MR.

|SIOR2
NAMJESTAJ
PO MJERI
f
1
ril
,
t
n
MAJSTOR'
peta knjiga
|zDAVAE
Maistor
press
d.o.o.
DIREKTOR
Jurai Justini.ianovi6
GLAVNT UREDtttK
Tomblav Toth
'
UREDNICA
Lidija OreSkovi6
LEKTURA I KOREKTURA
Jagoda Bojani6-Cesarec
GRAHdKO OBLIKOVANJE
Valentina Toth
Larisa Ore5kovi6
DOKUMENTACIJA I
INFORMATIEKA PODRSKA
Denis Duvan6i6
MARKETING
Alan Eckhel
GRAFICKA PRIPREMA ZA TISAK
Maistor press d.o.o.
CRTE? I FOTOGRAFIJE
Majstor press arhiva
LIKOVNO OBLIKOVANJE KOR]CA
Tomislav Toth
TISAK
Zrinski d.d. eakovec
rsBN 978-953-7590-04-8
Copyright Maistor
press
d.o.o.
Vecernii list dd., 2008.
wwwvecernii.hr
MAJSTOR PRESS d.o.o., 2008.
Odranska 5
Za$eb
www.maistor,hr
majstor@majstor.hr
CIP zapis dostupan u radunalnom katalogu Nacionalne i svudilisne knjiZnice u Zagrebu pod brdem 664069.
Tomislav Toth
Namje5taj po
mjeri
Ri j ed uredni ka
Seriju knjiga koja zapodinje naslovom Stedllivile grijanje pripre-
mili smo u kreativnoj suradnji s Vebernjim listom i to
je
zasigurno
nesvakida5nji izdavadki pothvat.
Osebujne su
po sadrZaju, kom-
Doziciji. formi... i nisu nastale u
iednom
dahu. Za njih smo iz bo-
gate Majstorove riznice odabrali ono najvrednije iz razdoblja koje
obuhvaca nekol i ko godi na j er
svoj i m znadaj em i edukaci j ski m
pristupom
otvara put u svijet praktidnih znanja i novih saznanja.
lako
je
uglavnom rijed o
praktidnoj tehnici u raznim podrudjima,
bit 6e korisno i razumljivo i onima koji takvo Stivo ne ditaju prede-
sto.
Kako imamo dugo iskustvo ureduju6i tu vrstu strudne publici-
st i ke
-
uz osamnaest godi na u SAM-u skupi l i smo i Sesnaest u
Majstoru
-
dobro znamo Sto na5e ditatelje najvi5e zanima iSto ih
nudi pri rjeSavanju svakodnevnih praktidnih problema.
Zaptavo, glavni poticaj za taj pothvat je
i do5ao od ditatelja koji
s. ' e udest al i j e t raZe odabrane t eme po poj edi ni m podrudj i ma.
-:
potvrtluje i nasa internet-anketa prema kojoj smo i odabrali
: s' nat ska podrudj a za prvi h pet knj i ga serj j al a MAJSTOR NA
(.,ADRAT.
' .laistor
ima trajnu vrijednost pa smo vecinu dosada5njih godi-
s: a rasprodal i i u obl i ku uvezani h kompl et a, t ako da sad mnogi
::alelji traze razne tematske dlanke
po pam6enju, a njih
jedno-
s: a, ' no
-
vi se nema.
a<o su kn. j i ge MAJSTOR NA KVADRAT t emat ske cj el i ne ni -
s- st rukt uri rane kronol oski , a nema ni st ri kt no si st emat i zi rani h
::3 avlja na uobidajeni nadin
-
od
jednostavnoga
k slo2enome.
S. a<o poglavlje.je prida za sebe pa ih moZete ditati od podetka i
^a:-eskokce,
u malim dozama ili otvoriti stranicu koja vas trenu-
:a:^o zanima. Svaka
je
tema cjelina za sebe i ne ovisi previse o
:-
' ra
kole
joj prethode ili slijede nakon nje.
;'
cremaju6i ove knjige prolistali smo pazljivo tisude objavljenih
-. : ' a^i ca. pa
konadan i zbor i odabi r mat eri j al a ni j e bi o ni mal o l ak.
' . ' -:
r c
j e
t oga t rebal o pri l agodi t i vremenu, obnovi t i i dopuni t i . Jer,
-. : a
. e
o t emama u koj i ma su st al ne promj ene j edna
od gl avni h
::
.ia.
Mnogo je
toga ostalo vani, za neku drugu
priliku
-
budete
. a' . ' a2t ' i .
Tomislav Toth
',/*rr/-lr4
Lidija Orc5kovi6
/;a,'r
6"w'
NamjeStaj po mjeri
-
Pri j e 6i t anj a
Zelite li udobno,
praktidno i relativno
jeftino
urediti stan, priklo-
nite se izradi namjeStaja po mjeri
-
ali u vlastitoj reZiji. Dana5nja
opskrbljenost tr2iSta i dostupnost alata otvaraju gotovo svakomu
priliku da se iskaZe u kreativnom, privladnom ali ivrlo zahtjevnom
poslu
-
oblikovanju prostora u vlastitom domu.
Konst rukci j e u dvadeset ak pogl avl j a ove knj i ge ni su naprav-
l j ene s namj erom da i h oponasat e u svemu, a ponaj manj e u
dimenzijama. Nekritidki prijenos mjera vratio bi vas upravo tamo
odakl e smo sa svi m t i m t emama ht j el i pobj e6i
-
u konf ekci j u i z
naSih supermarketa-
Mnogo
je
vaZnije promi5ljati o drukdijim mogu6nostima izrade i
oblikovanja, pa nekoliko provokativnih tema nudi izazove koji su
vrl o dal eko od op6epri hva6enog pri st upa uredenj u st ambenog
proslora.
Ma kako uzbudl j i va bi l a pot raga po i zl oZbeni m sal oni ma, kup-
nja gotovog namje5taja svojevrsni
je
rizik
jer
tu se zadas rasplinu
nada i zat oml j ene mast ari j e. Ht j el i mi t o pri znat i i l i ne, ponuda
tipiziranih predmeta koji se donekle razlikuju po materijalu i kon-
st rukci j i , al i ne i po namj eni i namj eri proi zvodada, ni komu ne
moZe donijeti rje5enje bez gor6ine kompromisa.
Beskompromisno oblikovani namje5taj koji savr5eno, u milime-
tar, odgovara upravo mjestu na kojemu ste ga zamislili
-
moguc
j e j edi no
u samogradnj i .
No, put do uspjeha i u tom podrudju zahtijeva brojne poku5aje,
proma5aj e i udenj e na vl ast i t i m pogre5kama. Kl j ud uspj eha ne
leZi u totalnom poznavanju
svih propisanih sastava i pribora, niti
u bubanj u nekakvi h pravi l a koj a, reci mo usput , u praksi i onako
ne postoje, vec u osjeiaju za volumen, konstrukciju i materijal.
Uspijete li u tomu, usrecit ce vas sve sto napravite.
Jer, vaznije
je
razumjeti da
je
namjestaj u stambenom prostoru
svoj evrsna veza i zmedu zi dova i na5eg t i j el a, pri j el azni obl i k i l i
most koji tvrdoj, teskoj i neprilagodljivoj konstrukciji zgrade poku-
Sava prikopdati ekstenzije prema naSim udovima, odima, uSima
i svakodnevnol di nami ci . . .
Pat i t e l i od pot rebe da st ol ac na koj emu sj edi t e nosi vi dl j i vu
oznaku poznat og di zaj nera
-
zakl opi t e ovu knj i gu
j er
ona
j e
dal eko od pomodni h magazi na. No, ako t ragat e za dobri m rj e-
Senj em i l i vri j ednom i dej om koj a ni j e samo t renut no m vel i ka
j e
vjerojatnost da vas ove stranice navedu na pravi smjer. Pri izradi
namje5taja i uredenju stana ne pomaZu zlatne ribice ni darobni
5tapi6i. Jedini
je pouzdani nadin kritidko gledanje i razmisljanje o
stvarnim vlastitim potrebama i spremnost da
ponudeni prijedlog
odmah sni mi t e i soret no oreokrenet e u vl ast i t i t i model . . .
U tom smislu na6i 6ete sigurno pokoji iskoristivi prijedlog koji bi
i u vasem stanu dobro sjeo na svoje mjesto.
Tomislav Toth
5
. jnjeilaj po mjeri
Drvne
plode
Drvo
je
najbolji i najzdraviii prirodni
materijal, a to ima svoju cijenu. Zato
se osim masivnog drva
pri izradi na-
mjeitaja.i uredenju inte,rijera sve iei6e
i viSe primienjuju
raznorazne drvne
ploie, odnosno kompozitni materijali
s velikim postotkom
sitnih drvenih
komadica i drvenih strugotina koji se
preraduju
raznim tehnologijama gdje
se uz dodatak veziva i sliinih kompo-
nenti dobivaju drvne ploie posebnih
karakteri sti ka razliiite kvalitete za
razne namjene.
Tj novi drvni materijali mogu imati potpuno
nove karakteristike koje su
primjerenije
izradi na-
mjestaja, gradevinske stolarije i uredenju interi-
jera negoli disto prirodno drvo, a sirovina od koje
nastaju su drveni otpaci idrvo slabije kvalitete.
Zato su iverice, plode vlaknatice islidni proizvodi
mnogo
jeftiniji
od
punog
drva.
Ponuda ovih materijala
je
bogata i raznolika, pa
se
plode
mogu nabaviti u razliditim debljinama i
Sirinama, neke su olidene temeljnom bojom, a
neke obloZene furnirom ili laminatom.
Danas 6e vam u robnim ku6ama, malim pogo-
nima i prodavaonicama izrezati plode to6no po
mjeri, a ako Zelite porubit 6e vam ih posebnim
st roj em i nal i j epi t i f urni r, mel ami n i l i prof i l i rani
ABS. Trake za obradu rubova moiete kupiti na
metre, u raznim Sirinama, a moZete ih zalijepiti
sami , pomo6u
obi dnog gl adal a, i t al l i vog l j epi l a
naneSenog na poledinu
trake,
No, prije
svega
plode
treba razlikovati,
jer
nije
svaka ploda za svaku ugradnju. Bilo da kupujete
plode kako biste sami izradili pregradu ili komad
namjeStaja ili ste se odludili za ved gotov na-
mjestaj, morate znali njihove karakteristike iSto
od njih moZete odekivati. O veiini plo6a znamo
ponesto,
no prije nego krenete u kupnju ipak
je
dobro doznati malo vise te sto koliko kosta.
OSB-plo6e
OSB plo6a (Oriented
Strand Board)
je
noviji
proizvod
na nasem trZiStu, inade tipi6an za sje-
vernu Ameriku. To su vrlo grube iverice nastale
kri Zni m l i j epl j enj em krupnog drvenog i verj a i
blanjevine u najmanje tri sloja. Uz obidnu postoji
i vodootporna izvedba, a namijenjena
je
izradi
montaZnih zidnih pregrada,
uslojenih panela
s
izolacijskim sendvidem montazne ku6e. Polaiu
se u medukatne konstrukcije kao slijepi
pod,
u
krovi5ta kao vanjsko oplodenje ispod hidroizola-
cijske tolije... Plode su debljine 12, 15 i 18 mm, a
dimenzije 2500x1250 mm. Ovisno o vrsti i deblji-
ni, cijene su od 53 do 90 kn.
Ulaknatice
l. HOF-plode (High Density Fibreboardl, vla-
knatice visoke gustoie, projzvode
se od najfinijih
vlakana ivezivnih sredstava pod vrlo visokim tla-
kom. Savitljive su, a najde66e se prodaju u sirovoj
verziji ili pak s
jednom
emajliranom stranicom (bi-
jelo
ili crno),
pa iperforirane. Pod popularnm na-
zivom lesonit upotrebljavaju se za izradu dijelova
namjeStaja, uglavnom stra2njih stranica ormara
(leda) i dna ladica te manjih pregrada. Plode su
debljine 3-4 mm, dimenzije ploda
su 2800x1220
mm, a cijene su od 10 do 28 kn.
2, MIE (Medium Density Fibreboardt, vlakna-
tica srednje gusto6e, je
neoplemenjena vlakna-
tica popularno nazvana medijapan. namijenjena
izradi namjeStaja, pregrada i opremanju interijera,
a gustoca joj je
ve6a od gusto6e prirodnog
drva.
lma vrlo homogenu strukturu po cijelom presjeku.
Debljina ploda je
8-38 mm, dimenzije 2750x1830
mm. a ciiene od 25 do 78 kn.
OS8-ploce
Medijapan (tulDF)
Namjeslaj po mjeri
I
3. LltE (Low Density Fibreboard), vlaknatica
Tale gustoce ili popularna iverica. Debljina ploda
rarira od 10 do 28 mm, a cijene plo6e
dimenzija
2750x2050 mm su od 23 do 50 kn.
Prodaje se kao sirova ploda bez obloge (ne-
' urni rana
i verl ca), obl oZena obost rano f urni rom
lurnirana iverica) ili pak obostrano prekrivena
., Sesloinim otoornim melaminom.
Pl ode su debl j i ne 10- 28 mm, di menzi j a
2750x1220 mm, acijene su od 103 do 110 kn.
Takva iverica obloZena furnirom (0,6 mm) nije
rogodna za kupaonski i kuhinjski namjestaj
jer
i
ezgra iobloga mogu lako upiti mnogo vlage.
l veral
j e
t akoder obl o2ena i veri ca, al i
-
me-
ami nskom f ol i j om. Fol i j e su naj razl i di t i j i h boj a,
.zoraka i slruktura povrSine,
od imitacije drva do
.eselih uzoraka za djedje sobe. Plode su najde-
Sce dimenzija 2800x2050 mm, a cijene su od 40
l 0 90 kn.
Za iztadu namjestaja uglavnom se
primjenjuje
.,eral debljine 18 ili 19 mm, a toj debljini prilago-
:ene su i standardizirane dimenzije ve6ine okova
spojnog pribora. Ponekad u istom povrsinskom
-zorku mozete nabaviti iiverale u dvije razlidite
: ebl j i ne.
l veral danas domi ni ra masovnom i ndust ri j om
-
amjeStaja
jer
se podjednako uspjeSno primje-
-
u1e u kuhinjama, uredima, hotelima, u dnevnom
::ravku... Bojama i uzorcima nema kraja, a svim
-:e ploaama rubovi mogu prekriti melaminskim ili
:3S-trakama
odgovaraju6e boje i uzorka.
Sperploda
Ta pl oda
nast aj e kri zni m l i j epl j enj em t anki h
-. Jjeva furnira razliditih vrsta. Debele Sperplode s
-e(oliko
uslojenih debelih furnira ili s kombinaci-
: T furnira, lima i plastike nazivaju se i mutipleks-
: l ae.
Cbi dna Sperpl oda
j e
t rosl oj na, s meksi m f ur-
- ' om
u
j ezgri
i t vrdi m f urni rom i zvana. CvrSce
: - esl aj po mj er
i kru6e su pet erosl oj ne Sperpl ode, a i zborom,
obradom, i mpregnaci j om i nadi nom l i l epl j enj a
oblikuju se i specijalne Sperplode.
Upotrebljavaju se za izradu namjestaja, pre-
grada, st ol aca, Obi dna Sperpl oda
j e
di menzi j a
2200x1220 mm. debljine 3-18 mm. a cijena
joj je
od 43 do 165 kn.
Sperploia od egzota
Uvoz drvni h pl oca i z t ropski h kraj eva doni o
nam
je
i ponudu Serploda od dvije de56e vrste
drva. okume i merant i . s brusenom
povrsi nom
furnira iz
jednog
lista. Primjenjuju se za izradu
namjestaja, pregrada i op6enilo opremanje inte-
rijera. Mozete birati izmedu obidne ivodootporne
varijante koja se primjenjuje i pri gradnji plovila.
Ponuda takvih ploda u nas
je
dobra, a cijene su
vrlo razlicite, ovisno o debljini i broju slojeva.
Bambus-ploce
Uslojene
plode
od pletenog bambusa vrlo su
dvrst e, a u i st odnoj Azi j i upot rebl j avaj u se i za
opl at e pri bet oni ranj u. Kako vl akna bambusa
imaju ve6u vla6nu dvrsto6u od 6elika, isprepleteni
slojevi tih
ploia
n ude vrlo visoku dvrsto6u. Ru bovi
su im ostri, a nude se u debljini od milimetar-dva
do nekol i ko cent i met ara. Od nj i h se i zraduj e
namje5taj, pregrade, zidne ipodne obloge. Plode
su dimenzija 2440x1220 mm. a cijena ovisi o
debl j i ni .
Panelke
Panelplode ili stolarske plode imaju najde66e
t ri sl oj a
-
srednj i od masi vni h l et vi ca, a i kri zno
lijepljeni furnir s obje vanjske strane. Plo6e su
dimenzija 1220x2440 mm, debljine 16-38 mm, a
cljene su, ovisno o drvu i debljini, u rasponu od
86 do 185 kn.
Lamelirane ploce
Visokovrijedne lamelirane plo6e proizvode
se
duZi nski m i Si ri nski m sl j epl j i vanj em l et vi ca ma-
si vnog drva razl i di t i h di menzi j a, a naj de5ce se
isporuduju s obradenim rubovima, obruSenom
povrsinom. Podrudje upotrebe im
je
vrlo Siroko:
od njih se izraduju police, radne plohe, dijelovi
namjestaja. Na trZistu se mogu na6i lamelirane
plode razliditih debljina, od
jele
i smreke do hra-
stovine iegzota. O vrsti drva ovisi rcijena.
Postforning ploce
Kad nai det e na pl ode
bez Savova, gl at ke i
fino obradene povr5ine i bridova
-
rijed
je
o po-
stforming plodama. Najpopularnije su za izradu
kuhi nj ski h radni h pl oha i radni h st ol ova, f ront i
za elemente namjestaja, a na trzistu se nude u
velikom izboru razliditih debljina, vrsta iuzoraka.
JezTe
postforming-ploe
a su od iverice ilivlakna-
tica, a izraduju se uglavnom strojnim naljepljiva-
njem vrlo otporne tacon-folije koja se savija preko
jednog
ili dva suprotna zaobljena ruba.
7
Bambus-ploie
Panelploee
Lamelirune plode
Postfoming
J
Namje5taj
lagan k'o
pero
Bez kvalitetnih okova nema kvalitetnog namieitaja. Samo
kad su dizajn i lunkcionalnost povezani u harmoniEnu
interakciju okovi mogu inspirirati inovativna rjehenja za
izradu namjeitaja s viSe komlora i novom estetikom.
lako prosjeEni
samograditeli i prosjeini profesionalac ne
jure
za novostima i najsvje2ijim informaciiama, promiene u
ponudi
okova trebali bi itekako pailjivo pratiti jer
svaki novi
okov nudi nove moguinosti, a mo2da i potpuno drukEiji tip
konstrukciie...
Spoinica a spaianie
sadastih i ostalih
ploia
lagane konstrukcije, bez
okvira i bez dodatnih
napora.
To
je prva
spojiica u
se
jskojproizvodniia
pbee debljine od 32 do
50 mn ili otl40 do 60 nn
koja se moZe postavliati i
na gornje sloieve debljine
4 nm ili vi6e.
Tab 20 HC se slobodno
postavljau se
iama
izbuienih ruDa od 3
ili 5 mm i direnno se
p dvri6uje u gornji
sloi
pomocu posebnog
Hc-odvrtaEa varianta bez
umetaka,
Kot! I dganih konstrukcija
moZe se primiieniti
sa i bez okvirc,e kod
uredskog nanieStaia
za povezivanie gorniih
i doniih ploda te polica.
Sklapanie
je jednostavno.
S'oinica ima
plastidno
kudiite s integ tanim
elementom za zatezanie
te potpornje od slitiie
cinka s ugladenom
powiinom.
OdvdaE
.
vafianta HC
pruaa
Dotrebnu stahilnost
a plo'e debtjine od
40 do 60 mm. Tab 20
HC nadoknaltuie bez
prcblema 1 mm prcnjene
poloZaja izbuaene rupe
za kudiite (DESNO).
8
Zato su u industriji namje5taja proizvodadi
okova kljudna karika. U razvoj opreme i suslava
za gradnju namjestaja ulaze se velik novac,
a ideje o unapredenju unutrasnjeg uredenja
nastaju tijekom istrazivanja trziSta.jer se zna da
namjestaj opremljen funkcionalnim okovima
dobiva dodatnu vrijednost, nudi bolji komtor i
ootimalnu f unkcionalnost,
Moderni okovi i mehani zmi su skri vena hi
tech-6,uda koja danas dizajnerima omogu6uju
ostvarivanje najsloZenijih rjeSenja na
jednostavan
nadin,6ime se nekad obidan stol, krevet, ormar
ili kuhinjski kredenc pretvara u viSelunkcionalni
uredaj visoke estetike.
Dobar okov ol aksava proi zvodnj u l aganog
poku6st va i prui a ni z provj ereni h rj e5enj a za
pridvrs6ivanje
svih debljina drva i gornjih slojeva.
Tu pripadaju inajnovrle linije spojnih dijelova te
sustavi okova namijenjeni sastavljanju kuhinjskih
elemenata. ormara iDolica konstruiranih od la-
ganih plo6a
-
od kojih se mogu graditi i robusne
strukture koje
podnose
velik teret
-
sto olvara nov
pristup gradnji namjeStaja.
Inovativne sadaste plode idrugi lagani drvni
kompozitni materijali predstavljaju se pod motom
Nanjeitaj
-
lagan poput pen.Zamonla:u takvog
namjestaja tvrtka Hefele
je
tazvila specijalni vijak
variant i "aznowsne okove
poput zglobova, vodi-
lica,
potpornja za vodilice itd.
Posebno su atraktivni mehanizmi kojima se
pri6vr66uju pokretne lagane plode na gornjim
kuhinjskim elementima.
l z Si rokog i zbora seri j e okova za l agani
i n mot i on namj eSt aj i zdvoj i l i smo nekol i ko
i novat i vni h pr i mj er a spoj ni ca, okova i
mehanizama, kojise mogu lako nabavitiikod nas.
Vr l o su
pr akt i dni za gr adnj u ser i j skog
namj e6t aj a, po nar udi bi , al i i za one
koj i naj vi Se vol e do-i t -yoursel f vari j ant u.
Namieslaj po mieri
r
1:
ll
k
;
t
l
I
LUEVO: Mala, whunska spoinica za
sastavljanie ormaru od sadaslih i laganih
pbea
debliine od 32 do 50 mm, bez okvira,
s debliinon gornieg sloja od 4 mm i viie.
Povezuje gornje i donje ploEe. a povezni
M2o-vijak dircktno se priEZe u sefijama u
izbuiene rupe od 5 mm. U spojnicu ratix
20 HC ugraalen
je
Euveni i isprcbani sustav
ratix 20 s nagnutim komponentama za
prievri6ivanje,
iednak
kao i u spoinici rafix
20. Jednak im
je
i obnzac bu5enia. Ratix 20
HC nije pritegnul
u gomii sloj ve6 ga treba
gurnuti rukom kozdvije rupe na povriini
i spoiiti 4 mm ispott gonjega sloja ploie.
Dva mehanizma osiguravaju spoinicu od
pomicanja: s
iedne
stnne plastiino kudiite
imadodatnitipl na uskom kaju gornieg sloia,
sastavl
ianje
nan
ieitaia.
s druge plastidni dio ispod ruba rupe drzi ku6iire
na krcjevima. Poput ntixa 20 i spoinica rcfix 20
HC namijeniena
je
i za spajanje namieitaja u HC namijeniena
je
i za spajanje namieitaja u
samogradnii,
jer
Ni
grudnji ormaru
i polica uvelihe olakEava
,J
'ra,
lestai
po mjeri
Sustavi za meko
zatvaranie poveCavaju
komfor pa postaju standard
ie sve viSe traZi. Dodatna koiise sve viae trazi. Dodatna
je prcdnost ito zaiti'uju namjeitaj
ve pa se ve6 i klizna vrata opremaju
,tima
za meko zatvaranie itiho
i okove Da se ve6 i klizna vrata
mehanizmima za meko zatvaranie i
povlaienje krila do potpunog zatvaranja. Hebb
ie
razvio novi sustav okova za drvena klizna vrata
na orma ma, ali i mehanizam za meko zatvaranie
pregrcdnih zidova.
Zbog samozatvaraiuCeg mehanizma klizna vrata
omara i pregndnih zidova viae ne ostaiu pritvorena,
Mehanizam se ugraituje bzo i lako, eak i u gotova
wata, Mehanizam IeZi na laganom sivom plastienom
kudiitu visine 55 mm i duljine 330 nn, ito
je
pametno
leienje
bududi da
je
takav u ormaru
gotovo neprimjetan. Ovisno o okovu kliznih vrata
priEvriCuje se na donju ili gorniu plohu stranice
ormara. Celiini okovi a ekcentriine lei.aieve spajaju
se na klizna vrata. Tu ie i niz okova za ekcentriine
leZaieve pa su sustaii za meko zatvaranje
kompatibilni s drugim kliznim sustavima na triiStu.
Dostupni su posebni okovi za ekcent Ene leiaieve
rotula 40 i 75 infront, okovi totula 40 i 75 mixlront i
rjeienja rotula 50 i silent vt-40 vorlront. Silent vt-40
vofiront okovi za klizna vrata pomiiu dvoja-troia
vrata debliine od 19 do 28 mm.
LUEVO I DESNO: Variant S+
je
instalacijski
sustav
Wilagoiten
tetetima do 70 kg.
Proizvodi se od visokokvalitetnog ielika i
plastike,
a dostupan
ie
u nekoliko boia. ViseCi
okviri boinih vodilica po izbotu dostupni su
s modemom predniom strunom. Nudi se i
Shok izbor dodatne opreme, poput potpornja
eefiEnih prednjih ploia, police
za sklapanje.
Ttake za oznadavanje ormara s
poslovnom
dokumentacijom izradene od ielika i plastike
o mogu Cu
i
u lakie r ukova nje.
Variant S+ se moZe dograditi u iiroku
,
ladicu s Eelidnim dnom ili postoljen. CeliEni
i plas eni viseii sustavi za odlaganje
dokumentaciie, teliine pregrade i plastidne
kose police mogu se nabaviti kao dodatna
oDrema.
Ukratko, variant S+
je
lleksibilan i rucionalan
instalacijski sustav za uredski namje'taj- ito
jedan
od najsuvremenijih.
LIJEVO: Vaiant HC
je poseban galvanizirani vijak
dostupan u dvije verzije, za rupe prcmjeru od 3 ili 5 mm.
On ne sluzi samo za priivri6enje spoinice tab 20 HC u
seriiski izbuiene rupe ve6 i za zatezanie klasiinih spojnih
elemenata poput ploda za instalaciiu zgloba, vodilica, potpornia
okvira i polica. To
je
univerzalni koncept za
jednostavnu primjenu okvira i polica. To
je
univerzalni koncept za
jednostavr
spojnica u namieitaju sastavljenom od sadastih ploia.
10
*
LUEVO I DOLJE: kod urcdskog namieitaja
neksibilnost ima vaZnu ulogu. Sustav variantC+
konstruiran
ie
za postavlianie postolia
u skladu
s tim zahtjevima. Bilo da
je
to postolie ietovskog
stola ili, nap mjer, stola u projektnom
uredu, va ant
C+ onoguCuje tleksibilnost pa
se svaki stol moze
Ndesiti
prcma onoi ili onomu tko za njim sjecli i rccli.
Zaptavo, variant C+
ie
pro'ireni modulami sustav
prcgrama
va ant koii se moie konfigurinti na
Gzlieite naEine. ovisno o zahtievima-
Kostu namjesiaja ostaje nepiomijenien
-
proizvodi
se isti dio namjeitaia samo se razlikuje po
un ut//as njoj konf igurac iji,
lnstalacijskl sustav sastoji se od tri osnovne
komponente, centralnog zawiueavanja, tihih vodilica
za meko zatvaranje i ladica. To
ie Arui
kompaktni
sustav s vodilicama i ugraitenim mehanizmom
predinshliranih
funkcionalnih dijelova. Sve
komponente dolaze od istog proizvoilaEa i
medusobno su usklaitene, ito znaei da instalacijski
suslav sawieno funkcionin i da
ie
vrlo pouzdan.
Tehnieki biser sustava su inovativne iednodiielne
voditice sa i bez mehanhma
-
ier
su htlica i dijelovi
oma Ca pri'vrideni jedno
za drugo.
U konstrukciiu se mogu ugraalivati plike ladice i
sistemske ladice te sustav centralnog zakljuiavanja,
nm pouzdanim
i brzim nadinom sastavlianja bez
alata moZe se pri konstrukciii namjeitaja uitedjeti
Duno wemena i novca, Va ant C+ izraduie se iz
visokokvaliatnog ielik i pldstike, a dosiupan
ie
u uobieaienim boiama uredskog instalaciiskog
sustava, Nosivost velikih terctd i klizni rad vodilica
sa i bez mehanEma potvrlteni
su cenitikatima o
kvaliteti od LCA. Mogu se kombinhati razni moduli,
poput
ladica za uredske polrep5tine, plastienih
ili
celiinih
plitkih
ladica ili sustavi ladica i razliiitih
vodilica kako bi se lorminli razni modeli postolia.
Uoduli su dostupni u Sirinama od 292 mm do 762
mm i dubinama od 360 mm do 730 mm
DESNO: Novoj
generaciji okova
pripadaiu i produini
oketni nosaii za
manje i laganije tlat sueen
Elevaore do mase od 1 2 kg.
Spaia se na gomiu ili tlonju plohu
police
ormara ili se
Ni6vri6uje
na bodnu
stranicu. Sam televizot Dtiivr56uie se na stranicu. Sam televizor priEvr6Cuje
se na
aluniniisku Sipku i noZe se okretati horizontalno
i veftikalno do 1 80 stupnieva. Tako se LcD-ekran
GOEE I DESNO: Danas
ie
tegko i zamisliti
visokokvali|tno
opremanie trgovina
bez elenroniikih
Drava na
watima
,--.?'
!l prostor i
zamlenlulu
Rlasidne omare s
od posrebrcnog
aluninija, koji se-
.
poaze
na
pncvrscene
traenice I abor-vodil ice.
Pla'ti'no ku6iite brcve
wezuje se u bazu vitrine
ili otmara tako da
je
potpuno skiveno. Drugi
dio brave, klizno pero,
uoraatuie se u klizni
Diotil6bot-kuiiSta.
Za dvokrilna klizna
wata potrcbne su dvije
SDL-brave. Ako nema
napaianja eneryijom
kllzna vrata se
automatski zakliuiavaiu
i ne mogu ostati
otvorena, SDL moZe se
po potrcbi prilagoditi
i ostalim sustavima
kliznih wata infrcnt s
Dodnim traenicama.
\
110 mm, izradenog
vitina i omara. U
zlalarnama i wedima
ees'D se p nienjuju
elekrcniEki sustavi
zakljuEavanja kako
bi se zaititili vrijedni
prcdneti i dasesp
i edi
neovlaiteni pristup
vainim dokumen ima.
Jedinstveni sustav
SDL
-
sleedind door
lock
-
za elehlroniiko
zakliuiavanie kliznih
wata staklenlh vitrina
je
odgguof.na sve ve6u
potaznlu pt otman s
kliznim warima Stede
vratima sa iarkama.
Elenrcnieki sustav SDL
posebno jie
osmiiljen
za okov kliznih vrata
labon infrcnt. Labon
je prikladan za staklena
vrata debliine 6 do 8 mm,
mase do 25 kg, s podnim
trainicama s
jednom
vodilicom montiranima
na kugliEn i m leiajevima.
Sustav za
zaujueavanje izuzetno
se lako ugrcltuie:
elektromehanieka bnva
ugrcltuje se ispod
taEnog prolila duljine
11
moze okrcnuti i u horizontalan poloZai- ako ga Zelite spremiti
ili sakiti u plitku policu, Kad poZelite gledati televiziju sano
potegnele
iipku, nakon Eega se zaslon moZe okrctati i naginiati po
aelii. Produzni nosae dvrsto stoji u svoioivodilici pa je prikladan za
ugndniu ne samo u regale veC i ko nosad tetevhora u spavadoi sobi
ili kuhinii te za ugndnju u kampere i kamp-kuCice.
\amjeSla, po mieri
t-
'-
DOLJE: Sustavi
podizania i spuitania
za ugodno Zivljenie
bez ikakvih
Weprcka
sve su
populamiii
dio
modernog namieitaia.
Sve vi6e liudi otkriva
prednosti stolova i
radnih povriina koje se
nogu po volji podizati
i spuStati, a time i
pri lagoditi individ ua ln i n
Zeljama, pogotovo
kad
je
rijei o starijin i
invalidnim osobama.
Pomoiu podiznog idea
stupa iz Hefebove
serije vitatlex uz dobru
ideju moZete klasi6ni
nanjeStai
pretvoriti u moderan koji
Ce impresionirati stare i
mlade. Sustav dizania i
spuitanja namijenien
ie
kuhiniskim elementima
koiise dosad nisu mogli
p r i I ag o davati n i s p uitat i
na
iednaku
razinu ispod
rudne plohe. ldea stup
sad nudi tu pogodnost
za ciielu kuhiniu:
kompletna radna
powiina, ukljuiujuCi
sudoper i Stedniak,
moze se istodobno
povisiti ili sniziti za 16
redova. To se odnosi
na sve razmieataie ili
kutove
-
ravne kuhinjske
dijelove, kuhiniu oblika
sl ovaLi l i Ui sredi snj e
kuhiniske radne
povrsine,
:,-;',
To otvan
a t '
- - r ' 4
" - - : -
9 mogucnostr
pr o
iekt
han
i
a i u rc den
j
a,
a ptoizvodaii i dizaineri
kuhinjskog namie'taia
takodet imaju Sircke
moguCnostiza nova
rjeienja dostupna
pritiskom na gumb
kada se podiiu i police i
otvaniu lak pristup svim
pov ti i n a ma. Zan i ml
j
i v a
ideja
je
Wostor
za
doruikovanje podesive
veliiine na kuhiniskom
pultu
u koji se moZe
pospremiti sav potteban
pribot koji nakon
doruika
iednostavno
-
nestaie! Zanimljiv
ie
i stol koii se prcma
potrcbi moZe podiai na
staiaCu visinu.
Sustav dizania i
spuitanja nije iudo
samo zbog kompaktnih
instalacijskih dimenzija
i tanke konstrukcije
-
on
je
iwlo snazan, S
pravilnim rasporedom
tereta,
jedan stup
izdrZi do 60 kg. Okvhi
su od
plastiticiranog
nehrdaiuCeg eelika, a
gomji poklopci od cme
plastike. Maksimalna
visina
ie
675 mm, no
moae se ograniiiti u
skladu sa zahtjevima.
Razli6iti poloZaji
mogu se prcgramitati
i resetirati uz pomoc
memo
jske
funkcije.
U modularnom sustavu
moZe se kombiniruti do
16 podiznih stupova.
Kutni i zglobni spojevi
omoguCuiu i instalacije
koje nisu u istoitiniii.
MoguCe su naknadne
prcmjene i dodaci. Stup
sep ivti6uie ina zid,
na postolje ili gornji dio
namjeEtaia...
Maxifix 35 HC
ie
nainoviii dodatak
obitelji spoinica za
sadaste pbee koja
je
na
lnterzumu'07 osvojila
nagradu za visoku
kvalitetu (DEsNo).
Sluzi a spajanje ploia
debliine 50 i60 mm, s
gomjin sloiem debliine
I mm. Pogodna
ie
za
spajanie
pod kutom od
90" s okvirom na
jednoj
strani, za dvostrano
povezivanje na dviie
strane be z okv i ra izm ed u
rubova kuta, poput onih
kod kutnih spajania kod
kuta od 135'.
Temeljise na vec
poznatoi spoinici
za radne ploie,
maxifix 35, a dobila
je
mnoge pohvale zbog
j
ed n o stav nog r u kovan
i
a
i ugradbenog sustava za
namjeitanje visine.
Sluzi za spajanje
sadastih ploia koje
imaiu malu masu, ali
su snaZne, ivrste, vrlo
i zd r 2l
j
ive i f le ks i b i I ne.
Tai inovativni materiial
ne zamjeniuie ivericu,
alikonsttukcije su
mnogo lakie negoli od
punih dtvenih ploia.
Novi maxifix 35 HC
je vrlo cijenien zbog
j
ed n o stav nog r u ko va n
i
a
i integ rune oryeme za
podeiavanje visine.
U usporedbi sa
spojnicom maxitix35
viiak za povezivanie
lagane varijante
izraduje se od eelika
u heksagonalnim
ploiama.
Okov se sastoii od
dvije plastiine iaiice,
maxifix kuiiita,
plastiine
iedinice
za
podeiavanje visine i
viika s predinstaliranim
metalnim segmentom i
n"arovaSenog ruba.
Caiice se postavljaju
u standatdnu rupu za
buSenie i u udubine
ploia koje treba
povezau,
Vettikalna tupa
ie
toliko
duboka da se iaiica
dodatno mo^e primiti na
gomji sloi na suprotnoj
strani.
Gornii sloj debliine
I mm
ie
trenutaino
standatdna vrijednost za
radne povrSine,
Kako saCaste ploie
imaju toleranciju
do 1 mn moze se
ko m pe nzi rcti p ozi c i
i
s ka
razlika Rako bi se
spriieiili ruZni spoievi.
tu
?
I
I
I
I
..-q%
I
!F
B
I '
t
tr
I
\.
LIJEVO: Televizoris ravnim ekranom s LCD i
plazma tehnologiiom sve ieiie zamjenjuiu u
dnevnom boravku klasiine. glomazne. stare
televizore.
Hdtele nudi razne podizne sustave zahvaljuju6i
kojima se tlat screen-televizori mogu uklopitiu
regal i popraviti estetski dojan ambiienta.
Na taj naiin stvoren
je
savrieni sklad uklapanjem
televizoru u modemi nanjeitaj.
Vrlo elegantno rieienie
ie
elektriini podizni sustav
idea+Tv, pomoiu koiega se LCD i plazma televizori
s ravnim ekranom
(iirine
do 1300 mm. visine do
82 nn i nase do 65 kg) mogu podizati i spuitati u
sobnom rcgalu, No tim se uredajen mogu i okrctati
pa i nagibati- zaslon se moZe zakrenutido 180
stupnjeva i nagnuti do 12 stupnjeva.
Maksimalna visina na koiu se televizor moze
podignutije 965 nn, ito omoguduje raznovrsne
upotrebe ovog uredaja.
Osim utiinice za televizor s automatskim
gaieniem nuditakoder dodatnu utiinicu za
napajanie opreme koia se moZe ugraditi u
namjeataj.
Tv-liltom se upravlja pomoCu daljinskog
uprcvljaia ili ruino.
t z Namjesiaj po mjer
g
7
I
I
I
r
-_
Okovi i drune ploce za samogradnju
Uz standardne vrste drva, funder-iverala,
panel-HDF
i ostalih drvnih Dbea s velikim izbotom kutova i
zavrietaka te spojnih elemenata koie moZete nadi u
drvnom centru SiZe-Kupres tu
je
i bogat izbor okova
iz programa Salice. Posebno
je
zaninljiv noviflap-
sustav okova za vertikalno otvaranie
jednostrukih
vrata na viseiim ormariiima koja se lako
podizu,
a polako i meko zatvaraiu. S takvim sustavom koii
se
iednostavno
ugraduie ormaric nema okova na
boinim strcnicama i laoano se olvan.
, . Jr l ei t al po ml er i
Stolic za
podetnike
Kad prvi put
odluEite uzeti alat u tuke najbolje
je
da
odaberete krajnje
jednostavan predmet poput ovog
klupskog stolida izrai[enog od debliih letvi koii se lako
sastavlia. Pritom 6ete stedi osnovno iskustvo nuino pri
izradi bilo kakvog komada namjeitaja.
Kod ku6e se najlak5e izraduju
jednostavni
komadi namlestaja. a dovoljno
je
izazovan za
podetak jedinstveni
komad, za koji
je
osim dobre
volje dovoljno minimalno majstorsko iskuslvo i
osnovni alat koji sigurno ima svaki hobist. Jedno-
stavan niski stoli6 moZete izraditi za
jedan
dan i
ukrasiti ga kako vam drago, naprimjer mozaikom
od krhotina keramidkih olo6ica...
Uz orikazanu strio-izvedbu i vi mozete takav
stoli6 napraviti za
jedan
dan.
Sve potrebno za izradu potrazite u nekoj robnoj
kuii s dobrim izborom materijala za opremanje
i nt eri j era gdj e nude i usl uge pi l j enj a i kroj enj a,
pa
6e vam odmah sve izrezati na todne mjere.
A sastavljanje gotovih komada koji dobro
pristaju
jedan
uz drugi najve6e
je
zadovoljstvo stolara-
amatera.
Najpraktidnije
je
kupiti strojno obradene letve
pravilnih
dimenzija kakve se
prodaju
na metre,
kao noge za stolove, oblanjane krovne Ietve...
Oblanjane su iobru5ene, glatke ipravilne, pa ih
jedino
morate popredno prerezati na todnu mjeru
i pod pravim
kutom.
Strojno rezanje ikrojenje sastavnih dijelova
ima
joS jednu prednost, teze oslvarivu u ku6nim
uvj et i ma: svi su
prerezi pravokut ni i ravni di me
konstrukcija u svakom sastavu ima zajamdenu
pravilnost.
A to
je posebno
vazno u sastavima
gdje 6elo
jedne
lelve mora uredno nalijegati na
bodnu stranicu druge. Ako se tu pojave i najmanje
nepravilnosti, cijela konstrukcija izgleda poma-
knuto i neuredno, a ugrozeni su isastavi. Lelvu
koja nije prerezana pravokutno
na svoju uzduinu
os ne moZete kvalitetno sastavitijer ie uvijek str-
Sati nekamo ukoso. Pri sastavllanju konstrukcije
koja ima osam uglova gre5ka od pola milimetra
moZe se multiplicirati do mjere da stoli6 ne moZe
stajati bez klackanja.
Za takve
potrebe
treba u ku6noj radionici imati
odgovaraju6u Sablonu ili dobro
postavljenu kruZ-
nu pilu.
Osim toga, sve lewe
jednake
duljine tre-
ba
prepiliti
odjednom, zajedno stegnute u
jedan
14
Namjestaj po mjeri
I
Dijelovi pripremlieni za
sastavlianie osnovne
konstrukciie. Tu
je
osam
komada 5x5x40 cm i
ietiri komada 5x5x35
cm, OSB-pbea 40x40
cn, ljepilo, tipli...
komad, pa 6e mal o odst upanj e od zami sl j ene
mjere biti gotovo neprimjetno, a sastavi uredni.
Tu gre5ku znat 6ete samo vi, dok
je
kritidni pro-
mat radi ne6e zapazi t i . Naj vazni j e
l e
da st ol i i
bude
pravokut an L svi m ravni nama.
Kad pogledate
slike i cdeze primijetit 6ete da se
konstrukciju moZe
jednostavno podijeliti u cjeline.
Trebaju vam dva pravokutna okvira (35x50 crn)
za dvi j e nasuprot ne boane st rani ce, koj e cei e
povezat i dul j i m komadi ma (40 cm) i obl i kovat i
kvadratidnu prizmu.
Te okvire dine dvije noge duljine 35 cm i dvije
l et ve od 40 cm, a povezuj u i h det i ri
preost al e
Ietve 5x5x40 cm.
Za naS stoli6 treba nabaviti:
.dvije
ili tri kvadratidne letve presjeka 5x5 cm.
Ovisno o trgovadkom centru, prodaju se u dulji-
nama od 2, 2, 5 i l i 3 m. . . od nj i h t reba ot pi l i t i osam
j ednaki h
komada dul j i ne 40 cm (za st rani ce
gornjeg i donjeg okvira) i cetri komada duljine 35
cm (za noge stolica)
.
uz njih vam trebaju i detiri komada od tanje
Ietve presjeka 20x28 mm, prieemu su dva koma-
da duljine 40 cm, a dva 36 cm. Te se tanje letve
pridvrsduju na unutrasnju stranu gornjeg okvira i
oblikuju solidan obodni oslonac za plocu stolica
,
za gornj u pl odu st ol a naj bol j e
j e
upot ri j ebi t i
OsB-plodu izrezanu u format 40x40 cm. Ako na
gornjoj plohi ne namjeravate izraditi mozaik oda-
berite po Zelji neko drvo atraktivne strukture.
Tu valja unaprijed znati koliko 6e na kraju biti
debela ploda, jer
o tome ovisi i poloiaj tanjih letvi-
ca unutar gornjeg okvira stollia.
l zraduj et e l i mozai k i l i pak obl i kuj et e neki de-
korativni sendvid od raznih materijala, provjerite
debljinu svakog sloja kako bi unutradnji okvir bio
dovoljno udaljen (spuSten) od gonjeg ruba stoli-
. za
sast avl j anj e vam t reba buSi l i ca, odvrt ac,
vijci, drveni depovi (tipli), ljepilo za drvo i stezaljke
ili zatezna gurtna,
.dakako,
na kraju se drvo lakira
-
npr. bezboj-
nim nitro-temeljem i bezbojnim (prozirnim) nitro-
lakom ili nekim lazurom.
l vozet e pri mi j eni t i i mat eri j al koj i m st e l aki ral i
parket u sobi, pa 6e' te dobiti sve u
jednakom
tonu
i sj aj u
_
ealaj po mlerl
I J
Pravilne buSotine za
uljepljivanje drvenih
6epova treba u svim
sastavima izbuiiti na
iednakom
razmaku od
rubova...
Ploeica od tvrdog drva
5x5 cm s dva komada
aperpbee oblikuje
praktienu aablonu koia
olakiava taj precizan
posao.
Prekratki ili pretanki
i epovi ne nude bai
pouzdan spoL pa
buaotina mora biti
duboka barcm aetiri
debliine eepa (tipla).
Kako biste dobili eisb i
ravne sliubne povriine
u sastavu ljepilo koje
izbija uz eepove odmah
obriSite. Buiotina dublja
od iepa nudi i prostor za
viiak liepila...
Pomoiu Sablone najptije trcba na svim letvama
5x5x40 cm izraditi buSotine za dt vene eepove
debljine I mm (ili 10 mmL
U pravilu,ljepilo se uviiek uliieva u buiotinu, do
dubine koiu odreduie uskivrh boaice.
Dva-tri lagana udarca iekiCem nabit ce eepove u
buiotine. Pretjerate li. iz njih 6e izbitiliepilo koje
valia obrisati.
Poneki udarac plastiinim batom neCete izbjeci.
Pritom se moZe dogoditi da iz sastava izbiie ljepilo,
Odnah ga obriiite kako pri nanoienju lazurc ne
biste imaliproblema s neupojnim drvom i svijetlin
mrliama. Ttidiiela boine stranice stoliCa sastavljene
su Dod Dravim kutom.
t o
Nakon ulijevania nalo
ljepila u buiotine tukom
se utiskuiu 'epovi,
prieemu Ce im liepilo
ispuniti uzduine brazde
na povrstnt.
P-r i s a s.tav I
i
a n
i
u d rv en i m
cepovtma nalvazntle
je prcnoaenje oznaka
za stedi6te buiotina.
Ako su vam iepovi
prcdugaiki, izbiegnite
njihovo sudaranje u
buaotinama. Tada
za susjedne stranice
letve iztadite Sablonu
s dva poloZaja otvora
kojiosiguravaju
mimoilaienie iepova u
clrvu.
: - ..tina mara biti malo dublja od polovice
drvenog
.
:. kako bi se na dnu nailo mjesta za viiak ljepila
,
. -.C utisnutoq tiDla.
' ..
a su otvori na
jednoj
letvi napravlieni s istom
. ..
anom koia
ie
odredila polozaj
aepova na eetu
,i e
-
sve se sl aze...
. .:taju
sliiedi ieetvrta stranica... Sve neptavilnosti
.uienju mogu se napipatipod prstima, no
-aite
pokuiavati
ispravitiih nasilu. Za to
je
-' asno jer
iepovi su tijesno nabjieniu buiotine
.
.1ogu
se pomaknuti ni saviti. Sto
ie
-
tu
je.
.
I
I e d a
jte
okvi r i obrii ite ljepilo...
Stoli6
je
okrenut na bok, a dulie letve od
40 cm
postavliene
su po uglovima i nabijene na
iepove. Pripremite i drugi boini okvir. Kako su
svi diielovi
jednakog presieka, boiniokviri imaiu
vanisku mieru od 50x35 cm. ito odgovata primjeni. a
I oKu
Je
ugodno,
17
Pri postavljaniu okvira
trcba kontrol i rati 6eti ri
ugla i osam ieqova.
Ako
ie
iablona u redu,
a iepoviu osi letava,
sastavljanje ne6e biti
prevelik problen.
Kad se ljepilo osuiilo,
dobili smo ivrst okvir
stoli6a. Na rcdu
je
postav I
i
an
j
e u n utrci n
i eg
okviru od tanjih letava
(20x28 mm) s kojim
cemo oblikovati
pouzctan oslonac za
umetanie
ploie. Tu
imamo dva komada
duljine 36 cm idva
komada od 40 cn...
Ako
ie
konstrukciia
pravokutna, sve diiagonale
nasupr6tnih ietverokuta moraiu bitijednake. To
je
posiiednii
trenutak za minimalne korekciie nasilu
'
Kako bi sve bilo 'vrsto i kruto svie2e zaliiepljene
dijelove treba na nekoliko sati osiguruti stegama
Na c eZu se
iasno
vidi priiwi6enie unutrainieg
okvira od taniih letvica, Ako vam iznad tih letvica
treba viie prostora do gornieg ruba, moZete
upotriiebitii letvice presjeka 2x2 cm. Optimalne
razmake moZete odrediti i
podizaniem letvica.
Cim vam
pri
sastavlianiu treba viae od
pet-Eest vijaka
ptimiena akuodvrtaia
mo2e va; poitedieti zamora.zulieva iwemena. Sve ide brzo' a nalijeplienu
letvicu vijci 6e dobto...
18
,,,
priteqnuti
na okvi. Kako
ie
stolic na
postoliu i
mozetiga
premetati po 2elii sastavlianie
je
krainie
iednostavno.
Namjealaj po mjeri
il
t
F
it
L
r l
Iako mnogi vieruju kako
se s obiljem strojeva
i elektriinog alata
rjeEavaiu svi problemi,
bez dobrog izbon
stega i stezaliki neaete
post i6 i
-trcj
n o st.sastav a
nttr nuznu cvrstocu
konsttukciie. Ma kako
skupe bile, dugaeke se
stege sigurno isplaCuju.
t 9
i . .
Kako je
konstrukciia izradena
.fl
Taiokvir moaete priivrstiti 6avlima iliviicima, no
naibolia
ie
kombinaciia ljepila i vijaka koji Ce sliubne
povriine s ljepilom stegnutikoliko treba. Ako
uvrcete vijke, dobro
ie
taniim svrdlom naptaviti
prcdbuienja, pa 6e vijci lako pro'ikroz letvice.
Jnetanje ploie. To
je
dodatna
proviera
rravokutnosti ciiele konstrukcije. PIoCa mora
.alijegati
bez zapinjanja i krivljenia.
: r est al po ml er i
od letava presjeka 5x5 cm,
mjere se lako izraeunavaiu
a brojke su uglavnom
-
oKrugre.
Na prcsjeku se
iasno
vidi
jednostavnost
izrade s
tipskim elementima. Ploia
ie
upuitena za debliinu mozaik i stakla.
b
Ir*tr
23
19
Ploia se tankim vijcima
priivricuie za unutrainii
okvir. Kako
ie
stolic
napravlien kao
Podloga
za izradu mozaika,
Pbea
je po obodu osigurana
iliepilom. Time sve
postaie kruce, a sqoi.ne
propusn Dolu,,,
Cela vertikalnih letava (ietiri noge
od 35 cm) trcbalo
ie
nalo pobrusiti kako bi se tubovi
uiednaiili s letvama okvira. Brusi se lagano. sa
aio manie
pritiska. Ostale manie neravnine bolie
ie
obrusiti ruino.
Jednostavna
konsttukcija za brzu
izradu mami ina nove
pothvate. Treba li vam
u dnevnom boravku
ispred.kauia veca
povrsrna za ootaganle,
dimenziie moiete
prilagoditi it?kvim
potrebama.
Stoviie,
'napravite
Ii 6etiri
i
ed n aka.stol iC a
-dob
i t
cete vecu povlstnu
koju oblikuiete
po Zelii.
Dodate listoliCima
kot a 6i 6 e, r azm
jeatat Cete
ih bez muke, pa svaki
dost mo'e imatisvoiu
-povriinu
za Salicu, taiu,
taniuri.
-
ilibocu...
Na kraiu
-
zawini radovi, Konstrukciiu moiete oboiiti
zaStitiim lazurom. no nama
je prirodna boja bila
sasvim
prihvatliiva. Premaz
je
nuzan
ier
nezaSticeno
drvo m6ie
posivjetiod praEine iiestih dodira ruku
20
Namjestaj po mjer
I KRPICA JE ALAT
Pri ndu s liepilina a drvo rteba iuvati sve vidliive
powiine
u blizini sastava. Gotovo i nema liepila Roje na povrSini
drva ne ostavlja nekakav trag. Akrilna su ljepila posebno
neugodna jet
se brzo osu5e, a miesla na kojina ih
je
drvo
upilo gotovo su neprimietna, Bezbojna masa zapuni pore,
a postaje
vk
jiva
eim ih pokuiate prck ti lazurom. Tada
je
prckasno
za bilo kakvu intetvenciiu. Neuredne nrlje i kapljice
liepila pokva t ce doiam na svak6m tamnom kon6au arvit.
Stoga bez 6iste i suhe Rrpice ne apoeinjite s liieplienjen!
BAIINI STO1 ZAST|TITE. POSTO1JEM
Za izradu kompannih komada koie
pri
obradi treba iesto
preokretati, zaoketati i naginjati
-
a pritom se rudi viicima,
buailicom, ljepilon,lakom i lazurcm
-
mudrc
je
zaitititi stol
jednostavnim postoliem od komada iveala kojemu se s donje
sttane p ewste dviie
iednako
debele letve. Dakako, glave
viiak treba upustiti u drvo.
Osim praktidnih malih pomaka postolie vam omoguCuie i
siguran priienos svjeZe sliiepliene konstrukcije, bez
opterecenia sastava s vlainim liepilom.
Kad se sastavlja s valikstim drvenin Eepovima, vaZno
je
da oni
na obie strane sastava udu
podiednako
duboko u drvo,
Praktidno rjeienie nudi obiaan pluteni iep koji se natisne na
svtdlo. Pri buienju u mekom drvu ostavlja i manje tragova od.
recimo, plastike.
Kombinaciia
iednostavne
Eablone i Eepa daie
uiednaEeno duboke buiotine na pravim mjestima.
SASTAU1JANJC KEKSTMA
Najsiguniie, najbrie i naiuredniie
sastavlianje omoguduju elektridne ruene
glodalice. Na njima se lako odrcCluje
dubina, Sirina i smiet bugotine, a
pritom
su svi zahvati ili apsolutno
pravokutni
ili
pak
usmjereni pod precizno
odrcitenim
kutom,
J ed nom postav ljen i pa ramet
osigurcvaiu bean
priienos
na sve ostale
dijelove, pa pri
sastavljanju teba samo
utisnuti keks i ljepilo...
Keifs,i se danas
proizvode
u raznim
oblicima i obiEno su ptikrojeni
beno
odrealenom modelu glodalice.
Odabhu
se prema vrsti sastava, moguaem
optere6enju i vrsti drua. Napravlieni su
od usloienih i
preianih
lisfiea drvnih
vlakana, wlo zu kruti i ivrsti.
lako je
ta tehnika skuplia od obiEnih
Eepova, brcine prcdnosti
to obilno
nadoknattuju.
.E

',amjestaj
po mjer
t7
21
Stol s
postoliem
od letava
Niski stoli ispred kauia nezamjenjiv
je
dio dnevnog boravka, a najoriginalnije
oblike nudi samogradnja. Naprimjer,
od slijepljenih letava moiete izraditi
postolje za stolif od uslojenih
ploEa
koje
prolaze jedna
kroz drugu, a
pritom
im lako mijenjate kut.
Unato,
jednostavnom
izgledu, izrada
te intrigantne konstrukcije zahtijeva
dosta
painje i strpljenja. Na to
originalno
postolje moZete poloZiti
gotovu uslojenu
ploiu od mekog drva,
porubljeni komad iverala ili staklo.
Za izradu postolja treba nabaviti letve ukupne
duljine od 20 do 30 metara, Sto ovisi o njihovoj
debljini. Najjeftnije i najprikladnije su oblanjane
krovne letve
presleka
2x4 cm ili 3x6 cm, no
na t r: i st u moZet e na6i i obradene l et ve od
hrastovine, bukve i sl. lpak, kako tu nije rijed o
nekoj skupoj konstrukciji ekskluzivnog izgleda,
sasvim su dobre i letve od smrekovine.
Dvije dijagonale postolja ne moraju biti dulje
od 100 cm, no ukupna vlsina stoli6a (zajedno
s
plodom) ne bi smjela
prema5iti 55 cm. Visinu
odreduje debljina letava, sto zna6i da vam za
prosje6no visoki stoli6 u svakoj
plodi treba uslojiti
npr. 13 lelava debljine 3,5 cm, ili 24 letve debljine
2 cm. Sto god odabrali, visina stoli6a odredit 6e
broj slojeva iukupnu duljinu kupljenih letava.
Na gornjoj
je
slici stolic s letvama 4x5 cm, a
postolje visine 52 cm pokriva ploda debljlne 28
mm. Kako vam za izradu postolja prikazanog na
nasim skicama islikamatreba barem l4jednakih
letavadebljine 4cm iduljine 90 ili 100 cm, najbolje
je
da vam ih pri kupnji precizno nareiu strojem.
Pri krojenju kra6ih komada gre6ke ne utjedu
zna6ajnije na izgled i funkcionalnost. Uslojavanje
letava kriinim
provladenjem svojevrstan
je
konstrukcijski trik, no potpuni uspjeh
jamdi
vrlo
todno busenje rupa na sredini dugadkih letava.
Uspijete li s postoljem stoli6a, razmislite i o nekim
drugim projektima. Plode koje prividno prolaze
jedna
kroz drugu zanimljivo su rjesenje.
Dvije ploie povezuje
.iedino.clrueni
Etap ili
mev)tna cqev pfovucena
koz sredinu. Plode
se slobodno zakrc6u
oko osovine. Da se
postolje I ako
prilagbduie
kvadratiEnoi ili iztluZenoj
stolnoj ploai. Naimanj i
kut izmedu
ploEa
ovisi
o najmaniem razmaku
izmeitu najdoniih
stuaCenih letava.
22
Namje6taj po mjeri
\ako biste dviie usloiene ploce od letava prividno provukli jednu krcz drugu,
.!ve se niZu naizmieniino. Dok
iedna
ploia u naidonjem i naigornjem tedu ima
.: rne letve (duljine barcm 90 cm), dt uga u najgornjem redu ima najkruce letve
: ema dolie letvu koja
je
4 cn dulia. U naidonjem redu treba ostaviti raznak koji
'
ie manji od 10 cm. kako bi naein sastavljania s naizmjeniCnim otvotima bio
Jljiv u svim slojevima. Za letve debliine oko 2 cm naiptikladniji su tanii iavli
.:.tliine do 3.5 cm. Pritom ih ne valja zabijati po simetrali letve veC cik-cak. kako
.. drva ne bi raskolilo. lstodobno, iavli se i u susjednim slojevima zabiiaju s
: rakom od nekol i ko centi metata.
)d svega
je najvaznije precizno busenje rup" r" o"o,r'rr. totno,po sreainitetara.
Bupe izbuiene toino na sredini
letava malo su veCe od drvenoa letava malo su vece od drvenog
Stapa, metalne aipke ili cijevi (O
10 nn)koja spaia dvije usloiene koja spaja dvije usloiene
ploce. Osovinu ne trcba
Naj brZe i n aj
jed nosta vn i je sa sta vlj a n je d i jagon al n i h
ploea sbla nudi lijepljenje i pribijanje Cavlima. U tom
stueaju ne trebaju vam dugaake stezalike s otvorom
od barcm 70 cm. a sl i j epl j eni sasl av osi gutan
iavlima ne zahlijeva mirovanje i sastavljanje
je bEe.
Ljepilo za drvo nanosi se u tankom sloju, podalje
od vanjskih rubova. Jer. pri zabijaniu eavala deblji
binanos
pod
udarcima aekica mogaa izbitina
povriinu. a mrlje ljepila na drvu teako
ie
prikriti
lazurom ili bezbojnim lakom. lmate li dovoljno veliku
rcdnu plohu, istodobno mozete sastavljati obje
ploie, naizmjeniinim prievrecenjem duliih i krccih
letava na niihovim fuaievima.
Za letve debljine oko 2 cn najprikladniji su tanji
aavliduljine do 3,5 cm. Pritom ih ne valia zabiiati
po simettaliletve veC cik-cak, kako se drvo ne bi
raskolilo. Istodobno, iavli se i u susjednim slojevima
zabijaiu s izmakom od nekoliko centimetara.
Kako ta osovina ptolazi kroz trinaest
letava. ova razlika u prcmjetima
olakiat ae vam provlaienje i
P izradiokretne
konstrukciie naiprije
treba potpuno sastaviti
jednu
usloienu pbeu,
sliepljivaniem svih
letava. Ako radite
sa stezaljkama,
nakon Iijepljenja
priiekajte da se ljepilo
potpuno stvrdne.
Potom kroz otvore
sastavljene
ploce
postupno provlaaite
dulie letve druge
ploie i sljepljujete
ih umetanjem kraiih
komada na
iednom
kaiu, Posao vam
moZe olakiatiosovina
provueena kroz
sve rupe u sredini
konstrukciie, no to nije
nuZno. Slijeplieni krcj
utvrstite stezaljkom, a
potom na otvorcnom
kraju uliiepite krace
komade. Kad se svi
nadu na svom miestu
i taj ktaj p tegni te
dugaekom stezaljkom.
Ako niste viini slaga-
lacama. radite udvoie.
Cetii ruke mogu viae...
u sluiaiu da ste pri bLtAenju i
s,astavl
j
anj u mal o progri jeail
i.
Si r i pr owt i nec ebi t no, . . " /
uti ecati na.stabi l nost
1,".-;---'
konstrukcije.
23
Prakti6an
dodatak
ormaru
U svakom stanu
postoji
neki ruian
kut ili komad namjeitaja bez kojega
ne moiete a ne izgleda
privlaino.
Baciti ga, kupiti novi, ili sve preurediti.
No, kad soba nije velika, a svaki
je
peclali prostora
dragocjen, najholja
je
samogradnja. I bai tu poiinju
nevolje. Svi znaju da se mnogi
dijelovi namjeitaja mogu napraviti
sastavljanjem izrezanih i porubljenih
komada iverala, no kako to izvesti?
Odakle mjeriti, kako mjeriti i kako
naruditi? Iskusnim
je
samovcima to
teiko shvatliivo, no moramo priznati da
vedina nikad nije isprobala svoje
umijede na projektu s puno zadanih
velidina. Stoga smo napravili plitku
policu koja mjerama odgovara
postoieeim
komadima, a pritom im
temeliito miienja izgled. Stovi5e, sobe
dobivaju novi ugodaj,
mnogo pruktiinih povriina pojavljuje
se gotovo niotkuda, a sve
ie
gotovo
tijekom
jednog poslijepodneva i veieri.
Jedna od ve6ih prednosti strojno skrojenih ive-
rala
jest potpuna pravokutnost SVIH elemenata,
pa
su i uski
prerezi pravokutni
u odnosu na Siroke
pl ohesboj om i uzorkom.
Stoga pri
sastavljanju
gotovo i nema provjera. a
svi dijelovi savrseno nalijezu
jedni
na druge. Pra-
vokutni sastavi na bridovima korpusnih komada
i maj u bespri j ekorno dosj edanj e, bez zradni h
otvora inepravilnih reski, Sve Sto vam
preostaje
jest
odabir odgovaraju6ih dijelova
-
dakako,
pre-
ma mjerama u nacrtu ili skici
-
injihovo pridvrsce-
nje u pravilan polozaj. Kutne stezaljke su odliano
pomagalo kojim se sve odvija bez greske.
Konlirmat-svrdla su
posebna prida. Nisu
jefiina,
no
pravilna
upotreba omogu6uje buSenje neko-
liko tisu6a busotina u iveralu. Konfirmat svrdla i
vijci omoguCuju izradu namjestaja od iverala bez
dodatnih okova, kompliciranog mjerenja i slo2e-
nih sastava. Plode se spajaju
jednim
buienjem
i potom tijesnim i dvrstim urezivanjem dugadkog
vijka.
Na kraju, glavu vijka treba pokriti utisnutom
kapicom u oboji iverala.
Svrdlo
promjenjivog promjera odgovara vijcima
s vrlo izraZenim navojem idobrim urezivanjem u
rveral.
24
Namjesraj po mjeri
-
i
Kako nismo naili boju
i nijansu ivercla koia
bipotpuno odgovarala
tonovima boenice
ormara, odfueilisno
po stav iti kon strukcij u
bez leda.
Tako su uske stranice
novog mate
jala
mi nimal n a pov rS i na ko
i
a
odudara od op6egtona,
Kroz otvorcnu
konstrukciju nazirc se
izvorna boja,
pa
sve
izgleda kao da su ormar i
p o I i ca od uvijek zajed no.
S re d nja polic a pove zu
je
uske vettikale i
spredava izvijanie.
Postolje svemu daje i
dodatnu krutost,
I eeliina nie*a (dulja od visine police)
2 netalni kutnik
(tidesetak
centimetara)
3 kontirnat-vijci (6 mn)
I inbus-kljuiii (4 mn) a konfirnate
5 konfimat-svtdlo s dodatnin zaatitnin
prstenon za boliu kontrolu dubine
(prcten ne sniie dodirnuti iveral!)
6 tezervno konfirmal.svtdlo blu ne trebalo)
, rueka n iznieniive bit-nastavke
8
ponoini
odvrlad
-
a svaki sluiai
g
elektriina ili bateriiska buiilica s
finon rcgulaciiom bEine vrtnje
(klasidna ptihv atna glav a)
10 kutne stealike
-.nainanie.4
komada,
no za vecr t mastvnut namlesnl nuzno
ie
p nijenitiS stezaliki po kotpusu.
Za piljenie i potubljivanje iverala u stanu, na balkonu
ili dvoriitu treba alat, strplienje. znanie ivriieme.
Stecom, u mnogim naaim
gadovima
danas 6e vam
sktojiti i porubiti iveral s tuenoi6u od 0,5 mm, pa sve
ovisi o nacrtu i dobro smiEljenim mjerama koje ste
prcdali
s narudibom. Na kraiu, dijelove vam mogu
sDoruEiti i Dred vrata stana.
Jedan potez olovkom dui metalnog kutnika
oznaEuje identidne razmake na obje unutraSnje
plohe
vertikala. Na doniem kraiu oznaiena
je
i cfta
police na postoliu visine 10 cm. Sve ide brzo, toeno i
jednostavno,
'.3mle6iaj
po mjeri
-
.g
-
-q
E
a
E
e
Dvije boenice Sirine 17 cn, duljine 265 cm spojili
smo na poleatini ljepliivom trakom tako da se
po I ubljen i (p rcd nj i
)
bri d ovi dod i ru
i
u. U zdu Zn i m
mjereniem i oznaeavanjem razmaka odredili sno...
Iako
je
iverallaman, grafitni trag olovke dovoljno
ie
vidljiv za poravnavanje gomjeg ruvnog ruba
pJastiinog 6epa na koii 6e se kasniie oslaniati police.
Cavliii iepova zabijaju se na 3 cm od uzduanih
tuDova,
...visine polica. Ti
ruzmaci nisu
jednaki
ve. se razlikuju prema
uobiiajenim visinama
knjiga, od 25 cn do 35
cm, tako da se iznad
knjige, monografije
iliregistratora mo2e
slobodno uvuCiprste.
Zabiianjem nizova od
6etiri plasti.na 6epa s
nazublienim iavli6ima
dobili smo odmah
oslonce za police na
lijevoj i desnoj vertikali.
lznimka
je jedna
od
polica koja se nalazi na
1/3 od donieg kraja. Tu
policu,,,
fi?n'
n0
213
25
... trcba Driivrstiti
konf imat-viicima,
kao i gorniu i doniu
zavr'nu policu,
Naime,
uske vertikle iverala
nisu baS krute, pa
bi
se pod
teretom knjiga
mogle saviti, a takvim bi
Si ren
je
m pol ice izg ubile
ostonac,
... veeeri imalina
raspolaganiu dovoljno
ruku daD skode
pri preokretaniu,
i
podizaniu. Kako nije
bilo nogan, okvir
je
postavljen na dva
stabilna stolca.
Najdonja polica
ie
odignuta od poda za
10 cn, pa toj nieritreba dodati i onih I mm a
buienje posred police. Zato od donieg ruba trcba
odmieritil09 mm...
Kad su na unutnanjim stanama vertikala
odmiercne sve visine polica
i pribiieni plastiini
eepovi, na ravnoj podlozi treba sklopiti osnovnu
konstrukciiu- KaRo se straZnia strana police
nece
vidieti, slrainii rubovi elemenala nisu porubljeni.
Medutim. izloZeni prednii rubovi ovdie su zaiticeni
vrl o otDorn i m ABs-trakama.
Bez kutnih stezaljki gotovo je
nezamisliva izrada
namjeitaja. Ako nemate pomagate,
stealike
nadonieiCuiu mnogo ruku, pa ivelike koryusne
elemente mo2ete sastaviti sani. Odludite li se na
najjednostavnii na6in sastavlianja
-
kontimat-
vijcima
.
bez lijeplienja, stezalike su obvezni pribor
ku6ne rudionice i preduviet
uspjeha.
Po toj popreenoi ctti odmah oznaiujemo i udaljenost
od 30 mm od svakog ruba verTikale. Kako
je polica
dubok 170 nn (17 cm) razmak rupa
ie
170
-
60
= 110
mm,
Tiiekom buienja svrdlo moZete nakrctko izvaditi,
a pniinu povremeno otpuhivati, Naivainiie
je
piipremiti
se za zawSn6 Sirenje otv6ra zubiha na
svrdlu.
Ako ste buiili s minimalnim p
tiskaniem buiilice,
liievkasti otvor za glavu vijka neCe biti predubok.
Pri ptvim buienjima naibolie
je
uzeti neki otpadni
komad iverala,
26 Namjeslaj po mjeri
-
Okv sastavlien
stezaljkama
je
ptavokutan,
a ravan
pod osigutava i ravninu
prednie
Dlohe Dolice.
iako ia iivrEienie
-
okvha obiino tr;ba I
stezaliki. mi smo te...
U oznaeenim toikama
buSimo konfirmat-
svrdlom. BuEilicu ne
treba pritiskati
-
dovoljna
je
teZina ruke, Rezervna
baterija neka bude u
punlacu,
Konlirmat svrdla i vijke
s kpicama nabavili
smo u lvetDanu.
Kako
je
najdonia polica
uzdignuta iznad poda,
a
obvezno se
prievriiuie
vijcima. pri odredivaniu
njera dobro
ie
postaviti itaj umetak visine (iirine)
10 cm, kako bi se donjirub Ronstrukcije precizno
poravnao.
Kad
ie
sve na svom mjestu, stegniE
najpriie stezaljku a
policu,
a
potom
i za vertikalu.
PrcvjeriE prstom
da ne strii.
Nakon mierenja po jednom
rubu, dobrc
ie
kutnikom provieriti miere od drugog ruba. Ma kako
iednostavno
izgledalo, glupe se greike dogadaju
baS na takvim miestima.
Pri izradi nacrta i odredivanju miera za
rezanje dijelova iz velikih ploia iverala,
naivainije je
razumjetidva osnovna sastava
pri izradi tako
jednostavne
konstrukcije.
Kako
je polica monla todno ptekriti
bok ormara, iirina
ie
odmah odrealena
miercniem:52,4 cm. Da smotu naigornju
p6ticu
odabrati kao zaseban komilc! i ona
bi inala tu duljinu, a na veftikale bismo
ie
pr i Ev rstil i vijcima odozgo.
' , amj esl aj po
mj e
No, zbog
jednostavnosti
i 6to ujednaienijih
mjera, naigorniu smo policu
ugrcdili IZMEOU
vertikala, ko i sve oslale
police.
Time sno dobili
jedinstvenu
mjeru njihove
duliine od 48,8 cn.
Kako
je
standardna debljina veaine ivenla
18 nn, debljine vertikala treba oduzeti od
vanjske mjere. Ta niunica vrijedi za sve
konstrukcije, pa p
izradi nacrta treba stalno
oduzimati 18 ili dodavati 36
(2x18
nm)....
U sastavima gdie se dva elementa iverala
tupo sastaju, treba precizno poravnati
vaniske plohe i porub- Kontirmat-svrdlom
treba naDraviti buiotinu toino u sredini dela
ivercla. Kako
je
delotog elementa Eircko
18 mm, za bu5enie rupa teba oznaiiti crtu
udalienu 9 mm od vaniskog brida.
Ko nf i rm at-vi
jak
mozete
prstima uwnuti samo
dva-tri okreta. Potom
je
nuZan inbus-kljui ili pak
neki automehaniia6ki
alat s inbus-bitom. Naiih
16 viiak bilo
je
ovaj put
premalo napota za prave
2ulieve.
Tijekom buaenia
svrdlo mora
biti okomito na
podlogu. A takva
pnmlena
rucnog
alala zahtiieva
ipak malo snage
i dosta iskustva.
Jer, skrene li vth
Previae
ustranu,
na kruju Ce negdje
proviriti iz police
koia na obie strane
od osinudi samo
par milimetara.
Prednju stranicu postolia priivrstili smo samo s dva
viika. Kad optereCena polica nalegne na nien brid,
nece trebati pojaeania.
E. tu smo buaili na I mm od
prednieg
ruba, a30 mm od donjeg kraja verlikalne
stranice.
Sa svakim uwnutim vijkom konstrukcija
je
stabilnija.
Glave viiaka utisnute su u proEhenie na otvoru
buiotine, no na niih 6e se na kraju nalijepiti plastiine
kapice u boji ivenla. Kupite ih unap
ied,
s iveralom.
Popreina cfta, pod prcvim kutom u odnosu na
uzduZne rubove, mora bitibeno na sredini iverala
umetnute police.
Otpuitanjem i zatezaniem stezaljki
moguce su fine prilagodbe,
Tijekom buienja svrdlo mon biti okomito na
podlogu.
A takva primjena ruenog alata zahtijeva
ipak malo snage i dosta iskustva. Jer, skrcne li vrh
previSe ustranu, na ktaiu Ce negdie proviriti iz police
koia na obje strune od osi nudi samo
par
milimetaru.
Srednja polica priivrSCena
viicima spriietit 6e
savijanie uskih vertikala pod teretom knjiga. Stoga
je
i.postavljena na doniojtre6ini visine, gdje su sile
nalneugoonue.
LIJEVO: Osnovni
ie
okvir napokon na svome mjestu.
Tonovi ivercla sleni su koliko
ie
to bilo moguce
prema
zagrcbaekoi ponudi uzoraka,
GORE: Masivni ormat koji zamalo seZe do stropa
dobar
ie
oslonac
police
bez leda. Vezu s omarcm
osigurcvaju na vrhu dva plosnata ie ena okova,
svaki priivrScen
sa iest vijaka za ormaL a dva ih
deblia ukrasna vijka povezuju s policom.
Ako
policu
treba preseliti,
odvrnu se samo dva vidljiva viik.
28 Namleitaj po mlefi
-
Sad treba umetnuli
onu
Policu
koig settajno..
.
pncvrscule vldma,
a namuenlena
le
stabilinciii uskih
-
stranica,
Uzdignuta najdonia polica nije samo odmicanje
od praiine
s poda. Kutiia koja nastaie umetanjem
dviju poprcenih stranica daje cijeloj konstrukciji
dodatnu krutost.
Unetanie polica ne traie du2e od
minute. Kako su razmaciiepova
jednaki, police
su paralelne.
'.:'njealajpo
mjeri
lako konstrukciia nena leda, vijci
je
sasvim solidno drZe, bez znaEajnijeg
liuljania. Sad se naibolie vidi koliko
znaEe unaprijed pribijeni iepovi za
pokretne police.
Slijedi ptiiwi6enje police za omaL s
dva
jednostavna plosnala
okova koji
se odozgo pti'wste na kov omara i
najgorniu policu-
Ptiivrs6ena u naigornjojtoiki za ormar, uska i
plitka polica ne moZe se prevrnutinitip manjem
Doaresu.,,
---
29
Police
s
duSom
Nema elementa namjeitaja koji s tako
malo materijala postiie
toliki uiinak
kao police.
Prava pol.ica
udahnut 6e
duiu i najskromnije opremlienom
prostoru.
Ako knjige, starine,
dekorativne ili upotrebne predmete
razmjestite pailjivo i domiSljato,
polica iskaEe u prvi plan i postaje
naiatraktivniji dio ambijenta.
To podjednako
vrijedi za sobu,
kuhinju, kupaonicu i predsoblje,
a i uredskom prostoru polica
daje
poseban
ugodaj.
DESNO: Jedan od
novijihtrcndova u
talijanskom dizajnu
nam
ieitaja
s n aglaie n i m
horizontal n i m otvo r i ma.
Begali izgledaju kao
police, ponekd
umetnute izmeilu dviju
vitrina, ili pak
kutije od
tvrdog drva
gumute
u ve6i volumen
obtubljene toniranim
iverclom.
U konstrukciji se
ponekad tui i u
sotistici runa ojaianj a, a
naioptercCeniie police
mogu se i neovisno
prievrstiti
na zid.
Mogli bismo re6i daje soba bez polica kao knji-
ga bez korica. Njihov sadrzaj otkriva nam na6in
Zivota, sklonosti. ukus iZivotne interese doma6i-
na. Kao na retrospektivnoj izloZbi ni:u se
pailjivo
odabrani predmeti, uspomene, vrijedni ili skupi
detalji koji svjedode o ukusu ilita5tini. Police krca-
te knjigama, umjetnidkim i ukrasnim predmetima
otkrivaju ponekad najskrivenije tajne. Dovoljno
je
jednim pogledom preletjeti
njihov sadr:aj da sa-
znate o vlasniku viSe negoli kroz razgovor. Knjige
u kompletima, kupovane na metre, besprijekorne
skupe korice u nizovima de56e potvrduju tek am-
biciozno nastojanje negoli iskreno zanimanje za
sadr:aj njihovih stranica, Naslovi na prvi pogled
kaoticno nabacanih knjiga izlizanog hrpta, raznih
oblika i sadrZaja zadas 6e vam otkriti dime se bavi
i demu godinama tezi njihov vlasnik
I predmeti na policama rjeditiji su od rijedi. lz-
dvojeni ipostavljeni na uodljivo mjesto pokazuju
kako iza njih stoji mozda mala, ali vazna Zivotna
e0tzoda.
Sve ukazuje na to da
je
sadrzaj police znadajniji
od konstrukcije. Zato najbolje izgledaju one gdje
se vidi samo prednji rub. Konstrukcija
je
svedana
na vidljive crte razdvajanja pojedinih
sadrZaja,
predmeta ili grupa knjiga.
Na velikoj zidnoj plohi police zamjenjuju slike,
dobro odabrana konstrukcija moie zid izduljiti ili
povisiti, razdijeliti veliku sobu na prostore
razlidi-
tog sadriaja ili zaokruziti neku sadrZajnu cjelinu
-
grupu naslonjada, prostor za
jelo,
radni kut. Or-
mari se sve de56e uokviruju policama kako bi se
gole stranice ogrnule Sarmom razigranih pioha.
Naialost, police su na nasem trZiStu prilidno
30 Namleitai po mjeri
-
q
E
se na zid pridvrs6uju jedva
vidljivim konzolama.
Takve konstrukcije odlikuje disto6a horizontalnih
lin ija.
Napravite li ih od dvostrukih ploda koje s gornje
i donje strane pokrivaju okvir od letava vidljivi ce
rub izgledati bogatije, a smanjit 6e se iopasnost
v u J d v r l a ,
l a P{ J U
L r J | t - l u , , , .
To posebno vrijedr za konstrukcije od iverica
i t anj i h pl oda medi j apana koj e se s vremenom
rzvlese.
Post i gnet e l i debl j i nu od 5 i l i 6 cent i met ara
na pol i cama od naj manj e
j ednog
i l i dva met ra
dul j i ne, dobi t cet e el egant nu konst rukci j u koj a
izgleda mnogo skuplje nego Sto vas ko5ta.
Takve se police pridvrdiuju posebnim drZadima
u obl i ku del i dni h Si pki nabi j eni h u rupe na zi du
ili uvrnutih u tiple posebne konstrukcije (Hiifele,
Fisher, Schachermayer). Primjenom vlaknatica
uStedjet 6ete i slo2enu zavrsnu obradu. l\4o2ete
ih obojiti
jednakorn
bojom kao i zidove, a
podnijet
ie ipovremena osvjeienja u skladu s uredenjem
sobe.
DOLJE: Bijela polica kao
sobna pregrada, Takve
police obieno teba uprti
u sttop i pod kako se
niezna konstrukcija ne bi
detormi rala pod teretom,
ilipak prevrnula pri
iaaem
udaru ramena,.,
Slika odliino prikazuje
ito zna6e lijepo
aranZirane police u sobi,
gdje sav ostali namjeStaj
moZe biti u dtugom
planu,
-
: i ko cvi j e6e. Razl og bi rnogao bi t i nj i hova
.r' ostavnost, sto ne ostavlja prostor
formiranju
:1e zanimljive proizvodadima
I trgovcima. Zato
. :c ica tradicionalno predmet samograditeljskih
.--vata. Pritom se obidno ponavlja
dobro poznati
: ' eot i p nast ao masovnom ugradnj om gl oma-
r
-
regaia
-
dugacke vertikale izmedu kojih se
-
:cu oasKe.
'
ako takve konstrukcije moraju stajati na podu,
r:' oSi se znatan dio tlocrta. To
je prihvatljivo
ako
:ostavljene usred sobe iusput iskoriStene kao
-
<c onalna pregrada.
No :elite li policama pre-
: z d, razmisljte o izvedbi vise6e konstrukcije
. ostavlja ispod sebe barem metar slobodnog
: stora. Tako i pod mo:ete iskoristiti, a cijela 6e
:a zgledati ve6a.
: : sebno
su at rakt i vne dugadke pol i ce koj e
: r l al po mj er
31
Naj pouzdani j e su pl o6e od
punog, uzduZno
lameliranog drva koje
je
tako ukoceno da moze
ponijeti i ozbiljna optere6enja na velikom rasponu
izmedu nosada. Dugadke police uvijek izgledaju
bolje kad su im prednji rubovi deblji od 18 ili 20
mm. Na plo6ama od masiva to se lako postize
dol j epl j i vanj em l et ve s donj e st rane (barem)
prednjeg ruba.
Pri
planiranju i odredivanju mjera treba izbjega-
vati i prevelike vertikalne razmake. Ako radite po
vlastitom
projektu, izmjerile visinu iSirinu knjiga
pa 6ete razmake
po visini lako odrediti
prema
stvarnim
potrebama. Visine moZete i l{ombinirati
(npt.22i 32 cm), ovisno o
grupama knjiga ili de-
korativnih
predmela.
lpak, nastojte da su duboke
barem 22 cm kako hrptovi knjiga ne bi virili izvan
Kako napraviti
policu
Ako i niste vi6ni izradi
nanjeitaja, ponuda
Dribora i okova uvelike
vam olakiava samostal-
ne
pothvate.
lzraduiete
li
jednostavne
regale s
veftikalnim nosadima i
ho zontalnim Dolicama,
nailakie
ie
naprcviti
nacrt, ispisati miere
i narueiti piljenje po
zadanim dimenziiama.
Ako
ie
je'
o ive;atima,
sve dijelove moZete
dobiti s urednim i
trajnim porubom.
za priEvr66enje polica
unutar konstrukciie
zaista imate velik izbor
pribora, a
ioi
je
bogatiia
ponuda razn ih konzoln ih
nosaca za Eravno
priivrs6enie polica na
zid. Samo bez staha!
JZ
Police se nogu poloiiti
i na letvice NiEvriCene
viicima ili Eavlima na
u:nutrainju stranu
ve,tikalne stranice.
Prednji tub letvice
ie
zakoien kako bi bila
manie uoeqiva.
MontaZa
ie
najbtza s
plastiinin
ili dtvenim
Eepovima. Ako vam
buienje rupa za drvene
Eepove ide na iivce,
primijenite male
plastiine
6epi6e s
Eavfieima.
Okovi za prcnjenljivu
visinu polica osjetno
poskupljuiu izradu.
Uglavnom se primienju-
ju
u industriiski proizve-
denom namieStaiu.
Sustavi vettiklnih
nosaea i ieliinih
konzola za prilagodbu
visine polica po
ielii. Nosaii se nogu
nastavljati od
poda
do
stopa,
Drveni trokuti ne
odgovaraiu svakom
ambijentu, no uviiek
ih moaete napraviti i u
ku6noi radionici. Nude
se i idlidne sklopive
konzole velikih mo-
guenosti...
evrste ^eliEne konzole
zahtijevaju precizno
buienje rupa u zidu.
lma ih ruznih veliiina
i boja.
Namjestaj po mjeri
-
-"bova.
Na ovim stranicama
prikazujemo vam
-ekol i ko
pot i caj ni h pri mj era koj i ni su t i pi dni za
: rnudu u nasim salonima namjestaja. Dapade,
-apravljeni
su po mjeri, uglavnom u samogradnji.
' , apravi t e
l i i h i vi sasvi m sami i l i uz st ruenu
po-
-ci
stolara, promijenit 6ete izgled sobe, posti6i
:rlii ugodaj i poboljsati iskorislivost prostora
-
uz
-alo
novca.
a
U kudana ctebelih zidova iesto se zatvaraju
I nepotrebna vrata, a niia se prctvara u policu od
lamelircnih pbea punog drva debljine barem 28 mm.
Horizontalne plote mogu biti i od masiva, ili sastav-
ljene od okvira i oplate, no nikako ne smiiu biti tanke
i poviiene.
Ravni prcdnji rubovivaZniji su za opci
do
j
a m ne gol i pretpostav I
jate.
^Dudaike oolice su dobto eienie na trokutastim
Z zaiatnim zidovima tavana. Cetiii su ootice
prievraCene
na zid dok
je
najdonia, s najteZin
predmetima.
dodatno poduprla sjekomiinim
daiiicama. Raznolikost i zanimliivost predmeta na
policama
ovisi i o prcglednom rcsporcdu. Tu
je
iasno
vidljiv tematski izbor na poiedinim Hzinama.
.,
Kombiniranjem zidanog okvira i glatkih drvenih
J
polica postiZe
se dobar doiam u vedini ambije-
nata. Prednji
ie
rub izrczan u blagom luku i polom
zaoblien bruieniem. Sliinu
policu moi.ete i sazidati
ylongom na bilo koiem miestu u stanu. Pti izboru
dtva priklonite se uviiek debljin pbeana jer
one
izgledaiu bolie i lakie podnose optercienje na ve6im
tasoontma,
n
Police od porcbetona zagladene Zbukom ili
+ gipsom umijeianim s nekom akrilnom emulziiom
(allcat) oboiene su zaiedno sa zidom. Takve se
konstrukciie odfieno uklapaju u rustikalne ambijente.
\amleslat po mjeri
LIJEVO: Jednostavno
i efektno. Tri dugaike
police osloniene na
crvene trokutaste
nosaee ispiljene od
manje wiiednih ploda.
DOLJE: Dugaike police
od ukoeenog dtva u
kombinaciji s rcdnim
stolom
jednake
duliine
poloZenim na oma ce s
ladicama,
Tanke Sipke dodatno
osi g uravai u policu,. n o u
svemu su nalvaznue rn
dugaEke horizontale koje
se odfieno dopuniuiu s
horizontalnom
lampe
iom
na zidu.
GORE i LIJEVO:
Za dugaeke i deblje
police uzmite tanje
pbee i naliiepite ih na
okvit od letava. Prcdnji
rub prckiite ravnom ili
ptofiliranom letvom.
Sve obojite boiom za
zidove ili emajlom.
Priivtstite ih u zid
dubokin tiplina i
ieli6nin Sipkana ili pak
posebnim nosaeimaza
takvu vtst polica (Hefeb).
U takv i m konstrukci
i
am a
moZete kom b i n i rati r azn e
materiiale, Uz okvire od
druenih letava plohe
moZete izraditi od iverala,
iperylote, tankog medi-
japana,
lesonita, pa i od
gipskaftonskih ploEa.
Kad prednje bridove
prekriie ravna letva
ili neki drveni
protil,
nevaZno
ie
od iega
ie
sama polica,,,
33
Polica s
dva lica
Postoje stvari koje nedostaju u svakom
stanu
-
praktiini komadi namjeitaja
koj i potp
u n o i sp u nj uju f u n kcion al ne
i estetske zahtjeve,
iednostavne
konstrukcije, a mogu se lako
premjeitati prema potrebi.
Zato
je
naiem suradniku. dizajneru
Darku Severu ideja vodilja pri
osmiSljavanju ove
police
bila
jedna
jedina
-
napraviti neito krajnje
jednostavno,
ito ce poslu2iti
funkcionalno, skladno se uklopiti
uz
postojedi
namjeitaj i ujedno biti
nenametljiv ukras u praznom kutu.
(C
I{
-* --
ls -
-
!
I
*
*
;',
Osmisliti takvu star nije bas lako
jer
vrhunski
di zaj n zaht i j eva harmoni j u koj u t reba post i 6i
skl adnom kompozi ci j om odabranog mat eri j al a,
oblika i konstrukcije.
Polica a/lce izgledom podsje6a na Stafelaj, no
ujedno asocira na dovratnik, izlog, prolaz, vrata,
paje
na neki nadin iulazu Alicinu zemlju iudesa.
U t oj
j ednost avnoj
konst rukci j i prevl adavaj u
krajnje potpuno diste iostre linije.
Sve l ezi na t ri noge koj e
pot enci raj u
doj arn
jednostavnosti,
a odita
je
i usteda na materijalu.
Pol i ca i ma t rokut ast t l ocrt , no prost orno j e
det vrt ast og obl i ka,
j er
su umet nut e st akl ene
det verokut ne pol i ce. Zat o
j e pogodna kao
samostalni element koji mo:ete smjestiti u kut
i l i uza sl obodan zi d. Tri noge post avl j ene pod
odredeni m kut om daj u
j oj pot rebnu
st abi l nost .
Nema boiazni da ce se oona5ati kao klackalica
34
Namj ei r aj po mj er
. erj e
t rokut na vrhu manj i odonoganadnu. Zat o
su i staklene police razliditih dimenzija.
Na t oj
j ednost avnoj
drvenoj pol i ci
nema
T
ikakvih metalnih dijelova, a spajana
je
klasidnom
stolarskom tehnikom pomo6u
keksai tipli. Prednje
Jrvene stranice blago su nagnute prema natrag
Sto vizualno smanjuje dubinu, a staklo daje cijeloj
rolici prozradnost
i dini
je
laganom
jer je
samo
lstar drvenl okvir lakiran bezbolnim mat-lakom
'.anjeslajpo
mje
reo x 7ox 53.5
/6F{-'
s
dvrsto drzi na zemlji da ne poleti.
Umetnute police
su napravljene od bruSenog desetmilimetarskog
stakla, tako da mogu s lako6om podnijeti leret
knjiga, no ako Zelite u prosloru zadriati dojam
prozradnosti moZele
je
ukrasiti dragim i vrijednim
predmetima koji 6e
joj
udahnuti plemenitu
dusu.
Sav upolrijebljeni materijai
je
Sperploda debljine
3 cm, drveni keksi idrveni tipli, staklo debljine
10 mm i filcani podlosci za noge.
Ma kako
jednostavna
bila konstrukciia.
nosivost, krut6si i
stabilnost su neu
p
itn i.
A sve to
je postignuto
s minimalnim broiem
dijelova i
besp
iekomim
rasDoledom mase.
Dakako, staklo za potice
ne smije biti prctanko
ier
mora podnijeti masu
uobiaajenih predmeta,
ukrasa i knjiga.
Svidrveni sastavi
osiguranisu elipfienim
ie p ov i m a (keks i m a) ko
j
i
pouzdano
uivriCuju
drvenu konstrukciju,
lako staklo ne trcba
prievri6ivati
nekim
posebnim okovom,
pti sastavlianju se u
staklenim plodama ne
smiiu pojavitinikakva
naprezanja. Da bi tti
ureza police
bila u istoj
ravni ni -advi i esu
ptednje noge nagnute,
pti izradi ureza treba
precizno
odrediti kut.
5. Na okrctnom kruZnom
po sto I j u izr ez ane daske
imaiu pouzdan
oslonac,
pa se istodobno mogu
lako prepiliti i dva-tri
komada. Naivainije
je
da
prerez
bude toino pod
kutom od 45' u odnosu
na uzduinu os daske.
1l, .., u utor izglodan na
suprotnoj strani spoja
u koji ste prcthodno
takodet ulili malo liepila.
Na kraiu, nieZan dodh
ieki6a...
36
6, Pri poprc;nom
rezaniu turnira na
panelploii
teiko
je
izbieci sitno iverje. pa
nakon piljenia
obvezno obrusite rubove,
12, Da biste osigurali spoitijekom suienja ljepila,
umetnite u kut gladak i pravokutan
hrastov komad i
stegnite ga najp
je...
|, Na ploiismo najp
je
ruzmie lisve dijelove.lako
su to uglavnom trake iirine 10 cm, pbeu
ftiku 70 kg
najpraktiinije je
ugrubo raspiliti na manie komade.
lpak. pripazite da otpaci budu ito manji.
7, Specijalnom glodalicom (keksarom) na kosim
sljubnim prerezima trcba urezati eliptieni utot za
u lj e pl j i v an
j
e tzv. ke ks a.
13, ,,,
jednom,
a potom i drugon stezalikom. Time
postizete tiiesno sljubliivanie, bez opasnosti od
kliznog pomaka.
Namjeslaj po mjeri
2, Pri pitjenju rulnom kruinom
iitom
obvezno
postavite plosnatu vodilicu i p ewsfite
je
s dvije
stezaljke. Na potrebnu Sitinu ttake od 10 cn dodaite
3,5.cm
-
za razmak izmeilu ruba postolja pile i lista
KOI reze.
3. Ovako velike komade koji moaju biti
besp
jekomo pravilni naibolie
ie
skojiti na
slacionarnom stroiu. Po potrebi, osnovno koienje
dijelova naru'ite kod stolara
jet
vam to
jamii
uiednaiene mjere i oitar rub-
4. Kako su svi sastavi
naprcvlieni pod kutom
od 45' njihajuda
kruZna pila s preciznim
oznakama kutova nudi
naitodniie reanje.
Dakako, za to ima i
drugih alata, no mi smo
bai htiel i bespri
iekoran
rc2,
lO, Diielove koie
sastav lj ate poloZite na
distu i potpuno ravnu
podlogu, a atim ih
spojite tako da ulijeplieni
keks utisnete...
14. Dok se ljepilo ne osuii ne ponie
e dijelove
police s nvne podloge. Potom sve spoieve lagano
prcbrusite,
Namje6taj po mjeri
15, Sve ctijelove police lakkali smo bezbojnim matlakom, i to u dva navrata.
na osuieni prvi sloi. lzmeitu dva nanosa laka povriinu slvrdnutog
prvog sloia
lagano smo obrusili brusnim papirom gradacije 800. PaZljiviie smo brusili na
bridovima
jer
tu se vide slojevi pbea.
8, U izglodani utor treba uliti vodootpomo ljepilo za
g.
Potom u prorez umetnite pero (keks) i lagano
drvo. cinite to stedtiivo, da ne zapunite Euptiinu.
flf:i;:::,.:i:f"E:#:"m
visak tiepita odmah obtisite
37
Regal s
porubom
U salonima pokucstva rijetko cete
nadi regal s debelim porubom. Uzrok
tomu
je
moida i Einjenica da naoko
jed
n o stavn a kon strut{a i
i
a pru Za
neizmjerne mogudnosti dizajna i
prilagodbe pa se proizvodaEi plaie
zagristi u studioznu
proizvodnju
modularnih elemenata za oblikovanje
po ielji i potrebi. Police su prepuitene
izradi po mjeri i samograditeljskim
zahvatima. Zato vam na ove dvije
stru n i c e pokazuj e mo kako
obidna gola polica moie dobiti nov,
d o stoj a n stve n i
j
i i zgled.
Tanke rubove
polica
od
iverala ili panelpbee
moZete ptividno
podebliati ravnim
letvama ili Drofilima od
n asiva, bdjcati, laki rcti...
Debl
ii
bridovi ve ftikala
d aj u cijeloj konstukci
ji
uvjerl
iivij
i, sol i d ni
i
i
izdled.
Dobro oblikovana ipaZljivo araniirana
polica
udahnjuje sobi
poseban
ugodaj i desto
je
odraz
sklonosti iukusa stanara. Poslagani predmeti i
knjige otkrivaju zanimanje i uspomene, skrivene
tajne, neispunjene 2elje... regal sa zanimljivim
sadrZajem uvelike oboga6uje prostor.
Gotove
police nude se u najrazliditijim oblicima
i materijalima, no tek
predmeti u njima pokazuju
dudesne moguCnosti koje ti komadi namjeStaja
nude
pri
uredenju stana ili ureda,
Sve pol i ce-regal i rel al i vno su
j ednost avne
-
nekoliko uskih vertikalnih ploda i mnogo hori-
zontalnih koje ih povezuju. Obidno se svi dijelovi
izraduju od
ploda jednake
debljine (najde56e je
to
panelploea
debljine od 18 do 22 mm s rubovima
orekrivenim trakama f urnira).
Panelplode, uslojeno drvo ili lamelirane
ploae
od punog drva daju pritom najbolji rezultat
jer
su
dovoljno krute idvrste pa
bez
progiba isavijanja
nose teret knjiga idekorativnih predmeta.
lveralje znatno
jeftiniji,
omogu6uje izbor raznih
uzoraka oplemenjene povriine, no horizontalne
plode
treba obidno oja6ati dodatnim letvama ili
profilima kako bi se na ve6em rasponu sprijedilo
progi banj e
opt ere6eni h
pol i ca. No, i veral ne
valja ugradivati na ve6e raspone od 30 cm
jer
6e s vremenom sigurno
popustiti,
a
progib
od
nekoliko milimetara kvari uredan izgled vidljivog
pravokutnog rastera.
Najve6i se problemi pojavljuju pri sastavljanju i
udvr56enju konstrukcije koja mora biti pravokutna,
bez opasnosti od rusenja na bilo koju stranu.
Najsigurnije udvr66enje nude leda u obliku velikih
plo6a koja se
pribijaju ili udvr56uju vijcima na
strainie bridove konstrukciie.
St edt i i vi l e rj eSenj e omogu6uj e
pri dv156enj e
cijele
police
za zld tako da se vertikalni nosadi
pomo6u kutnih
profila ivijaka s tiplima pritegnu
izravno na ku6nu konstrukciju. Pridvr56uje se
obidno
gornji dio visoke police jer
nakon toga
bi t rebal a neusporedi vo
j ada
si l a da se pol i cu
prevali
na
pod.
U praksi se pojavljuju dva osnovna tipa visokih
regala
-
s neovisnim
podnoijem na koje se
po-
stavljaju vertikale ili pak konstrukcija s vertikal-
nim nosadima koji sezu od poda do stropa.
U oba sludaja najdonja polica ne smije biti na
podu ve6
je
valja uzdi6i barem 5 cm kako bi se
izbjegao dojam da
je
utonula u tepih.
Uzdignulo podnoZje daje uvijek bolji izgled, a
najni:i se
pretinac
manje
prasi.
Vi Se
podnoZj e (od 10 do 15 cm) omogu6uj e
ugradnju skrivenrh svjetiljki Sto u priguSenoj ra-
svjeti sobe mo:e dati poseban ugodaj. Dvije-tri
fluorescentne svjetiljke ili pak gotove svjetiljke
s cijevnim :aruljama, kakve se
postavljaju u ku-
paonici ili pod kuhinjske viseie elemente, lako
je
sakriti iza zaslona pridvr56enog ispod najdonje,
istaknute
police.
Dva, tri ili detiri vertikalna nosada obi6no se
povezuju na dnu i na vrhu konstrukcije, no kod
pol i ca
od
pl oda
debl j i ne 18 i l i 20 mm dobro
j e
povezati vertikale i horizontalno, otprilike na pola
visine, kako se duga6ke plode ne bi svinule. No,
ako im ugradujete
puna leda taj 6e
problem
biti
manie izraZen.
Cvi'sto napravljenu kutiju s bo6nim stranicama,
ledima i vertikalnim pregradnim nosa6ima uvijek
moiete nesmetano premjestali
Jer
konstrukcija
stoji samostalno, bilo
gdje u prostoru.
3B
Namjestaj po mjeri
a
a

F
DOLJE: Rub rcgala
moiete podebljati na
razne naiine, a nosivost
ikrutost horizontalne
police postiZe se
doliepljivaniem i
Wibijanjem
raznih
ptolila.
No, tanku vettikalnu
ploiu moZete prekriti
iircm letvom koiu
dvostrano Ijepljivom
trukom samo nalijepite
na prednji brid.
To 6e vam olakiati i
moguce rastavljanje
police u buducnosti,
GORE: Ako se ispod
letve koja porubljuje
naidonju policu na
visokom postolju ugrcdi
svietiljka
postiZe
se
zanimljivo difuzno
osvjetlienje poda i
doiam da polica lebdi u
ztaku,
Kako crteZ pokazuje,
polica se vertikalnim
elementima oslanja na
pod, a naidonja polica
na uvuieno postolje od
iverala ili panelploie. To
postolje noZe slobodno
bitivisoko od 10 do
15 cm, pa Ce i izmjena
prcgorjelih
cijevnih
zarulia biti lakSa.
Vertikala (1) ipolice od ivercla (1) podebliavaju se
'etvama
(2), a masivan stup oblikuie iiroka ukrasna
'etva(3).
Police mogu biti od tanniieg porubljenog
verala ilipunog dtva s tamnom lazurom (4).
Tako iobitna polica moZe potpuno promiieniti
zgled. Fino oblanianih letvi prcsjeka 2x4 cm danas
Ttoiete naii posvuda.
Kad im zaoblite ili zakosite
dva vanjsk b da, priivrstite ih na prcdnie
bridove.
Police se obicno polazu na plastidne ili metalne
-osade
u obliku valjkastih depova.
Taj se
pribor pojavljuje
u najrazli6itijim oblicima,
: a i zbor ovi si o
ponudi i l i
j ednost avnost i
:r' dvr56enja. Za dvrstu i krutu okvirnu konstrukciju
s edi ma i dobr o pr i dvr S6eni m ver t i kal ni m
-osaci ma
sasvi m su dovol j ni obi dni pl ast i dni
repovi koj i se nazubl j eni m cavl i ma pri bi j aj u na
-. dmj erenoj vi si ni , po
det i ri komada za svaku
: 01 cu.
Ako horizontalne police moraju dodatno udvr-
, . t i t i povezat i vert i kal ne nosade, nei zbj ei na
i
pri mj ena
spoj nog okova koj i se
pri
spaj anj u
i ont rol i rano pri t ei e.
U nas se, nazal ost , ne
-' rogu
nabaviti gotovi vertikalni elementi polica
: l zbu5eni m ni zovi ma rupa na razmaku 32 mm
-roji
omogu6uju proizvoljno premje6tanJe polica i
-azne
kombinacije visina.
Takve izvedbe mozete dobiti samo u kompleti-
' ra
vecih regala, no i to
je
rijetkost.
Pri razradi projekta valja pripaziti na velidinu i
, rsinu knjiga te predmeta koje 6ete smjestiti na
: 0 rce.
Jednako razmaknute police nisu uvijek najbolje
' egenj e.
Bol j e
j e
knj i ge grupi rat i prema vi si l i
-i ako
bi st e s osam i l i deset pol i ca razni h vi si na
: ost i gl i naj ekonomi dni j e popunj enj e. Dobro od-
. r r l e6t aj po ml er i
tui samogradnji namjeEtaja smijete imNovizirati,
noto se ne smiie vidjeti, a ne smije niugroziti
nosivost konstrukcije. Na crteiu su
Nikazane
debele
vertikale
(1)
izrezane od ostataka iverala ili iverice
koje obostrano drZi lesonit (2), a rub prekriva puna
letva (3). Police od ivenla (4) oiadane su rubnim
letvicama (5). Samo vidljive donje police (6) na
postolju (7) nogu biti u punom drvu ilifurnirane.
mjereni, a razliditi razmaci, mogu prednjoj strani
dati zanimljiv ritam horizontalnih bridova.
A spominlanjem vidljivih bridova stigli smo i do
naSe glavne teme.
l zrada pol i ce od rel at i vno t anki h pl o6a uvi j ek
ostavlja dojam
jeftinog
rjeSenja kojemu
1e
jedini
ci l j f unkci onal nost .
Zani ml j i vi j e i el egant ni j e su konst rukci j e s de-
bljim bridovima ili s bridovima raznih debljina gdje
se gubi dojam da
je
rijec o
jed4ostavnoj.
nuznoj i
krajnje
jeftinoj
samogradnji. Srecom,
jednostavnu
policu moiete inaknadno preurediti
u atraktivniji i
naizgled skuplji komad.
Fubovi su problem. Na konstrukcijama od ive-
rala prekriveni su samoljepljivim trakama. dok su
na panelplodama furnirani furnirom kao i povr5ina
plode. Prekrilete li rubove drvenim letvama iveral
. a n . ^ r ^ c t ^ n 6 c l r t i
Kol i ko
j e porubl j i vanj e I et vi cama i l et vama
skupl j e, t ol i ka
j e
uSt eda na i zradi osnovne kon-
strukcije od
jeftinijeg
iverala. Letve na bridovima
znatno ojadavaju cijelu konstrukciju koja istodob-
no s njima dobiva uvjerljiv izgled masivne police.
Takvo dotjerivanje nudi Sjroke mogudnosti za
kreat i vna rj esenj a, a zavrSna obrada vi dl j i vog
drva omogu6uj e f i nu pri l agodbu ambi j ent u i
ostalom namiestaiu.
39
Ormar
bez vrata
Kad vam u stanu uzmanjka
prostora ili vam ne odgovara
jednoznaina
namjena pojedinih komada namjeitaja, uvijek
je
dobro posegnuti za
pomicnim
elementima.
Tako se moie lako
gomijeniti
izgled i cijele
prostorije bez
trainog zauzimanja veiih podnih ili zidnih povriina. Treba
Ii vam veca ili pak otvorena polica i zatvoren plitki ormar, a
nemate dovoljno slobodnog zida, pogledajte nai prijedlog.
Popreani presiek kroz
oba d i
i
e I a konstru kci
je
-
Ptednja polica je
dvokolica, s kotaeina u
traEnici. Taj
je
oslonac
malo izmaknut Dtema
vaniskom rubu'kako bi
se ieZiite prednjeg dijela
prebacilo
bliZe zidu.
Kako dva diiela ne bi
slrugala i zapinjala, na
vrhu konstrukciie su
po dvije kopie koje se
zakvaee za vodilicu na
nepoketnoj polovici.
lzraduiete li policu s
dva prcdnja elementa,
svaki morc dobiti Do dva
kota'a i dvije kop.6e na
vrnu.
Tako nastaju ormari bez
vrata, a police se po volji
iire i skupljaju...
Pol i cu ni smo i zmi sl i l i
-
pronasl i smo
l e
u Spa-
njolskoj ponudi praktidnog namjeStaja namijenje-
nog manjim i originalno namjestenim stanovima.
Kako se kod nas ne nude nikakve gotove police,
pa
nema ni
polica
u kitu niti modularnih elemena-
ta za police
-
obidite slobodno salone namjestaja
i vidjet 6ete da ne pretjerujemo
-
predla2emo vam
samogradnju ove duhovite konstrukcije, Sve 5lo
vam treba na6i 6ele na doma6em trzistu
-
ali ne i
Draktidne dosietke natu lemu.
-
, Konstrukciju mozete napraviti od bilo kojeg
--materijala,
pod uvjetom da izbor podredite nekim
osnovnim pravilima.
Unatod
jednostavnosti, polica za knjige mora
podni j et i znat na opt ere6enj a pa nef urni rane
i veri ce i medi j apan (MDF-pl ode) ne mogu bi t i
horizontalni nosivi elementi. Tu su se najboljim
pokazal e panel pl ode
s uzdu2no
post avl j eni m
letvicama
jezgre (ne pilite ih poprijekol), viSesloj-
ne Sperpl ode i l amel i rane pl ode od punog drva
0ela/smreka,
hrast, bukva,
jasen).
Pri i zvedbi su dopuSt ene i kombi naci j e ovi h
materijala, no onda ih valja tako ugraditl da drvo
razliditih tonova naglasi pojedine karakteristidne
dijelove konstrukcije.
Plode ne bi smjele biti tanje od 18 mm, no pravi
dojam pru:aju tek bridovi od debljih plo6,a
-
24
mm ili deblje.
Osnovnu policu koju 6ete postaviti uza zid na-
pravite od okvira koji sa straznje strane mozete
zatvoritr plodom emajliranog lesonita ili Sper-plo-
dom. Polealina daje konstrukciji nu:nu krutost i
stabilnost, 5to
je
vazno zbog tereta knjiga.
Standardna velidina Daneloloda od 122x244
cm omoguduje izradu relativno visoke, ali idosta
Siroke konstrukcije. Siroka konstrukcija zahtijeva
ugradnju srednje vertikale jer pojedine police
s
knjigama ne bi smjele biti dulje od 80 cm, osim
ako ih izradite od debljih lameliranih ploda tvrdog
drva kojem se
pod teretom ne progiba.
Si ri na prednj e pokret ne pol i ce moZe i znosi t i
polovicu ili samo tre6inu Sirine osnovne police, a
visinu valja prilagoditi kotadima. Na donju
plodu
prednje police ugradeni su kotadi za radionidka
kol i ca. Kot adi i maj u kugl i dne l ei aj eve i t vrdu
gumu, a vi l i ca od 6el i 6nog l i ma pri dvr56uj e se
vi j ci ma na donj u pl odu bi l o koj e konst rukci j e.
Nosivost i izdriljivost glavne su odlike tih kotada.
Ugraduju se po uzduinoj osi najdonje police,
ili malo bliZe
prednjem rubu kako bi se teiiste
pomaklo prema zidu
-
Sto smanjuje opasnost od
prevrtanja. Na vrhu straznje
police treba ugraditi
prolilirani ilijeb u koji 6e se zakvaditi iklizili kutni
drZadi
prednjeg
elementa s kotacicem od plastike
ili teflona (crteZ). Kao Zlijeb mozele ugraditi neki
od tipidnih
plastidnih profila za klizna vrata ili pak
naj pri kl adni j i al umi ni j ski
prof i l koj i se odozgo
vijcima pridvrsti na gornju plo6u.
Umjesto
postolja ili nogu straZnjoj se polici na
donjem kraju ugradi Siroka dvoslojna ploda koja
prednjim rubom doseZe
prednju ravninu pomia-
ne
police. Na nju se vijcima pri6vrsti metalni ili
plastidni profil u koji se bez nasilnog uliskivanja
mogu uloiiti kotadi, Taj profil valja prikriti u pro-
rezu napravljenom na osnovnoj
plodi. Na krajeve
:lijeba za kotade ugradite granidnike ili gumene
6epove koji spredavaju policu da izleti iz tradni-
ce.
l za pomi dne pol i ce moze bi l i spremi st e za
predmete manje atraktivne od knjiga, no tu se
moie na6i i rublje, a velidina spremi5ta ovisi o
dubini polica.
Police u dva reda mogu prihvatiti mnogo knjiga i
40
Namjestaj po mjeri
-
" r , - n l h
^ r o . l mo r - a t a . . a / i d m^ ) a n . o L . r i c
rva
l ednaka
komp et a koj i se
promakom prednj e
roLl ce mogu preobl kovat i po Zel j i .
P' edr . a pol r ua moze o I i zl at no p ca od
: t raZnj e pa ce ci j el a konst rukci j a manj e zadi rat i
. r prost or sobe i nece smet at komuni kac
j
i l l
rstalom namjestaju.
Ormari bez urata
Oci t o
j e,
komf orn boravak u mal om st anu
raht i j eva dosj et l j i vost , a namj ei t aj mora bi t i
r ul t i f unkc ona an. pr akt i dan i - i novat i van.
' . "
reze. e sore"' ' r r nJ11e a l eJgl ed-e st var' ko e
-e
st anu u kl asi cni ormar. no t o se moze rj esi t i u
' r 0eo0. L
SpdVaCO. S00
-
al n
*
O' r d' OI TI Zd
..2rag z da.
Svak ormar ma vrat a. pa makar kl i zna. St o
: raci da spred nj ega morat e ost avi t s obodan
: r ' ost or . No, i t omu l ma l i j eka. Pr edst avl j amo
. am skr veni or mar koj emu s pr ednj e st r ane
ro2et e post avi t l nasl onj ac, st ol c. pa st ol za
:r agovanje. Nas se ormar krje za gipskartonske
' r r a . r r . p
)
a i Fl a
- t
t o t p 7 . - r a
l a h Ol a C ma
i zvl abi se ust ranu. Ovi sno o sl obodnom
prost oru,
orrnar mozet e l zvl adi t l i j evo desno. na obj e
samo na
j edno
st ranu. Ako pokraj pregrade i ma
dovo. r o b o0oor og
pr osr or a. ezg' L noi et e
napr avi t u
j ednom
komadu. Kad
i e
pr 0st 0r
preuzak, prakticnjje su dvije odvojene
po ice koje
se . , / vl ace s obj e sl ' are
p' egraoe. P' egradL cel e
najlakse napraviti od rgips-ploda priavrscenih na
jednostavni
okvir od letava koji treba
prldvrstitl u
pod i st rop
-
v
j ci ma
i t i pl i ma.
Vid
livu
plohu pregrade obojite istom bojom kao
I zi d. Ako
l e
z d Si rok. t akvu konst rukci j u mozet e
smj est i t i i i za t rosj eda. no t ada
po l ce ne smi j u b t
u2e od 100 cm
Dvi j e uske po i ce ne moraj u bi t i Si re od 50 cm
a dub nu l m odredj t e
po vo
j ! .
Takva konst rukci j a
podnos i dub nu pol i ca od 35 cm
-
St o
j e
dovol j n0
or oo. o / d m- ogo SI va d ol ; ce
Je
od ob c- og
ormaTa.
LUEvo: Gornia vodilica
i donja taenica za
kotai e mogu bi ti od
istog ptofila. Donju
ie
bolje upustitiizmedu
dvije
ploce, a gornja
mo2e bitiotk vena
ier
je
ionako izvan vidokruga,
tik ispod stropa.
Danas ima kotaCa raznih
oblika i konstrukciia,
no pri kupnji treba
odabrati
jaie
i ve6e koji
debljinom odgovaraiu
profilu taenice. Gumeni
ili plastiini eepovi na
krajevima nisu problem,
no za kotaii' na gornjoj
kopei ivodilicitreba
viie srece u potrazi
po ducanima. Umjesto
pravog kotaca moZete
primijeniti iaep od
tvrde plastike (najbolie
teflona) ili pak metalni
-
od istog metala kao i
vodilica.
lspod donie police
priivrstite kotaae s
postol jem (v i I ico m
)
koj i
s-e ne moraiu pomicati.
Stovi i e. kotaai koj i se
ne zakreCu lijevo-desno
olakaavaju izvheenie
polica ismanjuiu
opasnost od grebanja
zida iliptegrude. Pri
kupnii odaberite kotaae
s gumom, a promler tm
ne mora biti ve.i od 10
cm.
\ yw
41
Nanizane
police
P rel i stav a n
jem
strun i h ca sopisa
stjecete doiam kako se u bijelome
svijetu svaka dobra zamisao
pretvara u
dopadljiv
proizvod.
No, priznajmo, najbolje stvari
proizvode
se za mnogo ve6e trZiite od domacega,
a kupuju ih oni s mnogo ve6om
kupovnom modi od naie.
Siromaitvo i bljedilo domaie
ponude
sasv i m odgovara
ponuden i m c ijen a m a,
no neki komadi namjeitaja naprosto
se ne uklapaju u takvu logiku. Police
s u tol i ko
jednostav
n a kon stru kci
ja
da ni najsmioniji trgovac ne moZe
na njima dovoljno zataditi. Zato,
Zelite li originalnu
policu po mjeri,
samogradnja
je jedini
logican potez.
ili
ff
HI
,...*fl
nI
H
uil
I
r,*1
llvhfi
S a stav I
i
e n u kon strukc i
i
u
moZete postaviti na
plitko postolje u obliku
okvirc ili pak na dodatnu
ploiu iverala poloZenu
na poo.
ViSe postolje je
pogodniie,
iet
kniige
udaljuie od poda i
prcstne.
Dojam
je
boliiako
ie
postolie malo pli6e od
samih polica, no kod
tako v iso ke kon stt ukc i
ie
ta razlika ne bi smjela
prcnaSiti
3-4 cm.
42
Svi znamo kako se izraduje polica. Uzmete ne-
koliko uskih dasaka ili izrezanih ploda iverala pa
ih najprije sastavite s dvije{ri horizontalne police,
a potom ostale horizontalne umetke postavite na
plastidne
tiple ili limene drzade. Zvuai
jednostav-
no, no upraksi seprobl emi ni : u
j edan
za drugi m.
Na samome
podet ku naj t eze
j e
odredi t i mj ere.
Koliko visoko. koliko duboko, koliko Siroko?
No, podnimo od najvaZnijeg. Cime 6ete ispuniti
policu?
Trebaju lj vam veci ili manji otvori? Ako
je
namijenjena knjigama, dubinu i visinske razmake
t reba pri l agodi t i nj i hovi m mj erama. Kako sve
knjige nisu
jednake,
najbolje
je
usporediti neke
nj i hove naj de56e di menzi j e i po nj i ma i h razvr-
stati. Tako 6ete pribli2no ustanoviti koliko trebate
visokih, a koliko niskih otvora u konstrukciji.
Zel i t e l i obl i kovat i t emat ske grupe i l i pak knj i -
ge rasporediti po sadr2aju tako da vam svako
podrudje
dobije odgovaraju6i
prostor, najbolje
je
da se odmah okanite takvog posla. Praktidnije
je
smisliti raster vertikalnih i horizontalnih linija koji
najbolje odgovara predvidenom mjestu.
Pri l om val j a pri pazi t i na neka ograni denj a.
l zradui et e l i ool i cu od i veral a
-
St o vam nudi
najbr2i uspjeh s najmanje pogresaka
-
znajte da
horizontalno upeti iveral izmedu dviju vertikala ne
bi smio imativeci raspon od 50 do 60 cm. Naime,
iveral standardne debljine od 18 ili 19 milimetara
nema krutost masivnog drva i mo2e se
poviti pod
vlastitom tezinom, a kamoli pod teretom knjiga.
Stoga vertikale treba
postaviti gusce,
a izmedu -' s' !-
nj i h po vi si ni nani zat i krace
pol i ce.
Takvi uski vertikalni nizovi izgledaju bolje od
Sirokih
polica i razmaknutih vertikala, sto
je
dobar
argument za osnovnu koncepciju.
lmate li mnogo knjiga pa vam treba
prava
biblio-
teka, konstrukciju mozete izraditi nizanjem uskih
samostalnil' slupova s dvije verlikale i deset-pet-
naest umetnutih
polica.Otprilike toliko vam polica
treba za visinu od poda do stropa, dok ni:e kon-
strukcije trebaju manje. No, sve ovisi o knjigama i
njihovol velidini. lzradujete li samostoje6e visoke
stupove, za svaki ce vam trebati dvije vertikale.
Kad ih nanizete, vertikale 6e se udvajati, a svaki
6e
par imati vidljiv zajednidki brid od 36 ili 38 mm.
Osim veieg troSka, takvo naglaSavanje debelih
uspravnih linija mo2e umanjiti dojam lakoce iele-
ganciJe, osobito na ni2im konstrukcijama. Dubinu
konst rukci j e odredi t e prema prosj eanoj vel i ei ni
knj i ge. l Vj era od 20 do 22 cm omogucuj e vam
umetanje A4Jormata (21x29,7 cm), patomu valja
prilagoditi
jvisinu
ve6ine otvora. Police na nasem
crtezu imaju tri Sirine, 26 cm. 20 cm i 16 cm, no
vi ih mozete odrediti
po
vlastitom nahodenju. l\,4e-
dutim,
postoji jeftinije
i vizualno efektnije rjesenle.
Pri dvrst i t e l i sve ool i ce samo i edni m bri dom na
vertikalu, na tocno odmjerenim razmacima, dobit
cet e svoj evrsni i eSaf sa sl obodni m bri dovi ma
PUI Ud
| | d
l e u l u l
J Ua l r .
Namjeslaj po mjer
-::i..
':-.
-
i:.
-
. ' ]ke koji daju vrlo dvrst spoj,
: sastave moZete izraditi izravnim
: redbuSenj em i uvrt anj em, bez kompl i -
: ranog pri j enosa
mj era, bez Sabl ona i bez
--, i odi j el ni h sast avni h okova. Umj est o kupnj e
: (ova, nabavi t e ori gi nal no konf i rmat -svrdl o s
: ' i st upnj evi t a promj era na
j ednome
t i j el u. Ni j e
: f t i no. Ovi sno o proi zvoda6u,
kval i t et i del i ka i
rrbavljacu
-
kosta od 150 do 250 kuna. No, vje-
' ,jte
nam, isplatit 6e vam se. Konfirmat-svrdlima
r jclma
lako se i brzo sastavljaju plodaste kon-
,.:rukcije od iverala, iverice I medijapana, a sve
.astave moZete podjednako
lako irastaviti.
Za br2u, l ak5u i uredni j u i zvedbu i spl at i se ku-
: ti i desetak kutnih stezaljki (oko 15 kn/komad)
. rj i ma
6et e poj edi ne di j el ove st egnut i u t i j esno
rastavljenom i pravokutnom polo:aju.
Za
jedan
. l rpus
(4 pravokut no
sast avl j ene pl ode) t reba
am osarn stezaljki. za svaki vrh po jedna.
Kad
: rstavite i stegnete ploce, ostaju vam slobodne
' -(e
za sve ostale zahvate. Ako
je
iveral debljine
. rlesial po mjeri
Prije odredivania visine pojedinih polica precizno nacrtajte
cielovit nacrt. Police razmjestite tako da se na zajedniikoi
. . f
l
18 mm, onda se r upe za vi j ke buSe na
razmaku od I mm od ruba (pola debljine plode) i
oko 50 mrn od krajeva plode.
Razmak medu vi j ci ma kre6e se od 10 do 20
cm, ovisno o duljini brida ipotrebnoj dvrstodi sa-
stava. Debljini iverala od 18 ili 19 mm odgovaraju
konfirmat-vijci velidine 6.3x50 ili 7x50 s kriZnom
ili philips' glavom.
Cijena im se kre6e od 50 do 80
l i pa po komadu, no val j a rmat i na umu da t o i pak
nisu obidnivijci vei spojni pribor koji pri rastavlja-
nju namjeitaja moiete odvrnuti, spremiti ikasnije
upotrijebiti na nekom drugom projektu... Kako tu
ugl avnom nema l i j epl j enj a, vi j ci su ci st i i sprernni
za ponovno uvrtanje.
Promj er gl ave vj j ka
j e
oko 10 mm, a na vi dl j i -
vettikali nigdie ne sastaju na istojvisini, veC s razmakom od
barem 3-4 cm. S malo paZnje to niie teiko postiii. Nastoite
da se ito viie polica nade na raznim visinama jer takav
'
ruzmie,tajpotenciravertikalnelinije.Neujednaeene
visine uklaniaiu svaku sfienost s dosadnim
policama knji2are... Kako konstrukcija ima
-
mnogo diielova. a sve bridove treba
,
pokriti rubnom trakom. najbolje
ie
krcienje i porubljivanje
.-
prcpustiti profesionalcima
..-
koiivelikinstroievima
I
istodobno reZu
'
iporubliuiu.
\ \
- i l
__---..,
-
rl,.
D
I
t-
l
i .l ,
-
r '
i --
r\
i
' t
. ' :
. ' i '
i
Kutne stezalike
nezamlenltvo su
ponagalo pri izradi
namjeStaia od ivetala.
Omogu6uiu vam
da i najsloZeniiu
konstrukciiu sastavite
precizno, bez ieiie
-
pomocr,
samo s vase
dvije ruke. Stezaljke
rjeSavaju i sve
probleme
s odredivaniem
p ravokutn osti s asta va,
a olakiavaiu i provieru
mlera.
Uvrtanie brojnih
vijak obienim inbus-
kljuiem zaias Ce vam
naZuljati prste i umoriti
ruku. Primiienite li
automehaniiarcki
alat i bit-nastavke za
g I av u k o nl i r m a t-v i
j
a ka,
sastavlianie police
moZete obaviti i lijevom
rukom, bez imalo
napora.
43
virn se
piohama pokriva plastidnom kapicom u
boli rverala koja se
jednostavnoi
natisne na kriini
oivcr vilka. Dobro opskrbljene prodavaonice
sto-
lars<og pribora nude i bogat izbor boja, uzoraka
n. Jansi .
Konfirmat-svrdlo ima tri promjera.
Na vrhu
je
promj er
3, 5 mm, u srednj em di j el u 5 mm, a na
kraju se pro5iruje
do 7 mm. Kako to zavrsno
prosirenje urezuje i ljevkasto plitko udubljenje za
glavu vijka, pri
buSenju treba isklju6iti buSilicu dim
primijetite
da
je
dodirnulo povrsinu iverala. Taj
se trenutak prepoznaje i po promjeni boje pilje-
virie u kojoj se tada pojavljuje prah melaminske
obl oge, Na neki m
j e
svrdl i ma t o
krajnje pro5irenje
opremljenom
vrlo oStrim zubima za glodanje
lijevka.
Profil svrdla odgovara profilu
vijka, a ostar i dubok navoj vijka dvrslo
se urezuje u vlaknastu strukturu iverala. Pri
zatezanju pripazite
da glava ne potone ispod
ravnine povr5ine. Pritis6ete li prekomjerno
bu-
Silicu, prosirenje
6e biti preduboko, pa glavi ne
ostaje dovoljno materijala za pouzdano
stezanje
sastavljenih dijelova.
Odludite li se za primjenu
tog sustava, otkrit
cete i zadovoljstvo brzog i urednog sastavljanja
plocastog
namje5taja, osobito ako vam iveral
net ko st roj no i zrei e i porubi , s mi l i met arskom
tocno66u. Usporedite Ii vrijeme, kvalitetu icijenu,
to nije preskupo.
S dobrim konfirmat-svrdlom mozete izbuSiti i
nekoliko tisu6a buSotina, no pripazite da vam ne
padne
na betonski pod. Rijed
je
o vrlo tvrdom i
krtom deliku koji teska bu$ilica moZe pri padu
lako siomiti.
Konfirmat-vijcima mozete sastavljati i sav ostali
ploiasti
i korpusni namjestaj. Na vidjivim ploha-
ma pripazite
na uredne razmake rupa kako bi i
vidljive kapice bile uredno rasporedenje.
Na ovoj polici
vijke pokrijte
samo na krajnjim
vertikalama, jer
ostale glave ionako zaklanjaju
knj i ge. Pri sast avl j anj u vert i kal a i pol i ca pri mi -
jenite
kutne stezaljke. Kad steknete rutinu pri
buSenju istezanju sastava, uZivat 6ete...
duljina
_1,
o10
T
ffi>'.:.*:-=--,
i .
I
i .
r i .
t,
f . '
Lr
lmate li mirnu ruku idobro oko, s
ko nf i rmat-svtdlom moZete buiiti izravno...
44
... kroz oba dijela u sastavu. Kad primiietite
da
ie
drugistupanisvrdla uZao u podlogu...
-.. smanjite p tisak i priiekaite
da najiiri
dio izgloile proikenje za glavu
vijka.
Namjeslaj po mleri
*
Izuzetno, na
ovoi konstrukci i i
treba izbjeci
da
police s obje
strane vettikale
I } 1
5
j;!
e, i 3
;r ii
128a93
tar
tst
a=
{-t
.-.::.,.
Urcdno stoZasto
proSienie ne smiie biti
preduboko. jer
bimoglo oslabiti sastav.
' . amj eal aj po
mj er
Uw'ite viiak sve dok se glava ne porcvna s
okolnom
povriinom. ilise malo upusti
45
:.
Razlika u visini
izmedu
susiednih polica
s
jedne
i druge
stnne vertikale...l
... mora
omoguCiti
neometano
buienje rupe i
uvrtanje
konfhmat-viiaka.
Ako ste sve
dobto isplaninli,
visinska rczlika
susjednih
polica
omoquCit 6e i lakSu
p mienu buiilice.
P uvrtanju konfirmat-viika kliuiem osietit
6ete urczivanie navoja u sttukturu.
Drveni
keksi
Desetljedima su stolari izradivali
drvne sastave s valjkastim drvenim
iepovima. Trebalo
je
mnogo vjeitine
i strpljenja za prijenos svih mjera,
buienje, sljepljivanje, stezanje...
A u svaki zahtjevniji spoj trebalo
je
ugraditi barem dva drvena 6epa
tako da
je
za sastavljanje dva dijela
trebalo izraditi
po
detiri buiotine.
Sastavljanje tzv. keksima donijelo
je
veliko olakianje
jer
se u eliptiino
izglodane ureze komotno umeiu i
uljepljuju eliptieni keksi. Stov,Se,
nakon sastavljanja mogla se napraviti
i manja korekcija. To
je
bilo
praktiino
pri izradi
predmeta
od vedih komada,
no opteredeni kutni sastavi s dijelovima
manjih profila nisu se mogli pouzdano
povezati. Zato inovativni sustav
domino i glodalica tvrtke Festool
otvara novo poglavlje u stolariji. S njom
6ete lako izraditi 6vrst nosiv sastav,
jednostavnim
buienjem i utiskivanjem
drvene domino-ploiice.
Usporedba izdtZliivosti nznih sustava u Runom spoiu od tuastovih letava.
Opterctite li gornii krak i prili56ete li ga nadolje, keks 6e popusliti odmah, dtveni
iepovinakon
pomaka od 2 mm, a domino tek nakon 14 mm..,
ili'j[\,*
Dok
je precizan i brz rad s klasidnim vajkastim
depovima najdes6e zahtijevao stacionarne stro-
jeve
ibrojna bu5enja, keksi su donijeli olak6anje i
Siru
primjenu
ru6nih elektridnih alata, no istodob-
no su relativno suzili
podrudje primjene.
Domlno-sustav s
plodastim umecima nudi
podjednako uspjeSno sastavljanje plodaslih
elemenata, a
pritom
se njime mogu sastavljati
i l et ve, okvi r i , st ol ci , st ol ovi i r eSet kast e
konstrukcije. Domrnaplo6ica ima veliku
povr5inu
sljepljivanja i dobro nalijeganje na unutrasnje
stranice izdubljene buSoline. Zahvaljuju6i obliku
lako preuzima velika optere6enja u sastavu,
a i zbor t i pski h vel i di na uskl adeni h s pri borom
omogu6uj e
j ednost avnu pri l agodbu mj era u
svakom sastavu. lako glodalica izraduje buSotine
koje todno odgovaraju domlno-plodicama,
po
potrebi
se
profil
bu5otine mo:e pro5iriti, pa sustav
nudi i mogu6nost naknadnog podeSavanja, slicno
sastavu s ulijepljenim keksom.
Festoolova glodalica DF 500 novi
je
stroj na tr-
:iStu, s mnogo inovativnih ipatentiranih rjeSenja.
U sebi objedinjuje
jednostavnost
i lakoiu buSenja
(gl odanj a) i got ovo nezami sl i vu preci znost u
prijenosu razmaka i kutova. Primjenom nekoliko
relativno malih dodataka u svom
priboru
taj rudni
alat u mnogodemu dosti:e neke tipi6ne prednosti
stacionarnog stroja. U
priboru su prikljudci za
izradu busotina u delu letve, vodilice za izradu
brojnih buSotina na
jednakim
razmacima, a
jed-
noslavnim podeSavanjem klizne plode na glavi
glodalica
se lako prilagoduje raznim kutovima
bu5enja,
pa
i utorenim bridovima. Po tomu
je je-
dinsfueno
pomagalo za izradu profiliranih okvira.
Originalno
je
i rjesenje kojim se na sljubnim
stranicama sastava lako odreduie iednaki razmak
Glava
glodalice lako se
p lagoituje podlozipa i
Drotiliranom rubu i eefu
letava.
0
L4
46
Namje6taj po mjeri
a
/n
od odabranog ruba. . .
Poput svih pro{esionalnih
fesfoolstrojeva i domlno-g lodalica
0sigurava 95-postotn0 odsisavanje prasine,
a pri gl odanj u se l ako podesava Si ri na i dubi na
buSotine.
Za sve potrebne mjere na stroju su
jasno
ait-
ljive oznake razmaka i nagiba, a sve se funkcije
odreduju pomakom prsta, palca ili
jednostavnim
pomakom gl ave do neke i shodi sne t odke i l i
oslonca.
Patentirani sustav glodanja odlikuje istodobna
v' t nj a i rj i hanj e gl ave sa sv' dl om.
pri
aemu se
tijekom glodanja moze lako kontrolirati
-
pa imije-
nj at i
-
dubi na i l i Si ri na i zdui ene bu5ot i ne.
Sve u svemu, dornino-sustav
je
novost sa zani-
mljivom buducnoScu.
t
. : - . - )
-f
lzradu tiiesne ili proiirene buiotine odreduje pomak
gumba na glodalici.
S malo pribora
prilagodliiva glava
obavit ce posao
usporedrv
s ueinkom
stacionarnog
stroja.
E v A n
-s)
6x40
. _
\ r i .
, . _
tr"--
l l l
|
20 t12l
@lLt
@iil
8x40
i\\\i\1
': -
,:;jl;.-\ii]:
- . *
tri,'-l
Ejj
E,I
E
,'l
' ,
20)
' ,
2o
)'
l
:
! i - I Z J t
' ^- i zs'
| /.)
' . amj esl aj po
nr j er
lzborom ve eine donino se lako prilagoduie sastavu,
47
Trokut na
trokulza
kut tzid
Ako
je
toina tvrdnja arhitekata da
dobro namjeitenu sobu iine Iijepo
uredeni kutovi onda
je
ova polica
na
jjednostavniji
put da to i postignete.
J ed no stav n ost izvedbe, mogucnost
dogradnje i rastavljania po potrebi
iine
je joi praktiinijom.
Stoviie, izvedbom
dodatnih manjih komada i drukiijim
postavljanjem
trokuta moZete potpuno
promijeniti
oblik police.
lmate li u kuci, a pogotovo u stanu sve manje
prostora za odlaganje stvari i predmeta koji se
svakodnevno gomi l aj u osvrni t e se i vi dj et cet e
da su kutovi vaie radne ili dnevne sobe ipak
jod
prazni i l i neraci onal no i skori St eni . Uz mal o do-
sjetljivosti ivleste ruke mo:ete ih popuniti jedno-
stavnim, ali lijepirn ifunkcionalnim polrcama koje
mogu post at i i deal an prost or za knj i ge, sobno
cvijece ili neke druge sitnice kojima dosad niste
mogli prona6i prikladno mjesto.
Osim toga police sastavljene od drvenih trokuta
ne morate gurati samo u kut
jer
se mogu postaviti
i uz ravni zi d.
Osnovni dio police je pravokutni trokut ispiljen
od panel -pl ode,
medi j apana i l i i veral a. Vel i i i nu
pojedinih
komada moZete prilagoditi prostoru za
koji policu izradujele ili plodama
koje su vam na
rasporaganlu.
Pri odredivanju dime,rzija vodite raduna o racio-
nalnoj upotrebi materijala pa dijelove skrojite
pre-
ma standardnom formatu plode, kako biste sma-
njili kolidinu otpada. Ne6e vam biti tesko
posti6i
maksimalnu Stedljivost,
jer
kad na plodi nacrtate
kvadrate od kojih dobivate po
dva trokuta, manji
dijelovi koji ostaju mogu se iskoristiti za gradnju
postolja ili T-komada. Uostalom, dobro krojenje,
skice i detaljno planiranje uvijek se isplati, pogo-
tovo kad
je
rijed o
plodama koje danas nemaju
ba6 bagatelnu cijenu.
Jednost avne pol i ce t rokuf na-t rokut mogu se
prema potrebi
dogradivati, Sto
je
vrlo praktidno
jer
ih treba samo
produ2iti
uvis. Odludite li popu-
niti kut ili neki zid takvim policama, trebaju vam
drvene pl ode u obl i ku pravokut ni h t rokut a. Po
Zel j i i f i nanci j ski m mogu6nost i ma mo: et e bi rat i
-
panel -pl ode, medi j apan. . . i l i kao mi i veral u
dvije boje. Najva2nije
je
odrediti dimenzije
polica,
pa se u skladu s tim opredjeljujete za dimenzije
kupl j eni h pl oca.
Za pol i cu kakvu smo mi i zradi l i i l i pri bl i Zne
velidine treba kroliti pravokutne trokule tako da
im katete
-
kra6e stranice
-
ne budu dulje od 90
cm, dok
le
hipotenuza malo dulja oko metar
-
kod
nase
j e pol i ce 113, 5 cm.
Razmaci i zmedu t rokut a nek' ne budu bi t no
manj i od t ri deset ak cent i met ara,
j er
vam t o
omoguiuje nesmetano umetanje knjiga iostalih
predmeta. Takvu policu moZete dobro iskoristiti
i za araniiranje zelenog kuta ako
je
upotrijebite
za izlaganje najatraklivnijih primjeraka
va5ih ras-
cvalih londanica.
S obzirom na to da su vam potrebne plode
u
obliku pravokutnog trokuta, to vam moie uvelike
olaksati uStedu kupljenog materijala.
48 Namleataj po mleri
i
I
Ako se i vi odl udi t e za i veral , mozet e npr. u
drvnom centru lveryan narutili trokute rezane
na na6in da se iz
jednog
kvadrata dobiju detiri
pravokutna trokuta
-
rezanjem po dijagonalama.
Kad narudujete iveral ne morate znali koliko
je
debeo list pile
kojim se reze
-
samo nacrtate
skicu pravokutnog trokuta, s ucrtana detiritrokuta
po
dijagonali i upiSete duljine kateta i hipotenuze,
a njihovi strubnjaci 6e voditr raduna da vam ispo-
rude trokute todno po vasoj mjeri.
Osim dimenzija treba naznaciti i koje stranice
se obrubljuju trakom. Kad imate trokute i pravo-
kutne dijelove koje cete postaviti vertikalno izme-
du trokuta, policu nije problem slo:iti po na6elu
lrokut-na-trokut.
Tako se post i ze vel i ka ust eda mat eri j al a,
pogotovo ako odaberete skuplji Kaindlov iveral
modernih tekstura ilijakih boja.
Bilo da izradujete kutnu policu ill pak za ravni
zid, treba voditi raduna o nekoliko zajednidkih
detalja. Ako imate iveral s teksturom, zbog estet-
skog dojma treba voditi racuna da na svim dije-
lovima tekstura tede u istom smjeru. Naime, kad
naru6ujete iveral s uzorkom, nije svejedno tra:ite
i, primjerice, komad dimenzija 20x50 ili 50x20.
To
je prodavadima ujedno uputa za smjer u ko-
jemu
ide uzorak
-
prva mjera oznadava kako tede
rzorak. a druga
je
ona koju uzorak sijede.
Dakle, ako odaberete uzorak nije svejedno na
koju stranu okrenete Sare
jer
6e ruZno izgledati
ako dijelovima koji se medusobno spajaju Sare
i du u suprot nom smj eru i l i su
pak medusobno
okomite.
Zato treba dobro
planirati ipaziti da mjere za
rezanje date u pravilnom redoslijed-.
Trokufpolicu mozete spojiti na nekoliko nadi-
na. Vazno
je
samo da spojevi budu dvrsti ida
joj
vlzualno ne nagrduju izgled. Na mjestima koja se
ne vide mozete se
poslu:iti i vijcima ili metalnim
L-profilima, dok spojeve koji 6e biti vidljivi treba
zatvoriti kapicama koje skrivaju
glave vijaka.
Kako bi rubne stranice
polica bolje prianjale uza
zid trebalo ih
je
otpiliti pod kutom od 45 stupnjeva.
S iveralom bi takvo sto bilo suvise komolicirano.
ro nije ni potrebno jer
su rubne stranice iverala
uredno kantirane pa ito dobro izgleda.
Osi m t oga, u radi oni cama ne re: u i veral po
debljini pod kutom od 45 stupnjeva,
pa
biste to
morali sami raditi kod ku6e ijo$
potom
rudno kan-
tirati rubove uz
pomo6 gla6ala.
l\ilalo kome bi takav iveral na koncu ispao
uredan, pa j e preporuel j i vo da se kod i zbora
materijala driite drva koje mozete rezati po volji i
narudite kantirani iveral.
lako smo za primjer izradili konstrukciju s tri tro-
kutaste police, vi ih mozete napraviti iviie, pa i
drukdijih dimenzija. Pritom mozete i zaobliti ostre
bridove. VaSa 0olica moze biti vi5a. uZa ili Sira od
ove na5e, vaino
je
da slijedite na5e upute, Sto
vam
jam6i
da 6ete uspjedno zavrditi posao.
\ amj esl aj po mj ei
lSlF*"'"',
Alat, pribot i tunder-
iveral za
policu
s tri
trokuta nabavili smo
u drvnom centru SiZe-
Kuprcs gdje smo sve
dali izrezati i porubiti:
4 biiela pravokutna
trokuta (1 1 3,5x80, 5x80, 5
cnl tri veda (30x57 cm)
i tri mania prcvokutnika
(30x27 cn); dtveni
Eepovi (tipli), guneni
eeki6, kutnik, slege,
elektriEna buiilica,
skalpel, metar i ljepilo.
Kad dva komada
iverala spaiate pod
pravim kutom, naiteie
ie
odrediti mjesta na
kojima treba buiiti rupe,
a da se toino poklapaju
na oba dijela. Za to u
drvnom centru SiZe-
Kupres moZete nabaviti
posebno pomagalo
-
metalni iep s oittim
vrhom. Kad izbuiite
rupu u
jednom
komadu
i u nj utisnete metalni
iep i namiestite drugi
komad ivercla onako
kako ih ielite spojiti
pa udarite gumenim
ieki6em tako da ostane
trag tamo gdje treba
buiitidtugi komad.
Manje ptavokutne
elemente s uzorkom
uewsite u stegai s
utorom koji sle sami
izradili odlridaske, s
tim da razmak izmedu
dasak mora biti Sitok
18 nm, kolika
ie
iSirina
iverula,
3
49
Na vecem ptavokutnom
elementu olovkom
por ucite cnu po sredini
. % nju postavite manji
pravokutni komad.
Pitom si mozete pomoCi
i kutnikom ili od sredine
pravokutnog
elementa
zacrtati po
I mm na obje
strane, budu6i da
je
Sitina iverala 18 mm-
Svtdlom od 3 mm
probuSite samo
gornju ploeu, a zatim
ie
uevrstite vijcima
4x50 mm. S druge
strane T-konstrukciie
na isti naein uivrstite
joa jedan
bijeli ttokut.
Na bijele trckute
slaZu se dva komada
iverala sastavljena u
T-konstrukciiu. Za svaku
policu dovolina su tri
viika tako da iine trokut-
Viici bitrebali inati
uzduini navoi dokaja
jer
se tako najlak5e
postize
da glava viika
dobto sjedne, odnosno
da bude u ravnini dtvene
plohe iI eak ispod nie.
Polica Ce biti urednija
ako vijke uvrnete
tako da im glava bude
upustena,
Prethodno izbuiene rupe na maniem pravokutnom
elementu namaiite ljepilom, u niih postavite tiple i
utisnite ih gumenim iekiCem.
StaZnju nogu police moZele kupiti gotovu i to
onu koja se moZe pode'avatitako da moiete
prilagodavati visinu police
ako
pod niie ravan.
Ako se rupe na trokutu slabo vide, poiaiaite ih
toikalom ili nekim slidnim oitrim alatom. Po
granianiku na svrdlu vidljivo
je
da se rupe zatiple
bu5e vrlo Dlitko. nikako ne viie od 1 cm.
Na bijelom trokutu. koji Ce biti donja polica. olovkom
povucite
crtu i tako oznaiiE mjesto za iveral koji 6e
sluZiti umjesto prednjih nogu. Na tom iveralu (10x95
cm) izbuiite rupe na 3-4 mjesta i opet se posluiite
prijenosnicima. Ako nemate gumeni Eeki6 kad radite
s pfiienosnicima,
iveral moZete
pritisnuti
i rukama na
ttokut da ostanu vidljivitragovi miesta za buSenie.
50 Namieitai po mjeri
I
Manji ptavokutni element ulisnite u
prethodno
izbuiene ruDe na vedemu kako biste dobili
konstrukciiit u obliku slovaT.
Konstrukciiu od dva
pnvokulna
elemenata s
uzo*om poslavile veftikalno i na nju poloZite jedan
od tti bijela trokuta te ih zajedno uivrsti| stegom za
radni stol.
Potom izbuSite i ostale rupe, a iveral sloZen u slovo
T ptiivtstite s gornie strane na trckut. Sva spojna
mjesta koia ne6e biti vidljiva izvana valia spoiiti
viicima, dok za vidljiva spojna mjesta sluZe Eepovi.
Olovkom otptilike
oznaiite mjesto za
buienje rupe kako
bi vijak proiao kroz
stedinu okomitog
iverala. Za to nema
nekog mud
ieg
naeina,
no takvo oznadavanje
moZe biti prilieno
precizno, samo treba
kroz gomju plohu
dobro procijeniti gdie
ie
sredina okomitog
ivetala,
Umjesto gotove kupljene noge
moiete Dostaviti i obiean
drveni kvadar, tzv. kladicu ili
neito slitno ito 6e podupirati
policu na unutnSnjoj strani.
No, tadatreba voditi raiuna
da kvadar bude dovoljno velik
zbog stabilnosli i rcvnote^e
police. Unjesto predniih nogu
na dno
police montirujte komad
iverala dimenzija 10x95 cm, no
p tom trcba paziti da i strainja
noga bude na istojvisini. Pti
postavljaniu daske koja dolazi
umjesto predniih nogu treba
pazljivo mjeriti kako bi tai dio
bio usporedan s predniim
brido n b i
ie
I og tro kuta.
Kad izbuiite rupu na iveralu koii glumi ptednje
noge
namaZite ga liepilom, uguqile unutra tipl i spojite
na donji dio biielog trokuta koii Ce bili donia pbea
buduCe oolice.
' , amj esl aj po
mj er i
51
Nogu police
-
onu koju
ste kupili ve( gotovu
-
spojite kratkin vijkom
(4x17 nn)
ier
bi duZi
mogao probiti ivenl.
Ako umiesto kupliene
noge stavljate dtveni
kvadar onda
ga moZete
spojiti na 2-3 miesta
duljim vijcima ili drvenim
iepovima, na istinaiin
kako ste spaiali iverale.
Kad ste sastavili
doniu policu,
na red dolazi
srednja.
Nju ne moZete
spajati vijcima
jer je
u stedini
pa Cete uzeli
eepove. BuduCi da
svak policatreba
nositi odredenu
teZinu, spoi srednje
police s unutrcinje
strane pojaeajrc
malim L-protilima.
Kad
ie
konstrukcija
gotova uivtstite
je
stegama, Ako nemate
velikih stega policu
odozgo opterctite
knjigana ili sliinin
tezim prcdmetima.
Drugi naiin
je
da
izradujete dvije po
dvije police i steiete
ih stegama, a zatim
spajate kad su spoievi
ewsti, tj. kad se ljepilo
osuii. Pojaiavate li
spoieve kutnicima,
zaborav ite taj p rob le m,
ier
Ce
polica
biti
dovoljno ivrsta i bez
stega ilinaslaganih
taiiga.
Kod
pravokutnih
elemenata spoienih u T-
konstrukciju, a i opdenito za spaianje dijelova koji
trebaiu stajati pod pravim kutom, preporueqivo je
staviti posebnu stegu.
t 9
t
a
$
-
Iu
52
Namjealal po mleri
Pravokutne iverale s teksturcm, koii iine umetke
medu policama, medusobno spajaite
pod kutom
od 90 stupnjeva. Upravo stoga treba voditi raiuna
o niihovim dimenzijama ako Zelite dobitikut iije
su obje
plohe jednake povriine. Zato neka
iedan
pravokutnikomad bude dimenzijaS0x20 cm, a drugi
30x18,2 cn,
ier
je
debljina daske 18 mm. Spaiamo
ih na isti naiin kao komade za kutnu policu. Dakle,
pomocu viiaka. ljepila i tiplova, s tim da se spoievi
mogu dodatno uivrstiti L-protilina. P spaianju
pruvokutnih elemenata
pod kutom od 90 stupnieva
nemojte udarati drvenim batom izravno po drvu ve
preko nekog drugog komada koji vam
je
ostao kao
otpadak.
Alat, pribor i materijal:
nabavite 4 bijela trokuta
(92x65x65 cn) i I
pravokutnih komada
s teksturom ruzliditih
dimenziia, a alat i pribol
veC imate na ptvom
popisu.
I
Pri izrcdi podnoZja spajaite dviie pravokutne daske s teksturom koje Ce
li bitinoge budu6e police. Zbog spaianja pod kutom od 90 stupnieva,
dinenziie 6e im biti razlitite:
iedna
Ce biti 60x8 cm, a druga 58,2x0
cm
-
jer je
trcba smanjiti za debliinu iverala od 18 mm. Daske
postavljajte uz pruvi kutbiielog ttokuta, alitako da budu malo
udaliene od samih rubovatrokuta. Toino mjesto na koje treba
.
postavitiprcdnju dasku
-
umjesto nogu
-
dobit 6ete ako
vrhove obih dasak Dostavite totno na rub duie stnnice
pravokutnog trokita. Ako vrhovine virc izvan biielog
trokuta, niti su
pomaknuti
od brida
prema
unutra,
daske 6e biti toino
postavliene usporcdno s
btidovima trokuta. Daske spaiaite na trokut
3
*!ii!"i,"!i!1;if!!,Xfrj[][!!3"]ii," Sastavljeno podnozie police s nogama okrcnite na
pravu stranu, pa zatim redom postavljajte elemente
gradedi policu: element od dviie daske spoiene
pod
pravim kutom pa trokutastu
policu itako redom.
Na takv naEin moZete nanizatiDolica koliko zelite.
Svaki spoi nama'ite liepilom i stegnite stegama. Ako
ne steiete svaki spoj, onda stegnite stegama barem
svakikal
police. Vazno
je
odmah obrisatiktpicom
ljepilo koje iscuri pri spajaniu elemenata.
Na trokutu izmje te
p olov i c u d u I
ie
stra n ic e,
te pomoCu kutnik
povucite okomicu,
Pruvo miesto na koje
treba
W
i ew stiti o kom iti
dio police dobit Cete
ako diielove okrenete
kao na totografiii. VaZno
je
da wh elementa
stekstutom bude
postavlien totno na
ucftanu okomicu, a
nikako lijevo ili desno
od nie. Potom olovkom
ucriajte liniju oko
elementa s teksturcm,
Elekt Enom buiilicom
izbuiite 6eti rupe na
mjestu gdie element s
teksturom trcba spojiti
na trokut. Kao i kod
kutne police uzmite vijke
s punim navojem kako
bi glava uSla u drvenu
plohu dokraia.
'l
7
4
t
R
I
\ aml ei l al po ml er i
Ipolica
ie
gotova!
53
Sustav
32
V el i koseri
jska p roizvod n
ja
na mjeitai a
bila bi danas nezamisliva bez niza
standardiziranih mjera. Sustav-32
iedan
je
od standarda koji se
primjenjuje vec
gotovo pola
stoljeca. Njemu su
pri I agodene di m en zije stran i ca
namjeitaja,
pribor za sastavljanje, razni
elementi dopunskih
programa u
serijama, strojevi, alati i
-
okovi.
Prva
je
taj sustav
poiela primjenjivati
njemaika tvrtka Hettich, veliki
proizvodac okova, a
potom
su
ga
preuzeli gotovo svi
proizvodaii
n-a m
jeitaj
a i m ontain i h el emenata.
Cak su i mnogi kucni majstori. svjesno
ili nesvjesno, kupuju6i spojne okove i
ostali
pribor, svoie
projekte prilagodili
tom standardu.
GORE: Trapezne
spojnice
iedno
su
od najjednostavnijih
r
ieS
e n j
a za p ov ez iva nje
podova ili polica ormara.
U policije buiotina pro-
miera 10 mm (dostupno
svakoj standatdnoj
glavi
buiilice) smjeAtena
toino 16 mm od tuba
koji naliieZe na stranicu
s koiom se spaja.
Nazublieni tep spojnice
jednostavno
se utakne u
buiotinu na polici.
U rupe na struni ci
(sustav 32) promjera 5
mm utakne se metalni
nazubljeni 6ep s navo-
jem. Nakon postavliania
police preostaie samo
uvrtanje vijka koiice ma-
lo raSiriti iep i dobto ga
uivrstiti u stranici tako
da se ne moZe izvuCi.
54
Da bi se
pri mi j eni l i got ovi met al ni i l i drveni
el ement i nuZno
j e
uj ednadavanl e mj era, a t o
j e
upravo svrha ovog sust ava
-
St o vi 5e
j ednakl h
razmaka i zmedu rupa buSeni h na
j ednaki m
udaljenostima od ruba plode. Sustav
je
izuzetno
jednostavan.
ali
ga ipak valja poznavati. Osnovu
dine nizovi rupa izbuSenih uz rubove stranica or-
rnara. Rupe imaju promjer od 5 mm, medusobno
su razmaknut e 28 mm. al i
l e
udal j enost i zmedu
Ekscentriina spojnica
ie
dobro
poznat okov, namiie-
njen brzom sastavlianju i rastavljaniu. I on
ie
razvijen
zboa
povecania
ucinkovitosti sustava 32. Navikli
sm6
la
ugradivatiu spojeve gornjih idonjih ploia
ormara. Kako
je
u
pravilu naprcvljen od metala,
daie
pouzdan spoi koji se moze po potrebi dodatno
pritegnuti ili brzo rastaviti. Posebno oblikovani tipli
s glatkim svorniakom i glavom vijka
iednostavno
se
svojim nazubljenim krajem uvrte u rupu prcmiera
5 mm. Kao dodatak toinom
postavljaniu spoia i
poja'anje protiv venikalnih opterecenja
ponekad se
dodaie i dtveni iep bez ljepila. Kad se kroz rupu u
btidu police glava tipla utakne u ekscentaL zatezanie
spoja (i dijelova namjeitaja)
postize se okrctaniem
ekscentriinog uloika malim odvftaeem. Dimenziie
su prilagodene vrsti, namjeni ili moguCim opterece-
njima namie;taia. Stoga se na podu ili polici prcmier
i udalienost busotine od ruba ploie moZe raztikovati.
Busotine su naieesde
prcmiera 25 mm, a valia ih
buiiti tako da im udalienost srcdista od ruba bude
33.5 mm. Dubinu odreduje debljina
ploie. pa pri
kupnji okova treba provjetiti debljinu ekscentritnog
ku;i'ta
ier
je
dubina buienia obicno od 12 do 15 mm.
ovisno o tipu okova, Promier boene rupe za svornjak
najieaie
je
8 mm. a srediate
ioi ie
na 7 mm od donieg
ruba Dloie. Te su miere itekako vaZne za kvalitetnu
izvedbu spoja, pa pri kupnii obvezno prcvjerite
upute o ugradnii ili kupite detalini katalog u Roiemu
ie oznadeno bai sve ito vam treba za korektnu
'montaZu.
nj i hovi h sredi St a t odno 32 mm. U t vorni cama
pl oda za namj est aj buSe se preci zno vodeni rn
st roj evi ma s vi Se svrdal a u ni zu. U rupe pri st a-
j u
vi j ci , t i p i . ul osci s navoj i ma. i l i di j el ovi okova
ko_e val j a p' i 6v' st ' t i na ol oce. I razmaci rLpa na
okovima
podredeni su tom standardu. Tako se s
perforiranim ploaama namjeStaJ moze sklapati ili
rast avl l at i vel i kor brzt nom. bez
pri n, ene soeci -
jalnih
alata.
Namjesrai po mjer
Velikoserijska proizvodnja po
sustavu-32 treba
velikoserijsku proizvodnju
okova i pribora. Po-
sljedice su poznale
-
veiina dana6njih okova di-
:ajnirana.le tako da omogu6uje primjenu
unutar
.hodanog standarda.
Jednostavno56u montaze najviSe su profitirali
:roizvodadi sklopivog namje5taja koji se rastav-
en i u paketu Salje postom,
a sastavljanje
je
rrepuSleno kupcu. Dovoljno
je
spomenuti slav-
ru tvrtku IKEA koja
je
s tom filozofijom osvojila
jotovo
sva svjetska trziSta. Mogu6nost isporuke
' astavljenog
namjeStaja bez m,ontiranih okova
znadajna
je
za dimenzije ambala:e, a onemogu-
:uje i o5te6enja obradenih povr6ina ploda.
Sve ouisi o rupi
Proizvoda6i okova nastoje sve nove modele
l ri l agodi t i uhodanom sust avu
j er
t o ol aksava
rrodor u industriju namje5taja i na nova trZi5ta.
Op6a kompatibilnost odlika
je
modernih okova.
{ko ste pri postavljanju
nekih okova nailazili na
' njere
koje s brojem 32 nisu imale vidljive veze,
ca2ljivijim gledanjem
mogli ste otkriti da su one
samo izvedenice log sustava, prilagodene
kon-
st rukci j ski m zaht j evi ma poj edi ni h
el emenat a
lamje5taja. lako
je
namjeStaj s nizovima rupa
3omalo izvan mode, sustav se dosljedno primje-
rjuje na brojnim programima garderobnih
ormara
i ormara u nizu, kao i kod montaZnih sustava za
cregradivanje soba ili uredenje uredskih prosto-
1)4.
Osobito
je
vaZan u konstrukcijama kod kojih se
Jsnovni kostur izvodi s metalnim proliljma,
a is-
oune iokovi postavljaju
naknadno. Bez unaprijed
zbu5enih rupa u nizovima s razmakom od 32 mm
<ompletiranje takvih konstrukcija u razumnom
.,remenu ne bi bilo moqu6e,..
Bazni nosaEi
polica
najiei6e su
p r i I agoden i su stav u 32.
Ovisno ovrsti ploie, svornjak koji
se ufiee u rupu prcmjera
5 mm
noie biti gladak ili nazubljen.
Najieide se proizvode od
sintetskih metarijala, a unatoi
malim dimenzijama mogu podniieti
sv ako norm al no opte te een
ie
police. Nizovi rupa natoinim
ruzmacima omoguCuiu
postavlianje polica na raznim
visinama, bez dodatnog mjeren
ja.
Dovolino
ie
na6i eethi rupe na istoj
visini i u njih utisnuti nosade...
Okovi zakloDih vrala
imaju sve dimenziie
Dodrcalene suslavu 32.
Bezobzin na to
je
li rijee
o izvedbi s amoftizerom,
koin icom i li dra ni6n i kom.
dutjina kak;va, ktizaea ifi
razmak medu rupama za
pri
evr$e ivanje uv i
jek je
prilagoilen tom
standardu,
Stoga i montaiu treba
obaviti s razu mi
iev
anje m
r pnmlenom prop6amn
mjera. Otklapanje pod
kutom od 90' zahtiieva
pri ivr56i vanie na ioino
odtedenim miestima.
proizailim
izhia rui:a
izbuienih na ruzmacima
od 32 mm. Podreina
montaZa moZ6 kod
neki h mode I a uzrokov ati
nepotp un o otkl apanje i I i
nemoguCnost urednog
zalvatanra.
LUEVO: Takvi iamhi za vrala postoie u
naindieifijin oblicina i izvedbama. Jedno im
je
ipak
zajedniiko
-
rupe na okovu kojim se priivtiiuju na
stranicu ormara p padaju sustavu 32.
Bu5otina za lonac s mehanizmom Sarnira koii se
ptiivriduje na kilo najieice ima promier 35'mm,
dok dubina buienja varira, od 11 mm ... 12 mm ...
12,5... ili 13 mm, ovisno o modelu, naEinu ugrudnje,
oie4ivanim optercCenjima, materijalu vrata i naiinu
nttnova oavaranla,
Viici a dodatno priivriaenje na krilu obiano su na
razmaku 45 mm. gdje se ponekd ugraituju i plitki
depovi s navojem (@ I mnl Velik izbor najrazliiitijih
modela i miesta ugradnje samo
je
odraz izuzetnog
razvoia te vrste okova za vrata- Nedovolino
poznevanie
svih detalja uzrok
ie
ito zbunjeni kupci
suzavaiu izbor na mali broi modela na koje su i
ptojenanti i izvodaii odavno navikli. Valja priznati
da se osim u osnovnim mierama nuZnim za toino
postavtjanie okova raztik6 meatu poiedinim modelima
kiju i u naiinu otvarania, moguCem najveCem kutu,
dodatnim mehanizmima za osiguranje wata u
zatvorenom poloZaiu i cijelon nizu drugih detalja.
Najpreglednije i vrlo razumliivo predstavljanje okova
nudi drvni centat lveryan, gdje
se na nekoliko dese"
taka svima dostupnih modela moie beno opipati,
otvoriti i zatvoriti okov, prekonttolirati preklopi,
kutovi.,.lnade,
p
kz vedine 'amira i okova za vrata
u katalozima obiEno ima stotiniak stranica.-.
a
'.amjeataj
po mjeri
55
Komoda
koja
nedostaje
Komoda
je
univenalni komad namjeitaja
pa
moie na6i svoje mjesto u
predsoblju,
bl agovaonici, dnevnom boravku,
studentskoj ili dieijoj sobi. U njoj se skriva
puno polica i ladica razliEitih oblika i
dimenzija koje 6e progutati gomilu stvari
s kojima muku mueile gdje ih spremiti.
Mada se izvrsno uklapa u gotovo svaki
dio stambenog prostora komoda ipak
pronalazi
najbolje miesto u predsoblju.
Bila dugaika ili kratka predsoblia su
uglavnom
pretijesna
i uska. Zato
je
teiko
kupiti namjeitaj koji hi se uklopio u zadane
dimenzije uz racionalno iskori5tenje
raspoloiivog prostora. A u pogledu
praktiinosti komoda
je
idealno spremiite
za obudu, torhe, kape, ietke...
Standardne stijene s ogledalom, vje6alicama,
ormari 6i ma i l i oret i nci ma za obu6u razni h
dimenzija moZda u du6anu izgledaju fantastidno,
no u stanu se olkriva sva nemo6 konlekcijske
proizvodnje koja ne moZe ponuditi rje5enje za
predsoblje po mjeri. Zato vam predlaZemo da
najprije raSdlanite vlastiti problem.
Pospremi t e u
predsobl j u
svaku st var na
najprikladnije mjesto, a onda pogledajte ima li
negdje kakav metar neadekvatno iskoriStenog
zida gdje biste mogli postaviti komodu koja 6e
progutali
hrpu stvari bez stalnog spremista.
No, komoda
je
univerzalni komad namjestaja
pa
ne mora biti samo spremiSte za obu6u, torbe
ili6etke smje5tena u predsoblju.
Moie na6i svoje mjesto i u blagovaonici,
dnevnom boravku, sludentskoj ili djedjoj sobi. U
njoj se skriva
puno polica i ladica razliditih oblika i
dimenzija koje 6e progutati gomilu
stvari s kojima
muku mudite gdje ih spremiti.
Mada se izvrsno uklapa u gotovo
svaki dio
stambenog prostora komoda
je
ipak najbolje
iskoristena u
predsoblju jer
u lom prostoru, koji
bi trebao biti ogledalo stana, u ve6ini sludajeva
vlada nered i to ponajvise zbog gomile cipela,
tenisica, ruksaka, torbi islidnih stvari koje su
stalno u prometu.
A takav komad namjestaja 6e vam uvelike
pomo6i da taj nered pretvorite u red pa
ie i
predsoblje, ma koliko bilo skudeno, odjednom
postati urednije,
prostranije i prohodnije.
Prednost ove komode
je
sto nije klasi6niormari6
za cipele. U njezine
pretince i ladice stane
jo6
StoSta drugo: marame, rukavice, kape, sklopivi
kiSobrani, kljudevi, notesi, olovke, detke za cipele
i razne druge sitnice.
Na gornju plohu mozete staviti telefon, adresar
s notesom za bilje5ke, vazu s cvijedem ili kakav
ukrasni Dredmet.
Za nasu komodu odabrali smo kombinaciju bi-
jelog
inaran6astog iverala, da u slabo osvijetlien
prostor
unese malo vedrine, no vi moZele kom-
binirati boje koje vise odgovaraju vasem ukusu i
bolje se uklapaju u va6e predsoblje ili neku drugu
Namjeataj po mjeri
prostoriju gdje ste
joj
namijenili m.lesto.
G ede dl menzl j a podet ni ci ma j e
naj bol j e
slijed ti nase upute, a kad svladate lzradu takvog
romada namjestaja lako
je
shvatiti na koji nacin
se rnedusobno uskladuju mjere.
Pri mj eri ce, mi smo nabavi l i i veral debl j i ne 18
mm pa pri spaj anj u dva komada pod kut om od
90" bodna st rani ca mora bi t i kra6a od zadane
v si ne za 18 mm
j er
se na nj u spaj a gornj a pl oha
od i veral a debl j i ne 18 mm.
Ut ori i kompl i ci rani j i spoj evi zaht i j evaj u da se
vodi raduna o
joS
vi5e dimbenika. No, kako
je
sve
stvar geometrije ielementarne logike, sa svakim
novim komadom namjestaja stjecat cete sve vise
I SKUSI VA.
Ako se komoda koj u : el i t e i zradi t i razl i kuj e
J di ^re' rzi j ama od ove. zamol i t e za po. noc
skusni j eg samogradi t el j a koj i se vec okuSao u
zradi namjeStaja po
mjeri.
Prije nego Sto se bacile na posao
dobro
je
znati
da
pri
narudzbi kant i rani h, odnosno obrubl j eni h
c oca iverala svakako treba zatra:iti da vanr ABS-
' l anr l est al po
ml er i
rrakom kart ' aj u di j el ove kao st o su vrara i l i po-
krivne plode koji su najvjSe izlo:enr manipuliranju.
ABS-traka
je plastidna i bolle spredava habanje.
Inade, za kantiranje se
primjenjuju
ABs-trake u
dvi j e debl j i ne: obrub debl j i ne 0, 5 mm i maj u o5t re
kui ove, dok su oni obl i j epl j eni t rakom debl j i ne 2
mm zaobl j eni i ugodni j i na dodi r. Di j el ovi namj e-
Staja koji manje dolaze u direktni dodir s rukama
mogu bi t i kant i ranj i ob dnom me ami nskom t ra-
kom koja
je jeftinlja
od ABS-trake.
Komoda i ma l r oj a vr at a i t r i l adi ce. Nj enu
osnovnu konst rukci j u di ne dno
-
komad i veral a
koj i nosi oznaku (A), dvi j e vert i kal e (B) koj e su
vanlske bodne stran ce te unutrasnje vertikalne
pregrade (c).
Bud. rci da
j e
od' ed van' e mj est a ra koj a se
udvri cuj u vodi l i ce za l ad ce pri i cro preci zan
posao, savj et uj emo vam da naj pri j e obradl t e
vert kal ne komade (B) i (C) na koj i ma t reba
i zbu5i t r rupe za pol l ce i udvrst i t i vod l i ce za
l adi ce. Tu
j e
brt no rskust vo, pa ako ga nemat e
savj et uj emo var da sl i j ed. t e naSe uput e
j er
su mj ere i pri kazane
t ehni ke rada prl kl adne
za podetnike
koji se tek namjeravaju okuSati u
gradnji namleStaja.
POTBEBAN MATEBIJAI
PloGe kaindl-iuerala
.2
komada 92,8x31,7 cm za vanj-
ske bodne vertikale (B);
jedna
dulia
stranica kantirana bijelom mela-
minskom trakom, a na strainjoj
strani izrezani su utoriza lesonit;
.2
komada 92,8x31,3 cm za
unutrasnje vertikale (C);
iedna
dulia stranica kantirana biielom
melaminskom trakom;
.2
kom 105,4x33,7 cm za gornju i
donju horizontalu (A);
jedna
dulja
idvije kra6e stranice od bijelog
iverala kantirane narancaslom
ABS trakom;
.1
komad 107,4x34,7 cm naran-
dastog iverala za gornju ploiu (H);
iedna
dulja i dvije kra6e stranice
kantirane naran6astom ABS tra-
kom;
.1
komad 180x8 cm narandastog
iverala koji6emo sami rezati i
spoiiii u okvir te montirati umjesto
donje
plode (G); dviie dulje
stranice narandasto kantirane ABS
trakom (ovo je jeftinija
varijanta oc
skupe naraniaste plode);
.5
komada 32.3x30 cm za oolice
(l); dulja stranica kantirana biielom
melaminskom trakom;
.3
komada 33,2x30 cm takoder
za police (J);
iedna
dulja slranica
kantirana bijelom melaminskom
t rakom;
.1
komad 92,3x34,6 cm za naive6a
vrata (K);
sve ietiri shanice su
ABS biielo kantirane:
.
1 komad 79,8x34,6 cm za srednja
vrata
(L);
sve ietiri slranice ABS
bi,elo kantirane;
.1
komad 67,3x34,6 cm za naima-
nja vrata (E); sve 6etiri stranice su
ABS bijelo kantirane;
.3
komada 34,6x12 cm od naran-
dastog iverala za maske ladica (D);
sve detiri stranice kantirane su
naraniastom ABS trakom;
.6
komada 30x8 cm + 2 komada
27x7
,7
cm + 4 komada 26,1x7,7 cm
od bijelog iverala za unutrasnjost
ladica (M); po
iedna
dulja stranica
kantirana
je
bijelom melaminskom
trakom;
Lesonit
.2
komada 92,8,2x34,4 cm + l
komad 92,8x35 cm bijelog lesonita
za
poledinu (leda) komode (F);
.1
komad 30,5x29,9 cm + 2 komada
29,6x29,9 cm bijelog lesonita za
ladice
(N);
Uiici
.4x50
mm za spajanie iverala pod
oravim kutom:
.4x30
mm za spajanie iverala
iedan
na drugi (u sendvii);
.4x25
mm za pridvrS6ivanje vodili-
ca na dno ladice;
.3,5x17
mm za pri6vrS6ivanje dijF
lova vodilice koji idu na vertikale;
.4x17
mm za pridvrSiivanje spojni-
ca (panti, okova za vrata)
Sav potreban materi i al i pri bor moi ete nabavi ti u drvnom centru l verpan, gdj e ee
vamnj i hovi strucnj aci sve i zrezati po mi eri i po potrebi i zbusi ti rupe za vi j ke.
58
Namjestaj po mjer
S unutrainjih strana trcba izbuiiti rupe za police
koje iete postaviti s razieitim razmacima, ovisno
o niihovom sadrzaju. Police neCe bitifiksne
jer
nije zgorega ostaviti mogu6nost da tiiekom godina
nijeniate njihov
poloZai. Zato Cete rupe za police
izbuiiti na malim razmacima uzdu,svih unutraSniih
vettikala. Uobi,aiena stolarska miera rczmaka
izmedu sredina dviju rupa iznosi 3,2 cm, no da bismo
vam olakiali posao ovdje smo odredili okrugle mjere
-
savjetujemo da oznaeib i buiite rupe na svakih 5
centimetarc.
Mjesta na kojima 6ete buiiti rupe najprije valia
zabuiiti toikalom radi
precizniieg buSenja.
2
,
,,1',.
: ,,1
Rupe ne treba buSiti blizu dna i uz gornju plohu
ier
nema snisla postavljati police na tim mjestima.
Budu6i da komoda ima troia wata itri ladice, rupe
ne buiite na miestima gdie Cete montirati ladice i
postavliati pante za vrata. Ako biste buSili po
ciieloj
vertikali na udalienosti od 5 cm, lako bi se moglo
dogoditi da se
jedna
od izbuienih rupa preklopi
s
mjestom gdie
trcba vijkom uivrstiti vodilicu ladice ili
okov za vrata, Slo moie zakomplicirati posao, Bolie
je
da na verlikalama ostavite najmanie 15 cm od dna
i gornje plohe, dok na onima gdje 6e biti montinne
ladice ostavliajte 15 cm od
gomie plohe
i 15 cm od
dna zadnie ladice.
SAVJET
Buduci da unutrainje vertikale (C) joi
nisu
prievrs6ene.
vaZno
ie
olovkom oznaiitikoia
ie
gornja, a koja donia strana kako ih pri spaianju
ne biste oktenuli naopako, U tom sluiaju rupe
za police ne bi se poklapale niti bi police stajale
vodoravno. Sve oznake olovkom na iveralu
posliie
se mogu lako oiistiti nitrorazriedivaiem.
Kako
je
iveral debliine od samo 18 mm, a treba ga
buiiti tankim svrdlom promien
5 mm pa
se moae
lako dogoditi da ga preduboko ptobu;ite
ilieak
probiiete pbeu. Stoga
ie
dobro nabaviti metalni
granidnik s malim viikom koji pri'vrstite za svrdlo na
ielienoj dubini buienja.
' r ami est al
po ml er i
Ovisno o dizainu, odnosno mjestima na kojima
ste predvidieli ladice, sami Cete shvatiti gdie ne
treba buiitirupe za police. Umjesto da se gnjavite
nierenjina, najlakie
je
naruniaste maske ladica
postaviti na ndni stol uz boine plohe ili na njih kako
biste odnah vidieli gdie smijete buiiti. Rupe buSite
na 4 cm od prednjeg i struZnjeg ruba veftikale, uzduZ
crte koju ste
povukliolovkom.
Miesta na koia se uivtsiuju vodilice najlakie
cete odrediti ako svaku vertikalu
postavite
na
radnu plohu, a do nje maske ladica i wata. To su
narcniasti iverali (D) i najmania wata (E). S obzirom
da komoda ima trcia vrata razliiitih dimenzija, tu
Cemo
prema zamiiljenom izgledu uz prvu vanisku
vertikalu postaviti dvije maske za ladicu i najmanja
vtata.
5
SAUJET
tui buaenju rupa
na unutraSniim
vertikalama (C) trcba
voditirciuna o tome
da ee police biti
postavljene lijevo i
desno Eto znaei da
na niimatreba buiitl
rupe s obie sttane. No,
kako su rupe duboke
oko centimetar, a
iveral
ie
debljine 18
mm,logieno
je
da
rupesj ednei druge
strane tih vertikala (C)
ne smiju biti na istim
mjestima. Zato s druge
strane verlikale tteba
odmieriti umjesto 4 cm
3 cm u unutrainiost.
Rupe za police
buie
se svrdlom promjen
5 mm, Sto
ie
vaZno
jer
su svi nosa;i za police
koji se mogu nabaviti
u naiim trgovinama
prilagodeni rupama
od 5 mm, Ako ne
Zelite rupq moZete
nabaviti nosaee za
police s iavli6ima,
ali onda takve police
nisu pomiine. Rupe za
police mo^ete izbuEiti
u bilo kojoitazi rcda,
pa iak i kad
je
komoda
sastavljena. Medutim,
puno je
lakie rcditi s
komadima ivercla na
radnoj plohi, negoli
njeriti, cftati i buiiti
u gotovojkomodi,
s malim rczmacima
izmedu ptegrada,
Moglo bi vam se iak
dogoditi da unutar
komode ne uspijete
buEilicu sa svrdlom
postaviti okomito na
veftikalne plohe.
59
7
Vrata ne smiiu zapinjati za pregrade pa im
ie
Airina na
sve ietiri strane
po 2 mm manja od dimenziia otvora
koji vrata pokrivaiu. Stoga su wata iiroka 34,6
cm umjesto okruglih 35 cm, ito
je
tre'ina vaniske
6iine komode (105 cn) koja Ce biti podiieljena na
tri vertikalna odjeljka. Dakle. svakiodieliak
je
iirok
35 cm, a kako su unutrainie vertikale iiroke 18 mm
jasno
ie
da svi odjetjci nisir
jednako
ihoki pa smo pri
izraeunavaniu Sirine polica i svih ostatih diielova o
tomu vodili rueuna.
Na redu
je
uivri6ivanje vettikala na donju
horizontalu (A) koia 6e biti dno komode. Odmjerite
5 cm od strainieq brida te centimetar u dubinu od
boinoga, kantirinog i na tom mjestu izbuEite rupu
za vijak. No, prije provjerite je
lineka strana iverala
oiteCena. Ako
je
okrenite
je prema dnu. Brid donie
horizontale koii niie kantinn bit 6e na strainjoj
strani,
Ladice iwata trcba malo razmaknuti. Na boenu
veftikalu postavite vodilicu tako da
jojje
donji dio
oko 5 milimetara iznad donieg brida maske itu
povucite
crtu. Po toj crti
postavite vodilicu i zatim
pomiinim metrom izmjerite na kojoi udalienosti od
ruba treba buiiti rupe. Kako su maske ladica iiroke
12 cm, kad postavite dviie ladice iwata, izmjeritCete
da ruDe za vodilicu
prve
ladice treba bu'itina 10 cm
od gornjeg bida vettikale, a za drugu ladicu na 22,5
cm od gornieg b da.
Odmje te 7 cm od prednjeg brida donje ho zontale
(A) te centimetat u unutraSnjost od boinog brida.
Natom miestu ptobuiite drugu rupu za vijaktankim
svtdlom promjera izmedu 2 i3 mm,
60 Namleatal po mleri
I
Zacrtajte i zabuiite
miesta za rupe i u niih
uvrnite viiak do kaia.
viicisu samonarezni
pa nema potrebe buiiti
rupu u drvu.
Okrenite komodu tako
da
ie
ledna strana
poloaena na radni stol.
Na dno spoiite boane
vertikale (B) koie imaju
utot za lesonit.
Za sp a
i
an
ie
u
potr i
ie
b ite
vijke za drvo s
punim
navoiem. Jedino Ce
takav navoj stegnuti
daske dokaja, a iglava
vijka uii6e potpuno
u niu. Sto
je
takoder
vazno.lsto uiinite i
s drugom boenon
plohom.
Nakon toga postavite i
vertikle (C) za prcgrade.
Vodilice imaiu na sebi mnogo rupa iime
je
omoguCeno da ih uivrstite razliei m vijcima s
glavama razlei h promjera. Ovdie smo primijenili
vijke 3,5x17 nm. Ovisno o tomu kakav viiak imate,
vodilicu Cete uivrstiti kroz rupe koie odgovaraiu
upravo glavi vaieg vijka. Vaano
je
nabaviti vijke s
rcvnom glavom, te ih uwnutidokraja, U suqotnom,
Iadica ne bimogla klizitinitise nomalno otvarcti i
zatvarati,
SAUJET
MoZda se pitate zaSto buiiti na centimetar, a ne
na 9 nn od boinog tuba kad
je
to polovica ivercla
debelog 18 mm. Kad dva iverala spaiate
jedan
na drugipod kutom od 90", u dueaju oblog ABS-
kantinnja komadiiverala Ce mnogo bolie nalijegati
jedan
na drugi ako buiite na centimetar od ruba.
Do takvih zakljuiaka moZe se do.i samo iskustvom
pa vam savietuiemo da kod takvih detalia slijedite
beno upute. Takvi savjeti bitno utjeiu na urednost
i pteciznost izgrudenog komada.
t 3
ol
! :
. : - . . 1i kal a( C)
.
: . : ) t . ^ ^ 1 i . . i
r . . . :
' . . . a
mj est a na
.::
-
Jeba uavrsti ti
: :: :. tako da uz dno
-: s:avite tri police (l).
a izmedu njih
:'. slonite verlikale (C ).
Sa strainje strcne eavlima 1,6x30 mm uivrstite leda
koja su sastavljena od tri komada lesonita (F). lako
ie
lesonit tanak materijal.leda ie driati diiagonalu
i spriieiiti izvijanie. Cavle zabijaite s desetak
centimetara razmaka. Najprije zakucajte bodne, a
zatim srcdnii dio leda. Prave kutove moZete provieriti
i miercnjem diiagonala
-
obje moraiu biti
jednako
ougacxe.
L ,
-ra- l
' ' l _"
""t l
5
Dviie unutrcinie vertikale (C) pli6e su za 4 mm u
odnosu na vanjske (B) koje smo veC uivtstili za dno,
ier
je
lesonit za leda iirok 4 mm. Toiniie, vaniske
vertikale (B) iiroke su 31,7 cm, a unutrainie (C) 31,3
cn. Svidiielovibit 6e
postavlienina ptava miesta
ako ispod unutrainiih vertikala na stol postavite
manie komade lesonita.
Na dno treba montirati Sire podnoZie. Najlakie
je
naruiiti dviie
iednake
narantaste ploie i montirati ih
gorc i dolie. No, naraniasti
ie
iveral mnogo skuplji
od bijeloga, a na gotovoi komodi vidjet Ce se samo
vanjski tubovi donje ploie pa zbog uitede uzmite
dugaiki naruniasti komad (G) i izreiite ga na tri
ktaCa koje iete spojitipoput okvirc za slike kojemu
nedostaie
jedna
stranica. Dva izrezana dijela bit 6e
duljine 34,7 cm, a
jedan
107,4 cm. Rezovi ne4e biti
okomiti, nego pod kutom od 45'.
r 9
23
Komodu vratite oDet na radnistol. Okvir stavite na
miesto iuivrstitd stegama. Plohe okvira morciu viriti
izvan dna po centimetar na tri strane: na prednjoj i
dviema boinima, dok su na straanjoj strani sve
plohe
u i stoi ravni ni .
Kako okvir nema ietvrte stranice zbog stabilnosti
je
dobro strcga oko sredine udvrstiti komad iverula
-
npr. otpadak od prijainjeg rczania
-
koji Ce imati
funkciju noge. Okvir i nogu uivrstite vijcima 4x30
mm s donje strane.
62
NamleStal po mjefi
r 6
Sredine unutrainjih veftikala moraju bititoino na
35 cm od lijevog idesnog kraia komode. Kad to
provierite, unutrainje vettikale uCvrstite vijcima za
dno na isti naiin kao i boine: na udalienosti 35 cm
od
jedne
i druge boine veftikle olovkom ucrtajte
oznaku s donie strane dna Romode te odredite rupe
za viike 7 cn od prednjega i 5 cm od zadnjeg brida
dna, Potom zavrnite viike.
S obzirom na to da se zna da kut od 45" nastaie
unutar istostraniinog pravokutnog trokuta ne
norate mjeriti kutomierom. Kako
je
iveral (G)
Sirok 8 cm, kut od 45" dobit iete ako i po duljini
iverala izmje te 8 cm te rcvnalom povuiete kosu
crtu
-
diiagonalu kvadrata strcnice I cm. Dva krada
elementa okvira imat Ce samo
jedan
rez pod kutom
od 45', a duliidva takva reza.
l H.-..
Jeste li dobro izrczali ivenl (G) provierit Cete tako da
gornju ploiu postavite na radnistol i na niu sloiite
okvir. Vaniske dimenzije okvira moraiu bitiiednake
dimenziiama ploie.Tu iinjenicu moZete iskoristiti i
za rezanje iverala (G) na tri dijela. Gornja ploia bit 6e
vam Sablona za rezanje umjesto da metrom mjerite
komade duliine 107,4 i 34,7 cm.
Sastavne dijelove ladice (M) izraiunavate tako da
izmierite unutrainju Ei nu prostora u koji6ete
umetnutiladicu, Dubina ladice u ovom sfueaiu
moze biti naiviie 30 cm. Od iirine boene str;nice
oduzimite 4 mm, kolika
je
debljina leita od lesonita i
ostavite
joi
malo prostora,
ier
ladica uviiektreba biti
malo
plica,
Tako Ce tri ladice imati uzduZne stranice
dimenziia 30x8 cm, dok 6e straZnja i prednja struna
-
na koiu nontirute masku
-
za dviie desne ladice biti
iiroka 27,7 cm, a za srednju 26,1 cm
jer
ie
prostor
uZi. Kad pogledate spojenu ladicu vidjet 6ete da
unutra mora u'i prcdnjidio ladice, dviie debliine
iverala i dvije iirine vodilice. Dakle. dimenziie
prednieg i zadnieg dijela za svaku ladicu dobit 6ete
ako od iirine unutrainieg prostora
oduzmete dvije
iirine iverala (36 mm) idvije iiine vodilice. Sve
vodilice su iste debliine, pa za dvije vodilice trcba
oduzeti 2,6 cm kako biste bili sigurni da ladica ne6e
zapiniati.
.a
,.
Na gorniu strunu
uivrstite prvu goniu
plohu (A) koia
ie
identiina donioj.
Odozgo cete na krcju
uivtstitijoi gornju
ploeu
U).
SAVJET
Vjercjatno ste opazili
da visina elemenata
Iadice nije jednaka
-
6 komada je visoko
Scm, adr ugi h6- 7, 7
cm. To
je
trik koiim
se sluie iskusni
majstori, znajuCi
kako
je
teiko spojiti
oStro kantirane
diielove. Ako vec
ne moiemo dobiti
uredan i precizan
spoi, bolje
je
da se
d i
je
I ov i
i
aie razl i kuj u,
pa se tu primjenjuje
tzv. naglaienispoj
-
prcdnj i i zadnj i di o
Iadice vidljivo su
nizi u odnosu na
boine (7,7 cm). Tako
naglaSeni spoj ne
izgleda kao neuredna
pogteSka.
2l
, aml esl ai po mj ef i
63
Vi i ci mat : ; : : ael i r i
t l i i At A t ' / .
' - 2
i i ne
okvi t a, :: :- sdoni e
d zdeut c
. ,-
"
tu
Je iasno
.:
.
.-: l vi j u desni h
: _ , -za. dok
je
dno
srcdnj e i i te.
Na mala vrata dovoljno
je
staviti dva panta.
Odmje te 10 cm od
gornje i donje strane
vrata te 2,2 cm u dubinu
od oinog brida. To
ie
srediate rupe za pante u
koie zabiiete wh glodala
i buaite. Panti moruiu biti
postavljeni
ravno pa si
pomognite
kutnicima.
SAUJET
Vrata ne smiju leii
do dna veC moruju
biti malo u zraku
kako ne bi zapinjala.
U tu
je
svrhu pri
postavlianju
vtata
dobro podmetnuti
i spod neki prcdmet
debljine do 2 mm,
kako ne bizapinjala
s donie strane, Ako
pritom pogriieiite,
dobro
je
ito se
poloZai vrata moZe i
naknadno korigirati.
Naime. rupe za viike
kod ve'ine panti
nisu
okrugle nego ovalne.
Ako malo popustite
vijak. vrata se nogu
malo pomicati
gore-dolje,
a kad ste
zadovoljni poloiaiem,
opet uevrstite vijak.
30
' ] Vodilice postavliate
s njihove donie strcne, p eemu
treba paziti
da se rub precizno poklapa
s
predniim
bridom ladice. Kotaii6 mora biti na strcZnioistrani.
jet
se na drugom diietu voditice. kojiste
fr6thodno
montirali na vertikale komode, kotaiiC nalazi s
prednje strane. Vodilice uivrstite viicima 4x25, pa iti
vi
ici
dodatno uev rSiuju I adicu.
.?
Na naiveCa lijeva vrata postavite nvne pante,
a na
srcdnia idesna polupante. Logiino bibilo da se sva
vruta ne otvaraiu na istu sttanu, no kad pogledate
vidiet 6ete da su ruekice ladica postavliene
vodoravno, a ruekice vrata okomito, ito tako da im
je
donja strana na istoi udaljenosti od poda. Ruekice
se zdesna naliievo povecavaju po duljini, a sve su
postavliene na desnu sttanu vruta
-
dakle sva se
vrata otvanju nalijevo,
--.-
{
- \
40
J:I
- - i
;.t
t
Kad provietite da
je polozajisryavan rukom pritisnite
masku kako bi na nioiostaotrag viika kojiviri.
Bupu pojaiajte toikalom. uvrnite u niu sredniiviiak
dokruja, a zatim iostala dva viika. Na istinaiin
uevrstite i maske preostalih ladica,
Tijekom sastavliania komodqtreba iesto okretati
ipomicatipo rudnom stolu. Cak ikada to radite
vrlo paZliivo moZe se oitetitipa
ie
mudro gorniu
naruniastu ploiu (H) uivrstiti na krciu. Postavite
je
na njezino mjesto, pazeii da vi centimetat sa svih
strana, p evrstite
je
stegama i odozdo uwnite viike.
Viike treba uivrstitis donje strcne da se ne vide.
6J Naml eai al po ml er i
33 32
Vrata s vec izdublienim
rupama za pante mogu
se narueiti i gotova, no,
kako tu uslugu nuditek
manii broi trgovaekih
centara, rupe mozete
izruditi i sami pomoCu
glodala promiera
35
mm (prcmJer mora
odgovarati promjeru
pa nti
).
Gl oda I o m b ui ite
u dubinu samo za
debliinu panta.
*:-f.-t*
Za spajanje vrata uzmite dvije wste okova
-
tzv.
polupant (lijevo) iravnipant (desno). Kad pogledate
komodu spriieda,
iasno ie
da vrata mogu iline
moraiu prekrivati biieli, kantirani dio verlikalnog
iverala vidljiv spriieda. Ravni pant potpuno prekriva
vidliivi bijelidio iverala, a polupant ga pokriva do
potovrce.
Maske (D) cete nailakie postaviti na pravo
miesto
ako s unutraSnje stnne u
ptedniu plohu
uvrnete
tti vijka 4x30 nm, s tin da srednji vijak prode krcz
iveral.
4t
Na knju umetnite nosaie i na njih polozite police (l)
i(J). Police su izradene u dvije dimenziie. a one iire
se postavljaju u srednii odjeljak.
L-
t .
, c
F
Ladicu postavite na nieno mjesto iprislonite
naruniastu masku. Najlakie
je
raditi ako izmedu
vrata i maske postavite istigranienik koji ste
postavilipod vrata. Ako nemate graniinik, masku
postavite
rukama,
paze.ida
su razmaciizmedu vrata
i maski
podiednaki.
Sad preostaje joi
iedino
na Iadice nontiruti
ruikice. Postavite ih
u 2eljene polo;aie,
oznaeite mjesta za rupe
i uwnite vijke. Vaino
je da ruekice budu
postavliene u stedini
maske.
42
I
-
komoda
ie
gotova.
' i r mj eal aj po
mj er
65
Krevet
za mrran
san
Kad ste sneni i umorni nema niita
slade doli se zavuci u topli krevet. Neki
tvrde da su dugospavadi gubitnici
jer
im ostaje manje vremena za aktivan
Zivot, dok se drugi
priklanjaju miiljenju
poznatog berlinskog kirurga Carla
Ludwiga Schleicha koji
je
tvrdio da
tko
pola
i.ivota
prespava
dvostruko
uZiva u drugoj polovici. Prouiavanjem
sna bavili su se i Stari Grci koji su
spavanje uvrstili u ljekovite tretmane.
Logicno,
jer
spavanje
je
vitalan proces
skupljanja i obnavljanja Zivotne
energije, tijekom sna tijelo puni baterije
za dnevne napore. A to
je
mogude
samo ako imate krevet koji se lako
prilagoduje prirodnom poloiaju vaieg
tijela. Glavobol
ja.
Ioia cirkulacija.
bolovi u kicmi, nesanica i stres
najieS6e su posljedica nemirnog sna
zbog spavanja na loiem leiaju.
Osjetite li ujutro nakon
spavania bolove u vratu
iklieinici velika
je
vjeroiatnost da spavate
na loiem krevetu iiji
madrac i podloga ne
dopuitaiu da vam
tijelo leZi u opu6tenom
prirodnom polozaiu.
Osim toga loi krevet
mo^e biti i uztok
nesanice,
66
t
I
I
I
Krevet
je
star koliko i dovjek. U
podetku to
je
bila
prostirka od naslage li56a, slame i ktzna, a
poslije, s razvojem civilizacije, drevne su kulture
razvijale icijenile krevet kao poseban dio namje-
staja. Bogati su u2ivali u rasko5nim posteljama, a
siroma6ni
puk je
2uljao kosti na golim daskama,
no s vremenom mi l enj al i su se obi daj i i navi ke,
sto
je
utjecalo i na razvoj kreveta.
Tako
je
krevet postao najzanimljiviJa i najsloze-
nija konstrukcijska vrsta u podrudju namjesiaja,
a
prava krevetna revolucija zbila se
poaetkom
Sezdeset i h godi na prosl oga st ol j e6a kad
j e
di zal nerski bum drast i dno i zmi j eni o unut rasnj u
konst rukci j u madraca i podl oge, a u skl adu s
tim mijenjao se i okvirni sklop. Za taj
je
razvoj
nalzasluZnija belgijska tvrtka Lattoflex aiji inler-
di sci pl i narni t i movi ve6 deset l j edi ma i st ra2uj u,
usavrdavaju i testiraju
pojedine krevetne sustave
u suradnj i s medi ci nski m st rudnj aci ma, t ehno-
lozima i dizajnerima. I poznata tvrtka Dunlopillo
Namje6taj po mjef
F
P E S v a l a . . , - . . .
PU piena
Fostena
. , .
K 0 k 0 s . . , , . . . . . . ,
Bonndl opr ui na
- ' . .
iezsta
K o k o s
. . . . . .
P E S v a l a . . . . . . . .
Antibaheijsl, . ,
P a mu k . . . . . .
. . . . .
S i l i l o n i r i r a n a . . . .
- ' . . . . .
razvila
je
kompjutorski sustav za ispitivanje kre-
veta kako bi standardizirane madrace sto bolje
prilagodila nestandariziranom ljudskom tijelu. U
njihovim salonima kupci ne odabiru krevet na prvi
dojam ve6 tesliranjem na senzorskom leZaju,
pri
demu kompj ut or ne odreduj e samo t vrdo6u
odgovarajuci tip madraca vei i karakteristi6ne
tocke podesive konstrukcije u kojima se
podupire
kraljeSnica.
Danas se u raznim institutima i laboratorijima
Sl rom svi j et a i spi t uj e na t i su6e krevet ni h kon-
strukcija iopreme, a neke nove metode koje se
pri mj enj uj u pri i spi t i vanj i ma ve6 su ukl j udene u
industrijske standarde za mjerenje konstruktiv-
no-tehnidkih karakteristika kako bi se krevet sto
bolje prilagodio ljudskoj anatomjji.
Unatod nepregledno1 bogatoj tr2iSnoj ponudi
nije lako na6i ni odabrati idealan krevet. On mora
biti od
prirodnih
materijala, trajan, elastidan, udo-
ban, zdrave klime, s dobrom vodljivo66u topline
' l amj ei t aj po
mj er i
PES elakna
Hhdio-lijelana
piena
v u n a
. . . . . ' . . . . . . . . ' . . , a
lz kategorije madraca sa iidanom jezgrom
naipoznatiia
ie
klasiina Ziiana
iezgrc
bonnel, a najsloZeniia naikvalitetniia i naiskuplia
ie
diepiiasta
iezgra
gdie se
svaka opruga uiiva u poseban dZep tako da se
pod teZinom tijela svaka ugiba
neovisno o ostalima i pnti liniiu tiiela, ito
ie
bitno za kralieinicu koia mota biti u
ptuodnom poloZaiu.
67
Kraljeinica nosi
optereCen
je
c i
ielog
tije Ia
i njoj
ie
tijekom spavanja
nuZan naiviai komfor
kako bi mogla biti u
potpuno prirodnom
poloiaju bai kao kad
stojite na nogama.
To znaii da
ioj
ne
odgovan ni pretvtdi
ni prcmekani leiai ve-6
onal na Kolemu se moze
potp u n o p ustiti c i
ielom
duZinom tako da se
madrac pod ptitiskom
po
iedi
nog d i
i
e I a ti
jel
a
ugiba ovisno o njegovoj
teztnt.
Madrac mora biti od
prirodnih mate
jala
poput vune i latexa
tako da ima prozraanu
jezgru
kroz koju struii
zrak, iime se osigurava
p ovo I
j
n a krevetn a kl ima.
q
.J
l
\
t
i vl age. l vl ora pruZat i pot pun odmor, mi ran san,
zadovoljiti antropoloske zahtjeve, fizioloske i
higijenske potrebe... Zahvaljuju6i promijenjenoj
prehrani i drukdi j em naci nu i i vot a prosj edna se
vi si na l j udi znat no pove6al a, a posl j ednj i h se
desetlje6a zapa:a i mnogo ubrzaniji rast. Shodno
l omu mi j enj aj u se krevet ni st andardi i di menzi -
je,
a podloga i leiaj moraju biti dovoljno dvrsti i
elastidni za
pravilno podriavanje kralje6nice i
cijeloga tijela u prirodnom poloZaju.
Noui matelaiali
Krevetni sustav sastoji se od okvirnog sklopa,
podloge imadraca, a u tu osnovnu skupinu
pri-
pada i j ast uk
j er j e
bi t an kao osl onac za gl avu.
Osnovni materijal za krevetne okvirne konstruk-
cije stolje6ima
je
bilo drvo, no s razvojem novih
tehnologija
javljaju
se okviri od metala i plastike,
a t ransf ormaci j u podl oge naj bol j e i l ust ri ra kro-
noloSki pregled Lattof lexov ih W ev etnih sustava.
Podloga za madrac
je
osnovni element i polazna
todka
pri konstruiranju kreveta. U podetku to
je
bila obidna daska, a onda su se pojavile lurnirske
plode
i vlaknatice... Zahvaljuju6i novim tehnologi-
jama
danas se
primjenjuju razne vrste krevetnih
podloga koje se dijele na: krule ielastidne podlo-
ge, na podloge od nedrvnih materijala iod furnir-
skih otpresaka-letvica te razne kombinacije.
LoSa strana
punih drvenih podloga
je
ogranide-
na
propusnost
zraka ivodene
pare,
a
povoljnija
niza cijena i dobra toplinska izolacija te zastita od
ulaska
pra5ine. Te se
podloge izraduju od raznih
vrsta drvnih
plo6a: iverica, furnirskih ploda, vla-
\-
68
Namj ei l ai po mj er i
lpak, anatomski poloZaj tijela naiviernije prati
madrac s visezonskom dZepidastom
jezgrom.
Joi
je
bolie kad se takva
jezgra
kombinira s latex-
podlogom
ier
takav leZai nudi vrhunski komfoL
..
..,:..:-
-_,.-.,-
I madraci punjeni ztakom dopuataju tijelu da
se ispruZi u prirodnom poloZaju, Posebno su
praktiinioni koii se mogu ispuhati inapuhati, tako
da ih moZete ponijeti sa sobom kad se morate
priwemeno odre4i svog udobnog kreveta.
Od spuivastih madraca
n a
i
kv al itetn i
j
i
j
e late x-
madrac
jer
ie
vrlo
tleksibilan i toikasto
elastiian pa se ugiba
samo pod pritiskom,
iime tiielu daie
anatomsku potporu.
knat i ca, MDF-pl oda u kombi naci j i s okvi ri ma od
masivnog laganog drva, mekih li56ara.
Elastjcne podloge od nedrvnih materijala dijele
se na met al ne podl oge sa Zi cani m oprugama,
mreiama, pletenim Zicama i ulo5cima te na ela-
Naml esl aj po ml ei
stidne podloge od sintetskog i prirodnog materi-
jala
kao Sto su
gumene trake ielastidne plastidne
)amele. Lattoflex
je
1956. razvio
prvu
lameliranu
podl ogL, s i ndi vi dual ni m podesavanj em. a na
temelju tih inovacija zasnivala su se isva daljnja
69
U tehnologiii izrade
madraca stalno se
neito miienja tako
da unutrainjost krije
dodatne pogodnosti
koie nisu vidljive na prvi
pogled.
Ptoizvode se i posebne
tekstilne podloge
za madrace koje
osiguravaju dobro
prozrciivanje.
poboljsanja.
Godine 1967. ova tvrtka osniva i prvi
l aborat ori j za i spi t i vanj e spavanj a kol i j e posl i l e
prerastao
u Institute of Sleep Physiology idanas
j e j edan
od vodeci h u svi j et u. Na t emel j u znan-
st veni h ot kri ca o gradi i f unkci j i ki dmenog st upa
koji nosi teret cijeloga tijela napravljene su prve
el ast i dne podl oge i opruZni sust av kao t emel j ni
olJazac za razvoj svih daljnjih mehanizama koji
se ugraduju u rnadrace.
Kroz daljnja istra2ivanja doslo se do novih pod-
roga' rehanicki
oodes.v.h konsrrukcija. a najvei.
je
iskorak napravljen podetkom
devedesetih go-
dina
p106loga
stolje6a kad
je
Lattoflex uveo nove
hl-tech materijale koji su se prlmjenjivali
u avi-
onskoj industriji i inovativne tehnoloSke meiode.
Njihov sustav lattoflex 200i lattoflex 300i21994.
godi ne zami j eni o
j e
f l eksi bi l ne f urni rane l et vi ce
leptirast rr plodicama.
tako oa podroga ima mno-
go viSe podesivih
to6aka za ravnomjernu potporu
svakog poj edi nog di j el a t i j el a i mot ori zi rano
podesavanje
okvira. Prije tri godine lattoflex 300
JSavrsen. e do ergono. nske
perf ekci j e.
Ta nova
detaljno elaboiriran a lattof lex-gener acija mnogo
j e
komf orni j a pa
ddi t azi nu naj vi Seg st andarda
krevetnih sustava. fvftka Dunlopillo medu prvi-
ma
je provela ergonomski prstup pri proizvodnji
madraca. l scrpnrm st razi vanj em mat eri j al a i
njihovih osobina razvili su Siroku gamu proizvoda
koji zadovoljavaju najviSe krevetne standarde.
Madraci se
pune prirodnim materijalima biljnog
i 2i vot i nj skog pori j ekl a.
Jedni i maj u spuZvast u
j ezgru,
a drugi Zi danu. Od spuzvast i h
j e
naj -
kval itetn ij i lat e x-madr ac ispu n
jen
iatexom koj i
se dobi va od ml i j eka kaucukovca. Savr6eno
j e
f l eksi bi l an i t odkast o el ast i can, st o znadi da se
ugiba samo na mjestu pritiska tako da osigurava
pravi l nu
anat omsku pot poru i savrseno se
pri l a-
godL-e
svahor
polozaju
t
jela pn
LeZarju
i spava-
nju. Latex
je prozradna jezgra
kroz koju prirodno
struji zrak. Zimi
je
toplji, a ljeti hiadniji. Osigurava
povol j nu krevet nu kl i mu i pot puno j e
hi gi j enski ,
otporan na grinje, bakterije i prasinu.
Savrseno apsorbi ra vl agu, a l ako
j e
i spuSt a
zahvaljujuii dobroj zradnoj cirkulaciji. l\iladracr s
ergonomski oblikovanom zonskom
jezgrom
-
tri-
pet -sedam
-
pri l agodeni su i ndi vi dual nom ras-
poredu
tjelesne teZine spavada, tako da
je
lakse
izabrati madrac koji vam najbolje odgovara.
Osim lattoflexa postoje joS
madraci od viSesioj-
ne i od
prof i l i rane
spuZvast e
j ezgre,
no bi t no
j e
da su izradeni od materijala koji imaju prirodnu
cirkulaciju ztaka i da manje-vi5e dobro
podupiru
tijelo. Dakako, kvaliteta ima svoju cijenu pa
sku-
pl j i madrac nudi i udobni j e spavanj e. Za i zradu
madraca upotrebljavaju se i komprimirana slije-
p
l ena
kokos-vl akna koj a se obl i kuj u u pl ohu,
a
70 Namlestaj po mjeri
Laftollex
je
1 956. razvio
prvu letvi'astu podlogu
s
individualnim podeiavanjem
i
natojinovaciji se temelie sva daljnja
poboliSania
inove va
iante.
sluze kao
jezgra
ili obloga za iidanu
jezgru.
U skupini madraca sa Zidanom
jezgrom
najpoznatiji tipovi su: bonnel, ilarafija, GR-lezgra
i d2epi6asta opruZna
jezgra.
Eonnel
je
klasidna
ii6ana opruina
jezgra
sastavljena od detvero-
navojnih opruga medusobno spojenih spiralnim
del i dni m savi t l j i vi m Zi cama. Taj nadi n i zrade
jezgre
ima odlidne karakteristike kod primjene
u
madracima. lzrada bonnel-jezgri
je jednostavnila
i
jeftinija
negoli d2epi6astih pa i madraci imaju
povoljniju cijenu, a kombinacijom raznih vrsta
spuZvastih ploha kojima se oblaZe
jezgra
dobiva
se u toj kategoriji nekoliko tipova izvrsnih madra-
ca.
Dzepi 6ast a
l ezgra
j e
sl oZeni j a, kval i t et ni j a i
skuplja, ali ona odlidno podupire tijelo
jer je
svaka
opruga u5ivena u poseban dZep od netkanog
tekstiia
-
pod pritiskom
se svaka opruga ugiba
zasebno, sto znadi da pod teiinom tijela
jezgra
potpuno prati njegovu liniju. To
je posebno
vaZno
Podloga s pletenom zidanom mreiom,
kakve su bile populame pedesetih godina,
ugndena
ie
u melalni okvit kreveta ispod
koiega dolazi
ioi iedna
sklopiva koia se
moie izvuai po potrebi kao krevet za gosta.
Poeekom devedesetih
Lattoflex
ie
uveo u
konsttukciju podloga
hi-tech materijale i
inovativne tehnoloike
melode. Tako su
podloge laftoflex 200
i 300 iz devedesetih
zamijenile klasi;ne
fleksibilne fwnirune
letvice s leDtitastim
obeicama, No. nisu
stali na tomu
-
ptije
nekol iko god in a I attof lex
300 ie usavrien do
erg;nomske pedekciie
i zasad drie razinu
najviieg krevetnog
standarda,
. { ?
{I:5:,;; }.-. _ :-'{fl
-:
' : ; -=
-
,
*' -
-. ' . r' i :
-
.
- r
, ^
- : r -
=
- - r . . ' : r -
S, .
:
l / F' L* . 1* : J. , : . - = . .
L--
:.1"< ' .-"
JE
"L--'
FBOLEXUS RELAX-
AND-FOLD
-
Da
upornost nema granica
dokaz
ie
novi dizain
i koncept sloZivog
krcveta koji su zajedno
ruzvile njemaike tvrtke
FBOLI Kunststoftwe*
Fromme GmbH i SchloB
Holte-Stukenbrock.
Slozivi krevet
ie
velika
ptednost, no kako moru
ostati vidlilv u prostotu
nuzno
je
da u svakom
po I o ia
i
u zadrii estets ki
izgled. Bai to
ie
poSlo
za rukom njemaikim
dizaine ma (Christof
Paul, Andreas Kalweit,
Reinet Wa baun) koji
su nzvili krevetni sustav
trolexus u koiemu su
kombinirane prednosti
visokog spava6eg
komfora i racionalnog
iskori ite n
i
a pro stora.
Podloga
ie
ugradena u
drveni okvir, a sastoii se
od inovativnog sustava
relietnih plastiinih
opruznih elemenata
s podloicima na koju
se polaZe jednodiielni
nadruc. Okvir, podloga
i madrac mogu se
u
jednom potezu
zaiedno preklopiti bez
ikakvog naporc. Krcvet
ttolexus
je
idealan za
male stanove, moie
posluiiti kao krevet za
goste, a praktiian
ie
i
kao dodatni kevet u
hotelima i bolnicama.
za kraljeSnicu kola mora tijekom spavanja zadr-
:ati prirodni polozaj. Danas ve6 postoje i madraci
s viSezonskom d:epi6astom
jezgrom
koji najvjer
nije prate anatomske polozaje iomogucuju miran
san bez prevrtanja po krevetu. Kada se dZepi-
6asta
jezgre
kombinira s kvalitetnom podlogom,
poput /alexa iostalih kvalitetnih materijala, dobiju
se madraci vrhunske kvalitete iudobnosti.
Ovaj ergonomski
pristup konstrukciji madraca
dokaz
j e
da
pravi krevet ne moZet e odabrat i
odoka
jer
on mora oiti podesiv po mjeri spavada.
Dobar krevet funkcionira tako da nosi kompletno
tijelo i slijedi
pokrete
spavaca koji se u svakom
trenutku mora osjecati udobno. Kako
je jedan
od
najbitnijih kriterija za ispravan krevet ba5 udob-
nost
-
a tu se vrijednosna razina stalno
povisuje
-
danas
je
razvijeno toliko razlicitih sustava i ma-
terijala da se ni strudnjaci lako ne snalaze.
Jednaki tip kreveta ne moZe odgovarati sva-
komu
j er
udobnost ovi si o gradi , vel i di ni i masi
tijela pojedinog spavada. Zbog toga se krevet-
ne konst rukci j e i spi t uj u l aborat ori j ski
po t ocno
odredenim tehni6kim metodama i kriterijima, a u
ve6ini
prodajnih
salona mozete se
posavjetovati
sa strudnjacima i isprobati krevet prije kupnje.
Budite li se uiutro umorni, bole li vas desto leda
ili glava
-
promijenite krevet, pogotovo ako
je
star
deset-dvadeset
godina jer
sigurno ne pruia pra-
vilan oslonac vasoj kraljeSnici. Sto spredava opu-
Stanje i potpun odmor. Pri promjeni polozaja tijela
na premekanom krevetu
javlja
se Stetni trampolin
efekt koji optere6uje kidmu baS kao ispavanje na
pretvrdom kreveru
jer
se kralje5nica g16; isavija.
a misi6i se steiu, Sto opet opterecuje diskuse.
Nepravilan
poloZaj glave ma|e pak tzazvati
vel l ke
probl eme
s vrl o osj et l j i vom vrat nom kra-
ljeSnicom
jer
spredava normalnu cirkulaciju. Zato
je
nuZan i ispravan
jastuk
koji pravilno podupire
vrat.
Najbolji su
jastuci punjeni petlem i latexom,
no u l ovi j e vri j eme popLl arn; su i oni i spunj eni
vodom i zrakom
ler
se ti mediji takoder savrseno
prilagoduju pritisku glave.
Razmi5ljate li pak o samogradnji kreveta, prije
nego sto se upustite u to dobro promislite kakav
krevet 2elite i raspitajte se kako ga pravilno
opre-
mi t i .
-,1
-
I
72
Namj ei r aj po mj er
Tvftka Schlaraftia
proizvela
ie ioi iednu
inovativnu
podlogu koja dieluie u interakciji s madracem
i nudi najviii komfor pri
spavanju. U podlogu
modia ugndeni su brojni funkcionalni detalji
kojipodupitu cijeli superosjetliivi madrac
ier
ima
kontinuirano podeiavanie ivrstoCe. Posebna
je
paZnja posveCena fleksibilnoi ramenoj zoni koja nudi
savrienu potporu vratnoi kraljeEnici. Ugradena
je
i
memoty-opcija tako da se odredeni podeieni poloiai
noZe i zakliuEati. Obje su podloge dobile 2006.
godine nagradu red dot i uvritene su u najbolje
proizvode iz kategorije krevetnog namjeStaja.
73
Naml esl aj po mj eri
l '
L
t
I
I
\
- \
Dobar krevet. podloga ileZajnisu potpuno jamstvo
za zdrcv san ako uz to nemate kvalitetnu Dosteliinu
od ptirodnih matetijala koji se ponaiaju u skladu s
krevetnim zahtjevima. No, mnogo
je
teZe odabrati
dobar
j astuk
o koj emu aesto ovi si ho' ete l i se ui utto
probuditl odmorni ili s bolovina u watu. Naime.
uz ispravan leZajpotreban
je
i medicinski ispravan
jastuk nap|avljen od pritodnih matetijala tako da
daie pnvilan oslonac w atnoj k aljeinici.
,ee1
(.
V.
7/ 1
Krevelni sustav Dhi-ton kombinira eistu estetiku i visok
ergonomski kon;for. Phi-tonov 3D-madnc na\avtien
ie
od
tunkcionalnih 3D pletenih vlakana od koiih
je
napravljen donji
i gornii sloj koji su
pak povezani miliiunima poliesterskih
vlakana. Ciieli madrcc
je
stabilan ielastean pa pruZa tijelu
visok spavadi komfor i krajnju udobnost. Taj materiial nudi uz
to najbolju mikroklinu i visok higijenski standatd. Kad se tiielo
opusti na phi-tonovom 3D-madncu njegova se teZina pravilno
rasporeduje i svaki dio tijela dobiva vrlo suptilnu potporu. Tu
ie
i phi-tonov 3D-jastuk koji daje nuinu potporu vratnoj knlieinici.
Phi-ton 3D-madrac,
iastuk
i presvlaka su antialergijski i
antistafieki, potpuno otporni na praginu i grinie.
Za dvostruki krevet niie
dobar izbor madrac u
jednom
diielu,
jer
svaki
spavai treba komtor
koii niemu naibolie
odgovara. Zato su
najbolji izbor madraci
koii se, iako su spojeni
u istom okviru, mogu
i n d i v i d ua I n o p od e Savati.
'lamjestaj
po mjer
75
Montailna
slagalica
Svaki
put
kad kupimo komad
namjeitaja, u stan unosimo
predmet
s kojim moramo iivjeti, ponekacl i
desetl
jedima.
Zatreba li.vam krevet
za gosta, ili krevet u maloj sobici,
teiko 6ete na6i gotov proizvod koji
odgovara zamiSljenim mjerama i
namjeni. Joi
je
te2e nadi industrijski
proizvod koji nudi i neke dodatne
pogodnosti
-
nestandardnu iirinu i
visinu, upotrebljivo spremiite i leiaj
napravljen po osnovnim pravilima
zdravog spavanja. Ako vam prostorija
ima i neke neuohicajene osobitosti,
npr, zid koji stoji ukoso u odnosu
na ostala tri zida, ne preostaje vam
drugo doli samogradnja. Sre6om, na
trZiitu moiete na6i bai sve clijelove
za originalnu konstrukciju koja ne
zahtijeva gotovo nikakvo stolarsko
umijede. Tu su gotove oblanjane letve
i daske, podnice i madraci raznih
velicina, pa i povoljna ponuda piljenja
na mjeru i solidno
porubljivanje
iverala. Umjesto sloZenog sastavljanja
okovima, utorima i ljepilom, krevet
moZete izraditi poput slagalice
-
jednostavnim postavljanjem krutih
elemenata. Kako dvije kutije od iverala
nude vrlo ivrstu osnovu, a
podnicu
i madrac moiemo takoder ubrojiti
u dijelove nepromjenjivog oblika,
krevet se oblikuje s nekoliko slojeva
monta2nih elemenata...
Ci m odust anet e od kl asi dne konst rukci j e
pa krevet zami sl i t e kao kombi naci j u
j asno
od recl e n i h f unkci onal nh el emenat a, ot va-
raj u se pot puno nove mogu6nosl i i zrade.
Stovise, sve sto vas
je
dotad smetalo kao ogra-
nidenje odjednom se
pretvara
u
prednost. Kako
danas uop6e izgleda pristojan krevet? Znamo
da
je
madrac najva:niji pa od njega odekujemo
da se prilagoduje
tijelu, da
popusta
u
pojedinim
tockama bez naginjanja i ljuljanja cijele plohe, da
propusla paru ida se lako susi od znoja. Kako bi
se to ostvarilo madrac ne smije lezati ni na kakvoj
plodi
ve6 na umjereno podatnoj prozradnoj kon-
strukciji kakvu nude tipske podnice s elastidno
pri 6vr56eni m oprui ni m l amel ama. Op6eni t o,
danas
je
te6ko zamislili krevet bez ta dva klju6na
elementa.
No, za kakav-takav dojam sama podnica nije
dovoljna. Kao u klasidnom krevelu podnicu treba
zakloniti bodnicama, a bodnice
pak treba na ne-
sto pridvrstiti...
Na klasidnom
je
krevetu sve
jasno,
Podnicu no-
se dvrsle bodnice, a one se oslanjaju na uzglavlje
iuzno2je s nogama. Svi su ti dijelovi medusobno
spojeni tipskim okovima,
pa madrac na kraju
ume6emo u krevet kao u kutiju. Za izradu takve
t -
76
.r-
Namjeitaj po mjeri
sastavljene samo kontirmat-viicima, po
ietiri u svakom sastavu,
Osnovni okvir izraden
je
od oblanianih letava
presjeka 6x4 cm. Prodaiu se u duljinama od 240 i 300
cm,
pa
smo za nai krevet kupili ietiri letve,
konst rukci j e t reba mnogo umi j e6a, kval i t et no
drvo i precizna izrada s raznim alatima.
U nasem
je
krevetu najvazniji dio podnica
s
delidnim okvirom, koja se ne6e deformirati niti
prosuiiti,
a zavareni
joj
spojevi lakSe podnose
opterecenja od klasidnih stolarskih sastava s
utorom i perom.
Ona konstrukciji osigurava oblik i
pouzdano nosi madrac. Umjesto nogu napravlje-
ne su dvije
poluotvorene
kutije visine oko 40 cm
koje plo6no
leZe na
podu prekrivenom
tekstilnom
Namjeslajpo nrjei
Pailjivo vodena ubodna pila nvno 6e prerczati
6 centimetara, a naivaZnije
je
da pili okomito na
uzduZnu os letve, lvetie na svim
prerezanim
krujevima trcba obrusiti brusnim papirom, pazedi da
na Eelu od mekog drva ne nastane zaoblienje.
oblogom. Velike su i masivne, pa nema opasno-
sti od Skripanja, ljullanja ili klimanja na svakoj
neravntnt.
Podnica le2i na okviru od lelava koji nema neku
znadajniju funkciju osim da se na nj mogu solidno
pridvrstiti dvije bodnice. Kako podnica
se:e od
zlda do zida, za dvrstoiu konstrukcije tu ne treba
ugradivati nikakvo dodatno uznoije ili uzglavlje.
PokaZe l i se pot rebni m, ni umet anj e dodat ni h
oloda ne6e biti oroblem,
Dviie daske za boinice
kreveta skratili smo
na duliinu od 200 cm.
Debljina im
ie
18 mm, a
rubovi su im zakoieni,
pa ne treba nikkva
dodatna obrada,
a
77
Prowte za dugaike vijke na
_
uglovima osnovnog okviru ,
izbuiili smo svrdlom promjera
4 mm. Buiili smo ukoso, kako
bi spois dva viika bio ivr56i.
Viike duliine 85 mm najpriie
sm o uwn ul i akuodv rtaiem.
Krozbuiotine lako Drclaze, no
pri urezivaniu u Eelo letve treba
malo vi5e snage,
Sloga smo sve vijke na kraiu
zate d n ul i ru6n i m odwtaEe m
tak;da se glava utisnula dublje
u meko drvo, Sastav bi se
moglo oiaeati i ljepilom...
Kad
je
sastavljen osnovni okvir
s vaniskom mjercm od
120x200 cm, u sredinu smo
umetnuli i srcdnju letvu duliine
192 cn i pri6gnulije viicina.
Kako
je
sobica za centimetar-dva iira od 200 cm,
kutije postavljene uza zid pruZaju vrlo stabilan
oslonac, a konstrukciji ne treba drugih osigurania.
Kruti stru2nji dio s tri
iednake
ploie (50x35 cm)
sastavljene konf irmat-vijcima daje cijeloj kutiii
potrebnu stabilnost i krutost, a u Eupljini ima i miesta
za sprcmanje npt. torbi ili prcdmeta koii nam riede
trcbaj u.
Kutije, drveniokvir,
podloga i madrac
s boEnicama eine
urednu cjelinu mada
nijedan element nije
s drugim spoien
zauviiek. To i
jest
osnovna zamisao
cijele konstrukciie
-
o bl i kovati
jed
nostava n
montazni krcvet koii
se dio-po-dio lako
unosiu malu sobicu.
7B
LUEVO: Kako
je
sve bilo dobro
izmiereno, a
jednostavni
detalii
iasno
nacrlani iprovjereni, svaki
je
dio bez problema siedao na
svoie miesto.
za podnicu smo
odabral i konstrukc i i u n a labral i konstrukc i
i
u n a
defienom okviru. Kako
je
sve sastavljeno bez
train ij i h p riEvri6e nj a,
ielidni
je
okvil
'
nudio manie mogudih
detorm aci
ja
o d d rven o ga.
Naime, poviiene lamele podnice
izravnavaju se pod optercCeniem, a sile
se, unatod elastiinim zglobovima, prenose
ustranu i potiskuiu vaniski okvir.
Namjeslal po mjeri
To6no po osnovnon okviru naliieZe podnica
velidine 120x200 cm naDravliena od ieliinod
okvira i ustojenih drveiih oiruga u sintetii6im
zglobovima. lzmeatu drvenog okviru i strainieg
zida sobe naknadno je
umetnuta staZnja drvena
bodnica debljine 18 mm. Postavliena
je
naknadno
kko pritiiesnom umetaniu dtvenog okvha ne bi bilo
dodalnih Droblema.
Na ktaiu, s desetak
je
vijaka na drveni okvir
p ivricena i prcclnja bodnica koja pikiva podnicu
i osigurava madrac. Prcdnja ploha te boinice
poravnava se s prednjom ploEon kutiie postolja.
Kako bi dobilitakvu prednju ruvninu hotizonlalne
ploie postolja inaju dulju mjeru od 124 cm, ito s
dvije bo;nice i okvirom od 120 cm taman dostaie za
potavnavanje.
U konsttukciji bez trajnih
spoieva i liiepljenia
drveni bi okvir
podnice
mogao popustiti za
nekoliko milimetara,
pritisnutiboenice...
-
Poviiena montaina
konstukcija nudi v o
ugodno spavanje. Leiaj
je
uzdignut od poda,
a otvorcno postolie
slobodno se prozniuje
sasvih strana, Po
Dotebi sve se moZe
rastaviti za nekoliko
minuta.,,
Zelite li se osigutati
od povremenog
poruvnavanja
nezav isnih dijelova, na
donju stranu drvenog i
ieliEnog okvira moaete
nalijepiti neku meknu
gumenu ili sintetiiku
btlvu koia 6e sp
jeiiti
medusobno klizanje
naslaganih sloieva
konstrukciie.
GORE: Umetaniem slraZnje boanice izmealu letve osnovnog okvira i zida osigunva se
tijesno umetanje madraca i lakie natiskivanje plahte
na udaljenom fuaju Rreveta.
Daska
ie
prievrSdena naknadno, s unutrainie stnne okvira, uvftanjem nekoliko vijaka
duliine 55 mm.
Na kraju smo p Evrstili predniu bo6nicu. Kako
je
ta daska na prednioi
strani
keveta naiizloZenija pri siedeniu, vijke sno postavili malo vi6e. iime smo
smaniili opasnost od izvaljivanja. U okvir visok 6 cm viici su uvttani na 4 cm od
donieg ruba boenice.
Nanrjestajpo njei
I tu smo viike evrsto zategnuli rukom, pri
demu su glave poravnane
s
povriinom
letve. Pfi takvoj izvedbi ne smije se
pog
ieiiti
s duliinon viiaka kako im vrhovi
ne bi Drovirili iza bodnice i oitetili zid.
Popreeni presjek
iednostavne
konstrukciie s
nasl agani m tun kcio nalnim ele menti ma.
Hoizonlalne ploEe kutije postolja dulje su za 4 cm
od iirine drvenog okvira, podnice i madraca-
Ta mjerc od 124 cm osigunva prcstor za bodnice
od punog drua koje time dobivaju nuZni oslonac.
Zbog vrlo krutog straZnjeg dijela postolja na prednju
stranicu kutije dieluiu samo vertikalne sile.
79
LeZaj na
spremi5tu
Imate li prostranu
spavaonicu i
dovoljno mjesta za ormare, to ne znaii
da
prostor ispod kreveta treba prepu-
stiti
paucima.
Kad se otkrije da ormari.u spava6oj
sobi ne nude dovoljno
prostora
za
spremanje svega Sfo bi se tu moralo
smjestiti, treba povedati ormare i
smisliti dodatni prostor za posteliinu.
Dakako,
jedini
naein da se to
postigne
je
izrada namjeitaja po mjeil.
A najbrii nadin
je
svakako izrada
konstrukcije od iverala debljine
18 ili 19 mm. Iako materijal djeluje
pomalo
hladno i tvrdo za krcvet,
konstrukcija
je
uredna i ivrsta, a i
od rZav anje
je jednostav
nije.
Pbee iza uzglavlja
odvajaiu spavaea od
(hladnog) zida te
stvaGiu osjeaai za'li6e-
nosti i udobnosti.
Velika plava pbea pove-
zuje cijelu konstrukciju,
a na nlu se pncvrsculu
i prcktiine viseie kutiie
koje zamjeniuiu klasi6ni
nocnt ormanc.
Po 2elii u kutiiu se mogu
umetnuti i ladice.
80
ELEMENT 1
97/164/50 cm
U unutrainiosti postolia
kriiu se dva ormariCa velidine
97x164x50 cm. Od njih su vidljiva
samo klizna vrata na boinim strunicama
postolia i
jedna
boenica ispod uznoZja
Po srcdini omari6a su ptegtade koie podupi-
ru pokrcvnu ploiu, a elemente dijele
u eefiri spremista volumena 79x93x31 cm.
ELEMENT2
97x164x50 cm
Tako se novi garderobni ormari prote2u od po-
da do stropa, a dodatno spremiste za posteljinu i
ostale stvari skriveno
je
ispod bradnog kreveta.
Cjelinu zaokru2uje toaletni stol s ogledalom, us-
putna kreacija od ostataka materijala,
Sve
j e
napravl j eno od i veral a u dvi j e bol e
-
pastelnozelenoj i u uzorku bukve, a fronte or-
mara itoaletnog stola napravljene su od gotovih
postforming-elemenata
u kombinaciji tih dvaju
desena.
Leiai na ortnali6u
Prostor ispod kreveta najpraktidniji
je
za odla-
ganje jastuka, pokrivada,
deka i ostale dodatne
opreme. To su predmeti koji zauzimaju podosta
prostora u svakom stanu,
pa ih
je
Steta gurati
u ormare gdje ionako nema mjesta za svu onu
garderobu koj u vec godi nama ne nosi mo. a ne
ielimo
je
se rijesili. Prostor ispod lezaja obi6no
j e
dost upan t ek ako podi gnet e ci j el u podl ogu
s madracem, koj a
j e
Skarni m mehani zmom
pridvr56ena za postolje ili su pod le2aj smjeStene
ladice.
U
prvom
sl ucaj u probl em j e
masa podi znog
dijela
jer
tesku podlogu s madracem i krevet-
ni nom ni j e i ako podi gnut i , osobi t o: enama.
NASLON I ZA JASTUKE
Namjeataj po mjeri
q
s
:
a
BOdNA MASKA
98x7 cm
Ladice su moZda praKidnije,
ali zahtijevaju ravan
pod i mnogo prostora
za nesmetano izvladenje.
Mi smo primijenili
trece rjesenje
-
ormarice s
kliznim vratima koji su smjesteni pod madrac.
Krevet
je projektiran za madrac 160/190 cm, pa
su mu vanjske dimenzije 164/194 cm. Naprav-
ljen
je
od dva vrlo slidna elementa dimenzija
164x97 cm.
Zaptavo Io su ormari6i, od kojih svaki ima
po dvije kutije za
posteljinu
s kliznim vratima
na plastidnim vodilicama. Doduse, ta se vrata
otvaraju samo do 50
posto povrsine
otvora, no
visina kreveta olakSava prislup.
Ormari6i su
spojeni metalnim vijcima u cjelinu pa
su ujedno
istabilna podloga madracu. Kutovi su naglaseni
fiksnim dijelovima od pasteino-zelenog iverala,
Namjestaj po mjei
81
Na ovo solidno postolie moZete postaviti
i dva odvojena madnca s
posebnim
ltvieaslim podlogama tako da svaki spavae ina odioieni leZaj (npr: lattoflex).
P-rnom i pregrade
u elemenlima osigunvaju dobar srednji oslonac.
Po potrebi,
takvu dodatnu opremu za kvaliteniie spavanie mozete
po
obodu
prikriti
izvedbom viiih kutnih elemenata i 5ir6m boinon naskoi.
82
tako da djeluju kao masivne noge. Zbog lak5eg
pristupa krevetu postolje visine 5 cm uvudeno
je
ispod boanih stranica. Svaki od detiri sanduka
ima unulrasnje dimenzije 79x93x3' 1 cm, tako da
se pod krevetom ukupno dobiva gotovo cijeli pro-
storni metar korisnog prostora,
Sto dobro dode u
svakoj sobi.
Takvo rje5enje zahtijeva vi5u konstrukciju pa
je
gornja ploha madraca ovdje oko 10 cm visa
negoli kod standardnih kreveta. Dakako, ormari6i
mogu biti i visi
-
a ve6a visina dodatno pove6ava
skladisni prostor... lpak, pripazite da u tomu ne
pretjerate.
Previsoki krevet nije bas najprakti6niji.
Na uzgl avl j e
j e post avl j ena zi dna obl oga
pridvr56ena za postolje vijcima za drvo, Kutovi ob-
loge su izrezani da bi sve bilo manje uglasto. Za
ovu oblogu su pridvr56ene dvije manje plode koje
imaju ponajprije dekorativnu funkciju, ali se na
njih mogu uspraviti
jastuci
kao naslon za leda pri
sjedenju iditanju. Na bo6ne stranice, uz masku,
pri6vr56eni
su
jednostavni
no6ni ormari6i, na ko-
jima
su no6ne svjetiljke, sat, knjige, dasbpis...
Ormar na kat
lako na prvi pogled izgleda kao trodijelni, ormar
je
sastavljen od Sest elemenata. Zbog lak5eg
transporta na peti kat iunosenja u stan po visini
je podijeljen na dva dijela, no to ima i praktidne
prednosti u boljem iskoristenju unutrasnjeg pros-
tora. Ormar
je
Sirok 220 i visok245 cm, tako da
je
potpuno prekrio slobodnidio zida.
Lijevi dio Sirine 80 cm sastavljen
je
od dva
Namjeslajpo mjeri
korpusa kori sne vi si ne 116 cm koj i
j e
nami j en-
jen
za spremanje koSulja i slidne garderobe na
vjesalicama. U gornji katni element ugradena
je
praktidna liJt-vjeSalica kojom se obje5ena gard-
eroba spuSta na dohvatljivu visinu.
Desni dio,
jednake
Sirine kao i lijevi, ima ve6i
donji korpus korisne visine 158 cm, Sto
je
dovolj-
no za haljine, hlade ikapute.
Zato
je
gornji element manji i s ugradenom poli'
com. Srednji dio ormara
je
Sirok 60 cm i takoder
je
dvodijelni. Gornji dio ima police
za slaganje
robe, a donji detiri ladice od kojih
je
svaka druge
dubine pa
su
praktidne
za spreftanje razne robe
koja se ne moZe lako slagati kao 5to su SeSiri,
kaoe. torbe itd.
lako
je
lijevo i desno krilo ormara sastavljeno od
dva elementa, vrata visinom pokrivaju
oba kor-
pusa, pa glomazne
kutije izgledaju elegantnije.
Na vrh ormara postavljen je
istaknuti vijenac od
uzduZno prerezane postforming-plo6e
u koji su
ugradene halogene svjetiljke,
Svi su elementi sastavljeni spojnim vijcima za
namjestaj (konfirmatima)
-
sto im osigurava sta-
bilnost i dvrsto6u.
I
E
F
U unutrainjostiormarc kriie se iak 6estelemenata
verlikalno pottiielienih u tri skupine. To olakiava sastavlianje u
skueenom
prostoru
ali i preselienie.
izmedu vrha omara i stropa,
To 6e vam uvelike olakaati
Krevet-kutiia
za noc
idan
lmate li 30 godina, najmanie ste
deset proveli
u nekakvom krevetu.
Ne biste Ii u sljededih 20 godina
leiali na neEem originalnijem? Time
zapoiinje opis maude-kreveta koji
je prvi put prikaan 2005. godine, na
kelnskom saimu namjeitaja. Danas
tu
jednostavnu
konstrukciju moZete
naruiiti i preko interneta... Za posao
s krcvetima neuobiiajena metoda, no
skladne proporcije,
brzo sastavljanje
i
jednostavna
isporuka pretvorili
su maude-krevet u traieni komad
namjeitaja koji izvrsno funkcionira u
spava6oj sobi i u dnevnom boravku...
Pravi recept za samogradnju.
Ktevel maude
)e
izraden od uslojenih oplatnih
ploda za betoniranje, dime
je
odmah odredena
i boj a svi h vi dl j i vi h pl oha. Kako
j e
ri j ed o vrl o
dvrstim
plo6ama guste strukture, rubove nakon
krojenja ne treba porubljivati. Tvrdi materijal
olaksava ugradnju okova, a veliki rasponi lako
nose sDavaee.
U izvornoj verziji od tog
je
materijala izradena i
letvidasta podloga
madraca, pa i noge koje krevel
uzdiZu iznad poda.
Osnovni dijelovi okvira sastavljeni su vijcima i
ljepilom, a pri sklapanju tih osnovnih elemenata
primjenjuju se duga6kivijci koje uvriete u usade-
ne 6elidne tiple s navojem. Za kupnju krevela u
kitu to
je
nesumnjivo najjednostavnije rjesenje s
kojim
je
najmanje problema.
Pl ode debl j i ne 21 mm napravl j ene su od
uslojene bukovine, a vidljive rubove za5ti6uje
impregnacijski lazurni premaz
od ivrste umjetne
smole,
ponekad iu boji dokolade.
Presvlaka madraca izradena
je
od posebno
obradenog pamuka koji mozete oprati u perilici
vodom temperature 30"C.
Kako
je
krevel na oba kraja produljen dodaci-
ma od 20 cm, ni njegove inadice ne gube skladne
proporcije vidiljivog okvira
-
od 2:3 (160x240 cm)
do 3:4
(180x240
cm).
U kompl et su ukl j udeni i dvrst i det verokut ni
jasluci
koji se
jednostavno
zataknu na gornjem
ili donjem kraju kreveta, pa preuzimaju ulogu
naslona.
Dvije popredne kutije na krajevima okvira imaju
preklopnu gornju plodu koja u horizontalnom
pol oZaj u preuzi ma ul ogu no6nog ormari 6a i
police za knjige ilitelefon, a spuStena u vertikalni
polo:aj
otvara
prostor za postavljanje
ojastudenih
nastona.
Uzi kreveli Sirine 90 cm i 100 cm mogu se po-
staviti
jedan
na drugi, pri demu nastaje kaud sa
siedalom visine 50 cm.
B4
Namje6taj po mjeri
-
Sastavljeni okvh s
izvornom podlogom
od usloienih letvica.
Pto66 namijenjene
izadi betonsnh oplata
naile su novu
Wimienu
na
neoEekivanom
mjestu.
lpak, dobn
svojstva tog
Evrstog materijala
odliano odgovaraiu
e legantnoj konstrukcij i
velikog kreveta.
Sve sto treba za izradu kreveta stize na ku6nu
adresu u dvije kompaktne kutije po 25 kg koje se
lako unose u lift i kroz sva vrata. Za sastavljanje
konstrukcije ne treba gotovo nikakav alat,
jer
se
osnovni okvir sastavlja na uglovima ekscentrianim
spolnicama,
jednim poluokretom vidljive glave.
Madrac i nasl onski
j ast uci
ni su ukl j udeni u
osnovnu ci j enu, a podl ogu za madrac t reba
t akoder nabavi t i po vl ast i t om i zboru. . . A
osnovna konslrukcija nije baS
jeftina.
Ovisno o
Sirini kreveta
-
od 144 cm do' 184 cm
-
kostaju u
rasponu od tisu6u do tisu6u itristo eura.
DoduSe, mozete naru6iti iisporuku kompletnog
krevetnog sustava, no pritom birate po vlastiloj
:elji podlogu madraca, madrac i boju
jastuka.
Bezbrojne kombinacije materijala, konstrukcija
iboja s razlogom su prepustene kupcu koji ih
ukljuduje u dodatnu narudibu. Tako
je
lvrtka
j edni m pot ezom ri j esi l a i sve probl eme gl ede
pro5i ri vanj a ponude. naknadni h promj ena i
nadmudrivanja s neodludnim kupcem.
Posebnost maude-Wevela nije samo u
jedno-
stavnosti oblika i sastavljanja ve6 u cijelom susta-
vu narudzbe, isporuke i ponude dodatne opreme.
Time
je
dizajner i vlasnik tvrtke lvlichael Mettler
ostvario kompletan funkcionalni sustav
jedno-
NamjeSlajpo mjeri
stavne kupnje potpuno razumljivog
proizvoda
uza svima
jasne
uvjete. U vrijeme kad nam toliko
toga sti:e postom poput madka u vre6i, takav
je
nadin naiSao i na odli6an odaziv tr2iSta. Kako po-
nuda dodatne opreme nudi slobodu kombiniranja
cijene i kvalitete, isporuka lih odabranih dodata-
ka istodobno s maud+konstrukcijom mnogima
nudi najbrZi put do prakti6nog multifunkcionalnog
Krevela.
Cijela
prida o maude-krevelu zanimljiva
je
upravo zbog svoje zaokruzenosti.Tu se dostupan
iprovjeren gradevinski materijal nasao u potpuno
novoj ul ozi , a vj est o predst avl j anj e novog
proizvoda
odmah
je
iskljudilo mogu6u sumnju u
takav izbor.
Sve od 6ega se
proizvode
ovi tipski modeli
odavno
je
dostupno na trzistu pa moiemo re6i
da se ta dopadljiva konstrukcija zasnovana na
dobroj zamisli, razumijevanju problema i dobrom
dizajnu moie ujedno iskoristiti ikao
jednostavna
ideja za
-
samogradnju.
85
w
7-\
v
Dva kutiiasta oblika na kraievima kreveta nisu
nastala sfueajno.Ti eteme'nti ukruCuiu ciielu
kanstrukciju i osiguravaiu pravokutnost i ivrstoCu
okvira u kojise postavlia letviiasta podloga i ulaie
madrcc. To
ie
dobar primier promiSlienog dizaina
u kojemu vidljiva funkciia sprctno
prikriva pravu
namienu oblika.
'
2A0 20
Jednostavno uzglavlie i uznoZie nudipruktiinu
prilagodbu. Kad se gornja ploia postaviu
horizontalu, na niu moZete postaviti svietiliku za
iitanje, iaiu ili ialicu, a u otvor na donjem kraiu
aasopise i novine. Preklopilise ta pbea u vertikalni
poloiaj, otvaraju se dva Zlijeba u Roie se mogu
utaknuti nasloni. Dakako, mozete ih pretvoriti
iu
atv o rc no spremiite svega i svaiega..,
-
240cm
>
Ponuda dvostrukog kreveta za dvoje obuhvaCa t
osnovne konstrukcije s tri iirine od 144 cm, 164 cm
i 184 cm. Duljine su u sva trisluiaja nepromijenjene
-
200 cm za madrac i 240 cm za ukupnu duliinu
konstrukciie. Time
ie
zaokruien sustav ponude za
kataloSku prodaju islanje kreveta poitom,
u tipskim
paketima, Komforne miere obuhvaCaju dovoljan broj
kupaca za
iednostavnu
se
isku
iztadu, bez gubljenia
vremena za brojne inaeice prema posebnim
zahtjevima. Osim toga, za te dimenzije nije teiko
pronaCimadrac.
Kad konstrukciju namjeitaja moiete unaprijed temeliito upoznati do svih
mjen, detalja i posebnosti dizajna obavlieno
je pola posla.
Jer,
pokazivaniem
svih dijelova i miera ponudenog krcveta na intemetu olakiava se usporedba s
ptostorcm
u sobi,lako se razumije naein sastavliania i svidiielovi kojiCe sticiu
stan. Kad o osnovnoi konstrukciii saznate sve 6to vam treba, niie teiko prona6i
Ietviiastu podlogu ili naipogodniii madrac. NaprimieL iz ovih
je
cfieZa
jasno
vidliivo da ispod kreveta ima i dovoljno slobodnog
prostora za ptoztaiivanie...
I
o
J
t
GOBE: Madrcc poloZen na pomalo krute letvice koie moZete dobiti istodobno s okvirom kreveta ima debljinu od 16 do 20 cm,
DOLJE: Madrac na p lagodljivoi i savitljivoj letvidastoj podlozi mora biti nalo deblii
-
od 18 do 23 cm.
Namjestaj po mjer
UZi modeli maude-kreveta 'ifine 90 ili 1 00 cm nude
i
jednu
dodalnu pogodnost. Poslavite li krevet-na-
krevel, dobit cete kaui visine pedesetak centimetara,
ito
ie
sasvim prihvatljivo i a siedenje.
Takvi keveti mogu dobro posluZiti u sobi za goste, u
vikendici ili u apartmanu za iznajmljivanie...
Postavljeni jedan
na drugi zauzimaiu upola manje
povriine na podu, ito
je prikladno i za djeeje sobe.
Na visoke rubove moZe se Drcko dana Doslaviti i
panel-ptoia koia krevet pr;tvara u igraiiite. Oiito
je
da
jednostavna
konstrukcija s
iasno
deliniranim
volumenom, bez istaka, nogu i zaobljenia, pofiee i na
dodalne interve ncije-,.
Tri boje pamuene presvlake
PODLOGE I MADRACI
Danainji kreveti noruiu biti
i udobni i higijenski, pa su
podloga i madrac naivazniji
dio konstrukcije.
Podloga na Eeliinom ili
drvenom okviru morc
biti istodobno i ivrsta i
prilagodljiva, a madrac se
ne sm ije nekontroli rano
deformirati Dod terctom
tijela. Stoga letvieasb
podloge i madraci s
dZepi dastim
jezgruma
koj i
se todkasto pfilagoituiu
tijelu danas spadaju u
nuZn u opre mu kvalitetnog
leZaia. Odabnnu
kombinaciju treba samo
umetnuti u kevetni okvit---
Namje5t4 po mjefi
87
Oslonci
po
Zelji
Kauc bez boinih stranica
ponekad
djeluje nedovrieno, a sjedenje bez
oslonca za ruke ne ngdi potpuni
komfor, pogotovo ala u blizini nema
ormariaa ni stoli6a. Taj nedostatak
moiete nadom
jestiti privremenim ili
trajnim prikljuienjem
boinih
polica.
U konstrukciji
jednoslavne
police
najvaaniie
ie
uskladiti visinu
hofizontalne
prcgtade
s
visinom gornieg
ruba okvira
kauea.
Kako se tu
mogu poiaviti
i malo veca
naprezanla,
policu teba
izaditi ito
ivride i kru6e,
a lako treba
priivrstiti
i
Eeliine kop6e-
NoZice
trosieda ostaju
nedirnute.
BB
GORE I LIJEVO: Kad
neoptere6ena
polica
sto.ji uz taui, za
.
nlrnovo su povezrvanle
sasvim dovoljne kuke
nataknute
prcko
ruba
okvin.
Duljinu horizontalnog
kraka kuke teba
prilagoditi debljini
boene stranice
postolia kauia.
Trosjedi bez naslona za ruke u pravilu su
jeftiniji
od onih koji uz udobno sjedalo inaslon za leda
nude udoban oslonac za ruke. Ve6ina trosjeda
ima izvladivu konstrukciju dvostrukog leZaja i do-
datni okvir od ielidnih
profila na koji se udvr56uje
sklopivi mehanizam s pomoinim oprugama.
Ponekad
1e
donj a kut i j a i znut ra oj adana dr-
veni m gredi cama na koj i ma po6i va podl oga
obidnog,
jednoslrukog
leiaja. No, bez obzira na
unutra5nju konstrukcrju, svi trosjedi bez naslona
za ruke nude manji komfor. Prisjedenju vam ruke
podivaju u krilu, a knjigu ili da6u mo2ete odloZiti
Namieslaj po mieri
P
'6
--
samo na obliznjr
pomodni
stoli6. Ako volite ditati
ili gledati
televiziju le2e6i, treba vam barem
je-
dan
jastuk
-
koji stalno bjeZi preko ruba
-
pa
nije
uputno ni zadrijemati. Kad nema bodnih stranica
slobodni
jastuci
na rubu nemaju oslonac. Prislo-
nite li neki ormarid ili policu,
dok se me5koljite na
lezaju odgurat 6ele ih ustranu, a
jastuk
6e opet
zavr5iti na podu.
Zat o vam kao t raj ni j e rj esenl e predl ai emo
izradu police
kojoj srednja horizontalna pregrada
malo nadvisuje gornji rub kutije postolja.
Ako na tu plodu-policu
odozdo vijcima pridvr-
stite dva-tri savijena komada plosnatog
delika
dobit 6ete kuke koje odozgo zahva6aju gornji rub
postolja. Tako zakvadenu policu ne mo:ete od-
gurnuti ni
jastukom
ni nogama, a zasmeta li vam
taj tvrdi dodatak,
jednostavno
ga otkvadite.
No, trosjed ili kau6 s kut;jastim postoljem moZe-
te trajno povezati
s ovim drvenim naslonima za
ruke tako da dodalnim policama
ugradite dvrsta
leda od panelplode
ili iverala (barem
19-22 mm
debljine). Tu plodu treba ulijepiti unutar stranica,
a obodni spoj mo:ete idodatno ojadati 6elidnim
KUIntCtma,
Na odgovarajuioj visini u ledima ormari6a i u
kracim stranicama postolja izbuSile dvije ili tri ru-
pe tako da vijci zahvate konstrukcijsko ojadanje
unutar kauda (drvena gredica ili deli6ni profil).
Kroz rupe utaknite
jade
vijke-(O 13 mm) s mati-
com idvije podloine plo6ice.
Zelite li pouzdanije
rjesenje, s obje strane rupa postavite perforiranu
delidnu traku. Takvo rje5enje omogu6uje da ispod
trosjeda ili kauda uklonite noZice. No, prije takvog
zahvata svakako provjerite
dvrsto6u okvira. Nai-
me, okvir trosjeda najde56e se izraduje od iverice
presvudene
dekor-tkaninom, pa je
najbolje oja-
cati sve unutra5nje kutove umetanjem deli6nih
kutnika u koje uvrnete vijke za ivericu.
Trosjedu bez oslonaca
za ruke uglavnom
je
namijeniena uloga
kuia i leZaia.
Kad
je
u dnAvnom bo-
ravku, nedostatak bo'-
nih oslonaca nije samo
nau'trb udobnosti, ved
dieluie pomalo
kusato.
S
policama
na oba kraja
trosjed izgleda mnogo
bolie, a dobrim izborcm
ivenla s uzotkom ili
bai can
ie
m kon str ukcije
od punog
druatise ele.
menti mogu uskladiti i s
ostalim namjeitajem.
Trosjed s rcsklopivim
Eelidnim uloikom ima i
poseban
sustav noiica,
eemu teba prilagoditi
spoj s dodatnim polica-
ma koii treba osigurati
debljin vijkon (A10-13
mm) maticom i iirokim
podloZnim plodicama.
Ako boEne police
moraiu ponijeti
teret cijelog
trosjeda, nuino
je
osigurati
njihovu nosivost
i krutost, pa puna
leata polica treba
iztaditi ot!
iwste
panel-pbee ifi
debljeg
iveHla.
Vijci se steZu
kroz drveni
ili iefieni okvh
kauEa.
Pritom ispod
glave vijk i
matice treba
obvezno
podloZiti
iiroke
ieliEne
ploEice.
U ovoj variianti
trosjed ostaje
bez svojih nogu
na okviru,
Namjestaj po mjeri
B9
Pravilno
planiranie
Vaia bududa kuhinja ponajprije
ovisi
o
prostotu
koji
ioj
je
namijenjen. Bilo
bi idealno da ste prije gradnje kude
mogli nacrtati kuhinjski prostor kakav
bi vam najbolje odgovarao. Tada biste
joj
sigurno namijenili bolju, sjevernu
stranu kude, odredili najbolji poloZaj
prozora i promiiljeno
ucrtali razvod
elektriin ih, pli nskih, vodovodn ih
i odvodnih instalacija. NaZalost, u
stvarnosti
je
sve to malokad mogu6e
pa
kuca i prostorije
u njoj najiei6e
nemaju nikakve veze s onima koji 6e u
njima 2ivjeti. To se najbolnije odraiava
u mecluodnosima prostorija
i mjerama
namieitaja kojim ih opremamo.
Kako
je
upravo kuhinja prostor
s nekoliko obveznih elemenata
standardne veliiine, tu
je
i najviie
problema
s kretanjem ihoravkom Ijudi.
Nazalost, zidari, instalateri i stolari najde56e
gl edaj u
samo svoj posao ne mareci
j edni
za
druge, mada konadan uspjeh ovisi o njihovoj me-
dusobnoj koordinaciji iskladnoj suradnji u svim
segmenlima. Kako stolarski radovi uglavnom
slijede na kraju, gredke prethodnika su obi6no
nepopravl j i ve, pa umj est o odeki vane kuhi nj e
mozete dobiti tek iznudeni komoromis. Kad use'
lite u stan koji
je
zamislio projektant, prepravio
investitor a izvodad prilagodio svojem interesu,
rijetko kad 6ete biti zadovoljni. lako pri prilagodbi
vlastitim potrebama ne mozete posti6i
optimum,
izbjegnite barem nove pogre5ke koje su podjed-
nako mogude pri temeljitom preuredenju kao i pri
manjim preinakama. Zato tu maglovitu sliku treba
najprije razbistritj.
Nakon minimalizacije u Sezdesetima, kad
je
prevladalo uvjerenje da kuhinji ne treba previ-
5e opreme
-
mal i hl adnj ak, St ednj ak i sudoper
-
danasnjoj se kuhinji zahvaljuju6i novoj opremi
ponovno nastoji dati karakter obiteljskog okuplja'
nja, ali nije
joj
vra6ena intima. To
jeilogidno, jer
uz danasnji :ivotni tempo tesko
je
oZivjeti davnu
romantiku.
U nastojanju da neprikladan proslor
udinimo
udobnijim ne smijemo podle6i ni trgovadkoj po-
LUEVO I DESNO: Tti
naiieiea obl i ka kuhinie-
Elemente moiele
nanizati duZ
iednog
zida,
postaviti ih u obliku
slova L ili pak oblikovati
dva paalelna niza.
No, pritom unap
ied
nzmislite o navikama
i ptuodnom odviianju
poslova. Vaia dnevna
kilometraZa ovisi o tri
kljuine toike:
1, hladniaks
namtrntcama
2, radni pult i sudoper
3. Stedniaki
ploha
a
odlaganje
Namjestajpo mje
'p
.!
!
nudi. Ne kupujte gotovu kuhinju koja vas mami
iz izloga.
l ako vam se moze posre6i t i da mj erama
odgovara vasem prostoru,
rijetko 6ete na6i
komplet koji potpuno zadovoljava vase potrebe
i navike. Dovoljno
je
izmjeriti volumen svih stvari
u st aroj kuhi nj i i t o usporedi t i s
ponudeni m.
A
sto ako
je
treba prosiriti? Koliko vam dodatnog
prostora
treba u novoj kuhinji?
Stoga najprije odvojite bitno od nebitnoga i
dobro promislite kakvu kuhinju trebate. Ugrubo,
imate tri mogu6nosti: radna kuhinja, kuhinja s
blagovaonicom i prostrana kuhinja s boravkom.
GOBE I LIJEVO: Kuhinia ne mora izgledati kao
u prospektu
sezonske
ponude
superma*eta.
MoZete
ie
oblikovali kombinaciiom raznih komada
namjeitaia, pa i radioniEkog, pazedi
da u njoj glavnu
ulogu saeuva prostor i lakoca kretanja. Takoder,
trcba dosta rcdnih ploha koje se, zateba li, mogu
i zatrpati, a da pfitom ostane dovolino slobodne
powiine za iurno odlaganje pregrijane posude-..
Radna kuhinia
Prva varijanta namijenjena
je
onima kojima
kuhinja treba samo za pripremu jela.
Od ostalih
dijelova stana odvojena
je
vratima pa
onaj tko
kuha nema nikakav kontakt s ostalim dlanovima
obitelji. Zatvoren
je
u samicu i nema
pojma
sto se
dogada u vanjskome svijetu.
Takva kuhinja mora imati sve Sto omogu6uje
brzu,
jednostavnu
i praktidnu pripremu jela
-
u toj
izdvojenoj radionici mora biti dovoljno
prostora
za trajno spremanje namirnica i
posuda,
ali i za
privremeno odlaganje svega sto ste donijeli s
trZnice.
Strogo
pridriavanje
takvog koncepta zahtijeva
da vam sve bude nadohvat ruke, pa u kuhinju
valja utrpati hrpu suvremene tehnike, od velikog
hladnjaka i zamzivata do mikrovalne pe6nice i
mtKsera.
Kako biste pritom mogli i raditi, treba vam
jos
barem dva 6etvorna metra radne povr5ine. Kad
sve to zbrojite, otkrivate da izolirana i nevidljiva
kuhinja treba mnogo vi6e prostora nego sto ste
planirali. No, glavno tek dolazi.
Pripremljeno
jelo
treba iznijeti na prostrt
stol,
pa
mora biti i mjesta za blagovanje. Tako se nevid-
ljiva kuhinjska komora funkcionalno ipak Siri
-
u
dnevni boravak gdje stol za blagovanje najdesie
zavr5i. To znadi, od nuZnih dvadesetak detvornih
Kutna kluDa. stol i stolci
nngiya-su
iedino
ryesenle
ptosrcra u
konbinaciii kuhinje i
blagovaon i ce. NaZalosl,
takva konstrukciia
najiei4e nema nikakve
veze s mjerama ljudskog
tiiela i udobno56u...
Namieitaj po mjeri
91
lako se danas uglavnom
ugnduju visoki
hladnjaci od kojih
naj ie 6Ce upotreblj avate
stediinji dio, ni kod
malih hladnjaka ne
smiiete zaboraviti zonu
naiugodniieg dohvata.
Mali hl adnj ak postavite
na Doseban niski
element za riietko
upotrebljavane stva .
JeL bitno
je
da otvorene
i zatvorene
prostore
u koje iesto poseZete
rukom moZete doseCi
bez sagibanja ili
Wdizania
na prste.
Zelite li sve nadohvat
ruke, treba vam veei
ukupni volumen
elemenata
jer predmete
tada moZete rasporediti
na dohvatlj iv i
i
a n
iesta.
Niske i duboke Dolice
donjih elemenata
zamarcju i netvitaju,
pa u tai prcstor trcba
u g rcd iti izvlaEive
jezgrc
na vodilicama.
najmanji
razmak izmedu
gorni plohe
sudopen I
melara dnevnog boravka
pola 6e oduzeti blago-
vaonica, a to onda vi5e nisu uvjeti normalnog
stanovanja. DoduSe, u odvojenu kuhinju moiete
ugradili manji sklopivi stoli6 s dva-tri stolca kao
pomo6no rje5enje za brzi zajutrak ili lete6i ruiak
10.2 cm
Unatoi nazivu, dana'nii sudoper niie namijenien
iskliuiivo pranju posuita ve6
ie
dio Hdnog ptostorc
za pripremu jela,
a ieslo se smlesta ispred prozon,
Ako
je
iza sudopera zid na koji Zeli@ postaviti
omari6, pripazite da izmectu gomje plohe radnog
pulta i donieg ruba oma Ca bude rczmak od barem
ie zd e s e ta k ce nt i me tar a.
Pri stajanju uz radnu plohu mnogo manje 6ete se
umarati ako
ie
postolje uvuEeno 10 cm,
jer
ostavlia
slobodan prostor za stopalo.
izmedu dnevnih obveza. Ali, Sto udiniti kad
pri-
premate rodendansko slavlje ili na Badnjak?
l ako vam se u podet ku 6i ni l o da ni j e t ako,
striktno razdvajanje funkcija ipak zahtijeva velik
prostor.
Kuhinia s blagovaonicon
Ta varijanta pruZa najve6e mogu6nosti. U tu se
shemu uklaoa ve6 i sklopivi stol s nekoliko stola-
ca, no za to treba odvojiti i malo ve6i prostor, Nai
vaZnije
je
da se uz
prostrt
stol moie prolaziti ne
ometaju6i one kojijedu
-
za Sto
je presudno dobro
planiranje
itodno mjerenje. Ne smijete zaboraviti
da svakom stolcu treba osigurati barem 120 cm
od sredine stola do zida ili do nekog komada na-
mjestaja iza naslona, kako biste mogli komotno
sjesti iustati, ne udaraju6i u okolne
predmete.
Pri ustajanju stolac se odmide od stola toliko da
izmedu ruba stola iprednjeg ruba stolca mozele
uspravno stajati. To
je
vrlo vazna mjera koju pri
dobrom
planiranju nikako inigdje ne smijete za-
boraviti.
Minimalan slobodni tlocrt za stol koji
jednim
6elom dodiruje zid
je
barem 1 50X190 cm, cemu
valja pribrojiti ineki slobodan prolaz Sirine barem
50 cm. Okrugli stol s minimalnim promjerom od
120 cm zahtijeva oko sebe slobodan tlocrl od
najmanje 250X250 cm. Kako u interijeru sve
mjere odreduje ljudsko tijelo svaki kompromis ide
izravno nauStrb udobnosti i prakti6nosti.
lako
je
ovdje sve u
jednoj prostoriji, bez vrata
i pregradni h zi dova, grani cu i zmedu radnog i
blagovaonskog dijela mo2ete oznaditi niskom
d0nJeg
92
Namje6tajpo mjeri
H
92 cm
107 cm
zaiedniiki prostor radne povrsine,
zon za
pnnie posuda i odlaganie
stvari iz hladnialc
pregradom
od kuhinjskih elemenata, poviSenim
Sankom, policom koja visi sa stropa, drukdijom
podnom oblogom i rasvjetom...
Umjesto zida, izmedu blagovaonice i kuhinje
moZete postaviti iotvoreni prozradni regal s
elementima koji se otvaraju na obje strane. Tako
cete posude ipriborzajelo lako dohvaliti iiz kuhi-
nje i iz blagovanice
-
sto olaksava sve aktivnosti
na manlem pro$oru.
Ovako zamiSljena kuhinja omogu6uje veliku
kreal i vnu sl obodu pri organi zaci j i i uredenj u
prostora, no elemente koji kuhinju odvajaju od
blagovaonice treba ipak izraditi po mjeri.
Prostrana kuhinia s boraukon
Ako kuhinju dozivljavate kao ku6no ognjiSte,
srediSnje
je
mjesto za okupljanje obitelji, za
dru:enje s gostima i prijateljima,
takva
je
kombi-
nacija za vas najbolje rlesenje.
U novije vrijeme takav se prostor
sve 6e5ie po-
javljuje
u obiteljskim ku6ama koje su godinama
imitirale tlocrte velikoserijske stambene izgrad-
nje. Ta lo5a praksa upropastila
je
mnoge ku6e
koje su
pretvorene
u kosnice malih i neprakti6nih
sobidaka, gdje vas u svakoj zamisli ograni6uje
nekakav zid koji
je
deset-dvadeset centimetara
preblizu
svojem susjednom parnjaku...
Kad bolje razmislite, primijetit 6ete da kudu
uobidajenih dimenzija
-
s prizemljem, katom i
potkrovljem
-
mozete atraktivni.ie urediti ako
je
prizemlje.iedinstven prostor
u kojemu su vratima
odvojene tek nusprostorije, a dnevni boravak i
kuhinja ostaju otvorena cjelina koju funkcionalno
Namje6taj po mjeri
odvajaju stupovi, lukovi i niske pregrade ili pak
samo razlika u
podnoj
oblozi, s
jasno
odvojenim
dijelovima npr. parketa i keramike.,.
Velika kuhinja postaje komunikacijsko srediSte
cijelog stana i treba
je
opremiti na odgovarajuei
nadin. Ako ste navikli na skudenost istalni rat
s manjkom prostora
od nekoliko centimetara,
pokuSajte prilagoditi razmi5ljanje potpuno drukdi-
iim zahtievima.
;"'
Naim6, prostoriji gdje Zelite organizirati mul-
:
tifunkcionalni dnevni iivot treba od 30 do 60
$
m' ?. Zvudi mnogo, no kad zbrojite nepraktidno
fi
odvojene tlocrte u prosjednom
stanu s odvo-
E
jenom
kuhinjom i blagovaonicom, otkrivate da
je
F
raskosni
jedinstveni
volumen tek neznatno ve6i,
a dojmljivu velidinu treba zahvaliti micanju zidova
i slobodnom pogledu u svim smjerovima.
U
praksi
se
pokazalo
da
je
ovdje najve6i prob-
Iem
-
prostranosl, Sirina poda ivelikivolumen koji
mnogi naproslo ne znaju oblikovati.
Da bi st e i zbj egl i vi zual n! kaos, paZl j i vo i s-
planirajte svaki dio velike prostorije i odredite
mu namjenu. Kako nema zidova, pojedine
se
funkcije mogu i preklapati
-
za kojih desetak cen-
timetara
-
sto uvelike olak5ava izbor namjestaja i
dekoracije. Tu
je
sve vidljivo, a
pojedini
elementi
mogu imati i nekoliko funkcija. Naprimjer, niski
komad namje5taja moZe posluZiti kao simbolidna
pregrada prema prostoru za kuhanje, a istodobno
moze biti i ormar za spremanje posuda, postolje
za veliku vazu ili svjetiljku...
Ni namjestaj nije strogo definiran. Tu se slobod-
nije mijesa sobni i kuhinjski, pa police i komode
l ako premo56uj u grani cu i zmedu namj enski
razliditih prostora. Ova uredivadka koncepcija
nudi gotovo neogranidene mogu6nosti samogra-
diteljima i kreativcima. lpak, pripazite na boje i
dekorativne elemente.
Stilove moZete leZerno mije5ati, ali ne smijete
zanemariti vizualni sklad,
pa veliku prostoriju
treba rasdlaniti na lunkcionalno razlidite Drostore.
Pritom svakomu treba osigurati vizualnu cjelovi-
tost
-
barem u vidokrugu koji vam zasebno pruza
kuhinja ili prostor za blagovanje i druZenje.
Tu
je
bitan element atraktivno uredenog ambi-
ienta
-
dobra rasvieta.
Priprema
jela je
.ozbiljan
posao pa na radnol
plohi treba osigurati
optimalan prostor. I tu
je
sve odrcateno doseoom
ruke,
pa
kritiinu zoiu
odrealuie razlika izmeitu
ispruZene ruke i dlana
prirodno poloienog
na podlogu dime se
izbiegava svaki dodatn i
napor.
Stol za eetuerc u wlo
klasidnoiveEiii.
lako su mnogi
skloni najieftiniiin
i naiiednostavniiim
-.
rPsenlma, o ne znact
da s uredeniem
prostora
za blagovanle treba
oti6i tako daleko u
bezli6nost...
93
Najvainiji komad namjestaja
je
vetiki stol (ba-
rem 1 80x100 cm) s mnogo stolaca koji moraju
bi t i udobni ,
j er
su nami j enj eni dui em sj edenl u.
Da i zbj egnet e rest oranski doj am st ol ci mogu
biti
j
razliditi pa
se medu njima, uz primjerak
su-
vremenog
dizajna, smije na6i i poneki
obnovljeni
bakin stolac,
Kuhinjsku liniju mozete razvuci uzdu2
jednog
zrda, npr, na delu izduZene prostorije,
a
poledine
dijelove i rasprSiti.
Paravani i vi soki ei ement i od poda
do st ropa
zaklonit ce ono sto ne Zelite izloziti pogledu gos-
nl u.
Ograniienia
U danaSnj em i ndust r i j skom svi j et u sve
j e podredeno
st andardi ma, pa t i pski ocrt i
odgovaraju serijskoj proizvodnji
-
iobrnuto.
St ruj ni , pl i nski , vodovodni i odvodni pri kl j udci
ograni duj u sl obodno razmj eSt anl e kuhi nj ski h
elemenata i sile nas na stereotipna rjesenja.
Stoga svako dobro planiranje
ne ukljudule samo
osnovne izmjere zidova i poda
ve6 itodne mjere
prozora, vrata, sklopki i instalacijskih priktjudaka.
Sre6om, suvremenj i nst al aci j ski el ement i
omogucuj u znat no ve6u f l eksi bi l nost pa
ne
morate robovati dak ni sifonskim izljevima,
Ugradnjom npr. zahodskog mlinca, koji se na
kanalizaciju prikljuduje
na velikoj horizontalnoj
udal j enost i na vi si nskoj razl i ci do 8 met ara,
sudoper mozet e post avi t i
i nasred kuhj ni e, a
izljev
-
zahvaljujuci savitljivoj cijevi promjeia
25
mm provesti
do kucne vertikale dak i kroz vise6u
policu i spuStenj strop...
Kako su nasi maj st ori svoj a znanj a st ekl i u
proslom
stoljecu morat iete ih sami uvjeriti u
nove mogucnost i kucne i nst al aci j e. Ako vam
prosvjetjteljstvo
ne ide od ruke, utjeSite se samo-
gradnjom. To
je
vraski zanimljivo i
-
Stedljivo.
Nezaboravitedajedanas
mogu6e i fleksibilnije
postavljanje grija6ih
tijela, pa kuhinju ne morate
prilagodavati
ni starom radiiatoru.
Jer, nezgodno postavljen
radijator m02e uniStiti
e
e
PTilagodite
si uasinu
Svaku. radnu ploh.u
trcba prilagoditi
osobi koja
nad niom provodi
naivise vremena,
lako antropometrija daje preporuiene
srednje wiiednosti predodene
u tablicama za
odgovanjude komade namje|taja, svaka
je
btojka tek statistiiki ptosiek
koii ne odgovan
vectnL
Oplimalnu visinu vaSeg ndnog pulta
moZete
lednostavno
odrediti. Stanite usptavno i
postaviE podlakticu
u vodoravdn poloaaj.
lzmierite visinu od poda
do donie svane
podlaktice
i oduzmite 15 cm.
Egclmg
da
ietg
86 cn iti osnovna mjera.
Ploia Stedniaka moZe biti S do 1O cn niZa od
radnog pulta (81-!6.cm),
no gornii rub sudopera
mora biti 5 cm viii
p1
cmL
Ploha na.
.koioi
naidei'e
iripremate
jeto,
tistite
povr6e
ili obrailujete meso treba biti za 9 cm
viSa od osnovne mjere
(95
cm).
lzmjerite li kuhinjski namjeStaj u
prodavaonicama.
Iako Cete pimiietiti
da vecina
mlera ne odgovara ovim upulama.
No, to
je
samo vidljiv p miet statistike na djetu.
srccom. veCina danainiih kuhinia ina podAsive
noge s navolem pa
ovai
problem
moZete barem
ublaziti..lzradite li kuhiniu po mieri
-
Sto znaii po
otmenzlama ptosto je
i razmierima.vaieg
tijela
-
svaki.Ce vam posao biti lakii i manje ce vas
umarcl,
94
Pri planiranju
.kuhinje
i prccjeni
svih mogucnosti za postavtjanie
kuhinjskih
etemenan nalvazn\e
le
osigurati stobodan Orolaz tiiekom svih zamislivih
situaciia. DoduSe, katkad je nuZan i poneki
kompro'mis, no tada odaberite mrJs:.a
rzvan naiee'Cih
.pravaca
kretania. MiereCikuhiniske elemente mnogi zaboratvljaju
da oni u.sebi ktiju.ladice, wata koia se moraiu otvoriti. izvlaiive police ili
jezgre
na vodilicama.., Na crteZu su uglavnom oznaieniminimalni razmaci,
153
-
168 cm
61
- 76cm
| 92cm
radna povrsina
s donjim
ormaricima
zaua
Krtanla
*Q
a
=rE
cm
NajvaZniji rczmaci
radnih povriina
i
donjih orma Ca
radna povrsina
s doniim
0rmaflcrma
Namjeslaj po mjer
lako ih kupuiete s povjerenjem, veiina gotovih
elemenata ne odgovara vedini hupaca. RijeE
ie
o
dimenzijama koje odreituju statistika i prcpisi, a ne
oni koji Ce ih svakodnevno upotrebliavati.
cijelu zamisao. Da ne ponavljamo: savitljive PEx
cijevi od umreienog polietilena itu vam osigu-
ravaju slobodno djelovanje ilaku prilagodbu.
Zbog svega toga
prije
kupnje ili preinake pot-
puno ras6isiite dvojbe ijasno odredite sto vam
zaista treba u kuhinji.
Takoder, provjerite svoje informacije o novotari-
jama
i procijenite vlastitu smionost. Ako
je
imate,
bacite se na posao
-
sa sto manje staromodnih
majslora. Ako ste ovo poglavlje pazljivo proditali,
vjerujte, o mjerama tijela i razmacima izmedu
namje5taja oni znaju mnogo manje od vas.
.,--/-
-.-
-----
gn oko 150 cm
30,5-33 cm
viseei ilizidni
ormariii
ol,s
-
or
F
()
\
ro
sl
dovoljno da s punim
posluZavnikom prcatete
iza neiiiih leita.
Kod
privokutnih
stotova
taj rczmak mon biti vedi
-
najnanie 90 cn.
PripaziE, miere na
crteZu odnose se
iskliudivo na kruZni
stoi za ietiri osobe.
Na stolovima za Sest
ili osam osam osoba,
mnogo toga se miienja,
no mjere navaniskom
obodu u zoni sjedenja i
hodania (plavo) ostaiu
jednake.
0)
c
c)
' N
F
o
rft
r\
x
F
E
o
s)
co
),i
(E
E
c
o
6l
(t)
(t)
6
Usporedba dohvata na kuhiniskim ormari6ima
Dok cdez na susiednoi stranici prikazuje horizonlalne ruzmake, gomii cfteZ
oznaiuie vedikalne razmake koje odrcituje visina tijela. Mierc su rczultat
dugogotliiniih statistidkih istraZivanja dinenzija ljutlskog tijela. a pravila su
odreitena antropometijskim metodama, Tako se brojke na cneZima odnose
na srcdnie wijednosti koie vtijede za iensko tiielo u Europi i Americi. Tu
je
sve
podrciteno
dosegu ruke o kojemu ovisi i postavljanje ormariaa.
Namjeslaj po rnje
|
-l -
promj er st ol a
I
r 355-365cm I
I I
GORE: Za udobno
sjedenje uz prosttii stol
niie dovolino osigwati
prostor
izmeitu laktova i
tanjura ve6 i razmake od
ida i okolnih
ptedmeta.
Kad odreduiete ove
mjere ptovierite koliki
ie
prclaz iza naslona
stolaca kko bi svatko
ito lak5e sieo na svoie
miesto.
Nastojte da razmak
od ruba kruZnog stola
do zida ili neke druge
preprcke ne bude
manji od 76 cn
-
6to
je
BAS PO ilIJEBI
Od
pripteme
iela
i ostalih kuhinjskih
poslova
nece
vas boljeti leata akoi
.
redoslijed svih kuhinjskih urcilaia odgovara
redoslijedu najie56e p preme jela
.
skra iE put izmeilu pojectinih rcdnih operaciia
.
visina Hdnih povtiina ergononski odgovan
osobi koja rcdi u kuhinji
.
teike
predmete
ne
postavliaite
na
police
vi5e od
ramena
.
sva wata elemenata,
pa i ona otvorcna,
omogufuiu slobodno krctanje kuhinjom
.
u kuhinji postoji barem
iedno
mjesto gdje moZete
rcditi sie.ledi a prcstranom plodom
.
svaka ndna pow6ina ima dobro postavljenu
rusvjetu
.
bez imalo sagibanja, spuitanjem ruke, moZete
dohvatiti dno sudopera...
Naponena: Osnovu ctleza na ovin stranbana iine skice i preporuke
iz knjige Hunan dinensions ancl inteiot space
-
A souce baok of
design rclercnce standards kaju su 1979. abjavili aneiiki slruinjaci
Julius Panero AlA. ASID iMartin Zelnik AlA. ASID.
95
Kuhinja u
smocnrcr
Zivite li u nekom stanu desetliedima, zarobit 6e vas duboko
ukoriieniene navike zbog kojih svoj svakodnevni iivotni
prostor ne moaete pogledati
iz novog kuta i analitiEki
procijeniti
sve mogudnosti poboljianja.
OdluEite Ii se ipak
za promjene, potraiite
savjet arhitekta. Kad sasluia vaie
Zelje i upozna moguda ogranieenja, vai ie stan nemilosrdno
raidlaniti na bitne dijelove i ponuditi vam nekoliko rjeienja,
moida iak i s dodatnim variiaciiama. Ako vam se uEini da
ste takvu
jednostavnu
zamisao mogli otkriti i sami
-
varate
se. Za promjene u starom stanu ipak
je
bolje angaiirati
sruine o6i koje vaiu svakodnevicu vide prvi put.
Kuhinjsku namjestaj uvijek odreduju instalacije
nuZne za njeno funkcioniranje: dovod i odvod vo-
de, plin i elektroinstalacije te ventilacijski odvodi.
U ovom primjeru najvise nas ograniduje poloiaj
dovoda vode ivertikala za odvod. NajbliZi dnev-
nom boravku
je
mokri dvor u zahodu, medulim
izmedu ta dva
prostora
smjestena
je
smodnica,
dubine 143 i Sirine 80 cm. Taj
je prostor vrlo uzak
pa su u njemu police
smjestene samo uz
jedan
zid, a tu
je
igotovo neupotrebljiv prozordi6 Sirine
55 cm.
Prema lomu, nema nam druge negoli s ku-
hinjom u smodnicu. A kako
je
danas kuhinja na
neki na6in ve6 dio dnevnog boravka,
pogotovo
za pripadnice ljepseg spola, ne6e smetati ako
svojom povrsinom zahvati i djeli6 tog prostora.
Najve6i zahvat odnosi se na ruSenje dijela
pre-
gradnog zida debljine 10 cm, izmedu smodnice i
dnevnog boravka. S obzirom na to da
je
smodni-
ca dubine 143 cm, toliko bi trebalo i sru5iti zida.
Vrata smodnice treba skinuti, a dobiveni otvor
postaje
osnova za produljenje kuhinjskog dijela u
ulazni prostor kojitom intervencijom neie mnogo
izgubiti.
Novi pregradni zid moie se najbr:e i najii66e
napraviti od gipskartonskih flglps-ploda na me-
talnoj potkonstrukciji.
Dubina ovog prosirenja
odabrat 6e se ovisno o konadnom rjeienju, ali ne
treba biti ve6a od standardne dubine kuhinjskih
donjih elemenata od 60 cm.
Dakle, nakon rusenja zida sljededi veliki zahvat
su vodoinstalaterski radovi, Sto vi6e nije
problem
ler
se sve
spaja iz za-
hodskog prostora,
koj i
j e
odi j el j en samo
tankim pregradnim zidom.
l zvedba poda koj i dj el omi dno
zahva6,a i prostor dnevnog boravka ovisit
6e o konadnom rje5enju nove kuhinje. To moZe
biti pod od keramidkih plodica ili laminatni pod, a
cijeli novouredeni
prostor moze se
podignuti
ina
niskioodest.
Prozor u biv6oj smodnici moze ostati netaknut,
a moze se
prepraviti
i u dvodijelni, tako da se
NamjeStaj po
mieri
-f
96
Namjeslaj po mjeri
Uklanjanie pregrudnog zida nnogo
ie iednostavnije
i brZe negoli mnogi
zamiSliaju. Mnogo
je
veCi problem uredno krpanie stropa i poda na miestu gdie je
stajao sruSeni zid. No, zahvaliuiudi gipskartonskin pbeana vidljive tragove na
stropu moZe se zaeas poravnati u besryijekorno glatku plohu.
Sfienojeispodon.
Kako
ie
u starim kuaama pod u smoinici obi6no Ek zaglaalen cementnom
glazurom ili pak prekriven plodicama. dok
ie
pod u dnevnom boravku najieiCe
obloZen parkelom,
umiesto nove Reramike na
podu
kuhinie sve se mo1e
prekriti
laminatnom oblogom, a razliku u namjeni prostora naglasiti boiom-
gornji dio prekrije vise6im kuhinjskim elementom,
a donji se moze otvarati. l\,4ogu6e
je
I tre6e rjese-
nje
-
da se cijeli otvor umjesto
prozorom
zatvori
staklenom opekom ispred koje moiete smjestiti
otvorenu policu za kuhinjski pribor. Kroz staklene
prizme
dopire mnogo dnevnog svjetla.
Dubina preuredenog prostora
ogranidena
je
izlazom na balkon koji
je
udaljen 186 cm od za-
hodskog zida, pa to ograniduje i prodor u prostor
dnevnog boravka.
SIjede6a ograni6enJa uzrokuju kuhinjski ele-
menti koje treba smjestiti u mali prostor,
a nuZni
su za normalno funkcioniranje kuhinje.
Postoje6i slobodnostoje6i hladnjak ima vanj-
ske dimenzije 54x54x140 cm, a uz njega treba
smjestiti
jos
sudoper iStednjak, Dakako, negdje
treba poslo:iti iposude te oslali kuhinjski pribor,
namirnice i sitne ootreDStine.
Ako sve to ismjestimo, bilo bi dobro da se iz
dnevnog boravka ne vidi bad sve 6to se radi u
kuhinji.
Uariiante iieSenia
lako u ovako malom prostoru
s mnogo unapri-
jed
zadanih i ogranidenja nije ba6 lako kombinira-
ti, moguca su barem tri izvedbena rjeSenja.
Prve dvije varijante su sli6ne. Uz vanjski zid
smje5teni su sudoper i Stednjak te
jedan
element
s
policom,
Element sa sudooerom dolazi u sam
kut pod prozorom, jer
to omoguduje najkra6i put
za vodoinstalacije.
o7
Variiante 1 i2pokzuiu
koliko se ciieli proiekt
moZe poboljSati ako
se dnevnom boravku
preotme barem
jedan
ilidva ietvorna metra.
Kuhinja dobiva nove
volumene za spremanje
posuda i namirnica, a
povoljniiije ip stup
svim uredaiima.
El ement Si ri ne 50 do 60 cm dovol j an
j e
za
smje-staj ugradnog okruglog korita promjera 45
cm. Stednjak standardne Sirine 60 cm moie biti
samostoje6i ili ugradni. Tre6r element za smjestaj
posuda, trebao bi biti ni2i od standardnih 85 do
86 cm,
j er prozorska j e
kl upci ca na vj si ni 77 cm
od poda, pa valja voditi raduna i o oivaranju
pro-
zota,
S druge st rane u novonast al oj ni si Si ri ne 80 i
dubine 54 do 60 cm smjesta se
postoje6i hlad-
njak, a pokraj i iznad njega elementi s policama.
U el ement pokraj hl adnj aka koj i nadomj est a
i zgubl j enu smodni cu. mo2e se ugradi t i i zvl aci va
kolona s ko5aricama. Takva moderna konstruk-
cija izuzetno
je praktidna za male i uske
prostore
j er
ol ak6ava pr i st up nami r ni cama i st var i ma
srnjestenim u dubinu ormara.
Razmak medu el ement i ma s
j edne i dr uge
strane kuhinje iznosi oko 80 cm, sto
je
dovoljno
za kretanje i normalan rad u tijesnom prostoru.
Gornji elementi na vanjskom zidu mogu biti rznad
Stednjaka i eventualno nad sudoperom, sto ovisi
o rje5enju prozora. Napa nije nuino potrebna jer
je
Stednjak smje5ten tik uz prozor.
Gl avna razl i ka i zmedu prve dvi j e vari j ant e
vidljiva
je
u smjestaju i obliku sanka. U varijanti 1
Sank bolje odvaja prostor kuhinje i dnevne sobe
te ograniduje izravan pogled na donje elemente.
lzmedu zida iSanka treba ostaviti dovoljno pro-
stora za prolaz,
a to
je
minimalno 60 cm.
U vari j ant i 2 Sank i ma zaobl j enu l i ni j u pa se
nast avl j a na el ement e u n 5r. S prednj e st rane
prema dnevnom boravku moze se dodati stol za
dvije osobe koji prati liniju sanka.
Oba Sanka mogu bi t i vi si ne 1 10 do 1 1 5 cm, a u
njima su ormari6r s policama kojih nadoknadulu
manjak u samoj kuhinji.
Treca vari j ant a daj e mal o drukai j e rj eSenj e.
El ement i se
post avl j aj u uza zi d prema zahodu.
Hladnjak se smjesta do
prozora jer
zbog visine
(140 cm) mora i 6i u kut .
Do njega
je
samostoje6i Stednjak Sirine 50 cm
kako bi smo uSt edj el i na prost oru za sudoper
smjestenom u kutni element du
jine
98 cm. Osta-
t ak prost ora u ni Si dovol j an
j e
za uski el ement
Sirine 20 cm s izvladivim ko5aricama. U istoj liniji
nastavlja se Sank u L-obliku, koji sadrZi ormarice
s
pol i cama.
Uz nj ega se t akoder moze dodat i
stolna
ploda za dvije osobe.
Sao se u kuhi nj u ul azi sl i j eva
pa vi si ra pro-
zorske klupdice vise nije bitna. Ta varLjanta nudi
najkompaktnije rjesenje, a dobiva se i cjelovita
l i ni l a gornj i h el emenat a. Jedi no, i nst al aci l e za
sudoper su malo dulje
pa valja pripaziti na nagib
izljevne cijevi.
Dakako, sve tri varijante zahtijevaju izradu po-
j edi ni h
kuh nj ski h el emenat a po mj eri ,
j er
vdo
j e
teSko, zapravo nemoguce, naci gotove elemente
odgovarajucih dimenzije u ducanu.
No, t o i ma i dodat ne prednost i . Osi m boga-
tijeg izbora boja
prednost izrade po mjeri
jest
i
ori gi nal nost t ako da gornj e el ement e mozet e
produ:iti do stropa, Sto uvelike pove6ava iskori-
stivost malog prostora. Na gornje police mo:ete
smjestiti sve ono Sto vam ne mora svakodnevno
biti nadohvat ruke.
9B
Namj e al po mj el
Tloc ft n ajjednostavnije,
tre6e v arijante.Tu ne ma
velikih pomaka prema
sobi, a poitovanje svih
ognniienja urodilo
je
i dosta skueenim-
prostorcm. lako
je
sve
stalo u biviu smoenicu,
nizosnovnih elemenata
niie najpovoljniii
jet
tik
uz hladnjak
(i u niegovu sienu)
dolazi itednjak a
pristup sudoperu
donekle oteiava ostatak
pregradnog zida.
Namje5laj po mjeri
99
Zidani
namje5taj
Ambijent
je
najbolje opremiti namjeita-
jem
izradenim
po
mjeri, ito
je
reieno
i naslovom ove knjige. To znaii da
je
potpuno prilagoden kudi, a time se
postiie puna upotrebliivost svakog
poiedinog elementa.
Obrnut sluiaj
je
rijetkost koja zasluiuje
svaku
pohvalu jer
najbolje
je
isplanirati
prostor namjenski, a onda ga opremati.
Pritom treba
paziti na cielinu
prostora
kako se ne bi dogodilo da prevelik
komad ili preambiciozan projekt poti-
snu u drugi plan sve ostale atraktivne
detalje. Namjeitai koji se strukturom
povrEine i bojom stapa sa zidovima
manje
je
upadljiv u prostoru, a kuda
s takvim uraitenim konstrukcijama
djeluje toplije i bolje prilagoilena ljud-
skoj mjeri. Da biste to postigli morate
kombinirati malo stolarskog i zidarskog
umijeda,
pri
iemu se umiesto drva
primjenjuju praktiEni
i lako obradivi
gradevi nski materijali.
Postavljanjem ve6eg namjeStaja uza zid obidno
nestaje upotrebljiva zidna povrsina, a prevelike
drvene plohe ne izgledaju uvijek lijepo. Svaki
komad namjestaja zauzima i tlocrt i volumen pa
mala gre5ka u procjeni mjera moZe od prostrane
sobe napravitl neuglednu izbu.
Uz gubi t ak svi j et l og i prost ranog zi da, koj i
biste moida ukrasili slikama, drvene
povrsine
prigu5uju i svjello. Kad
je
u sobi previ6e drva, sve
djeluje mradno, poput polkrovlja planinarskog
doma. O uspje5nom ukljudenju novih komada u
postoje6i
ambijent odlu6uju
jo5
i boje, izbor drva
ili uzorak na iveralu. No, bez obzira na ljepotu
drva i va6u uspjesnost pri obradi plemenite povr-
5ine, krupniji komadi napravljeni samogradnjom
najde56e ne ostavljaju odekivani dojam. Odaje
ih mali ali primjetan nesklad u dimenzijama i
bodnice kojima nikakav lazur i lak ne6e dati onaj
zavrSni Stih koji krasi profesionalnu izradu.
Ponekad nam, nakon mnogo t ruda, znoj a i
ljubavi nase vlastito djelo pobuduje tek osje6aj
nelagode i nadu da
promatradi nemaju uvje:bano
oko za tehni6ke ili estetske
pojedinosti..
Medutim, umjesto nevolja s drvenim kon-struk-
cijama, obradom
ploha iuklapanjem u ambijent,
I
novi se namjestaj moze napraviti ikombinacijom
I
stolarskog umije6a s malo
jednostavnog
zida-
t
nja. lako ce poklonicima drva
prijedlog zvubati
!
Namleitat po m1eri
I
I
j
H
100
Ako vam
je
kuhinja
'
prcmala za postavljanie
tipianog n ia kuhiniskih
elemenala, izradite
naqieitaipo mjeri.
Primiienite li umiesto
uobiiaienog drua punu
opeku, pbee porcbe-
tona ili gipskattonske
plode
-
materijal koji
je
matno
jeliniji -
clobit
6ete Sarmantnu kon-
str ukcij u prilagoilen u
ugraitenim kuhiniskim
uredaiima,
sve pb'inie izradom
zidanog postolja ha koje
se postavl
iaj
u ve ftikalne
pregrcde. Pri izradi
ravne gornle p,oce nar
praktidnij i
je porobeton.
A,ko
ie
taspon otvora
u
pultu ve6i od 60 cm,
ploiu moZete podupti-
ieti
stuivenin EeliEnim
pf of ilima postavlie ni n
punom duliinom pulta.
Nakon gletanja
konstrukciju ovapnite ili
obojite istom bojon koja
je
na okolnim zidovima.
Radnu plohu prekrijte
keramiEkim Dloiicama
a rub moie biti od
drva ili kenmiEkih
rubnih
profila.
Za izradu
debele
police
iznad
pulta najpfikladnija
je
konstukcija od letava
koiu 6ete potpuno
zatv o I i ti g i p s ka rto n s ki m
ploEama. Suplia polica
olakSav a ugradn
iu
svje-
tiljki, a oboiena
poput
zida izgleda kao pruva
uzidana konzola.
bogohulno, slike na-ovim stranicama otkrivaju
uvjerljivost zamisli. Stovise, ravno iglatko drvo
okruZeno grubim zidanim plohama nudi poseban
Sarm u kojem su manje nepravilnosti dak dobro-
dosli kontrast.
Tako 6e police i ormari srastati sa zidovima,
a
jedinstvo povrsine i boje svest 6e masivni
namje5taj na bitno manju mjeru vidljive drvene
fronte.
Konstrukciju moZete napraviti na viSe nadina.
ovisno o izboru gradevinskog materijala, a zavrs-
nim gletanjem i bojenjem nestaje i razlika izmedu
namjestaja izida. Umjesto velikih drvenih ploda
koje su ostrom crtom odijeljene od zida, tu se
Namjeitaj po mjeri
crta dodira razliditih materijala raspoznaje samo
na obodu fronte. Sto stvara Drivid da veliki ormar
zapravo i nema volumen pa
sve djeluje lakse i
prozra6nije.
To
je posebno uodljivo kod bijelo obojenih zido-
va gdje isticanje atraktivnih drvenih elemenata
ili Zarko obojenih fronti daje
prosloru izuzetnu
svjeZinu.
Dodatni argument
je
i cijena. lzmjerite li povr5i-
nu bodnica, vertikalnih pregrada, gornjih zavrSnih
ploda i radnih ploha za kuhinjske elemente
-
pa
usporedite cijenu opeke, gipskartona ili ytonga s
cijenom iverala, panelploda ili punog drva, otkrit
6ete da
je
zidanje ipak malo
jeftinije...
Volumen naknadno
ugradenog kmina ne
smije se nametati kao
da
je
u sobi podignu@
kuCa. Da bi se manje
i sticao izboien i lamin,
liievo i desno su naprcv-
ljene
police koie privid'
nu
plohu
zida
pomiEu
prcma naprijed. Za gor-
nii dio kamina i venikale
pol ic a najptaktiinij i
je
porcbeton. Police mogu
biti od dtvnih
ploEa na
okviru od letava ili Dak
od gipskafiona.
Otvorcna Dolica sazida-
na od ytoitg'planploEa
primjet
ie iednostavnosti
i dobrc se uklapa u svaki
ptostot,
lako dubina konstrukcije
osigu rava stabil nost, pri
zidaniu ploiama porcbe-
tona ipak bi vertikale tre-
balo sidri m a
pti'vrstiti
n zicl, naibolie pri vrhu.
U zid se naipriie ugrade
tipli, a
potom se u njih
uviiu sidra s
plosnatim
Detfofirunim vratom,
Visinu buienia valja
odmjeriti prcma visini
planploEa tako da sidro
legne toEno u tankosloj-
ni nort
Ubng-ljepilo).
neike i cijelu
povriinu
porobetona valja
priie bojenia prcgletati,
spoj sa zidom ptektiti
armiraju6om trakom
koju moiete nalijepiti
i na istaknute
prcdnie
bridove. Police se mogu
poloziti na tiple ili tanju
letvicu,
priivrs6enu
vijcima no najefektnije
je
ako im na unutrainiim
plohama porcbetona
ureaete utorc.
P tom
jedan
utor
noru biti tlublji, a drugi
pli6i pa se polica najprije
utakneudubliiapotom
se
povuEe
do dna
pli6eg
utora na suprotnoj
vefiikali. Police na slici
napravliene su od krute
vi5eslojne SperploEe
debliine 19 mm ito in
daj;nuZnu Evrstodu i
krutosL
101
DESNO: Poticajza
izradu ove konstrukcije
u kutu sobe bile su
eetiri stare ladice bez
p kladnog okvira.
Bijele boenice u boji
z[da napruvljene su od
gipskartonskih pbea
ko
j
e o bostr a n o zatv a n
i
u
okvir od letava,
Na m
jestima
oslonca
za police u okvir su
umetnute preike.
Debljina okvira
je
4 cm
eb s gipskartonskim
ploeama
debljine
12,5 mm daie ukupnu
debliinu od 75 mm
-
do-
voljno za uvjerljiv doiam
masivnosti. Obie su
boinice priivri6ene za
zid vijcima, vaniska po-
mo.u ee enog kutnika,
a unutraSnia izravnim
uvrtanjem viiaka u tiple
kroz gipskatton i letve.
Gomia plota jednake
debljine zalvara kon-
strukciiu. Bridovi i spoj
sa zidom prck venisu
armiraiuCom trakom
koja spreiava pojavu
pukotina i Etiti rubove.
Sve
ie
u boii zida
-
osim
ukrasnog profila na
prednjem rubu i ladica
koie su prcliiene plavim
emailom. Police nalijeiu
na tiple pribiiene u
We6-
ku ispod gipskartona, a
ladice su na metalnim
vodilicama,
Zidanie regala
U cijelome sustavu
porobetonskih
ytong-elemenata koii
graditeliima nudi xella,
ima dovoljno mate
jala
iza izradu zidanog
namiestaja.
S tan d ar d i zi ra n i b I o kov i
i ploie kojise lako
re,u, pile, buie ibruse,
omoguCuju v o brzu
i
jednostavni
izradu
originalnih
4eienja
u
interiieru. Elementi se
sl
je p I
j
u
j
u tan ksl o
i
n i n
ytongliepilom, a po
potrebi
osiguruvaju i
vijcima i tiplima...
Sve ostalo ovisi o vaioj
zamisli,
102
Jasno
je
da ovaj recept nije univerzalno prlmje-
njiv, no mnogim stanovima i ku6ama takvo rjede-
nje itekako odgovara. lako su mnog nepovlerjivi
prerna donj i m kuhi nj ski m el ernent i ma i radni m
pul t ovi ma
ob ozeni m ker ami dki m pl od cama,
iskustvo pokazuje
da su takva rjesenja itekako
t raj na, s manj e ost ecenj a od svi h pesi mi st i dni h
oceki vanj a. Zel i t e l i zi dane konst rukcj j e prekri t i
keramikom, sve ce b ti lak5e i
jednostavnije
ako
di menzi j e p oha unapri j ed pri l agodi t e f ormat u
odabranih plocica.
Takav pristr,o o aksava krojer.e i rezanje. oso-
bito na prednlim
bridovima konstrukcije. Za {ijep
izgled nabavite dosta zavrsnlh ploai-ca s
jednim
Namjealaj po mjer
'
\
..,-
Ne zidaiu se samo police,
rcgali i ormari. Za sjedenje
uz toplu Zelieznu peC (ne
valia stalno zidati kamine)
nije vam nuian ojastu-
eeni trosied. Pregrada od
ytonga s kuZno ispiljenim
naslonom i blago nagnuto
siediite od porobetonskih
pbea mogu se opremiti
vunom ili pjenastom
spuzvom tspunlentm
jastucima.
Za sve to treba
ipak malo veca soba...
GOBE: Niska zidana
polica idealno razdvaja
rczliiite dijelove sobe.
Konstrukcija izgleda
kao dio zgrade, a
na ravnim ploiama
h r ap av e pov ri i ne i sti ie
se svakipredmet.
Za izradu
ie
dovoljno
desetak ytong-pbea
debljine 7,5 cm standar-
dnog formata 62,2x50
cm, a moZete primiieniti
iopeku.
lzruda potkonstrukcije
za gipskarlon u
ovom
ie
slueaju ipak
znatno sloieniia od
obiinog zidanja s
velikim pravokutnim
elementima.
ffiw*ffiffi,
zaobl j eni m bri dom i kut ne (rubne) el ement e u
istoj boji.
Medutim, osnovnu konstrukciju moZete sazidati
i punom opekom, no odmah valja odrediti i kona-
dan i zgl ed. I zbor ni j e vel i k
-
gradnj a ukrasnom
fasadnom opekom, uz preciznu obradu reski
-
ili
ibukanje svih
ploha.
Ne treba odbaciti ni moguinost bojenja grubog
opecnog zida brodskim bojama na odgovaraju-
6em temeljnom premazu.
Za
postizanje
boljeg dojma cesto se namjestaju
ugraduju deblje bocnice ivertikale, Sto se postiZe
uslojavanjem ploca, prekrivanjem prednjeg brida
Sirokom ukrasnom letvom ili pak izradom okvira
od letava koji se obostrano zatvara rigips-plota-
Gradnj a
yt ong-pl odama j os j e
brZa i j edno-
stavnija
jer
odmah nudi Zeljenu debljinu. Kad ste
sazidali vanjsku ljusku ormara, postolje za Siroki
pult kuhinje ili bocne vertikale za policu, po unu-
trasnjem obodu prednjeg ruba moZete ugraditi
okvir od letava na koji 6ete
potom pridvrstiti okov
objesiti vrata.
Ako zidate ytongom. za sva znacajnrja pncvr-
Scenja ugradite posebne ytong-tiple za porobe-
ton. lskoristite mogu6nost urezivanja u porobeto-
nu sto vam olakiava montazu polica isvjetiljki.
Za ve6e terete i fronte gipskarton takoder za-
ht i j eva posebne t i pl e, no l ak6e
pol l ce
u ormaru
i l i zi danom regal u pol ozi t e na t i pl e pri bi j ene ca-
vl i ci ma.
Uost al om, sl i ke na ovi rn st rani cama uvj er-
l l i vo pokazuj u mogucnost i t akve st ol ari j e s
kombiniranim materijalima.
Naml eal ai po n' r l er i
103
Stolac
penialica
zavisok
dohvat
Dobta ideja zlata vrijedi, pogotovo
kad
je
rijei o praktiinoj
stvari koja se
moie
jednostavno
napraviti. Zelite Ii
dohvatiti neito s visoke police
-
trebaju
vam ljestve. Doduie, danas ih mo1ete
kupiti vrlo
jeftino
u supermarketima, no
ito ako imate mali stan bez balkona ili
spremiita gdje
6ete ih smjestiti? Ako
nemate ljestve morate se peniati na
stolac. A zaito ne biste
jednim potezom
rijeiili oba
problema
-
napravite sami
stolac koji se rasklapa u ljestve.
U modernom stanu najcjenjeniji su individualni
vi Senamj enski komadi namj est aj a s dvi j e-t ri
funkcije, koji se skladno uklapaju u svaki
prostor,
pa
ih ne morate skrivati,
Visoke police
u kuhinji, kupaonici, predsoblju...
garderobni
ormari, police s knjigama,.. sve
je
to
izuzetno praktidno jer
se maksimalno iskoriS6uje
st ambena povr si na,
a moder ni unut r asnj i
elementi omogucuju vam da sve stvari uredno
spremite i pregledno
razvrstate.
Jedinije problem kako brzo doprijeti do najvi5ih
polica,
dohvatiti torbu, zimsku posleljinu, daSe
ili knjigu, a da se ne morate penjati po
stolcima
nitivu6i po
stanu teske ljestve. Listaju6i kataloge
prepune j ef t i ne ponude ku6ni h pot repst i na,
zaboravljamo neke vrijednosti koje su nam ostavili
nasi stari. Jos
prije pedesetak godina u mnogim
ku6ama s bogatom obiteljskom knjiZnicom mogle
su se na6i mal e dvrst e i komoakt ne drvene
ljestve koje ste lako premjestali ipenjali se
po
potrebi
stojeci na stabilnom osloncu. Danas, ako
stanete na kuhinjski stolac riskirate dvostruko
-
da polomite i njega isebe,
Upravo to bilo
je poticaj da konstruiramo komad
namjeStaja koji 6e dobro do6i u svakoj ku6i i na
svakom mjestu
-
stolac-llestve na kojemu mo:ete
udobno sjediti za stolom, a kad vam zatrebaju
ljestve samo ga okrenete naopa6ke, rasklopite
i post avi t e na druge noge, L ot voren vam
j e
siouran Dul u visine,
104 Namjestaj po rfjerl
>.
Sve podinie od pilienja suhog
iasenovog
drva na
iednake
gredice
aiine I cm. Pritom
treba ispiliti srce losne, a ako rudimo s...
... hrastovinom, bjelike s vanjske strane.
lspiljene komade porcvnamo na gornioi
ploii
blanje do
pravokutnog prcsieka.
DNo trcba
poravnati
sa svih sttana, tako
da najprije poravnamo gornju i doniu, a
potom
i boine.
UzduZnin piljeniem oblikuiemo komade
25x80 mm. To
ie
niera s kojom moaemo
izraditi sve dijelove osnovne konstrukcije
penjalice, blanjanjen na potrebnu
debljinu.
Pripremljene grcdice i letve treba oblanjati ... trainom pilom izrezaliluk. Naipriie teba
sa sve 'etiristane na predvidene miere. ispiliti unutrainju stranu, a potom ivanj-
Dvije povijene preake naslona trcbaju sku,
paze6ida je
ctebliina
posvuda
20 mm.
pruvilne deblie komacle iz kojih 6eno ... To
je.lakie
i brie od kuhania i saviiania
Namjestajpo mjeri
Ravne dijelove trcba obrusiti tradnom ili
vibraciiskom brusilicom, no povijene
pteeke naslona urednije iete obrusiti
vretenom. lako se svi diielovi mogu obrusiti
i ruEno, strojna obrada tvrdog
jasena
uitediet Ce vam vrijene
-
iponeki Zulj.
Nakon suienia ljepila powiinu treba
obrusiti taenom ili vibncijskom brusili-
com- Za takvo bruienje najbolje nam
ie
odgovarao brusni papir gradacije 100. Na
kaju
ie
ovai spoijedva p mjetna tanka
cna.
Sve ruvne diielove konstrukcije valia
najprije pravokutno prerezati na planiranu
duliinu. Kako penjalicu mo^ete sigumo
upotrebliavati samo ako se svih njenih iest
nogu Evrsto oslania na pod, mjerenje ,
piljenje zahtiieva i malo dodatne paZnje.
Kod kosih
je preteza nuZno todno
odredivanie kuta, pa
ie
praktiEna kutna
iablona ili Evrsta vodilica neizbjeZno poma-
galo. Pnvilni itueni kosi prcrezi osiguruvaiu
bolie nalijeganja u sastavima, Sto poveaava
dvrstodu konstukciie i stabilnost.
Slijedi buienje rupa prcmjera
I mm za
drvene depove koiima ee se fuene
predke
ugruditi u naslon- Tu se i najmania greika
pretvara u velik problem pri konaEnom
sastavlj anju konstru kci
je.
U straZnje noge stolca trcba do dubine od
10 nn (polovica debljine noge) urezatiutor
ii ne 20 nn u koji 6e se utaknuti naidonie
gaziEte liestava. Ovaj
ie
ulor pod kutom od
60" u odnosu na os noge.
Pri ruenoi izadi busotina za drvene
6epove treba sprije;iti da vrh svrdla izbije
na strainiu strcnu letve, Stosa na swdlo
moiete
iostaviti
probuieni
komad drvenog
Stapa koji ogtaniduie dubinu buienja.
106
Siedalo
je
sastavljeno od dvije daske
(ploie) povezane
klavirskom iarkom.
Osovina ove Sarke ujedno
ie
os vrtnie pri
preklapaniu naslona i pretvaranju stolca u
penjalicu.
Daske sjedala
priivri6uiu
se na ihe kose
noge liepilom i druenim iepovima. Stoga
im odozdo trcba izruditi busotine koje ne
izbiiaiu na gomju powiinu. Pri izradi nacria
i ktoienju valia uradunati i debljinu iarke.
Namjeslaj po mieri
L-
Oslonac na koii nalijeze preklopljeni dio
sjedala dodaje se Rao proiienje straZniih
nogu stolca. Priivri6uje se dtvenim iepo-
vima ivodootpornim liepilom (npr. Kleibe
-
tov PUR-LEIM 501). Prije sliepliivania treba
joi
iednom
provieriti kutove kosih prereza.
Kad se na dva sljubna b da nanese ljepito,
dijelove treba sastaviti na ravnoi podlozi.
Ovaj se sastav ojaeava drvenim iepovima
ilitzv. keksima utisnutim u izglodane utore,
Za urcdno nalijeganje dodirnih
povriina
nuzno
je
besprijekorno blanjanie bridova.
Pritom se ravnom letvicom provjetava t
uredno poravnavanje kosih prereza, jer
oba ova proiirenia straZnjih nogu moraju
potpuno nalijegati na ruvnu plohu poda.
Nakon stezanja viSak liepila treba odmah
ob sati vlaznom krcom,
Ako nemate trainu pilu, posluZit 6e vam i
elektriina ubodna pila. NaivaZniie
ie
toino
izmjeriti i nacrtati pravokutne izreze pri
ienu ie ieli6nikutnik itekako vaian alat.
ReZe ae todno Do ctti.
Nakon sastavljania klavirskom iarkom,
naibolje
je
sjedalo uivrstiti u ikripac kako
bi se ostali dijelovi mogli urcdno ugraditi,
pravilnim utiskivanjem iepova i
lijeplienjen.
I ovdje treba izbuiiti rupe za dtvene iepove
koiima se gaziite uivriiuje u utotu.
Ovakve provrte nemoite buiiti bez stalka,
jet
buiilica u slobodnoj ruci ne
jamii
okomitost swdla na podlogu.
Raskloplieno siediite moru biti ravno, a
iarka ne smiie striati iznad gornie plohe.
Na slici
ie
vidliiv
jedan
od ureza kojima se
sttaZnii rub sjedala umede izmedu letvi
naslona.
Namjestaj po mjer
Na unutrainiim uglovima drugog gaziita
(koje je
ujedno i iiri dio sjediita), trainom
smo pilom izradili izreze veli6ine 40x45
mm. Pri sastavljanju, dask se ovim bridom
utakne izmedu letava naslona.
22
i+i: .-1i :. : :-,.'::. ..-- -,-..:i
Kad se stolac preklopi u penialicu (ljestve),
prednja i straZnja ploia sjedala moraj-
punoplo'no nalijegati
jedna
na drugu, bez
zatezanja ili deformircnia klavircke iarke
koia ih spaia.
107
Dok drvene iepove mozete sasvim solidno ... veCih sljubnih povriina pouzdaniie
ie
To
je
osobito znaeajno a
Wievricenje
primijeniti neko poliurctansko ljepilo. Time naiviieg gaziita koie se nakon
Weklapania
se rastere.uiu drveni iepovi, a ciiela ljestava u stolac non osloniti na prcaireni
konstrukcija postaje 6vr66a istabilnija. doniidio strainiih nogu.
-2:-,-
Nakon sastavljania slijediboienie. Drvo Doduie, boju moaete nanijeti i
moZete tonirati nekim baicom (motilom), kompresorskom prskalicom, no uttliavanje
Iazurom ilibezbojnom impregnaciiom.
ie
ipak primieteniie. Tu se na tuhovima
Za ujednaeeno nanoSenje primiienite neCe poiavljivati kapi, a ne6e bitini
spuivicu umotanu u platnenu krpicu. nekontroliranog ciiedenja.
Unapriied promislite o redoslijedu nanoienja Prskalica
je povoljno rjeienje za nanoienje
boje kako isto njesto ne biste uzastopnim bezbojnog laka za parkete kojim cete
moeenjemnekontroliranopokmnjivali. zaitititigaziita.
Pripazite li na osnovne mjere) stotac-peniaticu mozete izraditi od raznih materiiala. u obliku koii vam se najviae svida, tpak, puno drvo
nudi najivricu i naisigurniiu konstrukciiu. Ne izraduite ovu penjalicu od iverala i ostalih vlaknatica.
i x
108
Naml ei l al po ml er
Stoga iiroke kose stranice treba s ovim Ovajse dio priivri6uje na doniu stranu 5i- StrcZnie noge stolcatreba potom pri.vtstiti
gazistem sastaviti kao zaseban dio. Ptitom rc
ploie siedala.I tu valja primijeniti drvene na doniu stranu prcdnieg dijela siedala uz
je
lakia kontrcla dtvenih iepova ipravilnog iepove ipoliurctansko ljepilo. Po istodobno umetanje srednjeg gazista koie
nalijeganja sljubnih povriina. sastavljaniu smjesta obriiite viiak ljepila. se utiskuie u utezane utore.
I TUA KRruU,
PROBA
lako se od takvog
stotca ne dcekuje
narcEita uclobnost,
na naSem se moZe
siediti i duZe od
Bekoliko
minuta.
Ansti, slijepljeni
sastavi moraiu
osigui/ati stabitnost
xola g@vu
cuva,,.
LUEVO: Ma kako
projenhafi i izadili ovu
dvo nam ie nsku ko nstru kci
-
iu,
prip;zite na poloZai osi
vfthje. Razmak od gornie
plohe najviieg gaziita do
osovine u Satki mora to6no
, odgovaratinzmaku od osi
',,
Sarke do
pr-oiirenia (oslon"
'
t 21 I i:1
"!3
: i!
y-"^sI!.?-,,
\
stolca. Sve
je jednostavniie
I
ako kut izmedu kosih nogu
iznosi oko 60" . zbog
ugodnijeg sjedenja, mi smo
naslon stolca i najdulie no-
ge postavili pod malo uZim
kuton. Visina sjedala
je
40
cm, gornjeg ruba oslonca
15 cm, a visina gomje
plohe naiviieg gaziita 66
cm. A= 25 cm. UPOZORENJE: Pri izadi
peniatice
nuZno
ie
razumijevanje konstrukci^skih osobitosti i maksimalna
paZnia. Statistika pokazaie t;
jeAad
s lje;tava najCAECi iztok tatatnih'nesfeia u kuei.
Namjestaj po mjeri
109
Ku6ni
ured u
naslonjadu
U manjem stanu iu mhogobrojnim
domovima teiko
je pronadi mjesto
za radni kutak pa se obiEno radi
na stolu za blagovanje, ito ometa
dnevnu rutinu cijele obitelji. U takvim
sluiajevima
jedino
bi pomoglo instant-
radno mjesto, gdje se mo2e postaviti
notebook, neito prelistati,
zabiljeiiti
izraiunati... Radni naslonjai koii
je
osmislila dipl. ini. arh. Aleksandra
Grgic upravo
je
takvo rjeienje
-
udobno mjesto za odmor koje se vrlo
jednostavno
prctvara u pravi
mali ured.
Stolci s naslonom imaju dugu tradiciju, mada su
prvi
bilitvrdi i krutitako da sjedenje u uspravnom
poloZaju
nije bilo baS kom{orno. Daljnji razvoj
slijedio
je
stil Zivota pa se s vremenom
javljaju
konstrukcije prilagodenije
anatomiji ljudskog tije-
la, tako da dugo sjedenje u ispravnom poloZaju
ne optereduje kraljesnicu.
Tako
je
naslonjad postupno
dobivao razne do-
datke
-
produZetke za odmaranje nogu, oslonce
za gl avu, mehani zme za podesavanj e
nagi ba
sjedala, za prilagodavanje visine inagiba ruko-
naslona... a postoje i brojna
jednostavnija
rjese-
nja laganih sklopivih naslonjada. Medutim, te5ko
je
na6i model naslonjada koji bi ujedno posluiio i
kao radno mjesto.
Dana5nji naslonjadi projektiraju
se i izraduju
mnogo studioznije pa postoje brojne kategorije
prema namjeni za odmor u ku6nom ambijentu,
ali i razne vrste naslonjada za radne prostore.
Suvremeno doba irazvoj modernih tehnologija
promijenio je
uvelike i nadin 2ivota.
U svim :ivotnim stambenim i radnim proslorima
pojavili
su se brojni novi mediji i uredaji pa dovjek
od pasivnog promatrada desto postaje
aktivni
sudi oni k st varni h i vi rt ual ni h zbi vanj a, t ako da
moze npr. paralelno pratiti
elektronidke medije i
obavljati nekoliko poslova.
Modernim uredajima
poput
televizora, videoplejera ili hiJilinije moZe
se upravljati s
jednog
mjesta dak
jednim
daljin-
skim upravljadem. lstodobno mo:ete razgovarali
prijenosnim ili mobilnim telefonom, tipkati na lap-
topu, surfaii inlernelom
-
i sve to ugodno sjede6i
u udobnom naslonjadu.
Pri radu vam mozda trebaju naodale, olovka i
notes da nesto zapisete,
prelistate,
izradunate.,.
Za slabije
pokretne ili starije osobe pravi komfor
u naslonjadu ukljuduje i mogu6nost da se
popije
110 Nanrjestaj po mjei
>'
POGLED SPBIJEDA
POGLED ODOZGO
UZDUZNI PRESJEK
Za preobrazbu
nasloniaia u siedalo s radnom plohom trcba samo potezaniem zasuna osloboditi metalne uiice na donioi strani ploie
koie su utaknute u rubne ureze na prednjim nogama...
TRI FUNKEIJE
Radni nasfoniad sve nadohvat ruke ima
tri tunkcije: sluii za siedenie, za rad i kao
spremiSte pribora. Takvu funkcionalnost
omogu6uje montaZno-demontaina radna
ploca i dva kompleta diepova za odlaga-
nie pribora.
Radna pl oda j e
u akt i vnom st anj u po-
st avl j ena i udvr56ena na rukonasl one,
a kad niie potrebna premjeita
se ispod
sjedala i pridvrs6uje
na fronte. Nadin pri-
ivr56enja metalnim okovima
jednak je pri
postavljanju
u oba poloiaia. Postoie dviie
variiante diepova-spremiSta za odlaganje
pribora,
a svi elementi konstrukcite tako
su dimenzionirani i uskladeni da omogu-
6uiu ugodan rad iz sjede6eg poloiaja.
Dva prototipa ovog naslonia6a izradena
su u Majstorovoi radionici.
daj, uzme lijek... To znadi dauz naslonjad treba
mjesto za pisa6i pribor,
kalkulator, naodale, papi-
re, lijekove, telefone, daljinske upravljade...
Inovatorica dizajnerica Aleksandra Grgi6 razmi-
Sljala
je
kako bi bilo praktidno imati naslonjad uz
koji mo2ete nadohvat ruke smjestiti sve ono sto
Namleatal po mleri
Cetiri zasuna i Eetiri
ureza s umetnutom
metalnom manSetom
osigurcvaju pokretnu
ploiu kad
je p slonjena
s prednje strune.,,
... nasloniaCa ili
poloZena na rukohvat.
Za.oslobadanje ili
..
p ncv lsce n
le
ctovo I
l.no
le
povucr
zasun Kol
oslobada uiice na ploii.
!&
111
112
'\-s
vam
je potrebno,
tako da se ne morate udestalo
dizati iz udobnog poloiaja. Prvije uvjet bio da na-
slonjad mora biti ergonomski ispravan, estetski
privladan, lako izvediv i ekonomidan.
Razmatraju6i tu ideju praKidno je
rijesila zada-
tak kako u okviru
jednog
naslonjada organizirati
smjestaj svih tih stvari, a da sve zajedno izgleda
privladno.
Njezin radni naslonjad sve
nadohvat ruke konst ru i ran
j e
od punog drva,
j asena
i l i
bukve, a kljuanije element prF
rudna radna ploda, koja se lako
udvrsiuje i skida
prema potre-
bi, te dZepovi za odlaganje.
Tehni6ki
problem
i riesenie
Covj ek sj ede6i u nasl o-
njadu 6esto treba nesto
zapi sat i , popi t i , spremi t i
novine, naodale, telelon.,.
za t o ugl avnom sl uze l a-
gani stoli6i, drZadi novina i
6asopisa, male police.
Sve
dragocjen
prostor i smanjuju podrudje slobodne
komunikacije. Osnovna funkcija standardnog na-
slonjada
je
udobno sjedenje, a primarni cilj izuma
radnog naslonjada
je
dodati mu
jos
dvije bitne
funkcije
-
organiziranje
pomo6nog radnog mjesta
i spremista za sav
potreban pribor, ito tako da
je
radna ploda i prostor za odlaganje predmeta u
sklopu naslonjaca.
Dakle, trebalo
je projektirati konstrukciju na ko-
ju
se lako pri6vrS6uje radna ploda, koja se moZe
lako skinuti kad nije potrebna i premjestiti ispod
sjedala gdje se udvrscuje na
jednak
nadin.
l, na kraju, trebalo
je
osmisliti gdje naii prostor
za odlaganje nuznih stari. Za to su na doseg ruke
postavljeni dZepovi s lijeve idesne strane naslo-
njada, tako dadovjek kojisjedi ima dobarvizualan
pregled gdje
se nalaze pojedini predmeti.
Sastavni diielovi
Osnovna
je
konstrukcija od pune bukovine ili
j asenovi ne,
s masi vni m nasl oni ma za ruke na
koje
je posebnim okovima
pridvrscena radna
pl oda koj a se moZe ot kva6i t i i spust i t i i spod
sjedala
gdje se na
jednak
nadin pridvr56uje.
Di epovi -sprem i st a smj est eni su na obj e
bodne st rani ce. manj i i veci , di menzi oni rani su to elementi koji zauzimaju
Namjestaj po mjeri
L-.
prema velidini stvari koje treba imati pri ruci. Ti
dzeoovi razli6ite velidine 0ridvr56eni su na tanku
Sperplodu. ovjesenu na bodne stranice.
Ovisno o tomu
jeste
li desnjak ili ljevak sami
mozete odluditi o rasooredu dzeoova ili odabrati
samo lijevu ili desnu varijantu.
U dzepove se mogu spremiti: novine, knjige,
daljinski upravljadi za televizor, hi{i-liniju, klima-
uredaj, mobilel ipokrelni digitalni telelon, olovke,
naodale, notes, kalkulator, maramice, grickalice,
lijekovi, bodica s vodom,
pa
dak i sendvi6.
Za radnu Dostavu oblikovani su rukonasloni na
prora6unatoj visini za ugodrp oslanjanje ruku i za
ispravnu visinu pri radu u odnosu na sjedalicu.
Siri dio rukonaslona sluZi kao oslonac radne
plode, koja se na nj fiksira metalnim okovima,
tako da se ne moZe pomicati
lijevo-desno ni
naprijed-natrag ni gore-dolje.
UZi dio rukonaslona omogu6uje dobar uvid
pri
uzimanju predmeta iz dzepova na bodnoj strani.
Ploda se odla:e na fronte koje su vertikalni
nastavak prosirenog dijela rukonaslona. Na te
se nosade montira radna ploda
u mirovanju na
jednak
naiin istim okovima.
Mjesto pri6vr56enja radne plode je
nadohvat
ruke osobi koja sjedi pa plodu moze udvrstiti bez
nap0ra.
Dzepovi su udvr56eni na t anku Sperpl odu
ovj esenu na bodne st rani ce i Si re se ot vorom
prema gore, tako da
je
iz sjede6eg polo:aja lako
vadi t i i umet at i predmet e,
a bl agi m nagi bom
glave ulijevo ili udesno todno vidite predmet koji
vam trenutacno treba.
lzuedba
Radni nasl onj ad sast oj i se od dr vene
konstrukcije imekanih dijelova
-
jastuka
id:epova
te metalnog pribora za udvrS6enje radne plode.
Konstrukcija
je
od pune jasenovine.
Dva
jastuka
za sjedenje i za naslon saSiveni su
u
jednoj
varijanli od grubog,
evrstog konopljinog
platna, a u drugoj od ekoloske koze. Punjeni su
umjetnom vatom od silikonskih vlakana koja
je
vrlo udobna pri sjedenju, lz istog materijala Siju
se idZepovi koji su smje5tenis obje strane.
Ovaj praktidan ikoristan izum moze posluzili
kao mali ured osobama koje se oporavljaju
od bolesti ili pak imaju te5ko6a
pri kretanju, ali
dobro 6e do6i i pot puno zdravi m l j udi ma kao
viSefunkcionalni naslonjai koji vam omogu6uje
da s
jednog
mjesta obavljate istodobno nekoliko
poslova.
Naslonjad
je
dimenzija75x75x7 4 cm i moZe se
uklopiti u svaki
prostor,
a lako ga
je
i prenijeti na
drugo mjesto. Prema osnovnom projektu mogu-
6e su razlidite izvedbe tog naslonjada koji drii u
dZeDovima sve sto treba biti nadohvat ruke.
Dva
jednaka
.iastuk
Dfesvucena DtoKozom
'ili
tkaninom samo
se utisnu na reietku
sjedala ilinaslona.
rt
Namjeilal po mjeri
113
Preslikani
laki komadi
Kad kupuiete, obnavljate ili preureduiete stan, na kraju
ostaje najsladli dio posla
-
odabrati poneki laki komacl
namjeitaja kojim ielite osvje2iti novi ambijent. NajieSae
se mijenja ono ito se najviSe troii, a to su svakako stolci
i naslonjaii koje zub vremena nagriza prije negoli ormare,
regale i komode. Stolac
je
oduvijek simbolizirao status
i dignitet, pratio
stilske mijene i promjene. Imate Ii kakav
antikni divan ili sofu moZda ih se isplati restauilruti, no
takvi zahvati ponekad
koEtaju viSe negoli da
po
uzoru neke
moderne dizajnerske ideje napravite neito slidno u vlastitoj
radionici.
Unatod konstrukcijskim razlikama i bezbrojnim
izvedbenim varijantama, od najjednostavnijih do
najraskoSnijih, stolac
je
tu da dovjek na nj sjedne
ida se odmori. Dodu5e, mo2ele se odmoriti i na
slarom panju dok Se6ete 5umom, no danas o tom
predmetu za sjedenje koji se razvio u nekoliko
kategorija brinu brigu tisu6e itisuie dizajnera.
Neki vide stolac kao dio pitomog ku6nog pej-
za2a koji se u nj polpuno uklapa, drugi ga pak
zami sl j aj u kao i ndi vi dual ni f unkci onal ni art -
objekt lako prilagodljiv
svakom ambijentu. No,
stolac se ne promiSlja
samo estetski, on mora biti
konstruiran i oblikovan prema
ergonomskim pra-
vilima, ispravan i udoban, lagan, lako pokretljiv,
Tijekom dana najviie
opterecujemo noge
pa kad se odmarcmo
monju biti u zdravom,
pravilnom poloiaju.
Zato su u trcndu
footstool
-
pranieni,
lijepo oblikovani
oslonci za noge, eis h
iednostavnih
linija,
koii se uglavnom
pro
iekti
taju kao dodatak
sofama i divanima, No
t u n kcion iraj u i potpu
no
samostalno, tako da ih
mozete porazmiestiti
po potebi
-
za sjedenje.
Izraduju se
od ruznih
spuZvastih
materijala, a
presvueeni su
tkaninom ili
ko,om. Ovakv
footstool
moZete
jednostavno
iznditi od tvrde
spuZve. Vazna
je
samo atraKivna
prcsvlaka,
NamjeStaj po mjeri 114
sloziv ili rastavljiv, dakle iSto funkcionalniji. Pri
dizajniranju tih novih rje5enja za udoban odmor
glavni kriterijje komlor. Oblikovne forme odraZa-
vaju polpunu
slobodu tako da se sustavi mogu
kombinirati, modularno sastavljati i rastavljati i
poredati da se oko stoli6a moze ugodno smjestiti
i vece okupljeno druStvo.
Odito, mladi osje6aju da namjeitaj koji ih okru-
Zuje mora pratili suvremeni nadin iritam 2ivljenja,
a to zahtijeva i novo poimanje komfora. U novim
rj esenj i ma kombi ni raj u se razni mat eri j al i , no
za samovsko rjeSenje najpraktidnija
je
umjetna
spuiva i pjenasti materijali razliiite tvrdoee, koji
se mogu oblikovati
po ielji, a
presvlake
mozete
birati od prirodnih jednobojnih
tkanina ili umjetne
koZe.
Ako volite Zive kombinacije razliditih materijala
i boja moiete osmisliti i sami kutak za odmor i
sjedenje u dnevnom boravku. Da vam probudi-
mo mastu odabrali smo nekoliko lakih komada
od naslonjada do footstool stolaca za noge koji
se nastavljaju na divane, a mogu se po potrebi
premjestati islagati u raz ne formacije.
lzradite li naprimjer dva-tri
jednaka
foot-stool-
stolca u razliaitim bojama, koje korespondiraju s
ostalim namjestajem i dekorom, dobit 6ete :ive
kombinacije diji raspored moZete slagati imije-
njati po Zelji.
Jer, odlika modernog ever-changing namje-
Staja
jest
Sto u istom prostoru omoguiuje stalne
promjene,
ovisno o vasem raspolozenju. Takav
stil ponajprije
odgovara mladima, ali i onima koji
se tako osje6aju. Odabrali smo vam nekoliko
zanimljivih rjesenja od kojih ima nekoliko zaista
lakih komada koji mogu posluZiti i kao ideja za
samogradnju.
Dovoljno
je
snimiti idelu, nabaviti velike komade
spuzve, materijal za presvlake
iuz malo vjeStine
i t ruda mozet e sami konst rui rat i
j ednost avne
komade lakog i pokretnog namjestaja za dusu
kojima 6ete usput osvje:iti prostor
na originalan
nacin.
Kubusi-klupice mogu
se konbininti po ielji.
Raznih su oblika i
veliiine, a izradeni su
od po I i u retan ske s pu{ve
i Dresvuaeni tkaninom
u raznim boiama i
niiansama.
It
Namjestai po mjeri
115
HUMAN NEST
-
Po uzoru na ptiije gnijezdo brazilsk dizajnerica Emily
Pilloton osmislila
je
udoban stolac nazvan human nest, Roii
je
konstruinn od
bambusa ioiastueen ostacima raznih iarcnih tekstilnih mate
jala
izrezanih
u vrpce, nabacanim u nepravilnim sloievima, no moae se ispuniti i wpcama
izrezanim od umjetnih tkanina u
iednoj,
naprimjet crnoj boji. Prcdnost
ie
ito
taj stolac moiete stalno dogradivati dodavajuCi mu nove sloieve itako stvotiti
ugodno miesto za odmor cijele obitelji, gdie 6e se djeca posebno ugodono
osjecati.
Autorica kaZe da
je pri kreinnju human nesta bila inspririrana izvomom
ljepotom prirodne konstrukcije koju
ie
prenijela u stambeni prcstor. To
je
dobar primjet kako se moZe uspostaviti emocionalna i dugotrajna veza s
novim prcdmetima kroz primijenjenimaterijal. Takav stolac moiete napravitr
i sami " kupite gotovu konstrukciiu pletenog
stolca,
pokupite
u ku6i sve majice koje vi6e
ne nosite i izteZete ih u uze ili iire
trake pa niima ispunite i pokriite
ciielu
konstrukciju. lsplatilo bise,
ier
ovaj
o ginalni human nest Emily Pillotan
koita 1800 dolara!
Se ri
i
a oj a stui e n og n am
je
Etaj a c o uc h n
i
e ma ekog p roi zv oda ea n am
jeitaj
a
Elmarfldtototto odlikuje se inovativnom ispunom od ergolil-piene. Osim ito mu
daje stabilnost takav haiin ojastueenja pddsieca na
-
klasiini chesterfield. Seriia couch sastoiise od dvosjeda. naslonjaia, tootstool-
taburea i klupe. Za presvlaku
ie
odabrana bariunasta tkanina u raznim boiama,
Dokaz da
je
najliepSe ono ito
ie iednostavno.
Probajte izraditi neito slitno od
pjenaste spuive s originalnom presvlakom
od bariuna ilisamta.
Teio Reni osnislio
je
ekskluzivni stolac rag napravljen
od ktpica
-
zorni primjet kako se od starog mate
jala
moZe stvoriti neito originalno,
iednostavno,
a atraktivno i
nadasve udobno. Reg
je
sastavlien od brojnih sloieva starih
tkanina, a obli4ovan
ie
pomo;u ieliinih vrpci koiina
ie
isprcpleten i svezan
poput paketa. Folo: Droog Design
Je li to namjeitaj? Nije
bitno,
ier
ti su divovski
jastu
ci to I i ko p I i v I aen i
da bise ioviekzavalio i
u sliku. Ovu otiginalnu
ideju sit on it potpisuje
dizajner z by zet.
Ideia kao stvorena za
sam-svoj-maistorsku
pnmlenu.
J astu ke moZete i s pu n iti
rezanom spuzvom ili
nekim drugim mekim
u s itn
i
e ni m m ater i
jal
o m,
a za presvlaku svakako
preporueujemo
kvalitetniiu i izdrZljivu
tkninu koja
je
otporna
na vodu i lako se
odrzava,
117
I
,9
I
=
-
h
AVENTOS
Ceti ri puta j edi nstvena
udobnost kretanj a
dostupni za sve vrste podizanja.
Da l i podi zni -, podi zno-prekl opni -, podi zno-
zakretni okov: AVENTOS odusevljava
AVENTOS-podi zni okovi , od sada su t AVENTOS
i ednostavno i bez naDora otvara i tedke
fronte
I Zahval j uj ui i konti nui ranom zaustavl j anj u, podi zna
vrata AVENTOS zaustavljaju se u svakom poloiaju
I BLUMOTION omogui ava nj ei no i ti ho zatvaranj e
, .ar
visokom pokretljivos6u
i ugodnos6u upotrebe.
YTONG'
.
e t e. n e nt i naj pr eci znl j i h di menzr l a
.
nal i ednost a! ni l a o br ad a e[ emenat !
.
nal i ak i a i nal bf : a ug r adnl a
V a i nl o. mE. r j a do! t upno na \ i r / r t eLL. hr
L pui em be: pt at no! i nt o l . LeJcn. 0800 7000 ,/etta
"&_
_Jt
Li)u*,lic:l
!.!Jl!lll\l rJ
l J i DD
a
--.
Gp5
u*"
*
? uJe- t . l l 9- '
.JrJizrta piJ:r
j g\P!i (
i (J I2l J
I
c
I
ALAGA d.o.o. Festool
Hotvatil12
i t : t : i l l ul t
-2-l ,r\tl !-,(
t.l ),-t
ZZrt
10436 Rakov Potok Zagreb
tel:01/6539392
taks: 01/6539-393
inf o @ alago.hr www.alago.hr
.ffiFP
f
IVEfi
gn
Ul. grada
cospiaa 3,tet: 01/2392-951, Samoborska
cesta
g6,tet:
0j/3777_833
tuww,iverpan,hr
I
\
I
Novi , el ektronski mj erni Bosch
ur edaj i di ne mj er enj e
j ednost avni j i m,
pr eci zni j i m
i br Zi m.
@
BoscH
Poduzei e Rr j z des. j r d o. se r m. i r e od 20 god
j n.
l z l oki r no! r ; 7vr o t r
l - . . i noE
od
l r dl l novai vni l i r p ozvod. a. i l . kor i l l vr oo okol a nn e! r opi k. Jm t r : i t l r ! a pr . pozn. t l l l ! nr
pr onr amom Vi r i l . poduzeaa od ' ; nr og poact k. r l r pof ! d l i vr hr r nki pf o z"oo sa
k! . i t et nl ! r vi t onr po pr i i r , Jal l i voj cl eni .
N; i e pr oi zvodc mci i t u dobj r j nn podr Lr i l u. ; e e Hr vnt t ke, n . : j vea zbor I ccr t r . i no
. . 1 . I o
hd
PEVEC
Ku p uj t e s nsmj ehoml
DEmtf
6A
9A
6A
4t9-
'W9:YL
t[,
fJ'U-'
illllilllll
ro
,(
LA{JI,AK
o[*i
Oi-IJ
DZagrebacka
banka
MRJSTOR2
Potra2ite i ostale knjige ove serije:
Sl i j edi :
6 MODERNAKUEA
7 ZDRAVO STANOVANJE
8 ZIDANJEZELENOG RAJA
9 NOVAKUCNATEHNIKA
1O BLIC-SAVJETI
r sBN 978 953 7590 04- 8
llilliluuililllililillil
MRJsIORi
Sreouvue
GRIJANJE
mnJ$onr
PROTIV KISE
IVLAGE
mnr$oRr
STAN U
POTKROVLJU
mnJ$oRr
TAJNASUHOG
PODRUMA