INDUSTRIJA INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE (ICT) U

HRVATSKOM GOSPODARSTVU
Zoran Kovaevi, Ksenija Vukovi
Abstract
The goal of this paper is to measure size and growth of the Croatian ICT sector and its
contribution to overall Croatian economy. Internationally accepted definition of ICT sector is
the methodological basis of the empirical part of this paper. ICT sector consists of two
segments: ICT manufacturing segment and ICT services sector. Measuring show that ICT
sector has a relatively small share in overall Croatian economy. ICT sector has faster
production growth in relation to total growth of all businesses in Croatian economy. ICT
productivity coefficient indicates steady growth. ICT sectors biggest contribution to economy
can be seen in its share of total revenue. ICT services sub sector gives the biggest
contribution to Croatian economy. ICT services have greater success than ICT
manufacturing in total output number of employees and in total revenue. !conomic ICT
industry indicators show a possibly significant ICT sector influence on economic growth and
productivity in Croatian economy.
"ey words: ICT sector Croatian economy growth productivity ICT services
1. Uvod
Postoje tri naina na koja ICT utjeu na ekonomski rast i poslovanje poduzea:
investicije u ICT, postojanje sektora koji proizvodi ICT dobra i uslue te kori!tenje ICT"
#
$ ovom radu istra%it e se znaenje i utjecaj sektora koji proizvodi ICT dobra i uslue na
ospodarstvo u cjelini" ICT sektor mo%e biti va%an za rast ukoliko je proizvodnja ICT
obilje%ena vrlo brzim te&nolo!kim proresom i velikom potra%njom" Te&nolo!ki prores
donosi pad relativni& cijena ICT dobara !to u kombinaciji s elastinom potra%njom vodi
rastuim udjelima izdataka za ICT dobrima"
'
(a taj nain sektor raste vrlo brzo
doprinosei ekonomskom rastu, zapo!ljavanju i izvozu" )sim toa, postojanje sna%no
sektora za proizvodnju ICT potie poduzea na kori!tenje ti& te&noloija" *+ikasna
#
Vidi: ,r-den .'//0:#/1, van 2rk i Inklaar .'//31
'
Vidi: Pilat .'//01, ,e4on i 5ummers .'//#1
di+uzija i uporaba te&noloije kljuni su +aktor za rast, osobito u kombinaciji s
oranizacijskim promjenama i e+ikasnim strateijama ljudski& resursa koje ukljuuju
obrazovanje i obuku zaposleni&" Zastupljenost proizvodnje &ardvera nije toliko va%na za
korisnike ICT koliko je va%na zastupljenost ostali& specijalizirani& ICT uslu%ni&
djelatnosti kao !to su so+tver i ostale ICT uslue, koje su neop&odne kad poduzea trebaju
vje!tine i savjete za implementaciju promjena dje su im nu%ne ICT"
0
(a taj nain
poveava se rast ukupne produktivnosti +aktora"
6
Prisutnost jako ICT sektora poveava
vjerojatnost unaprje7enja baze znanja u kori!tenju ICT i poveava di+uziju kroz
interakciju proizvo7aa i korisnika"
5porazum o stabilizaciji i pridru%ivanju 8rvatske *uropskoj uniji nala!ava
va%nost i nu%nost razvijanja in+rastrukture in+ormacijsko dru!tva" Ciljevi su priprema
dru!tva za diitalno doba, privlaenje ulaanja i me7usobno +unkcioniranje mre%a i
uslua" 8rvatski sabor je u sijenju '//'" odine pri&vatio strateiju 9In+ormacijska i
komunikacijska te&noloija : 8rvatska u '#" stoljeu; te podr%ao 9)pe mjere za razvitak
in+ormacijsko dru!tva;"
3
Vlade otovo svi& zemalja poku!avaju kreirati e+ikasnu politiku
koja e pomoi u olak!avanju kori!tenja i proizvodnje in+ormacijski& i komunikacijski&
te&noloija kako bi se stimulirao ekonomski razvitak" 5tatistika podupire politiku, a dobra
0
Proizvodnja &ardvera je ulavnom visoko koncentrirana zbo postojanja ekonomije opsea i visoki&
ulazni& tro!kova: otvaranje nove tvornice poluvodia ko!talo je oko #// milijuna $5, u ranim
osamdesetim, a vi!e od #"' mlrd $5, #<<<" Vidi: )*C, .'//#:'<1" $klanjanjem trovinski& barijera i
odustajanjem od nee+ikasne proizvodnje &ardvera nordijske su zemlje zapravo ostvarile prednost u so+tveru
jer su cijene &ardvera brzo padale zbo relativno je+tino uvoza u odnosu na tro!kove domae proizvodnje
&ardvera"
6
5misao stope rasta ukupne produktivnosti +aktora je u njezinu razlikovanju od stope rasta produktivnosti
rada" $z pretpostavku da postoje samo dva +aktora proizvodnje, rad i kapital, pri emu je udio rada jednak

, udio kapitala u do&otku mora bit jednak .# 1" 2ko je stopa rasta kapitala jednaka
"
g , tada je dio
rasta domae proizvoda koji se mo%e pripisati kapitala jednak .# 1 puta
"
g " $zmu li se doprinosi
rada i kapitala zajedno, rast domae proizvoda koji se mo%e pripisati rastu i rada i kapitala jednak je
( ) #
# "
g g +

" Tada je moue izmjeriti uinke te&nolo!ko napretka izraunavajui ono !to je
5olo= nazvao rezidualom, vi!kom stvarno rasta domae proizvoda
$
g iznad rasta koji se mo%e pripisati
rastu rada i kapitala ( ) #
# "
g g +

" >ezidual je jednak ( ) #
$ # "
g g g +

" 5olo=ljev
rezidual je zapravo stpa rasta ukupne produktivnosti +aktora .vidi detaljnije: ?lanc&ard, '//3:'@@1"
3
Aedna od preporuka u 5trateiji je da 9razvoj in+ormacijskoBkomunikacijsko sektora kao proizvodne
rane >epublika 8rvatska treba promovirati, poticati i kroz vladine institucije ubrzati tamo dje ve postoji,
a inicirati tamo dje jo! ne postoji razvoj novi& te&noloija, a posebno in+ormacijskoBkomunikacijsko
sektora kao proizvodne rane"; Vezano uz primjenu ICT, proram Vlade >epublike 8rvatske od '//0" do
'//C" me7u prioritetne aktivnosti svrstava i 9Proram eB8rvatska '//C; koji de+inira mjere poticanja i
razvoja znanosti, te&noloije i in+ormatike" Ve su postinuti odre7eni rezultati u uspostavi i umre%ivanju
sustava koji e ra7anima omouiti komunikaciju s javnom upravom te kori!tenje uslua putem interneta
.primjer eBruntovnice1"
statistika o in+ormacijskim i komunikacijskim te&noloijama va%na je da bi se udovoljilo
potrebama kreatora ekonomske politike" )sim toa, statistika omouuje razvijenim
zemljama kao i zemljama u razvoju uspore7ivanje na me7unarodnoj razini" Zemlje koje
sada poinju s mjerenjem ICT proizvodnje .!to je sluaj s 8rvatskom1, otprilike su ondje
dje su bile mnoe zemlje lanice )ranizacije za ekonomsku suradnju i razvoj .)*C,1
sredinom devedeseti&" 5uoeni s potra%njom za in+ormacijama od strane kreatora
nacionalne ekonomske politike, nacionalni statistiki uredi ili odovorna ministarstva %ele
razviti indikatore mjerenja in+ormacijsko dru!tva da bi se usporedili s druim zemljama"
?udui da su zemlje )*C,Ba ve pro!le tu +azu, zemlje koje tek ustanovljuju takav sustav
indikatora .8rvatska tako7er1, imaju prednost okoristiti se o iskustva zemalja koje su kroz
to pro!le" Preduvjet za me7unarodnu usporedbu indikatora ICT jest da statistika po!tuje
odre7ene metodolo!ke standarde"
@
2. Meodo!o"#$% # &od%'#
Polazi!te za empirijski dio rada je de+inicija ICT sektora prema )*C,Bu .koja je
pri&vaena i od strane $(Ba1" 5lu%bena statistika o ICT jo! se razvija budui da se radi o
dinaminom podruju podlo%nom brzim promjenama" De7unarodne oranizacije, )*C,
i *urostat, zajedno sa statistikim uredima u zemljama lanicama )*C,Ba, rade na
razvoju zajedniki& de+inicija, zajedniki& metoda i zajedniki& izvje!a o
in+ormacijskim i komunikacijskim te&noloijama" >ad u okviru )*C,Ba doveo je do
strukture koja predstavlja alternativu De7unarodnoj standardnoj industrijskoj klasi+ikaciji
svi& ekonomski aktivnost, revizija 0"#, .International 5tandard Industrial Classi+ication o+
2ll *conomic 2ctivities, >evision 0"# : I5IC >ev" 0"#1" >adna rupa za indikatore
in+ormacijsko dru!tva u okviru )*C,Ba donosi #<<E" odine me7unarodno pri&vaenu
de+iniciju ICT sektora utemeljenu na aktivnosti, !to znai da su proizvodne jedinice
.poduzea1 klasi+icirane u industrije prema prevladavajuoj aktivnosti u proizvodnoj
jedinici"
C
Prema ovoj de+iniciji ICT sektor ine dva sementa: sement ICT prera7ivake
industrije i sement ICT uslua" 5lijedei de+iniciju ICT sektora prema )*C,Bu,
&rvatskom ICT sektoru moue je odrediti nomenklaturu kojom se dolazi do de+inicije
@
Vidi: 5c&aaper .'//0:#1
C
(akon usula!avanja oko de+inicije ICT sektora temeljene na aktivnosti, do!lo se do zakljuka da je to samo
aproksimativna mjera ICT sektora" $ brojnim sluajevima, industrije prema De7unarodnoj standardnoj
klasi+ikaciji industrija .I5IC industrije1 ne daju jedinstvenu de+iniciju poduzea koja se bave aktivnostima
vezanim uz in+ormacijske iFili komunikacijske te&noloije" Zato je daljnji rad usmjeren na klasi+ikaciju ICT
dobara koja bi mola ui u ICT sektor !to bi dovelo do de+inicije ICT sektora temeljene na dobrima
.proizvodima i usluama1" Vidi primjerice, )*C, .'//01"
&rvatsko ICT sektora koja omouuje me7unarodnu usporedbu"
E
5ement ICT
prera7ivake industrije ukljuuje sljedee aktivnosti prema (acionalnoj klasi+ikaciji
djelatnosti:
<
0/"/# B proizvodnju uredski& strojeva, 0/"/' B proizvodnju raunala i drue
opreme za obradu podataka, 0#"0 B proizvodnju izolirane %ice i kabela, 0'"# B proizvodnju
elektroniki& cijevi i drui& elektroniki& komponenata, 0'"' B proizvodnju televizijski&
oda!iljaa i radiooda!iljaa te aparata za %ianu tele+oniju i telera+iju, 0'"0 B proizvodnju
TV i radio prijamnika, aparata za snimanje i reprodukciju zvuka i slike te pratee opreme,
00"' Bproizvodnju instrumenata i aparata za mjerenje, kontrolu, ispitivanje, za
naviacijske i drue namjene, 00"0 B proizvodnju opreme za kontolu industrijski& procesa"
5ement ICT uslua ukljuuje: 3#"E6 B trovinu na veliko raunalima, peri+ernom i
proramskom opremom .so+tverom1, 3#"E@ B trovinu na veliko ostalim elektronikim
dijelovima i opremom, C#"00 B iznajmljivanje uredski& strojeva i opreme, ukljuujui
raunala, @6"' B telekomunikacije, C' B raunalne i srodne djelatnosti .C'"# : pru%anje
savjeta o raunalnoj opremi .&ard=areu1, C'"' : savjetovanje i pribavljanje proramske
opreme .so+t=area1, C'"0 : obrada podataka, C'"6 : izrada i upravljanje bazama podataka,
C'"3 : odr%avanje i popravak uredski& i knjiovodstveni& strojeva te raunalni& strojeva,
C'"@ : ostale djelatnosti povezane s raunalima1"
$obiajene mjere doprinosa ICT sektora ospodarstvu su: doprinos dodane vrijednosti
ICT sektora ukupnoj dodanoj vrijednosti ospodarstva, rast dodane vrijednosti, doprinos
zapo!ljavanju, rast broja zaposleni&, doprinos rastu produktivnosti ospodarstva"
#/
$
istra%ivanju utjecaja ICT sektora u 8rvatskoj na ukupno ospodarstvo 8rvatske kori!teni su
podaci Ginancijske aencije, tj" In+ormacije o osnovnim +inancijskim rezultatima poduzetnika
>epublike 8rvatske od #<<C" do '//6" odine" Podaci za razdoblje od '//#"B'//6" odine
omouuju usporedbu sa zemljama )*C,Ba jer je u tim odinama moue de+inirati &rvatsku
ICT industriju na nain koji predla%e )*C," Podaci za razdoblje prije '///" odine ne
dopu!taju direktnu usporedbu iz metodolo!ki& razloa" Zato se u analizi rasta industrije
ulavnom daje prikaz rezultata koji se odnose na razdoblje od '//#"B'//6", osim ondje dje je
moue metodolo!ki uskladiti podatke i za razdoblje prije '//#" odine" $mjesto
uobiajeno mjerenja doprinosa ICT sektora ospodarstvu kroz dodanu vrijednost, dostupni
E
Prema (acionalnoj klasi+ikaciji djelatnosti koja je do razine djelatnosti , tj" tree stupnja areiranja
kompatibilna s De7unarodnom standardnom klasi+ikacijom djelatnosti, revizija 0", a do razine razreda
usporediva sa zemljama koje primjenjuju (2C*, revizija #" .*uropska klasi+ikacija djelatnosti, obvezna za sve
lanice *$1"
<
?rojane oznake koje se navode uz pripadajue industrije ICT sektora odre7uje (acionalna klasi+ikacija
djelatnosti"
#/
Vidi: )*C, .'//'1, *uropean Commission .'//3, '//@1
podaci Ginancijske aencije omouuju mjerenje doprinosa ICT sektora pomou ukupni&
pri&oda"
##
)sim mjerenja doprinosa ukupnoj proizvodnji, mjeri se doprinos sektora
zapo!ljavanju i ukupno ostvarenim pro+itima kao i doprinos ukupnoj produktivnosti &rvatsko
ospodarstva""
(. R%) # &*od+,#v-o) + #-d+)*#$%.% ,o$e &*o#/vode ICT
5ektor koji proizvodi ICT u otovo svim zemljama ima tek manji udio u
ekonomiji" De7utim, taj mali sektor mo%e imati relativno velik doprinos rastu i
produktivnosti ako raste br%e od ostatka ekonomije" Aednostavne statistike analize
upuuju na pozitivnu korelaciju izme7u dijela sektora koji pripada prera7ivakoj industriji
i rasta ukupne produktivnosti +aktora, ali taj se zakljuak namee zbo svea nekoliko
zemalja, posebno Ginske i Irske"
#'
Pozitivna korelacija je oekivana budui da ICT
prera7ivaka industrija ima visoku stopu te&niko proresa i rasta ukupne produktivnosti
+aktora" De7utim, neke zemlje koje imaju mali ICT sektor, poput 2ustralije, tako7er
imaju visok rast ukupne produktivnosti +aktora, !to suerira da veliki ICT sektor nije uvjet
za rast ukupne produktivnosti +aktora"
#0
$ strukturi ICT sektora u 8rvatskoj, ukoliko se kao subsektori promatraju
sement prera7ivake industrije i sement uslua, vi!e od C/H proizvodnje ostvaruje se u
sementu ICT uslua .vidi sliku #"1" Iako struktura ICT sektora otovo svi& razvijeni&
zemalja pokazuje znaajniji udio ICT uslua upravo se uz ICT prera7ivaku industriju
vezuje znaajniji doprinos rastu"
#6
(a veu produktivnost ICT prera7ivake industrije u
odnosu na ICT uslue ukazuje i sluaj &rvatsko ICT sektora, iako je u ovom sluaju
vidljiva konverencija .vidi sliku @"1"
5lika #" $dio prera7ivake industrije i uslua u ICT sektoru mjereno ukupnim pri&odima,
razdoblje '//#"B'//6"
##
$kupni pri&odi su mjera ukupne proizvodnje, a dodana vrijednost je razlika vrijednosti proizvodnje i
intermedijarne potro!nje" $ ekonomiji koja se temelji na nematerijalnim dobrima dodana vrijednost sve vi!e
dobiva na zaenju jer je upravo smisao stvoriti dodanu vrijednost uz !to manji tro!ak intermedijarni& dobara"
#'
Vidi: )*C, .'///1
#0
Vidi: )*C, .'//'1
#6
Vidi: )*C, .'//6:E<1
0
20
40
60
80
100
2001. 2002. 2003. 2004.
% ICT preraivaka industrija % ICT usluge
Izvor: baza podataka Ginancijske aencije
$ uslu%nom dijelu ICT sektora tri su osnovne djelatnosti: telekomunikacije,
raunalne i srodne djelatnosti te sement koji se uvjetno mo%e nazvati trovinom"
#3
Preko
C/H ukupni& pri&oda od uslua u ICT sektoru ostvaruju telekomunikacije, ne!to manje od
'/H raunalne i srodne djelatnosti, a oko #/H ostvaruje se u trovini .vidi sliku '"1"
5vjetska iskustva pokazuju da dio sektora koji proizvodi ICT uslue ima manju ulou u
rastu areatne produktivnosti rada, iako i taj sement karakterizira vrlo brzi napredak"
,jelomice je brzi rast produktivnosti povezan s liberalizacijom tr%i!ta telekomunikacija, a
djelomice velikom brzinom te&nolo!ke promjene na tom tr%i!tu" ,oprinos ovo sektora
rastu ope produktivnosti rada porastao je u nekoliko zemalja tijekom devedeseti& odina
'/" stoljea, posebno u Ginskoj, (jemakoj i (izozemskoj"
#@
$ 8rvatskoj tek nakon '//'"
dolazi do konverencije produktivnosti ICT prera7ivake industrije i ICT uslua .vidi
sliku @"1" ,io rasta produktivnosti u proizvodnji ICT uslua mo%e se pripisati industriji
raunalni& uslua koja prati di+uziju in+ormacijski& i komunikacijski& te&noloija, a dio
telekomunikacijama u kojima dolazi do smanjenja broja zaposleni&"
5lika '" Kompozicija uslu%no dijela ICT sektora prema ukupnim pri&odima, razdoblje
'//#"B'//6"
#3
>adi prelednije prikaza pojam trovine u ICT sektoru obu&vaa sljedee razrede prema (K,: 3#"E6
Btrovina na veliko raunalima, peri+ernom i proramskom opremom .so+tverom1, 3#"E@ : trovina na veliko
ostalim elektronikim dijelovima i opremom te C#"00 : iznajmljivanje uredski& strojeva i opreme, ukljuujui
raunala"
#@
Vidi: )*C, .'//61
0% 20% 40% 60% 80% 100%
2001.
2002.
2003.
2004.
Trgovina Telekounika!ije "aunalne i srodne djelatnosti

Izvor: baza podataka Ginancijske aencije
Za razliku od prera7ivake industrije u ICT sektoru, ICT uslue pokazuju
znaajniji porast udjela u tr%i!nim usluama ukupno
#C
.vidi sliku 6"1" Iako i ICT
prera7ivaka industrija bilje%i rast udjela u prera7ivakoj industriji ukupno u 8rvatskoj
.vidi sliku 0"1, taj porast u stvarnosti je manji zbo toa !to su u razdoblju od #<<C"B'///"
iz ICT prera7ivake industrije statistiki izostavljene proizvodnja izolirane %ice i kabela,
proizvodnja instrumenata i aparata za mjerenje i kontrolu te proizvodnja opreme za
kontrolu industrijski& procesa" ICT prera7ivaka industrija prolazi kroz proces
restrukturiranja kao i ukupna prera7ivaka industrija u 8rvatskoj" Vea produktivnost ICT
prera7ivake industrije u odnosu na prosjek je vjerojatno posljedica uenja poduzea,
stjecanja znanja i rutina .uenjem kroz rad, utjecajem eksterni& izvora znanja : napretka
te&noloije, budui da se radi o podruju proizvodnje ICT te vjerojatna me7uindustrijska i
unutarindustrijska prelijevanja znanja1, kori!tenja napredne poslovne prakse i
oranizacijsko restrukturiranja"
5lika 0" $dio ICT prera7ivake industrije u prera7ivakoj industriji ukupno, mjereno
ukupnim pri&odima, razdoblje #<<C"B'//6"
#C
Pod pojmom tr%i!ne uslue ovdje se misli na: I B trovinu, popravak motorni& vozila i predmeta za kuanstvo,
8 B &otele i restorane, I B prijevoz, skladi!tenje i veze, A B +inancijsko posredovanje, K : poslovanje
nekretninama, iznajmljivanje i poslovne uslue" 5lovne oznake odnose se na identi+iciranje prema (K,
klasi+ikaciji" )sim tr%i!no orijentirani& uslua u uslu%nom sektoru su: 4 : javna uprava, obrana, obvezno
socijalno osiuranje, D : obrazovanje, ( : zdravstvena za!tita i socijalna skrb, ) : ostale dru!tvene, socijalne i
osobne uslu%ne djelatnosti"
3#1
3#2
4#3
4#$
%#1
%#3
3#%
3#%
0
2
4
6
8
10
1$$&. 1$$8. 1$$$. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.
'dio ICT preraivake industrije u preraivakoj industriji ukupno
Izvor: baza podataka Ginancijske aencije
Vrijednost tr%i!ni& uslua iskazana u ukupnim pri&odima raste u razdoblju #<<C"B
'///"
#E
Trend poveanja udjela uslua u ospodarstvu vezan je uz proces strukturne
promjene" *konomski rast znaajno ovisi o sposobnosti zemlje da kontinuirano pomie
svoje resurse u dinamine sektore kao odovor na te&nolo!ku promjenu i pomake u
potra%nji"
#<
Taj proces prilaodbe vezan je uz strukturne promjene, tj" realokaciju resursa
.rada i kapitala1 iz jedne poslovne ili ekonomske aktivnosti u druu" 5trukturne promjene
su najva%nije ako ospodarstvo %eli stei prednost u priodama za rast koje dolaze od
novi& ili rastui& tr%i!ta, inovacija ili te&nolo!ki& unapre7enja" *konomije u kojima se
resursi brzo realociraju u djelatnosti visoke produktivnosti kao odovor na tr%i!ne sinale,
imaju bolju perspektivu unapre7enja areatne produktivnosti i %ivotno standarda u
odnosu na zemlje u kojima se resursi sporo realociraju"
'/
Porast znaenja u uslua u &rvatskom ospodarstvu moue je pratiti i kroz podatke o ICT
usluama, ledajui apsolutne vrijednosti ukupni& pri&oda" )d udjela od 6,<H u #<<C" odini
bilje%i se neprekinuti rast do '///" odine: 3,0H u #<<E", @,#H u #<<<" te C,#H u '///"
odini" $ razdoblju od '//#B'//6" odine ICT uslue u tr%i!nim usluama cijelo
ospodarstva imaju udio od oko CH .vidi sliku 6"1 te se ne bilje%e znaajnije promjene udjela
ICT uslua u ukupnim pri&odima tr%i!ni& uslua"
5lika 6" $dio ICT uslua u tr%i!nim usluama ukupno, mjereno ukupnim pri&odima,
razdoblje #<<C"B'//6"
#E
Vidi: Vukovi .'//@1
#<
Vidi: 8arberer .#<<E1
'/
Vidi: )*C, .'//'b1
%#3
6#1
6#$
6#8
6#$ &
&#1
4#$
0
2
4
6
8
10
1$$&. 1$$8. 1$$$. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.
'dio ICT usluga u tr(i)ni uslugaa ukupno
Izvor: baza podataka Ginancijske aencije
$ razdoblju '//#"B'//6" odine, udio ICT sektora u ospodarstvu 8rvatske mjereno
ukupnim pri&odima iznosi oko 0H, i taj udio nije znaajno varirao u promatranom
razdoblju"
'#
$sporedni prikaz veliine ICT sektora .mjereno udjelom u dodanoj vrijednosti
ospodarstva1 za zemlje *uropske unije, (orve!ku, 52,, Kanadu, Aapan, 2ustraliju, Koreju,
Tajvan, pokazuje da se veliina ICT sektora kree od oko 0H .Irka1 do blizu #'H .Irska1 od
ukupne proizvodnje u ospodarstvu, dok je prosjek *uropske unije oko 3H ukupne
proizvodnje"
''
Kontekst razvijeni& zemalja ukazuje na potrebu poveanja ICT sektora u
8rvatskoj, osobito ako se uzme u obzir njeov iznadprosjean rast" Iz slike 3" vidljivo je da
ICT sektor bilje%i vei rast ukupni& pri&oda u odnosu na ukupno ospodarstvo, iako prati
dinamiku porasta, odnosno pada ukupni& pri&oda ospodarstva" ICT uslue imale su br%i rast
od prosjeka ICT sektora, !to i& ini zama!njakom u rastu ICT sektora"
5lika 3" Kretanje ukupni& pri&oda ICT sektora, ICT uslua i svi& djelatnosti ukupno,
bazaJ'//#"
'#
Vidi: Vukovi .'//@1
''
Vidi: *uropean Commission .'//@:01
100
10%
110
11%
120
12%
2001. 2002. 2003. 2004.
'kupno ICT sektor *ve djelatnosti ukupno
ICT usluge ukupno ICT proi+vodnja ukupno
Izvor: baza podataka Ginancijske aencije
Koe+icijent produktivnosti ICT sektora u 8rvatskoj pokazuje stalan rast od #<<C" do
'//6" odine .vidi sliku @"1" $ razdoblju od #<<C" do '///" odine taj se rast mo%e
protumaiti rastom ukupni& pri&oda sektora, dok se u razdoblju od '//#" do '//6" rast temelji
na smanjenju broja zaposleni&" Prera7ivaka industrija u ICT sektoru ima veu produktivnost
u odnosu na ICT uslue do '//0" odine" ICT prera7ivaka industrija kroz itavo promatrano
razdoblje .#<<C"B'//6"1 ima iznadprosjenu produktivnost" Industrije koje proizvode ICT
uslue do '///" odine imaju ispodprosjenu produktivnost, a od '///" do '//6" ona je
iznadprosjena i bilje%i rast"
5lika @" Kretanje koe+icijenta produktivnosti u ICT sektoru ukupno, ICT prera7ivakoj
industriji i ICT usluama, razdoblje #<<C"B'//6"
'0
0#%
1
1#%
2
1$$&. 1$$8. 1$$$. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.
'kupno ICT sektor ICT preraivaka industrija ICT usluge
Izvor: izraun prema podacima Ginancijske aencije
'0
Koe+icijenti produktivnosti raunaju se kao udio ukupni& pri&oda sektora ili dijela sektora .ovdje ICT
prera7ivaka industrija i ICT uslue1 u ukupnim pri&odima cjelokupno ospodarstva podijeljen s udjelom
zaposleni& u sektoru ili dijelu sektora u ukupnom broju zaposleni& u ospodarstvu .vidi Kovaevi, '//#1"
Vrijednosti iznad # pokazuju produktivnost veu od prosjeka ospodarstva, a vrijednost manja od # ukazuje na
produktivnost ispod prosjeka ospodarstva"
0. 1*o$ &od+/e2% # /%&o3!$%v%-$e + ICT )e,o*+
?roj poduzea u ICT sektoru u razdoblju od #<<E" do '//6" bilje%i znaajan rast
.vidi sliku C"1 te sektor '//6" broji ukupno ''6< poduzea" To je 0'H vei broj u odnosu
na #<<E" odinu" Istodobno je u itavom ospodarstvu broj poduzea porastao sa @' /3/
na @E <E# !to je poveanje od ##H, pa zakljuujemo da je broj poduzea u ICT sektoru
rastao otovo triput br%e od prosjeka ospodarstva"
'6
Vi!e stope ulaza u ICT sektoru u
odnosu na &rvatski prosjek rezultat su injenice da se radi o mladim industrijama i da
postoji rastua potra%nja na tr%i!tu za nji&ovim proizvodima" (eto ulazne stope poduzea
daju nam sliku opi& tendencija u demora+skim kretanjima populacije poduzea na strani
ulazaka poduzea na tr%i!te" Pomalo zamaljen dojam koji nam daju neto ulazne stope
stvara se zbo toa !to neto stopa prikriva stvarni opse bruto ulazaka u svaku industriju"
>azmjeri do koji& ide otklon neto ulazaka od stvarni& ulazaka ovisi o razmjerima izlazaka
iz industrije"
'3
(eto ulazne stope lak!e je raunati od bruto ulazni& stopa budui da nije
potrebno pratiti podatke za svako poduzee ulaznika i starosjedioca pojedinano, ve se
leda ukupan broj poduzea u nekom razdoblju" Za oekivati je da e neto ulazne stope u
narednom razdoblju padati jer e postojei proizvo7ai akumulirati znanje kroz proces
uenja .learnin b- doin1"
'@
5lika C" ?roj poduzea u ICT sektoru
1619
1829
2079
2249
1645
1653
1701
0
2%0
%00
&%0
1000
12%0
1%00
1&%0
2000
22%0
2%00
1$$8. 1$$$. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.
'kupan ,roj podu+e-a u ICT sektoru
Izvor: baza podataka Ginancijske aencije
'6
Vidi: Ginancijska izvje!a poduzetnika #<<E"B'//6", Ginancijska aencija
'3
Vidi: 2cs i 2udretsc& .#<E<:'3C1
'@
5tav se temelji na teoriji %ivotno ciklusa industrije i modelima uenja te istra%ivanjima kojima su teorijske
pretpostavke dokazane, vidi primjerice: ?randt .'//6:0'1"
$ ICT usluama broj poduzea kontinuirano raste, '//6" u odnosu na #<<E"
odinu bilo je 6< posto vi!e poduzea .vidi sliku E"1" Istodobno je u tr%i!nim usluama
ukupno broj poduzea porastao za CH !to ukazuje na osobit potencijal ICT uslua koje
kao mlade industrije ostvaruju rast uz znaajan rast potra%nje"
'C
)sim porastom potra%nje,
ulazak veliko broja poduzea u industrije ICT uslua moue je objasniti i manjim
poetnim tro!kovima" )bzirom da u ovim industrijama poetak poslovanja ne za&tijeva
veliki poetni kapital, manja je vjerojatnost odvraanja od ulaska u industriju" )sim toa,
u ovim je industrijama manja minimalna e+ikasna veliina poduzea neo u ICT
prera7ivakoj industriji" Poznato je da vea minimalna e+ikasna veliina mo%e neativno
utjecati na ulazak ako potencijalni ulaznici moraju ui s velikim outputom kako bi se
stekla prednost ekonomije opsea"
'E
Industrije ICT uslua su intenzivne radom
visokoobrazovane radne snae"
5lika E" ?roj poduzea u ICT usluama
1776
1617
1396
1212 1200 1179 1191
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
1$$8. 1$$$. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.
'kupan ,roj podu+e-a u ICT uslugaa
Izvor: baza podataka Ginancijske aencije
Vei broj poduzea koja proizvode ICT uslue u odnosu na broj poduzea koja se bave
ICT prera7ivakom industrijom kao i nji&ov rast, rezultirali su promjenom u distribuciji broja
poduzea u korist ICT uslua te je sa C/H udjela #<<E" do!lo do porasta na E/H udjela '//6"
odine"
'<
$ distribuciji broja zaposleni&, ICT uslue ine oko C/H ICT sektora .vidi sliku
<"1"
'C
Vidi: Vukovi .'//@1
'E
Dinimalna e+ikasna veliina poduzea naje!e se rauna kao srednja vrijednost prodaje najvei& poduzea u
industriji raunajui polovicu industrijske vrijednosti prodaje" Vidi primjerice: 2cs i 2udretsc& .#<E<1
'<
Vidi: Vukovi .'//@:0#'1
5lika <" $dio prera7ivake industrije i uslua u ICT sektoru prema broju zaposleni&,
razdoblje '//#"B'//6"
0
20
40
60
80
100
2001. 2002. 2003. 2004.
% ICT preraivaka industrija % ICT usluge
Izvor: baza podataka Ginancijske aencije
$ kompoziciji uslu%no dijela ICT sektora prema broju zaposleni& od '//#" do
'//6" vidi se postupno smanjenje udjela zaposleni& u telekomunikacijama dok se
istodobno poveava udio zaposleni& u raunalnim i srodnim djelatnostima kao i u trovini
.vidi sliku #/"1" $nato smanjenu broja zaposleni& u telekomunikacijama, zaposleni u ICT
sektoru jo! su uvijek dominantno distribuirani upravo u telekomunikacijama, ali je
znaajan potencijal za zapo!ljavanje u raunalnim i srodnim djelatnostima"
5lika #/" Kompozicija uslu%no dijela ICT sektora mjereno brojem zaposleni&, razdoblje
'//#"B'//6"
0% 20% 40% 60% 80% 100%
2001.
2002.
2003.
2004.
Trgovina Telekounika!ije "aunalne i srodne djelatnosti
Izvor: baza podataka Ginancijske aencije
$ razdoblju od '//#"B'//6" odine udio ICT uslua u tr%i!nim usluama ukupno u
8rvatskoj manji je u broju zaposleni& neo u pret&odnom razdoblju od #<<C"B'///"
odine .zbo razdvajanja po!te i telekomunikacija koji su do '//#" odine statistiki bili
zajedno prikazivani1" Prema broju zaposleni& udio ICT uslua iznosi oko 3H '//#" te
oscilira oko te vrijednosti da bi '//6" iznosio 6,CH " $ istom razdoblju udio ICT
prera7ivake industrije u prera7ivakoj industriji ukupno kree se od ',3H do ',CH"
0/
5lika ##" ukazuje da je kretanje broja zaposleni& u razdoblju '//#"B'//6" ispod prosjeka
&rvatsko ospodarstva" Prete%ni dio sektora ine mala poduzea !to ukazuje na
poduzetniki karakter sektora, sli skroman udio zaposleni& u ukupnom broju zaposleni&
u ukupnom ospodarstvu te skroman rast broja zaposleni& u sektoru u ovom sluaju
ukazuje na neutralan utjecaj poduzetni!tva na zaposlenost" $ literaturi se javljaju dvojaka
stajali!ta o vezi izme7u nezaposlenosti i poduzetni!tva" Aedan dio literature ukazuje da
nezaposlenost stimulira poduzetniku aktivnost, !to se naziva 9e+ektom izbjelica;
.re+uee e++ect1" 5 drue strane, postoji stajali!te da visoka razina poduzetnike aktivnosti
reducira nezaposlenost !to se naziva 9Kumpeterovim e+ektom;" *mpirijski nalazi za
zemlje )*C,Ba ukazuju da je veza nezaposlenosti i poduzetni!tva i pozitivna i neativna"
Promjene u stopi nezaposlenosti pozitivno utjeu na poduzetni!tvo, a istodobno promjene
u razini poduzetnike aktivnosti neativno utjeu na nezaposlenost" )ito se radi o dva
bitna dinamika intertemporalna odnosa koja djeluju u dva suprotna .dinamika1 pravca"
0#

5lika ##" Kretanje broja zaposleni& ICT sektora, ICT uslua i svi& djelatnosti ukupno,
bazaJ'//#"
$%
100
10%
110
2001. 2002. 2003. 2004.
'kupno ICT sektor *ve djelatnosti ukupno
ICT usluge ukupno ICT proi+vodnja ukupno
Izvor: tablica 6 u prilou
4. O)v%*e-% do5# + ICT )e,o*+
0/
Vidi: Vukovi .'//@1
0#
,etaljnije vidi u: 2udretsc&, Carree i T&urik .'//#1"
5lika udjela ICT uslua u ukupno ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u ICT sektoru
pokazuje da je udio uslua rastao sa C/H '//#" odine na </H '//6" odine .vidi sliku
#'"1"
5lika #'" $dio prera7ivake industrije i uslua u ICT sektoru prema dobiti, razdoblje
'//#"B'//6"
0
20
40
60
80
100
2001. 2002. 2003. 2004.
% ICT preraivaka industrija % ICT usluge
Izvor: baza podataka Ginancijske aencije
,ominacija telekomunikacija me7u ICT usluama, ve uoena kod udjela u
ukupnim pri&odima sektora i broja zaposleni&, osobito je izra%ena ako se leda udio u
dobiti .vidi sliku #0"1, najvi!e za&valjujui sektoru pokretni& telekomunikacijski& uslua
koji je i u 8rvatskoj ostvario najveu brzinu rasta" $ mobilnoj tele+oniji je poetkom
'//6" bilo oko ',@ milijuna korisnika, a procjenjuje se !irenje tr%i!ta za jo! milijun
pretplatnika"
0'
To je @/'H vi!e u odnosu na #<<<" odinu" ?roj korisnika interneta se
istodobno poveao za 30<H i dostiao brojku od otovo 3// tisua"
00
5lika #0" Kompozicija uslu%no dijela ICT sektora prema dobiti, razdoblje '//#"B'//6"
0% 20% 40% 60% 80% 100%
2001.
2002.
2003.
2004.
Trgovina Telekounika!ije "aunalne i srodne djelatnosti
Izvor: baza podataka Ginancijske aencije
0'
Vidi: 8rvatska ospodarska komora .'//3a1
00
Vidi: 8rvatska ospodarska komora .'//3b:C#1
$dio u dobiti prera7ivake industrije ne!to je vi!i od udjela u ukupnim pri&odima i
kree se od 6,CH u '//#" odini do @,'H u '//6" odini !to je vjerojatno posljedica
restrukturiranja i uvo7enja novi& te&noloija .vidi sliku #6"1"
5lika #6" $dio ICT prera7ivake industrije u prera7ivakoj industriji ukupno prema dobiti,
razdoblje '//#"B'//6"
4#&
2#8
6#2 6#2
0
2
4
6
8
2001. 2002. 2003. 2004.
'dio ICT proi+vodnje u preraivakoj industriji ukupno
Izvor: baza podataka Ginancijske aencije
Za razliku od stabilno udjela ICT uslua u ukupnim pri&odima svi& tr%i!ni&
uslua u razdoblju '//#"B'//6" odine, udio u dobiti je ne samo znaajniji od udjela u
ukupnim pri&odima, ve i raste od ##,6H u '//#" do '3,<H u '//6" odini .vidi sliku
#3"1"

5lika #3" $dio ICT uslua u tr%i!nim usluama ukupno prema dobiti nakon oporezivanja,
razdoblje '//#"B'//6"
24#3
20#1
11#4
2%#$
0
%
10
1%
20
2%
30
2001. 2002. 2003. 2004.
'dio ICT usluga u tr(i)ni uslugaa ukupno
Izvor: baza podataka Ginancijske aencije
Zanimljivo je promotriti znaenje ICT sektora u poslovnom sektoru &rvatsko
ospodarstva koji sainjavaju prera7ivaka industrija i tr%i!ne uslue" $sporedna slika udjela
ICT uslua u ukupno ostvarenim ukupnim pri&odima, dobiti i broju zaposeni& ukazuje na
daleko vee znaenje udjela u dobiti u odnosu na udio u ukupnim pri&odima i broju
zaposleni& .vidi sliku #@"1" ,ok se udio zaposleni& u ICT usluama u broju zaposleni& u svim
tr%i!nim usluama u razdoblju od '//#"B'//6" kree na razini od oko 6H, udio ukupni&
pri&oda na razini od oko @H, a udio u dobiti nakon ostvareni& C,CH udjela '//#" odine
dosti%u razinu od #E,EH udjela '//6" odine" Podaci pokazuju Industrije ICT uslua
predstavljaju podruje visokopro+itni& djelatnosti"
5lika #@" $dio ICT uslua u tr%i!nim usluama ukupno, '//#"B'//6"
3,8 3,8
&#&
24
14#%
18#8
3,9 4
6,4
6,3
5,9
6
0
10
20
30
2001. 2002. 2003. 2004.
,roj +aposleni. ukupni pri.odi pro/it

Izvor: baza podataka Ginancijske aencije
6. 7%,!$+8%,
$sporedba rasta ukupni& pri&oda ICT sektora, ICT uslua te svi& djelatnosti
ukupno u &rvatskom ospodarstvu u razdoblju #<<C"B'//6" odine pokazuje da je ICT
sektor imao br%i rast proizvodnje u odnosu na ukupni rast svi& djelatnosti u &rvatskom
ospodarstvu" ,obit u ICT sektoru jo! znakovitije pokazuje uspje!nost ovo sementa
ospodarstva" ,ok je, primjerice, u '//#" odini udio ICT sektora iznosio CH dobiti
cijelo ospodarstva, '//6" odine porastao je na #@H udjela" Koe+icijent produktivnosti
ICT sektora tako7er pokazuje stalan rast od #<<C" do '//6" odine" $ razdoblju od #<<C"
do '///" odine taj se rast mo%e protumaiti rastom ukupni& pri&oda sektora, dok se u
razdoblju od '//#" do '//6" rast temelji na smanjenju broja zaposleni&" Prera7ivaka
industrija u ICT sektoru ima veu produktivnost u odnosu na ICT uslue do '//0" odine"
Industrije koje proizvode ICT uslue do '///" odine imaju ispodprosjenu
produktivnost, a od '///" do '//6" ona je iznadprosjena i bilje%i rast" Industrije ICT
uslua pokazuju veu uspje!nost u odnosu na ICT prera7ivaku industriju prema udjelu u
ukupnoj proizvodnji sektora, ostvarenoj dobiti i broju zaposleni&" ICT uslue imale su
br%i rast od prosjeka ICT sektora, !to i& ini zama!njakom u rastu ICT sektora" ICT
sektor, osobito sement koji proizvodi ICT uslue, ukazuju na potencijal koji bi moao
imati e+ekte na ekonomski rast i rast produktivnosti u &rvatskom ospodarstvu"
L#e*%+*%
2cs, Z", ,"2udretsc& .#<E<1, 5mallB+irm entr- in $5 manu+acturin, !conomica vol" 3@, br"
''', str" '33B'@3"
2udretsc&, ,", D"2" Carree, 2">" T&urik .'//#1, %oes !ntrepreneurship &educe
'nemploymentL, &ttpFF:==="spea"indiana"eduFidsFpd+&olderFI55(H'//'B#"doc, uitano
'3"@"'//3"
?randt, (" .'//61, ?usiness ,-namics in *urope, (TI )or*ing +aper ,--./0, )*C,, Pariz
,e4on, A"?", 5ummers, 4"8" .'//#1, T&e 9ne= econom-;: backround, &istorical
perspective, Muestions and speculations, !conomic &eview, br" 6, str" '<B63", Gederal >eserve
?ank o+ Kansas Cit-, Kansas
,r-den, A" .'//01, ICT the economy and society 1 challenges of measurement and analysis
)*C,, dostupno na: &ttp:FFunece"orFstatsFdocumentsFcesFsem"3'F#'"e"pd+, uitano #3"0"'//3"
*uropean Commission .'//@1, *++ects o+ ICT production on areate labour productivit-
ro=t&, !nterprise and Industry %irectorate 2eneral 'nit: Technology for Innovation3 ICT
industries and e45usiness, ?russels
*uropean Commission .'//31, Ke- Indicators on t&e Competitiveness o+ *$Ns ICT Industr-,
!nterprise and Industry %irectorate 2eneral 'nit: Technology for Innovation3 ICT
industries and e45usiness, ?russels
8arberer, 2"C" .#<<E1, 2 Vision o+ t&e Iro=t& Process, American !conomic &eview, vol"
EE, br" #, str" #B0'"
8rvatska ospodarska komora .'//3a1, Croatian ICT se*tor, dostupno na:
&ttp:FF==="&k"&r, uitano #3"0"'//3"
8rvatska ospodarska komora .'//3b1, 6rvats*o gospodarstvo u razdobl7u 08884,--9",
5ektor za makroekonomske analize, &ttp:FF==="&k"&r, uitano #3"0"'//3"
Kovaevi, Z" . '//#1, &estru*turiran7e hrvats*ih poduze:a, Politika kultura, Zareb"
)*C, .'///1, >ecent Iro=t& Trends in )*C, Countries, ;!C% !conomic ;utloo*, (o" @C,
)*C,, Pariz
)*C, .'//#1, (cience technology and industry outloo*, ,rivers o+ Iro=t&: In+ormation
Tec&nolo-, Innovation and *ntrepreneurs&ip, 5pecial edition, )*C,, Pariz"
)*C, .'//'a1, Deasurin t&e In+ormation *conom-, )*C, )or*ing +apers )*C,, Pariz
)*C, .'//'b1, (tructural change and growth: trends and policy implications,
&ttp:FF==="oecd"orFdataoecdF#@F#6F#E03C0E"pd+, uitano ##"E"'//3"
)*C,, OPII5 .'//01, A proposed classification of ICT goods,
&ttp:FF==="oecd"orFdataoecdF@#F''060/<6"pd+, uitano 0/"##"'//6"
)*C, .'//61, The !conomic Impact of ICT 1 Measurement !vidence and
Implications, )*C,, Paris" &ttp:FF===#"oecd"orFpublicationsFeB
bookF<'/6/3#*"P,G, uitano @"0"'//3"
Pilat, ," .'//01, Deasurin t&e *conomic Impact o+ ICT, Oorkin Part- on Indicators +or t&e
In+ormation 5ociet-, %T(I Committee for information computer and communications policy,
)*C,, Paris
5c&aaper, D" .'//01, A proposal for a core list of indicators for ICT measurement,
&ttp:FF==="oecd"orFdataoecdF0F0F''630#E3"pd+, uitano 0/"##"'//6"
van 2rk, ?", Inklaar, >" .'//31, Catc&in $p or Iettin 5tuckL *uropeNs Troubles to *Pploit
ICTNs Productivit- Potential, &esearch Memorandum 2%4<8, Ironinen Iro=t&
,evelopment Center, $niversit- o+ Ironinen
Vukovi, K" .'//@1, Industrijska dinamika u sektoru in+ormacijski& i komunikacijski&
te&noloija, ,oktorska disertacija, *konomski +akultet Zareb, Zareb