidrologija,;e&niki 3akultet ,i&a, 2##*.,str. "$.
9
Slika ..Standardni ure(aj za mjerenje nivoa podzemnih voda
/
3.2.1.Prirodne rezerve
8apremina !ravitacioni& voda u vodonosnoj sredini u prirodnim uslovima
predstavlja prirodnu rezervu vode. Ona se sastoji od s+ira statiki&,
dinamiki& i elastini& rezervi.
@tatike i elastine rezerve ine zapreminu !ravitacione vode u prirodnim
uslovima u porama i pukotinama vodonosni& sredina u m3. Glastine vode
ine onu koliinu koja se mo.e do+iti +ez iscrpljenja arte(ko! sloja.
)inamike rezerve ine one koliine koje prolaze kroz vodonosni sloj, tj. one
koje se u &idrolo(kom ciklusu stalno o+navljajuC H0.
Slika /.ema za prora0un dinami0kih rezervi vode
1
3.2.2. Gksploatacione rezerve
8
Pro3.dr. =a&i >.? Hidrologija,;e&niki 3akultet ,i&a, 2##*.,str. 8/.
9
Pro3.dr. =a&i >.? Hidrologija,;e&niki 3akultet ,i&a, 2##*.,str. "/.
10
8apremina vode koja se iz vodonosne sredine mo.e do+iti samo na
racionalan nain u jedinici vremena. 8a nji&ov o+raun koriste matematike
3ormule koje se koriste po osnovu eksperimentalni& snimanja koliina i
kretanja nivoa podzemni& voda.
3.3. Onei(enja podzemne vode
Aazlozi onei(enja i za!a6ivanja podzemni& voda mo!u +iti razliiti. ;o su?
C 3izikalnoM
C mikro+iolo(koM
C kemijsko i radiolo(ko.
@ama de!radacija kvaliteta podzemne vode ne znai da je podzemna voda
neupotre+ljiva za sve namjene. - nekim re!ijama svijeta danas je osjetan
nedostatak pitke vode, emu su uzrok i prirodne, prvenstveno klimatske
okolnosti, ali i prevelika !ustoa stanovni(tva te nedovoljna za(tita izvora
pitke vode.
%ko se uspore6uje kvaliteta podzemni& voda, pose+no du+oki& podzemni&
voda, s kvalitetom povr(inski& voda, mo.e se openito zakljuiti da su
podzemne vode i(e. Pa ipak tre+a rei da su i same podzemne vode
izlo.ene ciklikim promjenama kvaliteta, a u svezi s du+inom, 3iltracijskim
karakteristikama i litolo(kim sastavom vodonosnika, te pose+no mo!uno(u
za!a6ivanja.
Niziko za!a6enje o!leda se u promjeni +oje, mirisa, okusa, mutnoe i
temperature podzemne vode. ,oja, miris i okus mo!u +iti rezultat i neki&
dru!i& kemijski& procesa u vodonosniku. - stijenama s pukotinskim, a
pose+no kr(kim tipom poroznosti, mute. je esto prisutan +ez o+zira na to da
li je kaptiran izvor ili je podzemna voda za&vaena zdencima. 2oda se mo.e
smatrati pitkom temperature do 1/ #E. ;emperatura podzemne vode je u
pravilu sta+ilna, a njezine su vrijednosti oko srednje !odi(nje temperature
lokacije na povr(ini. @vako znaajnije temperaturno odstupanje znai da su u
podzemlju prisutni neki +iolo(ki ili &emijski procesi. ;o tako6er mo.e znaiti
da je vodonosnik pod utjecajem
termalni& podzemni& voda iz du+lji& !eolo(ki& struktura, (to je u prirodi puno
e(i sluaj.
11
>ikro+iolo(ko za!a6enje vode uzrokovano je prisutno(u pato!eni&
mikroor!anizama koje nisu auto&toni u vodonosniku, a dospjeli su kao
otpadne tvari. Niltriranjem kroz stijene inter!ranularne poroznosti, velik e dio
mikroor!anizama ostati na povr(ini estice stijene, a samo manji dio e +iti
donesen do mjesta kori(tenja. 'aime, (to su estice manje to su jae
privlane sile izme6u estica vodonosnika i vode. ;o praktino znai da e
neznatne koliine pra&a i !lina u vodonosniku imati povoljan uinak.
Bemijsko i radiolo(ko za!a6enje mo.e +iti uzrokovano prirodnim sastojcima
stijena, ali i ljudskom aktivno(u. Podzemne vode mo!u sadr.avati razne
toksine anor!anske 4aluminij, olovo, krom, .ivu, +akar, kadmij i dr.5 i
or!anske spojeve 4derivati na3te, pesticidi, nitrati i dr.5, ija prisutnost u
podzemnoj vodi znai da se ona ne mo.e koristiti za pie. )o anor!ansko!
za!a6enja mo.e doi kao posljedica rudarenja. Prisutnost or!anski&
za!a6ivala u vodonosniku posljedica je neod!ovarajue! pona(anja u
za(titnim zonama crpili(ta, odnosno z+o! lo(i& a!rote&niki& mjera u
prostoru !dje vodonosnik mo.e +it za!a6en. Aadiolo(ko za!a6enje mo.e +iti
posljedica prisutnosti radioaktivni& supstanci u stijenama. Oe(i je razlo!
neprikladno odla!anje otpada iz nuklearni& centrala, +olnica kao i
nuklearne eksplozije.
12
4. ZAL!U"A
Pro+lem o+ez+je6enja rezervi isti& voda u itavom svijetu postaje sve
izra.eniji. Aje(enje isto! +i +ilo u smi(ljeno i or!anizovano upravljanje
odnosno planiranje kori(tenja, ure6enja i za(tite voda. 8a(tita voda,
podrazumijeva i za(titu zraka, pravilno upravljanje otpadom, prei(avanje
otpadni& voda, vee kori(tenje podzemni& voda. Aacionalno kori(tenje vode
je neop&odno o+zirom da je voda napravilno i neravnomjerno raspore6ena te
+i +ilo potre+no re!ulisanje re.ima oticanja voda putem akumulacija i
kori(tenjem na re!ionalnoj osnovi. - cilju za(tite kako izvori(ta tako i ostali&
podzemni& rezervi i tokova vode, potre+no je djelovati u svim se!mentima.
-sloviti recikliranje i propisno z+rinjavanje otpada svim proizvo6aima isti&.
Aazviti sistem !rijanja na +azi prirodni& ener!enata 4prirodni !as, vjetar,
!eotermalni izvori, suneva toplota5, uz 3inansijsku podr(ku dr.ave,
ka.njavati svako za!a6ivanje i nepo(tivanje propisa. <ntenzivnija edukacija
svo! stanovni(tva o ovoj o+lasti, posljedicama, nainu ukljuivanja
!ra6anstva u postupke izrade, usvajanja i provo6enja planske
dokumentacije.
-ravnote.avanje proizvodnje i potro(nje u okoli(u na nain da to priroda
mo.e podnijeti i da se mo.e o+navljati, razvijanje privrede na +azi smanjene
produkcije otpada i smanjene potro(nje ener!ije i materija, to je metoda
odr.ivo! razvoja koju je potre+no podr.avati u cilju za(tite okoli(a
1#
. )a +i se
o+ez+jedio ovakav pristup potre+no je inte!risano ojaati vodni i okolinski
sektor uz ukljuivanje javnosti u smislu in3ormisanja, od!ovornosti, tj.
aktivnije! pristupa procesu upravljanja vodama.
10
=a&i >.?Pro#$or%o &la%ira%j' i (a)$i$a o*oli%',;e&niki 3akultet ,i&a, 2##$.,
str. /.
13