ITIDp1

Informacijska tehnologija i drutvo

Mario Radovan (212!
"vo je skripta #a predmet $Informacijska tehnologija i drutvo$% ova skripta je radni tekst
kojeg se dora&uje' (kripta je namijenjena nastavnim potre)ama na "djelu #a informatiku
(veu*ilita u Rijeci (("I! i na +,Tu (veu*ilita u -uli' Tekst i# ove skripte nije do#voljeno koristiti
#a druge svrhe'
(kripta se sastoji se i# slijede.ih poglavlja/
1' " informacijskom drutvu
2' " ra#voju informacijske tehnologije
0' Informacijska tehnologija i drutvena kretanja
1' Drutveno umre2avanje i slo)odni softver
3' Mediji4 komunikacija i manipulacija
5' -ro)lemi4 pitanja i perspektive

1
1' " informacijskom drutvu
"vo poglavlje napisano je ve.im dijelom prema knji#i Ro)ert 6assan/ The Information
Society (informacijsko drutvo!% ve.ina podataka koji su i#nijeti u ovom poglavlju dola#i i# te
knjige' -ojmovi $informacijsko drutvo$ i $informacijsko doba$ se *esto koriste% pritom se
o)i*no u#ima da su #na*enja tih pojmova jasna i po#nata' Rijetki su pokuaji da se te pojmove
definira (ili opie! na preci#an na*in% a i kad se na&u4 takvi pokuaji su o)i*no jednostrani i povrni4
tako da nisu naro*ito primjereni ni do)ri'
Mo2e se re.i da je informacijsko drutvo (ili doba) ono drutvo u kojem postoji
intenzivna proizvodnja i uinkovita distribucija informacija4 i u kojem informacije imaju bitan
utjecaj na rad i gospodarske tokove4 kao i na cjelokupan ivot ljudi' 7li takav opis pokre.e ni#
daljnjih pitanja4 me&u koje spadaju/ (1! to tre)a smatrati $informacijom$4 (2! na koje naine se
proi#vode $informacije$4 i (0! u koje svrhe se te $informacije$ koriste'
1. Informiranje i formiranje
Dananje drutvo mo2e se smatrati informacijskim po tome to proizvodnja, obrada i
distribucija informacija (ili podataka! *ine vrlo bitne elemente funkcioniranja gospodarstva i
drutva4 kao i 2ivota pojedinaca' Me&utim4 *injenica da se drutvo mo2e smatrati informacijskim ne
#na*i da su ljudi koji 2ive u tom drutvu dobro informirani' (ituacija je *esto o)rnuta/ informacije
slu2e tome da se formira (oblikuje) miljenje i stavove ljudi4 vie nego da se informira gra&ane
(koji onda samostalno formiraju svoja miljenja i stavove!' " informiranju i manipuliranju govori
se u petom poglavlju'
Informacijsko drutvo stalno proi#vodi i distri)uira vrlo velike koli*ine ra#nih
informacijskih sadraja4 ali ogromna ve.ina tih sadr2aje je sasvim nevana #a ogromnu ve.inu
ljudi' 8edan od )itnih pro)lema informacijskog do)a je kako da u toj poplavi informacija svaki
su)jekt (pojedinac ili #ajednica! na&e i ra#lu*i one sadr2aje koji jesu relevantni #a njega' Drugi
pro)lem je na koji na*in mogu ljudi utvrditi valjanost (tonost) tih sadr2aja' 9a takve pro)leme ne
postoje jednostavna rjeenja% ali )e# rjeavanja tih pro)lema4 ogromna koli*ina informacijskih
sadr2aja donosi vie pro)lema nego koristi'
")i*no se govori o $informacijskoj i komunikacijskoj tehnoloiji$ (information and
communication technolog: ; I!"!' "vdje smatramo da informacijska tehnologija obuhva#a
komunikacijsku tehnoloiju4 tako da ve.inom koristimo kra.i pojam $informacijska tehnologija$
(I"!' Telefoni postaju sve sliniji raunalima% radijski i televi#ijski programi prenose se preko
Interneta4 a na Internetu se $tiskaju$ (mogu *itati! i novine% sve to poka#uje da nema potre)e
odvajati informacijsku tehnologiju (ra*unala i sli*no! od komunikacijske tehnologije' -ojam
2
informacije i pojam komunikacije ne #na*e isto4 ali procesiranje informacija i komuniciranje
oslanjaju se na prakti*ki ista tehnoloka sredstva'
-ojmom $informacijska tehnoloija$ ovdje o)uhva.amo sve vrste hardvera i softvera
koji *ine osnovu ra#nih informacijskih i komunikacijskih sustava' -ojmom $informacijska
industrija$ o)uhva.amo sve industrije koje proizvode i distribuiraju ra#ne vrste informacijskih
sadr2aja' Dakle4 me&u proi#vode informacijske industrije spadaju vijesti4 gla#)a4 filmovi4 reklame4
ra#na <e) sjedita4 kao i sve druge vrste informacijskih sadr2aja koje informacijska industrija
proi#vodi i distri)uira pomo.u informacijske tehnologije'
Ra#voj i irenje informacijske tehnologije i proi#voda informacijske industrije popra.eni su
najavama velikih mou#nosti i poodnosti koje te tehnologije i proi#vodi donose ljudima'
Me&utim4 ra#voj i iroku primjenu informacijske tehnologije pokre.u prije svega ekonomski
razlozi i ciljevi' -roi#vodnja informacijske tehnologije4 kao i irokog spektra proi#voda
informacijske industrije4 vo&eni su ekonomskim i politikim ciljevima' Informacijska tehnologija
i proi#vodi informacijske industrije donose ljudima razne mou#nosti koje se mo2e smatrati
korisnima i dobrima4 ali ra#voj4 proi#vodnja i primjena tih tehnologija i proi#voda vo&eni su
ekonomskim ciljevima onih koji ih proi#vode4 kao i stratekim interesima drutva u kojem se
proi#vode'
Dominacija ekonomskih interesa i vrijednosti ujedno #na*i da drutvo tolerira tetne
uinke neke tehnologije ili nekih proi#voda4 ako te tehnologije i proi#vodi promiu ekonomske
interese' = drutvu u kojem dominira ekonomska narativa (i nosioci ekonomske mo.i! teko je
uop.e doka#ati da je neto tetno4 ako je to ekonomski profita)ilno' To se ne odnosi samo na
proi#vode informacijske tehnologije i industrije4 nego na sve stvari i aktivnosti' Dominantna
narativa je dominanta i ona o)likuje sve ostalo'
$. "ehnoloija i ekonomija
(vako drutvo o)likovano je prema nekim temeljnim na*elima ($narativi$! koja )itno
odre&uju njegove oso)ine' Takva na*ela odre&uju oso)ine drutveno;ekonomskog sustava koji je
o)likovan prema njima' Danas u svijetu prevladava drutveno%ekonomski sustav koji se na#iva
neoliberalni kapitalizam4 ili ljepim na#ivom trina ekonomija' Taj sustav odre&uje temeljne
oso)ine dananjeg drutva i o)likuje na*in 2ivota ljudi'
Tehnologija ; informacijska4 transportna i druga ; ra#vija se i koristi u skladu sa potre)ama i
ciljevima drutveno;ekonomskog sustava' "ehnoloija je va2na4 ali ona je samo sredstvo koje
drutveno;ekonomski sustav ra#vija i koristi u skladu sa vrijednostima i ciljevima toga sustava'
Dakle4 dananje drutvo mo2e se smatrati $informacijskim$ na tehnolokoj i operativnoj ra#ini4 ali
ono je u svojoj osnovi drutvo trine ekonomije4 kakvo postoji ve. odavno'
"vdje koristimo i pojam $tehno%ekonomija$% taj pojam o#na*ava suvremeni ekonomski
sustav koji se )itno oslanja na tehnoloiju u svakom pogledu' -ritom ta tehnologija o)uhva.a i
informacijsku tehnologiju4 ali ne ograni*ava se samo na nju'
Informacijska tehnologija donosi mnoga sredstva koja omou#uju da se svijet i ivot ljudi
uine boljima' ( druge strane4 )e#o)#irni kapitalizam i njegova tehno%ekonomija name#u svoj
0
nain rada i ivota4 koji su podre&eni maksimizaciji uinkovitosti i profitabilnosti sustava4 to
uklju*uje i stalno poticanje proi#vodnje i potronje' -onaanja i ciljevi koje takav tehno;ekonomski
sustav name.e ljudima4 *esto ne ine ivot ljudi boljim4 nego ga *ine gorim nego to )i mogao )iti'
Takvu situaciju ne stvara informacijska tehnologija4 nego drutveno%ekonomski sustav koji
usmjerava razvoj svih tehnologija4 kao i naine njihove primjene'
>eoli)eralni kapitali#am i suvremena tehno;ekonomija *esto *ine 2ivot ljudi napornijim i
neudobnijim nego to )i mogao )iti' 7li #agovornici tog drutveno;ekonomskog sustava isti*u da
taj sustav ima i neke vrlo po#itivne oso)ine i u*inke' ?a2e se da je suvremena tehno;ekonomija vrlo
uinkovita u proizvodnji ro)a i usluga4 to onda omogu.ava velikom dijelu stanovnitva da stalno
poboljava svoj materijalni poloaj'
(ve ve.i dio gospodarskih aktivnosti odnosi se na uslune djelatnosti4 kao to su
putovanja4 turi#am4 #dravstvene usluge i sli*no% sve ve#i dio stanovnitva koristi takve usluge jer
si to mo2e priutiti' Tvrdi se da ra#ina zdravstvenih uslua i obrazovanja stalno raste%
mou#nosti zabave isto tako se stalno pove.avaju' @roj radnih mjesta ra#nih vrsta stalno raste (ili
je rastao do po*etka kri#e 2A' godine!% to se isti*e kao do)ro4 )e# o)#ira na to to uvjeti
zaposlenja postaju sve nestabilniji i sve nepovoljniji #a radnike (sve $fleksibilniji$!'
(uvremena tehno;ekonomija proi#vela je mnogo naprava i sustava u podru*ju informacijske
tehnologije4 koji ljudima pru2aju oromne mou#nosti komuniciranja i #a)ave' &dijevanje i
prijevoz postali su relativno jeftini4 tako da ve.ina ljudi mo2e se odijevati kako 2eli i mo2e putovati
lake i vie nego ikad ranije' (ve ve.i dio ljudi zavrava razne kole i sveu*iline studije'
=kratko4 suvremeni kapitali#am i tehno;ekonomija imaju i svoje do)re strane i po#itivne
u*inke' 7li oni koji hvale taj drutveno;ekonomski sustav i koji ga name.u drugima4 uve.avaju
njegove do)re strane i re#ultate4 a zanemaruju njegove loe strane i tetne u*inke4 koji su isto tako
veliki kao i po#itivni u*inci4 a mo2da i ve.i od njih' (a nekih stanovita4 negativni u*inci su sigurno
ve.i od po#itivnih' (uvremena tehno;ekonomija *ini rad i ivot tehniki sve zahtjevnijima4 to
onda *ini 2ivot ljudi loijim nego to )i mogao )iti' = nekom )oljem drutveno;ekonomskom
sustavu4 mnoge do)re u*inke koji su navedeni i#nad4 moglo se posti.i i )e# nekih loih u*inaka koje
donosi neoli)eralni kapitali#am' Materijalni napredak ve.ine stanovnitva u ra#do)lju od deset
godina vjerojatno je )io ve.i u do)a dr2avnog socijali#ma4 nego to je to )io u toku posljednjih
deset godina kapitali#ma'
Bivot ljudi u kapitali#mu alias tr2inoj ekonomiji pro2et je osje#ajem neizvjesnosti i straha'
To drutvo nastoji prikriti taj osje.aj isticanjem svoje 'slobode'4 ali osje.aj nei#vjesnosti je #natno
i#ra2eniji od osje.aja slo)ode' ?apitali#am kao drutveno;ekonomski sustav potie nadmetanje i
sebinost4 a ne suradnju i solidarnost me&u ljudima' To samo po se)i stvara osje.aj nesigurnosti i
straha u ljudima' Taj osje.aj straha je vieslojan i uklju*uje strah od neuspjeha4 od gu)itka posla i
od materijalne propasti4 kao i strah #a oso)nu fi#i*ku sigurnost i #a sigurnost )liskih oso)a'
(lo)odni (vijet je pun tabua% strah je jedan od tih ta)ua4 tako da mediji (lo)odnog (vijeta ne
govore o njemu'
-oticanje nadmetanja i se)i*nosti stvara osje#aj otu(enosti u ljudima4 to onda ote2ava
ra#voj i funkcioniranje drutva' Ctovie4 neki slavni politi*ari (lo)odnog (vijeta tvrdili su da ne
postoji 'drutvo'4 nego da postoje samo pojedinci (i njihove o)itelji! i ra#ne interesne #ajednice4
te da svatko tre)a voditi ra*una prvenstveno o svojim interesima' Bivot u takvom nepostoje.em
drutvu pro2et je osje#ajem nesiurnosti i uvelike upravljan strahom' To drutvo mo2e se)e
1
na#ivati $informacijskim$ ili $drutvom #nanja$4 ili jednostavno $demokratskim$ i $slobodnim$4
ali to je prije svega drutvo bezobzirno kapitalizma i op.e nei#vjesnosti' Takav (neoli)eralni!
kapitali#am se *esto opisuje kao $ruthless$ ()e#o)#iran! i kao $unfettered$ (neokovan!% moglo )i se
ga na#vati i $)ar)aric$4 ne u nekom uvredljivom smislu4 nego #ato to su )ar)ari o)i*no vrlo
$li)eralni$ u svom djelovanju'
Informacijska tehnologija omogu.ava radikalno ubrzanje mnoih procesa4 kao i paralelno
izvo(enje vie procesa (multitasking!' >aprimjer4 operacijski sustav ra*unala omogu.ava paralelno
i#vo&enje vie procesa4 kao i pra.enje odvijanja tih procesa4 u ra#li*itim pro#orima na ekranu
ra*unala' "ehnoloija omou#ava $u)r#avanje svega$ i $paraleli#am u radu$4 a ekonomija to
zahtijeva i name#e' ?apitali#am #ahtijeva uinkovitost ()r#inu! i profitabilnost u svakoj
aktivnosti i time oblikuje razvoj tehnoloije i naine njene upotrebe4 a time i na*in 2ivota
pojedinaca i drutva'
?apitali#am je temeljna narativa koja postavlja vrijednosti i naela (okvir! djelovanja4 a
dananja tehno;ekonomija je jedan proi#vod (re#ultat! te narative i njenih vrijednosti i na*ela'
Tehnologija omogu.ava ra#ne aktivnosti i na*ine djelovanja4 a ekonomija (kao reali#acija neke
narative! #ahtijeva i name.e takve aktivnosti i na*ine djelovanja'
"vim uvodom u govor o informacijskoj tehnologiji i drutvu htjelo se istaknuti znaaj
strukturnih osobina drutva4 jer te oso)ine usmjeravaju razvoj tehnoloije i odre&uju na*ine
njene primjene' Da )i se 2ivot i svijet u*inilo )oljima nije dovoljno samo ra#vijati nove tehnologije4
nego je potrebo oblikovati strukturne odnose u drutvu na pravi*an na*in4 jer se time poti*e
konstruktivna nanu#a u ljudima i umanjuje u*inke destruktivnih nagnu.a' Da )i se moglo
napraviti konstruktivne promjene u drutvu4 potre)no je prije svega promicati kritiko miljenje i
kritian ovor' Me&utim4 kriti*ki govor o stanju stvari je ono to nosioci mo#i u svakom drutvu
nastoje izbje#i i sprije*iti na ra#ne na*ine' = (lo)odnom (vijetu doputeno je kriti#irati
predsjednika dr2ave4 ali nije uputno kriti#irati velik )roj drugih su)jekata i pojava% naprimjer4
mo.ne tvrtke i druge $nosioce mo.i$4 koji o)i*no o)likuju stvarnost u kojoj 2ivimo4 vie nego to
mogu u*initi predsjednici'
). *omuniciranje
Informacijska tehnologija omogu.ava mnoge stvari koje se danas smatraju normalnima4 ali
te stvari su relativno nove i re#ultat su inten#ivnog ra#vijanja nekih tehnologija' Me&u takve stvari
spada mou#nost jeftine komunikacije na lobalnoj razini' Ra#ni o)lici takve komunikacije
dostupni su mnogima (tehnoloki i financijski! i ta komunikacija postaje sve inten#ivnija' Dlo)alna
komunikacija mo2e )iti osobna ili javna4 mo2e uklju*ivati razne vrste sadraja4 poput teksta4
#vuka4 slika i $slika pokreta$ (filmova!'
= svijetu se dnevno poalje vie milijardi poruka ra*unalne pote dnevno' >adalje4
dnevno se proizvede milijardu iabajtova informacijskih sadraja ra#nih vrsta (podaci o tome
variraju!' Eelik dio toga su digitalni zapisi rafikih sadraja (dokumenata4 slika4 filmova! i #vuka
(gla#)e!4 ali kada se #apise svih tih informacijskih sadr2aja izrazi u bajtovima4 onda je dnevna
proi#vodnja informacijskih sadr2aja (u )ajtovima! danas 1+.+++ puta ve#a nego to ima teksta (u
3
)ajtovima! u svim knjiama zajedno koje su napisane u povijesti' Ti )rojevi su vrlo impresivni%
#ato tre)a re.i da je ogromna ve.ina informacijskih sadr2aja koji se danas proi#vode4 praktiki
nevana sa prakti*ki svakog stanovita' Ealja re.i i to4 da podaci o veli*inama informacijskih
sadr2aja4 koji su okvirne procjene4 o)i*no ne ka2u o kakvim vrstama informacijskih sadraja
govore'
Ina*e4 jedan bajt je memorijski prostor od osam )itova% takvim ni#om )itova mo2e se
#apisati jedan znak (slovo4 ili drugo!% jedan )it je minimalna jedinica memorijskog #apisa' (vaka
toka slike mo2e se #apisati sa jednim bajtom4 ali #avisno od kvalitete #apisa i stupnja kompresije4
takav #apis mo2e #au#eti i vie memorijskog prostora' ,iabajt je 2
0
)ajtova4 to #na*i neto vie
od jedne milijarde )ajtova'
I )e# preci#nih podataka4 o*ito je da su ljudi preplavljeni informacijskim sadrajima i
nametljivim porukama' Takvi sadr2aji se inten#ivno proi#vode i distri)uiraju4 prakti*ki )e#
ograni*enja' Informacijski sadr2aji proizvode se i distribuiraju sa raznim ciljevima' To*nost
takvih sadr2aja o)i*no je teko provjeriti4 ili se to ne isplati *initi' Isto tako4 teko je utvrditi u kojoj
je mjeri slanje takvih sadr2aja (poruka! korisno #a onog tko ih alje4 ili #a onog tko ih prima' 7li
i#vjesno je da informacijski sadr2aji promiu interese ono tko ih proizvodi i distribuira4 a ne
onog kome su upu.eni% takvi sadr2aji mogu )iti korisni i #a onog kome su upu.eni4 ali u ve.ini
slu*ajeva to im nije cilj' >aprimjer4 ra#ne o)avijesti o neposrednim opasnostima o)i*no imaju #a
cilj da )udu korisne onima kojima su upu.ene4 ali takve o)avijesti *ine ne#natnu manjinu u ukupnoj
koli*ini informacijskih sadr2aja kojima su ljudi stalno i#lo2eni' ( druge strane4 lobalni izvori
vijesti i oni koji ih emitiraju (televi#ije! o)i*no nemaju #a cilj informirati ljude i pove#ati razinu
razumijevanja gledatelja4 nego promi*u ono vi&enje doga&aja i one stavove koji su u interesu
ono koji te vijesti proizvodi'
?ako je to ve. re*eno4 u informacijskom drutvu ljude se ne informira4 nego se ih stalno
pokuava formirati na odre(en nain' Tako je postupalo svako drutvo kro# povijest4 ali u
dananje do)a sredstva formiranja ljudi i manipulacije ljudima su mnogo uinkovitija nego to
su to )ila ikad ranije' (talno preplavljeni formiraju.im porukama i agresivnim )ukama4 ljudi
informacijskog do)a $komuniciraju$ sve vie4 ali #naju i razumiju sve manje'
Informacijska tehnologija omogu.ila je ra#voj virtualnih zajednica koje se na#ivaju
drutvenim mreama% to*nije re*eno4 tehnologija je omogu.ila razvoj -eb sustava za drutveno
umreavanje (social net<orking!4 koji omogu.ava tvor)u virtualnih #ajednica na Internetu'
(ustavi (<e) usluge! #a drutveno umre2avanje omogu.uju korisnicima da stvaraju vlastite
-eb stranice (o)i*no sa sadr2ajima koji se odnose na njih! i da promatraju sadraje koje na takve
drutvene mre2e postavljaju drui ljudi' Mogu.nost uvrtavanja vlastitih sadr2aja u sustav je
pose)no va2na i privla*na mnogim ljudima4 jer im omogu.ava da u glo)alnu drutvenu mre2u
uvrtavaju one sadraje #a koje oni ele da )udu vi&eni i dostupni drugima4 i to na glo)alnoj
ra#ini' To su o)i*no podaci4 fotografije i filmovi o sebi4 svojoj rod)ini i prijateljima4 ali isto tako i
ra#ni drugi sadr2aji koje pojedinci 2ele pokazati druima4 kao i poruke4 stavovi i sli*no' Me&u vrlo
po#nate drutvene mre2e4 ili sustave #a drutveno umre2avanje4 spadaju .acebook4 /ou"ube4
"-itter i 012pace' (vaki od tih sustava ima neke svoje specifi*nosti4 i popularnost svakog od njih
se s vremenom mijenja' " sustavima #a drutveno umre2avanje govorimo u poglavlju 1'
Drutvene mre2e su vrlo popularne% sredinom 21' godine4 jedna od tih mre2a dosegla je
5
)roj od pet stotina milijuna *lanova (registriranih korisnika!4 to je vrlo mnogo' ?a2e se4 da su te
mre2e (<e) sjedita! vrlo popularne #ato to #adovoljavaju temeljnu ljudsku potrebu po
komuniciranju4 kao i du)oku potre)u po tome da se bude lan zajednice4 odnosno da se )ude
$drutven$' To je vjerojatno to*no4 ali takve tvrdnje su vrlo op.enite (na*elne!4 jer komunicirati i
pripadati #ajednici mo2e se i bez postavljanja vlastitih slika i drugih sadr2aja o se)i na drutvene
mre2e'
Te mre2e privla*ne su i #ato to svakom pojedincu omou#uju da se $predstavi cijelom
svijetu$4 i to onako kako on sam eli da )ude vi&en' -ostavi lobalno vidljivim4 *ovjek se po*inje
osje.ati kao 'netko' u svijetu% taj osje.aj ne mora )iti eksplicitan4 ali je vjerojatno implicitno
prisutan' Fini se da eocentrinost4 rado#nalost i elja za irom imaju ve.e #asluge #a veliku
popularnost drutvenih mre2a4 nego to to ima sama potre)a po komuniciranju i po pripadanju
#ajednici' = svakom slu*aju4 postavi *lanom drutvene mre2e4 pojedinac omogu.ava druima da
a 'na(u'4 ako ga slu*ajno tre)aju4 to je do)ro i# prakti*kih ra#loga'
Drutvene mre2e su o)i*no proizvodi ne%profitnih oranizacija koje ih odr2avaju i koje
upravljaju njima' "dr2avanje takvih mre2a i#iskuje znatnu raunalnu opremu4 kao i #natne
poslove operativno odravanja' >e;profitne organi#acije koje odr2avaju drutvene mre2e4 o)i*no
#ara&uju novac od reklama koje ura(uju u <e) stranice' Elasnici tih mre2a navodno #ara&uju
novac i prodajom podataka koje *lanovi tih mre2a (korisnici! sami postavljaju na mre2u (unose u
sustav!' Takvi podaci se o)i*no prodaju i koriste u marketinke svrhe% na temelju njih stvaraju se
$potroaki profili$ pojedinaca i #ajednica% na temelju tih profila4 pojedincima i #ajednicama alju
se prikladne ('ciljane') ponude odre&enih proi#voda i usluga' -rodavanje tu&ih podataka i
podataka o drugima mo2e )iti pravno pro)lemati*no4 ali u drutvu tr2ine ekonomije4 svako
uspjeno prodavanje o)i*no odnosi prevagu nad svim pravima'
?a2e se da je kultura ekrana danas istisnula kulturu knjie i da je kultura pokretnih
slika istisnula kulturu pisane rijei' Takva kulturalna promjena ima vie do)rih i vie loih strana%
spomenimo neke od njih'
,kran i pokretna slika (film! mogu poka#ati doga&aje i i#lo2iti stvari bre i zornije nego to
to mogu knjiga i pisana rije*' (la)a strana ekrana i pokretnih slika je u tome to brzo prolaze i ne
traju% njihovi sadr2aji stalno prola#e4 ne ostavljaju.i vremena ni prostora za razmiljanje4 a ni za
pam#enje' 8er stalno dolaze novi sadraji4 koji preplavljuju prethodne sadr2aje' >asuprot tome4
pisana rije i knjia potiu na koncentrirano i anairano miljenje'
,krani i pokretne slike potiu povrnost i promi*u kulturu prolazno' Dovori se o kulturi
prolazno, trenutno i neposredno% u engleskom je#iku se *esto koristi rije* $ephemeral(it:!$4
to #na*i kratkotrajno i prola#no4 a ima i konotacije nejakog i nitavnog' = svakom slu*aju4 *ini se
da kultura prola#nog *ini ljude sve vie povrnima'
-reko sto milijuna ljudi pie svoj blo na Internetu' @log je svojevrstan javni dnevnik
kojeg pojedinac pie na Internetu4 u 2elji da i#ra#i neko svoje miljenje ili raspolo2enje4 kao i da
uje reakcije druih ljudi na one sadr2aje koje i#nosi u svom )logu' = tom kontekstu postavlja se
pitanje koliki i kakav drutveni utjecaj imaju ti )logovi% o tome postoje ra#li*ita miljenja'
@logovi o)i*no sadr2e veze na drue bloove4 o)i*no na )logove koji i#ra2avaju sline
sklonosti4 interese i stanovita' To prakti*ki #na*i da je prostor pisanja )logova razdrobljen i da je
svaki )log prakti*ki 'zatvoren' u kru istomiljenika' To onda #na*i da je drutveni utjecaj
G
)logova prili*no oranien i relativno malen' >eki )logeri postaju poznati4 ali tek onda kad ih
takvima uini televizija' 7 televi#ija to o)i*no *ini u propaandne svrhe4 kad neki )loger do&e u
suko) sa vlastima #emlje protiv koje je usmjerena propagandna aktivnost te televi#ije
-ostoje stavovi da ve.ina )logova nalikuje na monoloe u d2ungli Internet4 u kojoj sve
ovori (ili krijeti!4 ali nitko ne slua' Ina*e4 informacijsko do)a se op.enito mo2e opisati kao do)a
u kojem ima vie onih koji ovore neo onih koji sluaju4 i kao do)a u kojem sluaju samo oni
koji o)i*no ne uspijevaju ra#a)rati $po#adinu$ i ciljeve govora' 7li *esto je i bolje ne sluati4 jer
neki pojedinci u )logovima (i na Internetu op.enito! govore na na*in koji zaovara drutveno
neprihvatljive stavove4 kao to su rasi#am4 >aci#am4 fanati#am ra#nih vrsta4 kao i ra#ne druge
o)like mr2nje4 nasilja i unitavanja'
( tim u ve#i4 postoje stavovi da se kro# )logove 'troi' mnoo neativne (destruktivne!
politike enerije i to na na*in koji o)i*no nema neativnih materijalnih uinaka' To mo2e )iti
to*no4 ali se na taj na*in vjerojatno troi i mnoo pozitivne (konstruktivne! politike enerije na
na*in koji nema prakti*ki nikakvih po#itivnih u*inaka' -isanje )loga mo2e nalikovati ra#govaranju
sa nekim svecem% promjena $tehnolokog sredstva$ ne mora donijeti promjenu sutine' = svakom
slu*aju4 pisanje )logova4 bez konkretno djelovanja u #emaljskim institucijama drutva4 teko da
mo2e donijeti relevantne drutvene promjene'
>akon predsjedni*kih i#)ora 2A' godine u (7D4 neki isti*u oromne potencijale
Interneta u politikom djelovanju4 jer ka2u da je Internet odigrao vrlo )itnu4 a mo2da i presudnu
ulou u tim i#)orima' Internet svakako ima utjecaja4 kao to ga imaju i drui mediji i nosioci
drutvene mo.i' Me&utim4 ti i#)ori ne daju osnove #a preveliko isticanje uloge i mo.i Interneta4 i to
i# )arem dva ra#loga' -rvo4 na tim i#)orima po)ijedio je kandidat koji je izledao superiorno u
svim elementima medijsko (scensko) nadmetanja' Drugo4 Internet je u toj kampanji poslu2io
prvenstveno kao sredstvo za prikupljanje novca (priloga! sa kojim je #atim kupovano reklamno
vrijeme na televiziji' "vime ne mislimo umanjiti politi*ki #na*aj Interneta4 ali televi#ija je
$jednostavnija #a upora)u$ nego Internet i #ato je njen utjecaj i dalje dominantan4 a takvim .e
vjerojatno i ostati u dogledno vrijeme'
-ored komunikacije4 informacijska tehnologija omogu.ava vrlo brza i opsena raunanja4
te pohranu oromnih koliina podataka4 njihovo ure(ivanje i pretraivanje' Time je
informacijska tehnologija omogu.ila mnoga znanstvena istraivanja i otkri.a' Mnoga od tih
istra2ivanja ne )i )ilo mogu.e podu#eti )e# informacijske tehnologije4 jer ta istra2ivanja i#iskuju
prikupljanje oromnih koliina podataka4 te ogromna pretra2ivanja podataka i raunanja' Takva
istra2ivanja su *esta u )iologiji4 genetici i medicini4 ali potre)a po velikim koli*inama podataka i
inten#ivnim ra*unanjima prisutna je u prakti*ki svim podru*jima #nanstvenog istra2ivanja i ra#voja
novih tehnologija i proi#voda'
3. 2lobode i oranienja
Informacijska tehnologija4 kao i tehnologija op.enito4 osloba(a ljude od mnogih prirodnih
oranienja4 ali ona ujedno name#e ljudima brojne zahtjeve' >a taj na*in tehnologija name.e
ljudima odre&en nain ivota i ponaanja4 to #na*i da name.e ljudima neka nova oranienja'
A
Informacijska tehnologija )itno oblikuje nain rada i zabavljanja% na*in komuniciranja4
obrazovanja i poslovanja4 kao i sve druge ljudske aktivnosti' Tehnologija o)likuje cjelokupan
na*in ivota i miljenja ljudi' "vdje tre)a istaknuti da je tehnologija pritom samo operativno
sredstvo4 dok stvarno nametanje i o)likovanje svega dola#i od drutveno%ekonomsko sustava4
kako je to re*eno i#nad' = svakom slu*aju4 nametanjem na*ina ponaanja ; o)avljanja vie
aktivnosti istodo)no i u)r#anjem svega ; tehnologija )itno utje*e na to kako ljudi 2ive4 kako
doivljavaju drue4 svoje okruenje i svijet4 kao i sebe same'
(uvremena tehno;ekonomija i nosioci mo.i nastoje koristiti nova tehnoloka sredstva na
na*in koji pove.ava materijalnu (ekonomsku! i drutvenu (psiholoku! zavisnost ljudi od tih
sredstava' "naj tko ne posjeduje odre(ena tehnoloka sredstva4 ili nije dovoljno sposoban u
rukovanju tim sredstvima4 )iva istisnut i# prostora rada4 kao i i# prostora drutvenog 2ivota' Ta
#avisnost je ponekad operativno nei#)je2na4 ali se *esto stvara namjerno4 sa ciljem da se svakog
primora da kupuje nova sredstva i da koristi nove usluge'
Ra#voj i irenje tehnologije vo&eni su ekonomskim interesima4 a ne 2eljom da se promi*e
#nanje4 slo)odu i kvalitetu 2ivota ljudi' Ra#voj i primjena ra#nih tehnologija o)i*no ima svoje
dobre strane4 ali one nisu cilj4 nego $popratna pojava$ ra#voja i djelovanja koje se #asniva na
ekonomskim interesima' Ra#voj tehnologije redovito ima i neke neativne popratne pojave4 kao
to su zaa(enja4 #ra*enja i ra#ne )uke4 koje umanjuju kvalitetu 2ivota ljudi' >ove tehnologije
stalno postavljaju i nove zahtjeve pred radnike i gra&ane4 koji se tim #ahtjevima moraju
povinovati'
Tehnoloki ra#voj oslo)a&a ljude mnogih ograni*enja i iri prostor mou#nosti ljudskog
djelovanja i iskustva' 7li nove tehnologije stalno stvaraju nove uvjete rada i 2ivota4 koji ljudima
name#u nove zahtjeve koji su #a mnoge ljude ujedno i oranienja'
(vaka tehnologija ima neke $popratne u*inke$ koji nisu namjerno stvoreni4 a *esto mogu
smetati onome koji je tu tehnoloiju razvio' >aprimjer4 informacijska tehnologija daje ljudima
ogromne mogu.nosti osobne i javne komunikacije na lokalnoj i na glo)alnoj ra#ini' Time ta
tehnologija otvara pojedincima i #ajednicama velike mou#nosti oraniziranja raznih aktivnosti
i djelovanja' >a taj na*in tehnologija omogu.ava ra#ne aktivnosti4 #akonite i protu#akonite% neke od
tih aktivnosti *esto nisu u interesu nosioca drutvene mo#i4 kao ni drutva koje ra#vija odre&enu
tehnologiju' >aprimjer4 informacijska tehnologija )itno olakava organi#iranje ljudi i podu#imanje
prosvjeda protiv na*ina ponaanja drutveno;ekonomskog sustava koji tu tehnologiju proi#vodi'
Tehnologija isto tako omogu.ava u*inkovitu komunikaciju i djelovanje u prostoru kriminala i
su)ver#ivnih aktivnosti'
Informacijska tehnologija i industrija omogu.uju nosiocima ekonomske i drutvene mo.i da
o)likuju stvarnost i ljude na na*in koji slu2i ciljevima nosioca mo.i' 7li ta tehnologija i njeni
proi#vodi isto tako omogu.uju $obinim ljudima$ da me&uso)no komuniciraju i da djeluju na
oraniziran nain koji oraniava mo# nosioca ekonomske i drutvene mo.i' Time informacijska
tehnologija pove#ava drutvenu mo# ra(ana i omogu.ava im da i#ravno utje*u na ra#voj i
ponaanje drutva' ?onkretno4 informacijska tehnologija omogu.ava irenje ra#nih stavova i
oraniziranje protestnih okupljanja% ali pitanje je koliko su takva organi#iranja i okupljanja
uinkovita4 jer nosioci mo.i imaju na*ina da ih sprije*e' "nima koji kontroliraju medije i javni
govor4 jo je lake inorirati javne manifestacije koje im nisu po volji% a ono *ega nema u
H
medijima4 to $ne postoji$' >etko takve doga&aje mo2e $staviti na Internet$4 ali to ima mnogo
manji drutveni u*inak nego oni doga&aji o kojima izvjetava televizija'
Informacijska tehnologija omogu.ava sve ve.i nadzor nosioca mo#i nad radnicima i nad
ra(anima' >ad#iranje (surveillance! postaje sve inten#ivnije4 kako u prostoru rada4 tako i u svim
drugim javnim prostorima4 a sve vie i u privatnim prostorima' 4elika 5ritanija je trenutno vode.a
u svijetu po )roju kamera #a nad#iranje u odnosu na )roj stanovnika% re*eno je da ima instaliranih
)li#u pet milijuna takvih kamera4 odnosno jednu kameru na svakih 13 stanovnika' Taj podatak je
i# 2A' godine4 a ovih dana (21! u Eelikoj @ritaniji vodi se rasprava oko instaliranja dodatnih
kamera #a nad#iranje'
Dra&ane se uvjerilo da su te kamere dobre za njih4 jer pove.avaju njihovu siurnost'
-o#ivanjem na $sigurnost$4 mnoge ljude mo2e se uvjeriti u mnoge stvari' Me&utim4 doga&a se ono
to se tre)alo #nati da .e se doga&ati/ takav sustav ne mora raditi besprijekorno4 a mo2e se lako i
zloupotrijebiti' Tada $vie nad#iranja$ i prikupljanja ra#nih oso)nih podataka o gra&anima nije u
interesu tih gra&ana' 8er ti podaci tada mogu )iti i )ivaju upotrije)ljeni na njihovu tetu'
= Eelikoj @ritaniji se #adnjih godina dogodilo nekoliko impresivnih $ubljenja$ podataka
ra#nih vrsta koji su smatrani $povjerljivima$' 8edan takav $gu)itak$ (ili nekoliko njih! dogodio se
ovih dana (21! u (7D% mediji ka2u da je $iscurilo$ (leaked! oko 67+ tisu#a povjerljivih dr2avnih
dokumenata' >etko je o)jasnio (na televi#iji! da se takve stvari mou dooditi #ato to postoji jako
velik broj slubi i pojedinaca koji imaju pravo pristupa ra#nim povjerljivim podacima' >avedeni
su konkretni )rojevi organi#acija i pojedinaca sa takvim ovlastima i ti )rojevi )ili su #aista veliki'
?ad tako velik )roj ljudi ima pristup ne*emu4 onda je tajnost tog ne*eg vrlo teko sauvati4 a vrlo
lako izubiti' Dovoljno je da jedan od )e#)roj ljudi koji imaju pristup povjerljivim sadr2ajima
#loupotrije)i svoju ovlast i da te sadr2aje proda ili pokloni )ilo kome'
Informacijska tehnologija omogu.ava nosiocima mo.i da nadziru ra(ane4 ali ta ista
tehnologija omou#ava ra(anima da otkrivaju i dokumentiraju nezakonita (i neprimjerena!
ponaanja nosioca mo#i4 te da se takvim ponaanjima suprotstavljaju na u*inkovitiji na*in'
Informacijska tehnologija omogu.ava javni govor $o)i*nih gra&ana$4 promicanje prava slabijih i
njihovu #atitu4 kao i pokretanje drutvenih rasprava i promicanje novih drutvenih vizija'
7li nosioci mo.i nastoje umanjiti uinkovitost informacijske tehnoloije u promicanju
individualnih slo)oda i kriti*kog javnog govora gra&ana' To se mo2e u*initi na ra#ne na*ine koji su
o)i*no formalno #akoniti' "nima koji kriti#iraju nosioce mo.i mogu se slati razne inspekcije ()e#
stvarnih ra#loga! i time ometati njihov rad i vriti pritisak na njih' Ra#ni o)lici kriti*kog govora
mogu se prolasiti drutveno ili ospodarski tetnima4 nepatriotskima4 ne#akonitima ili
su)ver#ivnima% na takav na*in mo2e se $odstraniti$ svaki o)lik kriti*kog govora4 )e# o)#ira na
informacijsku tehnologiju koja ga *ini tehnoloki i operativno lako ostvarivim'
>osioci gospodarske i politi*ke mo.i4 koji kontroliraju govor medija4 mogu i uvelike
inorirati javni ovor ra(ana4 kao i prika#ati njihovo djelovanje na iskrivljen nain4 i na
temelju toga proglasiti ga drutveno neprihvatljivim'
7. 8avni ovor i manipuliranje
Informacijska tehnologija otvara mnoge dobre mou#nosti4 ali pitanje je na koje na*ine i u
1
koje svrhe se te tehnoloke mou#nosti koriste' Informacijska tehnologija mo2e se koristiti #a
informiranje ljudi i #a promicanje njihovog ra#umijevanja ra#nih pojava4 ali isto tako mo2e se
koristiti #a dezinformiranje i #aglupljivanje4 kao i #a masovno manipuliranje ljudima'
Informacijska tehnologija koristi se u sve te svrhe4 ali *ini se da potonje dominiraju nad prvima'
8avni govor gra&ana mo2e )iti (i *esto jest! manipuliran sa ra#nih strana i sa ra#nim
ciljevima' >osioci mo.i poti*u javne rasprave o nevanim stvarima4 da )i na taj na*in skrenuli
pozornost sa stvarnih problema' 8avni govor pokre.u nosioci ekonomske mo.i4 sa ciljem da tako
promi*u svoje interese% oni koji podr2avaju takav javni govor *esto nisu svjesni koje i *ije ciljeve
#apravo promi*u'
-ogledajmo neke jednostavne primjere' = javnim (medijskim! raspravama o proizvodnji
struje pomo#u vjetrenjaa nikad se ne spominje koliko kota proi#vodnja jedne vjetrenja*e4
koliko kota instaliranje polja od sto vjetrenja*a4 koliki su trokovi odr2avanja i vijek trajanja jedne
vjetrenja*e4 kolika je prosje*na cijena proi#vodnje energije pomo.u vjetrenja*a4 koliko kota rad
termoelektrana koje moraju raditi u# vjetrenja*e4 jer vjetar ne pue stalno4 i tako dalje' 8avni govor
o $ekoloki istom$ elektrinom automobilu je jo siromaniji relevantnim podacima' Erlo je
mogu.e da taj $ekoloki *ist$ automo)il i#iskuje #natno ve#u koliinu zaa(enja (negdje
drudje!4 nego )ilo koji drugi automo)il' 8er #a taj automo)il tre)a proizvesti ne samo struju
(vjerojatno i# nafte!4 nego i baterije4 koje su o)i*no skupe i sadr2e ra#ne $otrovne$' 7li takve stvari
se ne spominju' Mo2e )iti da takav automo)il prevo#i tonu tereta sto kilometara u# najmanje
zaa(enja4 ali ovdje je )itno to da se u javnom govoru (na glo)alnim televi#ijama! takvi podaci
uop#e ne spominju' Dovoljno je re.i da auto $ide na struju$ i da $ne dimi$% nita drugo se ne
spominje4 a nitko nita vie i ne pita'
"p.enito4 javni ovor nastoji posti#i podrku za neto poticanjem odre(enih emocija4 a
ne i#noenjem relevantnih podataka i *injenica' 8avni govor ne potie razmiljanje ljudi4 nego
o)i*no nastoji odvratiti ljude od kriti*kog ra#miljanja' 9ato je javni govor4 iako neophodan4
postao op.enito sumnjiv4 tako da ga tre)a uvijek promatrati kriti*ki'
8edno od )itnih pitanja dananjeg $informacijskog do)a$ jest uinak koliine informacijskih
sadr2aja (ili $podraaja$! na konitivne (misaone4 spo#najne! sposobnosti ljudi4 kao i na njihova
mentalna (emotivna! stanja' 8er pored stalnog $u)r#avanja svega$4 ljudi su danas stalno izloeni i
oromnim koliinama informacijskih sadraja ; o)i*no nametljivih poruka ; to ima )itan
utjecaj na cjelokupan 2ivot i #dravlje ljudi'
-omo.u ra#nih informacijskih tehnologija i proi#voda informacijske industrije4 trina
ekonomija stalno pove#ava koliinu informacijskih sadraja ($podra2aja$! ra#nih vrsta4 kojima
su ljudi i#lo2eni' Ti sadr2aji su usto nametljivi i *esto agresivni4 jer njihovi poiljatelji 2ele da ti
sadr2aji dospiju do ciljanih subjekata4 a #a to moraju nadjaati buku mnogih drugih agresivnih
sadr2aja sa kojima su ljudi stalno preplavljeni'
=*incima $informacijskog pritiska$ na kognitivne (misaone4 spo#najne! sposo)nosti ljudi
)avi se konitivna psiholoija' >jena istra2ivanja poka#uju da takvi intenzivni pritisci imaju
neativan uinak na sposo)nost pam#enja i odluivanja' 9ato nosioci mo.i namjerno proizvode
ra#ne $)uke$4 jer sa ljudima sla)og pam.enja i smanjenih sposo)nosti kriti*kog miljenja je lake
upravljati' Takva istra2ivanja poka#uju i to da optere.ivanje ljudi nametljivim informacijskim
sadrajima ()ukama! pove#ava aresivnost ljudi' >etko .e re.i da su ljudi kro# cijelu povijest
$udarali )u)njeve$ i# sli*nih ra#loga% to je vjerojatno to*no4 ali danas su ra#ni $)u)njevi$ prisutni
11
prakti*ki svugdje'
Festo se isti*e kako informacijska tehnologija i informacijska industrija unaprje(uju
demokraciju i podi2u je na sve vie ra#ine kvalitete' = na*elu4 to )i moglo )iti tako4 ali u praksi
*esto nije' Informacijska tehnologija i industrija esto ometaju demokraciju4 ili potiu drutvena
kretanja koja su tetna i destruktivna' Informacijska tehnologija omogu.ava u*inkovito
informiranje ljudi4 ali jednako tako omogu.ava i uinkovito dezinformiranje ljudi' Informacijska
tehnologija i industrija omogu.avaju intenzivno laanje i zastraivanje ljudi4 a time i uinkovito
manipuliranje ljudima'
?a2e se da je vrlo umjena upotreba radija omogu.ila 6itleru i >acistima da po)ijede na
i#)orima 1H02' godine i da tako do&u na vlast' Dovore.i o medijima i demokraciji4 valja spomenuti
da su 6itler i >acisti doli na vlast na viestrana*kim i#)orima i u drutvu ondanje tr2ine
ekonomije i ra#nih demokratskih institucija s kakvima se ponosi dananje do)a' Taj $slu*aj$ ne
#na*i da je tehnologija $kriva$ #a sva #la ovoga svijeta4 ali to ilustrira kako $napredna tehnologija$
(u ovom slu*aju radio! sama po se)i ne mora promicati konstruktivno ponaanje nekog drutva
niti *ovje*anstva u cjelini'
9emokracija je forma i ona ne jami kakav #e sadraj netko uspjeti postaviti u nju' >ije
samo vjeta upotre)a radija (koji je )io glavna informacijska tehnologija onog vremena! u*inila da
6itler )ude demokratski i#a)ran4 nego su tome )itno doprinijele i druge okolnosti' 7li ra#na
sredstva javne komunikacije mogu se koristiti #a promicanje aresivno i destruktivno
ponaanja4 jednako kao to se mogu koristiti #a promicanje konstruktivno i dobronamjerno
ponaanja' Dovor medija #avisi od volje i vjetine njihovih ospodara% taj govor o)i*no nije nikad
sasvim nepristran i )esprijekoran4 a *esto je tetan #a mnoge ljude i #a drutvo u cjelini' = svakom
slu*aju4 trina ekonomija i informacijska industrija pretvorili su demokraciju neku vrstu puke
zabave4 na kojoj po)je&uju oni koji su materijalno jai i koji su bolji scenski majstori' Cto .e
demokratski i#a)rani vo&e donijeti ljudima i drutvu4 to se ponekad mo2e slutiti4 ali se nikad ne
mo2e #nati unaprijed'
Informacijska tehnologija i industrija omogu.avaju nosiocima mo#i da manipuliraju
ljudima mnogo intenzivnije i uinkovitije nego to je to )ilo mogu.e *initi ikad ranije u povijesti'
Ejetim obe#avanjem i zastraivanjem4 nosioci mo.i i gospodari medijskog (javnog! govora
mogu opravdati ra#na nepravi*na i destruktivna ponaanja4 kao i do)iti $podrku ra(ana$ #a
ra#ne pro)lemati*ne postupke i ponaanja' (ituacija po tom pitanju je ra#li*ita u ra#nim dr2avama4
ali u nekim dr2avama (lo)odnog (vijeta4 manipuliranje gra&ana posti2e impresivne re#ultate' Eie
o tome re*eno je u petom poglavlju ove skripte'
>osioci mo.i su oduvijek lagali i manipulirali ljudima% neki ka2u da tako mora )iti4 jer se
jednino na taj na*in uop#e moe upravljati ljudima i svijetom' @itna novost sadanjeg do)a je u
tome to vrlo uinkovita sredstva komunikacije omogu.uju i#u#etno )r#o i u*inkovito laganje i
manipuliranje ljudima' ?a2e se da informacijska tehnologija omogu.ava u*inkovito laganje4 ali da
isto tako omou#ava i uinkovito otkrivanje lai4 kao i lobalnu distribuciju takvih otkri.a' To
je uvelike to*no4 ali takva otkri.a o)i*no dolaze prekasno4 nakon to je inten#ivna manipulacija
omogu.ila podu#imanje onih aktivnosti koje su gospodari javnog govora 2eljeli podu#eti'
?a2e se da je Internet stvorio $lobalni prostor slobode$4 koji omogu.ava da se otkriju
12
la2i i manipulacije nosioca mo.i i da se ljudima pru2i istinu o onome o *emu ih nosioci mo.i la2u
preko televizije' Televi#ija je i dalje najva2niji medij javne komunikacije i ona je redovito pod
kontrolom nosioca ekonomske i politi*ke mo.i% Internet nije pod kontrolom u tolikoj mjeri4 i#me&u
ostalog #ato to ga je teko kontrolirati ()e# da se )itno osakati!' Dovor o velikim mou#nostima
Interneta u otkrivanju manipulacije i informiranju ljudi je uvelike to*an4 ali se te mogu.nosti o)i*no
ne ostvaruju u )itnoj mjeri' >aime4 poka#alo se da u kriti*nim situacijama4 ve.ina gra&ana slua
svoju vlast (-redsjednika! i vjeruje toj vlasti (i njenoj televi#iji!4 vie nego onima koji pokuavaju
otkriti i o)javiti njena manipuliranja gra&ana' Internet omogu.ava da se kasnije pokae $cijelom
svijetu$ da je vlast lagala4 ali to sa#nanje dola#i prekasno da )i moglo utjecati na ra#voj doga&aja'
Informacijska tehnologija op.enito omogu.ava uinkovit javni ovor i mo2e )itno
doprinijeti pove#anju kvalitete toga govora' Informacijska industrija mo2e podizati razinu znanja
i promicati razumijevanje ra(ana4 a time i podi#ati kvalitetu demokracije u drutvu i u svijetu'
>a taj na*in informacijska tehnologija i industrija mou doprinositi kvaliteti 2ivota ljudi4 #ajednica
i *ovje*anstva' 7li mediji op.enito ne tee promicanju istine i ra#umijevanja4 nego govore na
na*in koji promie interese njihovih gospodara' 9ato su u*inci medija op.enito suboptimalni4 a
*esto su i i#ra#ito negativni i destruktivni' (vijet ne bi bio bolji )e# informacijske industrije i
medija4 ali naivno je (i opasno! misliti da od te industrije i njenih $slo)oda$ dola#e samo dobre
stvari'
9a Internet se ka2e da nije pod potpunom kontrolom nosioca politike i ekonomske
mo#i4 tako da pru2a mogu.nost slobodne komunikacije $o)i*nih ljudi$' To je donekle to*no4 ali
stvarna politika mo# Interneta kao $slo)odnog medija$ je manja nego to se o)i*no misli' To se
moglo vidjeti na primjeru inva#ije na IraI' -oliti*ari su uz pomo# televizije lako stvorili veliku
podrku #a inva#iju me&u gra&anima (7Da% u ,uropi to nisu uspjeli posti.i4 ali su demokratske
vlasti u mnogim ,uropskim dr2avama s lako#om inorirale volju ve.ine svojih gra&ana4 kao i
Internet'
Dovore.i o politi*kim mogu.nostima Interneta4 valja spomenuti dvije stvari' -rvo4 Internet
omou#ava ljudima (aktivistima! irom svijeta da oraniziraju odr2avanje ra#nih demonstracija
i drugih aktivnosti na glo)alnoj ra#ini' = takvim aktivnostima *esto sudjeloje mnogo milijuna ljudi4
koji se ne moraju nala#iti na jednom mjestu' Dakle4 Internet omogu.ava doovor i provedbu
lobalnih aktivnosti gra&ana' 7li pitanje je koliki stvarni (materijalni) uinak imaju takve
aktivnosti na ra#voj doga&aja u pojedinim dr2avama i u svijetu u cjelini' Taj u*inak zacijelo
postoji4 ali ne koristi uveli*avati ga do onih ra#mjera do kojih vjerojatno ne dose2e'
Internet *esto ne uspijeva promijeniti ni ono javno miljenje gra&ana4 koje su nosioci mo.i
stvorili vjetom manipulacijom uz pomo# televizije' To je uvelike tako #ato to su ljudi nau*ili da
je )olje (ili lake! #a njih da $vjeruju$ ono to govore njihovi nosioci mo#i4 nego ono to im ovori
Internet' Ejerovanje se ne #asniva samo na uvidu u informacije4 nego je re#ultat ireg (i du)ljeg!
drutvenog konteksta i odnosa u drutvu'
Mo2emo #aklju*iti da Internet pru2a ljudima mou#nost politiko djelovanja i daje im
odre&enu drutvenu mo#4 ali ta mo. je (jo uvijek! relativno mala' Internet o)i*no ne uspijeva
sprijeiti doa(aje4 ali poka#ao se vrlo do)rim sredstvom #a irenje raznih informacijskih
sadraja #a koje nosioci mo.i ne bi eljeli da budu vi(eni' Mo2da na taj na*in Internet mo2e
odvratiti nosioce mo.i od podu#imanja nekih budu#ih destruktivnih poduhvata'
10
Da #aklju*imo' = dananjem drutvu trine ekonomije4 koje se)e na#iva slobodnim i
demokratskim4 ljudi mogu glasovati4 mogu puno komunicirati4 a mogu i demonstrirati' 7li ne
mogu puno utjecati na bitne stvari4 )e# o)#ira na ogromne mogu.nosti informacijske tehnologije'
Dra&ani mogu povremeno )irati novu vlast4 ali nemaju neke naro*ite mogu.nosti da promijene
bitne strukturne odnose u drutvu' 7 ti odnosi sutinski odre&uju stvaran poloaj i na*in 2ivota
gra&ana' To ne #na*i da )i drutvo bez demokracije i infornacijske tehnologije )ilo )olje% ali time se
htjelo re.i da demokracija i informacijska tehnologija nemaju onu $magi*nu mo.$ koju im neki
rado pripisuju'
:. ;rostor i vrijeme
?a2e se da informacijska tehnologija ukida prostor i vrijeme4 jer omogu.ava ljudima
i#ravnu komunikaciju na lobalnoj razini4 omogu.ava ljudima da odmah saznaju #a svaki
doga&aj u svijetu4 kao i da taj doga&aj izravno vide' Mo2e se re.i da informacijska tehnologija *ini
ljude $sveprisutnima$ i $sveznaju#ima$' 7li u praksi nije sasvim tako' Mediji i javni govor
(vijesti4 informacije! su selektivni i pristrani' To ovdje #na*i da se vijesti i sav medijski govor
o)likuju u skladu sa ekonomskim interesima vlasnika medija i u skladu sa stratekim interesima
drutva (#ajednice4 kulture! u koje taj medij spada' Takvo ponaanje medija *ini sav javni ovor
selektivnim i pristranim% umjesto da )udu informirani na nepristran na*in o stvarno relevantnim
doga&ajima4 ljudi su stalno manipulirani pristranim ovorom o oda)ranim stvarima'
Informacijsku tehnologiju se okrivljuje #a stalno ubrzavanje svea4 to *ini 2ivot ljudi
te2im i gorim nego to )i mogao )iti' To u)r#avanje svega i pritisci koje ono stvara4 stalno dr2i
ljude u 'stresnom stanju'4 koje dovodi do raznih oboljenja koja su karakteristi*na #a suvremeno
do)a' Me&u te )olesti spadaju neuroza4 depresija i drugi psihi*ki poreme.aji4 bolesti srca i
krvotoka4 i )olesti probavno sustava' Inten#ivna upora)a informacijske tehnologije4 koja
omogu.ava stalno u)r#avanje svega i o)avljanje vie poslova istovremeno (multitasking!4 mo2e
)iti izravan uzrok tih o)oljenja4 ali nije njihov izvorni (pravi! uzrok' Tehnologija omogu.ava
u)r#avanje svega4 ali tehnologija sama po se)i4 to ne #ahtijeva niti name.e' =)r#avanje svega
name#e dominantna narativa4 odnosno drutveno%ekonomski sustav% ovdje je to li)eralni
kapitali#am alias trina ekonomija' Taj sustav i#rastao je na na*elima kao to su $vrijeme je
novac$ i $vrijeme je sve$4 koja isti*u znaaj brzine djelovanja u tr2inoj ekonomiji' @r#ina jest
)itna #a ekonomiju4 ali *esto nije dobra za ljude'
>a*ela kapitali#ma i tr2ina ekonomija su oni *im)enici koji name.u $stalno u)r#avanje
svega$4 te su #ato odgovorni #a negativne posljedice tog u)r#avanja' Tehnologija je samo sredstvo
koje taj drutveno%ekonomski sustav razvija #)og toga da )i pomo.u nje ostvarivao svoje
ciljeve' Istra2ivanja poka#uju da nagli porast )olesti ve#anih u# u)r#anje rada i 2ivota4 poinje
#ajedno sa prevaom neoliberalno kapitalizma u drutvu4 1<6+ih odina' "tprilike u to vrijeme
#apo*eo je i intenzivan razvoj informacijske tehnoloije4 kao i inten#ivno irenje njene
primjene' "rina ekonomija je uvelike #aslu2na #a nagli ra#voj i irenje informacijske
tehnologije4 ali je isto tako odgovorna #a neativne posljedice naina rada i ivota4 koje ta
tehnoloija omou#ava i koje taj drutveno;ekonomski sustav name#e' 8er drutveno;ekonomski
11
sustav usmjerava razvoj novih tehnoloija4 kao i na*ine njihove primjene'
@r#inu i ra#ne )uke name.e drutveno;ekonomski sustav' "vdje valja re.i da su mnoi
ljudi skloni brzini i raznim bukama4 ali ne svi u istoj mjeri% po tome postoje velike ra#like me&u
ljudima' @r#ina i )uka onemou#uju da ljudi razmiljaju o stvarima i doga&ajima oko se)e4 kao i
o vlastitom ponaanju i 2ivotu' @r#ina i )uka ne daju vremena ni prostora ljudima da misle o
vrijednostima i naelima prema kojima o)likuju svoje djelovanje i o na*inu na koji 2ive' @r#ina i
)uka onemogu.uju ljudima da misle o onome to *ine i u kom smjeru se kre.u4 ili da uop.e )udu
svjesni toga da postoje' Re*eno je da su )r#ina i )uka opijatici koje mnogi ljudi vole upravo #)og
toga to umanjuju njihovu svjest o sebi i svom okruenju4 i na taj na*in osloba(aju ljude ra#nih
pitanja i tjesko)a' Jjudi su oduvijek proi#vodili i tra2ili ra#ne opijatike takve vrste% dinamizam
()r#ina! i razne buke4 koje proi#vode informacijska tehnologija i tr2ina ekonomija4 mogu se
smatrati opijaticima suvremeno doba'
Informacijska tehnologija inten#ivno vee pozornost ljudi na teku#e doa(anje4 tako da je
svijest ljudi stalno oraniena na sadanjost (na $sada$!' To *ini informacijsku tehnologiju i
proi#vode informacijske industrije privla*nima #a mnoge ljude4 jer oraniavanjem svijesti na
$sada$4 proi#vodi informacijske industrije izdiu ljude iznad svijesti o vremenu i prolaznosti'
>aime4 #a protok vremena nije dovoljna samo sadanjost4 nego su potre)ne prolost i budu#nost'
"no to vee svijest za 'sada'4 osloba(a je prolog i )udu.eg4 i time je i#di2e i#nad vremena i
prola#nosti' (likovito govore.i4 mo2e se re.i da proi#vodi informacijske tehnologije na taj na*in
*ine ljude $bezvremenima$ ili )esmrtnima% ali mo2e se isto tako re.i da ih *ine mrtvima4 jer se i
mrtvi nala#e $i#nad vremena$'
6. =nanje i napredak
(uvremeno drutvo na#iva se i $drutvom znanja$ (kno<ledge societ:!' 7li dananje
#nanje4 kao i o)ra#ovanje na svim ra#inama4 sve vie naginje operativnim (instrumentalnim!
znanjima koja i#ravno slue za rad i koja se do)ro prodaju na tritu rada' 9a povijesni uvid u
ra#voj nekog #nanja4 kao i #a razumijevanja konteksta u kojem se to #nanje javlja i koristi4 nema
dovoljnog interesa4 a nema ni vremena' ;ovijesni uvid u razvoj raznih narativa4 vrijednosnih
sustava i na*ina 2ivljenja ; uvid u uspone i tragedije *ovje*anstva ; nema trine vrijednosti4 tako
da u do)a tr2ine ekonomije nije nikome #animljiv i pada u #a)orav' Isto vrijedi #a kriti*ko
miljenje' @itna je sadanjost4 )itna je uinkovitost4 i )itna je profitabilnost'
= dananjem $drutvu #nanja$4 znanje je proceduralno4 operativno4 instrumentalno4
i#ravno primjenjivo i nadasve trino orijentirano' >a taj na*in4 dananje drutvo operativnih
#nanja postaje drutvo rastu#e neznanja svega onog to nema i#ravnu tr2inu vrijednost' = svako
do)a4 vladaju.a narativa (ideologija! o)likuje 2ivot i svijet4 pa tako i pojam #nanja' = (rednjem
vijeku u ,uropi je to *inila ?r.anska narativa% danas to *ini narativa trine ekonomije na
glo)alnoj ra#ini' =*inkovitost i profita)ilnost su vrhunske vrijednosti i ciljevi kapitali#ma4 koji je #a
se)e i#mislio lijepi na#iv $tr2ina ekonomija$% tehnoloija je temeljno sredstvo pomo.u kojeg ta
ekonomija ostvaruje svoje ciljeve' = tom kontekstu o)likuje se i suvremeni pojam znanja'
13
Cto su ljudi vie zaokupljeni sredstvima sa kojima ih tr2ina ekonomija stalno preplavljuje
i sa procedurama koje moraju po#navati da )i mogli upravljati tim sredstvima4 to su manje u
stanju vidjeti i razumjeti one sile koje o)likuju njihov 2ivotni prostor i njihov 2ivot' $5iti
suvremen$ je neophodno u odre&enoj mjeri4 #a to da se mo2e 2ivjeti u svom vremenu' 7li vrlo
suvremeni ljudi o)i*no najmanje razumiju prostor i vrijeme u kojem ive' Takvi ljudi
jednostavno prihva#aju na*ela i vrijednosti svog prostora i vremena4 )e# da ih kriti*ki promiljaju%
oni nastoje posti#i 'najvie to se moe' prema danim na*elima djelovanja i kriterijima
vrednovanja koji vrijede u tom prostoru i vremenu'
Informacijsko drutvo4 ili drutvo #nanja4 karakteri#ira instrumentalno i operativno
znanje' To je znanje o napravama i procesima4 koje omogu.ava uinkovito djelovanje4 ali ne
propituje razloe, ciljeve ni vrijednosti' $Informacijsko do)a$ i $drutvo #nanja$ nisu donijeli
neke velike promjene na ra#ini )itnih odnosa me&u ljudima i #ajednicama' Ra#na oslo)a&anja i
osvajanja poka#uju da se stvari nisu mnogo promijenile na planu lobalno ponaanja me&u
dr2avama i narodima' (tari 7tenjani4 i#umitelji demokracije4 isticali su na*elo/ $8a*i rade ono to
ho.e4 sla)iji podnose ono to moraju$' -rema tom osnovnom na*elu funkcionira i dananji svijet4
)e# o)#ira kakvim se na#ivima kitio'
>. ;odjele i suradnja
>eoli)eralni kapitali#am i suvremena tehno;ekonomija4 kao njegov $operativni o)lik$4
stvaraju enormne razlike me(u ljudima u ekonomskoj mo.i% takve ra#like onda stvaraju velika
socijalna raslojavanja u drutvu' Dominacija neoli)eralnog kapitali#ma poinje 1<6+ih odina% u
to vrijeme4 ili malo #atim4 po*inje intenzivan razvoj i irenje informacijske tehnoloije4 kao i
proces ekonomske lobalizacije' Dodine 1HA' prosje*ni !?& (chief eKecutive officer% $direktor$!
u (7D imao je 3$ puta ve#u pla#u od prosje*nog radnika' Dodine 2' taj ra#mjer porastao je na
7$7 puta4 da )i 23' godine pao na 311 puta' To prakti*ki #na*i da rast u*inkovitosti i
profita)ilnosti gospodarskih aktivnosti4 koji i#iskuje pove#ane napore svih radnika4 donosi #aradu
prvenstveno (ili samo! elnicima tvrtki'
= istom ra#do)lju pred radnike su se postavljali sve ve#i zahtjevi4 u vidu novih tehnolokih
#nanja i nepovoljnijih oblika zaposlenja' "d radnika se tra2i da )udu maksimalno u*inkoviti u
radu i da )udu $fleksibilni$' -ritom $fleksi)ilnost$ #na*i da radnici tre)aju )iti spremni i sposo)ni
prihva.ati stalno nove naine rada koji i#iskuju stalno nova znanja4 kao i nove o)like #aposlenja
koji su nepovoljni za radnike' Finjenica da se dominacija neoli)eralnog kapitali#ma odvijala
#ajedno sa ra#vojem informacijske tehnologije i industrije ; ili sa $informacijskom revolucijom$4
kako neki na#ivaju to ra#do)lje ; ne znai da je informacijska tehnoloija 'kriva' #a stalno
pogoravanje polo2aja radnika' Ra#voj informacijske tehnologije postavlja stalno ve.e #ahtjeve
pred radnike4 jer moraju stalno u*iti rukovati novim sredstvima' 7li informacijska tehnologija nije
$kriva$ #a to da L," do)iva (ili u#ima! 7++ puta ve#u pla#u nego radnik' Takav nera#mjer u
tretmanu ljudi stvara raslojavanja i nepovoljnu atmosferu u drutvu4 to onda *ini 2ivot svih gra&ana
loijim nego to )i mogao )iti'
-ogoravanje polo2aja radnika u ra#do)lju vrlo inten#ivnog ra#voja novih tehnologija4 kao i
#natnog gospodarskog rasta4 poka#uje da nove tehnoloije i ospodarski rast ne ine ivot
obinih ljudi boljim, ako je drutveno%ekonomski sustav nepravian' Tehnoloki ra#voj mo2e
15
voditi prema stvaranju $naj)oljeg mogu.eg svijeta$4 ali isto tako i prema $najgorem mogu.em
svijetu$' =*inci novih tehnologija bitno zavise od temeljne narative (ideologije! drutva i od
konkretnog drutveno;ekonomskog sustava koji o)likuje odnose i tokove u drutvu' = svakom
slu*aju4 ogromne ra#like u primanjima $vo&a$ u odnosu na radnike4 mo2e se smatrati drutveno
nepravi*nima i tetnima4 a isto tako i poni2avaju.ima #a radnike'
?apitali#am i tehno;ekonomija prevagnuli su u cijelom svijetu4 ali oni *esto stvaraju uvjete
rada i 2ivota koji pogoravaju 2ivote mnogih milijuna ljudi irom svijeta' Taj sustav omogu.ava
jednom malom )roju ljudi da postanu enormno )ogati4 ali to ne poma2e onima *ije 2ivote *ini
gorima' >eoli)eralni kapitali#am o)i*no se)e izjednaava sa demokracijom4 ali taj sustav je u
svojoj )iti anti%demokratski' (tvarna demokracija se ne svodi na glasovanje4 nego titi i promie
stvarnu drutvenu mo# ra(ana' Ta mo. uvijek )itno zavisi od ekonomske mo#i gra&ana' 9a
onog tko nema novaca da kupi hranu ili lijek4 svejedno je tko je $na vlasti$' 7ko je drutveno;
ekonomski sustav strukturno nepravi*an prema sla)ijima4 onda je #a njih svejedno tko je $na vlasti$4
tako da i glasovanje gu)i smisao'
Informacijska tehnologija ra#vijena je u okviru tehno;ekonomije *iji je glavni cilj stvaranje
profita' 7li ta tehnologija omogu.ila je i ostvarenje nekih velikih projekata koji ujedinjuju
besplatan rad mnoih ljudi irom svijeta' Me&u najpo#natije projekte i proi#vode te vrste spadaju
operacijski sustav @inuA i enciklopedija Bikipedija koja se nala#i na Internetu' Dakle4 dominantna
narativa nije svemo.na i ne uspijeva odrediti ponaanje svako pojedinca' ?apitali#am i tr2ina
ekonomija stvaraju kulturu sebinosti4 posjedovanja i potronje' ( druge strane4 informacijska
tehnologija otvara velike mogu.nosti inten#ivne komunikacije i time poti*e ljude na ra#ne o)like
suradnje i solidarnosti' 9ato se mo2e re.i da informacijska tehnologija potie kulturu suradnje4
nasuprot dominantnoj kulturi nadmetanja4 i kulturu darivanja4 nasuprot dominantnoj kulturi
stjecanja i se)i*nosti'
>a projektima kao to su JinuK i Mikipedija sudjelovalo je iNili sudjeluje tisu.e ljudi4 koji
)esplatno rade na ostvarenju nekog #ajedni*kom cilja% njihovi doprinosi sa)iru se i ujedinjavaju
preko Interneta% re#ultati njihovog #ajedni*kog rada (operacijski sustav4 sadr2aji enciklopedije! su
isto tako dostupni preko mre2e' 7li #a ostvarenje takvih projekata potrebna je znatna raunalna
oprema4 a potre)na je i velika koli*ina stru*nog i organi#acijskog rada na vo&enja tih projekata'
9ato )e# o)#ira na )esplatan rad onih koji proi#vode dijelove projekta4 takvi projekti trebaju
ostvarivati neke prihode da )i mogli pokrivati svoje operativne trokove' Ti prihodi se o)i*no
ostvaruju prodajom nekih njihovih dijelova (sadr2aja! nekim korisnicima4 ili pak preko reklama
koje se dodaju )esplatnim proi#vodima projekta'
Eeliki projekti (kao JinuK i Mikipedia! #asnovani na suradnji i darivanju ; to jest4 na
besplatnom radu mnoih ljudi ; su relativno malo)rojni4 ali informacijska tehnologija i
komunikacijski sustavi omogu.uju mnoge o)like suradnje i darivanja4 koji mogu )iti manjih
ra#mjera4 ali su jednako va2ni #a )rojne pojedince i #ajednice'
>eoli)eralni kapitali#am4 *ija je dominacija #apo*ela 1HGih godina4 proglaen je sumnjivim
2A godine4 kad je dolo do gospodarske kri#e koja je #ahvatila cijeli svijet' >akon spomenute
kri#e *elnici dvadeset ekonomski najja*ih #emalja4 na jednom $povijesnom sastanku$ (2H'
godine! doli su do #aklju*ka da je $vrijeme neokovano (unfettered) kapitalizma prolo$'
Dakle4 spomenuti *elnici #aklju*ili su da $neokovani$ (neoli)eralni! kapitali#am tre)a oti.i u
$ropotarnicu povijesti$4 kako su to o)i*avali re.i marksisti' 8esu li ti *elnici uspjeli neto u*initi po
1G
pitanju $okivanja$ kapitali#ma4 teko je re.i' -ostoje miljenja da je neoli)eralni kapitali#am
pobjeao izvan kontrole politikih elnika4 tako da ga oni ne mogu okovati' Drugim rije*ima4
nosioci ekonomske mo.i postali su ja*i od nosioca politi*ke mo.i' Tako prvi upravljaju potonjima4
vie nego to potonji mogu upravljati prvima'
-ovijest ka#uje da se kulture i sustavi o)i*no mijenjaju onda kad se ponu ruiti pod
vlastitom teinom' >eki sustavi se tada uspijevaju mijenjati na na*in koji im omogu.ava da
opstanu4 dok drugi sustavi to ne uspijevaju u*initi i propadaju' ?apitali#am se poka#ao sposo)nim
pre2ivjeti ra#ne kri#e i )rojne ratove koje on sam rado pokre.e4 #ato ovdje ne.emo naga&ati o
njegovoj )udu.nosti% nije naro*ito human4 ali poka#ao se prilino izdrljivim' ?apitali#am kao
drutveno;ekonomski sustav danas nema konkurencije jer je uspio unititi sve stvarne i potencijalne
konkurente% kro# povijest4 rublji i aresivniji su obino satirali ostale' >edostatak konkurencije
nije do)ra vijest4 jer to #na*i da se neokovani kapitali#am mo2e ponaati prakti*ki kako ho.e% ne
i#gleda vjerojatnim da )i ga i#nad spomenuti *elnici mogli #aista okovati' = svakom slu*aju4 tako
i#gleda stvarnost koju se na#iva $informacijskim drutvom$4 $drutvom #nanja$ i sli*nim lijepim
na#ivima4 koji vie prikrivaju sutinu stvari4 nego to je opisuju'
<. & sadraju
>akon ovog $politi*kog$ uvoda u iroku temu $informacijska tehnologija i drutvo$4 u
slijede.em poglavlju i#nosimo kratki prikaz povijesno razvoja nekih od temeljnih komponenti
informacijske tehnologije' I#nose se samo osnovni podaci jer u ovoj skripti nema prostora #a ire
prika#e svakog od tih elemenata'
= tre.em poglavlju skripte govorimo o irokom spektru tema i pro)lema koji
karakteri#iraju suvremeno drutvo4 a koji su vezani uz informacijsku tehnoloiju' Me&u te tema
spadaju pitanja nad#iranja4 o)ra#ovanja4 privatnosti4 politi*kih slo)oda i )rojna druga'
Fetvrto poglavlje )avi se sustavima (sjeditima! #a drutveno umreavanje i softverom
slo)odnog i#vora' I#nijeti su kra.i prika#i nekoliko najpo#natijih sjedita #a drutveno umre2avanje4
kao to su +ace)ook4 OouTu)e4 T<itter i drugi'
= petom poglavlju govori se o ra#nim medijima i o komuniciranju, o informiranju i o
manipuliranju ljudima' ?omunikacija mo2e )iti oso)na ili javna% uvijek se odvija u odre&enom
tehnolokom i drutvenom okru2enju4 i mo2e promicati ra#ne ciljeve'
= #adnjem poglavlju sa)rana su neka zakljuna miljenja i neki kritiki poledi na
sadanju stvarnost koju se na#iva $informacijskim drutvom$4 $tehnolokim drutvom$4 $drutvom
#nanja$ i sli*nim na#ivima' To je #apravo drutvo trine ekonomije (ili neokovanog kapitali#ma!4
*ije se djelovanje )itno naslanja na inten#ivnu upora)u informacijske tehnologije' To drutvo tre)a
informacijsku tehnologiju #a u*inkovito funkcioniranje4 i koristi informacijsku tehnologiju #a to da
pomo.u nje o)likuje ljude i svijet na na*in koji promi*e njegove vrijednosti i slu2i njegovim
ciljevima'
P
1A