Pravosudni Ispit - Skripta - Privredno, Upravno, Radno, Ustavno Pravo I Organizacija Uprave I Pravosudja

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH
PRAVOSUDNI ISPIT
SKRIPTA - PRIVREDNO, UPRAVNO, RADNO, USTAVNO PRAVO I
ORGANIZACIJA UPRAVE I PRAVOSUA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

SKRIPTA ZA POLAGANJE
PRAVOSUDNOG ISPITA

III dio

Privredno pravo
Upravno pravo
Radno pravo
Ustavno pravo
Organizacije uprave i pravosua

april, 2009. god.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Sadraj:

PRIVREDNO PRAVO ................................ 3. str.
UPRAVNO PRAVO ................................. 99. str.

Upravni postupak ........................................ 99. str.
Upravni spor ................................................ 135. str.

ORGANIZACIJA UPRAVE ................... 148. str.
RADNO PRAVO ...................................... 162. str.
USTAVNO PRAVO SISTEM ................. 169. str.
ORGANIZACIJA PRAVOSUA ............. 179. str.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

(ZAKON O PRIVREDNIM DRUTVIMA)

POJAM PRIVREDNOG DRUTVA (ta je privredno drutvo?)

Privredno drutvo je pravno lice koje samostalno obavlja privrednu
djelatnost, tj. djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vrenja usluga na
tritu, a radi sticanja dobiti.
Svojstvo pravnog lica se propisuje zakonom. Ne moe grupa ljudi svojim
osnivakim aktom samoinicijativno odluiti da neto ima svojstvo pravnog lica.
Koje djelatnosti privredno drutvo moe obavljati odreeno je
Odlukom o klasifikaciji djelatnosti. To je propis koji u sutini opredjeljuje,
ali i ograniava pravnu osobu u izboru pravne djelatnosti. ta e subjekti
izabrati to je njihovo autonomno pravo i takva djel atnost e biti upisana i u
registar privrednih pravnih subjekata. Upis djelatnosti je bitan zato to pravna
osoba moe da stupa u pravni odnos samo povodom tih djelatnosti.

PRETPOSTAVKE (USLOVI) ZA OSNIVANJE DRUTVA

1. da postoje osobe - osnivai koje su saglasne sa osnivanjem drutva;
2. da imaju kapital;
3. da su te osobe saglasne oko izbora djelatnosti;
4. da su to osobe koje mogu osnovati drutvo ako su pravne osobe
da su upisane u registar privrednih drutava, a ako su fizika lica da
imaju poslovnu sposobnost;
5. da se u skladu sa zakonom odlue (imaju namjeru) koji oblik drutva
e osnovati;

KO MOE BITI OSNIVA DRUTVA

Osniva drutva moe biti domae i strano fiziko i pravno lice.
Fizika osoba u smislu osnivaa mora biti poslovno sposobna.
Pravna osoba u smislu osnivaa svoje svojstvo pravne osobe
dokazuje izvodom iz upisa u sudski registar.
Kada se radi o stranim osobama kao osnivaima (fizike i pravne osobe),
uslovi i procedura detaljnije su regulisani Zakonom o stranim ulaganjima.

OBLICI ORGANIZOVANJ A

Postoje 4 (etiri) osnovna oblika privrednih drutava:
1. Drutvo sa ogranienom odgovornou (d.o.o.) drutvo kapitala
2. Dioniko drutvo (d.d.) drutvo kapitala
3. Drutvo sa neograni. solidar. odgovorn. (d.n.s.o.) drutvo osoba
4. Komanditno drutvo (k.d.) drutvo osoba

Osnivai sami vre izbor oblika drutva koje e osnovati.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST DRUTVA I ODGOVORNOST ZA
OBAVEZE

Drutvo stie pravnu i poslovnu sposobnost upisom u sudski
registar.
Prije upisa u sudski registar niko ne moe nastupati u ime drutva, a
lice koje postupi suprotno, odgovara za stvorene obaveze cjelokupnom
svojom imovinom, a kada tako nastupa vie lica za obaveze odgovaraju
neogranieno solidarno.
Poslovna sposobnost pravne osobe je ograniena time da drutvo
moe preduzimati pravne radnje i vriti pravne poslove samo u okviru
svoje djelatnosti ili u vezi sa svojom djelatnou. Izvan toga postoji zakonska
zabrana. Meutim, ako pravna osoba preduzima pravni posao izvan svoje
djelatnosti, taj posao nije nitav. Pravna osoba ne moe se pozvati na
prekoraenje svoje poslovne sposobnosti i bila bi duna da obavi svoje obaveze,
a ni tree lice se ne bi na to moglo pozvati, ako je znalo ili moglo znati da to
ogranienje postoji.
Poslovna sposobnost drutva se prosuuje prema njegovom
zastupniku. (Kako prosuujemo poslovnu sposobnost drutva?)

ODGOVORNOST DRUTVA ZA OBAVEZE

Svako drutvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom imovinom
drutva, osim kada je zakonom propisano da za obaveze drutva
odgovaraju i lanovi drutva solidarno svojom cjelokupnom imovinom.
Od oblika drutva zavisi i odgovornost lanova za prava i obaveze
drutva:
Svaki lan d.n.s.o. i komplementar k.d. odgovara za obaveze drutva
neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom.
Dioniar u d.d., vlasnik udjela u d.o.o. i komanditor u k.d. ne
odgovaraju za obaveze drutva svojom imovinom, osim:
1) kada koriste drutvo za posti zanje linog cilja,
2) kada upravljaju imovinom drutva kao svojom imovinom i
3) kada drutvo koriste za prevaru ili oteenje svojih povjerilaca.

DJ ELATNOST

Drutvo moe kao svoju djelatnost obavljati sve poslove, osim onih
koji se po zakonu ne mogu obavljati kao privredna djelatnost.
Zakonom moe biti utvreno da se odreene djelatnosti mogu obavljati
samo temeljem odobrenja nadlenog dr.organa (npr. proi zvodnja naoruanja).
Drutvo moe poeti s obavljanjem djelatnosti danom upisa u sudski
registar i kada organu nadlenom za inspekcijski nadzor dostavi
obavjetenje o poetku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehnike
opremljenosti, zatite na radu, zatite i unapreenja ivotne sredine i
drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Drutvo moe obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u
sudski registar, kao i druge poslove koji se uobiajeno obavljaju uz
djelatnosti upisane u sudski registar, u obimu i na nain koji su potrebni za
poslovanje, a ne predstavljaju obavljanje tih poslova kao redovne
djelatnosti. Ako drutvo protivno ovome preduzima i neke druge pravne radnje,
odnosno poslove izvan djelatnosti upisane u sudski registar, prema zakonu taj
ugovor obavezuje drutvo, osim ako je tree lice znalo ili moralo znati da su takvi
poslovi izvan djelatnosti drutva.

OSNIVAKI AKT DRUTVA (Kako se osniva privredno drutvo-Osnivaki akt?)

Za osnivanje privrednog drutva, zakonom je propisana stroga forma.
Privredno drutvo se osniva osnivakim aktom.
Ako ga osniva jedna osoba, osnivaki akt je odluka (to moe biti
sluaj samo kod d.o.o. i d.d.)
Kada drutvo osnivaju dvije ili vie osoba, oni zakljuuju ugovor i on
predstavlja osnivaki akt.
Donoenje osnivakog akta je osnov za upis u registar i on je strogo
formalan akt. Po ZPD, osnivaki akt mora biti u pisanom obliku i sa
potpisima ovjerenim u skladu sa zakonom.
Prema Zakonu o notarima osnivake akte privrednih drutava sainjavaju i
obrauju notari, pa osnivaki akt ima karakter notarske isprave. Pored
osnivakog akta, notar je ovlaten da saini i nacrt statuta privrednog drutva.
Nedostatak ovjerenog potpisa ini osnivaki akt nitavim.
Obavezan sadraj osnivakog akta su:
1. podaci o osnivaima,
2. izbor oblika drutva u kojem se organiziraju,
3. firma i sjedite,
4. djelatnost koju e vriti privredno drutvo,
5. kapital koji osnivai unose u drutvo i njegova struktura,
Ako drutvo osniva jedno lice, dovoljno je da se unesu podaci ta ini
osnovni kapital i koliko iznosi. Ako drutvo osniva vie lica, pored
navedenog, unosi se i ta ta lica unose kao kapital i zavisno od te
vrijednosti odreuje se njihov udio u drutvu, koji se moe izraziti u
razlomcima ili procentima.
Kod d.n.s.o udjeli su jednaki, a kod k.d. i d.o.o. udjeli ne moraju biti
jednaki. Kod d.d. vrijednost unesenog kapitala izraava se brojem dionica
ija nominalna vrijednost ne moe biti nia od 10 KM, a koliko e koji
osniva imati dionica zavisi od visine kapitala koji je unio u drutvo.
6. ime osobe koja ga zastupa (ako je mogue),
7. osobu koju ovlauju da podnese prijavu za upis u registar i
8. podatke o nainu na koji e se formirati trokovi ako doe do
neuspjeha formiranja drutva.

Ovo su bitni sastojci osnivakog akta, a mogu se urediti i neka druga
pitanja u skladu sa zakonom.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Sve to nije ureeno osnivakim aktom, ureuje se statutom.
Statut je akt koji se ne mora pri loiti prilikom podnoenja prijave za upis
osnivanja. Dakle, moe se priloiti i nakon osnivanja. Ako je statutom propisano
da e drutvo imati podrunice, a to nije bilo utvrenoo u osnivakom aktu, onda
e drutvo morati podnijeti prijavu da se upiu I podrunice.

SJEDITE I PODRUNICE DRUTVA (Unutranja organi zacija drutva?)

Sjedite drutva je mjesto koje je kao sjedite upisano u sudski
registar. Sjedite se utvruje osnivakim aktom ili statutom.
Drutvo moe imati podrunice izvan mjesta sjedita drutva.
Podrunice su organizacione jedinice drutva koje obavljaju sve ili
neke od djelatnosti drutva, ali izvan njegovog sjedita.
Podrunica u pravnom prometu nastupa, odnosno stjee prava i
obaveze u ime i za raun drutva.
Kada drutvo ima podrunice, duno je da o tome podnese prijavu
kod suda registra kod kojeg je upisano i samo drutvo. Sud sjedita e o
upisu podrunice obavijesti sud registra na ijoj teritoriji se podrunica nalazi
(najlaki nain je da mu dostavi prijepis rjeenja o registraciji).
Lice koje bude ovlateno da preduzima pravne poslove i radnje u
podrunici upisuje se u registar.

FIRMA DRUTVA

Firma je ime pod kojim drutvo posluje i koja je upisana u registar.
Drutvo je duno u svom poslovanju (korenspodenciji) koristi tu
firmu. Ona mora biti napisana na jednom od jezika koji su u slubenoj
upotrebi u FBiH.
Firma se obavezno istie na poslovnim prostorijama drutva.
Firma drutva mora sadravati oznaku oblika drutva (d.n.s.o., k.d.,
d.o.o. i d.d.), a uz to, d.n.s.o. mora sadravati prezime najmanje jednog
lana, uz oznaku da ih ima vie, dok firma k.d. mora sadravati prezime
najmanje jednog komplementara, a ne smije sadravati imena komanditora.
Firma moe sadravati dodatne sastojke koji blie oznaavaju drutvo i
njegovo sjedite.
Drutvo moe koristiti skraenu firmu, koja mora sadravati oznake po
kojim se razlikuje od drugih firmi i oznaku oblika drutva.
Firma drutva mora se jasno razlikovati od firme drugih drutava.
Dva pravna lica ne mogu kod istog registra biti upisani sa istom firmom
ako obavljaju istu ili slinu djelatnost (naelo iskljuivosti firme).
Registarski sud na ovo pazi po slubenoj dunosti i odbie upis u registar
drutava firme koja se jasno ne razlikuje od ve registrovanih firmi u Federaciji .
Registarski sud je obavezan, na traenje podnosioca prijave, omoguiti
mu uvid u registar i pomoi mu u izboru firme.
Firma i skraena firma upisuju se u registar drutava. Po Zakonu o
registraciji poslovnih subjekata u FBIH, na prijavi se oznaava i as kada je
WWW.BH-PRAVNICI.COM

prijava primljena upravo zbog odreivanja firme (ukoliko vie osoba podnese
zahtjev za istu firmu vai pravo prvenstva).
Firma ne smije sadravati:
1. rijei i oznake koji su protivni zakonu;
2. zatiene robne ili uslune znakove drugih pravnih i fizikih lica;
3. slubene simbole i znakove;
4. nazive ili znakove stranih drava ili meunarodnih organizacija;
5. rijei i oznake koji bi mogli stvoriti zabunu u pogledu vrste i obima
poslovanja ili dovesti do zamjene s firmom ili znakom drugog drutva ili
povrijediti prava drugih lica.
Firma se ne moe prenositi, niti moe biti predmet prometa, i moe
se prenositi na drugog samo zajedno sa drutvom.

ZASTUPANJE

Drutvo zastupa uprava drutva.
Uprava rukovodi drutvom, organizuje rad, rukovodi poslovanjem,
zastupa i predstavlja drutvo, te odgovara za zakonitost njegovog
poslovanja. Upravu ine lica koja su osnivakim aktom ili statutom drutva,
u skladu sa zakonom, ovlatena da vode poslovanje drutva.
Lica ovlatena za zastupanje upisuju se u sudski registar.
Drutvo mogu zastupati i druga lica odreena osnivakim aktom ili
statutom, u skladu sa zakonom.
Poslovna sposobnost drutva prosuuje se prema njegovom
zastupniku.
Zastupnik je dakle osoba koja je kao takva odreena osnivakim
aktom ili statutom, koja je upisana u registar i kojoj na osnovu zakona,
statuta ili opeg akta pripadaju prava zastupnika.
Ovlatenja zastupnika su:
1) da zastupa/predstavlja pravnu osobu pred sudovima i dravnim organima,
2) da obavlja pravne poslove i radnje i druge poslove povjerene zakonom.

Za obaveze koje preuzme zastupnik drutva (lice ovlateno za zastupanje)
odgovara drutvo. Ukoliko doe do prekoraenja ovlatenja, drutvo e
odgovarati za preuzete obaveze, ukoliko tree lice nije znalo niti je moglo znati
(ako je bi lo savjesno) da je zastupnik prekoraio svoja ovlatenja.
Ovlatenja zastupnika za preduzimanje nekih radnji moe se ograniiti
osnivakim aktom ili statutom na nain da odreene pravne poslove ili pravne
radnje moe preduzeti na osnovu odobrenja ili uz saglasnost organa upravljanja.
Ako takvo ogranienje postoji, ono mora biti upisano u registar.
Ko je zastupnik pravne osobe moe se utvrditi iz registra. On kod suda
mora imati deponovan svoj potpis. To znai da njegov potpis mora biti ovjeren u
skladu sa zakonom. Svako ko ima pravni i nteres moe uvi dom u registar utvrditi
da li se radi o zakonskom zastupniku.
Pored zastupnika, drutvo moe imati i druge ovlatene osobe:
a) punomonike i b) prokuriste.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

a) Punomonik je osoba na koju zastupnik prenosi neko od svojih
ovlatenja. Punomonik mora imati izriito ovlatenje kada se radi o
preduzimanju nekih pravnih radnji (promet nekretnina, povlaenje/
priznanje tube). Kako se punomo moe dati neogranienom broju lica to
se ona ne upisuje u sudski registar.
b) Prokuristi su osobe koje preduzimaju pravne radnje iz djelatnosti
drutva. Prokura je pismeno ovlatenje za preduzimanje svih pravnih
radnji i poslova u ime i za raun drutva, osim prenosa i optereenja
nekretnina, ako ovlatenje za to nije posebno i izriito navedeno.
Prokura se moe dati samo fizikoj osobi, a ne i pravnom licu.
Ovlatenje prokuriste za preduzimanje odreenih pravnih radnji
mora biti upisano u sudski registar. Prokuristi mogu biti i osobe izvan
pravnog lica (ne mora biti zaposlenik) i njihov potpis se takoer deponuje
kod suda. Prokurist ne moe svoja ovlatenja prenijeti na drugo lice.
Prokura moe biti:
- zajednika - koja je data za nekoliko lica da postupaju zajedniki . Ta
zajednika prokura obavezuje prokuriste da moraju biti saglasni o
preduzimanju neke pravne radnje, a osoba s kojom su zakljuili pravni
posao privilegovana je, jer se smatra da je i zvrenje uinjeno jednom
prokuristi zapravo uinjeno svima.
- posebna - pretpostavlja se da se uvijek radi o jednom licu, iako moe biti
data vie lica (svakom od njih posebno).
Prokura se moe i opozvati, a u svakom sluaju prestaje kada prestane
postojati i pravna osoba, tj. privredno drutvo, kao i u postupku steaja, i
to danom otvaranja steaja

POSLOVNA TAJNA I ZABRANA KONKURENCIJE

Poslovnom tajnom smatraju se informacije o poslovanju za koje je
oito da bi prouzrokovale znaajnu tetu drutvu ako bi dole u posjed
treeg lica bez saglasnosti drutva.
Nadleni organ drutvaje duan pismenim aktom odrediti informacije koje
imaju karakter poslovne tajne i lica odgovorna za njihovo koritenje i zatitu.

Zabrana konkurencije
lan d.n.s.o., komplementar u k.d., vlasnik udjela i lan uprave u
d.o.o., lan nadzornog odbora i uprave u d.d., te prokurist, ne smiju u tom
svojstvu ili kao zaposleni u drugom drutvu i kao samostalni poduzetnik
sudjelovati u djelatnosti koja je ili bi mogla biti u konkurentnom odnosu s
djelatnou prvog drutva.
Osni vakim aktom ili statutom drutva moe se odrediti trajanje zabrane i
nakon prestanka svojstva i z stava 1. ovog zakona, a najdue dvi je godine.
Drutvo moe od lica koje prekri zabranu konkurencije traiti naknadu
tete i ustupanje zakljuenih poslova, ili prenos ostvarene koristi ili prava iz
zakljuenih poslova, u roku od tri mjeseca od saznanja za prekraj, a najkasnije
pet godina od ui njenog prekraja zabrane konkurencije.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

OSNOVNI KAPITAL I ULOZI

Temeljni kapital je onaj kapital koji osnivai unose u drutvo prilikom
njegovog osnivanja i koji se navodi u aktima drutva.
Za neke oblike drutva zakonom je propisan najnii iznos temeljnog
kapitala koji su lanovi drutva duni unijeti u drutvo (d.o.o. =2.000 KM i
d.d. = 50.000 KM). U d.n.o. i k.d. osnivai mogu unijeti kapitala koliko hoe.
Temeljni kapital se moe povisiti i sniziti. Kod drutava gdje je
zakonom propisan najnii iznos kapitala (d.o.o. = 2.000 KM i d.d. =50.000
KM), osnovni kapital se ne moe sniziti ispod te granice, a kod ostalih
(d.n.s.o i k.d.), kapital se ne moe sniavati ispod iznosa fonda rezervi koje
drutvo mora osigurati prilikom osnivanja. Promjena se upisuje u registar i
objavljuje u slubenim novinama i sredstvima informisanja, uz garanciju
povjeriocima da sniavanje temeljnog kapitala nee utjecati na ispunjavanje
obaveza drutva prema njima.
Kao temeljni kapital u drutvo se mogu unositi: novac, stvari i prava.
Kod d.n.s.o. kao ulog se mogu unijeti i izvrene usluge.
Zavisno od oblika drutva, vrlo je bitno da se izvri procjena stvari i
prava koja se unose u osnovni kapital drutva, to znai da se njihova
vrijednost izraava u novcu. Procjena stvari u pravilu pripada samim
osnivaima, to znai da oni sami mogu da procjene vrijednost stvari i prava, a
ako to ne mogu, vri se vjetaenje, odnosno sud e u vanparninom postupku
izvriti procjenu. Zakonom nije definisano koja su to prava koja se unose u
drutvo, ali bi to svakako morala biti prava koja su procjenjiva npr. patent.
Procjena stvari i prava je vrlo bitna radi utvrivanja ukupne vrijednosti
kapitala i udjela pojedinih osnivaa. Udio osnivaa se izraava u razlomcima ili u
procentima, I kao takav se upisuje u registar.
Kod d.o.o., d.d. i k.d. udjeli lanova drutva ne moraju biti jednaki, a
kod d.n.s.o moraju.
Kod k.d. udjeli komanditora i komplementara ne moraju biti jednaki,
ali je razliita i odgovornost (komanditori odgovaraju samo do visine svog
udjela, a komplementari cijelom svojom imovinom).
Kod d.d. udio lanova drutva u kapitalu drutva se izraava u broju
dionica, a koliko e koji osniva imati dionica zavisi od visine kapitala koji
je unio u drutvo. Broj dionica odreuje se na osnovu njihove nominalne
vrijednosti, a kolika e biti nominalna vrijednost dionice utvruje se osnivakim
aktom, s tim da ne moe biti ispod iznosa propisanog zakonom (10 KM).
Svi udjeli su u prometu, osnivai njima mogu raspolagati.
Kada osniva unese imovinu u drutvo, ona postaje vlasnitvo
drutva. On moe raspolagati samo svojim udjelom, a ne imovinom koju je
unio u drutvo.
Promet se ne moe vriti kada postoji pravo pree kupovine. Kod
d.o.o. lan drutva je duan prvo ponuditi ostale lanove drutva da oni
izvre otkup njegovog dijela. Ako ih ne ponudi u skladu sa zakonom, ostali
osnivai mogu traiti da se ugovor kojim je udio prodat treem licu poniti.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

U prvoj godini od osnivanja d.o.o., osniva ne moe pristupiti prodaji svog
udjela, a kod d.d. se to moe propisati statutom.
Po Zakonu o izvrnom postupku (ZIP), udio osobe u drutvu moe biti
predmet pljenidbe i prodaje za obaveze te osobe, a ne drutva. Kod prodaje
udjela ostali lanovi imaju pravo pree kupnje, a od imovine koja ostane nakon
podmirenja povjerilaca i obaveza ostatak se raspodjeljuje meu lanovima
srazmjesno njihovim udjelima.
Udio u drutvu moe se nasljeivati, a ako je osniva pravna osoba,
pravni sljednik preuzima taj udio. Nasljednici se po pravosnanosti rjeenja o
nasljeivanju izjanjavaju da li e postati lanom drutva ili e traiti samo isplatu
svog udjela. Ostali lanovi drutva e odluiti da li e izmjeniti osni vaki akt ili e
drutvo prestati.
Kada je osniva drutva pravna osoba, pa u toj osobi nastupe odreene
statusne promjene, onda na njeno mjesto stupa pravni sljednik.
Mogue je istupanje iz drutva, a isto tako i pristupanje drutvu.
Pristup pretpostavlja da se osoba pridruuje ve postojeim lanovima
drutva. Kod d.o.o. dovoljna je pismena izjava o pristupanju drutvu koju
su prihvatili ostali osnivai.

Prava (pravni poloaj) lanova drutva
1. pravo na upravljanje, - u D.D. i D.O.O. ostvaruje se kroz skuptinu
drutva, a kod D.N.S.O. i K.D. o upravljanju se odluuje konsezusom.
2. pravo na ostvarenu dobit drutva - lanovi drutva imaju pravo da
sudjeluju u raspodjeli dobiti iz poslovanja drutva, kada se za to stvore
zakonski uslovi, ali oni takoer snose i ri zik gubitka u poslovanju,
3. pravo raspolaganja svojim udjelom/imovinom, - ovo pravo vrijedi za
ivota, ogranieno je zakonom, a na odgovarajui nain moe se urediti i
osnivakim aktom. Nasljednicima lana drutva, fizikog lica, ne moe se
ograniiti pravo na imovinu koju je ovaj unio u drutvo.
Dioniari bez ogranienja mogu stavljati u promet dionice.
lanovi D.O.O. ogranieni su u raspolaganju svojim udjelima pravom
pree kupnje ostalih lanova drutva. Ovo se pravo ne moe ograniiti
osnivakim aktom ili statutom. (nain ostvarivanja ovog prava regulisan je
ZPD-om /slino kao u ZPN/ pismena ponuda, ako nema odgovora ili se
ne prihvati, ide prodaja, ali ne po povoljnijim uslovima, u suprotnom postoji
pravo na tubu za ponitenje ugovora, uz polaganje iznosa kao dokaz
ozbiljnosti)
4. pravo istupanja iz drutva.

POVEZANA DRUTVA

Povezana drutva su:
1. vladajue i zavisno drutvo;
2. drutva sa uzajamnim ueem;
3. holding;
4. koncern.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Vladajue i zavisno drutvo

Ako jedno drutvo ima veinsko uee u osnovnom kapitalu
drugog drutva ili ako na osnovu ugovora zakljuenog sa drugim drutvom
ima pravo da imenuje veinu lanova nadzornog odbora tog drugog
drutva, odnosno ima veinu glasova u skuptini, to se drutvo smatra
vladajuim.
Vladajue drutvo sa veinskim ueem u osnovnom kapitalu je drutvo
koje, neposredno ili posredno, preko drugog drutva, na osnovu vie od 50%
uea u osnovnom kapitalu drugog drutva ima vie od 50% glasova u skuptini
zavisnog drutva (vladajue je po sili kapitala!).
Ovo drugo drutvo je zavisno drutvo. Ono ne moe ravnopravno
odluivati o voenju poslovne politike, niti o drugim pitanjima koja se odnose na
poslovanje, promjenu oblika itd.
Zavisno drutvo moe u vladajuem drutvu pribaviti dionice i udjele i
ostvariti svoje pravo glasa na osnovu dionica i udjela kojima ve raspolae, u
skladu sa odredbama ZPD-a o drutvu sa uzajamnim ueem.

Drutva sa uzajamnim ueem: Drutva sa uzajamnim ueem u osnovnom
kapitalu su povezana drutva kod kojih svako drutvo ima uee u osnovnom
kapitalu drugog drutva.

Holding: On se osniva u cilju voenja zajednikog poslovanja. Ako se vladajue
i jedno ili vie zavisnih drutava, na osnovu zakljuenog ugovora o voenju
poslova, objedine jedinstvenim voenjem poslova od strane vladajueg drutva,
ona ine holding, a pojedinana drutva su drutva holdinga.

Koncern: Ako vladajue drutvo, na osnovu zakljuenog ugovora o voenju
poslova, pored jedinstvenog voenja poslova zavisnih drutava, obavlja i druge
djelatnosti, ona ine koncern, a pojedinana drutva su drutva koncerna.

Poslovno udruenje: Poslovno udruenje mogu osnovati dva ili vie drutava,
radi unapreenja sopstvenog privreivanja i usklaivanja svoje djelatnosti. Ono
se ne osniva radi sticanja dobiti. Poslovno udruenje je pravno lice i upisuje se u
registar drutava, a oznaka "poslovno udruenje" navodi se u firmi. Poslovno
udruenje istupa u pravnom prometu u svoje ime i za raun svojih lanova i li u
ime i za raun svojih lanova. Za obaveze preuzete u pravnom prometu poslovno
udruenje odgovara svojom imovinom, a lanovi odgovaraju na nain odreen
ugovorom o osnivanju, odnosno ugovorom s treim licem.
Drutva se mogu povezivati ugovorom i u druge oblike povezivanja
(konzorcij, franizing, zajednica drutava, poslovna unija, poslovni sistem, pul i dr.).

ORGANI UPRAVLJANJA

1. Drutva imaju skuptinu (d.d. i d.o.o.):
a. kod d.d. - skuptinu ine svi dioniari,
WWW.BH-PRAVNICI.COM

b. kod d.o.o. - skuptinu ine svi vlasnici udjela, od kojeg broja zavisi
i broj glasova. Ukupan broj glasova u d.o.o. i znosi 100.
Kod d.n.s.o. - svi lanovi drutva zajedniki odluuju, a postoji
mogunost da se upravljanje i odluivanje prenese na jednu osobu.
Kod k.d. - poslovima upravljaju samo komplementari.

2. Drutva imaju upravu kao izvrni organ koju ine zastupnik i nekoliko
direktora, koji su odgovorni za poslovnu politiku drutva.
3. Nadzorni odbor obavezno mora imati d.d., a d.o.o. samo ako ima vie
od 10 osnivaa ili kapital vii od 1.000.000 KM i dva lana.
4. D.D. mora imati i odbor za reviziju.

STATUSNE PROMJENE DRUTVA

Pod statusnim promjenama drutva podrazumjevamo: spajanje,
pripajanje, podjelu i promjenu oblika drutva.
Dva ili vie drutava mogu se spojiti u jedno, osnivanjem novog
drutva, tako to prenose imovinu i obaveze u novo drutvo, bez
provoenja postupka likvidacije. To novo drutvo postaje njihov pravni
sljednik.
Drutvo se moe pripojiti drugom drutvu prenosom imovine i
obaveza, bez provoenja postupka likvidacije. To drugo drutvo postaje
njegov pravni sljednik.
Drutvo se moe podijeliti na dva ili vie drutava prenosom imovine i
obaveza bez provoenja postupka likvidacije. Ta nova drutva postaju
njegovi pravni sljednici, solidarno odgovorni za njegove obaveze. Ta
podjela moe se i zvriti na jedan od slijedeih naina:
a) pripajanjem, kada drutvo koje se dijeli prenese ukupnu imovinu i
obaveze na dva ili vie postojeih drutava, ili
b) osnivanjem novih drutava, kada drutvo koje se dijeli prenese ukupnu
imovinu i obaveze na dva ili vie novih drutava.

U sluajevima spajanja, pripajanja ili podjele drutva, dioniari ili vlasnici
udjela spojenog, pripojenog ili podijeljenog drutva dobijaju dionice (udjele)
drutva sljednika, uz mogunost isplate u novcu do 10% ukupne nominalne
vrijednosti dionica (udjela) koje drutva sljednici emituju po tom osnovu.
Otvoreno d.d. moe se podijeliti pripajanjem sa dva ili vie
postojeih otvorenih d.d. ili podjelom na dva ili vie novih otvorenih d.d.
Svako drutvo, iskljuujui d.n.s.o. i otvoreno d.d., moe promijeniti
oblik.

Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli i promjeni oblika drutva

Odluku o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika drutva, u
d.n.s.o. i k.d. donose lanovi drutva, a u d.o.o. i d.d. takvu odluku donosi
WWW.BH-PRAVNICI.COM

skuptina drutva, na nain utvren osnivakim aktom i li statutom, u skladu sa
zakonom.
U postupku spajanja, istovjetnu odluku moraju donijeti sva drutva koja se
spajaju, a u postupku pripajanja, istovjetnu odluku moraju donijeti drutvo koje se
pripaja i drutvo kojem se ono pripaja.

Plan reorganizacije
Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika donosi se na
osnovu plana reorganizacije, koji uprava i nadzorni odbor ili drugi organ svakog
drutva uesnika, ovlaten osnivakim aktom ili statutom, moraju pripremiti i o
njemu obavijestiti dioniare, odnosno lanove drutva i povjerioce drutva
najmanje 30 dana prije datuma odluivanja. Odluku o namjeravanoj
reorganizaciji drutvo je duno objaviti u sredstvima javnog informisanja.
Plan reorganizacije obavezno sadri:
1. oblik, firmu i sjedite drutava uesnika i drutava sljednika;
2. vlasnika prava dioniara ili lanova drutava prethodnika u drutvu
sljedniku;
3. opis, procjenu i raspodjelu imovine i obaveza drutava prethodnika, koji se
prenose na drutvo sljednika, sa i zvjetajem revizora;
4. datum od kojeg e vlasnici dionica ili udjela drutva sljednika moi
uestvovati u dobiti i uslove koje utiu na to pravo;
5. datum od kojeg e se poslovi drutva prethodnika raunovodstveno
iskazivati za drutvo sljednika.
U sluaju podjele drutva, uz navedene elemente, plan reorganizacije
obavezno sadri i sljedee dodatne elemente:
1. omjer zamjene prava;
2. uslove alokacije dionica ili udjela i iznos isplata u novcu;
3. prava u drutvima sljednicima koja pripadaju vlasnicima dionica ili udjela
podijeljenog drutva koji su sadravali posebna prava, kao i vlasnicima
drugih vrijednosnih papira podijeljenog drutva; i
4. opis i alokaciju imovine i obaveza koji se prenose na svako drutvo
sljednika.
Plan reorganizacije obavezno sadri pismeni izvjetaj revizora o
raunovodstvenim iskazima drutava uesnika, koji ukljuuje i:
1. naznaku metoda koritenih u utrivanju omjera zamjene;
2. miljenje revizora da li je primijenjen odgovarajui metod, naznaku
vrijednosti do kojih bi se dolo koritenjem drugih metoda i miljenje o
relativnom znaaju svakog od metoda u utvrivanju omjera zamjene;
3. opis problema vrednovanja sa kojim se revizor suoio, ako jeste.

lanovi uprave drutva i druga lica koja su pripremila plan reorganizacije i
revizori koji su izvrili pregled i dali miljenje za drutva uesnike, odgovorni su
neogranieno solidarno drutvima uesnicima i njihovim dioniarima ili lanovima
za tetu, ako u utvrivanju omjera zamjene prava pri spajanju, pripajanju, podjeli
ili promjeni oblika drutva nisu postupali po pravilima struke.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

REGISTAR PRIVREDNIH DRUTAVA

Postupak upisa ureen je Zakonom o registr. poslovnih subjekata u FBIH.
ZPD je propisao obavezu drutva da prijavu za upis drutva podnese
u roku od 15 dana od dana zavrenog postupka osnivanja, a utvrena je i
obaveza suda da u roku od 15 dana od dana uredno podnesene prijave
izvri upis. Rjeenje o upisu podataka u registar drutava po slubenoj dunosti
se objavljuje u "Sl. novinama FBiH" i u drugom tampanom javnom glasilu.
Danom upisa u registar stie se pravna i poslovna sposobnost
pravnog subjekta, a pravni efekti upisa prema treim osobama nastupaju
16. dana od dana objavljivanja rjeenja o upisu u Slubenim novinama.
Pravni efekti za trea lica mogu nastupiti i prije ako je drutvo na koje se upis
odnosi dokazalo da je trea osoba znala ili je mogla znati za podatke i isprave
koje su predate u registar. Teret dokazi vanja ove injenice je na drutvu.
Prijavu za upis moe podnijeti samo lice odreeno osnivakim aktom
ili statutom, odnosno zastupnik (dakle ne moe npr. advokat).
Podaci i isprave iz registra za svako drutvo moraju biti dostupni
zainteresiranim licima. Ta dostupnost pretpostavlja da se vri uvid i da se
zahtijevaju kopije uz vjerodostojnu ovjeru uz plaanje odgovarajue naknade
koja bi trebala biti propisana posebnim propisima.

U REGISTAR DRUTAVA SE UPISUJE:

I Upis osnivanja drutva kada se u registar obavezno moraju unijeti:
1) zakonom predvieni podaci o identitetu drutva, i to:
a. puna firma i, ako postoji, skraena firma
b. oblik drutva
c. djelatnost, odn. djelatnosti drutva
d. sjedite drutva i podrunice drutva, ako se one osnivaju
e. podaci koji se odnose na zastupnika i lice koje je ovlateno da
zastupa podrunicu (ime i prezime, adresa prebivalita, funkcija i
obim ovlatenja zastupnika).
2) podaci o lanovima, ulozima i odgovornosti za obaveze drutva, i to
ime i prezime i adresa prebivalita (ili firma i adresa sjedita) lanova
d.n.o., k.d. i d.o.o.
3) podaci o osnovnom kapitalu drutva, udjelima i dionicama u drutvu,
i to:

a) visina ugovorenog (upisanog) i iznos uplaenog osnovnog kapitala
d.d. i d.o.o.;
b) iznos ugovorenih (upisanih) i iznos uplaenih uloga komanditora u
k.d. i lanova d.o.o.;
c) ukupan broj udjela i visina pripadajuih udjela u osnovnom kapitalu,
iskazana procentualno, za svakog lana d.o.o.;
d) oznaka klase, broj i nominalna vrijednost dionica d.d., po klasama.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

II Upisi promjena drutva kao to su:
a) statusne promjene (spajanje, pripajanje, podjela i promjena oblika drutva)
b) sve promjene koje su znaajne za pravni promet, i to ogranienje
ovlatenja ili promjena zastupnika, promjena prokurista, brisanje naziva
firme, promjena sjedita, promjena visine osnovnog kapitala drutva i dr.

III Upisi prestanka drutva

Konani upis je upis osnivanja drutva, a svi slijedei su upisi
promjena drutva.
Dok drutvo traje mogu se vriti i zabiljebe (o kojima sud ne donosi
rjeenje, ve zakljuak).
One su obavjetavajui upisi, koji treim osobama daje informaciju o
nekim postupcima ili stanjima u pravnoj osobi.
Zabiljeiti se moe:
1. zabiljeba postupka likvidacije ili steaja drutva, zajedno sa podacima o
likvidatoru ili steajnom upravitelju, te datum obustavljanja postupka
likvidacije,
2. zabrana obavljanja odreene djelatnosti,
3. privremene mjere itd.

Registar ne vri zabiljebe sam. Nadleni organ koji npr. vodi postupak
steaja dostavljaju registru rjeenje o pokretanju postupka i na osnovu toga se
vri zabiljeba.
Registar obuhvata (sastoji se od):

1. registra podataka (glavna knjiga registra) javni dio registra koji sadri
podatke o subjektima upisa, a vodi se u elektronskom i tampanom obliku.
Glavnu knjigu registra u tampanom obliku vodi sud nadlean prema
sjeditu poslovnog subjekta, a u nju se upisuje: 1. Firma i sjedite, 2. Ime i
prezime, te prebivalite osnivaa, tj. sjedite pravne osobe ako je ona
osniva, 3. Predmet upisa, 4. Datum (dan i as prijave), 5. ID matini
broj, 6. Oblik (vrsta) pravnog-pri vrednog subjekta, 7. Obim ovlatenja
zastupnika i prokuriste (ako ga ima), 8. Visina kapitala, 9. Djelatnost, 10.
Udio svakog osni vaa u temeljnom kapitalu; i
2. registra isprava (zbirka isprava registra) dio registra koji sadri
isprave na osnovu kojih je izvren upis podataka o subjektima upisa u
glavnu knjigu registra, i druge dokaze dostavljene i sastavljene u postupku
upisa u registar, kao i odluke donesene u postupku upisa u registar.

Registar je javna knjiga, za koju vae slijedea naela:

1. naelo zakonitosti - postupak registracije se ureuje zakonima;
2. naelo oficijelnosti - registarski sud ne moe odbiti prijavu za upis u
registar, ako je ona uredno podnesena i ako su priloene isprave uredne;
WWW.BH-PRAVNICI.COM

3. naelo javnosti ono osigurava svakom ko ima pravni interes (pravni interes
se ne mora dokazivati) da izvri uvid u podatke upisane u ispravama i zatrai
ovjerene kopije tih isprava (uz odgovarajuu naknadu);
4. naelo obaveznosti - iz njega proizlazi obaveza svakog privrednog drutva
da izvri upis u registar prije nego to pone sa svojom dj elatnou;
5. naelo istinitosti - ono polazi od toga da su svi podaci i injenice upisane u
registar istinite, a suprotno se moe dokazivati;
6. naelo formalnosti - znai da svi registracijski obrasci imaju propisanu formu
i samo se na njima moe podnijeti prijava za upis;
7. naelo prvenstva- sud obavezno upis vri onim redom kako je primio prijave;
8. naelo konstitutivnosti - upisom u registar drutvo stie pravnu i poslovnu
sposobnost, trenutkom upisa u registar faktike injenice postaju pravne i
time se konstituiu odreena prava koja e djelovati i prema treim osobama;
9. naelo jednoobraznosti registracije za sve poslovne subjekte - pravila i
postupak upisa je jednoobrazan za sve subjekte;

POSTUPAK UPISA U REGISTAR DRUTAVA

Pravila po kojima sud postupa prilikom upisa su pravila vanparninog
postupka, propisana Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u FBIH, a ako
neto nije ureeno ovim zakonom, supsidijarno se primjenjuju pravila Zakona o
parninom postupku.

Podnoenje prijave za upis u sudski registar

Postupak za upis u sudski registar pokree se pismenom prijavom
na propisanom obrascu, od strane ovlatenog lica.
Prijavu za upis u registar drutava duno je podnijeti lice koje je po
aktima drutva (osnivakim aktom ili statutom) ovlateno za zastupanje
drutva, odnosno ovlateno za predavanje prijave. Prijava sadri zahtijev za
upis svih podataka ili njihovih promjena koje se obavezno upisuju u sudski
registar, a podnosi se u dovoljnom broju primjeraka za sud i svaki subjekt upisa.
Predlaga upisa je duan da uz prijavu priloi propisane isprave
kojima se utvruju podaci koji se upisuju u sudski registar, kao i druge
isprave kojima se utvruje da su ispunjeni opi i posebni uslovi u
obavljanju djelatnosti, odn. poslova (npr. za obavljanje privatne ljekarske
prakse potrebno je prethodno pribaviti dozvolu Ministarstva zdravlja).
Prijava za upis u sudski registar podnosi se u roku od 15 dana od
dana kad su se stekli uslovi za upis, odnosno od dana zavrenog postupka
osnivanja, organizovanja, statusnih promjena itd.
Kad drutvo prestaje sa postojanjem usljed statusne promjene predlaga
upisa je duan da istovremeno sa podnoenjem prijave za upis osnivanja novog
drutva, podnese i prijavu za brisanje drutva koji prestaje da postoji.
Postupak upisa u sudski registar je hitan.
Svaki uesnik u postupku snosi svoje trokove.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ispitivanje prijave

Kada zaprimi prijavu za upis u registar privrednih drutava, sud prvo
ispituje da li je stvarno i mjesno nadlean za postupanje po prijavi.
Za voenje registra stvarno nadlean je opinski sud u sjeditu
kantona koji ima privredno odjeljenje, a za konkretno drutvo, mjesno je
nadlean opinski sud u sjeditu kantona na ijem podruju drutvo ima
sjedite.
Ako sud koji primi prijavu za upis, utvrdi da nije stvarno i mjesno nadlean
za postupanje po istoj, prijavu nee odbaciti nego e se oglasiti nenadlenim i
ustupie je nadlenom registarskom sudu. Kada moe doi do promjene
nadlenog suda? Ako pravni subjekat mijenja sjedite. U tom sluaju, sud kod
kojeg je taj subjekat upisan, dostavie nadlenom sudu prema novom sjeditu,
bez odlaganja, sve podatke i prijave koje se na njega odnose. O upisu promjene
sjedita odluie sud novog sjedita.
Sud registra po slubenoj dunosti pazi na iskljuivost firme. Sud e
podnosioca prijave, odmah upozoriti na situaciju ako ve postoji firma sa istim
imenom i odrediti rok od 15 dana za promjenu firme. Ako podnosilac koji je
upuen da promjeni firmu to ne uini u ostavljenom roku, sud e prijavu odbiti , a
ako podnosilac otkloni ovaj nedostatak, onda e sud raunati da je prijava bila
valjana od momenta podnoenja prijave za upis.
Prije donoenja rjeenja o zahtijevu-prijavi za upis u sudski registar,
registarski sud po slubenoj dunosti ispituje da li su za upis ispunjeni:

1. formalni uslovi - sud ispituje: 1. da li je prijavu potpisala i podnijela
ovlatena osoba, 2. da li su koriteni propisani obrasci, 3. da li su podnesene
odgovarajue isprave i 4. da li te isprave imaju odgovarajui sadraj.
2. materijalni uslovi - sud ispituje: 1. da li je zahtjev za upis u skladu sa
zakonom i 2. da li su opi akti podnosioca prijave u skladu sa zakonom (npr.
da li je nitav osnivaki akt, da li su u drutvo uneseni ulozi, da li su uplaeni,
da li se radi o drutvu koje se moe upisati i dr.).

Ako prijava ne ispunjava navedene uslove (tj. ako prijava sadri zahtjev
koji ne odgovara propisanim uslovima ili ako isprave koje se prilau uz prijavu ne
sadre sve podatke koji se upisuju u sudski registar), sud moe zakljukom
naloiti da se ovi nedostaci otklone u odgovorajuem roku (30 dana). Protiv
ovog zakljuka nije dozvoljena posebna alba.
Ako se nedostaci ne otklone u ostavljenom roku, sud e rjeenjem
odbiti prijavu za upis, i to u slijedeim sluajevima:

1. zbog nitavosti osnivakog akta;
2. kada prije podnoenja prijave za upis osnivanja drutva u registar
drutava nisu uplaeni ulozi u iznosu utvrenom osnivakim aktom;
3. kada je djelatnost ili cilj poslovanja drutva protivan zakonu;
4. ako osnivai drutva to ne mogu biti po zakonu;
WWW.BH-PRAVNICI.COM

5. ako je osniva veinski vlasnik u drutvu koje ima nepodmirene dospjele
obaveze prema povjeriocima, odnosno nepodmirene poreze;
6. ako je osniva ili jedan od osnivaa drutva lan postojeeg d.n.s.o. ili
komplementar u k.d.;
7. ako je osniva ili jedan od osnivaa drutva jedini lan d.o.o. nad kojim je
pokrenut postupak steaja ili likvidacije ili je protiv toga drutva podignuta
tuba jednog ili vie povjerilaca ija dospjela, a neizmirena potraivanja
premauju polovinu osnovnog kapitala drutva

Protiv rjeenja kojim sud odbija upis u registar, stranka moe uloiti albu.

Odluivanje povodom zahtjeva za upis u sudski registar

O zahtjevu za upis u sudski registar u prvom stepenu odluuje sudija
pojedinac, a u drugom stepenu vijee sastavljeno od trojice sudija.
U postupku upisa u sudski registar sud odluuje rjeenjem ili
zakljukom.
Rjeenjem se odluuje o zahtjevu za upis (sud donosi rijeenje i kada
vri upis i kada se upis odbija), a zakljukom o pitanjima upravljanja
postupkom (npr. kada ocijeni da je podnositelju prijave potrebno naloiti da
dopuni neke podatke i sl.).
Rjeenje kojim se vri upis sud nije duan obrazloiti, a ako odbija
zahtjev za upis obrazloenje je obavezno. Rjeenje o upisu je sastavni dio
same prijave (formulara) i sudija ga samo potpisuje.
Nadleni registarski sud donosi rjeenje o zahtjevu za upis u
registar, po pravilu, bez odravanja rasprave. Izuzetno, ako mu je potrebno
da razmotri neke injenice koje su znaajne za izvrenje upisa, sud moe
radi izvianja okolnosti, odrediti roite na koje e pozvati predlagaa i
druga lica kojima su poznate okolnosti koje se izviaju. Ako nae da ne
postoje zakonski uslovi za upis, sud e odbiti zahtjev za upis (npr. ako
registarski sud posumnja u istinitost akata). To nije roite kao u ZPP, radi se
samo o razjanjenju, a ne o utvrivanju i njenica.
Predlaga moe povui prijavu za upis u sudski registar do
donoenja prvostepenog rjeenja tada registarski sud rjeenjem obustavlja
postupak. Rjeenje o upisu, sa uputstvom o pravnom lijeku - albi, u
prijepisu se dostavlja predlagau i uesnicima na koje se rjeenje odnosi.

Pravni lijekovi u postupku povodom zahjteva za upis u sudski registar

Protiv rjeenja o upisu/odbijanju upisa u sudski registar moe se
izjaviti alba, dok protiv zakljuka nije dozvoljena posebna alba.
U postupku za upis u registar nije dozvoljeno vraanje u preanje stanje,
nema mirovanja postupka, ne moe se i zjaviti revizija, ni zahtijev za obnovu post.
Protiv rjeenja o upisu/odbijanju upisa u registar zainteresirano lice
moe podnijeti albu u roku od 8 dana od dana prijema rjeenja.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

U sluaju albe nadleni registarski sud (prvostepeni sud) ispituje je
li alba doputena, blagovremena i izjavljena od ovlatenog lica. Ako utvrdi
neki od ovih nedostataka, albu e odbaciti.
Prvostepenu odluku, registarski (prvostepeni) sud moe izmjeniti i
sam u skladu sa albom, ako utvrdi da je alba osnovana, a nije potrebno
provoditi dopunski postupak i ako se time ne vrijeaju prava drugih lica
zasnovana na pobijanom rjeenju.
Ako se u albi iznose nove injenice, dokazi i isprave, smatrae se
da se radi o novoj prijavi!
Ukoliko nadleni registarski sud ne postupi ni na jedan od dva gore
navedena naina, duan je spis predmeta dostaviti nadlenom drugostepenom
sudu na odluivanje u roku od 8 dana od dana prijema albe.

POSTUPAK BRISANJA IZ REGISTRA

Za brisanje iz registra nadlean je nadleni registarski sud u sluaju ako
se radi o neosnovanom ili neutemeljenom konanom upisu.
Lice koje ima pravni interes moe nadlenom registru podnijeti zahtjev za
brisanje neosnovanog konanog upisa u roku od 15 dana od dana saznanja za
upis, a najkasnije 90 dana od dana objavljivanja u Sl . novinama F BiH.

Razlozi za brisanje iz registra

Nadleni registarski sud brisae neosnovani upis na zahtjev lica koje
ima pravni interes ili po slubenoj dunosti u sluaju da se u postupku
utvrdi:
1. da je upis izvren bez podnoenja propisanih isprava,
2. da je nakon donoenja rjeenja o upisu dolo do izmjene uslova za
registraciju, a subjekt nije u propisanom roku uskladio te uslove sa
zakonom i
3. u drugim sluajevima u kojima je prema zakonu upis bio nedopustiv ili je
naknadno postao nedopustiv.

Postupak suda po zahtjevu za brisanje

Nadleni registarski sud e obavijestiti subjekt upisa o podnesenom
zahtjevu za brisanje zajedno sa pozivom tom subjektu da se u odreenom
roku izjasni o zahtjevu i/ili dostavi neophodne isprave.
Registarski sud e obavezno zakazati roite radi utvrivanja
odluujuih injenica.
Registarski sud e po ocjeni utvrenih injenica donijeti rjeenje o brisanju
konanog upisa ili o obustavljanju postupka, odnosno rjeenje o odbijanju
zahtjeva za brisanje.
Neosnovani upis brie se nakon pravomonosti rjeenja o brisanju
donesenom u ovom postupku.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

To se objavljuje u slubenim novinama i na oglasnoj tabli suda, a
posebno obavijetenje se dostavlja:
1. poreznom organu nadlenom prema sjeditu subjekta upisa - Upravi za
indirektno oporezivanje;
2. opini i kantonu nadlenom prema sjeditu subjekta upisa;
3. statistikom uredu i privrednoj komori;
4. Fondu PIO, prema sjeditu subjekta upisa radi registracije;
5. carinskom organu nadlenom prema mjestu sjedita subjekta upisa,
ukoliko je subjekt upisa registriran za vanjskotrgovinsko poslovanje;

Organi unutranjih poslova, poreska i carinska uprava, te finansijska
policija, takoer mogu traiti brisanje privrednog drutva iz registra u
okviru svog resora, i to iz sljedeih razloga:

a) ako su lane isprave ili lane informacije koritene za upis u registar,
odnosno za produenje sudske registracije, i
b) ako se subjekt registracije koristi ili je koriten za organizirani kriminal.

Osniva brisanog subjekta upisa ne moe prijaviti za registraciju novi
subjekt upisa sve dok postoje okolnosti koje su predstavljale razlog za brisanje, ili
posljedice odluka nadlenog organa koje su prethodile brisanju subjekta.

OBLICI PRIVREDNIH DRUTAVA

DIONIKO DRUTVO (d.d.)

D.D. je drutvo iji je osnovni kapital podijeljen na dionice. mogu biti:
1. otvorena i
2. zatvorena.

Otvorena D.D. su drutva ije su dionice emitovane putem javne
ponude i koja ispunjavaju jedan od slijedeih kriterija:
1) da se radi o bankama ili drutvima za osiguranje, ili
2) da imaju osnovni kapital u iznosu od najmanje 4.000.000,00 KM i
najmanje 40 dioniara.
Pod dionicama emitovanim putem javne ponude smatraju se dionice
emitovane po Zakonu o vrijednosnim papirima.
Otvoreno D.D. ne moe ograniiti prijenos dionica treim licima.
Zatvoreno D.D. postaje otvoreno kada ispuni jedan od naprijed
navedenih uslova.
D.D. ne odgovara za obaveze dioniara.

OSNIVANJE DIONIKOG DRUTVA

D.D. mogu osnovati jedan ili vie osnivaa. Osnivai su obavezno i
dioniari D.D. Ono se osniva ugovorom o osnivanju koji obavezno sadri:
WWW.BH-PRAVNICI.COM

1. ime i prezime i adresu prebivalita osnivaa ili firmu i sjedite osnivaa;
2. firmu i sjedite dionikog drutva;
3. djelatnost;
4. prava i obaveze osnivaa;
5. iznos osnovnog kapitala;
6. oznaku klase, ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica;
7. opis prava sadranih u dionici;
8. broj dionica koji upisuje svaki osniva;
9. postupak i rokove prodaje i banku kod koje se vri uplata dionica;
10. opis i procjena vrijednosti uloga u stvarima i pravima;
11. nain naknade trokova osnivanja;
12. posljedice neizvravanja obaveza osnivaa;
13. nain rjeavanja sporova izmeu osnivaa; i
14. ime i prezime lica koje predstavlja dioniko drutvo u postupku osnivanja.

Ugovor o osnivanju D.D. mora biti potpisan od svih osnivaa ili
njihovih punomonika, a potpisi ovjereni u skladu sa zakonom.
Kada D.D. osniva jedan osniva, osnivaki akt je odluka o osnivanju.
Prilikom osnivanja D.D., sve dionice mogu otkupiti osnivai (simultano
osnivanje), ili odreeni, ugovoreni broj dionica otkupljuju osnivai, a preostale
dionice kupuju druga lica na osnovu javnog poziva za upis i uplatu (sukcesivno
osnivanje).
Kada se radi o simultanom osnivanju drutva smatra se da je upis
dionica izvren potpisivanjem ugovora o osnivanju od strane osnivaa, a uplata
se vri nakon to Komisija za vrijednosne papire FBiH (u daljem tekstu: Komisija)
donese rjeenje kojim utvruje da je emisija dionica uspjela.
Kada se radi o sukcesivnom osnivanju drutva, osnivai, nakon to
Komisija izda odobrenje, objavljuju javni poziv za upis i uplatu dionica. Ako sve
dionice nisu upisane u objavljenom roku, osnivai mogu naknadno upisati
preostale dionice, a ako to ne uine, smatra se da osnivanje D.D. nije uspjelo.

Osnivaka skuptina

Svrha osnivake skuptine, izmeu ostalog, je i da se ocijeni
uspjenost otkupa dionica, odnosno usvoji izvjetaj o osnivanju drutva.
Naime, ako se radi o simulatnom osnivanju nikada nee biti sporno da li je
osnivanje uspjelo ili nije, jer se u ovom sluaju smatra da je drutvo nastalo
potpisivanjem ugovora o osnivanju, a kod sukcesivnog osnivanja se to vidi tek na
skuptini.
Osim toga, osnivaka skuptina: 1. usvaja statut, 2. bira
predsjedavajueg skuptine, 3. imenuje lanove nadzornog odbor, 4. potvruje
vrijednost uloga u stvarima i pravima i 5. utvruje broj dionica emitovanih po tom
osnovu.
Osnivai su duni sazvati osnivaku skuptinu najkasnije 60 dana od dana
prijema rjeenja Komisije kojim se utvruje da je emisija dionica uspjela.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Upis u registar komitenata, odnosno drutava

Nakon odrane osnivake skuptine, uprava D.D. duna je podnijeti
zahtjev za upis u registar emitenata vrijednosnih papira (u daljem tekstu:
Registar emitenata) kod Komisije, najkasnije 15 dana od dana odravanja
osnivake skuptine.
Uz ovaj zahtjev, dostavlja se:
1. zapisnik sa osnivake skuptine,
2. dokaz o uplati ukupnog i znosa upisanih dionica po cijeni nakon emisije,
3. statut i
4. popis lanova nadzornog odbora i uprave.
Na osnovu rjeenja Komisije o upisu u Registar emitenata, uprava
podnosi prijavu za upis D.D. u Registar drutava.

OSNOVNI KAPITAL DIONIKOG DRUTVA

Osnovni kapital prilikom osnivanja

Osnovni kapital D.D. prilikom osnivanja iznosi najmanje 50.000 KM.
Nominalna vrijednost dionice ne moe biti manja od 10 KM.
Nominalna vrijednost je ona vrijednost koja se dobije kada se osnovni
kapital podijeli na broj osnivaa. Nominalna vrijednost se daje dionici u osnivanju
drutva, a ona se kasnije tokom poslovanja moe mijenjati.
Ako se osnovni kapital prilikom osnivanja D.D., osim ulozima u
novcu, obezbjeuje i ulozima u stvarima i pravima, ukupni ulozi u novcu ne
mogu biti manji od 50.000 KM.

Poveanje osnovnog kapitala

Poveanje osnovnog kapitala vri se na osnovu odluke koju, na
prijedlog nadzornog odbora, donosi skuptina drutva dvotreinskom
veinom zastupljenih dionica s pravom glasa, po svakoj klasi dionica.

Naini poveanja osnovnog kapitala D.D. su:

a) emitovanjem novih dionica - ono moe biti i putem javne ponude ako
odlukom nije ureeno da se dionice prodaju u zatvorenoj emisiji (samo za
dioniare) i
b) poveanjem nominalne vrijednosti dionica, ali na teret rezervnog
fonda - taj se fond ne moe smanjiti ispod zakonom propisanog
minimuma (fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala dionikog
drutva). D.D. moe, umjesto poveanja nominalne vrijednosti postojeih
dionica, emitovati besplatne nove dionice.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Smanjenje osnovnog kapitala

Smanjenje osnovnog kapitala vri se na osnovu odluke skuptine
donesene dvotreinskom veinom zastupljenih dionica s pravom glasa.
Odluka o smanjenju osnovnog kapitala donosi se odvojenim glasanjem za
svaku klasu dionica i objavljuje se najmanje u jednom domaem dnevnom listu,
dva puta u roku od 30 dana od dana donoenja.
Dok se poveanje osnovnog kapitala moe vriti bez ikakvog limita,
osnovni kapital se ne moe smanjiti ispod zakonom propisanog minimuma.
Smanjenje osnovnog kapitala vri se slijedee naine:
1. povlaenjem vlastitih dionica koje drutvo dri na dan donoenja odluke
o smanjenju osnovnog kapitala, (moe se vriti na osnovu javne ponude
dioniarima za otkup dionica)
2. odustajanjem od emisije dionica koje nisu u cjelini uplaene do dana
donoenja odluke o smanjenju osnovnog kapitala do iznosa nominalne
vrijednosti dionica koji nije plaen.

Ukoliko opisane mogunosti za smanjenje osnovnog kapitala ne postoje
ili se na taj nain ne dostie iznos smanjenja osnovnog kapitala utvren odlukom
o smanjenu, smanjenje osnovnog kapitala vri se:
1. smanjivanjem nominalne vrijednosti dionica koje dre dioniari, do
zakonom propisanog minimum, ili
2. otkupom i povlaenjem dionica koje dre dioniari.

Fond rezervi

D.D. je obavezno imati fond rezervi, koji se formira iz dobiti i drugih
izvora. Fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala D.D.
Fond rezervi koristi se za pokrie gubitaka i drugih nepredvienih
trokova u poslovanju dionikog drutva.

Gubitak
Kada D.D. u polugod. ili god. obraunu iskae gubitak u iznosu veem od
zbira treine osnovnog kapitala i fonda rezervi, ili kada nastanu okolnosti koje
ukazuju da je vrijednost imovine dionikog drutva manja ili bi do kraja godine
mogla biti manja od iznosa obaveza, nadzorni odbor je duan sazvati skuptinu.
Na osnovu izvjetaja nadzornog odbora, koji ukljuuje bilans stanja i
bilans uspjeha, sa izvjetajem revizije, skuptina donosi odluku o nastavku
rada, prestanku ili likvidaciji D.D.

DIONICE I DIONIARI

Dionice

Dionice D.D. su dematerijalizovane, nedjeljive i glase na ime.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Dionice su neogranieno prenosive, osim u sluajevima utvrenim
statutom D.D.
Dionica sadri prava na uee u:

1. upravljanju D.D. dionica osigurava uee dioniara u skuptini D.D;
2. raspodjeli dobiti u skladu sa zakonom;
3. diobi imovine preostale nakon steaja ili likvidacije D.D.

Dioniar - prava dioniara

Dioniar ima pravo uestvovati u radu i odluivanju skuptine D.D.
Dioniar ima pravo na jedan glas za svaku obinu dionicu. (D.D. ne
moe izdavati dionice koje daju pravo na vie od jednog glasa po dionici)
Dioniar ima pravo uea u dobiti D.D., naplatom dividende ili
sticanjem novih dionica, u skladu sa zakonom i statutom.
Dioniar ima pravo prodati ili po drugom osnovu svoje dionice
prenijeti drugom licu. Prodaja ili prenos dionica po drugom osnovu, osim
nasljeivanja, moe se iskljuiti ili ograniiti za odreeni period. Prodaju
dionica vri profesionalni posrednik u prometu vrijednosnih papira.
Pravo pree kupnje - Prilikom nove emisije dionica postojei dioniari
imaju pravo kupiti nove dionice. Pravo pree kupnje dionica moe se
iskljuiti ili ograniiti odlukom skuptine dionikog drutva.
Pravo uvida u isprave (u ugovor o osnivanju, bilanse stanja, bilanse
uspjeha, zapisnike skuptine i odbora za revi ziju, popis osoba ovl atenih
za zastupanje dionikog drutva).

Dionice zaposlenih
Statutom D.D. moe se utvrditi mogunost emisije posebne klase dionica
za zaposlene. Zbir nominalnih vrijednosti svih dionica za zaposlene ne moe biti
vei od 5% osnovnog kapitala dionikog drutva.
Dionice za zaposlene mogu se prenositi jedino na druge zaposlene i
penzionisane radnike D.D.
Prava sadrana u dionicama za zaposlene prestaju danom smrti ili
prestanka zaposlenja kod emitenta. Kod prestanka zaposlenja, drutvo e od
takvog zaposlenika otkupiti dionice po trinoj vrijednosti.

Prioritetne dionice
D.D. moe emitovati dionice koje sadre pravo prioritetne naplate
dividende i srazmjernog dijela ostatka imovine nakon likvidacije D.D., uz
ogranieno pravo glasa (prioritetne dionice).
Pravo glasa po osnovu prioritetni h dionica ne moe se ograniiti za
sluajeve odvojenog izjanjavanja za svaku klasu dionica.
Nominalna vrijednost prioritetnih dionica moe iznositi najvie do 50%
osnovnog kapitala D.D.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Zamjenjive obveznice i obveznice sa pravom pree kupnje dionica
D.D. moe, na osnovu odluke skuptine, emitovati obveznice koje sadre
pravo na zamjenu za dionice D.D. (zamjenjive obveznice) ili obveznice koje
sadre pravo pree kupnje dionica (obveznice s pravom pree kupnje).

Zabrana finansiranja kupovine dionica
D.D. ne smije davati i garantirati avanse, zajmove i kredite za prodaju
svojih dionica.

UPRAVLJANJE DIONIKIM DRUTVOM

Organi D.D. su:
1. skuptina,
2. nadzorni odbor,
3. uprava i
4. odbor za revi ziju.

1) Skuptina

Skuptinu D.D ine dioniari.
Skuptina se, u pravilu, odrava u mjestu sjedita D.D.
Skuptinom, do izbora predsjednika skuptine, predsjedava prisutni
dioniar ili punomonik dioniara, sa najveim brojem dionica sa pravom
glasa.
Skuptina veinom glasova, izmeu prisutnih dioniara i
punomonika dioniara, bira predsjednika skuptine i dva ovjerivaa
zapisnika skuptine.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora i odbora za reviziju, direktor i
drugi lanovi uprave duni su prisustvovati skuptini.
U D.D. sa jednim dioniarem ovlatenja skuptine vri dioniar.
Skuptina se odrava najmanje jednom godinje, radi izjanjavanja o
godinjem izvjetaju drutva, koji ukljuuje finansijske izvjetaje drutva i
izvjetaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju.
Skuptinu saziva nadzorni odbor, po vlastitoj inicijativi, prijedlogu uprave ili
zahtjevu ovlatenih dioniara, a moe je sazvati ovlateni dioniar ili grupa
dioniara u sluajevima utvrenim ovim zakonom.
Pravo odluivanja u skuptini ima dioniar koji se na listi dioniara
kod Registra nalazio 30 dana prije datuma odravanja skuptine ili
posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan.
Skuptini drutva mogu prisustvovati dioniari ili punomonici dioniara,
koji su se prijavili odboru za glasanje prije poetka rada skuptine u roku
utvrenom statutom, koji ne moe biti dui od tri dana prije dana odreenog za
odravanje skuptine.
Nain i rok prijavljivanja za prisustvo skuptini obavezno se objavljuju u
obavjetenju o sazivanju skupti ne.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Sazivanje skuptine

Obavjetenje o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu odravanja
skuptine, te nainu davanja punomoi i nainu glasanja na skuptini mora
biti objavljeno najmanje u jednom dnevnom listu koji se izdaje u Federaciji,
najkasnije 20 dana prije datuma odreenog za zasjedanje skuptine.
Dioniar ili grupa dioniara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s
pravom glasa ima pravo pismeno predloiti pitanja i prijedloge odluka za
uvrtavanje na dnevni red naredne skuptine drutva, u svako doba prije
objavljivanja obavjetenja o odravanju skuptine, kao i izmjenu dnevnog reda i
prijedloga odluka skuptine koja je sazvana, najkasnije osam dana od dana
objavljivanja obavjetenja
Zahtjev za sazivanje skuptine moe podnijeti:
1. dioniar ili grupa dioniara sa vie od 10% ukupnog broja dionica s
pravom glasa;
2. lan nadzornog odbora;
Ukoliko nadzorni odbor, u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva,
ne objavi obavjetenje o sazivanju skuptine, podnosilac zahtjeva ovlaten je na
isti nain neposredno sazvati skuptinu i obavezan je o tome pismeno obavijestiti
Komisiju.
Podnosilac zahtjeva, ukoliko neposredno saziva skuptinu, moe
zaduiti sekretara drutva da izvri utvrivanje sastava radnih tijela
skuptine, objavljivanje obavjetenja o sazivanju skuptine, te da poduzme
i sve druge radnje neophodne za odravanje skuptine drutva.

Odluivanje

Skuptina moe odluivati ukoliko je na njoj zastupljeno vie od 30%
ukupnog broja dionica s pravom glasa.
Ukoliko po isteku 60 minuta od zakazanog vremena poetka skuptine
nije postignut kvorum za odluivanje, skuptina se odgaa, a saziva skuptine
je duan najranije za 15, a najkasnije za 30 dana od prvobitno zakazanog dana
odravanja objaviti obavjetenje o ponovnom sazivanju skuptine.
Tako ponovno sazvana skuptina moe odluivati ukoliko je na njoj
zastupljeno vie od 10% ukupnog broja dionica s pravom glasa.
Statutom D.D. moe se utvrditi vei, ali ne i manji procenat od tog i znosa.
Izuzetno, predsjednik skuptine moe prekinuti rad skuptine
najdue do 15 dana, uz utvrivanje tanog datuma i mjesta nastavka rada
zapoete skuptine.
Skuptina D.D. odluuje o:
1. poveanju i smanjenju osnovnog kapitala;
2. emisiji novih dionica postojee ili nove klase i emisiji obveznica i drugih
dunikih vrijednosnih papira;
3. ogranienju ili iskljuenju prava pree kupnje novih dionica, u okviru
odluke o emisiji novih dionica dionica postojee ili nove klase;
WWW.BH-PRAVNICI.COM

4. usvajanju godinjeg izvjetaja drutva, koji ukljuuje finansijski izvjetaj i
izvjetaje revizora, nadzornog odbora i odbora za revi ziju;
5. rasporedu dobiti i isplati dividende;
6. nainu pokria gubitka;
7. spajanju sa drugim drutvima i pripajanju drugih drutava dionikom
drutvu ili dionikog drutva drugom drutvu;
8. promjeni oblika i podjeli dionikog drutva;
9. izboru i razrjeenju lanova nadzornog odbora pojedinano;
10. izboru vanjskog revizora i i zboru i razrjeenju lanova odbora za revi ziju;
11. naknadama lanovima nadzornog odbora i odbora za reviziju;
12. izuzimanju stalnih sredstava u neprivatizovanim privrednim drutvima;
13. drugim pitanjima bitnim za poslovanje dionikog drutva, u skladu sa
zakonom i statutom dionikog drutva.

Skuptina odluuje dvotreinskom veinom zastupljenih dionica s
pravom glasa o pitanjima za koja je pojedinim odredbama ovog zakona
izriito tako propisano,
U drutvima sa ueem dravnog kapitala veim od 50% i koja se
nalaze u postupku privatizacije, aktom Vlade FBiH moe biti utvreno da
skuptina drutva o svim ili o pojedinim pitanjima iz svoje nadlenosti
odluuje veinom glasova veom od dvotreinske i natpolovine veine iz
stava 1. ovog lana.
Glasanje u skuptini vri se putem glasakih listia koji sadre ime ili firmu
dioniara i broj glasova kojim raspolae.
O radu skuptine sainjava se zapisnik. Sekretar Drutva je duan
osigurati da se zapisnik saini u roku od 30 dana od dana odravanja skupti ne.

Zatita manjine u odluivanju i pobijanje odluka skuptine

Dioniar koji je pisanom izjavom, dostavljenom nadzornom odboru prije
datuma odravanja skuptine ili usmeno u zapisnik prije poetka glasanja na
skuptini, izjavio da se protivi prijedlogu odluke koja uzrokuje znaajne promjene
u drutvu ili pravima dioniara, a koju je skuptina potom usvojila, ima pravo u
roku od 8 (osam) dana od dana odravanja skuptine podnijeti pisani zahtjev da
drutvo otkupi njegove dionice, osim u sluaju restrukturiranja ili
reorganizacije drutva sa veinskim dravnim kapitalom.
Po ovakvom zahtjevu dioniara, drutvo je duno otkupiti njegove dionice
u roku od tri mjeseca od dana prijema zahtjeva, uz isplatu po trinoj vrijednosti
za period od dana objavljivanja obavjetenja do datuma odravanja skuptine.

Odluka skuptine D.D. nitava je:

1. ako skuptina nije sazvana u skladu sa zakonom (lan 242. ZPD),
2. ako odluka nije unesena u zapisnik,
3. ako je nitavost utvrena odlukom suda.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2) Nadzorni odbor

Nadzorni odbor sainjavaju predsjednik i najmanje dva lana, koje
imenuje i razrjeava skuptina, s tim da ukupan broj lanova nadzornog
odbora mora biti neparan.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora imenuju se istovremeno na period
od etiri godine, s tim da po isteku perioda od dvije godine od dana imenovanja,
skuptina drutva glasa o povjerenju lanovima nadzornog odbora.
Skuptina moe razrijeiti predsjednika i lanove nadzornog odbora i
prije isteka perioda na koji su imenovani:
1. kad nadzorni odbor ili pojedini njegov lan izgubi povjerenje dioniara,
2. kad skuptina odbije usvojiti godinji izvjetaj drutva, koji ukljuuje
finansijski izvjetaj i izvjetaj revizora, nadzornog odbora i odbora za
reviziju,
3. kad skuptina utvrdi odgovornost predsjednika i lanova nadzornog
odbora za tetu koju je pretrpilo d.d. zbog razloga i z l. 270. i 273. ZPD,
4. i u drugim sluajevima utvrenim statutom D.D.

Predsjednik i lan nadzornog odbora ne moe biti lice:
1. osuivano za krivino djelo i za privredni prijestup nespojive s dunou u
nadzornom odboru, pet godina od dana pravosnanosti presude,
iskljuujui vrijeme zatvorske kazne;
2. kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadlenosti
nadzornog odbora; i
3. starije od 65 godina na dan imenovanja.

Kandidata za lana nadzornog odbora moe predloiti dioniar ili grupa
dioniara s najmanje 5% dionica s pravom glasa.
lanovi nadzornog odbora biraju se glasanjem, pri emu svakoj
dionici sa pravom glasa pripada broj glasova jednak u broju lanova
nadzornog odbora koji se biraju.
Kandidate koji su dobili najvei broj glasova skuptina proglaava za
lanove nadzornog odbora.
Na prvoj konstituirajuoj sjednici nadzornog odbora, koju u roku od
15 dana od dana odravanja skuptine iz stava 3. ovog lana saziva
sekretar drutva, nadzorni odbor jednog od svojih lanova bira za
predsjednika nadzornog odbora.
Direktor i lan uprave D.D. ne moe biti predsjednik i lan nadzornog
odbora ili upravnog odbora u privrednim drutvima ili institucijama, ukljuujui, ali
i ne ograniavajui se na: fondove, banke, agencije, komisije.
Dioniar sa 50% i vie dionica, direktor i lan uprave bilo kojeg D.D. kao i
vlasnik sa 50% i vie vlasnitva, direktor i lan uprave bilo kojeg drutva sa
ogranienom odgovornou ne moe biti predsjednik i lan nadzornog ili
upravnog odbora u drutvima sa veinskim dravnim kapitalom ili institucijama.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Predsjednik ili lan nadzornog ili upravnog odbora drutva sa veinskim
dravnim kapitalom ili institucije ne moe istovremeno biti predsjednik ili lan
nadzornog ili upravnog odbora drugog drutva ili institucije.
(navedena ogranienja ne odnose se na l. nadzornog odbora privrednog
drutva sa veinskim dr. kapitalom, koji su imenovani ispred privatnog kapitala)
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora i lanovi uprave P.D. sa veinskim
dravnim kapitalom, duni su proi odgovarajue struno usavravanje u skladu
sa propisom koji donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
Sjednica nadzornog odbora odrava se min. jednom u 3 mjeseca.
Sjednicu nadz. odbora saziva predsjednik, slanjem pismenog poziva. Uz
poziv za sjednicu dostavljaju se materijali za svaku taku dnevnog reda. Za
odravanje sjednice nadz. odbora potreban je kvorum od dvije treine ukupnog
broja lanova. Nadz. odbor donosi odluke veinom glasova prisutnih lanova.
Nadzorni odbor D.D. nadlean je da:
1. nadzire poslovanje D.D.;
2. nadzire rad uprave;
3. usvaja izvjetaj uprave o poslovanju po polugodinjem i godinjem
obraunu, sa bilansom stanja i bilansom uspjeha i izvjetajem revizije;
4. podnosi skuptini godinji izvjetaj o poslovanju D.D., koji obavezno
ukljuuje izvjetaj reviziora, izvjetaj o radu nadzornog odbora i odbora za
reviziju, i plan poslovanja za narednu poslovnu godinu;
5. bira predsjednika nadzornog odbora;
1

6. predlae raspodjelu i nain upotrebe dobiti i nain pokria gubitka;
7. odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje u lizing i druge
transakcije imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih drutava u
toku poslovne godine u obimu od 15 do 33% knjigovodstv. vrijednosti
ukupne imovine D.D.;
8. imenuje predsjednike i lanove odbora za naknade i odbora za
imenovanje;
9. obrazuje povremene komisije i utvruje njihov sastav i zadatke;
10. saziva skuptinu; i
11. odobrava emisiju novih dionica postojee klase u iznosu do treine zbira
nominalne vrijednosti postojeih dionica i odreuje iznos, vrijeme prodaje i
cijenu ovih dionica, koja ne moe biti manja od prosjene trine
vrijednosti postojeih dionica iste klase u 30 uzastopnih dana prije dana
donoenja odluke.

Predsjednik i lanovi nadzornog odbora su odgovorni za tetu koju
je pretrpilo D.D. ako su suprotno odredbama ZPD, statuta D.D. i odlukama
skuptine:
1. vratili uplate dioniarima;
2. dioniarima isplatili dividendu;
3. vlasnicima obveznica D.D. isplatili kamatu;
4. upisali, sticali ili otkupljivali dionice;
5. prodavali imovinu drutva;

1
Izmjena ranijeg teksta: imenuje upravu dionikog drutva.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

6. vrili plaanja nakon to je D.D. postalo nesolventno;
7. produavali rokove vraanja kredita D.D.;
8. izdavali dionice po osnovu uslovnog poveanja osnovnog kapitala

3) Uprava

Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja
D.D. i odgovara za zakonitost poslovanja.
Upravu D.D. ini direktor, ili direktor i jedan ili vie izvrnih direktora.
Postupak izbora, imenovanja, razrjeenja, sastav i nain odluivanja
uprave D.D. utvruje se statutom.
Direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem, zastupa i
predstavlja D.D. i odgovara za zakonitost poslovanja.
Mandat lanovima uprave je etiri godine.
Poloaj, ovlatenja, odgovornosti i prava uprave ureuju se
ugovorom.
Nain razrjeenja lanova uprave D.D. i prije isteka mandata na koji
su imenovani, utvruje se statutom drutva.
Direktor pismeno ovlauje jednog od izvrnih direktora da ga zamjenjuje
u sluaju sprijeenosti, i utvruje ovlatenja.
Ukoliko direktor podnese ostavku, duan je nastaviti obavljanje poslova u
otkaznom roku koji utvruje nadzorni odbor i koji ne moe biti krai od 30 dana.
D.D. ima sekretara. Postupak izbora, imenovanja i razrjeenja
sekretara drutva utvruje se statutom drutva, a meusobni odnosi u
obavljanju poslova, visina novane naknade, odgovornost u izvravanju
propisanih obaveza sekretara drutva, kao i druga pitanja ureuju se ugovorom.
Sekretar je odgovoran za voenje knjige dioniara, registra zapisnika
skuptine i nadzornog odbora i uvanje dokumenata utvrenih ovim
zakonom i statutom dionikog drutva, osim finansijskih izvjetaja.
Sekretar je ovlaten za provoenje odluka skuptine, nadzornog
odbora i direktora.
Sekretar je odgovoran za pripremu sjednica i voenje zapisnika skuptine
i nadzornog odbora.

4) Odbor za reviziju

U D.D. se formira odbor za reviziju.
Predsjednik i lan odbora za reviziju ne moe biti lan nadzornog
odbora i uprave, zaposlen u D.D., niti u njemu imati direktni ili indirektni
finansijski interes, izuzev plae/naknade po osnovu te funkcije.
Naknada i druga prava lanova odbora za reviziju ureuju se ugovorom
na osnovu odluke skuptine.
Odbor za reviziju je duan izvriti reviziju polugodinjeg i godinjeg
obrauna i reviziju finansijskog poslovanja D.D. na zahtjev dioniara s najmanje
10% dionica s pravom glasa, i o tome dostaviti izvjetaj skuptini i nadzornom
odboru, najkasnije osam dana po okonanju revizije.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Odbor za reviziju ovlaten je zahtijevati sazivanje sjednice nadzornog
odbora i skuptine kada smatra da su ugroeni interesi dioniara ili utvrdi
nepravilnosti u radu predsjednika ili lanova nadzornog odbora, direktora ili
lanova uprave.

Promjena oblika

Zatvoreno D.D. moe promijeniti oblik u d.o.o., na osnovu odluke
skuptine donesene dvotreinskom veinom zastupljenih dionica s pravom
glasa, tako da dioniari steknu udio u d.o.o. srazmjeran njihovom ueu u
osnovnom kapitalu D.D.
D.D. podnosi Komisiji zahtjev za odobrenje promjene oblika potpisan od
lanova nadzornog odbora, koji su glasali za prijedloge odluka o promjeni oblika i
lanova uprave koji su predloili plan reorganizacije i odluku o promjeni oblika.
Na osnovu odluke Komisije o odobrenju promjene oblika, izvrie se
upis promjene oblika D.D. u registar drutava.

Pripajanje i spajanje

D.D. se pripaja prenosom imovine i obaveza drugom D.D. ili d.o.o., koje
emituje svoje dionice ili udjele u zamjenu za dionice pripojenog drutva.
D.D. se spaja prenosom imovine i obaveza na novo D.D. ili d.o.o. koje u
zamjenu za dionice spojenih drutava emituje svoje dionice ili udjele.
Otvoreno D.D. moe se pripojiti samo drugom drutvu koje e nakon
pripajanja ispunjavati jedan od kriterija za otvoreno D.D.
Otvoreno D.D. moe se spojiti sa jednim ili vie drugih drutava
samo na nain da tim spajanjem osnuju novo otvoreno D.D.

Prestanak D.D.

D.D. prestaje, u skladu sa zakonom i statutom:
1) odlukom skuptine,
2) spajanjem, pripajanjem i podjelom,
3) odlukom suda i
4) steajem.

D.D. prestaje odlukom suda:
1. po tubi povjerilaca ija dospjela, a neizmirena potraivanja premauju treinu
osnovnog kapitala D.D.
2. kada skuptina D.D. nije odrana deset mjeseci od isteka roka za izradu
godinjeg obrauna,
3. kada se i poslije izricanja kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa
kojim se ugroavaju interesi povjerilaca ili vlasnika vrijednosnih papira koje je
drutvo emitovalo,
4. kada se steaj zavri diobom steajne imovine i
WWW.BH-PRAVNICI.COM

5. kada steaj nije pokrenut, jer imovina drutva nije dovoljna za pokrie trokova
steajnog postupka ili se steaj obustavio zbog nedovoljne imovine.

Takoer, DD prestaje i odlukom krivinog suda, kada mu sud izrekne
kaznu prestanak pravnog lica. Odluka suda upisuje se po slubenoj dunosti u
Registar emitenata i Registar drutava.

Likvidacija

Ako D.D. prestaje na osnovu odluke Skuptine ili Komisije i suda
pokree se postupak likvidacije. U prvom sluaju likvidaciju provodi
uprava, a u drugom likvidator kojeg imenuje sud.
Od dana donoenja odluke o prestanku, organi D.D. rade u skladu sa
odredbama ovog zakona kojim se ureuje postupak likvidacije.
Likvidator je duan, najkasnije do kraja poslovne godine u kojoj je
pokrenut postupak likvidacije, sainiti i podnijeti skuptini na odobrenje
poetni likvidacioni bilans.
Skuptina D.D. je duna, istovremeno sa odobrenjem poetnog
likvidacionog bilansa, razrijeiti nadzorni odbor i upravu.
Likvidator je duan na kraju poslovne godine skuptini podnijeti bilans
stanja i bilans uspjeha, te izvjetaj o toku likvidacije.
Likvidator je duan deponovati na posebnom raunu novac potreban
za izmirenje:
1. poznatih obaveza za koje se povjerioci nisu prijavili;
2. obaveza koje nisu dospjele;
3. spornih obaveza.
Ako imovina D.D. nije dovoljna za isplatu punog iznosa uplata dioniara,
imovina se dijeli srazmjerno izvrenim uplatama.

DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU (D.O.O.)

DOO je drutvo iji je osnovni kapital podijeljen na udjele.
Za obaveze DOO lan drutva odgovara svojim udjelom.
Udjeli osnivaa DOO mogu biti razliiti, a svaki osniva moe stei samo
jedan udio.

Osnivaki akt

DOO osniva se ugovorom u pismenoj formi koji zakljuuju osnivai,
iji potpisi se ovjeravaju u skladu sa zakonom. Kada DOO osniva samo
jedan osniva, osnivaki akt je odluka o osnivanju.
Osnivaki akt DOO obavezno sadri:
1. ime i prezime i adresu prebivalita ili firmu i sjedite osnivaa;
2. firmu, sjedite i djelatnost drutva;
3. iznos osnovnog kapitala drutva, iznos uloga u novcu, opis i vrijednost
uloga u stvarima i pravima, broj i visina udjela lanova;
4. prava i obaveze lanova drutva;
WWW.BH-PRAVNICI.COM

5. postupak u sluaju kada neko od osnivaa ne uplati svoj ulog do
ugovorenog roka ili ne ispuni drugu obavezu;
6. nain izmirenja trokova osnivanja drutva;
7. imenovanje lica ovlatenih za voenje poslovanja i zastupanje drutva i
prijavu za upis osnivanja drutva u sudski registar;
8. posljedice neuspjelog osnivanja;
9. posebnu odredbu ako se drutvo osniva na odreeno vrijeme.

Osnovni kapital

Osnovni kapital DOO, s jednim ili vie osnivaa, iznosi najmanje
2.000 KM, ako drugim zakonom nije odreeno drugaije.
Vrijednost pojedinanog uloga ne moe biti manja od 100 KM.
Ulozi u stvarima i pravima moraju biti u cijelosti uneseni u drutvo do dana
podnoenja prijave za upis osnivanja drutva u registar drutava, tako da drutvo
moe njima trajno i slobodno raspolagati.
Osnivakim aktom moe se odrediti i obaveza lana da u korist drutva
izvri odreenu inidbu ija vrijednost se moe novano izraziti.
Trokove osnivanja drutva snose osnivai srazmjerno svojim
udjelima, ako ugovorom nije odreeno drugaije.

Statut

DOO obavezno ima statut.
Statut drutva donose osnivai, u roku odreenom osnivakim
aktom, koji ne moe biti dui od 60 dana od dana upisa osnivanja drutva
u registar drutava. Statutom drutva obavezno se ureuje:
1. firma i sjedite;
2. djelatnost;
3. iznos osnovnog kapitala i visina udjela svakog lana;
4. voenje poslovanja i zastupanje drutva;
5. nain utvrivanja i diobe dobiti i pokria gubitka;
6. prava i obaveze lanova;
7. organizacija drutva;
8. upravljanje i nain donoenja odluka, sastav, nain imenovanja i
razrjeenja, ovlatenja i odgovornosti organa drutva, ako se formiraju;
9. nain informiranja lanova o poslovanju drutva i voenja knjige udjela;
10. nain promjene visine osnovnog kapitala;
11. nain pristupanja drutvu i prestanka lanstva u drutvu;
12. prestanak drutva;
13. postupak izmjena i dopuna statuta.

Upis u registar drutava

Uz prijavu za upis osnivanja DOO u registar drutava prilau se u
izvorniku ili ovjerenom prepisu:
WWW.BH-PRAVNICI.COM

1. osnivaki akt;
2. dokaz o izvrenoj uplati uloga u novcu;
3. izvjetaj o procjeni vrijednosti i isprave o unosu uloga u stvarima i
pravima;
4. spisak sa linim podacima lanova uprave i nadzornog odbora, ako se on
imenuje, sa njihovim izjavama o prihvatanju dunosti.

Uplata uloga

lan drutva duan je u roku i na nain odreen osnivakim aktom,
statutom i odlukama skuptine drutva izvriti uplatu uloga.
lan drutva koji je kao ulog unio stvari ili prava ne moe na njima
zadrati nikakvo pravo niti drutvu nametnuti ogranienja.
Drutvo ne moe uplatu uloga odgoditi, ne moe lana osloboditi obaveze
uplate, niti na ime uplate uloga primiti neto drugo osim onoga to je ugovoreno.

Udjeli

Udio lana drutva je srazmjeran ueu njegovog uloga u
osnovnom kapitalu.
Svaki lan drutva ima jedan udio.
Udio lana drutva se poveava kad uplati novi ulog ili stekne udio drugog
lana.
Uprava drutva duna je voditi knjigu udjela na nain kojim se osigurava
tana i potpuna evidencija o lanovima drutva i njihovim udjelima.
Uprava drutva duna je, najkasnije osam dana od dana upisa
osnivanja drutva u registar drutava, uspostaviti knjigu udjela u koju
obavezno unosi:

1. ime i prezime ili firmu i adresu prebivalita ili sjedita lanova drutva,
2. vrstu i i znos ugovorenog uloga i uplaeni iznos,
3. posebna prava i obaveze vezani za udio.

Prenos udjela

Udjeli u drutvu su prenosivi.
Prenos udjela vri se pismenim ugovorom i nasljeivanjem.
lanovi drutva imaju pravo pree kupnje udjela.
lan drutva koji prodaje udio duan je u pismenoj formi, preko
uprave drutva, obavijestiti ostale lanove o cijeni i drugim uslovima
prodaje.
Ako niko od lanova u pismenoj formi preko uprave drutva ne prihvati
ponudu za kupnju, ili ne izjavi interes, a posao ne bude zakljuen u roku od 30
dana, lan moe svoj udio prodati treim licima pod uslovima koji ne mogu biti
povoljniji od date ponude.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ako su vie lica vlasnici jednog udjela, zajedniki ostvaruju prava i
solidarno odgovaraju za obaveze koji se odnose na taj udio.
Ako vlasnici udjela ne odrede zajednikog zastupnika, pravne radnje
poduzete od strane drutva prema jednom od nji h djeluju prema svima. Prijenos i
prijelaz udjela proizvodi pravni ui nak prema drutvu od trenutka upisa u knjigu
udjela.

Istupanje i iskljuenje lana

Ugovorom ili statutom utvruju se uslovi, postupak i posljedice
istupanja iz drutva.
lan moe biti iskljuen iz drutva iz razloga i u postupku koji su
unaprijed odreeni ugovorom ili statutom drutva. Odluka o iskljuenju
dostavlja se lanu u pismenoj formi, uz navoenje razloga za iskljuenje. lan
koji je iskljuen iz drutva moe pobijati odluku o iskljuenju tubom kod suda u
roku od 30 dana od dana kada mu je odluka dostavljena.
Istupanjem i iskljuenjem i z lanstva u drutvu prestaju prava koja i z tog
lanstva proi zlaze.

UPRAVLJANJE

Skuptina drutva

Drutvo ima skuptinu, koju ine svi lanovi drutva.
Ukupan iznos osnovnog kapitala drutva predstavljen je u skuptini
sa 100 glasova, a lan drutva ima broj glasova srazmjeran njegovom
udjelu u osnovnom kapitalu drutva.
Skuptina obavezno odluuje o: 1. godinjem obraunu, 2. raspodjeli
dobiti i 3. pokriu gubitka.
U d.o.o. sa jednim lanom, ovlatenja skuptine vri lan drutva.
Skuptinu drutva saziva:
1. uprava,
2. lan ili lanovi iji udjeli ine najmanje 1/10 osnovnog kapitala.

Uprava je duna sazvati skuptinu najmanje jednom godinje, i u
toku godine kada drutvo ostvari gubitak vei od petine osnovnog kapitala
prema posljednjem godinjem obraunu.
Skuptina moe odluivati ako su, lino ili putem punomonika, zastupljeni
lanovi iji udjeli ine polovinu osnovnog kapitala drutva.
Ako nije postignut kvorum, skuptina se saziva sa istim dnevnim redom
najkasnije za 15 dana od prvobitno zakazanog dana odravanja.

Uprava drutva

Poslovanje drutva vodi i drutvo zastupa uprava.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Upravu ine jedno ili vie lica (direktor i izvrni direktori), koja ne
moraju biti lanovi drutva, imenovani na nain i za period utvren
osnivakim aktom ili statutom drutva. Kada uprava ima vie lanova,
osnivakim aktom ili statutom se ureuju njihova ovlatenja i odgovornosti.

Nadzorni odbor

Ugovorom ili statutom moe se odrediti da DOO ima nadzorni odbor.
Nadzorni odbor obavezno je imati drutvo koje ima vie od deset
lanova i drutvo koje ima osnovni kapital u iznosu veem od 1.000.000 KM
i najmanje dva lana.

POVEANJE I SMANJENJE OSNOVNOG KAPITALA

Poveanje osnovnog kapitala

Osnovni kapital poveava se na osnovu odluke skuptine DOO,
uplatom ili unoenjem novih uloga.
lanovi drutva imaju pravo prvenstva uplate novih uloga, u srazmjeri
svojih udjela u osnovnom kapitalu, u roku od 30 dana od dana donoenja odluke
o poveanju osnovnog kapitala, ako osnivakim aktom ili statutom nije drugaije
odreeno.
Poveanje osnovnog kapitala iz rezervi moe se vriti ako finansijski
izvjetaj i izvjetaj revizora za posljednju poslovnu godinu utvruj u da nema
nepokrivenog gubitka.
Poveanje osnovnog kapitala drutva i z rezervi vri se poveanjem
nomi nalnih iznosa udjela.

Smanjenje osnovnog kapitala
Osnovni kapital drutva moe se smanjiti odlukom skuptine drutva, u
skladu sa ovim zakonom, osnivakim aktom i statutom drutva, ali ne ispod
zakonom utvrenog minimuma.
Odluku o smanjenju osnovnog kapitala drutvo je duno dostaviti
sudskom registru i objaviti u Slubenim novi nama Federacije BiH.

PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK DRUTVA

Promjena oblika

DOO moe promijeniti oblik u DD, na osnovu odluke skuptine
donesene dvotreinskom veinom glasova svih lanova drutva.
DD, nastalo promjenom oblika DOO, mora imati osnovni kapital najmanje
u iznosu utvrenom ovim zakonom.
Uprava DOO podnosi Komisiji zahtjev za odobrenje promjene oblika u
dioniko drutvo, uz koji prilae odluku skuptine o promjeni oblika i ugovor s
Registrom.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Pripajanje i spajanje

DOO se moe spojiti s drugim DOO ili DD ili se pripojiti jednom od
njih, ali ne prije isteka dvije godine od dana upisa drutva u registar
drutava.
Imovinom spojenih drutava upravljat e se posebno, tako da je u odnosu
spojenih DD i odnosu prema povjeriocima odvojeno predstavljena imovina
svakog od spojenih DD.

Prestanak drutva

DOO prestaje, u skladu sa zakonom i statutom:
1. spajanjem, pripajanjem i podjelom,
2. odlukom skuptine,
3. odlukom suda i
4. steajem.

Odluka o prestanku DOO dostavlja se registarskom sudu, najkasnije osam
dana od dana donoenja.

DOO prestaje odlukom suda:
1. po tubi jednog ili vie povjerilaca ija dospjela a neizmirena potraivanja
premauju polovinu osnovnog kapitala drutva,
2. ako skuptina drutva nije odrana osam mjeseci od isteka roka za izradu
godinjeg obrauna,
3. kada se i poslije izricanja kazni nastavljaju povrede zakona i drugih
propisa kojim se ugroavaju interesi povjerilaca,
4. kada se steaj zavri diobom steajne imovine,
5. ako steaj nije pokrenut jer imovina drutva nije dovoljna za pokrie
trokova steajn. postupka ili obustavom steaja zbog nedovoljne imovine.

Odluka suda upisuje se po slubenoj dunosti u registar drutava.

Likvidacija

Kada DOO prestane na osnovu odluke skuptine ili odluke suda,
pokree se postupak likvidacije.
U sluaju prestanka drutva na osnovu odluke skuptine, likvidaciju
provodi Uprava drutva, a u sluaju prestanka na osnovu odluke suda,
likvidatora imenuje sud.
Likvidatora DOO s jednim lanom, takoer, imenuje sud.
Od dana donoenja odluke o prestanku, organi DOO rade u skladu sa
odredbama zakona kojim se ureuje postupak likvidacije.
Uprava ili likvidator DOO duni su objaviti najmanje u jednom domaem
dnevnom listu da je pokrenut postupak likvidacije, tri puta od dana donoenja
odluke skuptine drutva ili suda, u razmacima od 15 do 30 dana.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Likvidator je duan, najkasnije do kraja poslovne godine u kojoj je
pokrenut postupak likvidacije, sainiti i podnijeti skuptini na odobrenje
poetni likvidacioni bilans.
Skuptina DOO duna je istovremeno sa odobrenjem poetnog
likvidacionog bilansa razrijeiti nadzorni odbor i upravu.
Likvidator je duan okonati tekue poslove DOO, naplatiti potraivanja,
unoviti ostalu imovinu i izmiriti obaveze drutva.
Likvidator je duan deponovati na posebnom raunu novac potreban
za izmirenje:
1. poznatih obaveza za koje se povjerioci nisu prijavili;
2. obaveza koje nisu dospjele;
3. spornih obaveza.

DRUTVO SA NEOGRANI. SOLIDARNOM ODGOVORNOU (d.n.s.o.)

1. POJ AM I OSNIVANJ E

To je drutvo najmanje dva lica koja su neogranieno solidarno
odgovorna za obaveze drutva. Dakle, svaki lan drutva odgovara
cjelokupnom svojom imovinom. (smatra se drutvom osoba, kao i K.D.)
Osniva se ugovorom o osnivanju, koji obavezno sadri:
1. ime, prezime i adresu prebivalita lanova drutva,
2. firmu, sjedite i djelatnost drutva i
3. prava i obaveze lanova.

Izmjene i dopune ugovora vre se uz saglasnost svih lanova. Prijavu za
upis osnivanja drutva u registar drutava potpisuju svi lanovi drutva.

2. ULOZI LANOVA

Ulozi lanova u d.n.s.o. mogu biti izraeni u novcu, stvarima, pravima
i izvrenim uslugama.
Vrijednost uloga lanova drutva zavisi od njihove volje i utvruje se
ugovorom o osnivanju drutva. Ulozi lanova su jednake vrijednosti.
Ulozi lanova postaju imovina drutva i tada je drutvo postalo vlasnik te
imovine.

3. DOBIT I GUBITAK

Kako su njihovi ulozi u drutvo jednaki, lanovi drutva uestvuju u
raspodjeli dobiti i pokriu gubitka u jednakim iznosima, ako ugovorom nije
odreeno drugaije.

4. UPRAVLJ ANJ E I ZASTUPANJ E

Svaki lan d.n.s.o. ima pravo i obavezu da upravlja drutvom, u
skladu s ugovorom. Meutim, lan drutva moe se za odreeno vrijeme
WWW.BH-PRAVNICI.COM

odrei ovog prava i svoje pravo upravljanja prenijeti na drugog lana
drutva. (Ovo ovlatenje se moe opozvati)
lan svoje pravo upravljanja moe prenijeti i na lice koje nije lan
drutva, ali samo uz saglasnost ostalih lanova. lanovi drutva koji imaju
pravo upravljanja vode poslovanje drutva.
Ugovorom se odreuje da li za preduzimanje odreenih poslova
odluuju svi lanovi ili je dovoljna njihova meusobna saglasnost.
Zastupanje drutva vre svi lanovi, ali se ugovorom moe odrediti
da samo neki lanovi zajedno ili pojedinano zastupaju drutvo.
Svaki lan drutva ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave drutva.
lan drutva moe svoja prava i obaveze prenositi na trea lica samo uz
saglasnost svih ostalih lanova drutva.

5. OBIM ODGOVORNOSTI LANOVA

Svaki lan drutva neogranieno solidarno odgovara treim licima za
obaveze drutva, ak i ako naknadno pristupi drutvu, osim ako tree lice
prilikom sklapanja pravnog posla sa jednim od lanova zna da taj lan nije
ovlaten zastupati drutvo.

6. ISTUPANJE IZ DRUTVA I PRISTUPANJE DRUTVU

lan drutva moe istupiti iz drutva, a drutvu moe pristupiti novi
lan. I pristupanje i istupanje se ureuje ugovorom.

7. PRESTANAK DRUTVA

Osim optih osnova i naina prestanka, d.n.s.o. prestaje i u sluaju:

1. kada jedan lan istupi iz drutva - ima pravo namirenja udjela,
2. smrti lana - osim ako po ugovoru nasljednik umrlog postane novi
lan. Prihvatanjem lanstva u drutvu, nasljednik preuzima prava i
obaveze umrlog lana od dana njegove smrti. Ako nasljednik ne pristupi
drutvu, drutvo e prestati ili e izvriti izmjenu ugovora o osnivanju, s tim
da su duni naljedniku isplatiti naknadu u novcu onoga to je njegov
prednik unio u drutvo. Ako ima vie nasljednika, a samo jedan prihvata
lanstvo, ostali imaju pravo na srazmejran dio naknade.
3. prestanka pravnog lica kao lana drutva;
4. steaja (kada je lan d.n.s.o pravno lice), odnosno gubitka ili
ogranienja pravne sposobnosti jednog od lanova drutva (fiz. lica);
5. odluke suda o prestanku drutva.
6. u sluaju likvidacije drutva - imovina drutva nakon likvidacije dijeli se
meu lanovima prvo do iznosa njihovih uplacenih uloga, a zatim na
jednake dijelove.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

KOMANDITNO DRUTVO (K.D.)

1. POJ AM I OSNIVANJ E

K.D. je drutvo u kojem jedan ili vie lanova drutva odgovara za
obaveze drutva neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom
(komplementari), a jedan ili vie lanova drutva odgovara za obaveze drutva
samo do iznosa njihovih uloga upisanih u sudski registar (komanditori).
Smatra se drutvom osoba, kao i d.n.s.o.
Na K.D. primjenjuju se odredbe ovog zakona o d.n.s.o., ukoliko drugim
odredbama ovog zakona nije propisano drugaije.
K.D. se moe transformisati u K.D. na dionice.
K.D. se osniva ugovorom, koji obavezno sadri:
1. firmu i sjedite drutva;
2. ime, prezime i adresu prebivalita, odnosno firmu i sjedite l anova;
3. odreenje koji lanovi su komplementari, a koji komanditori;
4. vrstu i i znos uloga svakog lana; i
5. djelatnost komanditnog drutva.
Za izmjene ugovora o osnivanju K.D. potrebna je saglasnost svih lanova.
Prijavu za upis osnivanja K.D. u sudski registar potpisuju svi lanovi.

2. UPRAVLJ ANJ E I ZASTUPANJ E

Poslovima K.D. upravljaju komplementari.
Komanditor ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave drutva, te
godinji finansijski izvjetaj.
K.D. zastupa svaki komplementar, a komanditor moe zastupati K.D.
samo na osnovu posebnog ovlatenja datog saglasnou svih lanova.
Komanditor koji bez ovlatenja zakljui ugovor u ime drutva,
odgovora za obaveze iz tog ugovora kao komplementar.

3. DOBIT

Dobit K.D. dijeli se na dio za komplementare i dio za komanditore, u
omjeru utvrenom ugovoru.
Dio dobiti namijenjen komplementarima dijeli se meu njima na jednake
dijelove. Dio dobiti namijenjen komanditorima dijeli se meu njima srazmjerno
uplaenim ulozima, ako ugovorom nije odreeno drugaije.

4. PRESTANAK K.D.
Svi lanovi K.D. imaju pravo na srazmjeran udio u ostatku imovine drutva
nakon likvidacije.
Ako je ostatak imovine nakon likvidacije K.D. nedovoljan za povrat
uplaenih uloga, komanditori imaju pravo prvenstva na povrat uloga.
Ostatak imovine nakon povrata uloga, dijeli se meu lanovima
komanditnog drutva po omjeru za raspodjelu dobiti.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

JAVNA PREDUZEA

1. POJAM

Javno preduzee (JP) jeste preduzee, tj. pravno lice upisano u
sudski registar kao privredno drutvo, koje obavlja djelatnosti od javnog
drutvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti,
upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog drutvenog
interesa), ili pravno lice definisano kao javno preduzee posebnim
propisom.
Djelatnosti od javnog drutvenog interesa utvruju opina, kanton i
Federacija Bosne i Hercegovine, svako u okviru svojih nadlenosti.

2. UPRAVLJANJE

Organi JP su:
1. skupti na,
2. nadzorni odbor,
3. uprava (menadment), kao organi upravljanja i

2.1. Skuptina

Pored odluka utvrenih ZPD skuptina donosi odluke i o:
1. poslovniku ili poslovnicima na prijedlog nadzornog odbora,
2. etikom kodeksu na prijedlog nadzornog odbora,
3. planu poslovanja, odnosno revidiranom planu poslovanja.

Skuptina podnosi optinskom vijeu, skupti ni kantona, odnosno
Parlamentu FBiH i zvjetaje o radu i poslovanju JP najmanje jednom godinje.

2.2. Nadzorni odbor

Pored nadlenosti utvrenih u ZPD, nadzorni odbor ima i slijedee
nadlenosti:
1. priprema poslovnike i predlae ih skuptini;
2. priprema etiki kodeks i predlae ga skuptini;
3. vri izbor kandidata odbora za reviziju i podnosi prijedlog za njegovo
imenovanje skuptini;
4. razmatra provedbeni propis za postupak nabavke i nadzire njegovo
provoenje;
5. daje miljenje skuptini o prijedlogu uprave za raspodjelu dobiti;
6. daje ovlatenja za aktivnosti koje su ograniene na osnovu odredaba ovog
Zakona;
7. daje upute direktoru za provoenje preporuka u vezi sa uoenim
nepravilnostima.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Nadzorni odbor sastoji se od najmanje tri lana. Jedno mjesto u
nadzornom odboru pripada kandidatu sa najveim brojem glasova iz skuptine
koji je bio kandidiran od dioniara sa najmanje 5% dionica sa pravom glasa.

2.3. Uprava

Pored nadlenosti utvrenih u ZPD, uprava je nadlena i za
1. izvjetavanje nadzornog odbora na zahtjev nadzornog odbora;
2. provedbu etikog kodeksa;
3. izradu i nadgledanje realizacije planova poslovanja;
4. izradu provedbenih propisa za postupak nabavki i provedbu Zakona o
javnim nabavkama BiH
5. pripremu prijedloga o raspodjeli dobiti;
6. zapoljavanje i otputanje zaposlenika u skladu sa postupcima utvrenim
u poslovniku ili poslovnicima te vaeim zakonima.

Uprava se bira, imenuje i razrjeava u skladu sa postupkom utvrenim u
statutu JP, na osnovu javnog konkursa iz reda kandidata koji po menaderskim
znanjima i iskustvu najbolje odgovaraju za izvrenje operativnih i poslovnih
potreba JP. U upravu ne mogu biti imenovana lica koja vre funkciju u politikim
strankama.

Sukob interesa

Povezano lice duno je izbjegavati stvarne ili oigledne sukobe
interesa sa J.P. u linim ili profesionalnim odnosima.
Sukob interesa javlja se kada lini, odnosno profesionalni interes
povezanog lica onemoguava, eventualno moe onemoguiti ili interes, ili
poslovanje JP ili sposobnost povezanog lica da ispunjava svoje obaveze i
odgovornosti.
U smislu ZJP, sljedea lica se smatraju povezanim licima:
1. lanovi ue porodice povezanih lica do treeg stepena krvnog srodstva ili
tazbine, odnosno lica koja ive u istom domainstvu sa povezanim licima;
2. pravna lica koja raspolau glasakim pravima u JP;
3. pravna lica u kojima JP ima udio od najmanje 10% od ukupne sume
glasakih prava;
4. pravna lica u kojima JP ima najmanje 10% dionica sa pravom glasa;
5. pravna lica u kojima je povezano lice ili lanovi ue porodice, lan
nadzornog odbora ili uprave.

Povezana lica JP duna su vriti svoje funkcije, izvravati svoje obaveze
uz dunu panju, struno i savjesno.

Odbor za reviziju

Nadzorni odbor odgovoran je da:

WWW.BH-PRAVNICI.COM

1. predlae skuptini sastav odbora za revi ziju, nakon izbora kandidata
veinom glasova na osnovu javnog konkursa, s tim da odabere lica koja
su najkvalifikovanija za tu funkciju;
2. nadzire upravu u primjeni preporuka datih od odbora za reviziju i vanjskog
revizora u utvrenim vremenskim rokovima.

Odbor za reviziju, izmeu ostalog, duan je:
1. imenovati vanjskog revizora;
2. imenovati direktora odjela za internu reviziju na osnovu javnog konkursa
za izbor tehniki najbolje kvalifikovanog kandidata, ukoliko Ured glavnog
revizora nije upoznao JP sa svojom namjerom da izvri imenovanje;
3. razmotriti godinju studiju rizika i plan revizije u kojima su prikazane
pojedinosti u pogledu rizinih podruja i revizija koje e se izvriti ;
4. razmotriti navedenu studiju ri zika i plan revizije;
5. osigurati da odjel za int. rev. izvri svoj posao u skladu sa planom revizije;
6. osigurati da interne kontrole u JP budu adekvatne i da funkcioniraju kako
je predvieno;
7. osigurati da odjel za internu reviziju obavlja svoje obaveze u skladu sa
meunarodnim revizijskim standardima.

Uprava je duna i odgovorna za primjenu preporuka odbora za reviziju.

Odjel za internu reviziju

Odjel za internu reviziju (Odjel) formira se u JP koja zapoljavaju vie
od 50 radnika. JP e snositi trokove imenovanja direktora Odjel a.
U skladu sa odredbama ovog ZJP direktor Odjela duan je i odgovoran da
uspostavi Odjel odgovarajueg obima potrebnog da se adekvatno obavljaju
dunosti Odjela, te ima iskljuivu odgovornost za izbor i rukovoenje licima
zaposlenim u Odjelu.
Odjel je odgovoran da:
1. podnosi godinju studiju rizika i plan revizije Odboru za reviziju u kojima je
sadran detaljan prikaz ri zinih podruja i revizija koje e biti izvrene;
2. podnosi izvjetaj o obavljenim revizijama i preporuke Odboru za reviziju
putem direktora Odjela;
3. obavlja svoje dunosti u potpunom skladu sa MRS (me.rev. standardima)

Odjel ovu dunost ne moe prenositi na drugi organ. Cjelokupno osoblje
Odjela su zaposlenici JP. Direktor Odjela ne moe biti zaposlenik JP, ali e za
usluge koje prua JP biti shodno tome nagraen od tog preduzea.

Nabavka
Odgovarajui postupci nabavke koji se obavljaju u JP bit e
provedeni uz strogo potivanje odredaba Zakona o javnim nabavkama BiH.
Uprava i nadzorni odbor JP duni su provoditi odredbe vaeih propisa o
nabavci.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Nedoputene aktivnosti

JP strogo je zabranjeno obavljanje, izmeu ostalog, i sljedeih
aktivnosti:
davanje kredita ili pozajmica zaposlenim u JP ili treim licima, ili pruanje
garancija ili osiguranja za kredite osim u procesu prestruktuiranja kada JP
moe i zvriti ulaganje ili dati pozajmicu privrednom drutvu iskljui vo na
osnovu odluke skuptine JP;
davanja putem donacija u suprotnosti sa odredbama vaei h zakona o
dodjeli sredstava ili donacijama;
isplata plaa zaposlenim bez uplate dopri nosa i poreza u skladu sa
vaeim zakonskim propisima
vrenje izmjena ili dopuna u bilo kojem ve zakljuenom ugovoru o
nabavci, osim ako nisu i zvrene u skladu sa vaeim zakonima o nabavci;
prihvat plaanja sredstvom koje zamjenjuje novac, plaanja u naturi, ili
gotovi nskom ekvi valentu;
zakljuenje ugovora o raspolaganju sa ukupnom vrijednou veom od
10.000,00 KM, bez potpisa direktora i odgovornog lana uprave;

Zatita imovine javnog preduzea

U ispunjavanju svojih obaveza i odgovornosti nadzorni odbor i uprava
duni su podsticati na odgovorno koritenje i kontrolu imovine i resursa JP.

PRESTANAK DRUTVA

Drutvo prestaje gubitkom svojstva pravnog lica, i to na dan upisa
prestanka u registar drutava. Tek u tom momentu drutvo gubi svojstvo
pravnog lica.
Ukoliko ovim zakonom nije drugaije odreeno, po prestanku drutva
provodi se likvidacija (ne provodi se u sluaju spajanja, pripajanja i podjele).
Drutvo prestaje u slijedeim sluajevima:

1. istekom perioda za koji je osnovano;
2. spajanjem, pripajanjem i podjelom; (ove statusne promjene drutva su
nain prestanka drutva bez unovavanja njegove imovine ne provodi
se likvidacija!!!)
3. okonanjem steajnog postupka ili odbijanjem zahtjeva za otvaranje
steajnog postupka uslijed nedostatka imovine;
4. prestankom na osnovu odluke suda, donesene na osnovu zahtjeva
nadlenih organa ili lica koje dokae pravni interes, u sljedeim
sluajevima:
a. kada se najvii organ utvren osnivakim aktom ili statutom ne
sastaje i ne vri svoja ovlatenja ili nije vren izbor organa iji je
mandat istekao due od 2 godine;
b. kada due od 2 godine drutvo ne ostvaruje prihode;
WWW.BH-PRAVNICI.COM

c. kada je drutvu oduzeto odobrenje za obavljanje djelatnosti; (npr.
krivini zakon kod odgovornosti pravnih osoba kao sankciju
predvia prestanak pravne osobe ili zabranu obavljana djelatnosti)
d. kada vie ne postoje zakonom utvreni uslovi za dalje postojanje
drutva u obliku u kojem je upisano u registar drutava.

Prije donoenja odluke o prestanku drutva, sud moe odrediti rok za
otklanjanje uzroka zbog koji h je donoenje odluke predloeno. Sud takvu
odluku (presudu) dostavlja registru da se pokrene postupak steaja ili
likvidacije. Tek po okonanju postupka moe se donijeti rjeenje o brisanju
tog drutva iz registra.

5. odlukom skuptine drutva.

Osim u sluaju statusnih promjena, navedeni razlozi su osnov da se
nad drutvom pokrene postupak likvidacije, odnosno steaja. Naime,
pretpostavlja se da je u momentu prestanka drutvo imalo imovinu, zbog ega
treba provesti postupak likvidacije ili steaja.
I postupak likvidacije i steaja provodi sud.
Likvidacija i steaj sami po sebi nisu osnov da se drutvo brie u
registru. Naime, kada se okona postupak likvidacije ili steaja onda se to
rjeenje dostavlja sudu registra. Ovo rjeenje je osnov da se donese
rjeenje o brisanju te pravne osobe iz registra i to e objaviti u sl.novinama.

STEAJNI POSTUPAK

Zakon o steajnom postupku je visoko razvijen mehanizam za
ureivanje steajnog postupka i koji je potpuno sposoban za funkcionisanje.
On daje odgovore za sve sluajeve u praksi, jasan je, ima usklaenu
sistematiku.
Njegova osnovna premisa od koje polazi je da je imovina steajnog
dunika imovina njegovih povjerilaca. Sud u tome samo stvara uslove za
izraavanje autonomne volje povjerilaca.
Steajni postupak je posebna vrsta postupka. Spada po svojoj
prirodi u vanparnine postupke.

RAZLOZI ZA POKRETANJE I CILJ STEAJNOG POSTUPKA

Steajni postupak se provodi iz razloga platene nesposobnosti ili
zbog prijetee platene nesposobnosti steajnog dunika i ima za cilj
unovenje njegove imovine radi grupnog namirenja povjerilaca steajnog
dunika.
Platena nesposobnost je opi, osnovni i redovni razlog za otvaranje
steajnog postupka - vai za sve kategorije steajnog dunika.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Steajni dunik je plateno nesposoban ukoliko nije u stanju
izvravati svoje dospjele i potraivane obaveze plaanja neprekidno u
periodu od 30 dana.
Steajni postupak se moe otvoriti i zbog prijetee platene
nesposobnosti (po uzoru na njemako steajno pravo). Prijetea platena
nesposobnost postoji ako steajni dunik, prema predvianjima, u
vremenu dospjelosti nee biti u stanju da ispuni postojee obaveze
plaanja.
Zbog prijetee platene nesposobnosti prijedlog za otvaranje steajnog
postupka moe podnijeti samo steajni dunik.

POKRETANJE STEAJNOG POSTUPKA

Steajni postupak se pokree pismenim prijedlogom. Za
podnoenje prijedloga ovlateni su:
a) steajni dunik i
b) svaki povjerilac koji ima pravni interes za provoenje steajnog
postupka (kada povjerilac pokree steajni postupak duan je u
prijedlogu priloiti odgovarajuu dokumentaciju, ime e uiniti vjerovatnim
svoje potraivanje i platenu nesposobnost steajnog dunika).

Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja
platene nesposobnosti, a sud ga mora razmotriti u roku od 15 dana od
dana njegovog prijema. Neuredan i nepotpun prijedlog, sud e vratiti
predlagau i naloiti mu da prijedlog uredi i nedostatke otkloni u roku od 15 dana.
Ako predlaga vrati sudu prijedlog koji nije ureen po uputstvu suda, sud e
prijedlog rjeenjem odbaciti, a ako ga ne vrati u ostavljenom roku, smatrat e se
da ga je povukao. U ovom sluaju trokove postupka snosi predlaga.
Prijedlog se moe povui do otvaranja steajnog postupka. U tom
sluaju trokove snosi podnosilac prijedloga.
Ukoliko steajni dunik nakon podnoenja prijedloga ispuni potraivanje
podnosioca prijedloga, koje je bilo razlog za podnoenje prij edloga za otvaranje
steajnog postupka, steajni sudija, na prijedlog podnosioca prijedloga ili
steajnog dunika moe obustaviti ste. postupak (trokove snosi steaj. dunik).
Steajni postupak vodi steajni sudija kao pojedinac.
Kako se radi o vanparninom postupku, nema se pravo:
1) na povrat u preanje stanje,
2) na ponavljanje postupka, niti
3) na reviziju.

Steajni postupak provodi privredno odjeljenje opinskog suda u
sjeditu kantona na ijem je podruju sjedite steajnog dunika.
Steajni postupak je hitan. On se provodi nad:
1) imovinom pravnog lica,
2) dunika pojedinca - a to su:
a) komplementari kod K.D. i
WWW.BH-PRAVNICI.COM

b) osnivai d.n.s.o.
Postupak se provodi nad imovinom pravnih lica javnim pozivom, izuzev
nad imovinom FBIH, opina i javnih fondova.
Ako steajni dunik proizvodi predmete naoruanja i vojne opreme, za
otvaranje steajnog postupka nad takvim pravnim licem potrebna je posebna
saglasnost Ministra odbrane.
U steajnom postupku postoje dva stadija:
1) prethodni postupak i
2) glavni steajni postupak.

U prethodnom postupku ureuje se postojanje procesnih i
materijalnih pretpostavki za otvaranje steajnog postupka. U tu svrhu
steajni sudija moe:
a) imenovati privremenog steajnog upravnika,
b) odrediti odgovarajueg vjeataka,
c) rjeenjem odrediti mjere radi obezbjeenja steajne mase, a kasnije ih i
ukinuti.

ORGANI STEAJNOG POSTUPKA:

Organi steajnog postupka su:
1) steajni sudija,
2) steajni upravnik,
3) skuptina povjerilaca i
4) odbor povjerilaca (ima poloaj fakultativnog organa).

1) Steajni sudija

To je jedini sudski organ, jer za razliku od ranijeg zakona, nema
steajnog vijea.
On vodi i upravlja steajnim postupkom, ali samo do donoenja
rjeenja o otvaranju steajnog postupka.
Njegova osnovna fukcija je da imenuje steajnog upravnika i da vri
pravni nadzor nad njegovim radom.

2) Steajni upravnik

On je operativni organ, koji je ovlaten i obavezan:
1. da bez odlaganja ue u posjed imovine steajnog dunika koja spada u
steajnu masu, upravlja njom i unovi je u skladu sa odlukom skuptine
povjerilaca.
2. da izvri detaljan popis steajne mase i popis svih povjerilaca dunika,
za koje je saznao i do kojih je doao iz knjiga i poslovne dokumentacije
steajnog dunika.
3. da vodi poslovne knjige, a naroito da saini poetni bilans,
4. da podnosi potrebne izvjetaje nadlenim organima.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Lica koja mogu biti imenovana za steajnog upravnika

Za steajnog upravnika moe se imenovati samo fiziko lice koje
raspolae potrebnom strunou i poslovnim iskustvom. Steajni upravnik
mora imati zavreno struno obrazovanje i poloen struni ispit. Za
steajnog upravnika mogu biti imenovana samo lica sa liste steajnih
upravnika. Listu steajnih upravnika vodi federalni ministar pravde i ona se
objavljuje u "Slubenim novinama Federacije BiH".

Skuptina povjerilaca

Steajni sudija saziva skuptinu povjerilaca. Sazivanje prve
skuptine povjerilaca vri se u okviru odluke o otvaranju steajnog
postupka. Druge skuptine povjerilaca moraju se sazvati ako to zatrai steajni
upravnik, odbor povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca koji zajedno zastupaju
najmanje 1/5 prijavljenih iznosa potraivanja.
Pravo glasa u skuptini povjerilaca imaju povjeri oci koji su prijavili svoja
potraivanja, a koje nije osporio steajni upravnik ili neko od povjerilaca s pravom
glasa. Skuptinom povjerilaca rukovodi steajni sudija. Odluke se donose
veinom prisutnih povjerilaca.
Na prvoj skuptini povjerilaca koja uslijedi nakon postavljanja
steajnog upravnika, skuptina moe izabrati drugog steajnog upravnika
kome je potrebno postavljenje od steajnog sudije. Izbor drugog steajnog
upravnika moe predloiti najmanje 5 povjerilaca koji zajedno predstavljaju
najmanje 1/5 prijavljenih iznosa potraivanja. Steajni sudija moe odbiti
postavljanje izabranog steajnog upravnika, ako postoje razlozi koji
upuuju da je pristrasan, nepodoban ili ne ispunjava uvjete za imenovanje.
Odbor povjerilaca
To je fakultativni organ. Ima ulogu kontrolnog organa, koji se osniva
radi zatite interesa povjerilaca. On kontrolie i podrava steajnog
upravnika. Odbor povjerilaca, iz kruga povjerilaca, bira skuptina povjerilaca.

STEAJNA MASA I RASPOREIVANJE POVJERILACA

Pojam steajne mase

Steajna masa obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada steajnom
duniku u vrijeme otvaranja steajnog postupka, kao i imovinu koju
steajni dunik stekne za vrijeme steajnog postupka.
Steajna masa slui namirenju trokova steajnog postupka, povjerilaca
koji u vrijeme otvaranja steajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev
prema steajnom duniku (steajni povjerioci), kao i povjerilaca koji u toku
otvorenog steajnog postupka steknu pravo potraivanja prema steajnoj masi
(povjerioci steajne mase).
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Namirenje povjerilaca vri se iz postojeih sredstava slobodne
steajne mase, po slijedeem redosljedu:

1. steajni povjerioci viih isplatnih redova:
a) prije ostalih steajnih povjerilaca namiruju se potraivanja koja
potiu iz perioda privremene uprave i koja nije mogao namiriti
steajni upravnik,
b) potraivanja zaposlenika steajnog dunika iz radnog odnosa za
posljednjih 8 mjeseci do dana otvaranja steajnog postupka, a u
visini najnie plae za svaki mjesec.
2. steajni povjerioci opeg isplatnog reda: to su povjerioci koji u trenutku
otvaranja steajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema
steajnom duniku, ukoliko ne spadaju u vie ili nie isplatne redove.
3. steajni povjerioci niih isplatnih redova: to su povjerioci ija se
potraivanja namiruju iza ostalih steajnih povjerilaca ovim redoslijedom:
a) kamate koje teku od otvaranja steajnog postupka na potraivanja
steajnih povjerilaca,
b) trokovi koji su pojedinim steajnim povjeriocima nastali njihovim
ueem u postupku,
c) novane kazne i prekrajne novane kazne, kao i imovinsko-pravna
teta nastala kao posljedica izvrenog krivinog djela ili prekraja,
d) potraivanja koja se odnose na neku besplatnu uslugu steajnog
dunika,
e) potraivanja koja se odnose na povrat zajma koji nadomjeta
kapital nekog osnivaa ili potraivanja koja su s tim izjednaena.

Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koja ne pripada steajnom
duniku nije steajni povjerilac (izluno pravo). Njegovo pravo na izlui vanje
regulie se posebnim propisom.
Razluni povjerioci imaju pravo na odvojeno i prioritetno namirenje
svih potraivanja iz odreenih dijelova steajne mase. Razluni povjerioci
su oni koji su zakonom odreeni kao takvi (npr. hipotekarni povjerioci,
povjerioci zemljinog duga).

PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEAJNOG POSTUPKA

One nastaju ex lege.
Isticanje rjeenja o otvaranju steajnog postupka na oglasnu plou
suda predstavlja konstitutivan karakter, jer bez ovoga ne bi mogle nastupiti
pravne posljedice.
Neke od njih su uvjetne, a neke bezuvjetne, neke su trajne, a neke
privremene.
Povodom pravnih posljedica, zakon odreuje tri grupe pitanja:
1. ope dejstvo otvaranja steajnog postupka,
2. ispunjenje pravnih poslova i
3. prebijanje i pobijanje
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Danom otvaranja steajnog postupka, prestaju radni odnosi radnika.
Radnici koji su ostali na radu dok traje steajni postupak, primaju platu i
ostala primanja u visini koju odredi steajni upravnik.
Danom otvaranja steajnog postupka obrazuje se steajna masa, koju ini
cjelokupna imovina dunika u vrijeme otvaranja steaja.
Po otvaranju steajnog postupka uvodi se steajni upravnik u
dunost, gase se rauni steajnog dunika i otvara se novi raun, prestaju
prava osoba koje su bile ovlaene da raspolau imovinom dunika, a uz
firmu steajnog dunika, dodaje se oznaka u steaju.
Protiv steajnog dunika ne mogu se dopustiti mjere osiguranja, niti
prinudnog izvrenja radi namirenja potraivanja u pogledu kojih postoji izvrna
isprava.
Novana potraivanja povjerioca prema duniku koji nisu dospjela
smatraju se dospjelim.
Novana i nenovana potrai vanja koja imaju prednost povremenih
davanja pretvaraju se u jednokratna novana potrai vanja.
Prestaju tei kamate na potraivanja koja se izmiruju iz steajne
mase.
Prijavljivanje potraivanja u steajnu masu prekida zastaru.
Kad steajni upravnik okona sve poslove i z steajnog postupka on
podnosi izvjetaj steajnom vijeu za zakljuivanje postupka. Odluku o tome
donosi Steajno Vijee i ona se objavljuje u Slubenim novi nama Federacije BiH.
Danom upisa u sudski registar Rjeenja o zakljuenju steajnog
postupka dunik prestaje postojati.

UPRAVLJANJE I UNOVAVANJE STEAJNE MASE

Steajni upravnik je duan da sastavi popis predmeta steajne
mase. Povjerioci u tom sluaju, nakon obavjetavanja o otvaranju steajnog
postupka, prijavljuju svoja potraivanja steajnom sudu.
Steajni upravnik nakon upoznavanja sa potraivanjima povjerilaca
mora da se izjasni koja potraivanja priznaje ili osporava u cjelosti ili
djelimino.
Ako se potraivanje nekog povjerioca ospori, onda se takav
povjerilac upuuje na parnicu da se utvrdi osnovanost njegovog
potraivanja. Rok za pokretanje parnice je 30 dana od dana roita na kome se
vri ispitivanja potraivanja. Taj rok je prekluzivan.

REORGANIZACIJA

To je posebni pravni institut kojim se duniku ne samo omoguava
da preivi nego i da ozdravi, kako bi mogao nastaviti poslovati.
Po novom zakonu nema mogunosti prodaje dunika kao pravne osobe, a
nema ni brisanja prisilne nagodbe.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Reorganizacija poiva na naelu privatne autonomije. Pokreu je
steajni dunik i steajni upravnik, a o njoj odluuju povjerioci. Uloga suda
je potvrujua i nadzorna.
Reorganizacija se provodi na osnovu steajnog plana koji
predstavlja izraz volje uesnika u postupku, a koji potvruje steajni sudija.
Steajni plan se sastoji od pripremne osnove i osnove za
provoenje.
Steajni dunik moe podnijeti steajni plan zajedno sa prijedlogom za
otvaranje steajnog postupka.
Nakon otvaranja steajnog postupka, steajni plan ima pravo podnijeti
steajni upravnik, ali i steajni dunik.
Na skuptini povjerilaca steajnom upravniku moe biti naloena izrada
steajnog plana u roku od 30 dana od dana odravanja skupti ne.
Kada se donese steajni plan, steajni sudija ga potvruje ili
odbacuje.
Ako steajni sudija utvrdi da je steajni plan podoban, on ne donosi
nikakvo rjeenje o tome i postupak po steajnom planu se nastavlja
konkludentno.
Meutim, steajni sudija moe i da odbaci steajni plan:
1. ako steajni plan ne potuje propise o postupku podnoenja ili propise o
sadraju plana,
2. ako nema izgleda da ga povjerioci prihvate i
3. ako je oigledno da se ne mogu ostvariti prava iz steajnog plana.

U sluaju odbacivanja steajnog plana, steajni sudija je duan donijeti
rjeenje o njegovom odbacivanju, protiv kojeg je dozvoljena alba u roku od 8
dana.

LIKVIDACIJA

Donoenjem Zakona o likvidacionom postupku propisano je da se
ovaj postupak vodi u sudu. Ranije je moglo i u samom drutvu.
Za provoenje likvidacionog postupka, nadlean je isti sud kao i za
steajni postupak, a to je opinski sud u sjeditu kantona tj. njegovo
privredno odjeljenje.
Likvidacija se provodi nad imovinom pravnog lica sa ciljem
namirenja svih povjerilaca unovavanjem imovine pravnog lica.
Likvidacioni postupak provodi se u sljedeim sluajevima:
1. kada je pravnom licu rjeenjem nadlenog dravnog organa izreena
mjera trajne zabrane daljnjeg obavljanja djelatnosti pravnog lica;
2. kada je pravosnanim rjeenjem suda utvrena nitavost upisa u sudski
registar ili nitavost osnivanja pravnog lica;
3. u sluajevima u kojima se, prema ZPD, mora provesti likvidacioni
postupak. U ovom sluaju, zastupnik drutva je obavezan podnijeti
prijedlog za pokretanje likvidacionog postupka.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Pokretanje postupka likvidacije upisuje se u registar drutava.
Danom upisa pokretanja postupka likvidacije u registar, prestaje
mandat uprave i drugih organa, a njihova ovlatenja se prenose na
likvidatora, ije se ime, prezime i adresa prebivalita upisuje u registar.
Vri se popis imovine i povjerilaca, a na kraju slijedi unovavanje
imovine (nekada djelimino, a nekada u cjelini).
Ako se prije unovavanja ustanovi da imovina nije dovoljna da se
pokriju povjerioci pokrenue se steajni postupak!
Redoslijed namirenja povjerilaca je slijedei:
1) trokovi postupka i sudske takse, izdaci likvidatora i nuni trokovi
uprave,
2) povjerioci,
3) preostali dio srazmjerno se dijeli lanovima drutva.

Rjeenje o zakljuivanju postupka likvidacije se objavljuje u
Slubenim novinama FBiH, a po njegovoj pravosnanosti, dostavlja se
registracijskom sudu, koji onda donosi rjeenje o brisanju. Ovo rjeenje e,
takoer, biti objavljeno u slubenim novinama.
Organi likvidacije su: 1. likvidacioni sudija i 2. likvidator.
Likvidatora imenuje organ drutva koji je donio odluku o prestanku
drutva, a kada drutvo prestaje na osnovu sudske odluke, istom odlukom
sud e imenovati likvidatora.
Likvidator moe biti samo fiziko lice.
Likvidator je ovlaten u ime drutva preduzimati i zakljuivati samo
radnje i poslove koji se odnose na likvidaciju.
U vrenju svojih ovlatenja, likvidator obavlja slijedee:
a) zastupa drutvo,
b) izmiruje obaveze i naplauje potraivanja drutva,
c) zakljuuje sporazume o poravnanju i
d) zakljuuje sporazume o promjeni i prestanku prava i obaveza drutva.

Nove ugovore moe zakljuivati samo ako se odnose na raskidanje
nezavrenih poslova.
Likvidator je duan:
1. obavijestiti sve poznate povjerioce da je drutvo u likvidaciji ,
2. objaviti javni poziv za prijavu potraivanja u roku koji ne moe biti krai od
3 mjeseca od dana objavljivanja poziva,
3. podnijeti na odobrenje dioniarima ili lanovima drutva finansijski izvjetaj
sa konanim izvjetajem o toku likvidacije i prijedlogom za raspodjelu
preostale dostupne imovine dioniarima ili lanovima drutva,
4. u registar drutava podnijeti prijavu za upis prestanka drutva, u roku od
30 dana od dana odobrenja navedenog finansijskog izvjetaja.

Ako likvidator utvrdi da drutvo u likvidaciji nije sposobno izmiriti
obaveze, duan je bez odlaganja podnijeti pismeni prijedlog, tj. zahtjev za
otvaranje steajnog postupka.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

UGOVORI U PRIVREDI

OSNOVNA OBILJEJA UGOVORA U PRIVREDI

Ugovori u privredi po pravnoj prirodi su posebna vrsta ugovora.
Odredbe ZOO koje se odnose na ugovore primjenjuju se i na ove
ugovore, osim ako za ugovore u privredi nije izriito drukije odreeno.
Ugovori u privredi su ugovori koje preduzea i druga pravna lica koja
obavljaju privrednu djelatnost, kao i imaoci radnji i drugi pojednici koji u
vidu registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost,
zakljuuju meu sobom u obavljanju djelatnosti koje sainjavaju predmete
njihovog poslovanja ili su u vezi sa tim djelatnostima. (lan 25. stav 2 ZOO)
Strane koje uestvuju u ugovoru su najee pravna lica sa obje strane,
ali izuzetno mogue je da jedna od tih strana bude fiziko lice.
Zakon razlikuje:

1. osnovne ugovore u privredi - oni proizilaze iz redovne registrovane
djelatnosti;
2. sporedne (akcesorne) ugovore - oni proizilaze iz djelatnosti koje
potpomau da se registrovana djelatnost u potpunosti ostvari. To su
ugovori gdje obje ugovorne strane nisu pravna lica (npr. ugovor o
prevozu, izdavaki ugovor i sl.);

Predmet tih ugovora su robe ili vrenje raznih usluga u vezi sa
prometom robe (npr. otpremanje, prevoz, uskladitenje itd). Oni su u pravnom i
drutvenom i votu vrlo esti, a naroito ugovor o prodaji.
Ovi ugovori nisu formalni i po pravilu zakljuuju se usmeno, a
smatraju se zakljuenim kada se na bilo koji nain podudare ili izraze
ponuda i prihvat ponude. Bitno je da se ugovorne strane sporazumiju o
osnovnim elementima ugovora.
Meutim u ovakvim odnosima zakon nekada propisuje formu
ugovora, (npr. ZOO kod ugovora o graenju, licenci, bankarskim kreditima,
alotmanu i dr.) a nekada i same ugovorne strane odrede formu ugovora.
Treba razlikovati pravne posljedice kada zakon odreuje formu ugovora
od pravnih posljedica kada su ugovorne strane odredile formu ugovora.
U privredno pravnim odnosima pootrena je odgovornost ugovornih
strana u odnosu na graansko pravne odnose.
U graanskom pravu predviena je panja dobrog domaina, a u
privrednom pravu dobrog privrednika, odnosno u izvravanju obaveza iz
profesionalne djelatnosti panja dobrog strunjaka, a to znai da ugovarai
snose i odreeni profesionalni rizik.
Dakle, odgovornost u graanskom i pri vrednom pravu nije ista.
U graanskom pravu, odgovornost je postavljena u dva stepena:
onaj ko povrijedi ugovor, dakle zakasni sa ispunjenjem ili uope ne i spuni
obavezu, odgovara ako je do tih okolnosti dolo: 1. umiljajem (dolusom) ili 2. iz
razloga krajnje nepanje.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

U privrednom pravu ta odgovornost se odnosi i na to da onaj koji je
povrijedio ugovor odgovara i za obinu nepanju, dakle ne odgovara samo
za culpa latu nego i za culpa brevis (odgovora kao dobar privrednik, a ne
dobar domain). Iz ovoga proi zilazi da je u privrednom pravu odgovornost ira.
Karakteristika privredno pravnih odnosa postoji i kod djeljivih obaveza.
Kad postoji vie dunika, i pored toga to je obaveza djeljiva, dunici
odgovaraju solidarno, a to znai da odgovaraju bez prava na prigovor
redoslijeda.
Sutina solidarne odgovornosti jeste da jedan odgovara za sve, a svi
za jednog. Solidarnu odgovornost ugovorne strane mogu da iskljue.
U sluaju neispunjenja obaveza, ugovorne strane u meusobnim
odnosima samo postavljaju pitanje naknade stvarne tete, a ne i izgubljene
dobiti, a samo u izuzetnim sluajevima i naknadu konkretne tete. Odredbe
o prekomjernom oteenju ne odnose se na ugovore u privredi, a osnov tome je
profesionalnost ugovornih strana.
Shodno tome, kod ugovora u privredi, kada su u pitanju neki rokovi (npr.
rokovi zastarjelosti), oni su krai, jer trite ne trpi da nei zvjesnost due traje.
Kada se radi o prijemu robe, prenosu vlasnitva na robi, u
privrednom pravu taj prenos se vri na simbolian nain, (npr. kod
distancione prodaje, kupac najee ne vidi robu, ali je dobio papire za nju).
Predaja stvari kod prenosa prava koritenja na robi esto se vri
simbolinom predajom papira (npr. skladinice, konosmana), a ponekad
indosamentom tih papira (mjenice, skladinice - ako glase po naredbi).
Za rjeavanje sporova iz ugovora u privredi vai poseban postupak
Zakona o parninom postupku (ugovora u privredi).
Privredni sporovi se, u naelu, razlikuju od graanskih.
ZAKLJUIVANJE UGOVORA U PRIVREDI

NAELO AUTONOMIJE

Kao i u graanskom pravu, i u privrednom pravu vrlo je vano naelo
autonomije volje i slobodnog ureivanja obligacionih odnosa.
Ugovorne strane same, slobodnom voljom:
1) biraju poslovnog partnera,
2) odluuju o vrsti ugovora koji e zakljuiti,
3) odreuju sadraj ugovora,
4) odreuju arbitrau, izabrani sud (ali ne i redovni sud).

PREGOVORI ZA ZAKLJUIVANJE UGOVORA

Pregovori za zakljuivanje ugovora prethode zakljuivanju ugovora.
Oni mogu, ali i ne moraju dovesti do zakljuivanja ugovora. Uesnici
pregovora razgovaraju o nizu pitanja znaajnih za zakljuenje ugovora, dakle o
svim bitnim elementima i iz toga se zaista moe oekivati da doe do zakljuenja
ugovora, da se pregovori transformiu u ugovor putem ponude i prihvata ponude.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Pregovori se mogu voditi sa jednim ili sa vie lica. Slino je i sa
ponudom, jer ponuda je jednostrana izjava volje upuena jednom licu, ali
mogua je i ponuda upuena veem broju i neodreenom broju lica.
Poziv na pregovore treba razlikovati od ponude za zakljuenje
ugovora. Poziv na pregovore ne sadri sve bitne elemente (sastojke)
ugovora i njihov je cilj da dovedu do ponude, a ponuda mora imati sve
bitne elemente ugovora. Osim toga, pregovori ne obavezuju, dok ponuda
obavezuje, bar za odreeno vrijeme. Poslije obavljenih pregovora, bilo koji od
uesnika moe staviti ponudu.
S druge strane, pregovori esto imaju karakteristike ponude. Naime,
pregovarai su pregovore duni voditi ozbiljno, sa namjerom da se zakljui
ugovor, te u skladu sa naelima savjesnosti i potenja. Lice koje nema
namjeru da zakljui ugovor, ne smije pregovaraima stvarati privid da takav
ugovor eli zakljuiti, jer ukoliko tako postupi odgovarae za tetu
prouzrokovanu pregovorima. Dakle, i za pregovore se odgovara, ali u smislu
ako neko u nji h ulazi da bi drugom ui nio tetu.
U ovakvim sluajevima odgovara se samo za stvarnu tetu, tj. onu
koja je stvarno nastala, a ne onu koja e nastati. Znai, za razliku od
ugovornih odnosa u graanskom pravu, gdje se izmakla korist uvijek
nadoknauje, u ugovorima u privredi to nije sluaj , jer se odgovara samo za
stvarnu tetu, ali ne i i zmaklu dobit.
ta je osnov odgovornosti kod pregovora?
Po svojoj pravnoj prirodi, ova odgovornost kod pregovora spada u
kategoriju deliktne, a ne ugovorne odgovornosti. Kada je u pitanju krivica,
ona se zasniva na krivici tetnika. Oteeni nije duan da dokazuje krivicu,
on je duan da dokae da mu je teta nastala, a drugi (tetnik) dokazuje da
nije kriv.

PONUDA ZA ZAKLJUIVANJE UGOVORA

Ponuda je jednostrana izjava volje koja je kao prijedlog za
zakljuivanje ugovora upuena odreenom licu u cilju zakljuivanja
ugovora i mora da sadri sve bitne elemente ugovora, tako da bi se njenim
prihvatanjem mogao zakljuiti ugovor.
Ponuda se moe izraziti ne samo izriitom voljom nego i svim
nainima kojima se volja uopte moe izraziti.
Kod jednostrane izjave, onaj koji je dao tu izjavu, odgovara za svoju
obavezu, a kod dvostrane moe i za tuu obavezu (npr. jamac odgovara za
dunika).
Ponudilac je slobodan u izboru lica kojima e uputiti ponudu.
Meutim, jedan vid ogranienja ove slobode izbora predstavlja pravo pree
kupovine. Osim ugovorom, za odreena lica pravo pree kupovine moe bi ti
ustanovljeno zakonom. Lica koja po samom zakonu imaju pravo pree kupovine
moraju biti pismeno obavijetena o namjeravanoj prodaji i o njenim uslovima,
inae imaju pravo zahtijevati ponitenje prodaje.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Pored posebne ponude (upuene jednoj odreenoj osobi), postoji i
opta ponuda, koja se upuuje neodreenom broju lica, a sadri sve bitne
elemente (sastojke) ugovora. Tu ponudu karakterie stalnost, jer se ona ne
gasi time to je jedno lice prihvatilo ponudu.
Izlaganje robe bez oznake cijene ne znai da je uinjena ponuda.
Slanje kataloga, cjenovnika, tarifa, raznih obavjetenja, oglasa putem
tampe, radija, TV i sl., ne smatra se ponudom, ve samo pozivom da se
uini ponuda pod objavljenim uslovima, a to iz razloga to nije odreena
koliina koja je bitan elemenat ugovora.
Ponuda obavezuje od momenta od kojeg je ponudilac ne moe
opozvati, a to znai od prispijea ponude ponuenom. Poslije toga ponuda
postaje neopoziva! U ponudi se moe odrediti rok trajanja ponude (npr. stavi se
opcija 15 dana) i u tom sluaju, ponuda obavezuje ponudioca do isteka tog roka.
Prihvatanje ponude koje je stiglo ponudiocu sa zakanjenjem, po
pravilu, ne dovodi do zakljuivanja ugovora. Prihvatanje ponude i zvreno sa
zakanjenjem smatra se kao nova ponuda, sada od strane ponuenog.
Ponuda ugovora za ije zakljuenje zakon zahtijeva posebnu formu
obavezuje ponudioca samo ako je uinjena u toj formi.

PRIHVATANJ E PONUDE

Prihvat ponude je jednostrana izjava volje kojom ponuena strana
daje saglasnost na ponudu koju je primila. Time se smatra da je ugovor
zakljuen.
Prihvat ponude po sadrini treba da odgovara ponudi, a to znai da
su se ugovorne strane saglasile o bitnim elementima ugovora. Ponuda
esto ima i elemenata koji nisu bitni, nego sporedni. Prihvat ponude se ne odnosi
na ove sporedne elemente i oni se mogu odreivati i nakon prihvata ponude.
Prihvat ponude mora biti bezuslovan! Ako je ponuda prihvaena pod
nekim uslovom, onda se takav prihvat ponude smatra novom ponudom.
Volja za zakljuenje ugovora, tj. prihvat ponude, moe se izraziti:
1. izriito pismeno, usmeno,
2. preutno konkludentnim radnjama- samo neformalni ugovori (npr.
kod drabe podizanjem ruke).

U privrednom pravu ne vai naelo da utnja ponuenog znai
prihvat ponude. Meutim, od ovog pravila postoje i izuzeci, kada se utnja
ponuenog smatra prihvatom ponude, i to u dva sluaja:
1) ako se radi o viegodinjoj poslovnoj vezi ugovornih strana u
pogledu odreene robe tada se smatra da je ponueni prihvatio
ponudu koja se odnosi na takvu robu, osim ako je ponudu odmah ili u
ostavljenom roku odbio.
2) kod ugovora o osiguranju, kada osiguranik obavijesti osiguravajue
drutvo da eli da zakljui ugovor, a ono u roku od 30 dana ne odbije
ponudu - tada se smatra da je ugovor zakljuen i za slijedei rizini period
pod istim uslovima kao u rizinom periodu koji je istekao.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

ZAKLJUENJE UGOVORA

Ugovor u privrednom pravu smatra se zakljuenim kada postoji
saglasnost ugovornih strana o bitnim elementima ugovora.
Izjava o zakljuenju ugovora moe se dati rijeima, uobiajenim
znacima ili drugim ponaanjem.
Ono to je bitno je da ta izjava volje mora biti data slobodno i ozbiljno.
Vrijeme zakljuenja ugovora - Ugovor je zakljuen onog asa kad
ponudilac primi izjavu ponuenog da prihvata ponudu, ali ugovorne strane mogu
predvidjeti drugo vrijeme zakljuenja ugovora.
U nekim sluajevima za zakljuenje ugovora potrebna je i saglasnost
treih lica, pa se postavlja pitanje - kada je ugovor zakljuen u tom sluaju? U
ovom sluaju, ugovor je takoer zakljuen onog asa kad ponudilac primi
izjavu ponuenog da prihvata ponudu, a trei saglasnost moe dati prije
zakljuenja ugovora (dozvola), ili nakon zakljuenja ugovora (saglasnost).
Mjesto zakljuenja ugovora - Smatra se da je ugovor zakljuen u mjestu
u kome je ponudilac imao svoje sjedite, odnosno prebivalite, u trenutku kad je
uinio ponudu (opte naelo), ali ugovorne strane mogu ugovorom odrediti drugo
mjesto zakljuenja.
Da bi ugovor nastao kao valjan pravni posao, predmet obaveze iz tog
ugovora mora biti mogu, doputen i odreen ili odrediv. U suprotnom,
ugovor je nitav!

NITAVOST UGOVORA U PRIVREDI

Nitavost ugovora postoji u sljedeim sluajevima:
1. ako je ugovor protivan naelima drutvenog ureenja (ustavu), prinudnim
propisima i moralu drutva;
2. ako je predmet obaveze ugovora nemogu (npr. prodaja vijenice),
nedoputen (javno dobro), ili neodreen, odn. neodrediv;
3. ako osnov ugovora ne postoji ili ako postoji ali je nedopustiv;
4. zbog mane volje ako je ugovor zakljuila potpuno poslovno nesposobna
osoba (djeca do 14 godina starosti);
5. ako se ugovor odnosi na pravnog subjekta koji ne postoji ;
6. ako ugovor nije zakljuen u zakonom predvienoj formi.

Nitav ugovor ne konvalidira ni u sluaju naknadnog prestanka
prvobitnog nedostataka. Ako je nedostatak minoran, a ugovor ispunjen, ugovor
egzistira i ne moe se traiti da se nitavost utvrdi.
Na nitavost se pazi po slubenoj dunosti. Prigovor nitavosti moe
istai svako zainteresirano lice, kao i lice koje nema pravni interes.
Od nitavosti treba razlikovati ruljivost (pobojnost).
Ruljiv (pobojan) ugovor je nastao, ali ima nedostataka zbog kojih se
moe pobijati. Nitav ugovor nikada ni je ni nastao, pa sud presudom samo
utvruje nitavost.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

FORMA UGOVORA U PRIVREDI

Ugovori u privredi su u naelu neformalni. Oni su konsenzualni -
bitna je saglasnost njihovih volja. Meutim, u praksi, oni se ipak najee
zakljuuju u pismenoj formi (npr. narudbenica za robu, otpremnica uz robu).
Meutim, za pojedine ugovore trai se forma, najee pismena.
Ovdje treba razlikovati sluajeve kada zakon trai formu (najee pismenu
formu) od sluajeva kada ugovorne strane u ugovoru predvide formu zakljuenja
ugovora.
Pismena forma ugovora je zakonom odreena za slijedee ugovore:
1. o graenju, 2. o licenci, 3. o trgovinskom zastupanju, 4. o alotmanu, 5. o
osiguranju, 6. o jamstvu, 7. o kreditu, 8. o prodaji sa obronim otplatama.
Pravne posljedice nisu iste u sljuajevima kada je posebna forma
predviena zakonom, odnosno ugovorom.
Ako ugovor nije zakljuen u zakonom propisanoj formi ili u
ugovorenoj formi onda takav ugovor ne proizvodi pravno dejstvo. Dakle,
kada zakon trai pismenu formu, onda je ona uslov punovanosti ugovora. Tako
je postavljeno i kada ugovorne strane ugovore pismenu formu ugovora. U
emu je razlika? Kod zakonske forme, svaka izmjena i dopuna ugovora mora biti
pismena, a kada su stranke odredile formu, izmjene ne moraju biti formalne
(pismene).
Takoer, kada zakon trai formu, tada se takav ugovor ne moe
raskinuti neformalnim sporazumom, a u sluaju ugovorene forme moe.
Kod sporazumnog raskida ugovora, bez obzira da li formu predvia zakon
ili je forma ugovorena, ugovor se moe raskinuti neformalno.
Kad zakon trai formu, a ugovor nije zakljuen u toj formi, onda je on
suprotan prinudnom propisu i nitav je. Ako su ugovorne strane dogovorile
formu, a forma nije ispunjena, onda ugovor nije ni zakljuen jer nedostaje
bitan elemenat. Dakle, kad zakon trai formu, a ugovor nije u toj formi, takav
ugovor je nitav. Kad su se ugovorne strane dogovorile formu, a nije forma
ispotovana ugovor je nepostojei. Meutim, ako su ugovorne strane ispunile
takav ugovor (za kojeg je forma ugovorena) ili u pretenom dijelu izvrile
svoje obaveze, onda se on smatra valjanim i proizvodie pravno dejstvo,
osim ako su strane izriito uslovile punovanost ugovora odgovarajuom
formom.
Izuzetno moe biti predviena i realna forma predaja stvari. Ovo je
predvieno jedino kod Ugovora o prevozu eljeznicom (nema ga u ZOO) i za
njegovo zakljuenje se zahtjeva predaja i prijem stvari sa tovarnim listom.
Postoje i posebni sluajevi (naini) zakljuenja ugovora:

1. javnom prodajom (nadmetanjem) - licitacija ili aukcija
Licitacija ili aukcija moi e se sprovesti pismeno ili usmeno, zavisno toga
kako je ponuda uinjena. Sudska praksa je da ako u oglasu o javnom
nadmetanju izriito nije navedeno - onaj ko je dao oglas nije duan da
zakljui ugovor ak ni sa najpovoljnijim ponuaem.
2. pristupanjem adheziom ugovora
WWW.BH-PRAVNICI.COM

To su tzv. formulirani ugovori (ugovori monika), gdje ponudilac unaprijed
odreuje uslove ugovora za neodreen broj sluajeva. U ovim
sluajevima, s obzirom na veliki broj ugovornih strana, ne zakljuuje se
ugovor nego se odrede opta pravila odnosno uslovi, a druga strana
(korisnik) pristupa istim (npr. isporuka elektrine ili toplotne energije po
optim uslovima poslovanja, ili kablovska TV). Opti uslovi moraju da
budu poznati drugoj ugovornoj strani, te ne smiju biti suprotni cilju
zakljuenja ugovora i dobrim poslovnim obiajima. (npr. naplaivanje
grijanja na neizgraenom spratu zgrade)

PRAVNA PRIRODA UGOVORA U PRIVREDI

Svi ugovori u privredi imaju obligaciono-pravno dejstvo, a ne
stvarno-pravno dejstvo. To znai da zakljueni ugovori predstavljaju samo
pravni osnov za sticanje (iustus titulus), a tek predaja stvari predstavlja nain
sticanja. Dakle, zakljuenjem ugovora u privredi nastaje obligaciono-pravni
odnos. Npr. zakljuenjem ugovora o prodaji, ne prenosi se vlasnitvo nad robom.
Zakljuenje ugovora predstavlja samo pravni osnov sticanja prava vlasnitva
(iustus titulus), dok je za prenos vlasnitva potrebna predaja stvari, a kada su u
pitanju nekretnine i upis u zemljine knjige.
Svi ugovori u privredi, ili veina njih, su dvostrano obavezni i
pretpostavljaju uzajamno ispunjavanje obaveza.

PROMJ ENE KOD UGOVORA U PRIVREDI

Ako ugovor nije odmah izvren on moe od zakljuenja pa do ispunjenja
pretrpjeti razne promjene.
Mogue su slIjedee promjene ugovora:

1. promjene na strani subjekata tj. promjene ugovornih strana
Promjene mogu biti bilo na strani povjerioca ili na strani dunika. (kad npr.
jedna ugovorna strane umre). Promjena povjerioca vri se ustupanjem
potraivanja cesijom, a promjena dunika vri se preuzimanjem duga.
2. promjena sadrine ugovora noviranjem
Ugovorne strane mogu novirati ugovor sporazumom, promjenom predmeta ili
cijene ugovora. U sluaju promjene naina isporuke, promjene rokova ili
promjene naina plaanja, nee se raditi o noviranju ugovora (aneks
ugovora).
3. promjena sadrine ugovora zbog promjenjenih okolnosti
Prilikom zakljuenja ugovora ugovorne strane imaju u vidu ne samo one
okolnosti koje postoje u vrijeme zakljuenja ugovora nego i one koje
eventualno mogu nastupiti u budunosti.
Ugovorne strane su dune ispuniti ugovor, samo ako se okolnosti koje
su postojale u vrijeme zakljuenja ugovora, nisu izmijenile, odnosno
ako su stvari ostale onakve kakve jesu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Meutim, moe se desiti da nastupe okolnosti koje onemoguavaju
ispunjenje ugovora ili jednoj strani oteavaju, a drugoj olakavaju
ispunjenje ugovora, i to u skladu sa zakonom:
1) Ako poslije zakljuenja ugovora nastupe okolnosti koje oteavaju
ispunjenje obaveze jedne strane, ili ako se zbog njih ne moe ostvariti
svrha ugovora u toj mjeri da je oigledno da ugovor vie ne odgovara
oekivanjima ugovornih strana i da bi, po optem miljenju, bilo
nepravino drati ga na snazi takvog kakav je, strana kojoj je oteano
ispunjenje obaveze, odnosno strana koja zbog promijenjenih okolnosti ne
moe ostvariti svrhu ugovora moe zahtijevati da se ugovor raskine.
2) Raskid ugovora ne moe se zahtijevati, ako je strana koja se poziva na
promijenjene okolnosti bila duna da u vrijeme zakljuenja ugovora uzme
u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjei ili savladati.

Pretpostavke za raskidanje ugovora zbog promjenjenih okolnosti

Dakle, da bi jedna ugovorna strana, zbog promjenjenih okolnosti,
mogla da zahtijeva raskid ili izmjenu ugovora, treba da su kumulativno
ispunjeni sljedei uslovi:
1. da poslije zakljuenja ugovora nastupe okolnosti koje oteavaju ispunjenje
obaveze,
2. da ugovorna strana koja se poziva na izmjene okolnosti tu okolnost nije
bila duna, niti je mogla da predvidi u vrijeme zakljuenja ugovora,
3. da je usljed te promijenjene okolnosti postalo oteano ispunjenje obaveza,
4. da je promijenjena okolnost takva da je ugovorna strana koja se poziva na
nju nije mogla izbjei ili savladati.

Ako je promjenjena okolnost nastala nakon isteka roka za ispunjenje
obaveze, onda se ugovorna strana ne moe pozivati na nju i u tom sluaju nema
pravo zahtijevati raskid ugovora.
Ovdje spadaju okolnosti kao to su:
1) prirodni dogaaj (katastrofe),
2) upravne mjere,
3) ekonomske pojave (npr. nagli skok/pad cijena pojedi nih proizvoda).

BITNI SASTOJ CI UGOVORA U PRIVREDI

Bitni elementi ugovora su:
1. predmet ugovora i
2. cijena, koja moe biti odreena ili odrediva.

Predmet ugovora je roba, dakle, tjelesna pokretna stvar, koja:
1. zadovoljava ljudsku potrebu i
2. koja je namijenjena i podobna za trite.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Stvar, odnosno roba, koja je predmet ugovora u privredi, mora da
bude u prometu. Mogue je da predmet ugovora bude i roba iji je promet
ogranien (lijekovi, oruje sl.). Ta roba, stvar, moe da bude i budua, dakle, ne
mora da postoji u vrijeme zakljuenja ugovora.
U praksi se deava da se proda tua stvar, pa i tada ugovor vrijedi. U
ovom sluaju treba praviti razliku da li je roba predata ili nije predata kupcu. Ako
stvar nije predata kupcu, ugovor se automatski raskida, a ako je roba predata,
mogue su razliite situacije od sluaja do sluaja.
Stvari, koje su predmet ugovora u privredi, treba da su individualno
odreene ili odreene po rodu (generike stvari).
Ugovorom se mora odrediti vrsta, koliina i kvalitet robe (stvari) koja
je predmet ugovora. Jedan od ovih elemenata moe da nedostaje (kvalitet).
Cijena je novana naknada za robu.
to se tie cijene kao bitnog elementa, ona ne mora biti odreena, pa
ak ni odrediva, a kod nekih ugovora, ne mora se ni navesti u ugovoru. U
tom sluaju cijenu odreuje sud. Ugovor se smatra zakljuenim i kada cijena
nije odreena ili odrediva, ali to ne znai da cijena nije bitan element, jer bez
cijene nema ugovora. Ako cijena nije odreena primjenjuje se cijena koja je bila
vaea za tu vrstu robe u vrijeme zakljuenja ugovora, a ako se tako ne moe
odrediti onda je to razumna cijena.
Cijena se moe odrediti fiksno,a moe biti i promjenjiva.
Cijenu mogu odrediti:
a) ugovorne strane,
b) trea lica,
c) moe biti odreena i od strane nadlenog organa (dirigovane cijene),
d) moe biti odreena zavisno od kvaliteta,
e) po ranije zakljuenom ugovoru,
f) fabrika cijena itd.

Cijenu u pravilu odreuju ugovorne strane.
U praksi se moe desiti da se ugovorne strane dogovore da jedna
ugovorna strana cijenu odredi naknadno. U ovom sluaju, ugovor nee
postojati, bez obzira na injenicu to se se strane saglasile.
Cijena moe biti plaena u gotovi ni, virmanskim prenoenjem, hartijama
od vrijednosti.

SREDSTVA OBEZBJEENJA UGOVORA U PRIVREDI

Sredstva obezbjeenja ugovora dijele se na:
1) sredstva radi zakljuenja ugovora i
2) sredstva radi ispunjenja ugovora gdje spadaju:
1. ugovorna kazna,
2. jamstvo,
3. bankarska garancija,
4. dokumentarni akreditiv,
5. zalog.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Regulisane su ZOO, Zakonom o vlasniko-pravnim odnosima i Zakonom
o zalogu na pokretnim stvarima.

1. UGOVORNA KAZNA

Ugovorna kazna je sredstvo obezbjeenja za ispunjenje ugovora u
robnom prometu. Ona spada u grupu najeih i najvanijih sredstava
obezbjeenja, a u praksi najiru primjenu ima u ugovorima o prodaji i
graenju.
Ugovornom kaznom se obezbjeuje ispunjenje nenovanih obaveza.
Novane obaveze se ne mogu obezbjeivati ugovornom kaznom, jer se one
obezbjeuju zakonskim kamatama.
Ugovorna kazna je odreena suma novca ili neka druga imovinska
korist koju je jedna strana duna da isplati drugoj, ako svoju obavezu ne
ispuni ili je ispuni sa zakanjenjem.
Njena pravna priroda je akcesorna. Dakle, odredba o ugovorenoj kazni
predstavlja sporednu obavezu u ugovoru i dijeli sudbinu glavne obaveze.
Moe da bude izraena u novcu ili u predmetima.
Osnovni uslov za plaanje ugovorne kazne je da se povreda obaveze
moe pripisati u dunikovu krivicu. Dunikova krivica se ne utvruje, ona se
pretpostavlja i povjerilac je ne mora dokazivati, a dunik moe dokazati da nije
kriv.
Pravno dejstvo sporazuma o ugovornoj kazni je slijedee:
za sluaj neispunjenja obaveze povjerilac ima pravo izbora da trai
isplatu ugovorne kazne ili ispunjenje obaveze
za sluaj zakanjenja ispunjenja obaveze povjerilac moe
zahtjevati ispunjenje glavne obaveze i plaanje ugovorne kazne
(kumulativno).

Ako je zbog neispunjenja ili zakanjenja pretrpio tetu, a ugovorena
kazna je manja od naknade tete, povjerilac moe traiti i ugovorenu kaznu
i razliku do visine tete. Ako nema tete ima pravo na ugovorenu kaznu.

2. J AMSTVO

Jamstvo je regulisano Zakonom o obligacionim odnosima (ZOO), odredbe
zakona su dispozitivne prirode u pogledu jamstva. Jamstvo, sem ugovorom,
nastaje i zakonom.
U pravilu, do jamstva se dolazi na osnovu posebnog ugovora izmeu
povjerioca i jamca, a u nekim sluajevima jamstvo moe biti predvieno
zakonom.
Ugovor o jamstvu mora biti zakljuen u pismenoj formi.
Jamstvo se daje za svaku pravovaljanu obavezu, bez obzira na njen
sadraj, dakle daje se i za uslovnu obavezu, a daje se i za buduu odreenu
obavezu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Kod zakljuenja ugovora o jamstvu ne mora se traiti saglasnost
dunika. Taj ugovor se zakljuuje izmeu jamca i povjerioca neovisno, pa
ak i protivno volji dunika.
Obaveza jamca je akcesorne prirode i ona zavisi od obaveze glavnog
dunika. Bitno je samo da je obaveza za koju se jami pravovaljana.
Odgovornost jamca u privrednom pravu je pootrena. Za razliku od
graanskog prava, gdje jamac supsidijarno odgovara, u privrednom pravu
jamac odgovara kao platac. To znai da postoji solidarna odgovornost
glavnog dunika sa jamcem, tj. da jamac nema pravo na prigovor
redosljeda. Vjerovnik moe utuiti jamca, a da istovremeno ne utui
glavnog dunika. Ako su utueni i glavni dunik i jamac, odgovaraju solidarno.
U sluaju da jamac izvri obavezu, ima pravo regresa prema glavnom duniku.
Kako jamstvo djeluje u steajnom postupku? Ako je glavni dunik
postao steajni dunik, smanjenje obaveze steajnog dunika u steaju ne
dovodi do smanjenja obaveze jamca, te jamac odgovara povjeriocu za cio
iznos svoje obaveze. U sluaju steaja glavnog dunika, povjerilac je duan
prijaviti svoje potraivanje u steaj i o tome obavijestiti jamca, inae
odgovara jamcu za tetu koju bi ovaj imao zbog toga.

3. BANKARSKA GARANCIJ A

Bankarska garancija je sredstvo obezbjeenja ispunjenja ugovora.
Bankarska garancija je izjava banke, kao davaoca garancije, kojom
se ona obavezuje korisniku garancije da e ona umjesto svog komitenta
ispuniti obavezu ukoliko budu ispunjeni uslovi iz same garancije.
Da bi se mogla realizirati, korisnik garancije mora dokazati banci da
je on ispunio svoju obavezu prema drugoj strani (duniku, komitentu
banke), a da dunik nije, te da je ovaj (dunik, komitent) u docnji!
Bankarska garancija je akcesorne prirode, njena valjanost zavisna je od
glavne obaveze radi koje je data.
Bankarska garancija je jednostrana izjava volje i kao takva ima za
posljedice samostalne i nezavisne obaveze. Uvijek se izraava u novcu.
Forma bankarske garancije je pismena.
Kada postojeu bankarsku garanciju potvrdi druga banka onda je u pitanju
super - garancija i korisnik moe traiti ispunjenje od bilo koje od ovih banaka.
Postoje razne vrste garancija i ZOO tretitra neke od vrsta ti h garancija.
Karakteristina je bankarska garancija na prvi poziv bez prigovora.

4. DOKUMENTARNI AKREDITIV

Prihvaanjem zahtjeva nalogodavca za otvaranje akreditiva,
akreditivna banka se obavezuje da e korisniku akreditiva isplatiti
odreenu novanu sumu, ako do odreenog roka bude udovoljeno
uslovima koji su navedeni u nalogu za otvaranje akreditiva.
Akreditiv mora biti sastavljen u pismenoj formi.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Banka je obavezna prema korisniku od dana kada mu je otvaranje
akreditiva saopeno. Suprotno, nalogodavac je vezan izdanim nalogom od
dana kada je nalog prispio banci. I akreditiv je nezavistan od osnovnog ugovora.
Dokumentarni akreditiv sam po sebi znai da uz njegovo ispunjenje mora
biti dostavljena dokumentacija koja je navedena u nalogu i samom akreditivu.
Akreditiv moe biti opoziv ili neopoziv. Ako nije nita ugovoreno,
smatra se da je opoziv, pa i onda kada je otvoren na odreeno vrijeme.

5. ZALOG U PRIVREDNOM PRAVU

Zalono pravo na pokretnim stvarima je jedan od najznaajnijh oblika
realnog obezbjeenja urednog ispunjavanja obaveza iz ugovora u privredi.
Ovo vai samo u sluaju zaloga na pokretnim stvarima, a to nije sluaj i
kada je u pitanju zalog na nekretninama - hipoteka.
Ugovorom o zalogu obavezuje se dunik ili neko trei (zalogodavac)
prema povjeriocu (zalogoprimcu) da mu preda neku pokretnu stvar na kojoj
postoji neije pravo svojine, da bi se zalogoprimac, ako mu potraivanje ne
bude isplaeno po dospjelosti, prije ostalih povjerilaca mogao naplatiti iz
njene vrijednosti, a povjerilac se obavezuje da primljenu stvar uva i po
prestanku svog potraivanja vrati neoteenu zalogodavcu.
Predmeti zalonog prava mogu biti individualno odreene i nepotrone
pokretne stvari, koje se nalaze u prometu, gdje spadaju: pokretne stvari, novac,
potraivanja i sl.
Pravilo o subjektima zaloga je:
1) da to mogu biti fizika i pravna lica, domaa i strana lica,
2) zalogodavac moe da bude lice koje nije nosilac prava raspolaganja ili
vlasnik zaloene stvari (dunik zaloi tuu stvar ili skladitar ima pravo na
zaloenoj stvari bez obzira na pravni poloaj ostavodavca u pogledu same
robe).
Na jednoj stvari se moe zasnovati vie zalonih prava po razliitim
pravnim osnovima.
Vjerovnik zalonog prava, da bi implementirao zalono pravo na
stvari koja je zaloena, ne mora traiti putem suda implementaciju tog
prava. Nije mu potreban izvrni naslov-sudska presuda, da bi prodao stvar.
Ponekad se odstupa od naela - prvi u vremenu jai u pravu
priore tempore potior iure (npr. kod ugovora u prevozu robe. Roba koje je
predmet prevoza je ujedno zaloena jer prevozioci imaju pravo zaloga na toj robi.
Ovo naelo se primjenjuje radi lakeg ureenja stvari. Oni koji su ve prevezli
robu imaju manje prava i prvi se namiruje onaj kod koga se roba jo nalazi ili
kod koga je zadnjeg bila u priteanju).

6. HIPOTEKA

Hipoteka je zalono pravo na nekretninama. To je najsavrenije
sredstvo stvarnopravnog obezbjeenja novanih potraivanja.
Osim hipoteke na nekretninama, postoji i hipoteka na pravu graenja.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Hipoteka nastaje na osnovu: 1. pravnog posla, 2. sudske odluke, a u
nekim sluajevima i 3. na osnovu zakona.
Ugovor o hipoteci je samo osnov za hipoteku (iustus titulus), i samim
zakljuenjem ugovora o hipoteci ona nije i nastala. Hipoteka nastaje tek
upisom u zemljinje kjnige. Kada hipoteka nastaje na osnovu zakona, u tom
sluaju, ne mora da bude upisana u zemljine knjige.
U hipotekarnom odnosu, hipotekarni dunik se ne liava zaloene
nepokretnosti, on je u posjedu te nekretnine.
Hipotekarni dunik je svakodobni vlasnik zaloene stvari. To znai da
se stvar pod hipotekom moe i otuiti, pa se postavlja pitanje - ko je tada
dunik? U tom sluaju, zaloni dunik koji je svoju stvar dao pod hipoteku
postaje osobni dunik, a novi vlasnik nekretnine postaje hipotekarni
dunik.
Hipoteka prestaje brisanjem iz zemljine knjige.
Realizacija hipotekarnog prava se vri putem suda. Nije bitno koliki dio
duga je isplaen i kolika je vrijednost nekretnine, uvijek se vri prodaja
nekretnine radi naplate potraivanja.
Hipoteka je vezana za nekretninu i ne moe se odvojiti od nje.
Hipoteka se moe otuiti, naslijediti ili opteretiti , ali samo zajedno sa
nekretninom koja se njome osigurava. Nadhipoteka je hipoteka na
hipoteku. Nadhipoteka u korist treeg lica osniva se bez pristanka hipotekarnog
dunika.
Podhipoteka je mogunost postojanja vie hipoteka na istoj
nekretnini koje imaju svaka svoj rang. Dakle, na jednoj nekretnini moe
postojati vie hipoteka, a u sluaju namirenja potraivanja primjenjuje se pravilo
prvi u vremenu jai u pravu.
Zajednika hipoteka je hipoteka na vie nekretnina za jedno
potraivanje. Dakle, za obezbjeenje jednog potrai vanja moe se osnovati
hipoteka na vie nekretnina.
Nitave su odredbe ugovora o hipoteci ako hipotekarni vjerovnik
ugovora:
a) ubiranje plodova koje nekretnina pod hipotekom daje ili iskoritavanje
nekretnine ne bilo koji nain,
b) da u sluaju neisplate duga vjerovnik moe namiriti svoje potraivanje
sticanjem prava vlasnitva.

Forma ugovora o hipoteci nije odreena zakonom, ali se analogijom
primjenjuje pravilo pismene forme (kao kod prometa nekretni na).
Hipoteku treba razlikovati od tabularne izjave.
Odreenost osiguranog potraivanja odnosi se na glavnicu, a to
znai da mora biti poznata osnova i visina novanog potraivanja koja se
upisuje u zemljine knjijge.
Odreenost objekta hipoteke nekretnine moraju biti odreene
prostorno kao katastarska ili graevinska estica.
Nedjeljivost - hipoteka postoji u cjelini,bez obzira koliko se smanjilo
osigurano potraivanje sve dok ona postoji ne brie se iz zemljine knjige.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Neodvojivost - hipoteka se ne moe odvojiti od svog objekta i prenosi se
zajedno s njim kao to se i objekti prenose zajedno sa hipotekom.

7. ZATEZNA KAMATA

Zatezna kamata je osnovno pravo povjerioca u sluaju kada je
dunik zakasnio sa ispunjenjem novane obaveze.
Zatezna kamata se ne ugovora i za njenu isplatu nije uslov da je
vjerovniku nastala teta. Meutim, kada je rije o kamatama, one se mogu i
ugovoriti i takve kamate zovemo ugovorne kamate ili konvencionalne kamate.
Za plaanje, odnosno realizaciju zateznih kamata, osim to nije nuno da
je povjerilac pretrpio tetu zbog povrede ugovora, takoer nije znaajno ni da
postoji odgovornost dunika.
Zatezna kamata je minimum naknade tete u sluaju povrede
ugovora kada je u pitanju novana obaveza.
Rok za ispunjenje obaveze moe biti odreen ugovorom, propisom ili
obiajem. Plaanje kupovne cijene vri se u asu kada se vri predaja robe,
odnosno, 8 dana od dana prijema fakture ili 8 dana po prijemu robe. Ako rok
nije odreen, dunik dolazi u docnju kada ga povjerilac pozove da ispuni svoju
obavezu.

UGOVORNO REGULISANJE ODGOVORNOSTI DUNIKA

Ugovorne strane mogu ugovorom proiriti, ograniiti ili iskljuiti
odgovornost pod odreenim uslovima. Dakle, ugovorom je dozvoljeno
iskljuiti ili ograniiti odgovornost kada je zbog obine nepanje dolo do
neispunjenja obaveza (egzoneracije).
Dunik se oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da nije mogao
da ispuni svoju obavezu, odnosno da je zakasnio sa ispunjenjem obaveze zbog
okolnosti nastalih poslije zakljuenja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili
izbjei.
Ugovorom se moe proiriti odgovornost dunika i na sluaj za koji on
inae ne odgovara. Meutim, ispunjenje ovakve ugovorne odredbe se ne moe
zahtijevati, ako bi to bilo u suporotnosti sa naelom savjesnosti i potenja.

PRESTANAK UGOVORA U PRIVREDI

Ugovor prestaje:
1. ispunjenjem ugovori najee prestaju ispunjenjem.
2. nemogunou ispunjenja zbog okolnosti koja je nastupila naknadno,
a do koje je dolo:
a) iz uzroka, odnosno zbog dogaaja za koje nije odgovorna ni
jedna ni druga strane (via sila). U tom sluaju, gasi se i obaveza
druge strane. U ovom sluaju ugovor ne prestaje ipso iure ve je
potrebno da druga strana trai raskid ugovora. Ako su predmet
obaveze stvari po rodu, obaveza ne prestaje ni kad sve to dunik
ima od tih stvari propadne usljed okolnosti za koje on ne odgovara.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

b) usljed krivice ugovornih strana ili krivice treih lica
(dunik se oslobaa obaveze, ali je duan ustupiti povjeriocu pravo
koje bi imao prema treem licu zbog nastale nemogunosti).
3. prestanak ugovora sporazumom ugovornih strana ugovorne strane
mogu saglasnou svojih volja raskinuti ugovor koji su zakljuile. U tom
sluaju moraju se dogovoriti da li raskidaju ugovor za ubudue ili se raskid
odnosi i na prolost. U ovom drugom sluaju svaka ugovorna strana u tom
sluaju vraa ono to je primila.
4. jednostrani odustanak od ugovora Jednostranim odustankom ugovor
prestaje kada to proistie iz ovlatenja ugovornih strana odreenih u
zakonu. (npr. Prodavac ne isporui kupcu kupljenu robu ni u razmjerno
primjerenom roku u ovom sluaju kupac moe raskinuti ugovor, ali samo
ako je prethodno ostavio prodavcu naknadni primjereni rok za ispunjenje
ugovora) Ugovorne strane mogu same dogovoriti da jedna ili obje
odustanu od ugovora. Otkaz ugovora se moe dati u svako doba, osim u
nevrijeme. U sluaju otkaza ugovora, ugovor prestaje kad istekne otkazni
rok. Dejstva otkaza ugovora prostiru se samo na budunost (ex nunc).
5. prestanak ugovora kompenzacijom Kad dunik postane povjerilac
svoga povjerioca i kada na taj nain izmeu njih postoje istovremeno
uzajamna potraivanja, ona se mogu ugasiti tako to e se kompenzirati
(prebiti), odn. obraunati jedno za drugo. Za nastanak kompenzacije na
osnovu zakona, potrebno je ispunjenje propisanih uslova, a to su:
1) da su potraivanja uzajamna i jednorodna (npr. ako su novana
sredstva, da su iste valute)
2) da su potraivanja dospjela.
Ugovorna kompenzacija nastupa kada su se dva lica sporazumjela da
njihova uzajamna potraivanja prestanu bez ispunjenja potraivanja.
Sudska kompenzacija nastaje kada tueni u parnici, priznajui postojanje
potraivanja suprotne strane, istakne prigovor kompenzacije, tj. ako i
dunik ima potraivanje prema povjeriocu i trai od suda da se prebiju ta
uzajamna potraivanja.
Kompenzacijom prestaju uzajamna potraivanja ukoliko su jednaka, a ako
nisu jednaka, govori se o manjem potraivanju, a vee potraivanje se
smanjuje za iznos manjeg.
6. prestanak ugovora usljed zastarjelosti potraivanja Do prestanka
ugovora moe doi kada je potraivanje povjerioca zastarjelo. Opti rok
zastare je 5 god., za neka potraivanja rok je 3 god. (kod prometa roba i
usluga izmeu pravnih lica), a za potraivanja za grijanje, komunalne
usluge i sl. rok je 1 god.

UGOVOR O PRODAJI U PRIVREDI

POJ AM UGOVORA O PRODAJ I
Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka kojim se prodavac
obavezuje da odreenu stvar povodom koje posao nastaje preda, isporui
kupcu, a kupac se obavezuje da prodavcu preda odreenu sumu novca.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Kod prodaje u privrednom pravu - prodaja poslovnog prava:
Subjekti su subjekti poslovnog prava.
Da bi prodaja bila posao domaeg poslovnog prava, ugovor mora biti
zakljuen u okviru registrovane djelatnosti bar jednog subjekta i mora biti
sklopljen na podruju BiH.
Poslovnopravna prodaja se zakljuuje masovno, trajno i profesionalno, a
njen osnovni cilj jeste sticanje dobiti putem preprodaje (prometnih
vrijednosti stvari i dobiti). Predmet prodaje poslovnog prava moe biti
samo pokretna stvar.

OSOBINE UGOVORA O PRODAJ I

1. Teretan postoji teret i na jednoj i na drugoj strani. Teretnost se kod
privredne prodaje pretpostavlja, ugovor postoji i kada cijena nije odreena.
2. Dvostrano obavezan obje strane imaju obavezu.
3. Komutativan postoji direktna korelacija izmeu prava i obaveza (ono
to je obaveza jedne strane pravo je druge).
4. Neformalan moe se zakljuiti na bilo koji nain (pismeno, usmeno,
odreenim radnjama, realnim injenicama-pokretima). Za nastanak
ugovora o prodaji nije potrebna predaja stvari - prodaja nije realan ugovor.
5. Konsenzualan smatra se zakljuenim u momentu kada ugovorne
strane postignu saglasnost o bitnim elementima ugovora (predmetu i
cijeni).

DEJ STVA UGOVORA O PRODAJ I

Dejstvom ugovora nazivamo pravne posljedice koje on proizvodi.
Zakljuivanjem ugovora, prvo nastaje obligacioni odnos (nastanak
obaveze za isporuku stvari), a potom dolazi do predaje stvari (prelazak svojine
sa prodavca na kupca sticanje vlasnitva)

BITNI ELEMENTI UGOVORA O PRODAJ I
Kod prodaje poslovnog prava bitni elementi su uvijek predmet (stvar), a
pod odreenim uslovima i cijena i koliina.

1. Predmet ugovora o prodaji

Karakteristian predmet poslovne prodaje su pokretne stvari, a to
moe biti roba, energija i now-how.
Da bi stvar bila predmet prodaje mora se nalaziti u pravnom prometu.
Stvar moe biti odreena po rodu (generike stvari) ili po svojim
sopstvenim jedinstvenim osobinama (individualizirane stvari).

2. Cijena kod ugovora o prodaji
Cijena je novana naknada koju kupac plaa prodavcu za isporuenu
robu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ugovor se smatra zakljuenim i kada cijena nije odreena, niti
odrediva (kad u ugovor nije unesena). To meutim ne znai da cijena nije
bitan element ugovora, jer bez cijene nema ni ugovora. Ako cijena nije
odrediva, odreuje se na jedan od zakonom predvienih naina.
Kad ugovorom o prodaji u privredi cijena nije odreena, niti u njemu
ima dovoljno podataka pomou kojim bi se ona mogla odrediti, kupac je
duan platiti cijenu koju je prodavac redovno naplaivao u vrijeme
zakljuenja ugovora, a u nedostatku ove, razumnu cijenu. Pod razumnom
cijenom smatra se tekua cijena u vrijeme zakljuenja ugovora, a ako se ona ne
moe utvrditi, onda cijena koju utvruje sud prema okolnostima sluaja.
Cijena se plaa u gotovom, virmanskim prenoenjem, hartijama od
vrijednosti. Moe biti fiksna i promjenljiva.
Odreuje se za jedinicu po koliini ili za ukupnu koliinu.
Posebno odreena cijena je tekua cijena, a to je cijena utvrena
slubenom evidencijom (npr. komore ili neke trine institucije), a ako ne
postoji takva institucija, onda prema obiajima trita, u vrijeme kada je
trebalo da uslijedi isporuka.
Cijena moe biti odreena upotrebom trgovakih termina: 1. cijena
konkurencije (cijena po kojoj istu robu prodaje lojalni konkurent), 2. fabrika
cijena (cijena po kojoj fabrika prodaje robu u prodaji na veliko), 3. cijena
kotanja (obuhvata ukupne trokove prodajnog mjesta za pripremanje robe, bez
uraunavanja dobiti).
Promjena (korekcija) cijene je njeno naknadno, razliito odreivanje
u odnosu na cijenu iz ugovora.
Stranke mogu i ugovorom predvidjeti promjenu cijene na dva naina:
1. ugovaranje klizne skale: ona je u vidu matematike formule gdje se
promjenom cijene poluproizvoda mijenja ukupna cijena. (npr. u vojnoj
industriji, kod isporuke uglja itd.)
2. pomou indeksne klauzule: cijena se vee za neki zvanian index -
trokovi ivota, radne snage I sl.. Taj i ndex mora biti ekonomski povezan
sa predmetom ugovora.

3. Koliina kod ugovora o prodaji

Da bi ugovor uopte postojao koliina mora biti odreena ili barem
odrediva.
Koliina je uvijek sastavni dio predmeta prodaje.
Koliina je bitan elemenat ugovora:
a) ako je tako izriito ugovoreno,
b) ako na to upuuje priroda stvari i
c) ako to zahtijevaju specifine okolnosti konkretnog posla.

Koliina se uvijek utvruje ugovorom, a odreuje se:

1. numerikim preciziranjem - prema broju komada, i dr. mjernim
jedinicama (vagon=10.000 kg bruto, cisterna=10.000 kg neto)
WWW.BH-PRAVNICI.COM

2. priblinim odreivanjem koliine - gdje je uz naznaku koliine naveden
izraz cirka (cca) i sl. Tolerancija u koliini i znosi 5 %.
3. uture, vieno-odobreno - kod ovih izraza koliina robe koja treba da se
dobije odnosno isporui je ona koja je viena na lokalitetu prodaje.

PRELAZAK RIZIKA ZA ROBE SA PRODAVCA NA KUPCA

Od momenta zakljuenja ugovora pa do njegovog potpunog ispunjenja,
prodata roba moe sluajno propasti ili biti oteena. U takvim okolnostima
postavlja se pitanje rizika.
Rizik znai da ugovorna strana koja ga snosi mora da snosi i
gubitak za takvo stanje robe i ne moe drugu stranu initi odgovornom.
Oteenje ili propast stvari obuhvata fiziku propast ili oteenje
koje je nastalo sluajno, nezavisno od aktivnosti ugovornih strana.
Nestanak, kraa ili zagubljenje stvari moe se izjednaiti sa sluajnom propasti ili
oteenjem.
Osnovno je pravilo da do predaje kupcu rizik sluajne propasti ili
oteenja snosi prodavac, a sa predajom stvari rizik prelazi na kupca.
Od ovog pravila ima i izuzetaka:

1) kada kupac u ugovoreno vrijeme nije preuzeo robu, u takvom
sluaju rizik prelazi na njega, istekom tog roka, kao da je robu
preuzeo kada je trebao, a nije je preuzeo.
2) ako je kupac preuzeo robu, a zatim raskinuo ugovor ili traio
zamjenu robe, iako se roba nalazila u posjedu kupca rizik nije
preao na njega. Ovo je postavljeno kao dispozitivna norma, tako
da stranke mogu ugovorom da rijee drugi nain prelaska rizika i to
se najee rjeava klauzulama (npr. franco).

Kod odgovornosti za prelazak rizika vano je napomenuti da ona
postoji i kada dunik nije kriv:

a) Ovo se deava u odreenim sluajevima, ako se sluajno oteti ili nestane
stvar nakon isteka roka, jer se titi savjesna strana.
b) To je sluaj i kod novanih obaveza, kada se plaaju zatezne kamate, bez
obzira je li dunik kriv za docnju i da li je povjeriocu nastala teta.

U ovakvim sluajevima naknauje se ne samo stvarna teta, nego i
izmakla korist.
U praksi su mogui sluajevi da jedna strana nije iskljuivo kriva,
nego da dio krivice snosi i druga strana. U takvim sluajevima, zavisno od
doprinosa jedne i druge strane vri se naknada tete.
Poto su ove odredbe dispozitivne prirode, o pitanju odgovornosti za tetu
i visinu tete, ugovorne strane mogu ugovorom odgovornost proiriti, ograniiti i
iskljuiti, ali samo u sluaju kada je do tete dolo obinom nepanjom.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

GARANCIJ A ZA MATERIJ ALNE NEDOSTATKE

Materijalni nedostatak postoji u 4 sluaja:
1) ako stvar nema potrebna svojstva za njenu redovnu upotrebu
ili promet; (redovna upotreba za sirovine i materijal, redovan
promet roba za dalju prodaju). Doi e u primjenu kada kvalitet
nije preciziran.
2) ako stvar nema potrebna svojstva za naroitu upotrebu za koju
je kupac nabavlja, a koja je bila ili je morala biti poznata
prodavcu; (ako mu je kupac saoptio ili ugovorio, ili mu je moglo
biti poznato).
3) ako stvar nema svojstva i odlike koje su izriito predviena
ugovorom, odn. propisane; (izriite osobine se mogu cijeniti
prema dokumentaciji koja je sastavni dio ugovora npr. tehnika
dokumentacija za tehniku robu).
4) ako stvar nije jednaka uzorku ili modelu (ovdje treba razluiti ta
je obavjetavajui uzorak ili model, a ta je uzorak ili model u
pravnom smislu).

Vrste materijalnih nedostataka

Prema mjerilu vidljivosti nedostaci mogu biti:
1. vidljivi - oni koji se mogu primjetiti ve pri uobiajenom spoljnom pregledu
stvari,
2. skriveni - za ije otkrivanje je potreban poseban postupak provjere
osobina stvari ili njihove upotrebe.

Prema tome da li se mogu otkloniti ili ne nedostaci mogu biti:
1. otklonjivi - oni ije je popravljanje mogue bez bitnog umanjenja
upotrebne ili prometne vrijednosti stvari.
2. neotklonjivi oni iji popravak ili nije mogu ili nema ekonomskog smisla.

Garancija za materijalne nedostatke

Garancija za materijalne nedostatke je jamenje prodavca da e
isporuena roba biti saobrazna onome to je predvieno ugovorom.
Ona je sastavni dio ugovora po prirodi posla, ali ugovorom moe biti
izriito iskljuena ili ograniena.
Zakonom su predvieni izuzeci, odnosno 4 razloga kada zakon
iskljuuje odgovornost prodavca za materijalne nedotatke, i to:
1. neznatan materijalni nedostatak ne uzima se u obzir (da li je
nedostatak neznatan ili ne, zakon ne preputa strankama da odreuju,
ve tu okolnost odreuje sud prema okolnostima sluaja i obiajima),
2. prodavac ne odgovara za one materijalne nedostatke robe koji su u
asu zakljuenja ugovora kupcu bili poznati ili mu nisu mogli ostati
nepoznati,
WWW.BH-PRAVNICI.COM

3. imalac ija je stvar prodata na prinudnoj javnoj prodaji ne odgovara
za nedostatke (u ovom sluaju, odgovornost prodavca je iskljuena jer on
u sluaju prinudne prodaje ne moe garantovati za nedostatke),
4. prolazna mana koja nije od znaaja za mogunost upotrebe stvari.

U praksi se deava da se isporui sasvim druga od ugovorene stvari.
U takvom sluaju ne radi se o materijalnim nedostacima (to je aliud) i tada nema
ugovora. U ovom sluaju, kupac moe staviti prodavcu robu na raspolaganje jer
ugovor nije ispunjen.
Da bi prodavac odgovarao za materijalne nedostatke potrebno je da
su ispunjeni ovi uslovi:
1. da je materijalni nedostatak postojao u asu prelaska rizika za robu
na kupca - bez obzira da li je to bilo poznato prodavcu.
2. da je uloena uredna (blagovremena) reklamacija na materijalne
nedostatke, tj. da je svoja prava prema prodavcu kupac ostvario u
odreenom roku. Kada se pregled robe vri u prisustvu obje strane rok
za prigovor je odmah. Ako prodavac nije prisutan pregledu, rok je bez
odlaganja, a najkasnije u roku od 1 god. od dana odailjanja robe. Taj rok
je prekluzivan rok (usljed proputanja roka, kupac gubi svoja subjektivna
prava da ostvari svoja prava).

Sve ove norme nisu prisilne naravi. U praksi, stranke ih najee
prilagoavaju svojim potrebama ili ih iskljuuju.
Kada kupac pregledom robe utvrdi da ona ima materijalne
nedostatke ili da ne odgovara ugovorenoj robi, duan je da podnese
prigovor prodavcu. Kada je pregledom robe uoena neka vidljiva mana, kupac
je o takvoj mani duan obavijestiti prodavca bez odlaganja. Kada su pregledu
robe prisustvovale obje strane, i kupac i prodavac, kupac je duan svoje
primjedbe zbog vidljivih nedostataka saoptiti prodavcu odmah. Kada su u
pitanju skrivene mane, prigovor se podnosi bez odlaganja im je mana otkrivena
ili se za nju saznalo, ali najdalje u roku od 6 mjeseci od dana predaje, osim ako
je ugovoren dui rok. Ovaj rok je prekluzivne prirode. Proputanjem roka gube se
sva prava koja se imaju prema prodavcu zbog nedostataka na robi.

Prava kupca i materijalni nedostaci

Kupac koji je blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o
nedostacima moe:
1. zahtijevati od prodavca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar
bez nedostatka; ili
2. zahtijevati snienje cijene; ili
(u oba sluaja radi se u ispunjenju ugovora)
3. moe izjaviti da raskida ugovor;

U svakom od ova 3 sluaja moe traiti i naknadu tete. Ova prava su
predviena alternativno. Kupac bira koje mu odgovara.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Kupac moe raskinuti ugovor samo ako je prethodno ostavio
prodavcu naknadni primjereni rok za ispunjenje ugovora. Kupac moe
raskinuti ugovor i bez ostavljanja naknadnog roka:
1. ako mu je prodavac poslije obavjetenja o nedostacima saoptio da nee
ispuniti ugovor ili
2. ako iz okolnosti konkretnog sluaja oigledno proizilazi da prodavac nee
moi ispuniti ugovor ni u naknadnom roku.

GARANCIJ A PRODAVCA ZA ISPRAVNO FUNKCIONISANJ E PRODATE
STVARI

Paralelno sa odgovornou za materijalne nedostatke postoji i
odgovornost za ispravno funkcionisanje prodate stvari.
Ovdje se radi o odgovornosti za ispravno funkcionisanje robe, a ne
za neki njen materijalni nedostatak. Ova vrsta odgovornosti, dakle, nema veze
sa materijalnim nedostacima.
Odgovornost postoji ako prodavac uz robu (obino se radi o
tehnikoj robi) preda kupcu i garantni list za isporuenu robu.
Kupac moe traiti od proizvoaa i prodavca:
a) da stvar opravi u razumnom roku ili
b) ako to ne uini da umjesto te stvari preda drugu stvar koja funkcionie
ispravno.

Ovdje garancija obuhvata ispravno funkcionisanje stvari pri njenoj
redovnoj upotrebi.
Ovim pravilima ne dira se u pravila o odgovornosti prodavca za
nedostatke stvari.

GARANCIJA ZA PRAVNE NEDOSTATKE ZATITA OD EVIKCIJE

Odgovornost za pravne nedostatke postoji ako na prodatoj stvari
postoji neko pravo treeg lica koje iskljuuje, umanjuje ili ograniava
kupevo pravo, a o ijem postojanju kupac nije bio obavijeten, niti je, a
niti bi pristao da pod tim optereenjem, da mu je bilo poznato, uzme stvar.
Za postojanje pravnog nedostatka, bitno je da je uznemiravanje pravno:
1.putem tube, 2. prigovora ili 3. isticanjem prava treeg lica neposredno.
Garancija za pravne nedostatke je prirodan sastojak ugovora, to
znai da ona postoji, osim ako nije izriito ili preutno iskljuena. Znai
zatita od evikcije ima ugovorni osnov.
Zakonski uslovi postojanja ove garancije za pravne nedostatke su:
1. Nedostatak je morao postojati u asu prelaska svojine sa prodavca na
kupca, tj. stvarno pravo treeg je nastalo i dok je stvar bila u dravini
prenosioca.
2. Da postoji savjesnost kupca, a ona postoji:
a) ako kupac u asu sklapanja ugovora nije znao za mogunost da mu
pravo moe biti oduzeto, umanjeno ili ogranieno, ili
WWW.BH-PRAVNICI.COM

b) ako je znao za nedostatak, ali nije pristao da uzme optereenu stvar
(sluaj obmane kupca).
3. Da garancija za evikciju nije ugovorom iskljuena ili ograniena. U sluaju
nesavjesnosti prodavca ovakva klauzula je nitavna.
4. Da se prodavca obavjesti o nedostatku (reklamacija). Kupac je duan
obavijestiti prodavca o nedostatku uvijek i blagovremeno, osim u sluaju
ako je to prodavcu bilo poznato.

Kupac u razumnom roku poziva prodavca:
a) da oslobodi prodatu stvar od prava ili pretenzija treeg lica ili
b) da mu isporui drugu stvar, ako se radi o stvarima odreenim po rodu.

Kada prodavac ne postupi po zahtjevu kupca, tada nastaju slijedee
sankcije:
1. u sluaju oduzimanja stvari od kupca, ugovor se raskida po samom
zakonu i
2. kada je u pitanju umanjenje ili ogranienje kupevog prava, kupac moe
po svom izboru raskinuti ugovor ili traiti srazmjerno snienje cijene.

Odredbe odgovornosti za pravne nedostatke dispozitivne su prirode
i mogu se ograniiti ili sasvim iskljuiti. Iskljuenje odgovornosti nije mogue
ako je u vrijeme zakljuenja ugovora prodavcu bio poznat ili nije mogao ostati
nepoznat pravni nedostatak.
Istekom 1 god. od dana saznanja za postojanje prava treeg, gasi se
pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka.

DOCNJA PRODAVCA I KUPCA

Svaka ugovorna strana kod ugovora u privredi, pa i drugih ugovora,
moe pasti u docnju.
Docnja moe biti:
1. dunika docnja i
2. povjerilaka docnja.

1. Docnja prodavca

Dunika docnja prodavca

Kod ugovora u prodaji prodavac zapada u duniku docnju ako na
vrijeme nije isporuio kupcu ugovorenu robu, odnosno ako robu nije
isporuio u roku koji je ugovoren, a ako rok nije ugovoren onda u roku od 8
dana od zakljuenja ugovora.
Kada prodavac zapadne u duniku docnju, kupcu pripadaju
alternativno dva prava:
a) da trai ispunjenje ugovora i naknadu tete zbog zakanjenja, ili
b) da trai raskid ugovora i naknadu tete zbog neispunjena.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Uglavnom kupac ostavlja primjeren rok za ispunjenje ugovora.
Kupac nije duan da ostavi primjeren rok za ispunjenje ugovora:
a. ako iz samog dranja prodavca proizilazi da on svoju obavezu nee izvriti
ni u naknadnom roku, te
b. kada su u pitanju fiksni ugovori. To su poslovi kod kod kojih je izvrenje
obaveze iz ugovora u tano odreenom roku, bitan element ugovora.
Kada kod ovih poslova doe do docnje, automatski (po samon zakonu)
nastaje raskid ugovora, i nije potrebno davanje naknadnog roka za
ispunjenje, ali povjerilac moe traiti ispunjenje bez odlaganja.

Kupac koji je raskinuo ugovor ima pravo na naknadu tete zbog
neispunjenja ugovora ukoliko je prodavac dogovoran za docnju.
U sluaju raskida ugovora, naknada tete moe biti:
1. naknada apstraktne tete - apstraktna teta sastoji se u razlici
ugovorene cijene i tekue cijene za ugovorenu robu.
2. naknada konkretne tete - konkretna teta obuhvata obinu tetu i
izmaklu korist. Konkretna teta se utvruje prema okolnostima svakog
konkretnog sluaja.

Povjerilaka docnja prodavca

Prodavac zapada u povjerilaka docnju kada, bez opravdanog
razloga, odbije da primi cijenu.
U tom sluaju kupac ima dva prava:
1) da deponuje iznos kupovne cijene kod nadlenog suda i time izbjegne
plaanje kamata, i
2) da trai naknadu pretrpljene tete.

2. Docnja kupca

Dunika docnja kupca

Kupac pada u duniku docnju ako u roku ne plati cijenu. U tom
sluaju nastaju prava za prodavca, koji ima pravo da trai:
a. ispunjenje ugovora i naknadu tete (zbog kanjenja u ispunjenju ugovora).
b. raskid ugovora i naknadu tete (zbog neispunj enja ugovora), ali mora
prethodno ostaviti naknadni rok za ispunjenje obaveze (tj. za plaanje).

Povjerilaka docnja kupca

Kupac pada u povjerilaku docnju kada ne preduzima radnje koje je
duan preduzeti, da bi prodavac isporuio robu.
U tom sluaju nastaju prava za prodavca, koji ima dva prava:
a) da deponuje robu (u javno skladite ili kod nadlenog suda), ime se
oslobaa svoje obaveze,
b) da trai naknadu pretrpljene tete.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Postoje dva sluaja po pitanju da li je kupac primio robu ili ne:

1) Ako kupac nije primio robu, a nije ni platio cijenu, prodavac moe
traiti ispunjenje ugovora i naknadu tete (zbog zakanjenja ispunjenja
ugovora), ili izjaviti da raskida ugovor i traiti naknadu tete (zbog
neispunjenja ugovora).
2) Ako je kupac primio robu, a nije platio cijenu - prodavac ne moe
odustati od ugovora, ali moe traiti ugovorenu cijenu, kao i naknadu tete
koja je nastala zbog zakanjenja ispunjenja ugovora.

PREUZIMANJE DUGA

Preuzimanje duga je ugovor izmeu dunika i tree osobe
(preuzimaoca duga) uz pristanak vjerovnika.
Preuzimanjem duga preuzimalac duga dolazi na mjesto glavnog
dunika i on postaje jedini platac.
To znai da dotadanji dunik izlazi iz postojeeg obvezno-pravnog
odnosa i na njegovo mjesto dolazi novi dunik.

PRISTUPANJE DUGU

To je ugovor izmeu vjerovnika i tree osobe kojim se ovaj
obavezuje vjerovniku da e postojeu dunikovu obavezu ispuniti u vidu
ispunjenja vjerovnikova potraivanja koje on ima prema svom duniku. Tu
ne sudjeluje i dunik.
Trea osoba koja je pristupila dugu moe ispuniti obavezu i bez
dunikove volje, pa i u sluaju njegova protivljenja.
U ovom odnosu postoje dva dunika na samo jedno potraivanje. Ti
dunici samostalno i neovisno jedan od drugog odgovaraju i to razdijeljeno i za
itavo potraivanje.

PREUZIMANJE ISPUNJENJA

To je ugovor izmeu dunika i tree osobe kojim se ona obavezuje
da e preuzeti njegovu obavezu prema njegovom vjerovniku i na taj nain
izvriti dugovanu inidbu. Trea osoba time ne preuzima na sebe dug i ne
stupa u neposredan obavezni pravni odnos prema vjerovniku.
Dunik se u ovom sluaju zakljuenim ugovorom o preuzimanju
ispunjenja nije oslobodio svog postojeeg dugovanja, a ni vjerovnik prema
takvoj treoj osobi ne moe postaviti zahtjev za ispunjenje njegova
potraivanja.
Ovaj ugovorni odnos djeluje utoliko na vjerovnika samo to je on duan
primiti po toj treoj osobi ispunjenje dunikove obaveze. Ako ne prihvati
ispunjenje obaveze on zapada u povjerilaku docnju.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

UGOVOR O NALOGU (za raun nalogodavca)

Ovaj ugovor obavezuje nalogoprimca da za raun nalogodavca
preduzima odreene poslove, uz pravo na naknadu.
Nalogoprimac je ovlateno lice u granicama i u okvirima dobivenog
naloga.
Ugovor o nalogu je neformalan ugovor (znai nije potrebna nikakva
posebna forma). Ovi poslovi se obavljaju za raun nalogodavca.

TOVARNI LIST

Poiljalac je duan da za svaku poiljku preda prevoziocu posebno
popunjen tovarni list na propisanom obrascu.
Poiljalac je odgovoran za tanost podataka i i zjava koje je unio u tovarni
list, ali i za tanost podataka koje je unio njegov prevozilac.
Tovarni list po pravilu nije hartija od vrijednosti. On je dokaz o
zakljuenom ugovoru i dokaz da je prevozilac primio na prevoz stvari
oznaene u tovarnom listu.
Tovarni list moe glasiti po naredbi i na donosioca. Ako tako glasi, u oba
sluaja je prenosi vi tovarni list.

SKLADINICA

To je hartija od vrijednosti koju izdaje skladitar za robu koju je
primio na uskladitenje.
Skladinica je dokaz da je roba primljena na uvanje i odravanje.
Ona obavezuje skladitara da po proteku roka za uvanje i
odravanje robe izda robu legitimnom imaocu skladinice.
Predaja skladinice u potpunosti zamjenjuje fiziku predaju robe prilikom
prenosa vlasnitva na robi.
Skladinica se sastoji iz dva dijela:
1) priznanice (recepisa) koja slui za prenos prava vlasnitva na
uskladitenoj robi i
2) zalonice (varanta) koja se koristi radi zalaganja uskladitene robe, a u
svrhu dobijanja kredita, zajmova itd.

Skladinica se moe prenositi jedinstveno (oba djela zajedno), a
moe i odvojeno. Kada se prenosi odvojeno, najprije se mora prenijeti varant
(zalonica). U oba sluaja radi se o izdavanju robe.
Skladinicu je mogue indosirati pa i u djelu priznanice, i u tom
sluaju se radi o prenosu vlasnitva uskladitene robe.
Odgovornost skladitara je objektivna. On mora dokazati da je teta na
robi uzrokovana viom silom ili krivicom ostavodavca ili manama ili prirodnim
svojstvima robe, kao i neispravnom ambalaom. Skladitar je duan naknaditi
nastalu tetu u visini stvarne, a ne trine vrijednosti robe predate na
uskladitenje.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

UGOVOR O KOMISIONU

To je ugovor kojim komisionar u svoje ime, a za raun komitenta,
istupa prema treem licu kao samostalna ugovorna strana.
Svi ekonomski efekti iz zakljuenog ugovora pripadaju komitentu.
Kod tog pravnog posla postoji interni, eksterni i zavrni odnos.
Bitan elemenat ovog ugovora je sama priroda pravnog posla kojeg
treba komisionar da zakljui.
Ugovor o komisionu je jedna vrsta ugovora o nalogu, ali on je
samostalni imenovani ugovor, dvostran je, teretan i neformalan.
Komisionar prilikom zakljuenja ugovora sa treom osobom mora
prilikom izbora te osobe cijeniti poslovni ugled i kreditnu sposobnost te
tree osobe.
Komisionar kao samostalna ugovorna strana sa treom osobom zakljuuje
ugovor, bilo o prodaji ili kupovini robe, zavisno od naloga komitenta i on tada
obavlja pravne radnje.
Komisionar odgovara za izbor tree osobe, ali kod klasinog
komisiona on ne odgovara za ispunjenje tog ugovora.
Komisionar je duan da se pridrava naloga komitenta i da uva
njegove interese, da poloi raun komitentu i da komitenta obavijesti sa
kim je zakljuio ugovor (ko je trea strana).
Komisionar nije duan da obavijesti treu stranu ko mu je komitent.
Komisionar ima pravo na proviziju (naknada), te naknadu potrebnih,
nunih i korisnih trokova. Ova naknada mu pipada i kada nije ugovorena.
Naknada se odreuje ugovorom, tarifom ili prema ugovorenom poslu i
postignutom rezultatu.
Pored klasinog komisiona mogu je i tzv. pojaani komision
(delkvedere komision) gdje komisionar, pored odgovornosti za izbor treeg
lica, odgovara i za ispunjenje obaveza iz zakljuenog posla. Pojaana
odgovornost vodi ka poveanoj naknadi odnosno, proviziji.

UGOVOR O LICENCI

Ovim se ugovorom davalac licence obavezuje da sticaocu licence
ustupi, u cjelini ili djelimino, pravo iskoritavanja pronalazaka, tehnikog
znanja ili iskustva, iga, uzorka ili modela, a sticalac licence se obavezuje
da mu za to plati odreenu naknadu.
Ugovor o licenci mora biti zakljuen u pisanoj formi, na vrijeme ne
due od zakonske zatite prava koja su predmet licence.
Iskljuiva licenca je takva licenca kojom se stie iskljuivo pravo
iskoritavanja predmeta licence, i ona postoji samo ako je izriito
ugovorena.
Pravo iskoritavanja licence moe biti ogranieno prostorno, a i vremenski
i samo u onim sluajevima kada to nije suprotno ustavu i zakonu.
Kada sticalac iskljuive licence pravo iskoritavanja predmeta
licence ustupi drugom, onda kaemo da je u pitanju podlicenca.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Kada je ugovor o licenci zakljuen na odreeno vrijeme, on prestaje
istekom vremena i u tom sluaju nije potrebno da bude otkazan. Ako se
ugovor na takav nain, pod istim uslovima produi i tome se ne protivi
davalac licence, onda se radi o novom ugovoru neodreenog trajanja.
Svaka od ugovornih strana moe otkazati ugovor ako se radi o ugovoru na
neodreeno vrijeme. Otkazni rok je 6 mjeseci , a ne moe se dati u toku prve
godine trajanja ugovora.
U sluaju smrti davaoca licence ona se nastavlja sa njegovim
nasljednicima, izuzev ako nije drugaije ugovorena.
U sluaju smrti sticaoca licence i ona se nastavlja sa njegovim
nasljednicima, ali samo sa onim koji produuju njegovu djelatnost.
Ako je u pitanju pravno lice kao korisnik licence i nad njim se otvori
steajni postupak, davalac licence moe raskinuti ugovor.

UGOVOR O GRAENJU

Bitni sastojci ugovora o graenju

Kod ugovora o graenju predmet obaveze izvoaa je izgradnja
odreene graevine ili izvoenje kakvih radova na odreenom zemljitu ili
na ve postojeem objektu-graevini.
Osnovno kod ugovora o graenju je da je izvoa duan da
ugovorene radove izvede u ugovorenom roku, to znai da je i rok bitan
elemenat ugovora (pored cijene i predmeta) i on se moe ugovoriti za radove
u cjeli ni ili po pojedinim fazama.
Kod ovog ugovora cijena mora da bude precizno odreena (ne odrediva).
Odreuje se kao jedinina cijena ili za cijeli objekat, kao ukupno ugovorena
cijena.
Jedinine cijene obuhvataju i vikove radova, ali samo ako se oni
pojavljuju u uobiajenom obimu. Ako to nije sluaj, izvoa radova ima
pravo traiti za vikove radova novu cijenu. Kada je u pitanju ukupno
ugovorena cijena ona se ne mijenja u sluaju vikova radova, ali isto tako
ona se ne mijenja ni za sluaj manjkova radova.
Ukupno ugovorena cijena ne obuhvata vrijednost nepredvienih i
naknadnih radova. Ti radovi po zakonu uvijek se dodatno plaaju.
I jedinina i ukupna cijena mogu biti promjenjive i nepromjenjive.
Promjenjive se najee ugovoraju u obliku klizne skale. I kod
nepromjenjive cijene zakon predvia mogunost njene izmjene pod
odreenim uslovima. (npr. usljed promjene u cijeni rada, materijala, ako
gradnja due traje, pod uslovom ako su se ovi elementi promijenili za vie od
10% u odnosu na ugovorenu cijenu).

Obaveza izvoaa radova da preda objekat finansijeru

Rokovi garancije za gradnju objekta teku od trenutka primopredaje
radova.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Od tada prelazi i rizik sa izvoaa na naruioca.
Tehniki pregled od strane nadlenih organa uprave koji izdaju
upotrebnu dozvolu se ne smatra primopredajom radova. Ovo iz razloga to
se tehnikim pregledom utvruje tehnika ispravnost objekta u optem
interesu, a ne i da li je izvoa ispunio sve svoje ugovorene obaveze.
Dakle, treba razlikovati kolaudaciju (tehniki pregled) od super
kolaudacije (prijem objekta od strane investitora).
Investitor moe zadrati odreenu svotu novca da bi sam kasnije, bez
pomoi izvoaa radova mogao otkloniti nedostatke na objektu.

Odgovornost izvoaa radova za nedostatke graevine

Izvoa radova odgovara za nedostatke:
1) ako su nedostaci graevine rezultat greke u projektu, pa i onda kada je
projekat primio od naruioca ili treeg lica, iz razloga to je izvoa radova
kao profesionalac duan skrenuti panju naruiocu na nedostatke u
projektu,
2) ako odstupi od projekta, osim u sluaju ako ima pismenu saglasnost
naruioca ili ako su u pitanju hitni i nepredvieni radovi ,
3) ako su nastali nedostaci zbog kvaliteta materijala, bez obzira iji je
materijal upotrebljen,
4) ako su nedostaci graevine nastupili zato to radovi nisu izvedeni u skladu
sa ugovorom, odgovarajuim propisima ili pravilima struke,
5) izvoa odgovara i za rad podizvoaa.

Izvoa nee odgovarati za nedostatke ako uspije dokazati da nije
kriv za utvrene nedostatke i u sluaju greke u projektu koja se i pored
njegove potrebne panje nije mogla otkloniti.

UGOVOR O POSREDOVANJU

Ovim ugovorom posrednik se obavezuje da nastoji nai i dovesti u
vezu treu osobu sa nalogodavcem, kako bi oni pregovarali o zakljuenju
odreenog ugovora.
Bitni sastojak takvog ugovora je sam predmet ugovora kojeg treba
zakljuiti.
Za razliku od komisionara i zastupnika, posrednik nije ovlaten da obavlja
pravne radnje, odnosno, da zakljuuje ugovor sa treim licima.
Posrednik radi u svoje ime i za svoj raun, a zastupnik radi u tue
ime i za tui raun. Posredovanjem ne nastaje trajni odnos.
Posrednik mora da postupa s panjom dobrog privrednika.
Odgovoran je nalogodavcu za izbor treeg lica.
Naknada za posrednika ne mora biti ugovorena. Ako naknada nije
ugovorom odreena, ona se odreuje na osnovu tarife ili obiaja. Ako se ne
moe ni tako utvrditi ona se odreuje prema trudu posrednika i uinjenoj usluzi.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ukoliko posrednik ugovorom bude izriito ovlaten i da zakljui
ugovor sa treom osobom, pa takav ugovor ima elemente i posredovanja i
zastupanja, onda se u sluaju spora uzima da se radi o ugovoru o
zastupanju.

UGOVOR O ALOTMANU (Ugovor o angairanju ugostiteljskih kapaciteta)

Ugovorom o alotmanu ugostitelj se obavezuje u toku odreenog
vremena staviti na raspolaganje turistikoj agenciji odreeni broj leaja u
odreenom objektu, dati ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija
i platiti joj odreenu proviziju, a ova se obavezuje da ih nastoji popuniti,
odnosno obavjestiti u utvrenim rokovima da to ne moe uiniti, te platiti
cijenu datih usluga, ako se koristila angairanim hotelskim kapacitetima.
Ako se drugaije ne ugovori, smatra se da ugovor vrijedi godinu dana.
Ugovor o alotmanu mora biti sklopljen u pismenoj formi.
Turistika agencija ne moe osobama koje alje u ugostiteljski objekat
zaraunati veu cijenu od one predviene ugovorom o alotmanu.
Turistika agencija duna je osobama koje alje u ugostiteljski
objekat izdati posebnu pismenu ispravu, koja glasi na ime ili na odreenu
grupu. Ova isprava je neprenosiva.
Ugostitelj ne moe sa drugom turistikom agencijom ugovoriti angaman
istih ugostiteljskih kapaciteta koji su predmet sklopljenog ugovora o alotmanu.
Ugostitelj ne moe mijenjati ugovorene cij ene, bez obavjesti turitike
agencije najmanje est mjeseci unaprijed, osim u sluaju promjene kursa valute.
Ugostitelj je duan turistikoj agenciji isplatiti proviziju na promet
ostvaren na temelju ugovora o altmanu.

UGOVOR O KREDITU

Ugovorom o kreditu banka se obavezuje da korisniku kredita stavi na
raspolaganje odreeni iznos novanih sredstava, na odreeno ili
neodreeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrene namjene, a korisnik
se obavezuje da banci plaa ugovorenu kamatu i dobiveni iznos novca vrati
u vrijeme i na nain kako je utvreno ugovorom.
Dakle, bitan sastojak ovog ugovora jeste da ugovor mora da sadri
novani iznos kredita, kao i uslove davanja (npr. nain otplate, odgoda vraanja,
kamate), koritenja i vraanja kredita.
Korisnik kredita moe biti fizika i pravna osoba.
Ugovor o kreditu koji daje banka svojim komitentima je dvostrano
obvezujui i po formi je formalan pravni posao, propisana je pisana forma.
Njime se ureuju uslovi davanja, koritenja i vraanja kredita.
Ugovor o kreditu za predmet moe imati samo novac. Ispunjenje
novanih obaveza korisnika kredita moe se usloviti tj. garantovati nekim
sredstvom obezbjeenja. (npr. davanje kredita uz osiguranje hipotekom)
Banka komitentu daje novani iznos uz kamatu, osim ako je izriitim
zakonskim propisom omogueno da se za odreene namjene daju beskamatni
krediti.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ugovor o kreditu banka moe otkazati i prije isteka ugovorenog roka ako
je kredit koriten suprotno ugovorenoj namjeni , te zbog nesolventnosti korisnika
kredita.
U sluaju otkazivanja, sav novani iznos dospjeva za plaanje po otkazu
ugovora.
Korisnik kredita moe odustati od kredita prije nego to ga je poeo
koristiti, a moe kredit vratiti i prije utvrenog roka, uz obavezu da o tome
unaprijed obavjesti banku. U oba sluaja korisnik kredita duan je naknaditi tetu
banci, ako ju je banka pretrpila.

UGOVOR O PEDICIJI

pediter po pravilu posluje u svoje ime i za raun komitenta.
To je ugovor o Komisionu u transportu kojim se otpremnik obavezuje da
u svoje ime, a za tui raun (raun nalogodavca), radi prevoza odreenih stvari,
zakljui ugovor o prevozu i druge ugovore potrebne za izvrenje prevoza kao i da
obavi i druge uobiajene poslove i radnje, a nalogodavac da mu plati odreenu
naknadu.
To je samostalan, ugovor u kome dolaze do izraaja elementi komisiona i
zastupanja.
To je DVOSTRANI, OBAVEZAN, TERETAN I NEFORMALAN ugovor.

UGOVOR O ZAJMU

Kao predmet moe imati novac i druge zamjenji ve pokretne stvari i to je
razlika izmeu ovog i ugovora o kreditu. Ako je u pitanju stvar koja se daje po
ugovoru o zajmu, zajmoprimac stjee vlasnitvo nad stvari danom predaje iste i u
zakonom propisanom roku vraa stvar iste vrste /zamjenji va/. Kod ugovora o
zajmu moe se ugovarati kamata, a zajmodavac ne moe zahtjevati kamatu ako
nije ugovorena. Izuzetno, kod ugovora u pri vredi, moe se zahtjevati kamata i
kada nije ugovorena. Solidarnost kod ugovora u pri vredi se uvijek pretpostavlja,
ako nije iskljuena ugovorom.

VRIJEDNOSNI PAPIRI

Vrijednosni papir je isprava ili elektroniki zapis koji u sebi sadri
odreena prava, koja se bez vrijednosnog papira ne mogu ostvarivati niti
prenositi.
Vrijednosni papiri su:
1) dionice,
2) obveznice,
3) certifikati koji su izdati na rok trajanja dui od 1 godine,
4) ugovori o investiranju na osnovu kojih se mogu od treih lica pribavljati
sredstva.

Sadraj vrijednosnog papira odreuje pravno lice, odnosno emitent.
Zakon o vrijednosnim papirima se ne primjenjuje na:
WWW.BH-PRAVNICI.COM

1) mjenice i ekove,
2) na polise osiguranja,
3) na tzv. komercijalne papire (trgovaka uputnica, robna uputnica, kreditno
pismo, konosman, tovarni list, skladini list itd.).

Poslove registriranja, uvanja i odravanja podataka o vrijednosnim
papirima, kao i poslove prometa vrijednosnih papira vodi Registar
vrijednosnih papira (u daljem tekstu: Registar).
Vrijednosni papiri se registruju kao elektroniki zapisi, dakle, u
dematerijalizovanom obliku.
Emitent je obavezan osigurati ostvarenje prava sadranih u
vrijednosnom papiru. Vlasnik vrijednosnog papira ima raun kod Registra koji
vlasniku izdaje certifikat.
Vlasnitvo nad vrijednosnim papirima se stie na dan zakljuenja
pravnog posla kojim se prenosi vlasnitvo nad vrijednosnim papirima.
Emisija vrijednosnih papira vri se:
a) javnom ponudom ili
b) zatvorenom prodajom.

Javna ponuda je prodaja ne temelju javnog poziva za upis vrijednosnih
papira. U odreenim sluajevima, zakonom propisanim, emisija se vri i
zatvorenom prodajom.
Promet vrijednosnih papira je:
1) kupovina,
2) prodaja,
3) davanje u zalog vrijednosnih papira,
4) konverzija, spajanje i podjela dionica.

Kupovina i prodaja vre se na temelju ugovora u pismenoj formi, a
konverzija, spajanje i podjela dionica vre se na osnovu odluke emitenta uz
odobrenje Komisije.

VRIJEDNOSNI PAPIRI U SMISLU ZOO

Vrijednosni papir je pisana isprava koja u sebi sadri neko pravo i
izdavalac te isprave se obavezuje da e osobi koja je zakoniti imalac te
isprave ispuniti obavezu koja iz isprave proizilazi. Vrijednosni papiri su
formalne isprave i uvijek su u pisanom obliku, a bitni sastojci vrijednosnog papira
uvijek su propisani zakonom. Za neke vrijednosne papire posebnim zakonom se
propisuju bitni sastojci, (npr. bitni sastojak mjenice i eka propisan je zakonom o
mjenici i zakonom o eku).
Obzirom na pravo koje u sebi sadre vrijednosni papiri, moemo ih
podijeliti na:
1. Vrijednosne papire koji u sebi sadre graansko pravo (najee to je
imovinsko pravo, a moe biti i stvarno pravo), i
2. Vrijednosne papire koji u sebi sadre pravo na upravljanje.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Kada se radi o graanskim pravima koja opredjeljujemo kao
imovinska prava, vrijednosni papir u sebi ima to pravo inkorporirano i
moe da sadri obavezu remitenta na isplatu odreene sume novca. To je
obligaciono pravo. (npr. mjenica, ek i kreditno pismo).
Postojanje imovinskog prava inkorporiranog u vrijednosni papir ne
mora se dokazivati.
Stvarna prava u sebi sadri konosman, skladinica i prenosivi
tovarni list, a pravo na upravljanje sadri dionica.
Prava koja sadre vrijednosni papiri su inkorporirana (utjelovljena)
u ispravu i zakoniti imalac isprave ne mora dokazivati postojanje tog prava,
(npr. skladinica se moe prenositi u cjelini indosiranjem i ako je prenijeta u
cjelini, imalac skladinice moe bez dokazivanja preuzeti robu sa skladita. Ako
je samo skladinica prenesena indosiranjem na tree lice, on ne mora dokazivati
skladitaru neki drugi pravni osnov).
Indosiranje je radnja imaoca vrijednosnog papira kojom taj papir
prenosi na treu osobu, a inodsament je sama izjava o prenosu koja se
biljei na poleini vrijednosnog papira. Imalac zalonice moe od skladitara
traiti da stvari podvrgne javnoj prodaji.
Iz dobivene svote prvo bi se podmirivali trokovi skladitara, pa
onda imalac zalonice, a uslov za to je protest zalonice. Onaj ko ima
skladinicu ne mora dokazivati vlasnitvo nad stvarima. Ako imalac
skladinice eli da je indosira, njegov interes je da treem licu sa kojim je u
duniko - povjerilakom odnosu preda zalonicu. Imalac zalonice se mora
saglasiti sa indosiranjem skladinice.
Konosman je vrijednosni papir koji izdaje prevoznik u pomorskom
saobraaju (brodar) osobi ija se roba predaje na prijevoz. Osoba koja ima
konosman ne mora dokazi vati da je vlasnik stvari koje su predate na prevoz.
Dionicom se stie pravo na upravljanje i dobit. Imalac dionice ne
mora posebno dokazivati svoje pravo na upravljanje. Visina dividende ne
proizilazi iz dionice i zato se smatra da ona prije svega predstavlja pravo na
upravljanje.
Prenosivi tovarni list ako glasi po naredbi. Onaj koji nije prenosiv
njime se samo moe preuzeti roba koja je data na prevoz.
Vrijednosni papiri mogu se prenositi:
1. predajom,
2. cesijom i
3. indosiranjem.

Kako e se postupiti u konkretnom sluaju zavisi od toga da li glasi na
ime, donositelja ili po naredbi. Vrijednosni papiri koji glase na ime u pravilu se
prenose cesijom, a ako su na donosioca prenose se obinom predajom, a
indosamentom se prenose kada je to i zriito propisano zakonom.
Pored vrijednosnih papira u prometu mogu biti i legitimacioni papiri
(eljeznike karte, ulaznice za kino i sl. - kod njih se zna ko je i zdavatelj, a ne zna
ko je korisnik, a onaj ko pokae ispravu moe da ostvari prava koja iz tog
"papira" proizilaze ) i legitimacioni znaci.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

VRIJEDNOSNI PAPIRI U SMISLU ZAKONA O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA

Zakon o vrijednosim papirima propisuje emisiju i promet
vrijednosnih papira i ko su uesnici u prometu vrijednosnih papira.
Vrijednosnim papirima je zakonom propisana forma, sadraj i nain
prenosa, tj. svi bitni elementi. Po ovome zakonu vrijednosni papiri mogu
biti isprave ili elektroniki zapisi (dionice elektroniki zapis u registru).
U smislu ovog zakona, vrijednosnim papirima se smatraju dionice,
obveznice, certifikati. Ovaj zakon se ne odnosi na mjenice i ekove,
zakonom o mjenici i zakonom o eku je propisano da su oni vrijednosni
papiri. Takoer, bez protesta mjenice nema ostvarivanja prava, police
osiguranja, komercijalne papire (skladinica, konosman, kreditno pismo).
Obveznica je vrijednosni papir ili isprava u kojoj se njen izdavalac
obavezuje da e osobi koja je oznaena u obveznici ili po naredbi te osobe
ili ako glasi na donosioca-donosiocu, isplatiti odreenog dana iznos
naveden u obveznici ili u anuitetskom kuponu. Obveznice mogu da izdaju
FBiH, kanton i opina.
Promet ovim vrijednosnim papirima moe se vriti putem berze ili
preko ovlatenih predstavnika.
Dionice Kod Registra vrijednosnih papira vodi se elektronski zapis.
Sve promjene povodom prometa dionica moraju biti tamo evidentirane. D.D. u
pripremama nakon odrane osnivake skuptine sa registrom zakljuuje ugovor i
to je obaveza drutva. Temeljem tog ugovora registar e upisati dioniare
odreenog d.d., upisae broj dionica i njihovu nominalnu vrijednost koja je
oznaena u aktu o osnivanju.

BERZA

Promet vrijednosnih papira obavlja se na berzi i drugim javnim
tritima koja se osnivaju radi stvaranja uslova za povezivanje ponude i
potranje.
Berzu osnivaju ugovorom pravne osobe za poslove posredovanja u
prometu vrijednosnih papira, a koje su registrirane kod Komisije za
vrijednosne papire (u daljem tekstu: Komisija).
Berza predstavlja oblik dionikog druva i osniva se osnovu odobrenja
Komisije.
Berzu mogu osnovati najmanje 5 profesionalnih posrednika.
Upisuje se u Registar dionikih drutava kod Komisije, a zakonom se
odreuje najmanji iznos osnovnog kapitala.

POSREDOVANJE U PROMETU VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA

To su poslovi kupovine i prodaje vrijednosnih papira u svoje ime i za
tui raun, a nazivaju se brokerski poslovi.
Promet se moe vriti i preko dilera, koji kupovinu i prodaju vrijednosnih
papira vre u svoje ime i za svoj raun.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

U poslove posredovanja spadaju:
a) poslovi drutva za upravljanje fondovima,
b) poslovi podrke tritu,
c) investiciona savjetovanja i dr.

KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE

Komisija za vrijednosne papire ustanovljena je Zakonom o komisiji za
vrijednosne papire, a njime je regulisano i pitanje njenog sjedita, statusa,
organizacije, sastava, ovlatenja i odgovornosti, kao i finansiranja.
To je samostalna specijalizirana institucija FBiH, koju imenuje i
razrjeava Parlament FBiH, na prijedlog Vlade FBiH.
Ima svojstvo pravne osobe. Sjedite joj je u Sarajevu. Sastoji se od
predsjedika, zamjenika i tri lana, sa mandatom od 5 god., i sa moguim
obnavljanjem mandata vie puta. Ima svoj statut.
Komisija osigurava primjenu i nadzor nad provoenjem Zakona o
vrijednosnim papirima i drugih zakona koji se odnose na emisiju i promet
vrijednosnim papirima.
Akti koje donosi Komisija su konani, to znai da se protiv istih ne moe
izjaviti alba, ali se moe pokretati upravni spor.
Komisija ima velike ovlasti, a najvanije su:
ureuje uvjete i nain izdavanja vrijednosnih papira;
propisuje pravila i nadzor prometa vrijednosnim papirima;
odobrava promet vrijednosnih papira kada se radi o inostranim
emitentima;
odobrava emitovanje dionica, neovisno od toga da li se dionice emituju
zatvorenom prodajom ili javnom ponudom.
rjeenjem utvruje da li su ispunjeni uslovi za emisiju dionica (dakle
osnivaima drutva doputa se emisija kod sukcesivnog osnivanja
drutva), bez ega se ne bi moglo zapoeti sa postupkom upisa niti uplate
dionica,
titi interese investitora,
propisuje uslove i daje odobrenja za rad, te vri nadzor profesionalnih
posrednika i drugih uesnika u prometu vrijednosnim papirima, itd.

REGISTAR VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Registar vrijednosnih papira se osni va kao dioniko drutvo. Sjedite mu
je u Sarajevu, ima skuptinu i nadzorni odbor.
On obavlja slijedee poslove:
1) registracije,
2) uvanja i odravanja podataka o vrijednosnim papirima i
3) poslove prenosa vrijednosnih papira.
Smatra se da je pravno valjano izvren prenos vrijednosnih papira ako je
to dostavljeno Registru vrijednosnih papira.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

KONCESIJA

Koncesija je pravo obavljanja privrednih djelatnosti koritenjem
prirodnih bogatstava. Izuzetno moe biti data, odnosno ugovorena, i za
obavljanje komunalnih i drugih javnih djelatnosti.
Ugovor o koncesiji se zakljuuje na odreeno vrijeme, koje ne moe
biti due od 30 godina, a iznimno 50 godina. Ugovori se mogu i obnoviti, ali
ne na period dui od polovine prvobitno ugovorenog perioda.
Ugovor prestaje:
1) istekom ugovorenog perioda,
2) prestankom postojanja predmeta koncesije,
3) otvaranjem steaja koncesionara i
4) raskidom ugovora, koji se raskida:
a) ako je koncesionar nesolventan ili je bankrotirao,
b) ako koncesionar ili koncesor ne ispunjavaju svoje obaveze.

Ugovor zakljuen suprotno odredbama Zakona o koncesiji je nitav, a za
rjeavanje takvih sporova je nadlean Vrhovni sud FBiH (tuba - upravni spor).

STRANA ULAGANJA

Zakon o stranim ulaganjima ureuje prava i obaveze stranih ulagaa,
postupak odobravanja stranog ulaganja, registraciju i organe nadlene za
odobravanje i registraciju stranih ulaganja, te povlastice za strane ulagae.
Ono to nije regulisano ovim zakonom, ureeno je Zakonom o politici
direktnih stranih ulaganja u BiH.

OBLICI STRANIH ULAGANJA

To su:
1) osnivanje pravnog lica u potpunom vlasnitvu stranog ulagaa,
2) osnivanje pravnog lica u zajednikom vlasnitvu domaeg i stranog
ulagaa,
3) ulaganje u postojee pravno lice i
4) posebni oblici ulaganja.

POSTUPAK ODOBRENJA I REGISTRACIJE STRANOG ULAGANJA

U FBiH strana ulaganja u sektore koji podlijeu restrikciji odobravaju
slijedea ministarstva:
1. Ministarstvo odbrane BiH (u oblasti vojne industrije),
2. Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta (npr. za
oblast informisanja).

Strani ulaga, prije nego pristupi konkretnom obliku stranog
ulaganja i osnivanja privrednog drutva, mora podnijeti zahtjev navedenim
WWW.BH-PRAVNICI.COM

ministarstvima za pribavljanje njihove saglasnosti, ako se radi o
restriktivnim oblastima stranih ulaganja iz njihove nadlenosti.
Nakon to ministarstvo zaprimi zahtjev, duno je u roku od 30 dana od
dana prijema zahtjeva donijeti odgovarajue rjeenje. Ukoliko u tom roku ne
donese rjeenje, strano ulaganje e se smatrati odobrenim. Ako postoje razlozi
za odgodu donoenja rjeenja o odobravanju stranog ulaganja, ministarstvo je
duno o tome obavjestiti stranog ulagaa, nakon ega je duno donijeti konano
rjeenje o stranom ulaganju u roku od 90 dana. Ukoliko ni u ovom roku ne
donese rjeenje, strano ulaganje e se smatrati odobrenim.
Odobrenje stranog ulaganja vai bez vremenskog ogranienja!
Strani ulaga je duan da podnese zahtjev za registraciju ugovora ili
drugog akta o ulaganju, kao i svih izmjena vezanih za ta akta, u roku od 30
dana od dana potpisivanja tog akta. Zahtjev se podnosi Ministarstvu
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Ovo ministarstvo duno je u
roku od 5 dana od dana podnoenja zahtjeva donijeti rjeenje o
odobravanju stranog ulaganja.
Strani ulagai imaju obavezu potovati zakone i propise BiH i entiteta, isto
kao domaa pravna i fizika lica.
Svi sporovi koji eventualno nastanu vezano za strano ulaganje, u skladu
sa Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH, rjeavaju se pred
nadlenim sudom u BiH, ukoliko zainteresovane strane ne ugovore arbitrau ili
nadlenost stranog suda.

POVLASTICE STRANIH ULAGAA

Strani ulagai, u cilju privlaenja stranih investicija, imaju odreene
povlastice:
1. Imaju pravo da investiraju dobit iz svojih ulaganja u sve sektore privrednih
i neprivrednih djelatnosti, i to pod istim uslovima kao i rezidenti u skladu sa
zakonima BiH i entiteta (postoje restrikcije kod ulaganja u vojnu industriju i
sektor informisanja iznos temeljnog kapitala u takvom subjektu ne moe
biti vei od 49%),
2. Mogu osnovati PD pod istim uslovima kao rezident, u skladu sa ZPD,
3. Imaju ista prava upravljanja u PD,
4. Imaju pravo da vre transfer dobiti koju ostvare kao rezultat njihovog
poslovanja i ulaganja u FBiH, bez ogranienja i u konvertibilnoj valuti,
5. Imaju ista prava u pogledu sticanja vlasnikih prava na nekretninama,
6. Strana ulaganja nee biti nacionalizovana, eksproprisana i li podvrgnuta
mjerama sa slinim posljedicama, izuzev u javnom interesu i u skladu sa
zakonom, i
7. Strana ulaganja su osloboena plaanja carina iIi carinskih obaveza, osim
carinskog evidentiranja, u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH.

OBAVEZNO OSIGURANJE

Ono se uvodi zakonom, a obavezna osiguranja su:
WWW.BH-PRAVNICI.COM

a) putnika u javnom saobraaju od posljedica nesretnog sluaja,
b) vlasnika/korisnika m/v od dgovornosti za tetu poinjenu treim licima,
c) vlasnika/korisnika brodica.

Svi koji obavljaju javni prevoz putnika duni su da sa osiguravaem sklope
ugovor o osiguranju putnika.
Drutva koja e obavljati osiguranje u pri vatnom osiguranju osnivaju se
kao uzajamna drutva ili d.d. U lanu 50. nalazi se minimalni iznos kapitala koji
ovisi od vrste osiguranja koju e drutvo obavljati. Posebnu ulogu ima Agencja
za nadzor, koja ima svojstvo pravnog lica, bez njenog odobrenja drutvo ne
moe obavljati poslove propisane zakonom i aktom o osnivanju.

BANKE

Banka je finansijska organizacija koja se osniva i posluje kao d.d.
Ona obavlja poslove primanja novanih depozita, davanja kredita i
druge bankarske poslove propisane zakonom. Osniva se kao dioniko
drutvo i da bi se osnovala mora da ispunjava odreene uvjete, a ocjenu tih
uvjeta vri Agencija za bankarstvo (u daljem tekstu: Agencija).
Temeljni kapital za osnivanje banke je 15 miliona KM. To je najnii
kapital koji mora biti u novcu. U banku se mogu unositi i stvari i prava, ali kapital
u novcu ne moe biti ispod 15 miliona KM.

Organizaciona struktura banke

Banka moe imati filijale i predstavnitva. Predstavnitva prema
Zakonu ne mogu obavljati bankarske poslove, ve samo prikupljati podatke
i davati informacije, odnosno vriti prezentiranje banke i njenih poslova.
Banka moe imati filijale izvan sjedita. One imaju status pravnog lica i
moraju podnijeti zahtjev Agenciji da dobiju odobrenje za obavljanje
poslova na podruju FBiH. Te filijale mogu u svoje ime i za svoj raun da
primaju depozite, daju kredite, sve u skladu sa ovlastima koje sadri dozvola
Agencije. Agencija moe da ukine dozvolu. Ona je upravni akt i povodom nje se
moe voditi upravni spor, npr. ako agencija odbije da izda dozvolu na zahtjev
banke, ili ako se, nakon izdavanja dozvole, ne upie u Registar drutava u
predvienom roku (30 dana, pa Agencija dozvolu ukine).
Ako je dolo do spajanja, pripajanja i podjele banke, ukinue se dozvola
koja je data za tu banku, jer se i za statusne promjene trai saglasnost Agencije.
Takoer i ako sami vlasnici banke odlue da likvidiraju banku, te ako je dozvola
data na osnovu neistinitih podataka, lanih isprava itd.
Uz zahtjev za izdavanje dozvole prilae se i nacrt statuta, koji obavezno
mora da sadri sjedite, djelatnost, nain rada organa banke, dioniki kapital,
druge vrste kapitala, broj i nominalnu vrijednost dionica, pravo glasa vezano za
dionice, i druga pitanja u skladu sa zakonom.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Upravljanje bankom

Bankom upravljaju: Skuptina, Nadzorni odbor, Uprava i Odbor za
reviziju.
1. Skuptinu ine svi dioniari. Zakon je uredio nai n rada Skuptine,
glasanja, sazi vanja.
2. Nadzorni odbor u banci sainjavaju predsjednik i najmanje 4 lana (max
6) Imenovanje moe biti bez ogranienja mandata koji traje 4 godine. Upisuju
se u Registar kod Agencije. Imenuje ih Skuptina.
3. Upravu ini direktor i izvrni direktori, te zamjenik direktora kojeg moe
imenovati Nadzorni odbor. Direktor predsjedava upravom, rukovodi
poslovanjem, zastupa i predstavlja banku i odgovara za zakonitost poslovanja.
Imenuje se na 4 godine, a mandat mu moe biti obnovljen bez ogranienja.
Poloaj, prava i odgovornosti direktora ureuju se ugovorom izmeu
Nadzornog odbora i direktora. Za imenovanje direktora potrebna je
saglasnost Agencije.
4. Banka ima Odbor za reviziju kojeg imenuje Nadzorni odbor. Mandat je 4
godine, ali se moe ponoviti. On vri nadzor nad poslovanjem banke.

Djelatnost banke

To su:
1. primanje svih vrsta depozita i drugih novanih sredstava,
2. davanje i uzimanje kredita,
3. vrenje finansijskog lizinga,
4. usluge platnog prometa i prenos novca,
5. davanje svih oblika jemstva,
6. kupovina i prodaja strane valute,
7. kupovina i prodaja vrijednosnih papira,
8. finansijski menadment i
9. drugi poslovi.
Upravne poslove iz okvira djelatnosti , banka preduzima na osnovu
ugovora za koje je zakonom propisana pimena forma.

Bankarski poslovi

To su: 1. ugovor o kreditu, 2. ugovor o depozitu, 3. ugovor o tekuem
raunu, 4. ugovor o sefu, tedni ulog...
Bankarski poslovi su formalni i ugovori se zakljuuju u pisanom
obliku. Depoziti i tedni ulozi mogu biti po vienju i oroeni. Banka se
obavezuje da e depozit uvati i postupati u skladu sa nalozima komitenta i
uvijek je sa kamatom. Tako se i depozit kao ulog na tednju smatra formalnim
pravnim poslom, budui da je banka duna da izda tednu knjiicu i da na
sredstva depozita plaa kamatu. Kod banke se mogu deponovati i papiri od
vrijednosti, takoer na osnovu ugovora.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ugovor o sefu je ugovor kojim se banka obavezuje da stavi na
upotrebu korisniku prostor u banci pod posebnim kljuem za koji korisnik
sefa plaa odreenu naknadu. Banka je duna da preduzme mjere osiguranja
sefa i nadzor nad njim, da bi korisniku osigurala one predmete koje je pohranio u
sef. U sef se ne mogu stavljati predmeti koji bi ugrozili sigurnost banke i drugih
sefova. Banka nikada ne zna ta se nalazi u sefu.
Bankarska garancija je jednostrani pravni posao koji je uvijek u
pisanom obliku, kojim se banka obavezuje primaocu garancije (trea
osoba) da e, za sluaj da njen komitent ne ispuni svoju obavezu prema
korisniku garancije, ona tu obavezu ispuniti. Ove garancije su uobiajene u
prometu robe. Da bi banka dala bankarsku garanciju komitent sklapa ugovor sa
bankom. Banka se obavezuje da e treem licu izdati bankarsku garanciju.
Banka u izjavi naznai za ta se daje garancija i na koji iznos. Trea osoba moe
traiti isplatu od banke u sluaju da komitent nije ispunio svoju obavezu. Banci
treba dokazati da je svoju obavezu i zvrio, a da novana obaveza prema njemu
nije ispunjena. Garancija se uvi jek daje odreenoj osobi i za odreeni pravni
posao i nije prenosiva (u naem sistemu). U naem sistemu mogla bi se prenositi
samo zajedno sa pravnim poslom za koji je i zdata. Garancija se uvijek i zdaje za
odreeni pravni posao i samo se za njega moe koristiti. Banka koja je po
garanciji i zvrila isplatu, ima pravo traiti od svog komitenta da joj isplati taj
novani iznos.
Postoji jo ugovor o tekuem raunu sa fi zikim ili pravnim licem preko
kojeg ona vre transakcije, te ugovor o tednji gdje je tedna knji ica dokaz da je
ugovor zakljuen.

AGENCIJA ZA BANKARSTVO

Agencija za bankarstvo je finansijska institucija FBiH, dakle pravna
osoba izvan sastava banke, sa osnovnim ovlastima da na zahtjev osnivaa
izdaje dozvolu za osnivanje banke, dozvolu za svaku promjenu u
organizaciji ustroja banke, dozvolu za statusne promjene banke, dozvolu
da obavlja odreene vrste poslova i dr.
Dozvola obuhvata i imenovanje rukovodnog osoblja banke. Agencija
nadzire poslovanje banke i preduzima odgovarajue mjere, a moe i da ukine
dozvolu iz razloga propisanih Zakonom o bankama.
Agencija provodi postupak likvidacije banke. Postupak steaja
banke je sudski postupak na osnovu Zakona o steaju.
U postupku osnivanja banke, Agenciji se podnosi zahtjev za
izdavanje bankarske dozvole. Zahtjev podnose osnivai banke, a uz njega
se podnosi: 1. ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivaa, 2. nacrt
statuta, a mogu i drugi osnivaki akti ako je to utvreno propisima Agencije
za bankarstvo. Podnose se i 3. podaci o kvalifikacionoj strukturi i iskustvu
predvienog nadzornog odbora i uprave banke, 4. podaci o kapitalu, te 5. plan i
projekcija poslovanja, koja, izmeu ostalog, sadri i vrste predvienih djelatnosti,
strukturu organizacije banke, i popis vlasnika banke.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Bankarska dozvola, koju izdaje Agencija nakon uplate osnivakog
kapitala i ispunjavanja ostalih uslova, je uvjet za upis u sudski registar
poslovnih subjekata. Svojstvo pravne osobe banka stjee upisom u
Registar. Dozvolom se odreuje i djelatnost banke. Osnivai, osnosno lice
ovlateno za zastupanje, duno je da prijavu za upis podnese u roku od 30 dana.
Ovo je strogi zakonski rok jer ako prijava nije podnesena u tom roku, Agencija
moe da ukine datu dozvolu.
Bankarska dozvola uvijek glasi na neodreeno vrijeme i nije prenosiva.

INTELEKTUALNO (INDUSTRIJSKO) VLASNITVO

Zakonom o industrijskom vlasnitvu definira se i ureuje sticanje,
sadraj i zatita prava industrijskog vlasnitva (I.V.).
Industrijskim vlasnitvom, u smislu ovog zakona smatraju se:
1. patenti, 2. robni i usluni igovi, 3. industrijski dizajn i 4. geografske
oznake.
Patent - njime se titi predmet (Pronalazak);
(ta je to apstrakt? Apstrakt je kratak sadraj pronalaska!)
ig - njime se titi znak koji je podoban za razlikovanje robe ili usluga.
Industrijski dizajn - njime se titi novi oblik proizvoda.
Geografska oznaka - njome se titi oznaka koja oznaava geografsko
porijeklo proizvoda.

Nositelj prava koja proizilaze iz patenta, iga, industrijskog dizajna
itd., stie materijalna i moralna prava priznavanjem i registracijom kod
Instituta za standarde i mjeriteljstvo BiH (u daljem tekstu: Institut).
Materijalno pravo obuhvata iskljuivo pravo privrednog
iskoritavanja u skladu sa zakonom, te pravo raspolaganja. Moralna prava
pronalazaa, autora i drugih stvaralaca za navedene oblike I.V. jesu da
bude oznaen u prijavi koju podnosi Institutu, te u svim ispravama koje se
odnose na patent, dizajn, ig i geografsku oznaku. Ako je pronalazak, ig,
itd., rezultat rada vie lica, sva ta lica imaju ista prava. Domaa i strana lica
imaju isto pravo na zatitu, ali po principu reciprociteta.
Sticanje pojedinih prava industrijskog vlasnitva ostvaruje se
podnoenjem prijave Institutu, koji prima i prijave za sticanje tog prava u
inostranstvu.
Za stjecanje ovih prava vai naelo prvenstva (jai je u pravu onaj ko
je ranije podnio prijavu Institutu).
Izuzetno, prijave se mogu ispitivati mimo ovog naela, po hitnom
postupku, u slijedeim sluajevima:

1. U sluaju sudskog ili drugog spora,
2. U sluaju podnoenja zahtjeva za meunarodno priznanje,
3. Ako je saglasno drugim propisima neophodno izvriti hitnu registraciju u
odreenom roku i
4. Na poseban zahtjev podnosioca.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Postoji i tzv. izlobeno/sajamsko pravo prvenstva. (Lice koje na
slubenoj ili slubeno priznatoj meunarodnoj izlobi, shodno Konvenciji o
meunarodnim izlobama u BiH ili lanicama Meunarodne unije za zatitu
industrijskog vlasnitva - Parika unija, ili WTO, izloi pronalazak tj. oblik
proizvoda ili njegovog dijela ili upotrijebi znak za oznaavanje robe ili usluge,
moe u roku od 3 mjeseca od dana zatvaranja izlobe zahtijevati u prijavi pravo
prvenstva od prvog dana izlaganja, tj. dana upotrebe na izlobi prijavljenog
pronalaska, oblika proizvoda, odnosno znaka. lan 7. Zakona)
Postoji jo i tzv. unijsko pravo prvenstva i viestruko pravo prvenstva.
Kompletan postupak za sticanje, promet, odravanje i prestanak
prava I.V. vodi se u Institutu. O priznavanju ili odbijanju donosi se rjeenje
protiv koga je doputena alba Komisiji za albe Instituta, a protiv odluke
Komisije moe se pokrenuti upravni spor kod Suda BiH.
Za voenje postupka i informacijske usluge, Institut naplauje takse i
naknade posebnih trokova.
Za svako pojedinano pravo, Institut vodi slijedee registre:
1. Registar prijava za pri znavanje I.V.,
2. Registar priznatih prava I.V., i
3. Registar zastupnika za zatitu I.V.

Nakon donoenja rjeenja u upisu, to pravo se upisuje u registar. Registri
su javne knjige i dostupne su treim licima na uvid. Pored toga, da bi se ovo
naelo javnosti osiguralo, Institut ima i svoj slubeni glasnik u kojem objavljuje
svoje odluke i rjeenja.

Trajanje prava po upisu u registar:
1. patent traje 20 god.
2. ind. dizajn traje 10 god.
3. ig traje 10 god.
4. geografska oznaka traje bez ogranienja.

Po isteku ovog vremena, nosilac prava treba traiti da se obnovi ono
to je upisano u registar. Ako to propusti nema pravo na zatitu koja je
obezbjeena putem suda.

IG

ig je znak (rijei, slova, brojevi, slogani, kratice ...) koji se moe grafiki
prikazati i koji je podoban za razlikovanje roba, tj. usluga jednog uesnika u
privrednom prometu od istih ili slinih roba, tj. usluga drugog uesnika u
tom prometu.
Vrste igova su: 1. Verbalni, 2. Figurativni, 3. Indlividualni ili
kolektivni i 4. Trodimenzionalni.
igom se, izmeu ostalog, ne moe tititi znak:
1. koji je protivan javnom poretku ili moralu,
2. koji se ne moe grafiki prikazati,
WWW.BH-PRAVNICI.COM

3. koji nije podoban za razlikovanje roba/usluga u privrednom prometu,
4. koji svojim sveukupnim izgledom moe obmanuti javnost,
5. koji sadrava dravni ili drugi grb, zastavu, naziv ili kraticu zemlje i sl.,
6. koji je isti ili slian ranijem igu za istu vrstu robe,
7. koji je opepoznat u BiH, itd.

Nosiocu prava pripada i pravo na zatitu.
U sluaju povrede, zatitu trai tubom. Tubom se moe traiti i
pobijanje priznatih prava nekom drugom licu. Rokovi su 3 godine od
saznanja i 5 godina - objektivni rok.
Postoje tri vrste tubi za zatitu industrijskog vlasnitva:

1. Tuba za zatitu (ako neko lice neovlateno koristi tue pravo, nosilac
prava moe traiti naknadu tete i vraanje primljene dobiti na ovakav
nain);
2. Tuba za osporavanje nekog prava I.V. (gdje tuilac tvrdi da je neko
drugi pronalaza, a ne lice upisano u registar);
3. Tuba za priznavanje autorstva (ova tuba se podnosi dok traje patent ili
ig, tvrdei da je on autor, a ne lice upisano u registar);

Pored navedeni h tubi, zatita se moe traiti i kroz upravno-pravni
postupak (putem Instituta, trine inspekcije, carinski h organa), a osigurana je i
krivino-pravna zatita.
Onaj ko je upisan moe pravo iskoritavanja ugovorom prenijeti na tree
lice, a to pravo se moe i naslijediti. Zakon upuuje na ugovor o licenci gdje je
predmet ugovora iskoritavanje patenta, iga ili znakova za razlikovanje. Ovim
ugovorom ne gubi se autorstvo, ve se samo ustupa iskoritavanje uz naknadu,
ali nije iskljueno da nosilac prava stavi i svoje pravo u promet.

RAZLIKE U PRIMJENI NEKIH INSTITUTA U PRIVREDI I GRAANSKO-
PRAVNIM ODNOSIMA

Ugovori u privredi su, u smislu ovog zakona, ugovori koje preduzea i
druga pravna lica koja obavljaju privrednu djelatnost, kao i imaoci radnji i drugi
pojednici koji u vidu registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost,
zakljuuju meu sobom u obavljanju djelatnosti koje sainjavaju predmete
njihovog poslovanja ili su u vezi sa tim djelatnostima. - lan 25. ZOO
Povodom ovakvih ugovora nastaju privredni sporovi. Ove sporove
rjeavaju privredna odjeljenja opinskih sudova u sjeditu kantona. Ta odjeljenja
e rjeavati i postupak likvidacije i steaja kao i sporove koji proizilaze povodom
steaja. Ovdje bi spadali i sporovi u vezi sa industrijskim vlasnitvom.
U toku postupka steaja zakazuje se roite za utvri vanje potrai vanja.
Ako povjerilac ospori neko potrai vanje, steajni sudija upuuje na parnicu koju
e voditi pri vredno odjeljenje opi nskog suda u sjeditu kantona.
Solidarnost je uzajmanost vie osoba u sticanju prava i obaveza.
ZOO, kada su u pitanju ugovori u privredi, nekada propisuje solidarnost, a
nekada omoguava da se ona moe ugovorom sporazumno iskljuiti. Npr.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

kod ugovora u privredi ak i djeljive obaveze dunici su duni ispuniti solidarno,
osim ako to nisu izriito ugovorom iskljuili. Kod sluajeva u privredi i jemstvo je
uvijek solidarno, tj. jemac odgovara kao platac ili kao glavni dunik, osim ako nije
ugovorom iskljueno i ako zakon dozvoljava da se u nekim sluajevima iskljui.

Zastara (lan 374. ZOO)

Kod drutava u kojima je u strukturi kapitala zastupljen veinski
dravni kapital, stav Vrhovnog suda FBiH je da je za njih rok zastare 3
godine, a za drutva gdje nema takvog kapitala rok je 5 godina.
Za odnose meu subjektima u privredi odnosi su kao dobrog
privrednika i dobrog strunjaka, a u obligacionim odnosima dunost ili
panja dobrog domaina. Panja dobrog strunjaka zakonom se propisuje za
ispunjavanje odreenih poslova zahtijeva se u vezi sa odreenom dijelatnosti
npr kod ugovora o prevozu lica, kada prevoznik odgovara uvijek, osi m u sluaju
kada je do tete dolo djelovanjem okolnosti koje nije mogao otkloniti ni panjom
dobrog strunjaka.
asom preuzimanja robe prelazi rizik za sluajnu propast stvari. Kupac koji
prima stvar mora je pregledati bez odlaganja. Kod ugovora u pri vredi o vidljivim
nedostacima prodavac se obavjetava odmah, a ako nije tu, onda bez odlaganja.
Za skrivene nedostatke mora se obavijestiti prodavac bez odlaganja ili im ih je
zapazio. Ako to ne uini, kupac gubi pravo da trai otklanjanje neostataka,
snienje kupoprodajne cijene ili raskid ugovora.

MJENICA

Mjenica je isprava, pismeno oitovanje obaveze, odnosno sredstvo
kreditiranja.
Osnovna svojstva mjenice se razlikuju od osnovnih svojstava
mjeninopravnog odnosa.
Usmeno se ne moe niko mjenino-pravno obavezati.
Mjenina obaveza vezana je za ispravu i ona se izdaje u obliku kojeg
zakon odredi.
Samo onaj ko ima tu ispravu moe traiti ispunjenje mjenine obaveze.
Mjenina obaveza je samostalna i stroga. Njena samostalnost lei u
apstraktnosti ne zna se zbog ega se je mjenini dunik obavezao.
Samostalnost se ogleda i u solidarnoj odgovornosti mjeninih dunika.
Potpisi nesposobnih osoba ili lani potpisi ne utiu na obavezu drugih
mjenini h potpisnika. Mjenica moe glasiti samo na novanu svotu, a nikada
na inidbu. Ona je vrijednosni papir i bez tog papira nema nastanka, a ni
prava prenosa. Pravo na mjenicu je stvarno-pravne prirode. Prava koja
proizilaze iz mjenice su obligacionopravne prirode. Po zakonu to je papir
po naredbi, a izriitom kaluzulom moe biti drugaije odreeno. To je i
prezentacijski papir, to znai da vjerovnik dolazi duniku na naplatu. To je i
papir javne vjere, to znai formalne istine.
Osobine, odnosno naela mjenino-pravnog odnosa su:
WWW.BH-PRAVNICI.COM

1. Naelo pismenosti - mora biti na propisanom obrascu
2. Naelo inkorporacije - svi bitni elementi su upisani u mjenicu
3. Naelo fiksnosti obaveze - prava i obaveze su fiksirane
4. Naelo neposrednosti - imalac mjenice nalazi se u neposrednom
pravnom odnosu
5. Naelo samostalnosti-mjenino-pravni odnos je nezavisan od osnovnog
posla i svaki potpis na mjenici zasni va samostalnu mjeninopr. obavezu
6. Naelo novanosti - mjenica glasi na odreenu svotu novca u domaoj
valuti
7. Naelo solidarnosti - ------------------------------ ?
8. Naelo apstarktnosti - valjanost mjenice ne ovisi od nekog pravnog
posla, ni ne zna se koji je to posao

Mjenine radnje:

1. Akceptiranje mjenice

Akcept se vri tako da trasat na samoj mjenici napie: priznajem ili
prihvaam ili napie drugu rije koja ima to znaenje, a zatim se potpie.
To znai da izdavalac mjenice (trasant) mjenicu popunjava, a trasat
(akceptant) je potpie na opisani nain tada on postaje glavni dunik.
Ako trasat prihvata (akceptira) mjenicu, onda taj akcept mora biti
bezuvjetan, ali ga moe ograniiti na dio iznosa.
Akceptom se trasat obavezuje da mjenicu plati po dospjelosti. Tuba
protiv akceptanta nije uslovljena nikakvim protestom, jer on nije regresni nego
glavni dunik.

2. Amortizacija mjenice

Tu se podrazumijeva sudski vanparini postupak u kojem se donosi
odluka o proglaenju izgubljene ili oteene mjenice nevaeom.
Postupak amortizacije se pokree prijedlogom.
Kada se mjenica amortizuje rjeenjem, raniji imalac moe da ima prava
samo prema glavnom mjeninom duniku, to znai da rjeenje o amortizaciji
mjenice ima karakter graansko - pravnog, a ne mjenino - pravnog dejstva. Ovo
iz razloga to je amortizacijom prestao mjenino - pravni odnos.

3. Aval
To je mjenina radnja. Moe ga dati svako lice. Moe biti djelimian ili
potpun, a moe biti i vremenski ogranien. Avalista solidarno odgovara, a ako
plati mjenicu stupa na mjesto honorata.

Razlika izmeu mjenice i eka

ek je sredstvo plaanja, a mjenica je sredstvo kreditiranja.
Dodatne razlike su slijedee, jer ek/kod eka:
WWW.BH-PRAVNICI.COM

1) ne mora se odrediti rok dospjelosti,
2) glasi na donosioca,
3) vue se na banku kao trasata, jer se smatra da ona ima tu pasivnu
sposobnost,
4) ne akceptira se,
5) nema regresa zbog neakceptiranja,
6) nema protesta;
7) dospjeva po vienju,
8) ne moe se umnoavati kao mjenica,
9) ne moe se ni domicilirati (odrediti mjesto naplate).

Indosiranje

Ono to je prenos potraivanja tj. cesija, to je ovdje inosiranje mjenice.
Kada je na mjenici oznaeno "ne po naredbi" onda se ona ne indosira.
Prenos se vri cesijom kao u graansko - pravnom odnosu. Indosament
indosiranjem ne smije isticati nikakve uslove. Ako su stavljeni neki uslovi
smatra se kao da nisu napisani. Prenos mora glasiti na prvu mjeninu
svotu. Prenos se obavlja potpisivanjem, tj. davanjem izjave na poleini mjenice
ili alonu da se mjenina svota isplati naznaenoj osobi , tj indosataru.
Prenos mora glasiti na punu mjeninu svotu. Indosiranjem se prenose sva
prava sadrana u mjenici na indosatara i on od mjeninog vjerovnika postaje
regresni dunik. On solidarno odgovara za plaanje mjenice, ali i sam ima takva
prava od svojih prethodnika.

Mjenini prigovori, protesti i tube

Mjenine tube su sredstvo za ostvarivanje prava mjeninih
povjerilaca. Izmeu mjeninih tubi i tubi u graanskom pravu u sutini je
razlika neznatna.
Postoji vie vrsta mjeninih tubi:
1. Redovna mjenina tuba je ona koja se podnosi protiv glavnog
mjeninog dunika.
2. Regresna tuba se podnosi protiv regresnih dunika i uz nju se, osim
mjenice, prilae mjenini protest.
3. Tube trasata protiv trasanta,
4. Tuba trasanta protiv trasata zbog neisplate mjenine svote,
5. Tuba zbog povraaja mjenice, i
6. Tuba zbog neopravdanog obogaenja.

EK
ek, u smislu ovog zakona, predstavlja sredstvo plaanja.
Subjekti eka su: Trasant (izdavalac eka), Trasat (banka preko koje
se isplauje) i Remitent (korisnik).
U ovom zakonu:
1) "Indosament" oznaava prijenos prava i z eka na novog imaoca eka,
WWW.BH-PRAVNICI.COM

2) "Odgovornost i plaanje" oznaava isplatu po vidjenju, isplatu cijele sume ili
izvjesnog dijela jamstvom,
3) "Regres zbog neisplate" oznaava mognost ostvari vanja regresa protiv
indosanta, trasanta i avaliste u slucaju odbijanja isplate eka, jednog od nji h,
4) "Umnoavanje" oznaava mogunost i zdavanja eka u zemlji i i nozemstvu u
dva ili vie istovjetnih primjeraka,
5) "Tuba i z temeljnog odnosa" je mogunost povrata eka redovnom parnicom
protiv trasanta ili svoga neposrednog i ndosanta umjesto podi zanja regresne
tube.
ek sadri:
1. oznaku za ek, napisanu u samom slogu isprave ili, ako je ova i zdata na
stranom jeziku, i zraz koji na tome jeziku odgovara pojmu eka,
2. bezuvjetni uput da se plati odreena svota novca iz trasantovog
pokria,
3. ime onoga koji treba platiti (trasat),
4. mjesto gdje treba platiti,
5. oznaku dana i mjesta izdavanja eka,
6. potpis onoga koji je ek izdao (trasant).

ek koji je plativ u zemlji moe se trasirati samo na banku.ek plativ izvan
zemlje moe se, prema zakonu mjesta plaanja, trasirati i na druga lica.
ek moe glasiti na ime, po naredbi ili na donosioca.
ek na ime koji sadri oznaku "ili na donosioca", odnosno drugi izraz koji
isto znai, vrijedi kao ek na donosioca. Isto tako, ek bez oznake lica kojem se
ima platiti (korisnik, remitent) vrijedi kao ek na donosioca.
ek moe glasiti i na ime po naredbi samog trasanta.
Ne vrijedi ek na donosioca u kome su trasant i trasat jedno isto lice.

III INDOSAMENT

ek na donosioca prenosi se jednostavnom predajom. Svaki drugi
ek, iako i nije izriito trasiran po naredbi, prenosi se indosamentom.
ek u kojem je trasant stavio rijeci: "ne po naredbi" ili drugi izraz koji znai
isto, prenosi se samo u obliku i sa efektima obi nog ustupanja (cesije).
ek na donosioca moe se pretvoriti u ek na ime i li u ek po naredbi
odgovarajuim punim indosamentom.
Indosament mora biti bezuvjetan. Svaki uvjet koji bi bio stavljen smatra se
kao da ni je napisan.
Djelimian i ndosament , kao i trasatov indosament, je nevaljan.
Indosament "na donosioca" vri jedi kao bjanko i ndosament.
Ko god, izuzimajui trasata, stavi na poleini eka izdatog na donosioca
svoj potpis, ne ispisujui odredbu o indosamentu, odgovara kao trasantov
avalista. ek ovim ne gubi osobinu eka na donosioca.
Indosament na trasata vrijedi kao pri znanica o isplati.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

(ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU FBiH)

POJAM UPRAVNE STVARI I UPRAVNOG AKTA

Upravna stvar je pravna stvar o kakvoj konkretnoj situaciji koju nadleni
organ autoritativno rjeava, neposrednom primjenom materijalnog propisa u
upravnom postupku, a odnosi se na neko pravo, obavezu ili pravni interes
graanina, pravnog lica i drugih stranaka.
Upravni akt je akt kojim nadleni organ (organ uprave ili pravno lice sa
javnim ovlatenjima) rjeava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca, pravnog
lica i drugih stranaka u upravnom postupku.

NAELA UPRAVNOG POSTUPKA

1) Naelo vaenja zakona po ovom zakonu duni su postupati organi
uprave Federacije i organi uprave kantona, kao i gradske i opinske
slube za upravu i drugi organi, kad u upravnim stvarima, neposredno
primjenjujui propise, rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim
interesima graana, pravnih lica ili drugih stranaka.
2) Naelo posebnog postupka pojedina pitanja postupka za odreenu
upravnu oblast mogu se samo izuzetno, posebnim zakonom, urediti
drukije nego to su ureena ovim zakonom, ako je to nuno za drugaije
postupanje u tim pitanjima, s tim da ne mogu biti suprotna naelima ovog
zakona.
3) Naelo supsidijarne primjene zakona ako je odreenim lex specialis
zakonom propisan poseban postupak, postupa se po odredbama tog
zakona, s tim da se po odredbama ZUP-a postupa u svim pitanjima koja
nisu ureena posebnim zakonom.
4) Naelo zakonitosti svi organi uprave i upravne organizacije dune su
prilikom rjeavanja upravnih stvari da primjenjuju zakone i druge propise.
Ovo naelo se odnosi i na instituci je koje imaju javne ovlasti.
5) Naelo zatite prava graana i zatita javnog interesa kada organi
uprave i institucije koje imaju javna ovlaenja vode postupak i rjeavaju,
duni su strankama omoguiti da to lake zatite i ostvare svoja prava,
vodei pri tome rauna da ostvarivanje njihovi h prava ne bude na tetu
prava drugi h lica, niti u suprotnosti sa zakonom utvrenim javnim
interesom.
6) Naelo efikasnosti organi uprave su duni po zahtjevima stranaka
rjeavati u rokovima koji su propisani zakonom.
7) Naelo materijalne istine prije donoenja rjeenja organ uprave duan
je da utvrdi sve i njenice koje su bitne za donoenje rjeenja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

8) Naelo sasluanja stranaka organ uprave je duan dopustiti
strankama da se i zjasne o svim injenicama i dokazima koji su vani za
donoenje rjeenja.
9) Naelo slobodne ocjene dokaza koje e injenice uzeti kao dokazane
odluuje ovlateno slubeno lice po svom uvjerenju, na osnovu savjesne i
briljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na
osnovu rezultata cjelokupnog postupka.
10) Naelo samostalnosti u rjeavanju to znai da organ uprave, na
osnovu utvreni h i njenica i dokaza, samostalno donosi odluku, bez
uticaja bilo koga.
11) Naelo prava na albu (naelo dvostepenosti) proti v rjeenja
doneenog u prvom stupnju stranka ima pravo albe. Samo zakonom
moe se propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije doputena,
i to ako se na drugi nai n osigurava zatita prava i zakonitosti. Ako nema
organa uprave drugog stupnja, alba proti v prvostepenog rjeenja moe
se izjaviti samo kad je to zakonom predvieno. Tim zakonom odredie se i
organ koji e rjeavati po albi. Pod uvjetima iz ovog zakona stranka ima
pravo albe i kad prvostepeni organ nije u odreenom roku donio rjeenje
o njenom zahtjevu. Proti v rjeenja doneenog u drugom stupnju alba nije
doputena.
12) Naelo konanosti rjeenja rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti
alba, ali se moe pokrenuti upravni spor je konano rjeenje.
13) Naelo pravomonosti rjeenje proti v koga se ne moe izjaviti alba
niti pokrenuti upravni spor je pravomono rjeenje (formalna
pravosnanost). Kada se protiv rjeenja ne moe izjaviti alba niti
pokrenuti upravni spor, a rjeenjem je pri znato neko pravo ili utvrena
neka obaveza, to za posljedicu ima da se o toj upravnoj stvari ne moe
ponovo rjeavati, govorimo o materijalnoj pravosnanosti.
I pravosnano rjeenje moe se izmjeniti, ponititi i uki nuti u sluajevima
propisanim zakonom.
14) Naelo ekonominosti Postupak se treba voditi brzo i sa to manje
trokova i gubitka vremena, vodei rauna da se pri tome prikupi sve to
je potrebno za pravilno utvrivanje injenica potrebni h za donoenje
zakonitog rjeenja.
15) Naelo pomoi neukoj stranci organ koji vodi postupak vodie rauna
da neznanje i neukost stranke i drugih lica koja sudjeluju u postupku ne
bude na tetu prava koja im po zakonu pri padaju.
16) Naelo upotrebe jezika i pisma ono znai da su u ravnopravnoj
uportrebi bosanski i hrvatski jezik. Ovo naelo derogirano je Ustavnim
amandmanima kojima je utvreno da su na teritoriji itave BIH u
ravnopravnoj upotrebi sva tri jezika (bosanski, hrvatski i srpski).
17) Naelo upotrebe izraza "organ" pod organom koji vodi postupak,
odnosno rjeava u upravnim stvarima, u smislu ovog zakona,
podrazumijevaju se organi uprave i upravne ustanove, slube i institucije
iz lana 1. ovog zakona, ako ZUP-om nije drugaije odreeno.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

STVARNA I MJESNA NADLENOST ORGANA UPRAVE

Stvarna nadlenost u upravnom postupku odreuje se po propisima
kojima se ureuje:
a) odreena upravna oblast ili
b) nadlenost pojedinih organa.

Federalni organi uprave nadleni su:
1) ako se radi o upravnim stvarima iz iskljuive nadlenosti federacije,
2) ako se radi o zajednikoj nadlenosti izmeu federacije i kantona i
3) u onim stvarima u kojima je kanton jedan dio svojih nadlenosti prenio na
federalnu vlast.

Kantonalni organi uprave nadleni su:
1) ako se radi o zajednikoj nadlenosti izmeu federacije i kantona,
2) ako je federacija jedan dio svojih nadlenosti prenijela na kantone i
3) u onim stvarima koje su utvrene u kantonalnim zakonima i ako je
grad/opina jedan dio nadlenosti prenijela na kanton.

Opinski i gradski organi uprave/slube nadleni su u upravnim
stvarima koje su utvrene propisom grada/opine:
a) ako je to propisano kantonalnim zakonom,
b) ako je kanton prenio jedan dio svojih nadlenosti na opinu/grad i
c) ako je federacija dio svojih nadlenosti prenijela na grad/opinu.

Nijedan organ uprave, bez obzira na kojem je nivou vlasti, ne moe
izvriti prenos dijela svoje nadlenosti u dogovoru sa drugim organom.
Prenos nadlenosti se moe propisati samo zakonom.
Ako se ne moe utvrditi stvarna nadlenost organa uprave, nadlean
e biti onaj organ uprave koji je nadlean za organizaciju uprave.
Mjesna nadlenost se odreuje:
a) po federalnim propisima kojima su ureene federalne jedinice (kantoni),
b) po propisima o teritorijalnoj podjeli opina,
c) po propisima o organizaciji federalnih i kantonalnih organa uprave i
d) po gradskim i opinskim propisima o organizaciji gradskih i opinskih
slubi za upravu.
Mjesna nadlenost se, takoer, odreuje:
1) u stvarima koje se odnose na nepokretnosti prema mjestu gdje se
nepokretnost nalazi;
2) u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog organa, poduzea
(drutva), ustanove ili drugog pravnog lica prema mjestu njihovog sjedita;
3) u ostalim stvarima prema prebivalitu stranke. Kad ima vie stranaka,
nadlenost se odreuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen.
Ako stranka nema prebivalite u Federaciji, nadlenost se odreuje prema
mjestu njenog boravita, a ako nema ni boravita prema mjestu njenog
posljednjeg prebivalita, odn. boravita u Federaciji.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti po navedenim
odredbama, ona se odreuje prema mjestu gdje je nastao povod za
voenje postupka.
Svaki organ je, tokom itavog postupka, duan da vodi rauna o
svojoj nadlenosti (stvarnoj i mjesnoj).

SUKOB NADLENOSTI

Moe biti pozitivan i negativan.

Za rjeavanje sukoba nadlenosti nadleni su:

1. Vrhovni sud FBiH - ako se radi o sukobu nadlenosti i zmeu:
a) federalnog i kantonalnog organa,
b) organa uprave i institucija sa javnim ovlastima iz razliitih kantona.
2. Vlada FBiH - ako se radi o sukobu nadlenosti izmeu federalnih organa
uprave.
3. Vlada kantona - nadlena je za sukob nadlenosti izmeu organa uprave
istog kantona.
4. Kantonalni sud - ako se radi o sukobu nadlenosti i zmeu:
a) organa uprave i institucije sa javnim ovlatenjima istog kantona
b) organa uprave dvije opine u jednom kantonu
5. Gradonaelnik - ako se radi o sukobu nadlenosti izmeu organa
gradske uprave
6. Opinski naelnik - ako se radi o sukobu nadlenosti izmeu opinskih
slubi za upravu.

Kada rjeava o sukobu nadlenosti nadleni organ donosi rjeenje. Protiv
tog rjeenja ne moe se izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor, a tim rjeenjem
utvruje se koji je organ nadlean i kome se predmet dostavlja na rjeavanje.

IZUZEE SLUBENE OSOBE

Zakon propisuje 2 vrste izuzea:

1. Obligatorno izuzee - postoji u sluaju:
1) ako je slubena osoba u predmetu u kome se vodi postupak sa strankom
u krvnom srodstvu u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do 4. stupnja,
2) ako je sa strankom u odnosu staraoca, staranika, usvojioca, usvojenika,
3) ako je u postupku koji je prethodio bila stranka, vjetak, punomonik i sl.
4) ako je slubena osoba u prvostepenom postupku uestvovala u voenju
postupka ili u donoenju rjeenja.
2. Fakultativno izuzee - moe biti u sluaju ako stranka sumnja u
nepristrasnost slubene osobe.
Stranka mora pismeno traiti izuzee, a o izuzeu odluuje rukovodilac
organa uprave. Ako se trai i zuzee mini stra, o i zuzeu e odluivati Vlada.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

STRANKA I NJENO ZASTUPANJE

Stranka je:
1. osoba po ijem je zahtjevu pokrenut postupak (tzv. aktivna stranka) ili
2. osoba protiv koje se vodi postupak (tzv. pasivna stranka), ili
3. osoba koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da
uestvuje u upravnom postupku (tzv. zainteresovana stranka).

Stranka u postupku moe biti:

1. svako fiziko i pravno lice,
2. organ uprave, udruenje graana i drugi koji nemaju svojstvo pravnog
lica mogu biti stranke u postupku, ako mogu biti nosioci prava i obaveza o
kojima se rjeava u upravnom postupku,
3. tuitelj, pravobranitelj i drugi organi vlasti imaju u granicama svojih
ovlatenja, prava i dunosti stranke ako su zakonom ovlateni da u
upravnom postupku zastupaju javne interese,
4. sindikalna organizacija - ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo
ili pravni interes slubenika i namjetenika u organima uprave, kao i
radnika u poduzeu, ustanovi ili u drugom pravnom licu,

Ombudsmen ne moe biti stranka u postupku, ali moe biti stranka ako
pokrene upravni spor i prisustvovati voenju upravnog postupka.

Procesna sposobnost i zakonski zastupnik

Fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna moe sama
obavljati radnje u postupku (procesna sposobnost).
Za procesno nesposobnu fiziku osobu, radnje u postupku obavlja
njegov zakonski zastupnik, koji se odreuje na osnovu zakona ili aktom
nadlenog organa doneenog na osnovu zakona.
Pravno lice obavlja radnje u postupku preko svog predstavnika,
odnosno zakonskog zastupnika, koji se odreuje njegovim opim aktom,
ako nije odreen zakonom.
Organ uprave obavlja radnje u postupku preko zakonom odreenog
predstavnika.
U toku cijelog postupka organ koji vodi postupak e po slubenoj
dunosti paziti da li osoba koja se pojavljuje kao stranka moe biti stranka
u postupku i da li stranku zastupa njen zakonski zastupnik, odnosno
predstavnik.
Ako u toku postupka nastupi smrt stranke, postupak se moe
obustaviti ili nastaviti, zavisno od prirode upravne stvari koja je predmet
postupka.
Ako prema prirodi stvari postupak ne moe da se nastavi, organ e
obustaviti postupak zakljukom protiv kojeg je doputena posebna alba.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Privremeni zastupnik

Organ koji vodi postupak postavit e stranci privremenog zastupnika
u 2 sluaja:
a) ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika, ili
b) ako se neka radnja ima poduzeti protiv osobe ije je boravite nepoznato,
i koja nema punomonika, ali pod uslovom da to trai hitnost predmeta,
a postupak se mora provesti.

Privremeni zastupnik e se postaviti i kad se ima izvriti radnja koja
se ne moe odgoditi, a stranku, odnosno njenog punomonika ili
zastupnika nije mogue pravovremeno pozvati. O tome e se stranka,
punomonik ili zastupnik odmah obavijestiti.

Zajedniki predstavnik

Dvije ili vie stranaka mogu u istom predmetu istupati zajedniki.
One su u takvom sluaju dune naznaiti ko e od njih istupati kao njihov
zajedniki predstavnik, ili postaviti zajednikog punomonika.
Organ koji vodi postupak e odrediti strankama koje u postupku uestvuju
s istovjetnim zahtjevima da u odreenom roku naznae ko e ih izmeu njih
predstavljati, ili da postave zajednikog punomonika o emu se donosi
zakljuak. Protiv takvog zakljuka stranke imaju pravo posebne albe, ali alba
ne odgaa i zvrenje zakljuka.
I u sluaju odreivanja zajednikog predstavnika, odnosno
punomonika, svaka stranka zadrava pravo da istupa kao stranka u
postupku, (daje izjave, samostalno izjavljuje albe i koristi dr. pravna sredstva).

Punomonik

Punomonik je fizika osoba koja poduzima odreene radnje u
postupku za neku drugu osobu. Stranka, odnosno njen zakonski zastupnik
moe odrediti punomonika koji e je zastupati u postupku. Radnje u postupku
koje punomonik poduzima u granicama punomoi imaju isto pravno
djelovanje kao da ih je poduzela sama stranka.
I pored punomonika, sama stranka moe davati izjave.
Stranka koja je prisutna kad njen punomonik daje usmenu izjavu
moe neposredno poslije date izjave izmijeniti ili opozvati izjavu svog
punomonika. Ako u pismenim ili usmenim izjavama koje se tiu injenica
postoji nesuglasnost izmeu izjava stranke i njenog punomonika, organ koji vodi
postupak cijenit e obje izjave.
Punomonik moe biti svaka osoba koja je potpuno poslovno
sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvom.
Punomo se moe dati pismeno, ili usmeno na zapisnik koji
sainjava slubena osoba organa koji vodi postupak.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Iznimno, slubena osoba koja vodi postupak moe dopustiti da u ime
stranke, kao njen punomonik, izvri odreenu radnju osoba koja nije podnijela
punomo (lan porodice i dr.), ali e istovremeno narediti toj osobi da naknadno
podnese punomo za tu radnju.
Punomo se moe dati za cio postupak ili samo za pojedine radnje, a
moe se i vremenski ograniiti.
Punomo ne prestaje smru stranke, gubitkom njene procesne
sposobnosti ili promjenom njenog zakonskog zastupnika, ali pravni sljedbenik
stranke, odnosno njen novi zakonski zastupnik moe opozvati raniju punomo.
Stranci e se dozvoliti da u stvarima za koje se trai struno
poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka dovede strunu osobu
koja e joj davati obavjetenja i savjete (struni pomaga). Ova osoba ne
zastupa stranku.

KOMUNICIRANJE ORGANA I STRANAKA

Podnesci

Pod podnescima se podrazumijevaju zahtjevi, obrasci za automatsku
obradu podataka, prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovori i dr. priopenja
kojima se pojedinci obraaju organima.
Podnesci se, po pravilu, predaju neposredno ili alju potom
pismeno, ili se usmeno priopavaju na zapisnik kod organa, a mogu se
izjavljivati i faksom ili telegrafski. Kratka i hitna priopenja mogu se davati i
telefonski, ako je to po prirodi stvari mogue.
Organ koji je nadlean za prijem podneska, odnosno usmenog
priopenja, duan je primiti podnesak koji mu se predaje, odnosno uzeti na
zapisnik usmeno priopenje i izdati potvrdu o prijemu podneska.
Ako organ nije nadlean za prijem pismenog podneska, slubena osoba
ovog organa e upozoriti na to podnosioca i uputiti ga da taj podnesak preda
organu nadlenom za prijem. Ako podnosilac i pored toga zahtijeva da se njegov
podnesak primi, slubena osoba je duna primiti takav podnesak.
Ako organ utvrdi da nije nadlean za postupanje po takvom
podnesku, a poznato mu je koji je organ nadlean, bez odlaganja e takav
podnesak dostaviti nadlenom organu i o tome obavjestiti podnosioca.
Ako organ utvrdi da nije nadlean za rad po takvom podnesku, a nije
mu poznato ni koji je organ nadlean, donijet e zakljuak kojim e odbaciti
podnesak zbog nenadlenosti i zakljuak odmah dostaviti stranci.
Ako organ potom dobije tubu za pokretanje upravnog spora, tubu e
bez odgaanja dostaviti nadlenom sudu, o emu e pismeno obavijestiti
podnosioca tube.
Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po
njimu moglo postupiti. Ako podnesak sadri neki formalni nedostatak, ili je
nerazumljiv ili nepotpun, ne moe se samo zbog toga odbaciti. Organ koji
je primio takav podnesak duan je uiniti one radnje koje e osigurati da se
nedostaci otklone i odredit e podnosiocu rok u kome je duan da to uini.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ako podnosilac ne otkloni nedostatke u odreenom roku, smatrat e
se da podnesak nije ni podneen. O tome e organ donijeti zakljuak protiv
koga se moe izjaviti posebna alba.

Pozivanje

Organ koji vodi postupak ovlaten je da poziva osobu ije je prisustvo u
postupku potrebno, a koja boravi na njegovom podruju.
Pozivanje se vri pismenim putem, ako posebnim propisima nije
predvien drugi nain pozivanja, vodei rauna da to bude u najpogodnije
vrijeme za pozvanog. Samo izuzetno se moe upititi poziv za dolazak nou.
Poziv obavezno sadri: 1. naziv organa koji poziva, 2. podatke o
pozivanom, 3. predmet u kojem se poziva i u kojem svojstvu, 4. da li je duna
doi lino ili moe i punomonik, te 5. naznaku da je duna obavijestiti organ o
eventualnoj nemogunosti dolaska, uz upozorenje o posljedicama neodazivanja.
Pozvana osoba duna je da se odazove pozivu. Ako je pozvana
osoba zbog bolesti ili kog drugog opravdanog razloga sprijeena da doe,
duna je odmah po prijemu poziva o tome izvijesititi organ koji je izdao
poziv. Ako se osoba kojoj je poziv lino dostavljen ne odazove pozivu, a
izostanak ne opravda, moe biti privedena, ako je njeno prisustvo
potrebno, a pored toga i kanjena novanom kaznom do 50 KM. Ako su
zbog neopravdanog izostanka pozvane osobe nastali trokovi u postupku, moe
se odrediti da te trokove snosi osoba koja je izostala.

Zapisnik u upravnom postupku

Zapisnik u upravnom postupku je dokaz o toku i sadrini radnje
postupka i datih izjava.
On ima karakter javne isprave, ukoliko je sastavljen prema zakonu i
ukoliko ima sve elemente propisane zakonom.
Zapisnik se obavezno sastavlja o usmenoj raspravi, ali i o svakoj
drugoj vanijoj radnji u upravnom postupku.
O manje vanim radnjama i izjavama stranaka i treih osoba, koje bitno ne
utiu na rjeenje stvari, o upravljanju toka postupka, o saopenjima i usmenim
uputstvima, nee se sastavljati zapisnik, ve e se u samom spisu sastaviti
slubena zabiljeka, koju potpisuje slubena osoba koja ju je sastavila, uz
oznaku datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim usmenim zahtjevima
stranke o kojima se odluuje po skraenom postupku, a kojima se udovoljava.
Zapisnik sadri:
1. naziv organa,
2. broj, datum, vrijeme i mjesto sainjavanja,
3. imena slubenih osoba,
4. predmet,
5. osobe koje su prisutne,
6. izjave stranaka, svjedoka, vjetaka tj. sadraj svih provedenih radnji.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

U zapisniku se nita ne smije precrtavati, dodavati, a ako ima vie
stranica numeriu se.
Sve stranke koje su uestvovale u postupku potpisuju se na kraju, a
ako odbijaju da potpiu i to se konstatuje u zapisnik.
Zapisnik ima snagu javne isprave bez obzira da li stranka ima
primjedbi na isti ili ne. Dozvoljeno je dokazivati netanost zapisnika.
Kad u upravnom postupku rjeava kolegijalni organ, o vijeanju i
glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Kad je u postupku u vezi sa albom
jednoglasno odlueno, ne mora se sastavljati zapisnik o vijeanju i glasanju, ve
se o tome moe sastaviti samo slubena zabiljeka u spisu. U zapisnik o
vijeanju i glasanju upisuje se, pored podataka o linom sastavu kolegijalnog
organa, oznaenje predmeta o kome je rije i kratak sadraj onoga to je
rijeeno, kao i odvojena miljenja ako ih je bilo.

Razgledanje spisa i obavjetavanje o toku postupka

Stranke imaju pravo da razgledaju spise predmeta i da ih o svom
troku fotokopiraju, a organ je obavezan to omoguiti. Spisi se razgledaju i
prepisuju/ fotokopiraju pod nadzorom odreene slubene osobe.
Ovo pravo ima svaka osoba koja uini vjerovatnim svoj pravni interes.
Ne mogu se razgledati ni prepisivati:

1. zapisnik o vijeanju i glasanju,
2. slubeni referati i nacrti rjeenja,
3. kao ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi :

a) ako bi se time mogla osujetiti svrha postupka, ili
b) ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne
stranke ili treih osoba.

Stranka i svaka druga osoba koja uini vjerovatnim svoj pravni interes u
predmetu, kao i zainteresirani organi, imaju pravo da se obavjetavaju o toku
postupka.

DOSTAVLJANJE PISMENA

Nain dostavljanja pismena

Dostavljanje pismena (poziva, rjeenja, zakljuaka i drugih slubenih
spisa) vri se putem pote ili ga vri organ preko svoje slubene osobe.
Osoba kojoj pismeno treba da se dostavi moe biti pozvana radi prijema
pismena samo izuzetno, kad to zahtijeva priroda ili znaaj pismena koje se ima
uruiti.
Dostavljanje se vri samo radnim danom, i to danju. Dostavljanje se
vri, po pravilu, u stanu ili na radnom mjestu, a advokatu u njegovom
advokatskom uredu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Obavezno lino dostavljanje pismena

Dostavljanje se mora izvriti lino osobi kojoj je pismeno
namijenjeno:
1) kad je takvo dostavljanje odreeno zakonom ili drugim propisom,
2) kad od dana dostavljanja poinje tei rok koji se po zakonu ne moe
produavati, ili
3) kad to odredi organ (slubena osoba), koja je naredila dostavljanje.

Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima osobno izvriti ne zatekne u stanu,
odnosno na radnom mjestu, dostavlja e se raspitati kad i na kom mjestu ga
moe nai, pa e mu kod nekog od odraslih lanova njegovog domainstva ili
komije, ako on na to pristane, ostaviti pismeno obavjetenje da odreeni dan i
sat bude u svom stanu, odnosno na radnom mjestu, radi primanja pismena.
Ako i poslije toga dostavlja ne zatekne osobu kojoj se dostavljanje
ima izvriti, dostavlja e predati pismeno nadlenom organu opine na
ijem se podruju nalazi boravite osobe kojoj se dostavljanje vri, ili poti
u mjestu njenog boravita, ako se dostavljanje vri preko pote. Na vratima
stana osobe kojoj se dostavljanje ima izvriti dostavlja e pribiti pismeno
saopenje u kojem je naznaeno gdje se pismeno nalazi. Na saopenju i na
samom pismenu, dostavlja e naznaiti razlog ovakvog dostavljanja, kao i
datum kad je saopenje pribio na vrata, i staviti svoj potpis. Dostavljanje se
smatra izvrenim kad je saopenje pribijeno na vrata, s tim da oteenje ili
unitenje ovog saopenja izvreno nakon pribijanja na vratima nema
uticaja na valjanost dostavljanja.
O dostavljanju na opisani nain, obavijestit e se organ koji je naredio
dostavljanje.

Posredno dostavljanje pismena

Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti ne zatekne u svom
stanu, dostavljanje se vri predajom pismena nekom od odraslih lanova
njegovog domainstva, a ako se ni oni ne zateknu u stanu, pismeno se
moe predati komiji, ako on na to pristane. Ako se dostavljanje vri na
radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne
zatekne, dostavljanje se moe izvriti osobi koja je na istom mjestu zaposlena,
ako ona pristane da primi pismeno.
Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti odsutna,
pismeno e se vratiti organu koji ga je izdao, uz naznaenje gdje se
odsutna osoba nalazi.
Ako je boravite osobe kojoj se dostavlja i pored istraivanja ostalo
nepoznato, organ koji je izdao pismeno postavit e toj osobi privremenog
zastupnika i njemu e predati pismeno.
Ako se dostavljanje ne moe izvriti nekom od odraslih lanova njegovog
domainstva odnosno komiji, ili ako osoba kojoj je pismeno upueno, odnosno
odrasli lan njegovog domainstva bez zakonskog razloga odbije da primi
WWW.BH-PRAVNICI.COM

pismeno, a nije utvreno da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti odsutna,
dostavlja e predati pismeno nadlenom organu opine na ijem se podruju
nalazi boravite osobe kojoj se dostavljanje vri, ili poti u mjestu njenog
boravita, ako se dostavljanje vri preko pote. Na vratima stana osobe
dostavlja e pribiti pismeno saopenje u kojem je naznaeno gdje se pismeno
nalazi. Na saopenju i na samom pismenu dostavlja e naznaiti razlog
ovakvog dostavljanja, kao i datum kad je saopenje pribio na vrata, i staviti svoj
potpis. Dostavljanje se smatra izvrenim kad je saopenje pribijeno na vrata, a
njegovo naknadno oteenje/ unitenje nema uticaja na valjanost dostavljanja. O
dostavljanju na ovaj nain, obavijestit e se organ koji je naredio dostavljanje.

Posebni sluajevi dostavljanja pismena

1. Dostavljanje pismena zakonskom zastupniku i punomoniku - Ako
vie stranaka imaju zajednikog zakonskog zastupnika/punomonika -
dostavljanje se za sve njih vri tom zakonskom zastupniku/punomoniku.
2. Dostavljanje pismena punomoniku za primanje pismena - Kad
stranka pismeno obavijesti organ koji vodi postupak, da je ovlastila
odreenu osobu kojoj se imaju vriti sva dostavljanja za nju, organ je
obavezan sva dostavljanja vriti ovom punomoniku.
3. Dostavljanje pismena organima vlasti, poduzeima, ustanovama i dr.
pravnim licima - Dostavljanje se vri predajom pismena slubenoj osobi
odn. osobi odreenoj za primanje pismena tih organa, odnosno pravnog
lica. Ako dostavlja u toku radnog vremena ne nae osobu odreenu za
primanje pismena, predaja pismena se moe izvriti ma kojoj osobi
zaposlenoj u tom organu, koja se zatekne u njihovim prostorijama.
4. Dostavljanje pismena osobama u inozemstvu, stranim dravama,
meunarodnim org. i osobama u FBiH koje uivaju diplomatski
imunitet - obavlja se preko MIP-a BiH.
5. Dravljanima FBiH koji se nalaze u inozemstvu - dostavljanje se
obavlja preko diplomatsko-konzularnih predstavnitava BiH u inozemstvu.
6. Vojnim osobama i pripadnicima policije - dostavljanje pismena se
moe vriti i preko njihove komande, odnosno organa ili pravnog lica u
kojima su zaposleni.
7. Osobama koje su liene slobode - dostavljanje se vri preko uprave
ustanove u kojoj se nalaze.
8. Dostavljanje pismena javnim priopenjem - Dostavljanje pismena e se
izvriti javnim priopenjem na oglasnoj tabli organa koji je pismeno izdao,
pri emu se smatra da je dostavljanje pismena izvreno poslije isteka 15.
dana od dana isticanja priopenja na oglasnoj tabli u 2 sluaja:
a) ako se radi o osobi ili vie osoba koje organu nisu poznate ili koje
se ne mogu odrediti,
b) kad su stranka ili njen zakonski zastupnik u toku postupka
promijenili svoje prebivalite ili stan, bez obavijetavanja organa
koji vodi postupak, a dostavlja i pored istraivanja ne moe saznati
kuda su se odselili, organ e odrediti da se sva daljnja dostavljanja
WWW.BH-PRAVNICI.COM

pismena u postupku za tu stranku vre pribijanjem pismena na
oglasnoj tabli organa koji vodi postupak.

Pored objavlji vanja na oglasnoj tabli, organ moe objaviti priopenje u
novinama, odnosno u drugim sredstvima javnog i nformiranja.

Dostavnica

Dostavnica (potvrda o dostavljanju) predstavlja dokaz o izvrenom
dostavljanju pismena. Na dostavnici se upisuje datum dostavljanja i potpisuju je
primalac i dostavlja. Ako primalac odbije da potpie dostavnicu, dostavlja e to
zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima datum predaje, i time se smatra da je
dostavljanje izvreno.

ROKOVI

Postoje 2 vrste rokova:

1. zakonski - oni su prekluzivni i ne mogu se pomijerati;
2. slubeni - odreuje ih slubena osoba koja vodi postupak i oni se mogu
produiti na molbu zainteresirane osobe koja podnese molbu prije isteka
roka ili 3 dana po isteku roka, ako postoje opravdani razlozi za
produenje, o emu se sainjava slubena zabiljeka u spisu;

Rokovi se odreuju na dane, mjesece i godine.
Teku od slijedeeg dana od dana prijema pismena.
Na poetak rokova ne utie nedelja i neradni dan, ali na zavretak utie.

POVRAT U PREANJE STANJE

Stranci koja je iz opravdanih razloga propustila da u roku izvri neku
radnju u postupku, pa je usljed tog proputanja iskljuena od vrenja ove
radnje, dozvolit e se, po njenom prijedlogu, povrat u preanje stanje.
Stranka je duna da u prijedlogu za povrat u preanje stanje iznese
okolnosti zbog kojih je bila sprijeena da u roku izvri proputenu radnju i
da te okolnosti uini bar vjerovatnim.
Ako se povrat u preanje stanje trai zbog toga to je proputeno da se
podnese kakav podnesak, prijedlogu treba priloiti i taj podnesak.
Prijedlog za povrat u preanje stanje podnosi se u roku od 8 dana
raunajui od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao proputanje, a ako
je stranka tek kasnije saznala za proputanje, onda od dana kad je to saznala.
Poslije isteka 3 mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u
preanje stanje. Ne moe se traiti povrat zbog proputanja ovog roka.
Prijedlog za povrat u preanje stanje podnosi se organu kod koga
je trebalo izvriti proputenu radnju. O prijedlogu odluuje zakljukom organ
WWW.BH-PRAVNICI.COM

kod koga je trebalo izvriti proputenu radnju. Neblagovremeno podneen
prijedlog odbacit e se bez daljnjeg postupka.
O podnesenom prijedlogu za povrat, izjanjava se suprotna stanka,
osim ako su injenice na kojima se prijedlog zasniva ope poznate.
Protiv zakljuka kojim se dozvoljava povrat nije doputena alba, a
protiv zakljuka kojim je odbijen prijedlog za povrat doputena je posebna
alba samo ako je zakljuak donio prvostepeni organ, a ako je zakljuak
donio drugostepeni organ, alba nije dozvoljena.
Kad je povrat u preanje stanje dozvoljen, postupak se vraa u ono
stanje u kome se nalazio prije proputanja, a ponitavaju se sva rjeenja i
zakljuci koje je organ donio u vezi s proputanjem.

ODRAVANJE REDA

Slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka duna je da se
stara o odravanju reda pri radu. S tim ciljem slubena osoba je ovlatena
da opominje osobe koje smetaju rad organa i da odreuje mjere potrebne
da se red odri o emu se u spisu sainjava slubena zabiljeska.Osoba koja
prisustvuje nekoj radnji postupka ne smije nositi oruje ili opasno orue.
Osoba koja i pored opomene ometa rad ili uini nepristojnost pri vrenju
radnje postupka ili nee da odloi oruje od nosno orue, moe biti udaljena.
Osoba koja uestvuje u radnji postupka moe biti udaljena tek poto je prethodno
bila opomenuta da e biti udaljena i poto su joj bile predoene pravne posljedice
takve mjere. Udaljenje zbog naruavanja reda ili zbog nepristojnosti, ili noenja
oruja ili opasnog orua, i zrie slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka.
Ako bude udaljena stranka koja nema punomonika, ili ako bude
udaljen punomonik iji vlastodavac nije prisutan, slubena osoba koja
rukovodi radnjom postupka pozvat e osobu koja se udaljava da postavi
svog punomonika. Ako pozvana osoba to ne uini, slubena osoba moe
odgoditi radnju na troak osobe koja je odbila da postavi svog punomonika, a
moe mu i sama postaviti punomonika ako je to potrebno.
Ko u radnji postupka tee narui red ili uini krupniju nepristojnost,
moe se, pored udaljenja, kazniti novanom kaznom do 50 KM.
Proti v zakljuka o kazni moe se izjaviti posebna alba. alba protiv
zakljuka o novanoj kazni zbog naruavanja reda ne odgaa izvrenje te kazne.

TROKOVI POSTUPKA

Izdaci u gotovom novcu organa koji vodi postupak, kao to su: putni
trokovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj,
oglase i sl., a koji su nastali provoenjem postupka po nekoj upravnoj
stvari, padaju, po pravilu, na teret onoga koji je cio postupak vodio.
Kad osoba koja uestvuje u postupku prouzrokuje svojom krivicom ili
obijeu trokove pojedini h radnji u postupku, duna je da snosi te trokove.
Kad je postupak koji je pokrenut po slubenoj dunosti okonan povoljno po
stranku, trokove postupka snosi organ koji je postupak pokrenuo.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Svaka stranka snosi, po pravilu, sama svoje trokove prouzrokovane
postupkom, kao to su: trokovi dolazenja, izgubljenog vremena, izdaci na takse,
za pravno zastupanje i struno pomaganje.
Kad u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim
interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na iju je tetu postupak
okonan, duna je da protivnoj stranci naknadi opravdane trokove koji su
toj stranci nastali uestvovanjem u postupku. Ako je u takvom sluaju neka
od stranaka djelimino uspjela sa svojim zahtjevom, ona je duna da naknadi
protivnoj stranci trokove srazmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela.
Ako se postupak pokree po zahtjevu stranke, a sa sigurnosu se
moe predvidjeti da e izazvati izdatke u gotovom novcu (u vezi s uviajem,
vjetaenjem, dolaskom svjedoka i sl.), organ koji vodi postupak moe
zakljukom odrediti da stranka unaprijed poloi potreban iznos za pokrie
tih trokova. Ako stranka ne poloi taj iznos u odreenom roku, organ moe
odustati od izvoenja ti h dokaza ili obustaviti postupak, osim ako se produenje
postupka mora nastavi ti zbog javnog i nteresa.
U rjeenju kojim se postupak zavrava, organ koji donosi rjeenje
odreuje ko snosi trokove postupka, njihov iznos i kome se i u kom roku imaju
isplatiti.
Ako organ u rjeenju ne odlui o trokovima, navest e se da e se o
trokovima donijeti poseban zakljuak.
Svjedoci, vjetaci, tumai (prevoditelji) i slubene osobe imaju pravo
na naknadu trokova putovanja i izdataka izazvanih boravljenjem u mjestu
radi izvrenja tih radnji, s tim da tim osobama pripada i naknada izgubljene
zarade, ako za to vrijeme ne ostvaruju zaradu na osnovu radnog odnosa.
Pored naknade, vjetaci i tumai imaju pravo i na posebnu nagradu.
Zahtjev za naknadu odnosno nagradu duni su svjedoci, vjetaci i tumai
postaviti pri sasluanju, tumaenju (prevoenju), odnosno davanju vjetakovog
miljenja.
Naknade trokova, izdataka i izgubljene zarade svjedocima, vjetacima i
tumaima, odnosno posebne nagrade vjetacima i tumaima, nain naplate i
isplate tih naknada i nagrada, kao i osloboenje od plaanja trokova regulie se
propisom Vlade Federacije za trokove pred federalnim organima na prijedlog
federalnog mi nistra pravde, a propisom vlade kantona za trokove pred
kantonalnim organima i opinskim i gradskim slubama za upravu.
Organ koji vodi postupak moe osloboditi stranku snoenja
trokova u cijelosti ili djelomino, ako utvrdi da ona ne moe podnijeti
trokove bez tete po nuno izdravanje sebe i svoje porodice.
Oslobaanje od snoenja trokova odnosi se na oslobaanje od
taksa, izdataka organa koji vodi postupak, kao to su putni trokovi
slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase i sl.
Organ koji vodi postupak moe u toku postupka ukinuti zakljak o
oslobaanju od snoenja trokova ako utvrdi da vie ne postoje razlozi zbog
kojih je stranka bila osloboena snoenja trokova.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

PRVOSTEPENI POSTUPAK

POKRETANJE POSTUPKA

Upravni postupak pokree nadleni organ po slubenoj dunosti ili
povodom zahtjeva stranke.
Nadleni organ e pokrenuti postupak po slubenoj dunosti:

1. kad to odreuje zakon ili na zakonu zasnovan propis ili
2. kad utvrdi da radi zatite javnog interesa treba pokrenuti upravni
postupak.

Ako nadleni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke utvrdi da
po vaeim propisima nema uvjeta za pokretanje postupka, donijet e o
tome zakljuak, kojim e se podneeni zahtjev odbaciti kao preuranjen.
Protiv tog zakljuka doputena je posebna alba.
Upravni postupak je pokrenut im je nadleni organ izvrio ma koju
radnju radi voenja postupka.
Upravni postupak se okonava na 2 naina:

1. rjeenjem (ako se rjeava o upravnoj stvari u meritumu) i
2. zakljukom (za procesne radnje).

Spajanje stvari u jedan postupak

Kad je rije o pravima i obavezama vie stranaka, ili kad je jedna
stanka postavila vie zahtjeva, a prava ili obaveze stranaka zasnivaju se na
istom ili slinom injeninom stanju i na istom pravnom osnovu i ako je
organ koji vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno i mjesno
nadlean, moe se pokrenuti i voditi jedan postupak.
O voenju jednog postupka u ovakvim sluajevima nadleni organ e
donijeti poseban zakljuak, protiv koga se moe izjaviti alba, osim ako je
zakljuak donio drugostepeni organ.

Izmjena zahtjeva

Poto je postupak pokrenut, stranka moe do donoenja
prvostepenog rjeenja:
1. proiriti postavljeni zahtjev, ili
2. umjesto ranijeg zahtjeva postaviti drugi (pod uvjetom da se takav zahtjev
zasniva na bitno istom injeninom stanju), bez obzira na to da li se
proireni ili izmijenjeni zahtjev zasniva na istom pravnom osnovu.

Ako organ koji vodi postupak ne dozvoli proirenje ili izmjenu zahtjeva,
donijet e o tome zakljuak. Protiv takvog zakljuka doputena je posebna alba.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Odustanak od zahtjeva

Stranka moe odustati od svog zahtjeva u toku cijelog postupka.
Kad je postupak pokrenut povodom zahtjeva stranke, a stranka
odustane od svog zahtjeva, organ koji vodi postupak donijet e zakljuak
kojim se postupak obustavlja. O tome e biti obavijetena protivna stranka,
ako je ima. Ako je dalje voenje postupka potrebno u javnom interesu, ili
ako to zahtijeva protivna stranka, nadleni organ e produiti voenje
postupka.
Kad je postupak pokrenut po slubenoj dunosti organ moe
obustaviti postupak. Ako postupak u istoj stvari moe biti pokrenut i po zahtjevu
stranke, on e se nastaviti ako stranka to zahtijeva.
Protiv zakljuka kojim se obustavlja postupak doputena je posebna
alba.
Stranka odustaje od svog zahtjeva podnoenjem pismene izjave koju daje
organu koji vodi postupak ili usmeno na zapisnik kod tog organa.
Dok organ koji vodi postupak ne donese zakljuak o obustavljanju
postupka i ne dostavi ga stranci, stranka moe opozvati svoj odustanak od
zahtjeva.
Stranka moe odustati od postupka (zahtjeva) ak i ako je podnijela albu,
ali do donoenja II stepenog rjeenja. U tom sluaju organ e donijeti
zakljuak o obustavi i ponititi doneseno prvostepeno rjeenje.

Poravnanje

Ako u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim
zahtjevima, slubena osoba koja vodi postupak nastojat e u toku cijelog
postupka da se stranke poravnaju, potpuno ili u pojedinim spornim takama.
Poravnanje mora biti uvijek jasno i odreeno, i ne smije biti na tetu
javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa treih osoba, na ta slubena
osoba pazi po slubenoj dunosti.
Poravnanje se upisuje u zapisnik. Poravnanje je zakljueno kad
stranke, poslije proitanog zapisnika o poravnanju, potpiu zapisnik.
Poravnanje ima snagu izvrnog rjeenja doneenog u upravnom
postupku. Organ pred kojim je zakljueno poravnanje donijet e zakljuak kojim
e se postupak obustaviti.

POSTUPAK DO DONOENJA RJEENJA

Prije donoenja rjeenja imaju se utvrditi sve injenice i okolnosti
koje su znaajne za donoenje rjeenja i strankama omoguiti da ostvare i
zatite svoja prava i pravne interese, o emu se stara slubena osoba koja
vodi postupak.
Ovo se moe izvriti u:
1. skraenom postupku ili
2. posebnom ispitnom postupku.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Skraeni postupak

Organ moe po skraenom postupku rijeiti stvar neposredno, pod
uslovom:
1. ako je stranka iznijela sve injenice i uz zahtjev dostavila dokaze iz kojih
se moe utvrditi da su ispunjenje pretpostavke da se donese rjeenje, ili
se radi o opepoznatim injenicama ili injenicama poznatim organu, ili
2. ako organ na osnovu slubenih podataka s kojima raspolae moe da
donese rjeenje, a nije potrebno sasluanje stranke ili
3. ako se radi o poduzimanju nekih hitnih mjera, u opem interesu, koje se
ne mogu odgaati, a injenice na kojima se zasniva rjeenje su bar
uinjene vjerovatnim ili
4. kada je predvieno propisom da se stvar moe rijeiti na osnovu injenica
koje nisu u potpunosti dokazane ili su posredno dokazane, a iz svih
okolnosti proizilazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti .

Rok za donoenje ovog rjeenja je 15 dana od dana podnoenja zahtjeva.

Poseban ispitni postupak

Poseban ispitni postupak se provodi kada organu nisu dovoljni
dokazi koje je stranka podnijela, odnosno kad nisu dovoljne injenice sa
kojima organ raspolae, nego je potrebno:

a) da se sasluaju stranke, ili
b) da se angauju vjetaci, ili
c) da se provedu i neke druge radnje koje su neophodne da organ rjei
odreenu upravnu stvar.

Rok za donoenje ovog rjeenja je 30, odnosno 60 dana.
Tok posebnog ispitnog postupka odreuje slubena osoba koja vodi
postupak.
Stranka ima pravo da uestvuje u ispitnom postupku i da daje potrebne
podatke i brani svoja prava i interese, moe da iznosi injenice i pobija tanost
navoda koji se ne slau s njenim navodima.
Slubena osoba koja vodi postupak duna je da prui mogunost
stranci:
1. da se izjasni o svim okolnostima i injenicama koje su iznesene u ispitnom
postupku, o prijedlozima i ponuenim dokazima,
2. da uestvuje u izvoenju dokaza i da postavlja pitanja drugim strankama,
svjedocima i vjetacima preko slubene osobe koja vodi postupak, kao i
3. da se upozna s rezultatom izvoenja dokaza i da se o tome izjasni.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Nadleni organ ne moe donijeti rjeenje prije nego to stranci prui
mogunost da se izjasni o injenicama i okolnostima na kojima treba da se
zasniva rjeenje, a o kojima stranci nije bila data mogunost da se izjasni.

Prethodno pitanje

Pitanje bez ijeg se rjeavanja ne moe rijeiti sama upravna stvar, a
to pitanje ini samostalnu pravnu cjelinu, za ije je rjeenje nadlean sud ili
neki drugi organ, nazivamo prethodnim pitanjem
Ako organ koji vodi postupak naie na prethodno pitanje, on moe:
a) sam raspraviti to pitanje, ili
b) postupak prekinuti dok nadleni organ to pitanje ne rijei.

Ako je organ raspravio prethodno pitanje, rjeenje takvog pitanja ima
pravno djelovanje samo u stvari u kojoj je to pitanje rijeeno.
U pitanju postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti uinioca, organ
koji vodi postupak vezan je pravomonom presudom krivinog suda kojom je
optueni oglaen krivim.
Organ koji vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno
pitanje odnosi:
1. na postojanje krivinog djela,
2. na postojanje braka,
3. na utvrivanje oinstva, te
4. u drugim sluajevima kada je to zakonom odreeno.

Ako se postupak vodi po zahtjevu stranke, a organ naie na prethodno
pitanje, on moe zakljukom naloiti stranci da kod nadlenog organa ili suda
pokrene rjeavanje tog pitanja u odreenom roku, te da je u tom smislu duna
organu dostaviti dokaz. Ako stranka ne postupi po tom zakljuku, smatrae se da
je od zahtjeva odustala, te e se donijeti zakljuak o obustavi postupka.
Postupak prekinut zbog rjeavanja prethodnog pitanja kod nadlenog
organa nastavie se poto rjeenje doneeno o tom pitanju postane konano.

Usmena rasprava

Slubena osoba koja vodi postupak, na svoju inicijativu ili na
prijedlog stranke, odreuje usmenu raspravu u svakom sluaju kad je to
korisno za razjanjenje stvari, a mora je odrediti:

1. u stvarima u kojima uestvuju 2 ili vie stranaka s protivnim interesima, ili
2. kad se ima izvriti uviaj ili sasluanje svjedoka ili vjetaka.

Usmena rasprava ima dva cilja:
1. utvrivanje injenica i
2. pruanje mogunosti strankama da tite svoja prava i interse.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Usmena rasprava je javna, i na njoj najvie dolaze do izraaja neka
od naela upravnog postupka (naela: materijalne istine, sasluanja stranaka,
pomo neukoj stranci, efikasnosti i ekonominosti, upotreba jezika i pisma i dr.).
Slubena osoba koja vodi postupak moe iskljuiti javnost za cijelu
usmenu raspravu ili samo za jedan njen dio ako to zahtijevaju razlozi morala ili
javne sigurnosti, ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene
rasprave, ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj obitelji, ako treba da se
raspravlja o okolnostima koje predstavljaju slubenu, poslovnu, profesionalnu,
naunu ili umjetniku tajnu. O iskljuenju javnosti donosi se zakljuak, koji
mora biti obrazloen i javno objavljen. Pri priopavanju rjeenja javnost se
ne moe iskljuiti. Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove
punomonike i strune pomagae.
Slubena osoba koja vodi postupak duna je da na poetku usmene
rasprave utvrdi koje su od pozvanih osoba prisutne, a za odsutne da
provjeri da li su im pozivi pravilno dostavljeni.
Ako neka od stranaka koja jo nije sasluana nije dola na raspravu, a nije
utvreno da joj je poziv pravilno dostavljen, slubena osoba koja vodi postupak
odgodit e raspravu, osim u sluaju kad je usmena rasprava na vrijeme
objavljena javnom objavom.
Ako na usmenu raspravu ne doe stranka po ijem je zahtjevu
postupak pokrenut, mada je uredno pozvana, a iz cjelokupnog stanja stvari
se moe pretpostaviti da je stranka zahtjev povukla, tj. od njega odustala,
slubena osoba koja vodi postupak obustavie postupak.
Ako stranka protiv koje je pokrenut postupak neopravdano izostane, mada
je uredno pozvana, slubena osoba moe provesti raspravu i bez nje, a moe na
njen troak i odgoditi usmenu raspravu, ako je to potrebno radi pravilnog rjeenja
stvari.
Na usmenoj raspravi treba da se pretrese i utvrdi ono to je predmet
ispitnog postupka. Ako se predmet ne moe pretresti na jednoj raspravi,
slubena osoba koja vodi postupak prekinut e raspravu i zakazati to prije
njen nastavak. Za ovaj nastavak slubena osoba e poduzeti sve mjere koje su
propisane za odreivanje usmene rasprave. Pri nastavku usmene rasprave
slubena osoba koja vodi postupak iznijet e u glavnim crtama tok dotadanje
rasprave.

DOKAZIVANJE

Kao dokazno sredstvo upotrijebie se sve to je podesno za
utvrivanje stanja stvari i to odgovara pojedinom sluaju, kao to su:

1. isprave,
2. izjava svjedoka,
3. uviaj,
4. vjetaci i
5. sasluanje stranke/stranaka.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Da li neku injenicu treba dokazivati ili ne, odluuje slubena osoba
koja vodi postupak, ovisno od toga da li ta injenica moe imati uticaja na
rjeavanje stvari ili ne. Dokazi se i zvode poto se utvrdi ta je u injeninom
pogledu sporno ili ta treba dokazivati.
Ne treba dokazivati:
1. injenice koje su ope poznate,
2. injenice ije postojanje zakon pretpostavlja, ali je doputeno dokazivati
nepostojanje tih injenica.

1. JAVNE ISPRAVE

Javne isprave su isprave koje je u propisanom obliku izdao nadleni
organ uprave ili institucija kojoj je povjereno vrenje javnih ovlatenja u
okviru svoje nadlenosti. One mogu biti prilagoene elektronskoj obradi.
Ovakva isprava dokazuje ono to se u njoj potvruje ili odreuje, tj.
smatraju se istinitim. Pretpostavka je oboriva, pa stranke imaju pravo dokazivati
suprotno.
Isprave, koje slue kao dokaz, podnose stranke ili ih pribavlja
slubena osoba koja vodi postupak.
Ako se isprava nalazi kod protivne stranke, a ta stranka nee
dobrovoljno da je podnese ili pokae, slubena osoba koja vodi postupak
pozvae tu stranku da podnese ili pokae ispravu na raspravi, da bi se
druge stranke mogle o njoj izjasniti. Ako stranka ne postupi po pozivu,
slubena osoba koja vodi postupak cijenie, s obzirom na sve okolnosti sluaja,
od kakvog je to uticaja za rjeavanje stvari.
Ako se isprava nalazi kod organa uprave, a stranka koja se pozvala
na tu ispravu nije uspjela da je pribavi, organ koji vodi postupak pribavie
ovu ispravu po slubenoj dunosti. Ti organi, institucije i pravna lica duni su
postupiti po traenju nadlenog organa.
Ako se isprava nalazi kod tree osobe, a ta osoba nee dobrovoljno da je
pokae, organ koji vodi postupak pozvae zakljukom tu osobu da pokae
ispravu na raspravi, da bi se stranke mogle o njoj izjasniti.
Isprave koje je izdao strani organ, koje u mjestu gdje su izdate vae kao
javne isprave, imaju, pod uvjetima reciprociteta, istu dokaznu snagu kao i
domae javne isprave, ako su propisno ovjerene.

Uvjerenja

Uvjerenje je isprava koju izdaje organ uprave ili institucija sa javnim
ovlatenjima kojom se potvruje ili utvruje odreena injenica.
Uvjerenje koje je izdao organ ili institucija u okviru svojih ovlatenja
o injenicama o kojima vodi slubenu evidenciju, ima karakter javne
isprave. Slubena evidencija je evidencija koja je propisana zakonom ili
drugim propisom.
Organ uprave je duan na zahtjev graana izdati uvjerenje u roku od 5
dana od dana podnesenog zahtjeva.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ako organ utvrdi u postupku da ne moe i zdati uvjerenje, donijee rjeenje
kojim odbija stranku sa podnesenim zahtjevom.
Organi uprave su duni izdavati i uvjerenja o odreenim injenicama
o kojima ne vode slubenu evidenciju, ako je to propisano zakonom. Tada
e organ provesti ispitni postupak, temeljem kojeg, ako utvrdi postojanje tih
injenica, moe izdati uvjerenje, ali ono nema karakter javne isprave (npr.
uvjerenje o uslovnosti stambenog objekta). Organ koji je zatraio od stranke da
mu dostavi uvjerenje o tim injenicama moe ga uvaiti, ali i ne mora. U takvoj
pravnoj situaciji (ako ga ne uvai), taj organ e otvoriti raspravu o tom pitanju
kojom e pokuati utvrditi postojanje te injenice.

2. SVJEDOCI

Svjedok moe biti svaka fizika osoba koja je bila sposobna da opazi
injenicu o kojoj treba da svjedoi i koja je u stanju da to svoje opaanje
saopi.
Osoba koja u postupku uestvuje u svojstvu slubene osobe ne
moe biti svjedok.
Svaka osoba koja se kao svjedok poziva, duna je da se odazove
pozivu, a i da svjedoi, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
Ne moe se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom
povrijedila dunost uvanja slubene, dravne ili vojne tajne, dok ga
nadleni organ ne oslobodi te dunosti.
Svjedok moe uskratiti svjedoenje:
1. na pojedina pitanja na koja bi odgovor izloio tekoj sramoti, znatnoj
imovinskoj teti ili krivinom gonjenju njega, njegovog branog druga,
njegovog srodnika po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do 3 stupnja
zakljuno, ili srodnika po tazbini, do 2 stupnja zakljuno i onda kad je brak
prestao, kao i njegovog staraoca ili staranika, usvojioca ili usvojenika;
2. na pojedina pitanja na koja bi svojim odgovorom povrijedio obavezu
uvanja poslovne, profesionalne, umjetnike ili naune tajne;
3. o onome to mu je stranka povjerila kao svom punomoniku;
4. o onome o emu se stranka ispovijedala svjedoku kao vjerskom
ispovjedniku.

Svjedok se moe osloboditi dunosti svjedoenja i o pojedinim
drugim injenicama kad iznese vane razloge za to. Ako je potrebno, on treba
te razloge da uini vjerovatnim.
Svjedok se sasluava pojedinano. ??? Svjedok e se prethodno, prije
poetka svjedoenja, upozoriti da je duan da govori istinu, da ne smije ni ta
preutjeti i da moe na svoj iskaz biti zaklet, pa e mu se predoiti i posljedice
davanja lanog iskaza. ??? Od svjedoka e se zatim uzeti opi osobni podaci.
Slubena osoba koja vodi postupak ukazat e svjedoku na koj a pitanja moe
uskratiti svjedoenje.???-PROVJERITI (ispitiva Kratovi Sadudin, tvrdi suprotno
da se tek nakon sasluanja trai od svjedoka da potvrdi da je govorio istinu, da
nije nita preutio ...)
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Nakon toga svjedoku e se postavljati pitanja o samom predmetu i
pozvae se da iznese ta mu je o tome poznato. Nije doputeno postavljati
takva pitanja koja ukazuju na to kako bi se imalo odgovoriti. Svjedok e se
uvijek pitati otkuda mu je poznato ono to svjedoi.
Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda, ili se
bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba da bude
sasluan, organ koji vodi postupak moe narediti da se prisilno dovede i da snosi
trokove dovoenja, a moe ga i kazniti novano.

3. IZJAVA STRANKE

Ako za utvrivanje odreene injenice ne postoji neposredan dokaz,
ili se takva injenica ne moe utvrditi na osnovu drugih dokaznih
sredstava, za utvrivanje te injenice moe se kao dokazno sredstvo uzeti i
usmeno data izjava stranke. Izjava se unosi u zapisnik.
Prije uzimanja izjave stranke, slubena osoba koja vodi postupak duna je
upozoriti stranku na krivinu i materijalnu odgovornost za davanje lane izjave.
Ovo dokazno sredstvo je slabo sredstvo.

4. VJETACI

Kad je za utvrivanje ili ocjenu neke injenice vane za rjeavanje
stvari potrebno struno znanje kojim ne raspolaze slubena osoba koja
vodi postupak, izvest e se dokaz vjetaenjem.
Radi izvoenja dokaza vjetaenjem slubena osoba koja vodi postupak
odreuje, po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke, jednog vjetaka, a kad
ocijeni da je vjetaenje sloeno, moe odrediti dva ili vie vjetaka.
Za vjetake e se odrediti osobe koje su strune, i to prvenstveno
one koje imaju posebno ovlatenje za davanje strunog miljenja o
pitanjima iz odgovorajue struke, ako je takvo ovlatenje predvieno
propisima.
Vjetaci mogu uskratiti svjedoenje iz istih razloga kao i svjedoci
svjedoenje. U pogledu izuzea, primjenjuju se odredbe o izuzeu slubenih
osoba.
Nalaz se daje pismeno, a o istom stranke i slubena osoba mogu
postavljati pitanja. Ukoliko nalaz nije jasan ili je nepotpun moe se ponoviti
(isti ili drugi vjetak).

5. UVIAJ

Uviaj se vri kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje
bitnih okolnosti potrebno neposredno opaanje slubene osobe koja vodi
postupak. Stranke imaju pravo da prisustvuju uviaju. Uviaj se moe izvriti,
odnosno esto se vri i uz sudjelovanje vjetaka.
Eventualno sprjeavanje vrenja uviaja od strane vlasnika/posjednika/
draoca stvari, prostorija ili zemljita nije dozvoljeno.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Osiguranje dokaza

Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz nee moi kasnije izvesti
ili da e njegovo izvoenje biti oteano, moe se, radi osiguranja dokaza u
svakom stadiju postupka, pa i prije nego to je postupak pokrenut, taj dokaz
izvesti.
Osiguranje dokaza vri se po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranke,
odnosno osobe koja ima pravni interes, a za osiguranje dokaza u toku postupka
nadlean je organ koji vodi postupak.
Za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadlean je organ na
ijem se podruju nalaze stvari koje treba razgledati, odnosno na ijem podruju
borave osobe koje treba sasluati. O osiguranju dokaza donosi se poseban
zakljuak. Protiv zakljuka kojim se odbija prijedlog za osiguranje dokaza
doputena je posebna alba, koja ne prekida tok postupka.

RJEENJE

1. Organ koji donosi rjeenje

Rjeenje je upravni akt kojim se okonava upravni postupak o stvari
koja je predmet postupka. Donosi ga, na osnovu injenica utvrenih u
postupku, organ nadlean za rjeavanje te stvari.
Kad o stvari rjeava kolegijalni organ, on moe rjeavati kad je prisutno
vie od 1/2 njegovih lanova, a rjeenje donosi veinom glasova prisutnih.
Organ uprave moe rjeenje donijeti:
1. samostalno,
2. u dogovoru sa drugim organom,
3. uz prethodno pribavljenu saglasnost ili miljenje drugog organa.
U vezi donoenja rjeenja u dogovoru sa drugim organom ili uz prethodno
pribavljenu saglasnost ili miljenje drugog organa, treba istai slijedee:
Organi e se uvijek dogovoriti koji od njih e izdati rjeenje;
Vri se izdavanjem posebnog akta ili naznaenjem odobrenja na nacrtu
rjeenja (rok 15 dana ako u tom roku organ uti, smatra se da je dao
odobrenje);
U uvodu ovakvih rjeenja obavezno se navodi da je rjeenje doneseno uz
odobrenje, saglasnost ili miljenje drugog organa, uz naznaenje naziva
tog organa;

2. Dijelovi rjeenja su:

1. Uvod, koji sadri:
a) naziv organa koji donosi rjeenje,
b) propis o nadlenosti tog organa za njegovo donoenje
c) ime stranke/stranaka,i
d) kratko oznaenje predmeta.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2. Izreka, koja sadri odluku kako je organ rijeio zahtjev (usvaj a ili odbija
zahtjev stranke). Izreka mora biti jasna i koncizna. Sadri i odluku o
trokovima postupka, te da alba ne odlae njegovo izvrenje, kada je to
propisano.
3. Obrazloenje, koje treba da sadri:
a) ukratko zahtjev stranke,
b) provedeni postupak i provedene dokaze, te
c) ta je bilo opredjeljenje organa da rijei na nain kako je rjeeno.

4. Pouka o pravnom lijeku - mora da stoji u kom roku se ulae alba, kojem
organu, i putem kojeg organa (drugostepeni organ opredjeljuje primjena
propisa za federalne propise federalni organ - npr. Rjeenje je donio
opinski naelnik na osnovu federalnih propisa - ta staviti u pouci o
pravnom lijeku? Pouka o pravnom lijeku: alba se moe uloiti
nadlenom federalnom organu iz te oblasti.

5. Potpis slubene osobe koja je donijela rjeenje.

Rjeenje donosi rukovodilac organa uprave ili druga slubena osoba
koju je rukovodilac za to ovlastio. Prenos ovlatenja donosi se rjeenjem.

Vrste rjeenja

1. DJELIMINO - ako organ o jednoj stvari treba da rijei u nekoliko
taaka, a za rjeavanje su sazrele samo neke i kad se pokae
svrsishodnim da se o tim takama rijei posebnim rjeenjem,
nadleni organ moe donijeti rjeenje samo o tim takama
(djelimino rjeenje). Protiv ovog rjeenja se moe izjaviti alba, dakle, u
pogledu pravnih lijekova i izvrenja smatra se kao samostalno rjeenje.
2. DOPUNSKO - ako nadleni organ nije rjeenjem odluio o svim
pitanjima koja su bila predmet postupka, on moe, po prijedlogu
stranke ili po slubenoj dunosti, donijeti posebno rjeenje o
pitanjima koja ve doneenim rjeenjem nisu obuhvaena (dopunsko
rjeenje). Ako prijedlog stranke za donoenje dopunskog rjeenja bude
odbijen, protiv zakljuka o tome doputena je posebna alba. Ako je
predmet ve dovoljno raspravljen, dopunsko rjeenje moe se donijeti bez
ponovnog provoenja ispitnog postupka. Dopunsko rjeenje smatra se u
pogledu pravnih lijekova i izvrenja samostalnim rjeenjem.
3. PRIVREMENO-kojim organ uprave rjeava stvar na odreeno vrijeme
do donoenja potpunog rjeenja. Donosi se kada je potrebno prije
okonanja postupka privremeno urediti neka sporna pitanja ili odnose, na
temelju injenica utvrenih do momenta njegovog donoenja. Rjeenjem o
glavnoj stvari koje se donosi nakon okonanja postupka, ukida se
privremeno rjeenje donijeto u toku postupka. Privremeno rjeenje smatra
se u pogledu pravnih lijekova i izvrenja kao samostalno rjeenje.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Posebna vrsta rjeenja je usmeno rjeenje. To je rjeenje koje organ
uprave donosi i usmeno nareuje njegovo izvrenje, kada je potrebno
provoenje hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi
otklanjanja neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i imovine.
U tom sluaju, organ je duan donijeti pismeno rjeenje u narednom roku
od 8 dana (ova vrsta rjeenja najee nastaj e u radu inspekcijskih organa).

Rokovi za donoenje rjeenja

U skraenom postupku je 15 dana, a u redovnom rok je 30 i 60 dana
(ovisno treba li provoditi ili ne poseban ispitni postupak ili rjeiti prethodno
pitanje).

Ispravljanje rjeenja

Mogu se ispravljati samo tehnike greke. Ispravka se vri zakljukom, u
svakom trenutku, koji proizvodi pravno dejstvo od kada i ispravljeno rjeenje,
kojeg je on sastavni dio.
Protiv zakljuka o ispravci rjeenja dozvoljena je posebna alba.

ZAKLJUAK

Zakljukom se odluuje o pitanjima koja se tiu postupka.
Zakljuak se sainjava u vidu slubene zabiljeke u spisu i priopava
zainteresiranim osobama usmeno, a napismeno se izdaje kada se protiv
zakljuka moe izjaviti posebna alba, ili kad se moe odmah traiti
izvrenje zakljuka.
Zakljuak koji se izdaje pismeno sadri: uvod, dispozitiv, obrazloenje i
pouku o pravnom lijeku.
Protiv zakljuka moe se izjaviti posebna alba samo kad je to ZUP-
om ili drugim zakonom izriito predvieno.
alba se izjavljuje u istom roku, na isti nain i istom organu kao i alba
protiv rjeenja.
Zakljuke protiv kojih nije doputena posebna alba mogu
zainteresirane osobe pobijati albom protiv rjeenja, osim ako je alba
protiv zakljuka ZUP-om iskljuena.

REDOVNI PRAVNI LIJ EKOVI

ALBA

1. Pravo albe

Protiv rjeenja doneenog u prvom stepenu stranka ima pravo albe.

albu moe uloiti:
WWW.BH-PRAVNICI.COM

1) stranka i lica koja imaju pravni interes,
2) tuitelj, pravobranitelj i drugi organi protiv rjeenja doneenog u korist
stranke, kojim je povrijeen zakon na tetu javnog interesa.
(Ombudsmen ne moe uloiti albu, ali moe pokrenuti upravni spor.)

alba se ne moe uloiti protiv:
1. rjeenja domova Parlamenta Federacije, skuptine kantona, te gradskog i
opinskog vijea, kao i
2. rjeenja Vlade Federacije i vlade kantona doneenog u prvom stepenu.

Zakon predvia da se protiv svih konanih prvostepenih rjeenja
(protiv kojih se ne moe izjaviti alba) moe pokrenuti upravni spor kod
nadlenog suda (kantonalni sudovi). alba mora biti dozvoljena protiv svih
prvostepenih rjeenja u kojima je zakonom iskljuen upravni spor.

2. Nadlenost organa za rjeavanje o albi

Ako je u I - st. postupku rjeavano na osnovu statuta ili propisa
opinskog vijea, u okviru iskljuivih prava i dunosti opine, o albi rjeava
opinski organ odreen statutom opine, odnosno propisom opinskog vijea.
Ako je u I - st. postupku rjeavano na osnovu statuta ili propisa
gradskog vijea, u okviru iskljuivih prava i obaveza grada, o albi rjeava
gradski organ odreen statutom grada, odnosno propisom gradskog vijea.
Protiv I - st. rjeenja opinskog naelnika i gradonaelnika, odnosno
opinskih i gradskih slubi za upravu koja su doneena na osnovu
kantonalnog zakona, u II stepenu rjeava nadleni kantonalni organ iz
odgovarajue upravne oblasti.
Protiv I - st. rjeenja opinskog naelnika i gradonaelnika, odnosno
opinskih i gradskih slubi za upravu koja su u upravnom postupku
doneena na osnovu federalnog zakona, u II stepenu rjeava nadleni
federalni organ uprave iz odgovarajue upravne oblasti .
O albi protiv I - st. rjeenja kantonalnih organa uprave, donesenih
na osnovu zakona kantona, rjeava nadleni organ kantona odreen zakonom
kantona.
O albi protiv I - st. rjeenja kantonalne uprave/ustanove u sastavu
kantonalnog organa uprave, rjeava kantonalni organ uprave u ijem se
sustavu nalazi ta uprava, odnosno ustanova.
O albi protiv I - st. rjeenja organizacionih jedinica kantonalnih
organa uprave/ustanova, koje su osnovane van sjedita kantonalnog
organa uprave/ustanove, rjeavaju kantonalni organ uprave/ustanove kojoj
pripada ta organizaciona jedinica.
O albi protiv I stepenog rjeenja kantonalnih organa uprave
doneenih na osnovu federalnih zakona i drugih federalnih propisa -
rjeavaju nadleni federalni organi uprave iz odgovarajue upravne oblasti.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

O albi protiv I - stepenog rjeenja federalne uprave/ustanove koje se
nalaze u sastavu federalnog organa uprave, rjeava federalni organ uprave u
ijem se sastavu nalazi ta uprava/ustanova.
O albi protiv I - st. rjeenja organizacionih jedinica federalnih
organa uprava/ustanova koje su osnovane van sjedita federalnog organa
uprave/ustanove, rjeava federalni organ uprave/ustanove kome pripada ta
organizaciona jedinica.
O albi protiv I - st. rjeenja federalnih organa uprave/ustanove,
rjeava federalni organ odreen federalnim zakonom.
O albi protiv I st. rjeenja institucije koja ima javne ovlasti, rjeava
organ odreen statutom te institucije, ako zakonom kojim je data javna ovlast nije
propisano da o albi rjeava organ uprave odnosno drugi organ.
(npr. ako je rjeenje donio kanton. organ po federalnom propisu, II-st- organ je
nadleni federalni organ iz odreene oblasti. Ako je rjeenje donio kanton. organ
po kanton. propisu, II-st. organ je kanton. organ propisan tim kanton. propisom)

3. Rok za albu

alba protiv rjeenja se podnosi u roku od 15 dana od dana
dostavljanja rjeenja, ali se drugim zakonom moe propisati i drugaiji rok.
Rok za albu za svaku osobu i za svaki organ kojima se rjeenje dostavlja
rauna se od dana dostavljanja rjeenja.
U toku roka za albu rjeenje se ne moe izvriti. Kad je alba
propisno izjavljena, rjeenje se ne moe izvriti sve dok se rjeenje koje je
doneeno o albi ne dostavi stranci.
Iznimno, rjeenje se moe izvriti u albenom roku, pa i kada je alba
izjavljena, u sljedeim situacijama:

1) ako je to zakonom predvieno ili
2) ako je rije o poduzimanju hitnih mjera, ili
3) ako bi odgaanjem izvrenja nekoj stranci bila nanesena nepopravljiva
teta.

Sadraj albe

U albi se mora navesti rjeenje koje se pobija, oznaka naziva organa
koji ga je donio, i broj i datum rjeenja.
Dovoljno je da alilac u albi izloi u kom je pogledu nezadovoljan
rjeenjem i u kojem ga obimu pobija, ali albu ne mora posebno obrazloiti.
U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je alilac duan da
obrazloi zbog ega ih nije iznio u prvostepenom postupku.
Ako su u albi izneene nove injenice i novi dokazi, a u postupku
sudjeluju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, organ dostavlja svakoj
takvoj stranci prepis albe i ostavlja joj rok da se o novim injenicama i dokazima
izjasni. Ovaj rok ne moe biti krai od 8, ni dui od 15 dana.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

5. Predavanje albe

alba se predaje neposredno ili alje potom organu koji je donio I -
st. rjeenje, a moe se i izjaviti usmeno na zapisnik pred I st. organom.
Ako je alba predata ili poslata neposredno II st. organu, on je odmah
alje organu prvog stupnja. alba predata ili poslata neposredno II st. organu u
pogledu roka, smatra se kao da je predata I st. organu.

6. Postupak prvostepenog organa po albi

Prvostepeni organ ispituje da li je alba doputena, blagovremena i
izjavljena od ovlatene osobe. Nedoputenu, neblagovremenu ili od
neovlatene osobe izjavljenu albu prvostepeni organ odbacit e svojim
rjeenjem. Protiv ovog rjeenja, stranka ima pravo albe.
Ako organ prvog stupnja koji je donio rjeenje utvrdi da je alba
opravdana, a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak, moe stvar
rijeiti drugaije i novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom
pobija, ali samo u jednostranakim postupcima.
Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe.
Organ koji je donio rjeenje je duan upotpuniti postupak ako
povodom albe utvrdi:
1) da je provedeni postupak bio nepotpun, a da je to moglo uticati na
rjeavanje stvari,
2) ako alilac u albi iznese nove injenice i dokaze koji bi mogli uticati na
drugaije rjeenje stvari,
3) ako je aliocu morala biti data mogunost da sudjeluj e u postupku koji je
prethodio donoenju rjeenja, a ta mu mogunost nije bila data, ili mu je
bila data, ali je on propustio da je koristi, a u albi je opravdao to
proputanje.
Prema rezultatu dopunjenog postupka, organ koji je donio rjeenje moe,
u granicama zahtjeva stranke, stvar rijeiti drugaije i novim rjeenjem zamijeniti
rjeenje koje se albom pobija. Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe.
Kad organ koji je donio rjeenje utvrdi da je podneena alba
doputena, blagovremena i izjavljena od ovlatene osobe, a nije novim
rjeenjem zamijenio rjeenje koje se albom pobija duan je, bez odlaganja,
a najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema albe, poslati albu organu
nadlenom za rjeavanje o albi. Uz albu je duan priloiti sve spise koji se
odnose na predmet.

7. Rad (rjeavanje) drugostepenog organa o albi

Ako je alba nedoputena, nepravovremena ili izjavljena od
neovlatene osobe, a prvostepeni organ je propustio da je zbog toga
odbaci, odbacie je rjeenjem drugostepeni organ.
Ako albu ne odbaci, drugostepeni organ uzima predmet u
rjeavanje i moe:
WWW.BH-PRAVNICI.COM

1. odbiti albu - kad utvrdi:
a) da je postupak koji je prethodio rjeenju pravilno proveden i da je
rjeenje pravilno i na zakonu zasnovano, a alba neosnovana,
b) da je u prvostepenom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi
da nisu mogli uticati na rjeenje stvari,
c) da je prvostepeno rjeenje na zakonu zasnovano, ali zbog drugih
razloga, a ne zbog onih koji su u rjeenju navedeni, on e u svom
rjeenju izloiti te razloge, a albu odbiti.
2. oglasiti rjeenje nitavim - kada utvrdi:
a) da je u upravnom postupku rjeeno o stvari iz sudske nadlenosti,
ili se radi o stvari koja uopte nije u nadlenosti organa uprave,
uopte nije upravna stvar,
b) kad bi izvrenje tog rjeenja dovelo do izvrenja kriv. djela,
c) ako je doneseno rjeenje ije je izvrenje nemogue,
d) ako je doneseno rjeenje po slubenoj dunosti , a predvieno je da
se moe donijeti samo na zahtjev stranke (ovakvo rjeenje se moe
konvalidirati samo ako stranka naknadno pristane na njega).
3. ponititi rjeenje - kad utvrdi:
1. da je u I. st. postupku uinjena nepravilnost koja ini rjeenje
nitavim,
2. da je I. st. rjeenje donio nenadlean organ, i dostavit e predmet
nadlenom organu,
3. da su u I. st. postupku injenice nepotpuno ili pogreno utvrene,
da se u postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi
bila od uticaja na rjeenje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog
rjeenja nejasan ili je u protivrjenosti s obrazloenjem, pa zavisno
od procjene ta je ekonominije i bre, II. st. organ moe sam stvar
rijeiti drugaije nego to je rijeeno I. st. rjeenjem ili ponititi
rjeenje i vratiti ga I. st. organu na ponovni postupak,
4. da su u I. st. rjeenju pogreno ocijenjeni dokazi, da je iz utvrenih
injenica izveden pogrean zakljuak u pogledu injeninog stanja,
da je pogreno primijenjen materijalno-pravni propis na osnovu
koga se rjeava stvar, da je na osnovu slobodne ocjene dokaza
trebalo donijeti drugaije rjeenje, II. st. organ e svojim rjeenjem
ponititi I. st. rjeenje i sam rijeiti stvar.

4. izmijeniti rjeenje - ako II. st. organ utvrdi da je rjeenje pravilno u smislu
utvreni h injenica i u pogledu primjene zakona, ali da se cilj zbog koga je
rjeenje doneeno moe postii i drugim sredstvima, povoljnijim za
stranku, II. st. organ moe povodom albe izmijeniti I st. rjeenje u korist
alioca i mimo zahtjeva postavljenog u albi, a u okviru zahtjeva
postavljenog u I st. postupku, ako se tim ne vrijea pravo druge osobe. U
obrazloenju II. st. rjeenja moraju se ocijeniti i svi navodi albe. Ako je
ve I. st. organ u obrazloenju svog rjeenja pravilno oci jenio navode koji
se u albi iznose, II. st. organ se moe u svom rjeenju samo pozvati na
razloge i znesene u prvostepenom rjeenju.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

8. alba kad I - stepeno rjeenje nije doneeno u zakonskom roku
(alba zbog utnje uprave - administracije)

Ako je albu izjavila stranka po ijem zahtjevu I. st. organ nije donio
rjeenje u zakonskom roku, II. st. organ je duan odmah, a najkasnije u
roku od 3 dana od prijema albe, traiti da mu I. st. organ odmah dostavi
sve spise predmeta i da pismeno iznese razloge zbog kojih rjeenje nije
doneeno u roku.
I. st. organ je obavezan postupiti po tom traenju u roku koji odredi
II. st. organ s tim da taj rok ne moe biti dui od 5 dana.
Ako II. st. organ utvrdi da rjeenje nije doneeno u roku zbog opravdanih
razloga, ili zbog krivice stranke, rjeenjem (koje nije upravni akt, nego upravna
radnja) e odrediti I. st. organu rok za donoenje rjeenja, koji ne moe biti dui
od 15 dana i vratiti mu sve spise predmeta na rjeavanje.
Ako II. st. organ utvrdi da razlozi zbog kojih rjeenje nije doneeno u
roku nisu opravdani, on e rijeiti stvar prema spisima predmeta i donijee
svoje rjeenje, ako je to mogue, a ako se stvar ne moe rijeiti prema
spisima predmeta, sam e provesti postupak i svojim rjeenjem rijeiti
stvar.
Izuzetno, ako II. st. organ utvrdi da e postupak bre i ekonominije
provesti I. st. organ, naloit e tom organu da to uini i da mu prikupljene podatke
dostavi u odreenom roku koji ne moe biti dui od 8 dana, a I. st. organ je
obavezan postupiti po tom traenju. Nakon to I. st. organ dostavi traene
podatke, II. st. organ e odmah rijeiti stvar.
Rjeenje II stepenog organa doneeno na ovaj nain je konano.

9. Rok za donoenje rjeenja o albi

Rjeenje po albi mora se donijeti i dostaviti stranci to prije, a
najkasnije u roku od 30 dana, raunajui od dana predaje albe, ako
posebnim propisom nije odreen krai rok.
Ako stranka odustane od albe, postupak u vezi sa albom
obustavlja se zakljukom.

10. Dostavljanje drugostepenog rjeenja

Organ koji je rijeio stvar u drugom stupnju alje, po pravilu, svoje rjeenje
sa spisima predmeta prvostepenom organu, koji je duan da rjeenje dostavi
strankama u roku od 5 dana od dana prijema spisa.

VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Obnova postupka

To je najei vanredni pravni lijek.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Moe se traiti samo za konaan akt - naelo konanosti (akt protiv
kojeg se ne moe izjaviti alba). Pokree se (vodi se) po prijedlogu stranaka,
a moe i po slubenoj dunosti (najee kada je povrijeen javni interes).
Postupak okonan rjeenjem ili zakljukom protiv koga nema
redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku (konano u upravnom
postupku) obnovit e se iz sljedeih razloga:
1. ako se sazna za nove cinjenice, ili se utvrdi ili stekne mogucnost da
se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s vec izvedenim i
upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drugacijeg rjesenja da su
te cinjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem
postupku;
2. ako je rjesenje doneseno na osnovu lazne isprave ili laznog iskaza
svjedoka ili vjestaka, ili ako je doslo kao posljedica nekog djela
kaznjivog po KZ;
3. ako se rjesenje temelji na presudi donesenoj u krivinom postupku
ili u postupku o privrednom prestupu, a ta presuda je pravomocno
ukinuta;
4. ako je rjesenje povoljno za stranku doneseno na osnovu neistinitih navoda
stranke kojima je organ koji je vodio postupak bio doveden u zabludu;
5. ako se rjesenje organa koji je vodio postupak temelji na nekom
prethodnom pitanju, a nadlezni organ je to pitanje kasnije rijesio u
bitnim tackama drugacije;
6. ako je u donosenju rjesenja ucestvovala sluzbena osoba koja je po
zakonu morala biti izuzeta;
7. ako je rjesenje donijela sluzbena osoba nadleznog organa koja nije
bila ovlastena za njegovo donosenje;
8. ako kolegijalni organ koji je donio rjesenje nije rjesavao u sastavu
predvidjenom vazecim propisima ili ako za rjesenje nije glasala propisana
vecina;
9. ako osobi koja je trebala da sudjeluje u svojstvu stranke nije bila
data mogucnost da sudjeluje u postupku;
10. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik, a po zakonu je trebalo da je
zastupa;
11. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila data mogucnost da
se sluzi svojim jezikom.

Obnova se ne moe traiti iz razloga to je organ pogreno primjenio
materijalno pravo!!!
Za obnovu postupka podnosi se prijedlog. Prijedlog za obnovu
postupka moe podnijeti:
1. stranka u upravnom postupku, odnosno lice koje je trebalo biti stranka u
postupku, a nije i
2. organ koji je donio rjeenje po slubenoj dunosti.

Ako stranka podnese albu nakon proteka roka, ona e se smatrati
prijedlogom za obnovu. Prijedlog se podnosi u zakonskim rokovima:
WWW.BH-PRAVNICI.COM

1. subjektivni rok-30 dana od dana saznanja (ono se mjeri dostavljanjem), i
2. objektivni rok-5 godina od dostavljanja konanog rjeenja stranci , a
moe i due u izuzetnim sluajevima (ako se temelji na nekoj presudi koja
naknadno bude ukinuta, ili se eka na razrjeenje krivino-pravne stvari -
npr. vjetak dao lani iskaz pa se eka da se predmet okona).

Stranka koja podnosi prijedlog duna je da uini vjerovatnim da
postoji razlog za obnovu i da podnese prijedlog u predvienom roku.
O prijedlogu za obnovu postupka rjeava organ koji je donio
konano rjeenje. To moe biti prvostepeni organ (npr. ako stranka nije i zjavila
albu) ili drugostepeni organ (ako je rjeenje doneseno rjeavajui po albi).
Prvo se provjerava blagovremenost, da li je prijedlog izjavilo
ovlateno lice i da li su okolnosti navedene kao razlog izvjesne (stranka
mora te okolnosti uiniti vjerovatnim).
Ako navedeni uvjeti nisu ispunjeni, nadleni organ e svojim zakljukom
odbaciti prijedlog.
Ako su navedeni formalni uvjeti ispunjeni, nadleni organ e ispitati
da li su okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu
takvi da bi mogli dovesti do drugaijeg rjeenja, pa ako utvrdi da nisu,
odbit e prijedlog svojim rjeenjem.
Ako nadleni organ ne odbaci, niti odbije prijedlog za obnovu, donijet
e zakljuak da se obnova postupka dozvoljava i odredie u kom e se opsegu
postupak obnoviti.
Obnova postupka se odobrava zakljukom o dozvoli obnove
postupka i istovremeno se odreuje koje radnje e se provesti. Izuzetno, ne
mora se donijeti zakljuak nego se moe odmah poeti sa obnovnim radnjama, a
u cilju poveanja efikasnosti.
Protiv zakljuka doneenog o prijedlogu za obnovu postupka, kao i protiv
rjeenja doneenog u obnovljenom postupku, moe se izjaviti alba samo kad je
taj zakljuak, odnosno rjeenje donio prvostepeni organ. Ako je zakljuak ili
rjeenje o obnovi postupka donio drugostepeni organ, protiv tog zakljuka,
odnosno rjeenja moe se neposredno pokrenuti upravni spor.
Organ koji je donio pobijano konano rjeenje moe, nakon
provedene obnove, svoje rjeenje ostaviti na snazi ili ga ponititi ili ukinuti.
Ponitavanje djeluje ex tunc (od dana donoenja pobijanog rjeenja), a
ukidanje ex nunc (od dana ukidanja). Donoenje zakljuka je bitno kod
izvrenja. Pravilo je da podnoenje prijedloga za obnovu ne odlae izvrenje.

2. Mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi sa upravnim sporom

Organ protiv ijeg je rjeenja pravovremeno pokrenut upravni spor
moe do okonanja spora, ako uvai sve zahtjeve tube, ponititi ili
izmijeniti svoje rjeenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao ponititi takvo
rjeenje, ako se time ne vrijea pravo stranke u upravnom postupku ili
tree osobe.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Rjeenje o ponitavanju ili izmjeni rjeenja organ donosi po
slubenoj dunosti u momentu kad iz tube koju mu je sud dostavio na
odgovor i uvidom u cijeli spis utvrdi da je tuba osnovana.
Rjeenje se donosi u roku koji je sud odredio za davanje odgovora na
tubu, odnosno prije nego se okona upravni spor.
Rjeenje se dostavlja stranci i sudu kod kojeg je pokrenut upravni spor.

3. Zahtjev za zatitu zakonitosti

Protiv pravomonog rjeenja doneenog u stvari u kojoj se ne moe
voditi upravni spor, a sudska zatita nije osigurana ni izvan upravnog
spora, tuilac ima pravo da podigne zahtjev za zatitu zakonitosti, ako
smatra da je rjeenjem povrijeen zakon. Dakle, kada Tuilac kao dravni
organ doe do tog rjeenja moe podnijeti zahtjev za zatitu zakonitosti.
Stranka moe inicirati (ne moe pokrenuti) ovaj postupak tako to samo
inicira kod tuioca da podnese zahtjev u roku od 30 dana od kada je tuiocu
dostavljeno rjeenje, a ako mu nije dostavljeno, u roku od 3 mjeseca od dana
dostavljanja stranci. Inicijativu moe podnijeti i druga zainteresirana osoba.
Zahtjev za zatitu zakonitosti podie federalni tuitelj kad se radi o
rjeenju federalnog organa, a kantonalni tuitelj kad se radi o rjeenju
kantonalnog organa odnosno o rjeenju gradske ili opinske slube za upravu.
O zahtjevu za zatitu zakonitosti rjeava organ uprave koji je
nadlean za rjeavanje o albi protiv pobijanog rjeenja, a ako takvog
organa uprave nema Vlada Federacije/kantona.
Povodom zahtjeva za zatitu zakonitosti nadleni organ moe ukinuti
pobijano rjeenje ili odbiti zahtjev. Protiv ovog rjeenja alba nije doputena.

4. Ponitavanje i ukidanje rjeenja po pravu nadzora

Po uestalosti ovo je drugo najee vanredno pravno sredstvo!
Ovdje se radi o ponitavanju/ukidanju konanog I stepenog rjeenja,
bez albe. Kod ovog pravnog lijeka, organ koji ima pravo nadzora ima dvojaku
mogunost: ponitavanje i ukidanje. Ponitavanjem se ponitavaju sve pravne
posljedice od dana donoenja (ex tunc), a ukidanjem se ukidaju posljedice od
dana ukidanja (ex nunc). Razlozi za ponitenje i ukidanje rjeenja nisu isti.
A. Rjeenje e se ponititi:
1. kada rjeenje donese organ uprave koji nije stvarno nadlean (misli
se na odnos ni i-vii organ). Ako ovakvo rjeenje donese vii organ, ne
moe se koristiti,
2. ako je rjeenje donio mjesno nenadleni organ (rok - 1 god.),
3. ako je u istoj upravnoj stvari ranije rijeeno na drugaiji nain,
4. ako se donese sloeno rjeenje (rjeenje u ijem donoenju uestvuje
min. 2 organa), a da nije bilo pribavljeno miljenje ili saglasnost
drugog organa, a bilo je obavezno da se to uradi, (rok- 5 godina),
5. ako je rjeenje doneseno kao posljedica prisile, prinude, ucjene i sl.
(nema roka za podnoenje).
WWW.BH-PRAVNICI.COM

B. Rjeenje e se ukinuti ako je njime oigledno povrijeen materijalni
zakon (rok za podnoenje je 1 godina).
To moe u jednostranakim predmetima, a u dvostranakim
predmetima se mora pribaviti saglasnost druge stranke (zato to je ona
moda stekla neko pravo tim rjeenjem ije se ukidanje trai).
Pravo nadzora znai da ga rjeava vii organ. Dakle, rjeenje po
pravu nadzora moe ponititi ili ukinuti drugostepeni organ. Ako nema
drugostepenog organa, rjeenje moe ponititi ili ukinuti vlada
Federacije/kantona
Nadleni organ donosi rjeenje o:
ponitenju rjeenja: 1. po slubenoj dunosti, 2. na zahtjev stranke,
tuioca ili ombudsmena,
rjeenje o ukidanju: 1. po slubenoj dunosti ili 2. na zahtjev tuioca ili
ombudsmena.
Protiv ovog rjeenja nije doputena alba, ve se protiv njega moe
neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.

5. Ukidanje i mjenjanje pravosnanog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev
stranke

Ako je pravomonim rjeenjem stranka stekla neko pravo, a organ
koji je donio to rjeenje smatra da je u tom rjeenju nepravilno primijenjen
materijalni zakon, moe rjeenje ukinuti (od dana donoenja) ili izmijeniti (za
ubudue) radi njegovog usklaivanja sa zakonom, samo ako stranka koja je
na osnovu tog rjeenja stekla neko pravo ili obavezu na to pristane i ako se
time ne vrijea pravo tree osobe.
Pri tome, ako je jednostranaka stvar - stranka treba na to da pristane,
a ako je dvostranaka stvar - ne moe se mijenjati na tetu jedne strane.
Ako stranka trai da se ukine ili izmjeni rjeenje koje je nepovoljno za
nju, tada je potrebna saglasnost organa. Kada organ uprave ne pristane da
se ukine ili izmjeni takvo rjeenje, nije duan donijeti nikakvo rjeenje, ali je
duan da o tom nepristajanju obavijesti stranku.
Rjeenje u ovom sluaju donosi prvostepeni organ koji je donio rjeenje, a
drugostepeni organ samo kad je svojim rjeenjem odluio o stvari.
alba protiv novog rjeenja doneenog na osnovu ove odredbe
doputena je samo ako je to rjeenje donio prvostepeni organ. Ako je
rjeenje donio drugostepeni organ, odnosno ako je rjeenje prvostepenog
organa konano, protiv tog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor.
Ovdje nema rokova u pitanju je dobra volja jednih i drugih.

6. Vanredno ukidanje rjeenja

Ovdje se radi o ukidanju izvrnog rjeenja koje je doneseno u skladu
sa zakonom. Npr. odobrenjem za graenje odobreno je graenje na odreenoj
zemljinoj parceli, a kasnije se utvrdi da je na toj parceli klizite, te se gradnjom
ugroavaju kue koje se nalaze ispod ili cesta koja tu prolazi.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Izvrno rjeenje se moe ukinuti ako je to potrebno:
1. radi otklanjanja opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili javnu sigurnost, ili
2. radi otklanjanja poremeaja u privredi.

Dakle, radi se o vanrednim situacijama kada je dolo do promjene
okolnosti nakon donoenja rjeenja.
Rjeenje se moe ukinuti i samo djelimino, u opsegu koliko je neophodno
da se opasnost otkloni ili zatite navedeni javni interesi.
Ovo rjeenje o vanrednom ukidanju donosi drugostepeni organ.
Protiv rjeenja kojim se izvrno rjeenje ukida doputena je alba samo
kad je to rjeenje donio prvostepeni organ. U suprotnom, protiv takvog rjeenja
moe se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.
Stranka koja usljed ukidanja rjeenja trpi tetu ima pravo na naknadu
samo stvarne tete. Za rjeavanje o zahtjevu za naknadu tete nadlean je u I
stepenu sud koji bi po Zakonu o upravnim sporovima bio nadlean za rjeavanje
upravnog spora po ovom pravnom lijeku.

7. Oglaavanje rjeenja nitavim

Nitavim se oglaava rjeenje:
1. ako je u upravnom postupku rjeeno o stvari iz sudske nadlenosti, ili ako
se radi o stvari koja uopte nije u nadlenosti organa uprave, uopte nije
upravna stvar.
2. kad bi svojim izvrenjem to rjeenje dovelo do krivinog djela.
3. ako je doneseno rjeenje ije je izvrenje nemogue.
4. ako je doneseno rjeenje po slubenoj dunosti , a predvieno je da se
moe donijeti samo na zahtjev stranke (ovakvo rjeenje se moe
konvalidirati, ali samo ako stranka naknadno pristane na to).

Rjeenje se moe u svako doba oglasiti nitavim u cijelosti ili djelim.
po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranke, tuioca ili ombudsmena.
Rjeenje oglaava nitavim organ koji ga je donio ili drugostepeni
organ, a ako drugostepenog organa nema onda vlada, i to Vlada Federacije,
ako se radi o rjeenju federalnog organa uprave ili fed. ustanove, odnosno vlada
kantona ako se radi o rje. kantonalnog organa uprave ili kantonalne ustanove, o
rje. opinskog naelnika ili gradona., i opinske ili gradske slube za upravu.
Protiv rjeenja kojim se neko rjeenje oglaava nitavim ili se odbija
prijedlog stranke, tuioca, ili ombudsmena za oglaavanje rjeenja nitavim
doputena je alba. Ako nema organa koji rjeava o albi, proti v takvog rjeenja
moe se neposredno pokrenuti upravni spor.

PRAVNE POSLJEDICE PONITAVANJA I UKIDANJA

Ponitavanjem rjeenja i oglaavanjem rjeenja nitavim,
ponitavaju se i pravne posljedice koje je takvo rjeenje proizvelo.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ukidanjem rjeenja ne ponitavaju se pravne posljedice koje je
rjeenje ve proizvelo do dana ukidanja, ali se onemoguava daljnje
proizvoenje pravnih posljedica ukinutog rjeenja.
Organ koji sazna za rjeenje kojim je povrijeen zakon, a povreda moe
biti razlog za obnovu postupka, odnosno za ponitavanje, ukidanje ili mijenjanje
rjeenja, duan je bez odgaanja da o tome obavijesti organ nadlean za
pokretanje postupka i donoenje rjeenja.

IZVRENJE

Kada prvostepeno rjeenje postaje izvrno?

1) istekom roka za albu kada alba nije izjavljena,
2) dostavom stranci rjeenja kada alba nije doputena,
3) dostavom stranci rjeenja kada alba ne odgaa i zvrenje i
4) dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija.

Kada e drugostepeno rjeenje postati izvrno?

Danom dostave tog rjeenja. (???Kada je drugostepeni organ,
rjeavajui po albi, ponitio I stepeno rjeenje i sam rijeio stvar u
meritumu???).
Kako e se rjeenje praktino izvriti? To je tzv. administrativno
izvrenje, donosi se zakljuak o dozvoli izvrenja i u dispozitivu se navodi kako
e se izvriti. Moe se i zvrti i prisilnim putem.
Nakon proteka roka od 5 godina od dana kada je rjeenje postalo
pravosnano ne moe se vie izvravati. Ako je uloena alba, pa po njoj
drugostepeni organ odluio da se odbija - to rjeenje je konano, a prvostepeno
na koje se lice alilo izvrno.

Upravna rjeenja se mogu izvravati administrativno i sudski
(uglavnom novane obaveze). Uslovi su:

1. rjeenje mora biti izvrno,
2. stranka na osnovu tog rjeenja mora postaviti zahtjev za i zvrenje,
3. organ donosi zakljuak o dozvoli izvrenja navodei nain izvrenja,
prijetnju novanom kaznom, nalae prisilno izvrenje itd. Sve su to
varijante, tj. postoji vie nai na i mogunosti i zvrenja.

albom na zakljuak o dozvoli izvrenja, ne moe se uspjeno izjaviti
alba protiv rjeenja ije se izvrenje dozvoljava tim zakljukom.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

(ZAKON O UPRAVNOM SPORU Sl. novine FBIH 9/05)

ta je upravni spor?

To je spor o zakonitosti upravnog akta.
Upravni spor predstavlja sudsku kontrolu upravnih akata.
Radi ostvarivanja sudske zatite prava graana, poduzea, ustanova i
drugih pravnih lica u Federaciji, te radi osiguranja zakonitosti, sudovi u upravnim
sporovima odluuju o zakonitosti upravnih akata kojima organi uprave i institucije
koje imaju javne ovlasti rjeavaju o pravima i obavezama graana i pravnih lica u
pojedinanim upravnim stvarima.

Ko sve moe pokrenuti upravni spor?

1. graanin pojedinac ili pravno lice - ako smatra da mu je upravnim
aktom povrijeeno neko pravo ili neposredni lini interes zasnovan na
zakonu,
2. zainteresirano lice - to je pojedinac ili pravno lice koji su uestvovali u
upravnom postupku radi zatite svojih prava ili pravnih interesa,
3. organ uprave, sluba za upravu, naselje ili grupa osoba i sl., iako
nemaju svojstvo pravnog lica - ako mogu biti nosioci prava i obveza o
kojima se rjeavalo u upravnom postupku.
4. tuitelj ili dr. ovlateni organ - ako je upravnim aktom povrijeen zakon
u korist graanina.
5. pravobranilac - ako je upravnim aktom povrijeen zakon na tetu
Federacije, kantona, grada ili opine koju on po zakonu zastupa.
6. ombudsmen - ako ocijeni da je konanim upravnim aktom povrijeeno
ljudsko dostojanstvo, osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom i
meunarodnim konvencijama.

Presude u upravnom sporu

One su obavezne prema svakom. Njih moraju uvaavati kako organi
uprave, tako i druge stranke koje uestvuju u upravnom sporu.
Sve odluke koje se donesu u upravnom sporu su pravomone, jer se
protiv njih ne moe koristiti pravo albe.

Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? POSTOJI!

Trea osoba kojoj bi ponitenje osporenog upravnog akta
neposredno bilo na tetu (zainteresirana osoba) ima u sporu poloaj
stranke.
Npr. stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata
dobio privr. rjeenje. Vodi se spor izmeu njih. Postoji trea, zainteresovana
strana, vlasnik stana, koji je takoer zainteresovan da taj stan ostane njemu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

NADLENOST

Upravne sporove rjeava kantonalni sud i to prema sjeditu
prvostepenog organa koji je pobijano rjeenje donio.
U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. Izuzetno, u sloenim
predmetima upravnog spora sudi se u vijeu od trojice sudija, o emu
odluuje predsjednik vijea za upravne sporove.
Sukob nadlenosti izmeu kantonalnih sudova u pogledu rjeavanja
upravnog spora rjeava Vrhovni sud Federacije.

ta je organ u smislu ZUS-a?

Pod organom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se:
1. organi uprave i upravne ustanove Federacije i kantona,
2. gradonaelnik i opinski naelnik, te gradske i opinske sube za upravu, i
3. institucije koje imaju javne ovlasti kad u vrenju javnih ovlasti rjeavaju u
upravnim stvarima (npr. Federalni zavod za PIO).

Protiv ega se pokree upravni spor?

Upravni spor moe se voditi samo protiv upravnog akta.
Upravni akt je akt nadlenog organa kada on rjeava o izvjesnom
pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari. Dakle,
trebaju biti ispunjena 3 elementa da bi se radilo o upravnom aktu:
1. da ga je donio nadleni organ,
2. da se njime rjeava o pravu ili obavezi pojedinca, odnosno pravnog lica,
3. da se radi o upravnoj stvari (nema defi nicije ta se smatra upravnom
stvari, polazi se od sudske prakse, npr. rjeenje o tome i tome nije
upravna stvar itd.)

Upravni spor moe se pokrenuti protiv konanog upravnog akta, tj .:
1. protiv upravnog akta koji je doneen u II stepenu.
2. protiv I - stepenog upravnog akta, ako zakonom nije doputena alba na
taj akt u upravnom postupku.
3. u sluaju utnje administracije.

utnja administracije

utnja administracije postoji kad nadleni organ o zahtjevu,
odnosno o albi stranke, nije donio odgovarajui upravni akt u upravnom
postupku. ta kada drugostepeni organ uti?
Ako u upravnom postupku drugostepeni organ nije u roku od 30
dana (ili u posebnim propisom odreenom kraem roku) donio rjeenje po
albi stranke protiv prvostepenog rjeenja, a ne donese ga ni po zahtjevu
upravne inspekcije kojoj se stranka obratila, stranka moe pokrenuti
upravni spor kao da joj je alba odbijena.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Dakle, prije nego se podnese tuba za pokretanje upravnog spora
zbog tzv. utnje administracije, stranka se mora pismeno obratiti upravnoj
inspekciji. Ako upravna inspekcija ne poduzme nikakve mjere u roku od 30
dana, tada stranka moe podnijeti tubu sudu kojom e pokrenuti upravni
spor. Nije izriito predvieno zakonom, ali kada se podnosi takva tuba, sudu se
treba pruiti dokaz da je prethodno podnesen zahtjev upravnoj inspekciji i da ni
ona nije postupila po zahtjevu u roku 30 dana od dana kada je isti njoj podnesen.

ta kada prvostepeni organ uti?

Ovdje postoji razlika da li je protiv rjeenja prvostepenog organa
koji uti dozvoljena ili nije dozvoljena alba.
Ako se radi o utnji prvostepenog organa protiv ijeg rjeenja nije
dozvoljena alba - postupak je isti kao i u sluaju utnje drugostepenog
organa. To znai da, ako prvostepeni organ nije u roku od 30 dana (ili u
posebnim propisom odreenom kraem roku) donio rjeenje, a ne donese ga ni
po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila, stranka moe pokrenuti
upravni spor.
Meutim, ako se radi o utnji prvostepenog organa protiv ijeg
rjeenja stranka moe izjaviti albu, a ovaj prvostepeni organ nije u roku od
60 dana (ili u posebnim propisom odreenom kraem roku) donio rjeenje
po zahtjevu, stranka ima pravo obratiti se svojim zahtjevom
drugostepenom organu. Drugostepeni organ e nakon toga provesti postupak
po zakonu. Protiv rjeenja drugostepenog organa stranka moe pokrenuti
upravni spor, a moe ga, pod gore opisanim uvjetima pokrenuti i ako
drugostepeni organ ne donese rjeenje u propisanom roku.

Protiv kojih akata se ne moe voditi upravni spor?

Upravni spor se ne moe voditi:

1. protiv akata doneenih u stvarima u kojima je sudska zatita osigurana
izvan upravnog spora;
2. protiv akata doneenih u stvarima o kojima se po izriitoj odredbi zakona
ne moe voditi upravni spor (ovdje bi npr. mogla posluiti zatita
zakonitosti);
3. u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlatenja odluuju
domovi Parlamenta Federacije BiH ili predsjednik i dopredsjednik
Federacije BiH, odnosno zakonodavno tijelo kantona - skuptina.

Izuzetno, u stvarima iz ta. 2. i 3. moe se voditi upravni spor kad je
nadleni organ pri donoenju upravnog akta:

a) prekoraio granice svoje nadlenosti ili
b) upravni akt nije donio neposredno na osnovu ustavnih ovlatenja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta

Upravni akt se u upravnom sporu moe pobijati iz sljedeih razloga:

1. ako je akt doneen od strane nenadlenog organa;
2. ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis zasnovan
na zakonu ili opi akt;
3. ako se u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po
pravilima postupka, a naroito ako injenino stanje nije potpuno i pravilno
utvreno, ili to je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak u
pogledu injeninog stanja;
4. ako akt sadri takve nedostatke, odnosno nejasnoe koji spreavaju
ocjenu njegove zakonitosti ili nedostatke koji ga ine nitavim
5. ako je nadleni organ rjeavajui po slobodnoj ocjeni prekoraio granice
ovlatenja koja su mu data pravnim propisima i suprotno cilju u kome je
ovlatenje dato.

Tuena strana

To je organ iji se upravni akt osporava.
Organ koji je donosio rjeenje povodom kojeg je pokrenut upravni spor
nije i ne moe biti stranka u postupku, on je samo tuena strana.

Odgoda izvrenja pobijanog rjeenja

Kada stranka podnese tubu i pokrene upravni spor, to ne odgaa
izvrenje upravnog rjeenja povodom kojeg je spor pokrenut.
Stranka moe od organa uprave koji je donio rjeenje traiti odgodu
izvrenja, ako povodom tog rjeenja namjerava pokrenuti upravni spor i
ako su pri tome ispunjeni sljedei uslovi:
1. da je stranka koja trai odgodu, uz zahtjev za odgaanje izvrenja, organu
uprave dostavila i dokaz da je pokrenut upravni spor kod nadlenog suda,
2. da odlaganje nije protivno javnom interesu i
3. da se tim odlaganjem ne nanosi teta drugoj stranci.

Stranka moe i od suda kojem podnosi tubu i pokree upravni spor
traiti odgodu izvrenja rjeenja, tako to e u tubi zatraiti da sud odgodi
izvrenje i tada sud hitno postupa (o zahtjevu za odgodu se rjeava u roku
od 3 dana). Meutim, ako se stranka, prije toga, obraala organu uprave za
odgodu izvrenja i nije uspjela, tada ne moe isti zahtjev isticati u tubi
sudu. Zbog toga, ako osoba podnosi zahtjev za odgodu sudu, uz tubu mora
dostaviti dokaz da taj isti zahtjev nije ve podnosila organu uprave. Ako uz
zahtjev za odgodu koji je stranka podnijela sudu nije dostavljen i ovaj dokaz, sud
e ovaj zahtjev odbaciti, jer je rok od 3 dana (u kojem sud o zahtjevu mora
odluiti) prekratak da se stranka opominje da ispravi nedostatke. Ako sud odbije
odgodu, stranka nema prava na albu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Pokretanje upravnog spora

Upravni spor pokree se tubom. Tuba se podnosi u roku od 30
dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci koja podnosi tubu.
Rok od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta vai i za
nadlenog pravobranioca i ombudsmena kada su ovlateni za podnoenje
tube ako im je upravni akt dostavljen, a ako im akt nije dostavljen, tubu
mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana dostavljanja upravnog akta
stranci u iju je korist upravni akt donesen.
Tuba se predaje neposredno ili preporuenom potom. Moe se
izjaviti na zapisnik, ak i kod opinskog suda.
Moe se desiti da, iz neznanja ili omakom, tuba bude predata drugom
organu ili sudu. Ako se to moe pripisati neukosti stranke, tada se rauna da je
tuba predata u roku. Taj organ ili sud e je proslijediti nadlenom sudu.

Sadraj tube

Tuba mora sadravati:
1. ime i prezime tuioca i druge line podatke,
2. broj i datum upravnog akta protiv koga je tuba podneena,
3. kratko izlaganje zbog ega se tui i u kom pravcu i obimu se predlae
ponitavanje upravnog akta,
4. potpis podnosioca (ako je nepismen tubu e potpisati drugo lice i
naznaiti u ije ime je potpisuje, a prstoznakom se inae u upravnom
postupku akt moe potpisati samo u sluaju kada nepismena stranka daje
punomo).

Kada se podnosi tuba, uz nju se dostavlja obavezno i akt koji se
pobija.
Tuba se dostavlja u dva ili u potrebnom broju primjeraka, jer se tuba
dostavlja drugoj strani ili stranama na odgovor.
Tuilac moe odustati od tube sve do donoenja sudske odluke po
tubi, o emu se sudu podnosi pisani podnesak ili daje izjava na zapisnik
kod suda, u kom sluaju nadleni sud rjeenjem obustavlja postupak.
U tubi se ne mogu navoditi nove injenice i dokazi, uz jedan
izuzetak moe ako stranka uz tubu priloi izuzetno jak dokaz koji dovodi
u pitanje injenino stanje utvreno u upravnom postupku. Ovdje je bitno da
je injenino stanje potpuno drugaije i da je postojalo ranije, ali ga tuilac nije
mogao ranije istai.
Svaka stranka je duna dokazati injenice na koje se poziva, dakle
teret dokazivanja je na strankama. Ako ona ne prui dovoljno dokaza, sud ih
ne izvodi dodatno ex officio.

Odbacivanje tube

Sud e rjeenjem odbaciti tubu:
WWW.BH-PRAVNICI.COM

1. ako je tuba nepotpuna ili nerazumljiva, ali tek nakon to tuilac ni u
naknadno ostavljenom roku ne ukloni ove nedostatke, a oni su takvi da
spreavaju rad suda.
2. ako je tuba neblagovremena, prijevremena (utanje administracije) i
podnesena od neovlatenog lica,
3. ako akt koji se tubom osporava nije upravni akt,
4. ako je oigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tuioca (ne odnosi
se na njega),
5. ako je stranka podnijela tubu, a ima pravo na albu na prvostepeno
rjeenje, a to pravo nije iskoristila,
6. ako se radi o stvari o kojoj se ne moe voditi upravni spor, i
7. ako ve postoji pravomona sudska odluka o istoj stvari.

Ako nadleni organ za vrijeme sudskog postupka po podnesenoj
tubi naknadno donese drugi upravni akt kojim se mijenja ili stavlja van
snage upravni akt protiv koga je upravni spor pokrenut, taj organ je duan,
pored tuioca, pismeno izvijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut. Sud e
u tom sluaju pozvati tuitelja da u roku od 15 dana pismeno izjavi da li je
naknadno doneenim upravnim aktom zadovoljan ili ostaje pri tubi i u kom
obimu, odnosno da li tubu proiruje i na novi upravni akt. Ako tuitelj izjavi da je
naknadno doneenim upravnim aktom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku 15
dana, nadleni sud e donijeti rjeenje o obustavljanju postupka. Ako tuitelj
izjavi da novim upravnim aktom nije zadovoljan, sud e nastaviti postupak.

Dostava upravnih spisa po tubi

Sud je duan tubu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt
na odgovor, kako bi u odreenom roku ovaj organ (tuena strana) dostavio
upravni spis kantonalnom sudu.
Ako taj organ ne dostavi sudu spis u ostavljenom roku (kojeg
odreuje sud, a koji ne moe biti krai od 10 niti dui od 20 dana), a predmet se
ne moe rijeiti bez spisa, time organ uprave povrijeuje slubenu dunost, pa
tada sud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv
slubenog i odgovornog lica u tom organu. O pokretanju disciplinskog postupka
obavjetava se Vlada FBiH ili Vlada kantona.
Tuba se moe rijeiti i bez spisa ako stranka osporava rjeenje
samo sa aspekta primjene materijalnog prava. Tuba se, ako je predmet
viestranaki, dostavlja i drugim strankama na odgovor.

Nejavna sjednica / javna rasprava i odluivanje suda

O upravnim sporovima sud rjeava u pravilu nejavno, po sudiji
pojedincu ili na sjednici.
Kod nejavne sjednice nema rasprave.
Tuilac moe traiti da prisustvuje nejavnoj sjednici, bez obzira da li
stvar rjeava pojedinac ili vijee. Tuilac taj zahtjev moe istai samo u
WWW.BH-PRAVNICI.COM

tubi. Sudija mora pozvati ovakvog tuioca, predoiti mu stvar i odgovor na
tubu, moe mu dozvoliti da neto dodatno kae ako ima ili da iznese neke
nove dokaze. Kada sud ocijeni da nema vie razloga da prisustvuje sjednici
puta ga da ide i nastavlja svoj rad. Raniji zakon nije imao nejavnu sjednicu.
Stranke u sporu mogu zatraiti da se u predmetu odri javna
rasprava.
Ovaj zahtjev se moe istai samo u tubi ili odgovoru na tubu.
U tom sluaju sud mora udovoljiti zahtjevu stranke i zakazuje javnu
raspravu. U tom smislu, sudija pojedinac, odnosno predsjednik vijea
odredit e dan rasprave i na raspravu pozvati stranke i zainteresirana lica,
ako ima takvih lica. U pozi vu za raspravu sud e obavijestiti stranke da su na
raspravi dune predoiti sve dokaze o injenicama na kojima zasni vaju svoje
zahtjeve i navode.
Raspravom rukovodi sudija pojedinac, odnosno predsjednik vijea.
Izostanak stranke sa rasprave ne zadrava rad suda. Zbog izostanka
stranaka sa rasprave ne moe se uzeti da su stranke odustale od svojih
zahtjeva, ve e se njihovi podnesci proitati. Ako na raspravu ne doe ni tuilac
ni tuena strana, sud e raspraviti spor i bez prisustva stranaka.

Tok rasprave

Raspravom rukovodi predsjednik vijea. Takva rasprava ne bi trebala
trajati due od 1/2 sata.
Na raspravi prvo dobija rije lan sudskog vijea koji je izvjestitelj,
koji izlae stanje i sutinu spora, ne dajui svoje miljenje. Poslije toga daje
se rije tuitelju da obrazloi tubu, pa zastupniku tuene strane i
zainteresiranim osobama da obrazloe svoja gledita.
O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne injenice i okolnosti
i dispozitiv odluke. Zapisnik potpisuju predsjednik vijea odnosno sudija
pojedinac i zapisniar. Poto se zapisnik potpie, stranke naputaju raspravu, a
odluka se upisuje u zapisnik (ne mora odmah, moe i u roku od 30 dana).
Kad je u predmetu odluivano nejavno (na sjednici ili po sudiji
pojedincu), sud moe, ako su za to ispunjeni uvjeti, ponititi osporeni
upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadravao iste nedostatke i
predmet vratiti:
1. tuenom organu na ponovno rjeavanje ili
2. prvostepenom organu na ponovno rjeavanje - kada ocijeni da e on bre
i efikasnije provesti postupak i odluiti o upravnoj stvari.

Sud rjeava spor, po pravilu, na podlozi injenica koje su utvrene u
upravnom postupku.
Kada sud na odranoj javnoj raspravi utvrdi drugaije injenino
stanje u odnosu na injenino stanje utvreno u upravnom postupku i
otkloni povrede pravila upravnog postupka, ponitit e osporeni upravni
akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadravao iste nedostatke, te sam
rjeiti upravnu stvar.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

U ovom sluaju, sud utvruje injenino stanje, po pravilu, na raspravi ili
preko jednog lana sudskog vijea ili preko drugog suda. Na raspravu se poziva i
stranka.
Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama
zahtjeva iz tube i pri tom je vezan razlozima tube.
Ako sud po zahtjevu iz tube utvrdi da je osporeni upravni akt nitavan,
ponitit e ga, a ako su razlozi nitavosti sadrani i u prvostepenom upravnom
aktu, ponitit e i taj akt.
Kada odluuje u vijeu sud donosi presudu odnosno rjeenje
veinom glasova sudskog vijea.
O vijeanju i glasanju vodi se poseban zapisnik koji potpisuju svi lanovi
vijea i zapisniar. Vijeanje i glasanje vri se bez prisustva stranaka.
Sud rjeava spor presudom. Presudom se tuba uvaava ili odbija
kao neosnovana.
Ako se tuba uvaava, presudom se upravni akt ponitava i upravna
stvar se rjeava, pa presuda u svemu zamjenjuje poniteni upravni akt u
slijedeim sluajevima:
a) kada sud rjeava spor na podlozi injenica koje su utvrene u upravnom
postupku.
b) kada sud na raspravi utvrdi drugaije injenino stanje te sam rjei
upravnu stvar.

Kad je tuba podnesena zbog utnje uprave, a sud nae da je
opravdana, presudom e uvaiti tubu i odrediti u kojem smislu e nadleni
organ donijeti rjeenje. Ako nadleni organ ne postupi po ovoj presudi suda,
odgovorno lice u tom organu ini teku povredu slubene dunosti protiv koje je
nadleni sud duan pokrenuti disiplinski postupak.

Dostava/preuzimanje odluke

Ako je odrana rasprava, sud e donijeti odluku i izraditi pisani
otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zakljuenja rasprave. Nakon
zakljuenja rasprave sud e prisutne stranke obavijestiti o datumu kada su dune
preuzeti odluku. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala raspravi, sud e je
pisano obavijestiti o datumu za preuzimanje odluke. Stranke, odnosno njihovi
zastupnici ili punomonici, duni su sami preuzeti odluku u zgradi suda, te
im sud nee dostavljati odluku po drugim zakonskim pravilima o dostavi
pismena.
Odluke suda donesene nejavno (na sjednici ili po sudiji pojedincu) sud
e dostaviti strankama neposredno u sudu, putem pote ili na drugi nain
odreen zakonom.

Sadraj presude/rjeenja

1. uvod
a) naziv suda,
WWW.BH-PRAVNICI.COM

b) broj i datum,
c) sastav suda,
d) oznaenje stranaka
e) kratko oznaenje predmeta spora i akta koji pobija,
f) dan kada je odrana sjednica,

2. izreka,
3. obrazloenje,
4. potpis sudije/predsjednika vijea.

Pouka o pravnom lijeku - protiv ove presude alba nije doputena.
Nema pozivanja u ime naroda ili u ime FBiH u ovom postupku.
Original presude se uva u sudu, a strankama se dostavlja ovjeren
prepis.

PRAVNI LIJEKOVI

alba nema je!

Protiv odluke kantonalnog suda donesene u upravnom sporu ne
moe se izjaviti alba.

1. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke

Protiv pravomone odluke kantonalnog suda donesene u upravnom
sporu, stranka moe podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske
odluke, i to:
1. Vrhovnom sudu Federacije zbog:
a) povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa ili
b) povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od
uticaja na rjeenje stvari putem kantonalnog suda.

2. Kantonalnom sudu zbog:
a) povrede kantonalnog zakona ili drugih kantonalnih propisa ili
b) povrede pravila ???federalnog kantonalnog??? zakona o
postupku koja je mogla biti od uticaja na rjeenje stvari.

Zahtjev za vanredno preispitivanje ne moe se podnijeti zbog
povrede pravila postupka koja se odnose na pogreno ili nepotpuno
utvreno injenino stanje!!!
Zahtjev za vanredno preispitivanje se upuuje drugostepenom sudu
preko prvostepenog suda. Dakle, zahtjev se predaje kantonalnom sudu protiv
ije odluke se podnosi zahtjev, u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci te
sudske odluke. Kantonalni sud zahtjev i spise u roku od 3 dana dostavlja
Vrhovnom sudu FBiH, odnosno nadlenom drugostepenom kantonalnom sudu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

O zahtjevu za vanredno preispitivanje odluuje nadleni sud u vijeu
od trojice sudija. Kada o zahtjevu za vanredno preispitivanje odluuje
kantonalni sud, taj sud odluuje u vijeu sastavljenom od trojice sudija koji nisu
uestvovali u donoenju odluke.
Stranka moe traiti odravanje javne sjednice i tome se ne mora
udovoljiti jer ovdje se naelno odluuje na nejavnim sjednicama.

Kako odluuje nadleni sud po ovom zahtjevu?

Zahtjev se prvo dostavlja strankama i odreuje im rok u kojem trebaju
odgovoriti.
Rjeenjem se odbacuje neblagovremen, nedoputen ili neovlaten
zahtjev.
Ako ovaj zahtjev nema navedenih formalnih nedostataka, Vrhovni
sud Federacije BiH, odnosno nadleni kantonalni sud, donosi presudu
kojom odbija ili uvaava zahtjev.
Ako ga uvaava pobijanu kantonalnu odluku e:
a. ukinuti ime predmet vraa na ponovni postupak ili
b. izmjeniti ime sud zapravo sam rjeava po tubi.

(U upravnom postupku/sporu nema preinaenja, moe izmjeniti rjeenje/pres.).

2. Ponavljanje (obnova) postupka

Postupak okonan presudom ili rjeenjem nadlenog suda ponovie
se na zahtjev stranke iz slijedeih razloga:
1. ako stranka sazna za nove injenice ili stekne mogunost da upotrijebi
nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povolj nije rijeen za nju da su te
injenice/dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni;
2. ako je do odluke suda dolo usljed kriv. djela sudije ili zaposlenika u sudu,
ili je odluka isposlovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomonika
jedne od stranaka koja radnja predstavlja krivino djelo;
3. ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivinoj ili graanskoj
stvari, a ta presuda je kasnije ukinuta pravomonom sudskom odlukom;
4. ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lana ili ako je svjedok,
vjetak ili stranka prilikom sasluanja pred sudom dao laan iskaz, a
odluka suda se zasniva na tom iskazu;
5. ako stranka nae ili stekne mogunost da upotrijebi raniju sudsku odluku
donesenu u istom upravnom sporu;
6. ako stranci, odnosno zainteresiranom licu nije bila data mogunost da
uestvuje u upravnom sporu - najea.

Ponavljanje postupka moe se traiti najkasnije u roku od 30 dana od
dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja, odnosno u objektivnom
roku od 5 godina od pravomonosti sudske odluke.
Ponavljanje postupka pokree se tubom.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

O tubi za ponavljanje postupka rjeava sud koji je donio odluku na
koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka i to sudija pojedinac koji nije
uestvovao u donoenju te odluke.
Tuba se podnosi istom sudu koji je nadlean za rjeavanje.
U tubi se mora naroito navesti:
1. presuda ili rjeenje doneseno u postupku ije se ponavljanje trai;
2. zakonski osnov ponavljanja (razlog) i dokazi odnosno okolnosti koje ine
vjerovatnim postojanje tog osnova;
3. okolnosti i dokazi iz kojih proizilazi da je tuba podnesena u roku;
4. u kom pravcu i obimu se predlae izmjena presude, odnosno rjeenja
donesenog u postupku ije se ponavljanje trai.

O tubi za ponavljanje postupka odluuje sudija pojedinac bez
odravanja rasprave.
Sud e odbaciti tubu rjeenjem ako utvrdi:
1. da je tubu podnijelo neovlateno lice ili
2. da tuba nije blagovremena ili
3. da stranka nije uinila bar vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za
ponavljanje.

Ako sud ne odbaci tubu zbog navedenih nedostataka dostavit e je
protivnoj stranci i zainteresiranim licima i pozvati ih da u roku od 15 dana
odgovore na tubu.
Po isteku roka za odgovor na tubu, sud presudom rjeava o tubi za
ponavljanje postupka. Ako se ponavljanje postupka dozvoli, stavie se van
snage ranija sudska odluka u cjelini ili djelimino.
Ranije procesne radnje na koje ne utiu razlozi ponavljanja postupka nee
se ponavljati. Presudom kojom se ponavljanje postupka dozvoljava rijeie se i o
glavnoj stvari.
Protiv odluke suda donesene po tubi za ponavljanje postupka mogu se
podnijeti pravni lijekovi koji su dozvoljeni u glavnoj stvari.
Pravne lijekove u upravnom sporu moe podnositi i ombudsmen
kada u obavljanju poslova iz svoje nadlenosti nae da je sudskom
odlukom povrijeeno ljudsko dostojanstvo odnosno prava i slobode
utvrene Ustavom Federacije i instrumentima Aneksa tog Ustava.

OBAVEZNOST PRESUDA I SHODNA PRIMJENA ODREDABA ZPP-a

Kad sud poniti osporeni upravni akt predmet se vraa u stanje u kome se
nalazio prije nego to je poniteni akt donesen.
Ako prema prirodi stvari koja je bila predmet spora treba umjesto
ponitenog upravnog akta donijeti novi upravni akt, nadleni organ duan
je da ga donese bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana
dostavljanja presude.
Nadleni organ je pri tome vezan pravnim shvatanjem suda i
primjedbama suda u pogledu postupka.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ako nadleni organ poslije ponitenja osporenog upravnog akta donese
upravni akt protivno pravnom shvatanju suda, ili protivno primjedbama suda u
pogledu postupka, pa tuilac podnese novu tubu, sud je duan u ovim
sluajevima ponititi osporeni upravni akt i sam rijeiti stvar presudom, ako je u
toj stvari potpuno i pravilno utvreno injenino stanje. Takva presuda u svemu
zamjenjuje upravni akt nadlenog organa.
Ako nadleni organ poslije ponitenja upravnog akta ne donese novi
upravni akt u propisanom roku ili ga donese protivno primjedbama suda u
pogledu injeninog stanja, pa zbog toga sud ne moe donijeti presudu koja u
svemu zamjenjuje upravni akt nadlenog organa, odgovorno lice u tom organu
ini teku povredu slubene dunosti protiv koje je nadleni sud duan pokrenuti
disciplinski postupak.
Ukoliko ovaj Zakon ne sadri odredbe o postupku u upravnim
sporovima shodno e se primjenjivati odgovarajue odredbe Zakona o
parninom postupku!!!

POSTUPAK ZATITE SLOBODA I PRAVA POJEDINACA ZAJAMENIH
USTAVOM FEDERACIJE

Ovo je sui generis pravno sredstvo.
Ovim pravnim sredstvom se dozvoljava da se pobijaju akti koji se
inae ne mogu pobijati (jer to uglavnom nisu upravni akti, pa ne postoji
mogunost pokretanja upravnog spora), a kojima se kre prava pojedinaca iz
ustava i meunarodnih konvencija i sporazuma, pod uslovom da nije
zajamena druga sudska zatita protiv takvih akata.
Zahtjev pored pojedinca moe podnijeti i ombudsmen.
Ovakav zahtjev rjeava kantonalni sud i to sudija pojedinac ili vijee.
Zahtjev se smatra hitnim i rok rjeavanja je 15 dana.
Mora se dostaviti i drugoj strani na odgovor osim ako oigledno proizilazi
da su krena ljudska prava.
U zahtjevu se treba navesti:
1. radnja, mjesto i vrijeme kada je radnja uinjena,
2. organ, odnosno pravno lice kod kojeg je ta radnja uinjena,
3. podaci o slubenom licu, odnosno odgovornom licu koje je to uinilo,
dokazi o tome, kao i
4. zahtjev da se otkloni zapreka ili ogranienje slobode/prava.

Zahtjev zbog nezakonite radnje moe se podnijeti sve dok radnja
traje.
O zahtjevu se odluuje rjeenjem. Kad sud nae da je zahtjev
osnovan donijet e rjeenje kojim e zabraniti daljnje vrenje nezakonite
radnje i odrediti mjere koje treba preduzeti, da bi se uspostavilo zakonito
stanje, ostavljajui rok za izvrenje, kao i odrediti zakonske sankcije za
sluaj neizvrenja rjeenja. U protivnom, ako sud nae da je zahtjev
neosnovan, odbit e zahtjev rjeenjem.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Protiv ovog rjeenja, ne moe se izjaviti alba, ali se moe podnijeti
zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Vrhovnom sudu
Federacije u roku od 8 dana od dana dostavljanja rjeenja stranci.
Osim pojedinanih akata, ovaj postupak se odnosi i na pojedinane
radnje tj. ponaanje slubenog ili odgovornog lica koji svojim radnjama
onemoguava stranci da ostvari ustavom zagarantovana prava i slobode.
Ako se to zaista utvrdi, tada postoji mogunost da kantonalni sud donese
rjeenje kojim e zabraniti dalje postupanje ili nepostupanje ili e naloiti da se
postupi na odreeni nain i utvrditi odreene mjere u odreenom roku kako bi se
otklonile te negativne posljedice.
Postoji i mogunost novanog kanjavanja za neizvrenje naloene
radnje (200-800 KM).
Radnje naloene rjeenjem treba da izvri onaj kod koga se te radnje
ine ili ne ine, a ako on to nee da izvri, onda sud moe sam ili putem
opinskih sudova da na zahtjev stranke preuzme i zvrenje tog rjeenja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

OPI POJMOVI

Dodatna nadlenost
Ustavom BiH (lan 3) propisane su nadlenosti BiH, ali isto tako lanom
3.5 a) i b) propisane su ustavom FBiH i dodatne nadlenosti.
To znai da entiteti jedan dio svoje nadlenosti mogu prenijeti na BIH
(Ministarstvo pravde, Ministarstvo odbrane, VSTV). Prenos nadlenosti vri
zakonodavno tijelo entiteta tj. Parlament FBiH i Narodna skuptina RS.

Podjela nadlenosti

Prema Ustavu FBiH propisane su: 1. iskljuiva nadlenost Federacije,
2. zajednika nadlenost FBiH i kantona i 3. iskljuiva nadlenost kantona.
1. kod iskljuive nadlenosti FBiH - ona iz te oblasti samostalno donosi
propise.
2. kod zajednike nadlenosti - propisi koje donosi FBiH mora donositi u
konsultaciji sa kantonalnom vlau.
3. kod iskljuive nadlenosti kantona- kantonalno ti jelo samostalno donosi
propise.

Kod zajednike nadlenosti, FBiH moe prenijeti dio nadlenosti na
kanton, a kanton na gradske ili opinske vlasti (isto se odnosi i na BiH).
Zateeni propisi to znai da svi zakoni, sudska pravila i propisi koji su
se zatekli na dan donoenja Ustava FBIH (isto vai i za Ustav BIH) e se
primjenjivati u onoj mjeri ukoliko nisu u suprotnosti sa Ustavom FBiH (isto vai i
za BiH) (npr. zakon o eksproprijaciji, ZOO, zakon o nasljeivanju).

ZAKON O ORGANIZACIJI UPRAVE U FBIH

Ovim zakonom propisan je nain organiziranja uprave u FBiH,
kantonu, opini i gradu. Ovo je jedan sistemski zakon i na osnovu njega se
donose svi ostali zakoni iz oblasti uprave, s tim da u nekim lex specialis
zakonima odreena rjeenja mogu biti i drugaije propisana.
Nadlenost federalnih organa uprave utvruje se u federalnom
zakonu o federalnim ministarstvima, a organizacija i nadlenost
kantonalnih organa uprave propisuje se kantonalnim zakonom. Nedlenost
gradskih i opinskih slubi propisuje se propisom gradskog, odnosno
opinskog vijea.
Poslove uprave iz okvira nadlenosti Federacije, odnosno kantona,
obavljaju organi uprave Federacije, odnosno kantona, a poslove uprave i
samouprave iz nadlenosti grada odnosno opine vri gradonaelnik odnosno
opinski naelnik, putem gradskih odnosno opinskih slubi za upravu. Sredstva
za rad organa uprave osiguravaju se u budetu FBiH, kantona, grada, odnosno
opine.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

POSLOVI UPRAVE

1. Izvravanje zakona i drugih propisa stvarna nadlenost organa
uprave:

Federalni organi uprave nadleni su za izvravanje:
a. federalnih zakona i drugih propisa, i
b. zakona BiH - ako je to utvreno u samim tim zakonima (da je za
rjeavanje odreenih upravnih stvari nadlena Federacija) ili
ukoliko BiH jedan dio svoje nadlenosti prenese na entitetet.

Kantonalni organi nadleni su za sprovoenje:
a. kantonalnih propisa i
b. federalnih propisa - ako je to utvreno zakonom Federacije ili ako
je Federacija jedan dio svojih nadlenosti prenijela na kanton.

Gradske i opinske slube su nadlene za izvravanje propisa koje
donose gradska i opinska vijea, za izvravanje kantonalnih propisa ako je
utvreno u zakonima kantona, i ako je kanton, odnosno, Federacija jedan dio
svoje nadlenosti prenijeli na grad, odnosno opinu.

2. Vrenje upravnog nadzora - gdje organi uprave nadziru provedbu
zakona i drugih propisa, te zakonitost rada i postupanja organa uprave i
institucija koje imaju javna ovlatenja.
Postoji nekoliko vrsta upravnog nadzora:
1. nadzor nad zakonitou upravnih i drugih akata,
2. nadzor nad zakonitou rada organa uprave i institucija kojima su
povjerena javna ovlatenja,
3. inspekcijski nadzor gdje organi uprave:
a) ostvaruju neposredan uvid u zakonitost rada, poslovanja i
postupanja preduzea, ustanova i graana u vezi sa
pridravanjem zakona i drugih propisa, te
b) poduzimaju upravne i druge mjere za koje su ovlateni
zakonom, odnosno propisom gradskog ili opinskog vijea.

3. Donoenje provedbenih propisa (podzakonskih akata) organi uprave
nadleni su za donoenje provedbenih propisa samo ako je to
predvieno zakonom iz odreene oblasti za koju je donesen zakon.
4. Pripremanje odreenih propisa i davanje preporuka organi uprave
pripremaju zakone i druge propise za oblasti za koje su obrazovani i kada
o tome odlui nadlena zakonodavna ili izvrna vlast.
Prilikom izrade zakona organi uprave duni su pribavljati
odgovarajua miljenja, posebno:
a. ako se tim zakonima propisuje i dio nadlenosti nekih drugih organa, ili
b. ako predloena rjeenja iziskuju angairanje odreenih finansijskih
sredstava.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

5. Davanje odgovora na pitanja zakonodavnoj vlasti to su tzv.
zastupnika pitanja u vezi sa provoenjem politike i izvravanjem zakona i
dr. propisa iz svoje nadlenosti, te o stanju i problemima u oblasti za koju
su osnovani
6. Praenje stanja u oblasti za koje su ti organi osnovani.

7. Obavljanje drugih poslova kada je to zakonom propisano.

POVJERAVANJE JAVNIH OVLATENJA

Organi uprave u okviru obavljanja svoje djelatnosti mogu jedan dio
svojih poslova prenijeti na neku drugu pravnu osobu, to se naziva
povjeravanje javnih ovlatenja.
One pravne osobe na koje je preneseno obavljanje odreene
djelatnosti sa organa uprave zovu se Institucije koje vre javna ovlatenja.
Prenos nadlenosti moe se vriti samo zakonom.
Zakon propisuje da se u okviru prenosa nadlenosti sa organa
uprave na drugu pravnu osobu ne moe prenijeti inspekcijski nadzor.
Meutim, u okviru inspekcijskog nadzora jedan dio tih poslova se moe prenijeti,
a to je obavljanje odreenih ekspertiza i strunih analiza za koje organ uprave
nije tehniki ni struno osposobljen.
Organ uprave koji je prenio ovlatenja, u tom sluaju ima sljedeu
funkciju:
a) rjeava po albama na donesena rjeenja od strane ovih institucija,
b) vri inspekcijski nadzor,
c) daje odreena uputstva, miljenja i objanjenja kod primjene
odreenih zakona i
d) moe poduzimati i druge radnje i mjere koje ima drugostepeni
organ.
Institucija na koju su prenesena javna ovlatenja ima obavezu da organu
uprave sa kojeg je preneseno ovlatenje dostavlja informacije, izvjetaje i druge
podatke koji su neophodni tom organu uprave.

KAKO SE OSNIVAJU ORGANI UPRAVE - OSNOVI ORGANIZACIJE
ORGANA UPRAVE !!!

Federalni i kantonalni organi uprave osnivaju se i njihove
nadlenosti se utvruju zakonom.
Federalni organi uprave su:
1. Ministarstva - federalno ministarstvo osniva se za obavljanje upravnih i
strunih poslova iz nadlenosti Federacije u oblastima u kojima federalni
organi uprave, u cjelini ili u veem obimu, neposredno provode politiku i
izvravaju/osiguravaju izvravanje federalnih zakona i drugih federalnih
propisa i odgovaraju za njihovo izvravanje. ta se treba uraditi za
formiranje novog ministarstva? Prvo treba pripremiti izmjene i dopune
Zakona o federalnim ministarstvima, zatim usvojiti zakon od strane
WWW.BH-PRAVNICI.COM

federalnog parlamenta u kojem e biti odreena nadlenost novog
ministarstva, te na kraju utvrditi postojanje novog ministarstva.
2. Uprave - federalna uprava osniva se za obavljanje odreenih upravnih i
strunih poslova ija priroda i nain izvravanja zahtijeva posebnu
organiziranost i samostalnost u radu.
3. Federalne ustanove (imaju svojstvo pravnog lica) - to su upravne
organizacije koje vre strune poslove za iji rad je potrebna primjena
strunih i naunih metoda.
Kriterij za osnivanje: obim poslova, vrsta poslova i broj organa uprave
treba biti primjeren broju stanovnika koji i ve na odreenom prostoru.
U federalne ustanove spadaju:
1) zavodi - osnivaju se za obavljanje strunih i drugih poslova koji
zahtijevaju primjenu istraivakih i naunih metoda.
2) direkcije-osnivaju se za obavljanje strunih poslova, koji preteno
imaju privredni karakter.
3) agencije - osnivaju se za obavljanje razliitih strunih poslova (npr.
ADS)
Federalnim upravama/ustanovama rukovodi direktor, a organima uprave
rukovodi ministar (jedna od razlika). Ministar je odgovoran Vladi FBiH,
predsjedniku i premijeru FBiH i na kraju Parlamentu FBiH. Direktor je (ovisno je li
u okviru ministarstva ili je samostalna) odgovoran Vladi FBiH i premijeru, a ako je
samostalna onda Vladi FBiH.
Odgovornost se uvijek treba vezivati za imenovanje u smislu - onaj
ko imenuje njemu se odgovara.
Federalne uprave i federalne ustanove mogu se osnivati:
1. kao samostalne federalne uprave/ustanove i
2. kao federalne uprave/ustanove u sastavu federalnog ministarstva - ako je
to potrebno:
a) zbog meusobne povezanosti poslova iz nadlenosti federalnog
ministarstva i federalne uprave/ustanove i
b) kad je, pored odreenog stepena samostalnosti u vrenju poslova,
potrebno osigurati usmjeravanje i nadzor u obavljanju poslova tih
uprava/ stanova od strane federalnog ministarstva.

U sluaju kad se uprava/ustanova nalazi u sastavu ministarstva,
ministar donosi propise i ope akte za izvravanje zakona i vri nadzor nad
radom te uprave/ustanove, a ostale poslove iz svoje nadlenosti
uprava/ustanova vri samostalno. U vrenju nadzora federalni ministar ima
ovlatenja:
1) rjeavati u upravnom postupku o pravnim sredstvima protiv upravnih akata
uprave/ustanove u sastavu;
2) davati saglasnost na akte uprave/ustanove u sastavu, donesene izvan
upravnog postupka;
3) traiti izvjetaje i obavjetenja o radu uprave/ustanove u sastavu;
4) odrediti izvrenje pojedinih zadataka iz nadlenosti uprave/ustanove u
sastavu i rokove za njihovo izvrenje.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Federalne uprave/ustanove u sastavu ministarstva, ostvaruju saradnju sa
drugim organima, preduzeima i dr. pravnim licima, a odnose prema Vladi,
Predsjedniku i Parlamentu FBiH ostvaruju preko ministra u ijem se sastavu
nalaze.
Za vrenje upravnih i strunih poslova i poslova lokalne samouprave,
iz okvira nadlenosti grada i opine osnivaju se slube za upravu. One se
osnivaju propisom gradskog i opinskog vijea na prijedlog grado
naelnika, odnosno opinskog naelnika.

UTVRIVANJE UNUTARNJE ORGANIZACIJE ORGANA UPRAVE

Unutranja organizacija organa uprave utvruje se pravilnikom o
unutarnjoj organizaciji.
Pravilnik o unutarnjoj organizaciji donosi rukovodilac federalnog/
kantonalnog organa uprave, uz saglasnost Vlade Federacije/ kantona.
Unutarnja organizacija federalne uprave/ustanove u sastavu ministarstva
utvruje se, kao poseban dio, pravilnikom o unutarnjoj organizaciji ministarstva u
ijem se sastavu nalaze.
U gradu i opini, pravilnik o unutarnjoj organizaciji donosi gradonaelnik/
opinski naelnik, uz saglasnost gradskog/opinskog vijea.
Pravilnikom o unutarnoj organizaciji organa uprave utvruje se
naroito:
1. organizacione jedinice i njihova nadlenost;
2. nain rukovoenja;
3. programiranje i izvravanje poslova;
4. ovlatenja i odgovornosti slubenika u obavljanju poslova;
5. ukupan broj slubenika i namjetenika za obavljanje poslova;
6. naziv i raspored poslova po organizacijonim jedinicama, sa opisom
poslova za svakog slubenika i namjetenika i potrebnim uvjetima u
pogledu strune spreme i drugih uvjeta;

RUKOVOENJE ORGANIMA UPRAVE

RUKOVODILAC: Organom uprave rukovodi rukovodilac. U federalnim i
kantonalnim organima uprave to je ministar, a slubama za upravu u gradu i
opini rukovodi gradonaelnik, odnosno opinski naelnik. Samostalnom
upravom i upravom u okviru ministarstva rukovodi direktor.
Rukovodilac organa uprave:
1. predstavlja organ uprave,
2. organizuje i osigurava zakonito i efikasno obavljanje poslova,
3. donosi propise i druge akte za koje je ovlaten, te
4. odluuje o pravima, obavezama i odgovornostima slubenika i
namjetenika u vrenju slube.
Rukovodilac je odgovoran za i zvravanje svojih ovlatenja, odnosno
nadlenosti organa kojim rukovodi, a ako ocijeni da ne moe obavljati poslove,
moe podnijeti ostavku. Federalni mi nistar podnosi ostavku predsjedniku FBiH.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Rukovodioca smjenjuje onaj organ koji ga je imenovao u skladu sa
zakonom, i to:
1. ako se u izvravanju svojih ovlatenja i obaveza ne pridrava politike i
smjernica organa zakonodavne vlasti, kao i uputstava i smjernica
organa izvrne vlasti, ili
2. ako u okviru svojih nadlenosti ne osigurava provoenje zakona i
drugih propisa, ili
3. ako iz drugih razloga postane nedostojan vrenja funkcije.

ZAMJ ENIK RUKOVODIOCA: Rukovodilac organa uprave moe imati
zamjenika, koji ga zamjenjuje ukoliko ovaj nije u mogunosti obavljati svoja
ovlatenja i obaveze ili ako je mjesto rukovodioca upranjeno, dok novi
rukovodilac ne preuzme dunost, sa svim njegovim ovlatenjima i
odgovornostima u rukovoenju i pomae rukovodiocu u provoenju
njegovih ovlatenja i obaveza. Zamjenika rukovodioca organa uprave imenuje i
smjenjuje organ koji imenuje rukovodioca organa uprave.

RUKOVODEI SLUBENIK: Rukovodiocu organa uprave u rukovoenju
pojedinim podrujima rada pomau rukovodei slubenici. Rukovodee
slubenike postavlja i smjenjuje rukovodilac organa uprave.

SLUBENIK SA POSEBNIM OVLAENJIMA: Slubenici sa posebnim
ovlatenjima obavljaju poslove inspekcijskog nadzora i druge znaajnije
upravne i strune poslove. Postavlja i smjenjuje ih rukovodilac organa
uprave.

Rukovodilac organa uprave, njegov zamjenik i rukovodei slubenici
ne mogu obavljati drugu slubu ili posao. Ovo se ne odnosi na rad u
sudovima u svojstvu sudije porotnika, na rad u politikim strankama, na nastavni
i odgojni rad u ustanovama za obrazovanje i odgoj, na samostalan nauni rad, na
rad u kulturnim, umjetnikim, sportskim i nauno-istraivakim ustanovama itd.

Slubenici i namjetenici

Poslove uprave u organima uprave obavljaju dravni slubenici, a
dopunske (pomono-tehnike) poslove za potrebe organa uprave obavljaju
namjetenici.
O prijemu slubenika i namjetenika u radni odnos u organ uprave,
kao i o drugim statusnim pitanjima tih lica odluuje rukovodilac organa
uprave.
Poloaj, prava, obaveze i odgovornosti, kao i plae i druga materijalna
primanja slubenika i namjetenika u organima uprave ureuju se zakonom,
odnosno propisom gradskog i opinskog vijea, u skladu sa zakonom.
Zakonom o dravnoj slubi u Federaciji BiH ureuje se radno-pravni
status dravnih slubenika, a Zakonom o namjetenicima u organima dravne
slube u Federaciji, ureuje se radno - pravni status namjetenika.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

RUKOVOENJE FEDERALNIM ORGANIMA UPRAVE I FEDERALNIM
USTANOVAMA

Federalnim ministarstvom rukovodi federalni ministar, koji:
1. rukovodi, koordinira i nadzire aktivnosti federalnog ministarstva,
2. provodi federalnu politiku,
3. izvrava federalne zakone i druge propise iz okvira nadlenosti
svog ministarstva, te zadatke koje mu odredi premijer.

Federalnog ministra imenuje predsjedni k Federacije BiH, uz saglasnost 2
potpredsjednika Federacije, nakon konsultacij a sa premijerom ili sa kandidatom
za tu funkciju, s tim da imenovanje ministra zahtijeva potvrdu veine glasova
zastupnika u Predstavnikom domu Parlamenta Federacije. Federalnog ministra
smjenjuje predsjednik Federacije, na prijedlog premijera.
Radom samostalne federalne uprave/ustanove rukovodi direktor.
Direktora samostalne uprave/ustanove imenuje Vlada Federacije, na
usaglaen prijedlog premijera i zamjenika premijera.
U sluaju da direktor samostalne federalne uprave/ustanove nije u
mogunosti obavljati svoja ovlatenja i obaveze ili ako je mjesto direktora
upranjeno, zamjenuje ga zamjenik direktora.
Radom uprave/ustanove u sastavu federalnog ministarstva rukovodi
direktor.
Direktora uprave/ustanove u sastavu ministarstva postavlja i
smjenjuje Vlada Federacije, na prijedlog federalnog ministra u ijem se
sastavu nalaze te uprave i ustanove.
U sluajevima da direktor uprave/ustanove u sastavu ministarstva nije u
mogunosti obavljati svoja ovlatenja i obaveze ili ako je mjesto direktora
upranjeno zamjenjuje ga rukovodei slubenik koga odredi federalni ministar.

ODGOVORNOST FEDERALNOG MINISTRA I DIREKTORA FEDERALNE
UPRAVE/USTANOVE

Federalni ministar za svoj rad odgovara predsjedniku i premijeru FBiH.
Direktor i zamjenik direktora samostalne uprave/ustanove za svoj rad
odgovaraju Vladi, te premijeru i zamjeniku premijera Federacije.
Direktor ustanove/uprave koje se nalaze u sastavu ministarstva za
svoj rad odgovara Vladi i ministru u ijem se sastavu nalazi ta uprava/ustanova.
Federalni ministar moe podnijeti ostavku predsjedniku FBiH.
Direktori, kako samostalne tako i uprave/ustanove u sastavu ministarstva
ostavku podnose Vladi FBiH.

RUKOVODEI SLUBENICI U FEDERALNIM ORGANIMA UPRAVE/
USTANOVAMA

U rukovoenju pojedinim podrujima rada federalnom ministru
pomau rukovodei slubenici.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

U federalnom ministarstvu, kao rukovodei slubenici, mogu se
postavljati:
1) sekretar ministarstva,
2) pomonici federalnog ministra,
3) glavni federalni inspektor i
4) rukovodioci (direktori) uprava i ustanova u sastavu ministarstva.

Navedene rukovodee slubenike, bez konkursa, postavlja i
smjenjuje Vlada FBiH, na prijedlog federalnog ministra.
U samostalnoj federalnoj upravi/ustanovi mogu se postavljati pomonici
direktora, a u federalnoj upravi/ustanovi u sastavu ministarstva savjetnici
direktora.
Rukovodei slubenici za svoj rad odgovaraju federalnom ministru,
odnosno direktoru samostalne federalne uprave ili federalne ustanove.

NADLENOSTI ORGANA UPRAVE I USTANOVA

Nadlenosti organa uprave/ustanove:

1. donose provedbene propise (pravilnike) kojima se razrauju pojedine
odredbe zakona i ureuje unutranja organizacija organa uprave.
2. izdaju ope akte:

a) uputstva kojima se propisuje nain rada u obavljanju odreenih
poslova uprave i utvruju neka pravila postupanja kod obavljanja
nekih poslova.
b) instrukcije kojima se blie utvruju pravila i uputstva za rad na
provoenju i primjeni odreenih federalnih zakona i drugih
federalnih propisa.
c) naredbe kojima se nareuje ili zabranjuje postupanje u odreenoj
situaciji koja ima opi znaaj.

Organi uprave/ustanove mogu donositi provedbene propise i ope
akte samo kad su za to izriito ovlateni federalnim zakonom ili po
zahtjevu premijera, ako se temelji na zakonu i u granicama datog
ovlatenja. Provedbeni propisi i opi akti, objavljuju se u "Slubenim
novinama Federacije BiH".
Na nivou FBiH i kantona, provedbene propise i ope akte donosi ministar
odn. drugi rukovodilac organa uprave/ustanove, a na nivou grada i opine
- gradonaelnik odnosno opinski naelnik. Rukovodioci mogu ovlastiti
svoje zamjenike, rukovodee slubenike ili pojedine slubenike da donose
pojedinane akte, o emu se donosi posebno rjeenje.
3. donose pojedinane akte rjeenja, zakljuke i dr. pojedinane akte.
Donose ih rukovodioci (ministar, direktor organa uprave), kada odluuju u
upravnom postupku, kao i u drugim sluajevima predvienim zakonom.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA IZVRNOJ I ZAKONODAVNOJ VLASTI

Odnos organa uprave prema organu izvrne vlasti

Organ izvrne vlasti (Vlada Federacije/kantona) moe traiti:
1. da organ uprave odreeni zakon/propis pripremi u odreenom roku,
2. da se ispita stanje u odreenoj oblasti i da se od utvrenog stanja
pripreme odgovarajue i zmjene i dopune zakona,
3. utvrditi rokove za i zvravanje pojedi nih zadataka,
4. prilikom pripreme zakona i provedbenih propisa organ uprave moe
traiti smjernice i upute za pripremu zakona i z odreene oblasti i o
odreenim pitanjima provoenja politike. Organ izvrne vlasti
obavezan je odgovoriti na traenje organa uprave.
Organi uprave za svoj rad odgovorni su Vladi Federacije/kantona,
odnosno gradonaellniku i opinskom naelniku.

Odnos organa uprave prema organu zakonodavne vlasti

Organi uprave imaju obavezu:
1) da organu zakonodavne vlasti iznose znaanija pitanja i daju preporuke u
vezi sa provoenjem politike i izvravanjem zakona i drugih propisa;
2) da na zahtjev organa zak. vlasti, podnose izvjetaj o radu, stanju u svojoj
oblasti, izvravanju zakona i dr. propisa i provoenju utvrene politike;
3) da odgovaraju na pitanja organa zakonodavne vlasti;
4) da na zahtjev zakonodavne vlasti pripremaju zakone i druge propise, kao i
analitike, informativne i druge materijale;
5) da na zahtjev organa zakonodavne vl asti, poduzmu odgovarajue
organizacione, kadrovske i druge mjere kojima se osigurava efikasno
izvravanje poslova iz nadlenosti organa uprave;

MEUSOBNI ODNOSI ORGANA UPRAVE

Federalni organi uprave imaju ovlatenja i obaveze u pogledu nadzora nad
provoenjem federalne politike i federalnih zakona i drugih propisa iz iskljuive
nadlenosti Federacije, kad je provoenje te politike i tih propisa povjereno
kantonalnim organima uprave ili gradskim i opinskim slubama za upravu.
Kantonalni organi uprave imaju ovlatenja i obaveze prema gradskim i
opinskim slubama za upravu u pogledu provoenja i nadzora nad provoenjem
politike i kantonalnih zakona i drugih kantonalnih propisa, ako je provoenje tih
propisa preneseno na grad, odnosno opinu.
U ostvarivanju meusobne saradnje organi uprave odnosno slube za
upravu na istom nivou vlasti obavezni su jedni drugim dostavljati podatke i
informacije potrebne za obavljanje poslova iz njihove nadlenosti kojima
raspolau i do kojih dolaze u vrenju svojih poslova, razmjenjuju informacije i
iskustva, obrazuju zajednike strune komisije i druga radna tijela, organizuju
savjetovanja i ostvaruju druge oblike meusobne suradnje.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

ODNOSI ORGANA UPRAVE PREMA OMBUDSMENIMA

Organi uprave obavezni su ombudsmenima na njihov zahtjev
omoguiti:
1) nesmetano ispitivanje djelatnosti slubenika organa uprave koji su negirali
ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, ukljuujui provoenje etnikog
progona ili odravanje njegovih posljedica.
2) osigurati sva slubena dokumenta, ukljuujui i tajna, kao i upravne spise i
osigurati suradnju svakog slubenika posebno u pribavljanju potrebnih
informacija, dokumanata i spisa.
3) osigurati prisustvo pri rjeavanju stvari u upravnom postupku.

Ako organ uprave ne postupi po zahtjevu ombudsmena, oni mogu od
rukovodioca organa izvrne vlasti zatraiti osiguranje ispunjenja njihovih zahtjeva
od organa uprave, a organi uprave su obavezni postupiti po zahtjevima
rukovodioca organa izvrne vlasti.

ODNOSI ORGANA UPRAVE PREMA GRAANIMA - STRANKAMA

1. Organi uprave rjeavaju zahtjeve podesene od strane graana u rokovima
koji su propisani zakonom.
2. Organi uprave koji ostvaruju neposredne kontakte sa strankama obavezni
su organizirati obavljanje poslova na nain i pod uvjetima kojima se
strankama omoguuje da to jednostavnije, bre i efikasnije ostvaruju
svoja prava i izvravaju obaveze kod tih organa.
3. Organi uprave obavezni su, bez odlaganja razmotriti i ispitati podneene
predstavke i prijedloge stranaka na nepravilan odnos slubenika organa
uprave prema njima. Rukovodilac organa uprave je obavezan dati pismeni
odgovor stranki o poduzetim mjerama u vezi sa njegovom predstavkom,
odnosno prijedlogom u roku od 10 dana od dana prijema predstavke, odn.
prijedloga.
4. Organi uprave ne mogu traiti od graana uvjerenja i isprave o kojima
organi uprave vode slubenu evidenciju. Ova uvjerenja i isprave, organ
uprave, odn. institucija koja ima javna ovlatenja, obavezno pribavlja po
slubenoj dunosti.
5. Kad se u upravnom postupku stranka odazove pozivu, a bez njene krivice
slubena radnja radi koje je pozvana nije obavljenja, ima pravo zahtijevati
naknadu nastalih trokova. O zahtjevu za naknadu trokova odluuje se
zakljukom. Protiv ovog zakljuka, stranka moe pokrenuti upravni spor
kod nadlenog suda.

OSNOVNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU

Inspekcijski nadzor vre organi uprave - federalna/kantonalna
inspekcijska uprava, a u okviru njih inspektori.
Inspektori su dravni slubenici sa posebnim ovlatenjima.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Oni obavljaju inspekcijske preglede po slubenoj dunosti ili po
zahtjevu stranke. Ukoliko se radi o zahtjevu stranke inspektor je duan da izvri
pregled i obavijesti stranku u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva.
Inspektor ima iskaznicu, kojom dokazuje svoje slubeno svojstvo, identitet i
ovlatenja predviena zakonom.
Svako iji rad podlijee inspekcijskom nadzoru duan je inspektoru
omoguiti obavljanje nadzora i davati mu potrebna obavjetenja i podatke
od znaaja za obavljanje tog nadzora.
U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i obavezu da
neposredno pregleda poslovne prostorije i druge objekte, proces rada, proizvode
i drugu robu, isprave i druge dokumente, kao i da obavlja druge radnje u skladu
sa svrhom inspekcijskog nadzora (utvri vanje identiteta osoba, sasluavanje,
uzimanje uzoraka radi anali za i sl.).
O svakom i nspekcijskom pregledu inspektor je obavezan sastaviti
zapisnik i u njemu navesti i njenino stanje utvreno inspekcijskim pregledom.
Kada u obavljanju inspekcijskog pregleda utvrdi da je povrijeen
zakon ili drugi propis ije izvrenje nadzire, inspektor ima ovlatenja i
obavezu da naloi sljedee mjere:
donijeti rjeenje kojim e narediti otklanjanje utvrenih nedostataka, i
odrediti rok u kojem se moraju otkloniti,
donijeti rjeenje o zabrani rada,
izrei mandatnu kaznu, samo ako je to propisano materijalnim zakonom,
moe podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka, zahtjev za
prekraj, privredni prijestup, krivinu prijavu.

O poduzimanju upravnih mjera, inspektor donosi rjeenje, na koje
ovlatena osoba ima pravo izjaviti albu nadlenom organu (federalnom ministru
iji je inspektor donio rjeenje) u roku od 8 dana od dana prijema rjeenja.
Rjeenje po albi mora se donijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema
albe. Protiv rjeenja donosenog po albi, moe se pokrenuti upravni spor kod
nadlenog suda (kod Vrhovnog suda Federacije BiH).
Federalna upravna inspekcija ostala je u nadlenosti Federalnog
ministarstva pravde i nadlena je za nadzor nad sprovoenjem Zakona o
organizaciji uprave, i federalnih zakona koji se odnose na slubenike i
namjetenike organa uprave, upravni postupak i posebne upravne postupke, kao
i kancelarijsko poslovanje u organima uprave.
Mogu rjeavati u upravnim stvarima samo kada je u pitanju primjena
rokova. Protiv rjeenja Federalnog upravnog inspektora moe se uloiti alba
Ministarstvu pravde FBiH. Doneseno rjeenje je konano, i protiv njega se moe
pokrenuti upravni spor pred Kantonalnim sudom i Sudom BiH.

ZAKON O VLADI FEDERACIJE (Sl. novine FBIH 1/94, 8/95, 19/03, 54/05 i 2/06)

Vlada Federacije je izvrni organ FBiH, koja vri izvrnu vlast Federacije,
ako odreene izvrne kompetencije nisu Ustavom Federacije predviene za
Predsjednika, odnosno Potpredsjednike Federacije.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Vladu FBiH imenuje Predsjednik FBiH, uz saglasnost dva
potpredsjednika, i nakon konsultacija sa Premijerom, odnosno kandidatom
za premijera - mandatarom.
Odluku o imenovanju potvruje Predstavniki dom Parlamenta FBiH.
Vladu FBiH ini premijer i ministri, premijer ima 2 zamjenika, a Vladu
ini 15 ministara.
Vlada FBiH odgovorna je svom efu, tj. Predsjedniku federacije, kao i
Parlamentu FBIH, a ministri su, pored navedenog, odgovorni i premijeru FBiH.
Vlada FBiH donosi slijedee propise:

1. uredbe sa zakonskom snagom,
2. uredbe - uredbom se:
a. ureuju najvanija pitanja iz nadlenosti Vlade,
b. blie ureuju odnosi za sprovoenje zakona,
c. osnivaju strune i druge slube i
d. utvruju naela za unutranje ustrojstvo federalnih organa
dravne uprave.
3. odluke - odlukom se:
a. ureuju pojedina pitanja ili propisuju mjere Vlade,
b. daje saglasnost ili potvruju akti drugih organa ili
organizacija,
c. odluuje o dr. pitanjima o kojima se ne odluuje uredbom.
4. rjeenja - rjeenjem se odluuje o imenovanjima i razrjeenjima, i
drugim pojedinanim pitanjima iz nadlenosti Vlade.
5. zakljuke - zakljucima se utvruju stavovi o pitanjima znaajnim
za sprovoenje utvrene politike.

ZAKON O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA I DRUGIM TIJELIMA
FEDERALNE UPRAVE

Ukupno ima 15 ministarstva (Ministarstvo odbrane je od kraja 2005.
ustanovljeno na nivou BiH). Jedan broj ministarstava sjedite ima u Mostaru, a
drugi u Sarajevu.
Ovim zakonom utvrena je nadlenost federalnih ministarstava, a
osnovano je nekoliko federalnih uprava koje mogu biti samostalne ili
okviru ministarstava.
Samostalne uprave su npr.:

1) Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove,
2) Federalna uprava civilne zatite,
3) Federalni zavod za satistiku,
4) Arhiv FBiH,
5) Federalna direkcija robnih rezervi.

I one su formirane ovim zakonom, kojim je utvrena i nji hova nadlenost.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

ZAKON O DRAVLJANSTVU BIH

STICANJE DRAVLJANSTVA BIH:

1. Sticanje dravljanstva porijeklom

Na ovaj nain dravljanstvo stie dijete:
1) ija su oba roditelja bili dravljani BiH u vrijeme roenja djeteta, bez obzira
na mjesto njegovog roenja;
2) iji je jedan roditelj bio dravljanin BiH u vrijeme roenja djeteta, a dijete je
roeno na teritoriji BiH;
3) iji je jedan roditelj bio dravljanin BiH u vrijeme djetetovog roenja, a
dijete je roeno u inostranstvu, ako bi ono inae bilo bez dravljanstva;
4) roeno u inostranstvu, a iji je jedan roditelj bio dravljanin BiH u vrijeme
djetetovog roenja, pod uslovom da do vremena kada napuni 23 godine:
a) bude registrovano kod nadlenih vlasti u BiH u zemlji ili inostranstvu;
b) ima stalno mjesto boravka na teritoriji BiH;

2. Sticanje dravljanstva roenjem na teritoriji BIH

Ako je dijete roeno ili naeno na teritoriji BiH, a oba roditelja su
nepoznata ili nepoznatog dravljanstva. Ovo dijete e izgubiti dravljanstvo
BiH ako do 14 god. putem porijekla dobije dravljanstvo druge drave.

3. Sticanje dravljanstva usvajanjem

Ako je dijete mlae od 18 godina i ako se radi o potpunom usvojenju.

4. Sticanje dravljanstva naturalizacijom

Stranac koji je podnio zahtjev za sticanje dravljanstva BiH moe
stei dravljanstvo naturalizacijom ako ispunjava slijedee uslove:
1) da je napunio 18 godina starosti;
2) da ima prijavljeno stalno mjesto boravka u BiH najmanje 8 g. prije
podnoenja zahtjeva;
3) da poznaje jedan od jezika ustavotvornih naroda BiH;
4) da mu nije izreena mjera bezbjednosti protjerivanja stranaca iz zemlje;
5) da nije osuivan na izdravanje kazne za kriv. djela na zatvor due od 3 g;
6) da se odrekne ili na neki drugi nain izgubi svoje ranije dravljanstvo
nakon sticanja dravljanstva BiH, osim ako bilateralni sporazum ne
predvia drugaije.

5. Sticanje dravljanstva olakanom naturalizacijom

Stranac koji je brani drug dravljanina BiH, moe stei dravljanstvo
BiH pod slijedeim uslovima:
WWW.BH-PRAVNICI.COM

1) da je brak trajao najmanje 5 godina prije podnoenja zahtjeva i da jo
uvijek traje u momentu podnoenja zahtjeva;
2) da ima stalno mjesto boravka u BiH najmanje posljednje 3 godine;
3) da se odrekne ili na neki drugi nain izgubi svoje rani je dravljanstvo
nakon sticanja dravljanstva BiH, osim ako to nije drugaije rijeeno
bilateralnim sporazumom;

Dijete mlae od 18 godina iji je jedan roditelj stekao dravljanstvo BiH
ima pravo da dobije dravljanstvo BiH naturalizacijom ako ono stalno boravi na
teritoriji BiH.
Neke osobe i bez ispunjavanja ovih uslova mogu stei dravljanstvo BiH,
a to je ako se radi o emigrantima koji su se vratili u BiH i ako se radi o njihovim
potomcima (1. i 2. generacija), te osobe koje su od posebne koristi za BiH.

6. Meunarodnim ugovorom

PRESTANAK DRAVLJANSTVA BIH

1. Po sili zakona - dravljanstvo prestaje dobrovoljnim sticanjem drugog
dravljanstva, ako bilateralnim sporazumom izmeu BiH i te drave nije
drugaije ureeno.
2. Odricanjem - dravljanstvo prestaje ako je graanin BiH napunio 18
godina, a ivi u inozemstvu i ima dravljanstvo druge drave ili mu je ono
zagarantirano - on se moe odrei dravljanstva BiH. Odricanje moe
traiti i maloljetna osoba, ali moraju postojati zahtjevi oba roditelja za
odricanje.
3. Otpustom - dravljanstvo prestaje pod slijedeim uvjetima:

a. da ima 18 godina,
b. da se protiv te osobe ne vodi krivini postupak zbog krivinog djela
za koje se goni po slubenoj dunosti,
c. da je ta osoba izmirila odreene poreze, doprinose ili druge
obaveze koje su utvrene pravomonim odlukama, i
d. da ima dravljanstvo druge drave ili mu je ono zagrantirano.

4. Oduzimanjem dravljanstva - dravljanstvo se moe oduzeti:

a. ako je steeno prevarom, na osnovu lanih dokaza i informacija, ili
skrivanjem podataka koji bi bili relevantni za dodjelu dravljanstva,
b. ako dravljanin BiH vri vojnu slubu u nekoj drugoj dravi, a nema
saglasnost nadlenih organa BiH,
c. ako postoji pravosnana krivina presuda vezano za poduzimanje
radnji kojma se naruava ustavni poredak i sigurnost BiH,
d. odlukom Dravne komisije za reviziju odluka o naturalizaciji stranih
dravljana koja je bila zaduena za provjeru sticanja dravljanstva od
6. aprila 1992. do 1. januara 2006.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

ZAKON O RADU

Radni odnos zasniva se zakljuivanjem ugovora o radu izmeu
zaposlenika i poslodavca.

Ugovor o radu

Elementi ugovora o radu su:
1) naziv i sjedite poslodavca,
2) ime i prezime zaposlenika,
3) da li se ugovor zakljuuje na odreeno ili neodreeno vrijeme,
4) poetak rada na odreenim poslovima,
5) mjesto rada,
6) radno mjesto,
7) opis poslova,
8) raspored radnog vremena,
9) plaa i ostale naknade na koje ima pravo zaposlenik,
10) otkazni rokovi,
11) godinji odmori i odsustva (plaena i neplaena) i
12) drugi elementi predvieni pravilnikom o radu.

Poslodavac moe zakljuiti ugovor o radu sa pripravnikom i
volonterom radi strunog osposobljavanja za obavljanje odreenog posla.
Ukoliko je potrebno radno iskustvo za obavljanje odreenog posla
poslodavac moe sa osobom zakljuiti ugovor o pripravnikom radu na
godinu dana koji se dostavlja zavodu za zapoljavanje, kao i ugovor o
volonterskom radu. Radno iskustvo koje je osoba stekla obavljajui pripravniki
i volonterski rad uzima se kao radno iskustvo za obavljanje nekih drugih poslova.
Za vrijeme obavljanja volonterskog rada poslodavac je duan da osigura osobu
od povreda na radu i profesionalnih bolesti.
Radno vrijeme kod poslodavca traje 40 sati sedmino, s tim da
radno vrijeme moe biti:
1. puno,
2. nepuno (znai 4 ili 5 sati u toku dana) - ta osoba moe zakljuiti jo jedan
ugovor kod drugog poslodavca na nepuno vrijeme kako bi imala puno
radno vrijeme,
3. skraeno radno vrijeme - to je puno radno vrijeme za osobu koj oj je
umanjena radna sposobnost od strane nadlenog organa i utvreno da ta
osoba moe da radi na istim poslovima ne 8 ve npr. 6 ili 4 sata, kao i
radno vrijeme na radnim mjestima na kojima su poslovi naroito teki i po
zdravlje opasni, i gdje se ni mjerama zatite na radu ne mogu poboljati
uslovi rada rauna se kao puno radno vrijeme.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

4. prekovremeni rad (10 sati sedmino + 10 sati uz saglasnost
zaposlenika). Prekovremeno ne mogu raditi maloljetnici i trudnice

ene ne mogu da rade: 1. nou, 2. pod vodom, 3. pod zemljom i 4. na
naroito tekim i po zdravlje tetnim poslovima.
Maloljetne osobe ne mogu da rade: 1. nou, 2. pod vodom, 3. pod
zemljom, 4. na naroito tekim i po zdravlje tetnim poslovima i 5.prekovremeno.
Ako priroda posla to zahtijeva, poslodavac moe napraviti
preraspodjelu radnog vremena. Npr. jedan broj dana ili mjeseci radi vie a
drugi dio manje ili nikako.
Noni rad se smatra rad od 22.00-06.00, a u poljoprivredi do 05:00 sati.

Pravo na odmor postoji:
1) u toku rada - ne moe biti manje od 30 mi nuta,
2) odmor izmeu dva radna dana - koji ne moe biti krai od 12 sati,
3) sedmini odmor ne moe biti manje od 24 sata i
4) godinji odmor ne moe biti manji od 18 dana. Godinji odmor se
moe koristiti iz dva dijela, prvi ne moe biti krai od 12 dana, a drugi dio
se moe koristiti do 30. juna naredne godine.

Odsustva mogu biti plaena i neplaena. Plaena su u trajanju do 7
(sedam) dana i neplaeno odsustvo koje utvruje poslodavac. (npr. po 4 dana za
vjerske praznike, 2 dana plaeno i 2 neplaeno)
Naknada plae: plaeno odsustvo, godinji odmor, bolovanje...

Prestanak ugovora o radu:

1. istekom vremena - ako je zakljuen na odreeno vrijeme,
2. sporazumom strana poslodavca i zaposlenika,
3. otkazom ugovora o radu (rokovi: 7 dana ako zaposlenik daje otkaz i 14
dana ako poslodavac daje otkaz). Ako poslodavac otkazuje ugovor o
radu zbog nepredvienih okolnosti, a zaposlenik se nalazi kod njega due
od 2 godine, zaposlenik ima pravo na otpremninu.
4. kada zaposlenik ostvari uslove za starosnu penziju (kad navri 65
godina ivota i 20 godina osiguranja ili ako navri 40 godina osiguranja
bez obzira na starosnu dob) - ako se strane ne dogovore drugaije,
5. gubitkom radne sposobnosti - danom dostavljanja pravosnanog
rjeenja o gubitku radne sposobnosti,
6. ako je zaposlenik osuen na kaznu zatvora due od 3 mjeseca,
7. odlukom nadlenog suda koja za posljedicu ima prestanak radnog
odnosa,
8. smru zaposlenika.

Prestankom ugovora o radu ne smatra se: bolovanje, godinji odmor,
porodiljsko odsutstvo, dopusti sa posla regulisani ugovorom o radu, vremenski
period od 15 dana izmeu dva ugovora o radu kod istog poslodavca.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Zaposlenik zatitu svojih prava moe traiti:

1) kod poslodavca,
2) kod inspekcije i
3) kod nadlenog suda (prema stvarnoj nadlenosti, to je opinski sud). Kod
suda zatitu moe traiti u roku od godinu dana od dana saznanja za
povredu prava.

Ako poslodavac ima preko 15 zaposlenika, zaposlenici mogu
formirati Vijee zaposlenika, a ako nema 15 zaposlenika ili nije formirano,
sindikat obavlja funkciju Vijea zaposlenika.
trajk zaposlenici imaju pravo organizirati trajk i niko ne smije iz tih
razloga imati manja prava od onih koji nisu uestvovali u trajku.

Radna knjiica

To je javna isprava koju izdaje nadlena opinska sluba za rad i
moe se izdati osobi koja ima 15 godina ivota na zahtjev te osobe.
U radnu knjiicu se upisuju opi podaci o zaposleniku i poslodavcu,
steena zvanja i diplome, zasnivanje i prestanak radnog odnosa itd.
Prilikom zasnivanja radnog odnosa zaposlenik je duan predati radnu
knjiicu poslodavcu, a poslodavac je duan izdati mu potvrdu o tome.
Ako se desi da se zaposleniku poslije prestanka radnog odnosa ne
preda radna knjiica, ista se dostavlja nadlenoj opinskoj slubu po prebivalitu
zaposlenika. Ako je zaposlenik umro predaje se srodnicima.
Ispravku netano upisni h podataka moe da vri Fond PIO i opinska
sluba za pitanje rada.

Privremeni i povremeni poslovi

To su poslovi za koje se ne moe zakljuiti ugovor o radu na
odreeno ili neodreeno vrijeme, dakle poslovi za koje nije sistematizovan
radno mjesto u pravilniku.
Ovi poslovi ne mogu trajati due od 60 dana u toku godine
Za obavljanje privremenih i povremenih poslova zakljuuje se
poseban ugovor.

ZAKON O PIO (Sl. novine FBiH 29/98, 49/00, 32/01 i 73/05)

Prema ovom zakonu, osiguranik ima slijedea prava iz PIO:

1) pravo na starosnu penziju,
2) pravo na invalidsku penziju,
3) pravo na porodinu penziju, i
4) prava osiguranika sa preostalom radnom sposobnou.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Invalidnost postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena
zdravstvenog stanja ne moe da radi na odgovarajuim poslovima zbog
nastalog gubitka radne sposobnosti, i to usljed:
a) povrede na radu,
b) povrede van rada,
c) bolesti koja se ne moe otkloniti lijeenjem ili medicinskom rehabilitacijom,
d) profesionalne bolesti.

Izmjenjena/umanjena radna sposobnost postoji kada osiguranik ne
moe da obavlja poslove svog radnog mjesta sa punim radnim vremenom,
ali moe da obavlja druge poslove, uz prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.

Starosna penzija uvjeti:
a) da osoba ima 65 godina ivota i minimalno 20 godina staa osiguranja, ili
b) 40 godina staa osiguranja bez obzira na godine starosti.

Invalidska penzija dovoljno je da se utvrdi gubitak radne sposobnosti
prouzrokovan povredom na radu ili profesionalnom boleu.

Porodina penzija pravo na nju ima:
1. brani partner (ena preko 45, mukarac preko 65 godina),
2. djeca do 15, odnosno do 25 god. ako se nalaze na redovnom kolovanju,
3. supruga iz razvedenog braka, ako je presudom za razvod braka utvreno
pravo na izdravanje.

Vrste staa:

1. penzijski sta to je sta na osnovu koga osiguranik ostvaruje prava iz
PIO, a to je samo onaj sta za koji su plaeni pripadajui doprinosi,
2. sta osiguranja sa efektivnim trajanjem (tzv. radni sta) - pravo na taj
sta imaju osobe 1. koje rade puno radno vrijeme, 2. nepuno radno
vrijeme i 3. osobe koje rade sa skraenim radnim vremenom koje se
rauna kao puno radno vrijeme (uraunava se bolovanje, GO, pla. ods.,)
3. sta osiguranja koji se rauna sa uveanim trajanjem odnosi se na
osiguranike koji rade na naroito tekim i po zdravlje tetnim poslovima,
na kojima se ni posebnim mjerama zatite na radu ne mogu poboljati
uslovi rada,
4. poseban sta na njega imaju pravo pripadnici Armije BiH, HVO i policije
koji su uzeli uee u odbrani BiH i to u periodu od 30.04.1991.
22.12.1995. godine (rauna se u dvostrukom trajanju).

ZAKON O DRAVNOJ SLUBI U FBIH

Svi instituti koji nisu ureeni ovim zakonom ureuju se primjenom
opih propisa Zakon o radu FBiH.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ovim Zakonom ureuje se radno-pravni status dravnih slubenika u
organima uprave FBiH, kantona, grada i opine.
Zapoljavanje i unapreenje profesionalne karijere vri se samo na
osnovu javnog konkursa i profesionalne sposobnosti.
Ovim zakonom, odnosno dravnom slubom, obezbjeuje se
primjena principa: zakonitosti, transparentnosti, odgovornosti, efikasnosti
i ekonominosti, profesionalne nepristrasnosti i politike nezavisnosti.
Zakon o dravnoj slubi u FBiH ne primjenjuje se na:
1. lanove Parlamenta, predsjednika i dopredsjednik FBiH, te l. Vlade FBiH,
2. sudije, tuioce,
3. lanove kantonalnih vlada i zakonodavnih tijela kantona,
4. lanove opinskih i gradskih vijea, gradonaelnike i opinske naelnike,
5. pripadnike policije,
6. savjetnike nosilaca funkcija i
7. zaposlenike Ureda za reviziju.

Vrste dravnih slubenika

Rukovodei dravni slubenici, i to:
1. rukovodilac samostalne uprave i samostalne ustanove,
2. rukovodilac uprave i ustanove koja je u sastavu ministarstva,
3. sekretar organa dravne slube,
4. pomonik rukovodioca organa dravne slube i
5. glavni inspektori (federalni i kantonalni).

Ostali dravni slubenici, i to:
1. ef unutranje organi zacione jedinice,
2. inspektori,
3. struni savjetnici,
4. vii struni saradnici i
5. struni saradnici.

O pravima i dunostima dravnih slubenika odluuje:
1) rukovodilac organa uprave,
2) Odbor dravne slube za albe i
3) Agencija za dravnu slubu.

Dravni slubenik mora da ispunjava slijedee uslove:
1) da je dravljanin BiH,
2) da je stariji od 18 godina,
3) da ima univerzitetsku diplomu,
4) da je zdravstveno sposoban za obavljanje odreenog posla,
5) da u zadnje 3 godine nije otputen iz dravne slube kao rezultat
disciplinske mjere i
6) da nije obuhvaen odredbom lana IX 1. Ustava BiH.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Postavljenje dravnih slubenika, nakon provedenog konkursa, vri
rukovoditelj organa uprave rjeenjem, uz pribavljeno miljenje Agencije za
dravnu slubu (ADS), koje nije obavezujue.
Popunjavanje upranjenih radnih mjesta vri se:

1. Interni premjetaj - znai da se dravni slubenici iz tog organa mogu
premjestiti na drugo radno mjesto u istom organu. Ovaj premjetaj moe
biti dobrovoljan i nametnut.
2. Preuzimanje dravnih slubenika iz jednog u drugi organ, s tim da ovi
organi moraju biti na istom nivou vlasti.
3. Popuna sa liste prekobrojnih slubenika.
4. Konkursom (javno popunjavanje) preko ADS, ako se ne moe vriti
popuna na gore navedene naine.
Unaprjeenje se takoer vri internim oglasom.

Radni odnos na odreeno vrijeme - procedura je ista kao i kod
zapoljavanja na neodreeno vrijeme, ali on ne moe prerasti u radni odnos na
neodreeno vrijeme.
Svoja prava dravni slubenik ostvaruje tako to ima pravo albe
Odboru dravne slube za albu (ODS), a zatim pravo tube sudu.
Kada se osoba prvi put zapoljava u organima uprave probni rad
traje 6 mjeseci.
Ocjenjivanje dravnih slubenika vri se svakih 12 mjeseci i
rukovodilac organa uprave o tome donosi rjeenje. Rjeenje se donosi na
prijedlog neposredno nadreenog slubenika.
U organima uprave mogu se zaposliti pripravnici i to na 1 godinu.
Naknada za privremeno obavljene poslove - ako dravni slubenik privremeno
obavlja poslove razliite od svojih poslova, zakon predvia naknadu od 50%.
Godinji odmor - rukovodioci imaju min. 25, a max. 36 radnih dana, a ostali
dravni slubenici min. 20 dana.
Radni odnos dravnog slubenika prestaje:
1. dobrovoljnim istupanjem iz dravne slube,
2. odlaskom u starosnu penziju,
3. ako izgubi dravljanstvo BiH,
4. ako je stekao dravljanstvo druge drave suprotno Ustavu,
5. u sluaju prekobrojnosti,
6. odbijanjem polaganja/potpisivanja teksta zakletve vjernosti,
7. kada mu se izrekne disciplinska mjera prestanka radnog odnosa (o
disciplinskoj odgovornosti odluuje komisija koju formira ADS, protiv
rjeenja komisije moe se podnijeti alba ODS),
8. smru slubenika,
9. ako ne zadovolji na probnom radu,
10. ako ima 2 uzastopne ocjene ne zadovoljava,
11. ako je osuen na kaznu zatvora preko 6 mjeseci ,
12. predajom lanog dokumenta ili lane izjave u procesu prijema u dravnu
slubu.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Mjere komisije:
1) prestanak radnog odnosa
2) javna opomena
3) suspenzija prava uestvovanja za unapreenje u naredne 2 godine
(postoje obligatorna i fakultativna suspenzija)

Agencija za dravnu slubu (ADS) (postoji i na nivou FBiH i BiH)

Nadlenosti i obaveze ADS:
1) utvruje jedinstvene kriterije, pravila i postupke za postavljenje dravnih
slubenika,
2) planira i realizira proces zapoljavanja,
3) planira i realizira proces edukacije dravnih slubenika
4) prua strunu pomo organima uprave, i
5) podnosi izvjetaj o svom radu Vladi FBiH.

Odbor dravne slube za albu: To je samostalna institucija. Sastoji se od 3
lana. Odluuje o albama protiv svih rjeenja rukovodilaca organa uprave koja
se odnose na radne odnose slubenika i namjetenika, o albama na odluke
disciplinske komisije, te o albama koje se izjave na odluke ADS.

ZAKON O NAMJETENICIMA (Sl. novi ne FBiH 49/05)

Ovim Zakonom ureuje se radno-pravni status namjetenika u organima
uprave FBiH, kantona, grada i opine. Svi instituti koji nisu ureeni ovim
zakonom ureuju se primjenom opeg propisa Zakon o radu FBiH.
Namjetenici rade na dopunskim poslovima, odnosno poslovima koji
su funkcionalno povezani sa poslovima osnovne djelatnosti organa uprave
(struno-operativni,informaciono-dokumentacioni, administrativno-tehniki
i poslovi pomonih djelatnosti).
O pravima i dunostima odluuje rukovodilac organa uprave, a albe
mogu uloiti ODS, i ukoliko nisu zadovoljni odlukom ODS, mogu traiti zatitu
od opinskog suda.
Rasporeivanje i postavljanje namjetenika vri rukovodilac.
Popunjavanje upranjenog radnog mjesta vri se putem internog
oglasa, a rukovodilac organa uprave imenuje internu komisiju koja e
sprovesti taj oglas. Ako se mjesta ne mogu popuniti na taj nain onda e se
popuniti javnim oglasom, sa tim da ga ne raspisuje ADS ve rukovodilac.
Uvjeti su isti kao za dravne slubenike, osim strune spreme.
Namjetenci su osobe sa O, SSS i VS.
Probni rad traje 3 mjeseca, pripravniki sta: SSS 6 mjeseci, a VS 9 mj.
Ugovor na odreeno vrijeme-do 2 god. (kod dr. slub. nije odreeno).
Namjetenici se ocjenjuju svakih 12 mjeseci a dvije negativne ocjene
dovode do prestanka radnog odnosa.Godinji odmor je min. 18, a max. 30 dana.
Plaenog odsustvo - max. 7 dana, neplaeno u skladu sa kolekt.
ugovorom i pravilnikom. Prestanak radnog odnosa - kao kod dr. slub.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

OPENITO O USTAVU BIH

Ustav je najvii pravni akt, garancija demokratije.
Ustav BiH je potpisan, nije usvojen. On je dio Opeg okvirnog sporazuma
za mir u BiH (OOSMBiH - Daytonski sporazum). Aneks IV ovog Sporazuma je
Ustav BiH.
Ustav BiH je parafiran 21.11.1995. god. u Daytonu, SAD, a potpisan u
Parizu, 14.12.1995. god. i isti dan je stupio na snagu. Nikada nije objavljen u
slubenom glasniku.
On predstavlja decentralizirani model ogranizacije drave. Zasniva se na
principu podjele vlasti.
Ima preambulu i normativni dio. Preambula govori o zatiti vlasnitva i
trine ekonomije. U normativnom dijelu obraena su ljudska prava i institucije
vlasti. OOSMBiH je vrlo kratak, ima samo 11 lanova, ali je za njega
karakteristino da ima 11 aneksa, i to:
1. Aneks 1: 1A Sporazum o vojnim pitanjima;
1B- Sporazum o regionalnoj stabilizaciji;
2. Aneks 2: Sporazum o meuentitetskoj liniji definie pitanje teritorije
entiteta;
3. Aneks 3: Sporazum o izborima;
4. Aneks 4: Ustav BiH Ustav ima svoja 2 aneksa: Aneks 1: Dodatni
sporazum o ljudskim pravima i Aneks 2: Prelazne odredbe;
5. Aneks 5: Sporazum o arbitrai (ustanovljen zbog Brkog, ali i kasnije
koriten za razgranienje meuentitetske linije na Dobrinji);
6. Aneks 6: Sporazum o ljudskim pravima;
7. Aneks 7: Sporazum o izbjeglicama i raseljenim licima;
8. Aneks 8: Sporazum o Komisiji za ouvanje nacionalnih spomenika;
9. Aneks 9: Sporazum o osnivanju javnih korporacija;
10. Aneks 10: Visoki predstavnik civilna implementacija OOSMBiH;
11. Aneks 11: Sporazum o policijskim snagama;

USTAVNI PRINCIPI USTAVA BIH SU:

1. Princip kontinuiteta BiH (lan I.1. Ustava BiH) sa Republikom BiH ije je
zvanino ime od tada BiH, nastavlja svoje pravno postojanje po
meunarodnom pravu kao drava sa unutranjom strukturom, modificiranom
ovim ustavom i sa postojeim meunarodno priznatim granicama. Ona ostaje
drava lanica UN i moe kao BiH zadrati lanstvo ili zatraiti prijem u
organizacijama unutar sistema UN-a, kao i u drugim meunarodnim
organizacijama.
2. Princip vladavine prava (zakona) (lan I.2 Ustava BiH) BiH je
demokratska drava koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu
slobodnih i demokratskih izbora.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

3. Princip podjele vlasti - trodioba vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku
vlast. Sudska vlast je nazavisna i samostalna od zakonodavne i izvrne vlasti .
4. Princip izvrenja sudskih odluka - svi organi vlasti su duni provoditi
sudske odluke i pomagati u njihovom izvrenju.
5. Princip kontinuiteta propisa koji su se zatekli na dan potpisivanja ustava
BiH i usvajanja ustava FBiH - zateeni propisi ostaju na snazi, ako nisu u
suprotnosti sa ovim ustavom, dok kompetentna vlast ne donese svoj propis.
6. Princip ustavnosti - podrazumijeva usklaenost sa ustavom BiH svih niih
ustava, zakona i podzakonskih akata (tzv.hijerarhija zakonskih akata).

EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA (EKLJP)

Potpisana je u Rimu 04.11.1950. god., a primjenjuje se od 1952. god.
Do sada je dopunjena 14 puta, pa ima 14 protokola.
U FBiH se primjenjuje od 1994. god. Objavljena je u "Sl. glasniku BIH",
broj 6/99.

Odnos Ustava BIH i Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP)

lan II. 2 Ustava BiH meunarodni standardi odreuje odnos ustava
BiH i EKLJP.
EKLJP je inkorporirana u ustavni sistem BiH, i ona ima hijerarhijsku
supremaciju u primjeni. Ona se direktno i prioritetno primjenjuje u BiH.
Direktno znai da se primjenjuje po lanu II.2 ustava BiH. Samo je ona sastavni
dio naeg ustavnog poretka. Prioritetno znai da ima prioritet nad ostalim
domaim zakonima, koji trebaju da budu usklaeni sa istom. (lan II.2 Ustava
BiH prava i slobode utvrene u EKLJP i njenim protoklima se direktno
primjenjuju u BiH. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima).
Ostale konvencije se ne primjenjuju direktno i prioritetno.

Ljudska prava po EKLJP:
pravo na ivot,
pravo na slobodu i sigurnost,
pravo na dom,
pravo na jednakost pred zakonom,
pravo na pravino suenje,
kanjavanje samo na osnovu zakona i zabrana retroaktivnog djelovanja
pravne norme,
pravo na potivanje privatnog i porodinog ivota,
pravo na sklapanje braka,
pravo na djelotvorni pravni lijek, i dr.

Pravo na pravino suenje (l. 6) je kljuno za diplomirane pravnike i glasi:
svako, tokom odluivanja o njegovim graanskim pravima i obavezama ili o
krivinoj optubi protiv njega, ima pravo na pravinu i javnu raspravu u
razumnom roku, pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na
WWW.BH-PRAVNICI.COM

osnovu zakona. Sudija mora biti nezavisan od svega osim od zakona i morala.
Nepristrasno znai da se sa jednakom panom cijene navodi obje strane (bez
mrnje i naklonosti). Samostalnost suda -o prvostepenoj sudskoj odluci moe
odlui vati samo drugostepeni sud.
Pravo na potivanje privatnog i porodinog ivota (lan 8) Vaei porodini
zakon: mu nema pravo na tubu na razvod braka za vrijeme trudnoe ene
odnosno starosti djeteta do 3 godine. Ovdje su pobijedili interesi materinstva i
zatita djeteta.
Pravo na djelotvorni pravni lijek (lan 13) - pravna pouka u svakoj I st. odluci

Ljudske slobode po EKLJP:
sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti (lan 9),
sloboda izraavanja (lan 10) i
sloboda okupljanja i udruivanja (lan 11).
Zabrane po EKLJP:
zabrana muenja (lan 3),
zabrana ropstva ili prinudnog rada (lan 4),
zabrana diskriminacije (lan 14) i
zabrana zloupotrebe prava (lan 17).
Protokoli EKLJP
najvaniji je 1. Protokol zatita imovine.
vaan je i Protokol 6 ukidanje smrtne kazne. U ranijem sistemu je
postojala, a 1998. godine je brisana iz kri vinog zakonodavstva FBIH iz
razloga usklai vanja sa EKLJP.

Uslovi za pokretanje postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava

Da je zemlja lanica Vijea Evrope;
Da su iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi predvieni u dravi lanici iz
koje dolazi tuitelj;
Da se postupak pred sudom pokrene u roku od 6. mjeseci od dana
prijema posljednje odluke po efektivnom pravnom lijeku u domaem
pravnom sistemu;
Efektivni (djelotvorni) pravni lijek podrazumjeva da su u domaem
pravnom sistemu primjenjeni svi redovni pravni lijekovi, a to je alba, te drugi
pravni lijekovi koji su djelotvorni u smislu nadlenosti odluivanja organa ili suda
(revizija kod Vrhovnog suda FBiH, jer se samo u postupku revizije u graanskim
stvarima moe meritorno odluiti). Nije nuno iscrpljivanje vanrednih pravnih
lijekova, ve samo onih djelotvornih.

USTAVNI SISTEM

Ustavni sistem u BiH ine: Ustav BiH, Ustavi entiteta, Ustavi kantona
u FBiH, Statut Brko Distrikta BiH (13 ustava + 1 statut).
Poslije ustava, akti nie pravne snage su zakoni. Imamo dravne zakone,
entitetske (federalne i RS), kantonalne zakone i zakone Brko distrikta BIH.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Nakon zakona idu propisi-dravni, entitetski, kantonalni, gradski/opinski.
Kada se sputamo sa nivoa drave na Federaciju BiH, kao entitet,
imamo kantonalno ureenje federacije, sa 10 (deset) kantona, kako slijedi:

RAZLIKE VAINGTONSKOG I DEJTONSKOG USTAVA PO FORMI

Razlike po formi izmeu Daytonskog i Ustava FBiH (tzv.
Washingtonskog ustava) su slijedee:

1. Ustav BiH je potpisan 14.12.1995. godine, nije ga donijela Ustavotvorna
skuptina, Dejtonski ustav je dio mirovnog sporazuma i stupio je na snagu
danom potpisivanja,
2. Ustav Federacije BiH je usvojen u ustavnopravnoj proceduri od strane
Ustavotvorne skuptine.
3. Ustav BiH nije objavljen u slubenim glasilima,
4. Ustav FBiH je objavljen u Slubenim novinama FBiH broj 1/94. i stupio je
na snagu 30.03.1994. godine.

KO OBAVLJA ZAKONODAVNU VLAST U BIH?

Zakonodavnu vlast u BiH obavljaju:

1. na nivou BiH - Parlamentarna skuptina BiH,
2. na nivou FBiH - Parlament FBiH,
3. na nivou kantona - Skuptine kantona,
4. u RS Narodna skupti na RS,
5. u Brko distriktu BiH - Skuptina Brko distrikta BiH,

U gradovima i opinama postoje gradska, odnosno opinska vijea
(skuptine gradova i optina u RS), koje nemaju zakonodavnu vlast, ve su to
predstavnika tijela koja donose samo propise iz svoje nadlenosti.

NADLENOSTI INSTITUCIJA BIH

Slijedea pitanja spadaju u iskljuivu nadlenost institucija BiH:
1. Vanjska politika;
2. Vanjskotrgovinska politika;
3. Carinska politika;
4. Monetarna politika;
5. Finansiranje institucija i meunarodnih obaveza BiH;
6. Politika u vezi s pitanjem useljavanja, izbjeglica i azila;
7. Meunarodna provedba krivinog prava, te provedba krivinog prava
izmeu entiteta, ukljuujui odnose s Interpolom;
8. Reguliranje meunarodnog i meuentitetskog prometa, ukljuujui
osnivanje javnih korporacija;
9. Kontrola zranog prostora;
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Dodatne nadlenosti

BiH moe preuzeti odgovornost i u drugim pitanjima o kojima se
sloe entiteti, a koje su u nadlenosti entiteta ili pak koja su neophodna za
ouvanje suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, politike nezavisnosti i
meunarodnog subjektiviteta BiH.
Prema potrebi se za ostvarivanje takvih odgovornosti mogu osnivati
dodatne institucije. Do sada je, uz saglasnost entiteta i zvren prijenos
nadlenosti u pogledu 1. odbrane, 2. indirektnog oporezivanja, 3. granine
policije i dr.

ZAKONODAVNA VLAST NA NIVOU BIH

To je Parlamentarna skuptina BiH, koja se sastoji od dva doma:
1. Predstavniki (zastupniki) dom - ima 42 poslanika (zastupnika) koji se
biraju sukladno izbornom zakonu na neposrednim tajnim izborima, i to 2/3
iz FBiH a 1/3 i z RS. Kvorum ini veina svih zastupnika.
2. Dom naroda - ima 15 delegata (izaslanika) i to 2/3 iz FBiH (5 H + 5B) a
1/3 iz RS (5S). Bira ih Dom naroda Parlamenta FBiH, odnosno Narodna
skuptine RS. Devet delegata Doma naroda ine kvorum, s tim da su
prisutna najmanje 3 hrvatska, 3 bonjaka i 3 srpska delegata.

Poslanici Predstavnikog doma BiH se biraju na neposrednim tajnim
izborima, sa lista politikih stranaka, lista nezavisnih kandidata i nezavisnih
kadidata, a delegati Doma naroda BiH se delegiraju iz Doma naroda Parlamenta
FBiH i Vijea naroda Narodne skuptine RS, na mandat od 4 godine.

NAIN ODLUIVANJA

U Zastupnikom domu vrijedi pravilo veine. U toj veini mora biti
ukljueno min. po 1/3 zastupnika iz oba entiteta. Ako nema 1/3, slijedi pokuaj
usaglaavanja unutar klubova entiteta, a ako i to ne uspije, onda se odluka
donosi veinom onih koji su prisutni i koji glasaju, s tim da ta veina ne ukljuuje
vie od 2/3 onih koji su protiv i z jednog entiteta!
U Domu naroda odluuje se veinski (8 delegata). Ako jedan od klubova
naroda pokrene pitanje vitalnog nacionalnog interesa povodom odluivanja o
nekom pitanju, mora se postii veina u svakom klubu naroda. Ako postoji spor
da li je neko pitanje zaista od vitalnog nacionalnog interesa, ustav nalae
formiranje posebne komisije koja nastoji usaglasiti sporna pitanja. Ako to ne
uspije, onda o tom pitanju odluuje Ustavni sud BiH. Ovisno od odluke suda,
zavisi dalji postupak.
Imajui u vidu postojanje dva doma, postavlja se pitanje da li svi zakoni
prolaze kroz oba doma? DA! Zakon se smatra usvojenim kad je u istovjetnom
tekstu usvojen u oba doma. U sluaju da bude usvojen u razliitim tekstovima,
ide se na usaglaavanje, koje obavlja zajednika komisija oba doma.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

NADLENOST

Nadlenost je kogentna norma i povreda nadlenosti predstavlja
najteu formalnu povredu postupka.
Nadlenosti Parlamentarne skuptine BiH su:
1. Donoenje ustava i zakona;
2. Odluivanje o izvorima i visini sredstava za rad institucija BiH i za
podmirivanje meunardonih obaveza BiH;
3. Odobravanje budeta za institucije BiH;
4. Potvrivanje imenovanja Vijea ministara;
5. Odluivanje o davanju saglasnosti na ratifikaciju ugovora, koje ratificira
Predsjednitvo BiH, nakon dobivanja ove saglasnosti ;
6. Ostale nadlenosti potrebne za izvravanje njenih dunosti ili one
nadlenosti koje su joj dodijeljene uzajamnim sporazumom entiteta;

IZVRNA VLAST U BiH

Izvrna u vlast BIH: 1. Vijee Ministara, 2. Predsjednitvo, 3. Centralna banka;
Izvrna u vlast u Federaciji: 1. Predsjednik i 2 dopredsjednika i 2. Vlada;
Izvrna vlast u RS: 1. Predsjednik republike i 2. Vlada RS;
Izvrna u vlast u kantonu: Vlada kantona na elu sa predsjednikom Vlade
Kantona (Premijer kantona)
Izvrna u vlast u opini i gradu: Opinski naelnik i Gradonaelnik.

Predsjednitvo BiH

Predsjednitvo BiH sastoji se od 3 lana: jednog Bonjaka i jednog
Hrvata, od kojih je svaki direktno biran na podruju Federacije, te jednog
Srbina, direktno biranog na podruju RS.
lanovi Predsjednitva neposredno se biraju u svakom entitetu na
mandat od 4 godine.
lanovi Predsjednitva mogu biti birani dvaput uzastopce, te potom 4 god.
ne mogu biti ponovo birani.
Nadlenosti Predsjednitva BiH su:
1. Voenje vanjske politike BiH, ukljuivo imenovanje ambasadora i
predstavnika BiH u drugim meunarodnim organizacijama;
2. Kolektivni komandant Oruanih snaga BiH imenovanje i postavljenja
generala u OS BiH;
3. Zastupanje BiH u meunarodnim i evropskim integracijama;
4. Voenje pregovora o sklapanju meunarodnih ugovora BiH i ratificiranje
takvih ugovora;
5. Imenovanje predsjedavajueg Vijea ministara;
6. Izvravanje odluka Parlamentarne skuptine BiH;
7. Predlaganje godinjeg budeta Parlamentarnoj skuptini BiH;
8. Obavljanje i drugih funkcija koje mu dodjeli Parlamentarna skuptina ili na
koje pristanu entiteti;
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Vijee ministara BiH

To je organ izvrne vlasti BiH koji vri svoja prava i dunosti kao
vladine funkcije, u skladu sa Ustavom BiH, zakonima i drugim propisima
BiH. Sjedite Vijea ministara je u Sarajevu.
Vijee ministara ine predsjedavajui i ministri, i to:
1. Ministar vanjskih poslova;
2. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa;
3. Ministar financija i trezora;
4. Ministar komunikacija i prometa;
5. Ministar civilnih poslova;
6. Ministar za ljudska prava i izbjeglice;
7. Ministar pravde;
8. Ministar sigurnosti;
9. Ministar odbrane;
Navedena ministarstva se osnivaju Zakonom o ministarstvima i drugim
tijelima uprave u BiH, i istim zakonom su odreene nadlenosti tih ministarstava.
Mandat Vijea ministara je 4 godine, isto kao i lanova Parlamentarne
skuptine BiH.
Predsjedavajueg Vijea ministara imenuje Predsjednitvo BiH, a
odluku o imenovanju potrvuje Predstavniki dom Parlamentarne
skuptine BiH.
Ministre imenuje predsjedavajui Vijea ministara (2/3 i z FBiH, a 1/3 iz
RS), a odluku o imenovanju takoer potrvuje Predstavniki dom Parlamentarne
skuptine. Svaki ministar ima ?jednog? zamjenika. Oni su iz razliitih
konstitutivnih naroda u odnosu na ministra i zamjenjuju ministre u sluaju
njihove odsutnosti ili sprijeenosti da obavljaju dunost.
Predsjedavajui Vijea ministara moe podnijeti ostavku
Predsjednitvu BiH. Podnoenjem ostavke predsjedavajueg, cijelo Vijee
ministara je u ostavci.
Isto tako, Predsjednitvo BiH moe pokrenuti postupak opoziva
predsjedavajueg Vijea ministara, a ako to prihvati Parlamentarna
skuptina, dolazi se u istu situaciju kao i da sam podnosi ostavku. lanovi
Vijea ministara i predsjedavajui ostaju da obavljaju te poslove do izbora novih
lanova.
Vijee ministara radi i odluuje u sjednicama. U ostvarivanju svojih
prava i dunosti Vijee ministara:
1. donosi: odluke, zakljuke i rjeenja;
2. usvaja: nacrte i prijedloge zakona, analize, informacije, strategijska
dokumenta, programe, sporazume, protokole i druga akta;

Vijee ministara, o svim pitanjima i temama o kojima u daljoj
proceduri konano odluuje Parlamentarna skuptina BiH, donosi akta
veinom glasova od ukupnog broja svojih lanova, a o ostalim pitanjima
odluuje konsenzusom, a naroito o propisima, imenovanjima i
postavljenjima.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

U sluaju da se konsenzus ne postigne, predsjedavajui saziva ministre
koji su protiv kako bi se postiglo rjeenje, a ako ni na ovaj nain konsenzus ne
bude postignut u roku od 7 dana, odluka se donosi veinom glasova koja
podrazumijeva najmanje 2 lana iz svakog konstitutivnog naroda.

ZAKONODAVNA VLAST FBIH

Zakonodavna vlast FBiH je Parlament FBiH koji ima 2 doma:
1. Zastupniki (predstavniki) dom - sastoji se od 98 poslanika
(zastupnika), koji se biraju na na neposrednim tajnim izborima, sa lista
politikih stranaka, lista nezavisnih kandidata i nezavisnih kadidata.
2. Dom naroda - sastoji se od 58 delegata (i zaslanika) i to po 17 delegata iz
reda svakog od konstitutivnih naroda i 7 delegata i z reda ostalih.
Delegate biraju kantonalne skuptine na mandat od 4 godine.

Nadlenosti Parlamenta FBIH su:
1. Donoenje ustava
2. Donoenje zakona o vrenju funkcija federalne vlasti ;
3. Izbor predsjednika i dva potpredsjednika FBiH;
4. Potvrivanje imenovanja Vlade FBiH veinom glasova;
5. Donoenje budeta FBiH;
6. Vrenje drugih nadlenosti koje su mu povjerene;

IZVRNA VLAST F BIH

ef federalne izvrne vlasti je Predsjednik FBiH i dva dopredsjednika.
Biraju se u Parlamentu FBiH, na nain da u Zastupnikom domu dobiju
veinu, a u Domu naroda veinu u svim klubovima. Mandat im je 4 godine,
a mogu biti smjenjeni od strane Ustavnog suda FBiH, na prijedlog
Parlamenta FBiH.
Nadlenosti Predsjednika (i dopredsjednka) FBIH su:
1. Imenovanje Vlade FBiH;
2. Imenovanje sudija Ustavnog suda FBIH na prijedlog Visokog sudskog i
tuilakog vijea BiH;
3. Potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovog donoenja;
4. Davanje pomilovanja za djela utvrena federalnim zakonima;
Vlada Federacije je izvrni organ FBiH, koja vri izvrnu vlast
Federacije, ako odreene i zvrne kompetencije nisu Ustavom Federacije
predviene za Predsjednika, odnosno Potpredsjednike Federacije.
Vladu FBiH imenuje Predsjednik FBiH uz saglasnost dva
potpredsjednika i nakon konsultacija sa Premijerom, odnosno kandidatom
za premijera - Mandatarom. Odluku o imenovanju potvruje Predstavniki
dom Parlamenta FBiH. Vladu FBiH ini premijer i ministri, premijer ima 2
zamjenika, a Vladu ini 15 ministara.
Vlada FBiH utvruje nacrte i prijedloge zakona, uredbe sa zakonskom
snagom, uredbe, odluke, rjeenja i zakljuke.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

KANTONALNO UREENJE FBIH - Zakon o federalnim jedinicama-kantonima

FBiH je jedan od entiteta drave BiH. Sastoji od federalnih jedinica
kantona. Imamo 10 kantona obrazovanih u FBiH.
Kantoni imaju nazive odreene iskljuivo prema gradovima koji su
sjedita odgovarajuih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim
geografskim karakteristikama.
Svaki kanton ima ustav kojim se osiguravaju institucije vlasti i
zatita ljudskih prava. Naziv kantona se utvruje ustavom kantona:

1. Unsko-sanski kanton sa sjeditem u Bihau
2. Posavski kanton sa sjeditem u Oraju (sjedite kant. suda je u Odaku)
3. Tuzlanski kanton sa sjeditem u Tuzli
4. Zeniko-dobojski kanton sa sjeditem u Zenici
5. Bosansko-podrinjski kanton sa sjeditem u Goradu
6. Hercegovako-neretvanski kanton sa sjeditem u Mostaru
7. Srednje-bosanski kanton sa sjeditem u Travniku (sjedite kantonalnog
suda je u Novom Travniku)
8. Zapadnohercegovaki kanton sa sjeditem u irokom Brijegu
9. Sarajevski kanton sa sjeditem u Sarajevu
10. Kanton 10 sa sjeditem u Livnu

ZAKONODAVNA VLAST KANTONA

To je Kantonalna skuptina koja se sastoji od jednog doma.
Nadlenosti kantonalne skuptine su:

1. Priprema i 2/3 veinom usvaja kantonalni ustav;
2. Donosi zakone i druge propise za i zvravanje kantonalnih nadlenosti ;
3. Usvaja budet kantona;

NADLENOSTI GRADSKOG VIJEA

1. Priprema i 2/3 veinom usvaja statut grada;
2. Bira gradonaelnika;
3. Donosi budet grada;
4. Donosi druge propise u izvravanju prenesenih ovlatenja i vri druga
ovlatenja utvrena statutom;

NADLENOSTI OPINSKOG VIJEA

1. Priprema i 2/3 veinom usvaja statut opine;
2. Usvaja opinski budet;
3. Donosi propise o oporezivanju i na druge naine osigurava potrebno
oporezivanje;
4. Donosi propise i akte u izvravanju opinskih nadlenosti;
WWW.BH-PRAVNICI.COM

ZATEENI PROPISI PREMA USTAVU FBIH

To su zakoni, drugi propisi i sudska pravila koja su bila na snazi
na dan stupanja na snagu Ustava FBiH (30.03.1994. godine).
Oni ostaju na snazi pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa ustavom FBIH
dok nadleni organi vlasti ne odlue drugaije, odnosno dok kompetentna vlast
ne donese svoj propis.

PRINCIP IZVRENJA SUDSKIH ODLUKA PREMA USTAVU FBIH

Svi organi vlasti izvravat e i pomagati u izvravanju presuda i rjeenj a
svih sudova navedenih u ovom Ustavu. Premijer FBIH predsjednik Vlade FBIH
nadlean je za osiguranje izvravanja odluka sudova FBiH.

AMANDMANI NA USTAV FBIH

Moe ih predlagati:
1. Predsjednik FBiH u saglasnosti sa potpredsjednicima, ili
2. Vlada FBiH, ili
3. veina poslanika u Predstavnikom domu Parlamenta FBiH, ili
4. veina bonjakih ili hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda
Parlamenta FBiH.

AMANDMANI NA USTAV BIH

Izmjene i dopune ustava BiH mogu se vriti odlukom Parlamentarne
skuptine BiH donesenom dvotreinskom veinom prisutnih delegata koji
su glasali.

STUPANJE NA SNAGU ZAKONA

Zakoni stupaju na snagu kako je u njima utvreno, ali ne ranije nego to
budu objavljeni u slubenom glasilu FBiH.
Zakoni nemaju retroaktivno dejstvo.

PRAVILO: Ustavom se stvari utvruju, a zakonom propisuju.

Vacatio Legis - vakacioni rok (ekanje zakona) rok po isteku kojeg
e se zakon poeti primjenjivati, iako je stupio na snagu npr. zakon stupa na
snagu 8. dana od dana objavljivanja, a poet e se primjenjivati u roku od 6
mjeseci kao to je npr bio sluaj sa porodinim zakonom, (razlog za vakacioni
rok je, najee, radi donoenje podzakonskih propisa).
Odluke visokog predstavnika su konane i obvezujue (lan 10
Ustava BiH), objavljuju se u slubenim glasilima, a Parlament je duan
usvojiti zakone u identinom tekstu kao te odluke.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

SUDSKI SISTEM U BIH

Na nivou BiH postoji:
1. Ustavni sud BiH (ustavna kategorija) i
2. Sud BiH (zakonska kategorija)

USTAVNI SUD BIH

Ustavni sud BiH nije redovni sud, on je ustavna kategorija!

Sastav ustavnog suda

Ustavni sud ima 9 (devet) sudija, a od toga:
4 bira Predstavniki dom Parlamenta FBiH,
2 Narodna Skuptina RS-a i
3 predsjednik Evropskog suda za ljudska prava uz obavezne konsultacije
sa Predsjednitvom BiH koje nemaju obavezujui karakter (ne mogu biti iz
susjednih zemalja).

Imenuju se bez ogranienja mandata, i to do 70. god. ivota, ukoliko ranije
ne budu razrijeeni saglasnou svih sudija ili sami podnesu ostavku. Odluuje
se veinski (potrebno 5 glasova). Procedure i postupak pred sudom ureeni su
Pravilima procedure, koje donosi Ustavni sud veinom glasova.

Nadlenost ustavnog suda
1. Rjeavanje ustavnih sporova koji se pojavljuju izmeu entiteta, sporovi o
uspostavljanju paralelnih odnosa sa susjednim dravama, te ocjenjuje
usklaenost zakona BiH i entiteta sa ustavom BiH (ove sporove mogu
pokrenuti: svaki lan predsjednitva, predsjedavajui ili zamjenik
predsjedavajueg jednog od domova PS BiH, predsjedavajui VM, te
zastupnika bilo kojeg doma zakonodavnog tijela u BiH ili entitetima);
2. Apelaciona nadlenost (tzv. ustavne tube) pred Ustavnim sudom BiH
moe se pojaviti pojedinac, jer je Ustavom propisano da on ima
drugostepenu nadlenost o pitanjima sadranim u Ustavu (lj. prava) kada
ona postanu predmetom spora po osnovu odluke bilo kojeg suda u BiH.
Tri su pretpostavke da bi pojedinac podnio apelaciju Ustavnom sudu
BiH: 1. krenje ustavnog prava, 2. iscrpljivanje svih pravnih lijekova u
entitetu i 3. rok od 60 dana od pravomone odluke po redovnim pravnim
lijekovima (ili 60 dana od dana prijema odluke suda iz entiteta???);
3. Rjeavanje ustavnih pitanja koje prosljeuju neki od sudova u BiH
kada dou u situaciju da odluuju u nekom sporu u kojem treba primjeniti
neki zakon za koji smatraju da je neustavan;
4. Deblokada rada PS BiH, vezano za pitanje vitalnog nacionalnog interesa;
WWW.BH-PRAVNICI.COM

SUD BIH

On je redovni sud, utemeljen Zakonom o sudu BiH. On je i
prvostepeni i drugostepeni sud.
Sud BiH ima krivino odjeljenje (za krivina djela iz KZ BIH i drugih
zakona BiH nadlean je Sud BiH u prvom stepenu), upravno odjeljenje (upravni
sporovi protiv konanih akata organa i institucija BiH i graanskih stvari vezano
za dravu) i apelaciono odjeljenje (odluuje po albama na odluke njegovih
odjeljenja i po prigovorima u izbornom postupku).

Na nivou FBiH:

1. Ustavni sud FBiH (ustavna kategorija) i
2. Vrhovni sud FBiH (zakonska kategorija)
Finansiraju se iz budeta FBiH.

Na nivou kantona:

1. kantonalni sudovi (10 sudova - svaki kanton po jedan) i
2. opinski sudovi (ukupno u FBiH ima ih 28)
Finansiraju se iz budeta kantona.

Na nivou Republike Srpske:
1. Ustavni sud RS,
2. Vrhovni sud RS,
3. Okruni sudovi (ukupno 5)
Osnovni sudovi (ukupno19) (Finansiraju se iz budeta kantona.)

Na nivou Brko distrikta:

1. Osnovni sud Brko distrikta BIH (prvostepeni),
2. Apelacioni sud Brko distrikta BiH (drugostepeni).
Finansiraju se iz budeta Brko distrikta BiH.

Po sadanjem ustavnom sistemu, mi imamo podjeljenu nadl enost
izmeu nivoa BiH, dva entiteta (unutar FBiH kantona), i Brko distrikta.
Trenutno postoje 4 sudska sistema, 2 zatvorska sistema i 4 krivine procedure.

SUDSKI SISTEM U FBIH - Mrea sudova

Mjesna nadlenost opinskih sudova

Mrea sudova u FBiH prati kantonalno ureenje. Sjedita op. sudova:
1. Unsko sanski kanton: Opinski sud u Bihau, Opi nski sud u
Bosanskoj Krupi (postoji Odjeljenje u Buimu), Opi nski sud u Cazi nu,
Opinski sud u Sanskom Mostu, Opinski sud u Velikoj Kladui ;
WWW.BH-PRAVNICI.COM

2. Posavski kanton: Opinski sud u Oraju;
3. Tuzlanski kanton: Opinski sud u Tuzli, Opinski sud u Graanici,
Opinski sud u Gradacu (postoji Odjeljenje u Srebreniku), Opinski sud u
Kalesiji i Opinski sud u i vinicama (postoji Odjeljenje u Kladnju) ;
4. Zeniko-dobojski kanton: Opinski sud u Kaknju, Opinski sud u Tenju,
Opinski sud u Visokom (ima Odjeljenje u Olovu), Opi nski sud u
Zavidoviima (ima Odjeljenje u Maglaju), Opi nski sud u epu, Opi nski
sud u Zenici;
5. Bosansko-podrinjski kanton: Opinski sud u Goradu;
6. Hercegovako-neretvanski kanton: Opinski sud u Mostaru, Opi nski
sud u Konjicu, Opi nski sud u apljini;
7. Srednje-bosanski kanton: Opinski sud u Travniku, Opinski sud u
Bugojnu (ima Odjeljenje u Jajcu), Opinski sud u Kiseljaku;
8. Zapadnohercegovaki kanton: Opinski sud u irokom Brijegu i
Opinski sud u Ljubukom;
9. Sarajevski kanton: Opinski sud u Sarajevu;
10. Kanton 10: Opinski sud u Livnu (ima dva odjeljenja: u Drvaru i
Tomislavgradu);

Opinski sudovi sa privrednim odjeljenjima

Privredna odjeljenja obrazuju se u opinskim sudovima u sjeditu
kantona: u Bihau, Oraju, Tuzli, Zenici, Goradu, Travniku, Mostaru, irokom
Brijegu, Sarajevu i Livnu.
U privrednim predmetima ovi opinski sudovi mjesno su nadleni za
podruje cijelog kantona. BiH nema trgovake sudove.
Izvrena je koncentracija opinskih sudova kao privrednih sudova u
privrednim predmetima i to su naprijed navedeni sudovi koji se nalaze u
sjeditu kantona i mjesno su nadleni za cijeli kanton.
Drugostepeni sud u ovom sluaju je kantonalni sud tog kantona.

(U Republici Srpskoj prvostepeni sudovi sa privrednim odjeljenjima su osnovni
sudovi u sjeditu okrunih sudova /Trebi nje, Bijeljina, Banja Luka, Sokolac - ovo
je izuzetak jer nije u sjeditu okrunog suda u Istonom Sarajevu; i Doboj), a u
Brko Distriktu je to Osnovni sud Brko Distrikta BiH. To je sve ukupno 16
privrednih odjeljenja u BiH. Pri vredna odjeljenja i Registri pravni h osoba su u ovih
16 sudova.)

Opinski sudovi koji vre poslove upisa u Registar pravnih osoba

Poslove upisa u Registar pravnih osoba vre opinski sudovi
sjeditu kantona, a to su opinski sudovi u: Bihau, Oraju, Tuzli, Zenici,
Goradu, Travniku, Mostaru, irokom Brijegu, Sarajevu i Livnu (svaki je
nadlean za podruje cijelog kantona).
Ovdje je dolo do promjene stvarne nadlenosti, jer su ranije ove poslove
obavljali Kantonalni sudovi (Zakon o sudovima u Federaciji, SN FBIH 38/05).
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Stvarna nadlenost opinskih sudova

1. U krivinim predmetima:
1) Da u prvom stepenu sudi za krivina djela za koja je zakonom propisana
kao glavna kazna novana kazna ili kazna zatvora do 10 godina;
2) Za krivina djela za koja je posebnim zakonom odreena nadlenost
opinskog suda;
3) Za krivina djela za koja je Sud BiH prenio nadlenost na opinski sud;
4) U svim krivinim postupcima prema maloljetnicima;
5) Da postupa tokom istrage i nakon podizanja optunice za djela iz
nadlenosti opinskog suda;
6) Da odluuje o vanrednim pravnim lijekovima kada je to zakonom
predvieno (ponavljanje postupka);
7) Da odluuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih
posljedica osude na osnovu sudske odluke;
8) Da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom;

2. U graanskim predmetima
U svim graanskim sporovima i u vanparninom postupku.
3. U privrednim predmetima
a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog
prometa roba, usluga, vrijednosnih papira, vlasnikih i drugih stvarnih
prava na nekretninama, te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih
papira u kojima su obje stranke u postupku pravna osoba il i fizika osoba
koje u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu obavlja
privrednu i drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog
zanimanja;
b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i
unutranjim vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno
pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
c) u sporovima koji se odnose na avione, te u sporovima na koje se
primjenjuje vazduhoplovno pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
d) sporove iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijskog vlasnitva;
e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu
konkurenciju ili monopolistiki sporazum;
f) privredne prijestupe;
g) u postupcima steaja i likvidacije;

4. U drugim predmetima:
a. da vodi izvrni postupak (podrazumijeva i upui vanje na izvrenje krivinih
sankcija - IKS referat);
b. da odreuje mjere osiguranja;
c. da obavlja zemljino-knjine poslove (moe se formirati izdvojena ZK
jedinica izvan sjedita opi nskog suda);
d. da prua pravnu pomo sudovima u BiH;
WWW.BH-PRAVNICI.COM

e. da vri poslove meunarodne pravne pomoi, ako zakonom nije odreeno
da neke od ti h poslova vri kantonalni sud (kantonalni sud uvijek radi
meunarodnu pravnu pomo u krivinim predmetima, a opinski sud u
graanskim predmetima prema prebivalitu stranke);
f. da vri poslove upisa u Registre pravni h osoba;
g. da vri druge poslove odreene zakonom;

Mjesna i stvarna nadlenost kantonalnih sudova

Sjedita kantonalnih sudova prate kantonalno ureenje FBIH.
8 kantonalnih sudova ima sjedite u sjeditu kantona, uz 2 izuzetka:
Novi Travnik (Srednjo bosanski kanton) i Odak (Posavski kanton).

Prvostepena stvarna nadlenost kantonalnih sudova:
1) da sudi za krivina djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora vie
od 10 godina ili dugotrajni zatvor;
2) da postupa u toku istrage i nakon podizanja optunice za djela iz
nadlenosti kantonalnog suda;
3) da sudi za krivina djela na koja je Sud BiH prenio nadlenost na
kantonalne sudove;
4) da odluuje u svim upravnim sporovima, kao i o zahtjevima za zatitu
sloboda i prava utvrenih ustavom ako su takve slobode i prava
povrijeeni konanim pojedinanim aktom ili radnjom slubene osobe u
organima uprave, odnosno, odgovorne osobe u preduzeu, ustanovi, ili
drugoj pravnoj osobi kada za zatitu tih prava nije osigurana druga sudska
zatita;

Drugostepena stvarna nadlenost kantonalnih sudova:
1) odluuje o albama protiv odluka opinskih sudova i
2) odluuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima ako je to
odreeno zakonom (apelaciona
2
i kasaciona nadlenost);

Ostale nadlenosti kantonalnih sudova:
1) Rjeava o slukobu mjesne nadlenosti opinskih sudova sa podruja
kantona;
2) Odluuje o prenosu mjesne nadlenosti sa jednog opinskog suda na
drugi opinski sud na podruju kantona;
3) Odluuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica
osude na osnovu sudske odluke;
4) Postupa po molbama za pomilovanje;
5) Rjeava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovakih sudova i
stranih arbitraa;
6) Prua meunarodnu pravnu pomo u krivinim predmetima;
7) Obavlja i druge poslove odreene zakonom;

2
Apelacija alba; Kasacija Vanredni pravni lijek
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Stvarna nadlenost Vrhovnog suda FBiH:

1) da odluuje o albama protiv odluka kantonalnih sudova;
2) da odluuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomonih
odluka sudova;
3) da odluuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijea;
4) da rjeava sukobe nadlenosti izmeu kantonalnih i opinskih
sudova sa podruja razliitih kantona;
5) da odluuje o prenoenju mjesne nadlenosti sa jednog suda na
drugi sud
6) da obavlja i druge poslove;

Prema navedenom, vidi se da Vrhovni sud FBiH nema prvostepene
nadlenosti. Ranije je imao u upravnim sporovima i nekim krivinim stvarima
(terori zam, organizirani kriminal i sl.). Ustavom FBiH je predvieno da Vrhovni
sud moe imati prvostepenu nadlenost.

VISOKO SUDSKO I TUILAKO VIJEE BIH (VSTV)

VSTV je nezavisno i samostalno tijelo BiH i ima svojstvo pravne
osobe. Ima zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno
pravosue.
Ranije su postojala 3 VSTV u BiH (entitetska i na nivou BiH).
Danas postoji jedno VSTV i ono je na nivou BiH.
Ima 15 lanova, mandat im je 4 god. i moe se jo jednom obnoviti.
Jedan lan je predstavnik meunarodne zajednice.
Predstavnike daju sudovi, tuilatva, Parlamentarna skuptina BiH,
Vijee ministara BiH i advokatske komore.
Nadlenosti su mu:

1. Imenovanje sudija u redovne sudove i tuitelja,
2. Vodi disciplinske postupke,
3. Donosi naredbe za razrjeenja sudija i tuilaca,
4. Odreuje minimum strunog usavravanja u saradnji sa Centrom za
edukaciju sudija i tuitelja,
5. Utvruje kriterije za ocjenjivanje sudija i tuilaca,
6. Stara se o razvoju informatikih i tehnolokih sistema,
7. Sudjeluje u izradi godinjeg budeta za pravosue, itd.

Centar za edukaciju sudija i tuitelja

On je javna ustanova osnovana zakonom.
Nadlenost Centra za edukaciju sudija i tuitelja je permanentna i
organi zirana edukaciju sudija i tuilaca. Centrom rukovodi direktor, a popuna
Centra vri se u okviru procedura VSTV.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

FUNKCIJA SUDOVA

Sudovi sude i kad sud sudi tada ima represivnu i preventivnu
funkciju.
Sud je u represivnoj funkciji kada sudi u krivinim predmetima.
Preventivnost se ostvaruje kroz statistiku i analitiku. Na osnovu toga
sainjavaju informacije za nadlena tijela (npr. podatak o porastu maloljetnikog
kriminaliteta).

SUDSKA POLICIJA U FBIH

To je u FBiH ustavna kategorija, jer je u ustavu FBiH utvreno da e
se osnovati sudska policija radi pomoi sudovima u FBiH u:
1) osiguranju informacija,
2) osiguranju prisustva svjedoka,
3) privoenju optuenih osoba,
4) odravanju reda u sudnici i sigurnosti suda, te
5) izvravanju sudskih naloga.

Predsjednik Vrhovnog suda FBiH odgovoran je za upravljanje
sudskom policijom, a moe svoja ovlatenja prenijeti na zapovjednika
sudske policije. Organizovana je u 11 odjeljenja (10 kantonalnih i 1 VS FBiH)
Pored ustava, postoji i Zakon o sudskoj policiji.
Postoji sporazum izmeu Vrhovnog suda FBiH i Federalnog tuilatva o
saradnji i podrci sudske policije tuilatvima. Sudska policija pomae i
Ombudsmanima na njihov zahtjev.
Za sudsku policiju na nivou BiH odgovoran je Ministar pravde BiH.

TUILATVA

Tuilatvo goni!
U reformi krivinog prava polazni princip bio je da je krivino pravosue
vrenje javnih ovlatenja. Tuilatvo goni za sva krivina djela. U FBiH privatne
tube vie nema, oteeni ne moe vie preuzeti krivino gonjenje (u RS jo
uvijek postoji ova mogunost).

Organizacija tuilatava

Na nivou drave postoji Tuilatvo BiH i ono postupa pred Sudom
BiH. U njemu imamo i meunarodne tuitelje.
U FBiH postoji Federalno tuilatvo FBiH i 10 Kantonalnih
tuilatava.
U RS postoji 5 Okrunih javnih tuilatava sa sjeditima kao i okruni
sudovi i Republiko javno tuilatvo RS
U Brko Distriktu BiH postoji Javno tuilatvo Brko distrikta BiH.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

U okviru tuilatava u FBiH postoje Glavni federalni/kantonalni
tuilac i federalni/kantonalni tuioci. Nema vie zamjenika.
Kod tuilatava postoji princip subordinacije (odnos vieg i nieg)
kod nadlenosti Glavnog federalnog tuioca koji je najodgovorniji za rad
tuilatava u FBiH. On ima ovlatenje da:
izdaje obavezna uputstva (moe ga i zdati i u konkretnom predmetu),
naloi da se predmet izuzme od jednog tuioca/tuilatva i da u rad
drugom tuiocu/tuilatvu.

Federalni tuilac moe biti osoba sa 10 godina iskustva u radu kao sudija,
tuilac, advokat ili na slinim pravnim poslovima nakon poloenog pravosudnog
ispita, a mandat je neogranien.
Glavni federalni tuilac mora da ima rukovodne i organizacione
sposobnosti, njegov mandat je 6 godina i moe biti reimenovan.

FEDERALNO PRAVOBRANILATVO

Federalno pravobranilatvo prua pravnu zatitu imovini i
imovinskim interesima FBiH, kantonalno pravobranilatvo prua pravnu
zatitu imovini i imovinskim interesima kantonu, a opinsko
pravobranilatvo pravnu zatitu imovini i imovinskim interesima opine.
Federalni pravobranitelj moe biti diplomirani pravnik sa poloenim
pravosudnim ispitom i 10 godina iskustva na imovinsko-pravnim poslovima i da je
stekao ugled strunjaka u imovinsko-pravnim odnosima, koji nije osuivan za
odreena krivina djela i da ispunjava zdravstvene uslove koji se trae za
dravnog slubenika.
Pored federalnog pravobranitelja, imamo zamjenika federalnog
pravobranitelja, pomonike i druge slubenike pravobraniteljstva.
Federalnog pravobranitelja predlae Federalni ministar pravde, a
imenuje ga Premijer FBiH uz saglasnost dva zamjenika, i uz potvrdu
Parlamenta FBiH.
Obavezna uputstva federalnog pravobranitelja: izdaje ih kantonalnim i
opinskim pravobraniteljima u pogledu primjene federalnih zakona (radi
ujednaavanja primjene federalnih zakona na podruju cijele FBiH).
U kantonima su kantonalnim zakonima propisana kantonalna/opinska
pravobranilatva.

ADVOKATURA

To je nezavisna profesionalna djelatnost koja se obavlja u skladu sa
Zakonom o advokaturi FBiH.

Organizacija
Na nivou FBiH postoji 5 regionalnih advokatskih komora i jedna
federalna advokatska komora. Organizacija advokature ne prati kantonalno
ureenje FBiH, nego je napravljena po principu regionalizacije:
WWW.BH-PRAVNICI.COM

1. U Sarajevu - za Sarajevo i Gorade;
2. U Mostaru - za HNK, Kanton 10 i Zapadnohercegovaki kanton;
3. U Tuzli - za Tuzlanski i Posavski kanton;
4. U Bihau - za Unsko-sanski kanton;
5. U Zenici - za Zeniko-dobojski i Srednjebosanski kanton;

Polae se advokatski ispit koji ubuhvata slijedee oblasti: Zakon o
advokaturi, advokatska tarifa, pravilnik o disciplinskoj odgovornosti i kodeks
advokatske etike. Ove oblasti, izuzev Zakona o advokaturi, istovremeno
predstavljaju i osnovne akte komore.
Organi Federalne advokatske komore su:
1. Skuptina,
2. Nadzorni odbor,
3. Upravni odbor,
4. Predsjednik i Potpredsjednik,
5. Disciplinski sud i disciplinski tuilac,
6. Komisija za advokatske ispite
Mandat organa Federalne advokatske komore traje 4 godine.
Advokatska djelatnost obuhvata:
1. davanje pravnih savjeta,
2. pisanje razliitih podnesaka,
3. sastavljanje raznih isprava (ugovori, testamenti i dr.),
4. zastupanje stranaka u svim parninim, upravnim i ostalim postupcima,
5. odbrana u krivinom, prekrajnom i drugim postupcima,
6. pruanje drugih oblika pravne pomoi fizikim i pravnim osobama.

Advokat e uvijek odbiti zastupanje:
1) ako je pruao pravnu pomo suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo
kom drugom pitanju vezanim za taj predmet,
2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomo pruao advokat
koji radi u istoj advokatskoj kancelariji/drutvu,
3) ako je on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije/drutva radio kao
advokatski pripravnik sa advokatom koji prua pravnu pomo suprotnoj
stranci,
4) ako je u istom predmetu on ili lan ili zaposlenik advokatske
kancelarije/drutva postupao kao sudija, tuilac, ovlatena slubena
osoba MUP-a, ili kao slubena osoba u organu uprave,
5) ako se on ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije/drutva bavio na
drugi profesionalni nain predmetnim sluajem,
6) ako ili lan ili zaposlenik advokatske kancelarije/drutva ima lini interes
koji je ili moe biti u sukobu sa interesima zastupane stranke.

Pravo na upis u imenik advokata ima osoba:
1. dravljani n BiH,
WWW.BH-PRAVNICI.COM

2. zavren pravni fakultet,
3. da ima poloen pravosudni ispit,
4. da je nakon poloenog pravosudnog ispita stekao najmanje 2 godine
radnog iskustva na pravnim poslovima,
5. da nije osui van na kaznu zatvora za odreena kri vina djela, osim ako je
proteklo 5 godina od izdrane, oprotene i li zastarjele kazne,
6. da nije u radnom odnosu,
7. da pokae zadovoljavajue znanje pred advokatskom ispitnom komisijom i
8. da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti.

Odobrenje na advokatsku tarifu daje Federalno mi nistarstvo pravde.

NOTARI

Notari su samostalni i nezavisni nositelji javne slube. Notarske
isprave su one isprave koje notar, u okviru svoje nadlenosti, saini na
temelju Zakona o notarima. To su slijedee isprave:
1. Isprave nastale notarskom obradom,
2. Notarske ovjere (npr. potpisa),
3. Notarske potvrde (npr. o ivotu odreene osobe).

Sve ove isprave imaju karakter javnih isprava.
U skladu sa lanom 73. Zakona o notarima, utvrena je obaveza
notarske obrade slijedeih pravnih poslova:
1. Regulisanje imovinskih odnosa branih partnera,
2. Pravni poslovi kojima se obeava neka inidba kao poklon,
3. Pravni poslovi kojima se vri prenos i sticanje prava vlasnitva i drugih
prava na nekretninama i
4. Osnivaki akti privrednih drutava i utvrivanje njihovih statuta.

Ako ovi pravni poslovi nisu obavljeni od strane notara, nitavi su!
Notare imenuje kantonalni Ministar pravde uz saglasnost federalnog
Ministra pravde. U sluaju da za jedno mjesto notara konkurie vie osoba koji
ispunjavaju uslove, prednost ima kandidat sa najboljom ocjenom na notarskom
ispitu. Za notara moe biti imenovan dravljanin BiH, diplomirani pravnik sa 10
godina iskustva na pravnim poslovima i sa poloenim pravosudnim i notarskim
ispitom, koji nije osuivan za odreena krivina djela i da ispunjava zdravstvene
uslove koji se trae za dravnog slubenika.
Notar mora biti osiguran na 250.000 KM kod osiguravajueg drutva za
sluaj naknade tete uinjenje tokom obavljanja notarskih poslova.
Notarski obraena isprava ima snagu izvrnog naslova.

OMBUDSMENI BiH
Imamo trojicu ombudsmena za ljudska prava BiH. Osnovna im je funkcija
da tite ljudska prava i slobode u BiH. Imenuje ih Parlamentarna skuptina BiH.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Mandat im je est godina i mogu biti ponovo imenovani. Imenuju se iz
reda tri konstitutivna naroda, ne iskljuujui mogunost da bude i iz reda ostalih.
Za ombudsmana moe biti imenovan dravljanin BiH, koji nije osuivan za
odreena krivina djela, koji ispunjava zdravstvene uslove koji se trae za
dravnog slubenika, diplomirani pravnik sa poloenim pravosudnim ispitom i sa
10 godina iskustva na pravnim poslovima, te sa dokazanim iskustvom u oblasti
zatite ljudskih prava i sloboda, te koji ima visok moralni ugled.
Sjedite im je u Banjaluci, a uredi u Sarajevu, Mostaru i Brko Distriktu.

Pravosudni Ispit - Skripta - Privredno, Upravno, Radno, Ustavno Pravo I Organizacija Uprave I Pravosudja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pravosudni Ispit - Skripta - Privredno, Upravno, Radno, Ustavno Pravo I Organizacija Uprave I Pravosudja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

You might also like