Mala kola elektrotehnike cacafaca@galeb.etf.bg.ac.

yu
I GODINA GODINA
Matematika 1
DE MORGANOVI ZAKONI
y x y x = , y x y x = .
KOMBINATORIKA
Pernutacije: ! n P
n
=
VIETOVE FORMULE
n
n
x a a x P + + =
0
) (
n
n
n
n
k n k
n k n k n k
n
n
n n
n
n
n
a
a
x x x
a
a
x x x x x x
a
a
x x x x x x
a
a
x x x
0
2 1
2 1 2 1
1
1 3 1 2 1
1
2 1
) 1 (
) 1 (
=
= + +
= + + +
= + + +

+ +

POGAANJE KORENA
n
n
x a a x P + + =
0
) (
) 0 0 ( =
n i
a n i Z a . !ko je
q
p
x = (" i # $u u%aja&no "ro$ti celi broje'i)
(
0
) a p
n
a q ) .
RAZLAGANJE POLINIOMA
n r r q p
x x x x
q x p x q x p x a x Q
m
k i
i
k
i
i i i
m
r
m
k
r
k
k
r
k k
r
n
= + <

+ + + + =

+ = =
+
+
1 1
2
1
1
2
1
1 1
2
2 0 *
) ( ) (
) ( ) ( ) (



+ = = = =

+
+ +
+
=
m
k i
i
r
j
j
i
j i
k
i
i
r
j
j
i i
j i j i
x x
A
q x p x
N x M
x Q
x P
1 1

1 1
2

) ( ) (
) (
) (

) (

R A N M
j i j i j i

.
MATRIE
Proizvod:
p m
ik
p n
ij
n m
ij
c b a

=

=
=
n
j
jk ij ik
b a c
1
.
Transponovana:
n n
ji
T
n n
ij
a a

=
Determinanta:

=
n
j j j
n
nj ij
j
n n
ij
a a a
...
2

1
1

) 1 ( +et
.
Koaktor:
ij
a
(
ij
j i
ij
D A
+
= ) 1 ( ij
D
je
+eter&inanta ka+a $e i%o$ta'i i,ta 'r$ta i j,ta kolona.
Adj!n"ovana matrica:
T
ij
A A = a+j ij
A
je kofaktor.
$nverzna matrica:
A
A
A
+et
a+j
1
=

.
Re"!%arna - ako "o$toji in'er%na &atrica.
&in"!%arna - ako ne&a in'er%nu &atricu.
Ran" je re+ naj'e.e regularne $ub&atrice.
Matematika !
INTEGRALI
Raciona%ne !nkcije
!ko je "o+integralna f,ja oblika
( )
k
q
k
p q p
x x R
/
1
/
1
...

k i Z
i
q i
p
... 1 =
g+e je R racionalna f,ja ta+a $e $&eno&
t x
q
=
/ 1
) ... (
1 k
q q NZ& q =
integral $e $'o+i na integral racionalne funkcije
"o t.
!ko je "o+integral funkcija oblika

+ + = c bx ax x R x
2
) (
&ogu $e "ri&eniti 0ulero'e for&ule "o&o.u
kojih $e integral $'o+i na integral racionalne
funkcije. 1o'a "ro&enlji'a t $e u'o+i "o&o.u
t a x c bx ax + = + +
2
ako je
0 > a
c xt c bx ax = + +
2
ako je
0 > c
) ( ) )( (
1 2 1
2
x x t x x x x a c bx ax = = + +
ako je R x x
2 1

"ri2e&u $e u "r'e +'e for&ule &o3e u%i&ati ili
%nak 4 ili %nak ,.
5ntegral oblika

+ dx bx a x
p n m
) (
Q p n m
2
1
m
m
m =
2
1
n
n
n =
2
1
p
p
p =
na%i'a $e integral bino&nog +iferencijala. 6'aj
integral &o3e +a $e i%ra%i "o&o.u ele&entarnih
funkcija (i to $'o7enje& na integrale
racionalnih funkcija) $a&o u tri $lu2aja:
8 p ceo broj: 9&ena
k
t x =
g+e je
) ( 1:9
2 2
n m k = .
8
n
m 1 +
ceo broj: 9&ena
2
p n
t bx a = +
.
8 p
n
m
+
+1
ceo broj: 9&ena
2
p n
t b ax = +

.
Tri"onometrijske !nkcije:

dx x x R ) co$ ($in
;'ek:
t
x
=
2
tg
!ko je
) co$ ($in ) co$ $in ( x x R x x R =
$&ena: t x = co$ .
!ko je
) co$ ($in ) co$ ($in x x R x x R =
$&ena: t x = $in .
!ko je
) co$ ($in ) co$ $in ( x x R x x R =
$&ena je:
t x = tg
.
DIFERENIJALNE JEDNA"INE
Re'avanje neki( di) jed) prvo" reda
Je#$a%i$a k&'a (a)#*a'a +(&me$,'i*e
0 ) ( ) ( = + dy y " dx x
6'a je+na2ina $e rea'a +irektno&
integracijo&.
-&m&.e$a 'e#$a%i$a

=
x
y

dx
dy
$&eno&
x
y
z = g+e je % no'a funkcija
$'o+i $e na je+na2inu koja ra%+'aja
"ro&enlji'e.
Li$ea($a 'e#$a%i$a +(*&. (e#a
) ( ) ( ) ( ) ( < x Q x y x P x y = +
i&a o"te reenje +ato $a

+ =

dx e x Q * e x y
dx x P dx x P ) ( ) (
) ( ) (
.
Be($&/,,i'e*a 'e#$a%i$a
) ( ) ( ) ( ) ( ) ( < x y x Q x y x P x y
a
= +
1 0 a a R a
$&eno&
a
y z

=
1
g+e je % no'a f<ja
$'o+i $e na linearnu je+.
La.(a$.e&*a 'e#$a%i$a
(1) ) < ( ) < ( y y x y + =
rea'a $e $&eno& p y = < i
+iferenciranje& "ri 2e&u $e +obija linearna
je+na2ina:
(2)
dx
dp
p p x p p )) ( < ) ( < ( ) ( + + =
.
5% (2) $e +obija ) ( p x x = = %a&eno& u
je+an +obija&o ) ( p y y = to +aje
reenje u "ara&etar$ko& obliku.
Di) jed) dr!"o" reda
Ri00ati'e*a 'e#$a%i$a
) ( ) ( ) ( <
2
x R y x Q y x P y + + = .
; o"te& $lu2aju o'a je+na2ina ne&a reenja
"o&o.u k'a+ratura. !ko je "o%nato je+no
"artikularno reenje
1
y o'e je+na2ine ta+a
$e u'o7enje& no'e %a'i$ne "ro&enlji'e %
"o&o.u $&ene
z
y y
1
1
+ = +obija
linearna +if. je+. !ko $u "o%nata +'a
"artikularna reenja
2 1
y y >iccatije'e
je+. o"te reenje y $e +obija +irektno i%

=
=

dx y y x P
*e
y y
y y
) )( (
2
1
2 1
.
+inearne dierencija%ne jedna,ine vi'e" reda
?iferencijalna je+na2ina oblika
(1)
) ( ) ( < ) ( ... ) (
1
) 1 (
1
) (
x - y x y x y x y
n n
n n
= + + + +

je linearna +iferancijalna je+na2ina re+a n.

Pret"o$ta'i.e&o +a $u funkcije
n
...
1

1
Mala kola elektrotehnike cacafaca@galeb.etf.bg.ac.yu
ne"reki+ne u obla$ti u kojoj tra3i&o reenje o'e +if.
je+. @unk. @ je $lobo+ni 2lan +if. je+. (1). !ko je
0 ) ( x - ta+a je o'a je+na2ina ho&ogena i
"roti'no& je neho&ogena. 9'akoj neho&ogenoj
je+na2ini (1) &o3e $e "ri+ru3iti ho&ogena je+.
(2)
0 ) ( < ) ( ... ) (
1
) 1 (
1
) (
= + + + +

y x y x y x y
n n
n n
.
Ao&ogena je+na2ina (2) u'ek i&a reenje
0 y .
1eka $u n
y y ...
1 reenja ho&. je+. )
3(2). @unkcije
n
y y ...
1
$u linearno
ne%a'i$ne ako i $a&o ako je +eterninanta
) ( ) ( ) (
) ( ... ) ( ) (
) ( ... ) ( ) (
) (
) 1 ( ) 1 (
2
) 1 (
1
< <
2
<
1
2 1
x y x y x y
x y x y x y
x y x y x y
x .
n
n
n n
n
n

=

ra%li2ita o+ nule u bar je+noj ta2ki B.
?eter&inanta C $e na%i'a Cron$kijano&
je+na2ine (2). !ko je 0 ) ( = x . %a neko
B i% obla$ti u kojoj $u funkcije
i

ne"reki+ne ta+a je 0 ) ( = x . u $'akoj
ta2ki te obla$ti.
!ko $u n
y y ...
1 linearno ne%a'i$na
reenja ho&. je+. ta+a je njeno o"te reenje
+ato $a
(3)
n n (
y * y * y * y + + + =
2 2 1 1

g+e $u
n
* * ...
1
"roi%'oljne kon$tante.
Diou'illeo'a for&ula %a +if. je+. +rugog re+a.
!ko je
1
y "artikularno reenje ho&ogene
+if. je+. +rugog re+a
0 ) ( < ) ( < <
2 1
= + + y x y x y
ta+a je

= dx e
x y
x y x y
dx x ) (
2
1
1 2
1
) (
1
) ( ) (
tako+je "artikularno reenje +ate je+na2ine
linearno ne%a'i$no o+
1
y . !ko je je+no
"artikularno reenje
1
y +ate je+na2ine ta+a
$e +rugo reenje
2
y linearno ne%a'i$no o+
1
y &o3e na.i "ri&eno& na'e+ene for&ule
i ti&e $e +obija o"te reenje
2 2 1 1
y * y * + . Pre&a to&e u o'o&
$lu2aju je +o'oljno "o%na'ati $a&o je+no
"artikularno reenje +a bi $e +obilo o"te
reenje.
Met&# *a(i'a0i'e k&$1ta$ti %a rea'anje
neho&ogene je+na2ine. !ko je "o%nato o"te
reenje ho&. je+. (2) u obliku (3) ta+a je o"te
reenje o+go'araju.e neho&ogene je+. (1) +ato
$a
n n
y x * y x * y x * y ) ( ) ( ) (
2 2 1 1
+ + + =

g+e $u
n
* * ...
1
funkcije koje $e
o+re7uju i% $i$te&a je+na2ina
) (
0
0
0
0
) 1 ( < ) 1 (
2
<
2
) 1 (
1
<
1
) 2 ( < ) 2 (
2
<
2
) 2 (
1
<
1
< < <
2
<
2
<
1
<
1
<
2
<
2 1
<
1
x - y * y * y *
y * y * y *
y * y * y *
y * y * y *
n
n n
n n
n
n n
n n
n n
n n
= + + +
= + + +
=
= + + +
= + + +

5% o'og $i$te&a $e +obijaju f,je

< <
1
...
n
* * "a $e %ati& funkcije
n
* * ...
1
nala%e integracijo&.
Pore+ &eto+a 'arijacije kon$tanti o"te reenje
neho&ogene je+na2ine &o3e $e na.i i ako $e
"o%naje je+no "artikularno reenj p
y
te
je+na2ine i o"te reenje (3) ho&. je+. Ea+a je
o"te reenje neho&. je+. +ato $a
p n n p (
y y * y * y * y y y + + + + = + =
2 2 1 1
.
Li$ea($a #i2e(e$0i'a,$a 'e#$a%i$a 1a
k&$1ta$t$im k&e2i0i'e$tima. Fe+na2ina oblika
(1) u kojoj $u funkcije
n
...
1

kon$tante tj.
(*)
) ( <
1
) 1 (
1
) (
x - y a y a y a y
n n
n n
= + + + +

.
na%i'a $e linearna +iferencijalna je+na2ina $a
kon$tantni& koeficijenti&a. 6+go'araju.a
ho&ogena je+na2ina
(G)
0 <
1
) 1 (
1
) (
= + + + +

y a y a y a y
n n
n n

.
&o3e $e reiti ako $e njeno reenje "otra3i u
obliku
x
e y

= . kon$tanta H $e o+re7uje
%&eno& u (G) "ri 2e&u $e +obija
karakteri$ti2na je+na2ina +iferencijalne je+. (G):
(I) 0
1
1
= + + +

n
n n
a a .
6'a algebar$ka je+na2ina i&a n korena i
$'ako& korenu o+go'ara je+no "artikularno
reenje +if. je+. (G) "o $le+e.e& "ra'ilu:
J !ko je H realan "ro$t koren karak. je+. (I)
ta+a je
x
e y

= je+no "art. re. ho&. +if. je+
(G).
J !ko je H realan koren re+a k kar. je+. ta+a $u
x k x x x
e x e x xe e
1 2
...

"artikularna reenja ho&. je+.
J !ko je i + = "ro$t ko&"lek$an
koren je+. (I) ta+a je i i = tako7e
koren o'e je+na2ine i o'o& "aru korena
o+go'araju +'a "artikularna re. +if. je+. (G):
x e x e
x x


$in co$ .
J !ko $u i + = i i =
ko&"lek$ni koreni re+a k je+. (I) ta+a $u
x e x x xe x e
x e x x xe x e
x k x x
x k x x




$in ... $in $in
co$ ... co$ co$
1
1

"artikularna reenja ho&ogene je+. (G).

6"te reenje ho&ogene je+. (G) +obija $e kao
linearna konbinacija "artikularnih re7enja
na7enih "o i%lo3eno& "o$tu"ku.
Re3a*a$'e $e4&m&.e$e 'e#$a%i$e 1a
k&$1ta$t$im k&e2i0i'e$tima. !ko je "o%nato
o"te reenje ho&ogene je+. (G) o"te reenje
neho&ogene je+. (*) &o3e $e na.i &eto+o&
'arijacije kon$tanti.
!lternati'no ako je "o%nato je+no "artikularno
reenje p
y
neho&ogene je+. njeno o"te
reenje je p (
y y y + =
g+e je
(
y o"te
reenje ho&ogene je+na2ine. :a neke
$"ecifi2ne oblike $lobo+nog 2lana @
"artikularno reenje neho&ogene je+. &o3e $e
o+re+iti &eto+o& neo+re7enih koeficijenata "o
$le+e.e& "ra'ilu:
J !ko je @(B) "olino& $te"ena & i ako je 0 nije
koren karakteri$ti2ne je+. ta+a $e "artikularno
re. tra3i u obliku "olino&a i$tog $te"ena 2iji
$e koeficijenti nala%e &eto+o& neo+re7enih
koeficijenata i% je+na2ine (*). !ko je 0 koren
re+a k karak. je+. ta+a $e "artikularno reenje
tra3i u obliku ) (x Q x y
k
p
= g+e je K
"olino& $te"ena &.
J !k oje ) ( ) ( x P e x -
x
= g+e je P
"olino& $te"ena & i ako L nije koren
karakteri$ti2ne je+na2ine ta+a je
) (x Q e y
x
p

= g+e je K "olino&
$te"ena &. !ko je L koren re+a k
karakteri$ti2ne je+. ta+a je
) (x Q e x y
x k
p

= .
J ; najo"tije& $lu2aju ako je
) $in ) ( co$ ) ( ( ) (
2 1
x x P x x P e x -
x

+ =

g+e $u
2 1
P P "olino&i $te"ena
2 1
m m re$"ekti'no i ako i + nije
koren kar. je+. ta+a $e p
y
tra3i u obliku
) $in ) ( co$ ) ( (
2 1
x x Q x x Q e y
x
p

+ =

g+e $u
2 1
Q Q "olino&i $te"ena
) &aB(
2 1
m m m = . !ko je i +
koren re+a k kar. je+. ta+a $e u%i&a +a je
) $in ) ( co$ ) ( (
2 1
x x Q x Q e x y
x k
p

+ =
.
J !ko $e f,ja @ &o3e "re+$ta'iti kao %bir
k
- - - + + +
2 1
g+e $'aka o+
funkc0ije
i
- i&a je+an o+ na'e+enih oblika
ta+a $e &eto+ neo+re7enih koeficijenata
"ri&enjuje "o$ebno na $'aku funkciju
i
- i
u%i&a %bir tako na7enih "artikularnih reenja.
/!%erova dierencija%na jedna,ina
?if je+.
(1)
) ( <
1
) 1 ( 1
1
) (
x ( y a xy a y x a y x
n n
n n n n
= + + + +

rea'a $e $&eno&
t
e x =
. ;'o7enje& o'e
$&ene je+na2ina $e tran$for&ie u linearnu
je+na2inu $a kon$tantni& koeficijenti&a koja $e
rea'a na uobi2ajen na2in.
Pri&eti&o +a $&ena
t
e x =
'a3i $a&o %a
0 > x . Me7uti& reenje koje $e +obije o'i&
"o$tu"ko& 'a3i %a $'ako B. 1ai&e %a 0 < x
&o3e&o +a u'e+e&o $&enu
t
e x =
i tako
+obije&o i$tu linearnu +if. je+na2inu $a
kon$tantni& koeficijenti&a kao i u "retho+no&
$lu2aju.
Fi)ika
OET
METODA POTENIJALA "VOROVA
:a $'aki 2'or ($e& %a nulti) treba na"i$ati "r'i
Mirhofo' :akon.
METODA KONTURNI- 5TRUJA
2
Mala kola elektrotehnike cacafaca@galeb.etf.bg.ac.yu
ORT
II GODINA II GODINA
A(4itekt/(a (a%/$a(a
Fi)ika mate(i'a,a
E,ekt(i%$a me(e$'a
Matematika 6
LAPLA5OVA TRAN5FORMAIJA

= =
0
) ( )N ( O ) ( dt e t t + s -
st

= =

j
j
st
ds e s -
j
s - + t ) (
2
1
)N ( O ) (
1
FURIJEOVA TRAN5FORMAIJA

=
+ + =
1
0
) $in co$ (
2
1
) (
n
n n
nx b nx a a x

2
0
) co$( ) (
1
dx nx x a
n

2
0
) $in( ) (
1
dx nx x b
n
Matematika 7
Ve(&*at$&8a i 1tati1tika
TEK
P(&.(am1ki 'e)i0i
E,ekt(&$ika 1
MILEROVA TEOREMA
:a na"one:
(
2
1
0
0
k =
k
Z
Z
1
1
1

=

1
2

=
k
Z
Z .
:a $truje:
2
1
$
$
k =

+ =
k
Z Z
1
1
1

) 1 (
2
+ = k Z Z .
RA"UNANJE POJA"ANJA PO 9A KRUGU
a
a
a

=
1
P
P
a
, "oja2anje ka+a je 0 = a
>a2unaje a :
1. ;kinu $e $'i ne%a'i$ni generatori.
2. ;o2i $e "etlja i $&er toka $ignala
3. 1a "roi%'oljno& &e$tu ra$kinuti "etlju
*. ; $&eru toka $ignala na je+no& kraju "reki+a
'e%ati
t
v ili
t
i .
G. 1a +rugo& kraju "reki+a 'e%ati i&"e+an$u koju
'i+i
t
v .
t
r
v
v
a =
BLAKMAN:OVA FORMULA
ov
ks
A
A
Z Z

=
1
1
P

P
Z
je ot"orno$t "ri
0 = A .
BI5EKIONA TEOREMA
Qa3i %a kola $a o$no& $i&etrijo&.
9i&etri2ni $ignali:
Proti'fa%ni $ignali:
III GODINA III GODINA
A(4itekt/(a i &(.a$i)a0i'a (a%/$a(a
5t(/kt/(e +&#ataka
E,ekt(&$ika !
TEOREMA DODATNOG ELEMENTA
ili
) (
) (
1
) (
) (
1
) ( ) (
) (
) (
) (
s Z
s Z
s Z
s Z
s A s A
s 0
s 0
D
N
s Z
"
i
+
+
= =

.
MO5FET

+ + =
- 1& - T T
0 0 0 2 2
0

ox
a &i
*
N q

2
=
( ) ( )
D& T 2& D
v 0 v
1
i + = 1
2
2

( ) ( )
2
2
2
D& D& T 2& D
v v 0 v
1
i = .
JFET
( )
D&
P
2&
D&& D
v
0
v
$ i +

= 1 1
2

=
2
1 2
P
D&
P
D&
P
2&
D&& D
0
v
0
v
0
v
$ i
.
IDE
( )

t
e v v v t v

+ = ) ( ) 0 ( ) ( ) (
O1$&*i te,ek&m/$ika0i'a
P(&.(am1ki 'e)i0i i met&#e
E$.,e1ki 1
5AU
E,ekt(&ma.$etika
3
Mala kola elektrotehnike cacafaca@galeb.etf.bg.ac.yu
*