Vjetina ispitivanja stranaka ,

svjedoka i vjetaka u sudskom

postupku
mr.Jelena Barki, specijalist klinike psihologije
mr.Ljerka Hajncl, specijalist psihologije rada (2007.)

Psihologija svjedoenja
EPIZODIKO PAMENJE
je deklarativno dugorono pamenje
odnosi se na vremensko odreivanje toga kada
su se dogaaji zbili (epizode) i njihovo
vremensko prostorno povezivanje
odreuje ga gdje i kada je neka informacija
usvojena
Problem svjedoenja u uskoj povezanosti sa
svojstvima epizodikog pamenja
imbenici koji utjeu na dosjeanje/
tonost epizodikog pamenja
Panja i dubina obrade informacija
Dob

Kontekst (emocije, raspoloenje, fizioloko
stanje, osobine linosti)
Vrijeme izmeu dogaaja i dosjeanja

Razina pobuenosti
Informacije epizodikog pamenja
organizirane su kronoloki i ili spacijalno

osjetljive na interferenciju (itanje , razgovor)

nalaze se uz svjestan napor

rekonstruktivne su = praznine u sjeanju se
nesvjesno popunjavaju sadrajima umetnutim na
temelju prethodnog znanja i pretpostavki o tome to
se dogodilo
Obiljeja standardnog policijskog intervjua
(Fisher i sur.1987. i Georg 1991.)

Prekidanje odgovora svjedoka
Obrazac pitanje-odgovor
Neprimjeren redoslijed pitanja
Negativne formulacije
Usmjeravajua i sugestivna pitanja
Neprimjeren rjenik
Procjenjivake primjedbe
Propust analize detalja
Zanemarivanje auditivnih informacija
Vrste pitanja
Opa pitanja
Fokusiran pitanja (ljudi, okolnosti,
dogaaji)
Pitanja viestrukog izbora
Da-ne pitanja
Sugestivna pitanja
Vrste sugestivnih pitanja
(Roso ,1995.)
Potpuno disjunktivna
(doputa samo odgovor Da ili Ne)
Je li XY platio raun ili ne?
Nepotpuno disjunktivna
(doputa vie ponuenih alternativa)
Je li XY platio raun, molio odgodu plaanja
ili odbio platiti raun?
Espektativna / oekujua
(upuuju upitanog na odgovor koji se oekuje)
Zar ne, vi niste odbili platiti raun ?

Odluna
(nasluuje se eljeni odgovor)
Jeste li odbili platiti raun?

Kapciozna / obmanjujua
Kako je XY odbio platiti raun?
(iako prethodno nije utvreno da je XY odbio platiti
raun)
Kako do istinite izjave ?
Percepcija

Pamenje

Komunikacijske
Sposobnosti

Kognitivno-
moralni
imbenici

Motivacija

Nain
uzimanja
izjave
Istinita
izjava


Neistinita
izjava

Lana izjava

Kognitivni /spoznajni intervju
( Ed Geiselman i Ron Fisher 1984.)
Posebna tehnika ispitivanja svjedoka pomou
koje se poveava koliina i kvaliteta
podataka u odnosu na uobiajene metode
ispitivanja
Temeljen na spoznajama o:
socijalnim interakcijama (socijalna )
vjetinama komuniciranja
epizodinog pamenja (kognitivna )
Tehnike kognitivnog intervjua
Obnavljanje, oivljavanje konteksta
dogaanja
dosjeanje cjelovitije to je kontekst intervjua
sliniji situaciji - poticaj mentalnog vraanja
na mjesto, u vrijeme dogaanja
Kompletnost, potpunost, sveobuhvatnost
dosjeanja
navoditi da se iznesu svi detalji bez svijesti o
vanosti
Dosjeanje u obrnutom smjeru, promjena
redoslijeda
manje pod utjecajem sheme

Promjena perspektive pri dosjeanju
mijenjanje mentalne perspektive poveava
cjelovitost
Vjetine koje poboljavaju
kognitivni intervju
Izgradnja odnosa povjerenja izmeu
suca i svjedoka
Upoznavanje, stvaranje ugodne
i oputene atmosfere,
transfer kontrole
Tehnike fokusiranog usmjerenog
dosjeanja
Svjedoku dati uputu o stvaranju
mentalne slike dogaanja
Postavljanje pitanja koja prate tijek
misli svjedoka

Staviti se u mentalni okvir
svjedoka i prikladno postavljati
pitanja
Suportivno ponaanje suca, pruanje
podrke
Sudac oputen, bez naglih
pokreta, pokazuje panju
onome to se govori, ne prekida
Zlatna pitanja kriminalistike
(Roso , 1995.)
Otvorena pitanja
to se dogodilo?
Kada se dogodilo?
S kim ...?
Zato se dogodilo?
Tko ....?
Gdje....?
ime.... ?
Koga ili to....?
Koristiti i:
zatvorena pitanja
(potpuno ili djelomino
disjunktivna
Dopunjujua
Precizirajua
Podsjeajua
Kontrolna
(izvor spoznaje, ista pitanja u
drugom kontekstu ili drukije
formulirana)
13 vjetina kognitivnog intervjua
Faza A 1. Predstavljanje i uvodni razgovor
2. Aktivno sluanje
Faza B 3. Svjedok aktivno i samoinicijativno
iznosi podatke (nije pasivno ispitivan)
4. Postavljanje otvorenih i zatvorenih
pitanja
5. Stanka nakon odgovora koja prethodi
postavljanju nadovezujuih pitanja
6. Ne prekidati
13 vjetina kognitivnog intervjua
Faza C 7.Eksplicitno zahtijevanje detaljnih opisa
Faza D 8. Poticanje na intenzivnu koncentraciju
9. Poticanje na slikovito izraavanje
10. Ponovno predoavanje origilnalne
situacije
Faza E 11. Usvajanje perspektive svjedoka
12. Postavljanje kompatibilnih pitanja
Faza F 13. Slijeenje i praenje tijeka kognitivnog intervjua
Psiholoki imbenici koji utjeu na
presuivanje
1. Imaju li razliite
skupine (rasa, spol,
religija, politiko
opredjeljenje, lice)
isti poloaj pred
pravnim sustavom?



2. Koji je utjecaj
sociodemografskih
obiljeja, stavova,
uvjerenja i osobina
sudaca na presuivanje


Psiholoki imbenici koji utjeu na
presuivanje
Utjeu jako :

Spol poinitelja
Rasa poinitelja

Nisu vani:

Dob poinitelja
Brani status poinitelja
Zaposlenje poinitelja
Psiholoki imbenici koji utjeu na
presuivanje
Utjeu slabije:
Starost suca (stariji-pritvor, dulje kazne, stroi prema
recidivistima, blai prema starijima i bijelcima)
Religijsko opredjeljenje suca (vea strogost
represivnijih vjera - katolici, baptisti, fundamentalisti)
Politiko opredjeljenje
Suci prije dravni odvjetnici (stroi kod ena i u
djelima nasilja; blai u imovinskim deliktima i kod
ovisnika)
Spol suca (sutkinje stroe, suci nisu blai prema
enskom spolu)
Linost suca (stroi- autoritarni, unutarnji lokus
kontrole)
Kriteriji vjerodostojnosti iskaza
1950-tih Undeutch-ova hipoteza: izjave
temeljene na mati, iluziji ili lai razlikuju se
po sadraju i kvaliteti od izjava temeljenih na
stvarno proivljenim dogaajima

Procjena vjerodostojnosti izjave
(Statement Validity Assesment SVA )







Kriterijski temeljena sadrajna analiza
(Criteria-based Content Analysis-CBCA )

Lista za procjenu vjerodostojnosti
izjave ( SVA)
Psiholoke karakteristike

1.Prikladnost jezika i znanja
2.Prikladnost emocija
3.Podlonost sugestiji
Lista za procjenu vjerodostojnosti
izjave ( SVA)
Karakteristike provedenog intervjua

4. Postojanje navodeih, sugestivnih pitanja
ili neodgovarajua metoda ispitivanja
(obeavanje nagrade, prijetnja kaznom)
5. openita primjerenost intervjua


Lista za procjenu vjerodostojnosti
izjave ( SVA)
Motivacija

6. Motivi za prijavu, svjedoenje...
7. Kontekst otkrivanja ili prijave
8. Pritisci da se lano svjedoi
Lista za procjenu vjerodostojnosti
izjave ( SVA)
Pitanja vezana uz istragu

9. Konzistentnost s prirodnim zakonitostima
10. Konzistentnost s drugim izjavama, s
drugim dokazima
Kriteriji vjerodostojnosti iskaza
I Kriteriji za analizu opih kriterija izjave:

1. Logika struktura
2. Nestrukturirana produkcija
(stil i redoslijed s neorganiziranou i
digresijama)
3. Opirnost detalja
(specifinost opisa mjesta vremena osoba,
objekata, dogaaja)
Kriteriji vjerodostojnoti iskaza
II Kriteriji za analizu specifinih sadraja
izjave:
4. Povezanost s kontekstom (vremenska i
prostorno i s drugim dogaajima)
5. Opis interakcija (postupci i reakcije,
razgovor)
6. Reprodukcija razgovora
7. Neoekivane komplikacije tijekom djela
Kriteriji vjerodostojnoti iskaza
III Kriteriji za analizu posebnosti sadraja:
8. Neobini detalji
9. Preobilnost detaljima
10. Krivo razumijevanje tono reproduciranih
detalja
11. Povezane vanjske asocijacije
12. Navodi o subjektivnom psihikom stanju
13. Atribucija psihikog stanja druge
strane/poinitelja
Kriteriji vjerodostojnoti iskaza
IV Kriteriji za analizu sadraja vezanog uz
motivaciju:
14. Spontane ispravke
15. Priznavanje nedostataka sjeanja ili
znanja o nekom dijelu dogaaja
16. Postavljanje sumnje u vlastito svjedoenje
17. Samoosuivanje
18. Nalaenje isprike za drugu stanu/poinitelja

Kriteriji vjerodostojnosti iskaza
V Kriteriji za analizu sadrajnih elemenata
specifinih za kriminalno djelo:

19.Detalji karakteristini za kazneno djelo


Minimalni rezultat da bi izjava bila vjerodostojna =
7 bodova (prvih 5 plus jo 2)
Subjektivni i objektivni pokazatelji lai
Subjektivni indikatori lai
= uvjerenja ljudi o tome to su indikatori lai
= znakovi, sterotipi koje ljudi dre korisnim u procjeni
iskrenosti
LA - NEVERBALNO :
Izbjegavanje pogleda
Vie pokreta TJESKOBA
Dugo vremena za odgovor
Zamuckivanje
Povien ton glasa LA
Subjektivni i objektivni pokazatelji lai
Objektivni pokazatelji lai
= sistematske razlike u verbalnom i neverbalnom
ponaanju kod laganja

LA ovisi o :
vrsti lai (jednostavne / sloene)
ulogu (visok / nizak)
osobinama linosti (kreativnost, inteligencija, niska
empatija )
3 pristupa koja objanjavaju
ponaanje ljudi dok lau
EMOCIONALNI
Pri laganju se proivljava strah, krivnja,
uzbuenje
Jaina emocija ovisi o osobinama linosti i
okolnostima laganja
Povien ton glasa
Mikro-izrazi
Nestrukturirana produkcija u uzrujanosti

3 pristupa koja objanjavaju
ponaanje ljudi dok lau
KONTROLIRAJUI /
KONTROLA PONAANJA
smanjiti ponaanja za koja se pretpostavljaju da upuuju
na la i poveati uestalost ponaanja koja upuuju na
istinu
Koenje vlastitog ponaanja - nespontanost, rigidnost
Manje pokreta ruku i prstiju
Porast pogreaka u govoru/ponavljanje
Manje detalja
3 pristupa koja objanjavaju
ponaanje ljudi dok lau
KOGNITIVNI
U lai veliko kognitivno optereenje da se mora
ostaviti to bolji dojam - smanjeno neverbalno
Uloiti trud u normalno ponaanje poten i
uvjerljiv!!
Ponaanje suprotno stereotipu laljivca
Rigidno, inhibirano s manje pokreta
Gledati u oi, govoriti fluentno, konstrukcija iskaza
koji ostavlja dojam, izostavljanje informacija koje
tete slici iskrene osobe, manje spontanih ispravki
Istina i la
I ZA KRAJ
Nadajmo se ovakvoj sudakoj praksi
Sa eljom da ne bude ovako