DRAGAN MARKOVI]: OVO JE TEK PO^ETAK RUKOMETNE REVOLUCIJE

www.slobodna-bosna.ba
KEMOTERAPIJA
KORUPCIJA RAK RANA BH. DRU[TVA
fk sarajevo
ISPRAVNA-oglasi sedmica-918:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.6.2014 13:55 Page 1
OPERACIJA PANDORA
KEMAL ^AU[EVI] I OSTALI
Nakon vi{egodi{nje istrage Dr`avnog
tu`iteljstva, ovog je tjedna kona~no
otvorena Pandorina kutija u Upravi za
indirektno oporezivanje BiH hap{enjem
~etrdesetak korumpiranih carinika i
njihovog biv{eg dugogodi{njeg direktora
KEMALA ^AU[EVI]A: nekada{nji i
sada{nji {efovi carina sumnji~e se za
kriminal kojim je dr`avni prora~un o{te}en
za stotine milijuna maraka OPERACIJA
PANDORA
EKSKLUZIVNO
REZULTATI INTERNOG
ISTRA@IVANJA UZDRMALI
LAGUMD@IJU
Slobodna Bosna do{la je u posjed
rezultata istra`ivanja javnog mnijenja koje
je za interne potrebe SDP-a realizirao
poseban strana~ki tim posredstvom
SDP-ovog call-centra
POSLOVNO-ZLO^INA^KI
PODUHVAT
KAKO JE UNI[TEN HOLIDAY INN
Odsjek za obavje{tavanje i istrage
sredi{njeg ureda Porezne uprave prikupio
je op{irnu dokumentaciju na osnovu koje je
u maju 2014. godine sa~injen najpotpuniji
izvje{taj o propasti hotela Holiday Inn. U
izvje{taju su detaljno obra|eni kompanije i
pojedinci koji su u~estvovali u tom nedjelu,
a izvje{taj je proslije|en Dr`avnoj agenciji
za istrage i za{titu (SIPA), Federalnoj
upravi policije (FUP), Agenciji za reviziju
privatizacije FBiH i Finansijskoj policiji na
dalje postupanje
OTPIS POREZNIH DUGOVA
FINANCIJSKA NEDISCIPLINA
MINISTRA FINANCIJA
Federalni ministar financija ANTE KRAJINA
poni{tio je u posljednjih godinu dana tri
rje{enja federalne Porezne uprave i
Financijske policije o naplati oko deset
milijuna maraka poreznog duga i nalo`io da
se sporovi vrate na po~etak: iako dugovanja
ni do danas nisu izmirena, ministar Krajina je
i dalje na strani velikih poreznih du`nika
ISPOVIJEST MILORADA
PELEMI[A
SVI PORAZI KOMANDANTA
DESETOG DIVERZANTSKOG
MILORAD PELEMI[, biv{i komandant
Desetog diverzantskog odreda i veteran svih
ratova na teritoriji biv{e SFRJ, gostuju}i u
emisiji Goli `ivot poznatog beogradskog
novinara Milomira Mari}a govorio je o do
sada nepoznatim detaljima djelovanja ove
zloglasne jedinice, koja je likvidirala na hiljade
Srebreni~ana, kao i njegovim ~etvoro go di -
{njim poku{ajima da ubije NASERA ORI]A
NAJUZBUDLJIVIJA
REGIONALNA POLEMIKA
SRPSKO-SLOVENA^KO-HRVATSKI
DOGOVORI
Knjiga U IME DR@AVE slovena~kih novinara
BLA@A ZGAGE i MATEJA [URCA, u kojoj je
skinuta pozlata sa uloge dr`avnog vrha
Slovenije u krvavom raspadu SFR Jugoslavije,
ne prestaje uznemiravati politi~ku i intelektual-
nu javnost u Sloveniji, ali i u cijeloj regiji. Na
tvrdnje iznesene u knjizi (~ije je dijelove prije
nekoliko mjeseci prenijela Slobodna Bosna)
reagirala je SPOMENKA HRIBAR, jedna od
najva`nijih slovena~kih intelektualki, u
opse`nom tekstu upu}enom na{oj redakciji
koje }emo objaviti u dva nastavka
^UDO OD ^OVJEKA
KO NE PO[TUJE PRO[LOST NE
ZASLU@UJE NI BUDU]NOST
U utorak, 24. juna, navr{i}e se trideset
godina od smrti EMERIKA BLUMA,
najve}eg bosanskohercegova~kog
privrednika ikada, antifa{iste,
(geo)stratega, politi~ara, gradona~elnika,
~ovjeka; za prijatelje IMRE, bio je i ostao
simbol Bosne i Hercegovine, mo}ne i
prosperitetne, koju opet `elimo
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
12
16
20
36 24
28
32
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 19.6.2014 0:05 Page 3
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 4
NEPO@ELJKA CVIJANOVI]KA
Radmanovi} i
Radoji~i}
protiv @eljke
Cvijanovi}
Neboj{a Radmanovi}, predsjednik
Izvr{nog odbora SNSD-a, izjavio je da
je me|unarodni sekretar ove stranke
@eljka Cvijanovi} me|u mogu}im kan-
didatima za srpskog ~lana
Predsjedni{tva BiH, ali da nije jedina.
Ho}e li Cvijanovi}ka sa premijerske
funkcije na mjesto ~lana Predsjedni{tva
BiH jo{ nije poznato. ^eka se odluka
Marka Pavi}a, lidera DNS-a, kojem je
tako|er ponu|ena ta funkcija. Ukoliko
Pavi} odbije, prvi Dodikov izbor bi}e
upravo @eljka Cvijanovi}. Me|utim, pro-
tiv njene kandidature je struja unutar
SNSD-a koju predvode Neboj{a
Radmanovi} i Igor Radoji~i}. Njih dvo-
jica ne kriju svoju nervozu zbog njene
mogu}e kandidature. Radoji~i} je ~ak
pro{log vikenda u vrijeme vanrednog
zasjedanja Skup{tine RS-a, pred kame -
ra ma, pokazao da nije naklonjen
Cvijanovi}ki. Radmanovi} i Radoji}i} su
protiv njenog favorizovanja unutar
SNSD-a i smatraju da Cvijanovi}ka nije
popularna te da }e je na izborima
potu}i kandidat opozicije.
(M.D.)
Predstavni~ki dom Parlamenta Fede ra -
cije Bosne i Hercegovine na dana{njoj
vanrednoj sjednici u Sarajevu nije dao
ve}insku podr{ku Prijedlogu zakona o osni-
vanju federalnog fonda za pomo} nastradal-
im podru~jima od prirodne nesre}e na teri-
toriji FBiH. Prema rezultatima
pojedina~nog izja{njavanja poslanika
prozivkom, za zakon je glasalo njih 48, dok
ih je 12 bilo protiv a 11 uzdr`anih! Dva
glasa nedostajala su da zakon dobije
ve}insku podr{ku.
Za prihvatanje predlo`enog zakona
glasali su poslanici SDP-a i SDA (dosta njih
je bilo odsutno u momentu glasanja), kao i
poslanici Stranke za BiH, Narodne stranke
Radom za boljitak, poslanik SNSD-a i
nekolicina nezavisnih poslanika.
^lanovi Saveza za bolju budu}nost BiH
ve}inom su bili uzdr`ani a protiv su se
izjasnili poslanici HDZ-a i HDZ-a 1990, te
nekoliko nezavisnih poslanika.
O zakonu se glasalo dva puta.
U prvom krugu glasanja uobi~ajenim op}im
izja{njavanjem poslanika (elektronskim
putem), na monitoru je stajalo da se za
zakon izjasnilo 58 ~lanova Predstavni~kog
doma, {to je bilo dovoljno za podr{ku, ali je
{ef poslani~kog kluba Saveza za bolju
budu}nost BiH Mirsad \onlagi} izrazio
sumnju u te rezultate i zatra`io pojedina~no
izja{njavanje prozivkom.
To je i u~injeno te se ispostavilo da je u
drugom krugu za zakon glasalo 48 poslani-
ka, dakle 10 manje u pore|enju s elektron-
skim glasanjem.
Upu}eni tvrde da su za zakon glasali
skoro svi poslanici SBB-a, no kod
ponovlje nog pojedina~nog izja{njavanja
promijenili su mi{ljenje i glasali protiv
zakona. U skladu s uputama partijske cen-
trale.
(E. Hod`i})
Raspad federalne vlasti
MINI MARKET
SKANDALOZNA NEODGOVORNOST PARLAMENTARACA
SBB i dva HDZ-a oborili Zakon o Fondu solidarnosti
Oboren federalni Zakon o
Fondu solidarnosti!
@eljka Cvijanovi}
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 18.6.2014 23:53 Page 4
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 5
JE[]EMO KORIJENJE -
^IM SE VODA POVU^E
Dodik poku{ava
po svaku cijenu
usmjeriti izbornu
kampanju na
nacionalni teren
Lider SNSD-a Milorad Dodik na sve
na~ine poku{ava usmjeriti izbornu
kampanju na teren nacionalnih odnosa
u dr`avi, svjestan da su njegovi
ekonomski argumenti prili~no mr{avi.
Pod Dodikovom vla{}u privreda
Republike Srpske je doslovno
opusto{ena, uprkos golemom novcu
koji je u njegovom mandatu RS dobila
od prodaje telekoma. Broj zaposlenih u
RS-u danas je manji nego je bio prije
prodaje telekoma, i to je argument na
koji Dodik nikako ne uspijeva prona}i
suvisao odgovor i objasniti gdje je i
kako potro{io 1,5 milijardi KM od
prodaje telekoma.
Zato i poku{ava izbornu kamapanju
usmjeriti na teren na kojem se
neuporedivo bolje snalazi. Dodik naime
tvrdi, a zapravo pri`eljkuje, da }e se
Srbi na predstoje}im izborima
izja{njavati o dvije politi~ke ponude:
izme|u probosanskih i prosrpskih
partija!
Odnosno, izme|u opozicionih
partija koje misle da grade BiH i
nas koji mislimo da treba istrajati na
konceptu ja~anja autonomije Srpske
do njene nezavisnosti, kako je rekao
Dodik.
(M.A.)
MINI MARKET
Milorad Dodik
PORODITELJSKA PANJA
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 18.6.2014 23:57 Page 5
ETVRTAK,
12. JUNI
Kao {to je prethodne tri i po godine bilo
normalno, politi~ki po`eljno, populisti~ki
efektno, trendi, da ovda{nji poli ti ~ari,
osobito SDP-ova vrhu{ka, odlaze na
utakmice nogometne reprezentacije {irom
Evrope i svijeta, pa makar u zemlji i }uskije
padale, odjednom se pred po~etak
Svjetskog prvenstva sve promijenilo:
nikoga `ivog od istih tih politi~ara ni
pu{kom natjerati ne mo`e{ da ode u Brazil.
Mjesecima ranije rezervirane i skupo
pla}ene karte i aran`mani velikodu{no se,
iz razloga socijalne osjetljivosti i
humanisti~kog suficita, ustupaju obi~nim
gra|anima, rudarima, nezaposlenima,
po{tenoj inteligenciji, {to je, misle, jako
va`no, mo`e biti i presudno pred jesenje
izbore. Jedino se predsjednik HDZ-a BiH
DRAGAN ^OVI] usudio javno i
transparentno zapucati u Brazil, podr`ati i
selekciju Hrvatske i reprezentaciju Bosne i
Hercegovine; ne postoji nijedna stvar, ne
mo`e po~initi niti jedan gaf, prokl iza -
vanje koji bi njegovo bira~ko tijelo moglo
pokolebati, razuvjeriti, predomisliti...
PETAK,
13. JUNI
Zanimljiva mi je i dalje aktuelna
srbijanska storija vezana za plagiranu
doktorsku disertaciju tamo{njeg ministra
policije NEBOJ[E STEFANOVI]A.
Nakon {to je grupa srpskih profesora koji
`ive u Engleskoj uhvatila la`nog doktora i
originalnog ministra u zijanu, danima se iz
medija nije skidao prof. doktor Mi}a
Jovanovi}, dekan privatnog univerziteta
Megetrend, na kojem je Stefanovi}
doktorirao, odbacuju}i gnusne i neu teme -
ljene optu`be na ra~un dokto ran ta. A onda
se ispostavilo da doti~ni dekan Jovanovi},
koji vi{e li~i na zvijezdu Grand parade
nego na akademskog radnika, ne samo da
nema stida, obraza i ukusa, nego da nema ni
doktorat (ni falsificirani, ni nefalsificirani)!
[ta me tu posebno zagolicalo?
Raspitivao sam se posljednjih dana postoji
li i u jednoj zemlji u regiji privatni
medicinski fakultet, kao {to }e za koji
mjesec postojati u Bosni i Hercegovini - u
vlasni{tvu EJUPA GANI]A. U Evropskoj
uniji takvi fakulteti nisu mogu}i, dakle
nema ih u Sloveniji ni Hrvatskoj, ni u Crnoj
Gori, pa ni na Kosovu. Postojao je jedno
vrijeme u Srbiji i to upravo na Univerzitetu
Megetrend, pa je iz razumljivih razloga
ukinut. Ni u jednoj ozbiljnoj dr`avi nije
zakonski dozvoljeno ni osnivanje privatnih
fakulteta iz oblasti stomatologije ili
farmacije. U Bosni i Hercegovini, ta se dva
studija mogu privatno, za krupne pare, po
skra}enom postupku, zavr{iti na
fakultetima u Br~kom i kod doktora-
tramvajd`ije IBRAHIMA BIME
JUSUFRANI]A u Travniku.
Pusti sad to, zavr{i}emo mi to, zna{
kakva je ovo dr`ava, kazao je Ejup Gani}
kolegi Vlastimiru Mijovi}u kada je ovaj
tra`io odgovor na pitanje {ta }e se desiti sa
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 6
U brojnim prigodno-
namjen skim televizijskim
emisijama koje se vrte
ovih dana, najee na
AL JAZEERI BALKANS,
pojavljuje se i govori
BRANE OBLAK, Slovenac,
nogometa kultne
Hajdukove generacije iz
sedamdesetih godina i
reprezentativac bive
drave. Prije trideset godi-
na na otvaranju Svjetskog
nogometnog prvenstva u
Njemakoj Oblak je bio
najbolji igra u utakmici
protiv jo uvijek aktuelnog
svjetskog prvaka, Brazila.
Njemaki su mjerai
izmjer ili da je Brane na toj
utakmici pretrao oko 8
kilometara; do kraja
Prvenstva niko, a bilo je
stranih i igraa i trkaa,
nije uspio pretrati vie
GANI]EV FAKULTET I
^AU[EVI]EV UIO:
Carina od dr`ave
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 23:31 Page 6
novcem koji je njegova k}erka Luna
Mijovi} uplatila za {kolovanje na
Gani}evom ilegalnom fakultetu za re`iju.
Znam i ja kakva je i kakva je jedino
mogla ispasti dr`ava koju je, pored ostalih
baraba i pro`drljivih, nezaja`ljivih
skorojevi}a, gradio i pravio Ejup Gani}. Eh,
da, umalo da zaboravim: u ljeto 1992.
godine najozbiljniji kandidat za ministra
policije BiH bio je tada{nji, odnosno
svevremenski direktor GRAS-a, dana{nji
vlasnik, pored ostalog, i Stomatolo{kog
fakulteta u Travniku Bimo Jusufrani}. Ne
trebam posebno nagla{avati ko je lobirao za
njegovo imenovanje: dana{nji vlasnik,
pored ostalog, i jedinog privatnog
medicinskog fakulteta u Evropi Ejup Gani}!
SUBOTA,
14. JUNI
Cijeli dan se poslanici Narodne
skup{tine Republike glo`e, sva|aju,
vrije|aju, hvataju za vratove, pljuju po
skup{tinskim hodnicima tokom rasprave o
nedavnim katastrofalnim poplavama i
prijedlozima entitetske Vlade za saniranje
nesre}e i pomo} postradalim gra|anima.
Opozicija, uglavnom poslanici iz reda
Srpske demokratske stranke, optu`uju
Vladu da se prema poplavljenim op{tinama
u kojima Dodikov SNSD nije na vlasti
(Doboj, Bijeljina...) pona{ala ma}ehinski,
da se na isti na~in odnose i tokom
raspodjele pomo}i.
Vjerovatno je to ta~no. Neki dan mi
jedan prili~no pouzdan ~ovjek ispri~a
zgodnu pri~icu iz Doboja. Poslao Dodik u
ovaj grad u prvim danima kataklizme
penzionisanog generala Vojske RS-a
MOMIRA ZECA da preuzme komandu nad
op}inskim Kriznim {tabom, suspendira
civilne vlasti i sve legalne institucije, i
uspostavi gvozdenu, vojni~ku disciplinu.
A ko si ti da nam komanduje{,
nare|uje{?, pitao ga neko iz civilnih vlasti.
Kako ko sam ja? Ja sam penzionisani
general Vojske RS-a, izdere se starje{ina
Zec. Ti general!? Pa da si ti kakav general
ne bi danas bio u Doboju nego u Hagu,
odgovori mu dobojski {aljivd`ija.
NEDJELJA,
15. JUNI
Ako }ete mene pitati, mnogo je te`i,
sportski zahtjevniji posao danas bio pred
rukometnom reprezentacijom Bosne i
Hercegovine, ostati nepora`en u
Reykjaviku protiv Islanda i plasirati se na
Svjetsko prvenstvo u Kataru, nego pred
nogometa{ima, ne zijaniti od Argentine u
Rio de Janeiru. Selektor rukometa{a
DRAGAN MARKOVI] sa svojim
igra~ima je uspio, Safet Su{i} sa
Zmajevima, na`alost, nije. Usput, gledao
sam ju~er uzvratni susret rukometa{a Srbije
protiv ^e{ke u gostima: Srbi su u Brno
donijeli osam golova prednosti iz prve
utakmice u Ni{u i pretrpjeli stra{an poraz
od 12,13 razlike. Ni Srbija ni ^e{ka nisu
svjetske rukometne selekcije, ali Island
jeste. Na~in na koji je ve~eras odigrala
rukometna reprezentacija, volja, `elja,
znanje mo`da je najblistaviji trenutak u
povijesti bosanskohercegova~kog sporta.
Malo toga sam do prije godinu-dvije
znao o bosanskohercegova~kom selektoru
Markovi}u. Mostarska rukometna legenda
ZVONIMIR NOKA SERDARU[I], koji
Markovi}a poznaje iz Njema~ke, s mnogo
po{tovanja mi je govorio o njegovoj
rukometnoj karijeri u najja~oj svjetskoj
rukometnoj ligi. Prije dvije ve~eri, dok smo
u kafani na Ciglanama ~ekali utakmicu
Brazil-Njema~ka, [VABO OSIM dok gleda
Markovi}evu izjavu na televiziji veli: Ovo
je dobar tip, jako dobar.
I Nokini i [vabino mi{ljenje se
ultimativno mora po{tovati, ali sve do kraja
dana{nje utakmice na Islandu nisam
vjerovao da je Markovi} ba{ toliko dobar!
PONEDJELJAK,
16. JUNI
U brojnim prigodno-namjenskim
televizijskim emisijama koje se vrte ovih
dana, naj~e{}e na AL JAZEERI BAL K -
ANS, pojavljuje se i govori BRANE
OBLAK, Slovenac, nogometa{ kultne
Hajdukove generacije iz sedamdesetih
godina i reprezentativac biv{e dr`ave. Prije
trideset godina na otvaranju Svjetskog
nogometnog prvenstva u Njema~koj Oblak
je bio najbolji igra~ u utakmici protiv jo{
uvijek aktuelnog svjetskog prvaka, Brazila.
Njema~ki su mjera~i izmjerili da je Brane
na toj utakmici pretr~ao oko 8 kilometara;
do kraja Prvenstva niko, a bilo je stra{nih i
igra~a i trka~a, nije uspio pretr~ati vi{e.
Sino}/no}as protiv Argentine u~inilo mi
se da ZVJEZDAN MISIMOVI] u nekim
periodima utakmice stoji, statira: 20 minuta
prije kraja utakmice kada je izlazio iz igre
ra~un je pokazivao da je pretr~ao skoro
8,5 kilometara. MIRALEM PJANI] i
MUHAMED BE[I] su pretr~ali debelo
preko 12 kilometara. Ka`e neku no} ]iro
Bla`evi} u emisiji HRT-a, zamoljen da
uporedi selekciju Hrvatske koju je on vodio
98. godine u Francuskoj i ovu dana{nju:
Neusporedvo je to, sine moj, danas se u
suda~koj nadoknadi pretr~i vi{e nego prije
15 godina tijekom cijele utakmice.
UTORAK,
17. JUNI
AMIR BRKA, knji`evnik, jedno
vrijeme predsjednik Dru{tva pisaca BiH, na
portalu koji vodi tako|er knji`evnik IVAN
LOVRENOVI] objavljuje pri~u O jednoj
drevnoj igri iz svoje nove knjige Crne
sveske. Pi{e Brka, koji `ivi u Te{nju, o
najve}em `ivu}em bosanskom piscu koji
je iz prijestonice do{ao u mali grad,
provinciju u pozadinu, pa pored ostalih
benefita koju su mu doma}ini priu{tili
tra`io da se u ugovor unese da }e on biti
sahranjen u tom gradu, a da mu se za to
ima odmah isplatiti basnoslovac.
U prvi mah u~inilo mi se da pisac Brka
i ja mislimo na istog najve}eg `ivu}eg
pisca, ali mislim da nije: onaj na kojega ja
mislim/sumnjam ne bi postupio tako
nepromi{ljeno, neoprezno. Raspisao bi
javni tender, jer je on javna li~nost, na
kojem bi pozvao sve zainteresirane
ponu|a~e, entitete, kantone, gradove,
op}ine, mjesne zajednice da kovertirano
ponude cijenu koju mogu izdvojiti platiti
`ivu}em da njegov le{-mejt uveli~ava
njihovu zajednicu...
SRIJEDA,
18. JUNI
Uhap{en je danas po nalogu Tu`iteljstva
BiH KEMAL ^AU[EVI], dugogodi{nji
direktor Uprave za indirektno oporezivanje
BiH. Burna je i nedoli~na povijest odnosa
izme|u ovoga lista i gospodina ^au{evi}a.
Odmah nakon {to je izabran na tu du`nost
prije deset godina, a mi napisali da je on
dugogodi{nji ratnoprofiterski favorit SDA-
ovog klana iz Visokog (oca i sina Halida i
Hasana ^engi}a) nazvao je redakciju i uz
salvu neprepri~ljivih psovki i uvreda najavio
da }e li~no do}i u redakciju i sve nas,
umiveno re~eno seksualno napastvovati.
Prije dvije-tri godine, dok sam ~itao
novine i pio jutarnju kafu u kvartu,
^au{evi} je sa susjednog stola (a sjedio je
sa biv{om zamjenicom ministra federalnih
financija [efikom Hafizovi}) neprestano je
ne{to drobio obra}aju}i se meni. Ja,
budale, Tito dragi, po`alim se kasnije
konobaru. Ti si, dobri moj Senade, budala,
on je pokupovao pola ovoga kvarta.
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 7
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 23:33 Page 7
www.slobodna bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh
ISPRAVNA-oglasi sedmica-919:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.6.2014 14:04 Page 1
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 10
NIJE RADIO A ZARADIO
Suspendirani
pripadnik
Grani~ne
policije Novak
D`ida na ime
obe{te}enja
tra`i 70
hiljada KM
Novak D`ida, policijski slu`benik
Grani~ne policije, po sili zakona
suspendovan je 30. decembra 2008.
godine jer je protiv njega Kantonalno
tu`ila{tvo u Sarajevu pokrenulo istragu
za po~injene ratne zlo~ine u Fo~i.
Kantonalno tu`ila{tvo nije podiglo
optu`nicu protiv D`ide, a njegov
predmet je proslije|en Tu`ila{tvu BiH.
Kako ni dr`avno Tu`ila{tvo nije moglo
prikupiti dovoljno dokaza za podizanje
optu`nice, predmet D`ida vra}en je
ni`oj tu`ila~koj instanci, odnosno
Tu`ila{tvu Isto~nog Sarajeva. Tu`ila{tvo
Isto~nog Sarajeva obustavilo je istragu,
a suspendovani Novak D`ida u
MINI MARKET
Vojislav [e{elj, lider radikala kojem je
ponu|eno da vrijeme do izricanja presude
provede na slobodi, najavio je da }e se u
Beogradu davati intervjue i baviti se poli-
tikom. Me|utim, kako saznajemo, [e{elj
ve} neko vrijeme politi~ki djeluje iz
Haaga. Naime, on je nedavno vo|ama
radikala iz Republike Srpske naredio da
raskinu savez sa Markom Pavi}em, lide r -
om DNS-a, {to bi moglo dovesti do raspa-
da koalicije Centar, koju predvodi
Pavi}. [e{elj je svojim politi~kim sarad-
nicima u RS-u poru~io da naprave saradnju
sa Socijalisti~kom partijom Petra \oki}a i
podr`e kandidata SNSD-a za predsjednika
RS-a Milorada Dodika.
(M.D.)
SVI ZA MILOVADA
eelj podrava Dodika za
predsjednika RS-a
Dan prije po~etka Svijet -
skog nogometnog prve n stva
tro~lana ekipa Mini starstva
vanjskih poslova BiH, pred -
vo |ena zamjenikom mini -
stra Zoranom Perko vi}em,
slu` be no je otputovala u
Brazil. Navodno, zamjenik
ministra Perkovi} i dvojica
radnika ministarstva u
Brazilu }e pru`ati konz -
ularne usluge gra| anima,
odnosno dr`a vlja nima BiH u
toj ju`no ameri ~koj dr`avi.
Pro bl em je samo {to nigdje
nije objavljeno gdje }e i u
kojem terminu Perkovi}
pru`ati konzularne usluge
na{im dr`av lja nima.
Pretpostavka je da }e
zamjenik ministra Perkovi}
imati {tand na stadionima
gdje }e igrati BiH i u
hotelskim gradovima u koji -
ma }e gostovati na{a repre -
zen tacija.
(A.L.)
GDJE SU VRATA KONZULATA
Jo nije otkriveno gdje
privremeni konzulat u
Brazilu prua graanima
BiH konzularne usluge
Zoran Perko vi}
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 19.6.2014 0:00 Page 10
PRO ET CONTRA
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 11
ponedjeljak, 16. juna 2014. godine,
nakon skoro {est godina vratio se na
posao. Koliko je predmet D`ida ko{tao
spomenuta tu`ila{tva, te{ko je re}i, ali
za skoro {est godina suspenzije Novak
D`ida primao je 65 procenata pla}e, a
sada }e mu Grani~na policija morati
isplatiti oko 70 hiljada maraka, odnosno
35 posto pla}a za proteklih skoro {est
godina i policijske dodatke. Taj novac
naravno na kraju }e platiti poreski
obveznici, a niko iz tu`ila{tava koja su
skoro {est godina bezuspje{no vodila
istragu ne}e nikome polagati ra~une.
(M.F.)
([)UMAN POTEZ
SDP-ova nada
Aner [uman
promijenio
strana~ki dres
Biv{i predsjedavaju}i Op}inskog vije}a
sarajevske op}ine Novi Grad i kandidat
SDP-a za na~elnika na pro{lim lokalnim
izborima Aner [uman i definitivno se
razi{ao sa strana~kim kolegama.
Nakon {to je zatra`io ispisnicu iz SDP-a,
nekada{nji najbli`i suradnik
potpredsjednika te stranke Damira
Had`i}a, pre{ao je u Stranku pravde i
povjerenja (SPP) @ivka Budimira.
Zajedno s Anerom [umanom
pristupnicu novoj politi~koj stranci
potpisalo je vi{e od 200 ~lanova,
uglavnom njegovih pristalica i kolega iz
SDP-a u Novom Gradu.
(S.M.)
MINI MARKET
BRANISLAV
CRNOGORAC
Selektor
d`udo
reprezentacije
BiH
DA
Vjerujem jer pokazali smo u
utakmicama protiv Meksika i
Obale Slonova~e, pa i protiv
Argentine da smo uistinu
kvalitetan tim. Sa sigurno{}u
mogu tvrditi da }emo se
plasirati u naredni krug.
SENAD
HAD@IME[I]
Direktor
Teniskog
saveza BiH
DA
Smatram da ukoliko na{i
igra~i budu igrali ove
dvije naredne utakmice
kao {to su igrali protiv
Argentine, da ne}e biti
problema sa odlaskom u
drugi krug.
ADNAN D@EMID@I]
Sekretar
N/FSBiH
DA
Naravno, jer imamo
najbolje momke koji to
mogu, `ele i ho}e, a to
su nam pokazali u
dosada odigranim
utakmicama.
HARUN
MAHMUTOVI]
Generalni
sekretar
Ko{arka{kog
saveza BiH
DA
Vjerujem da }e se Bosna i
Hercegovina plasirat u
naredni krug SP-a. Nismo
mi vi{e reprezentacija koja
samo ima volju i navija~ke
`elje, nego ovi momci
stvarno posjeduju kvalitet.
SMAJO KARA^I]
Generalni
sekretar
Rukometnog
saveza BiH
DA
Mi{ljenja sam da
reprezentacija mo`e pro}i
u drugi krug jer vjerujem
u igra~e, vjerujem u
stru~ni {tab, vjerujem u
na{ savez. Mo}ni smo
kao ekipa i o~ekujem da
uspje{no prebrodimo
dvije utakmice koje nas
~ekaju protiv Nigerije i
Irana.
@ANA NOVAKOVI]
Bosansko-
hercegova~ka
skija{ica
DA
Vjerujem da BiH mo`e da
se plasira u naredni krug
SP-a. @elim im da dobro
igraju kao {to su igrali
protiv Argentine.
Nakon odgledanih utakmica vjerujete li
da se BiH moe plasirati u naredni
krug takmienja SP-a?
Priredila: Ma{a ]osi}
Aner [uman
S
E
D
M
I
c
N
I

P
O
G
L
E
D

U

K
R
I
V
O

O
G
L
E
D
A
L
O
V
b
y

M
A
R
I
O

B
R
A
N
C
A
G
L
I
O
N
I
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 19.6.2014 0:00 Page 11
N
akon ~etiri godine istrage u
Tu`iteljstvu BiH i nekoliko
policijskih akcija protiv
ni`erangiranih carinskih
slu`benika, dr`avni tu`itelji Oleg
^avka i Dubravko ^ampara kona~no su u
utorak, 17. juna, otvorili Pandorinu kutiju
u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO)
i krenuli s hap{enjem kapitalaca,
odgovornih za kriminal i korupciju
zastra{uju}ih razmjera. Tajna operacija
simboli~nog naziva Pandora zapo~ela je
u no}i izme|u utorka i srijede, kada su
jedan za drugim privedeni biv{i i sada{nji
{efovi u UIO, te jo{ ~etrdeset korumpiranih
carinika i sumnjivih biznismena, koji su
mjesecima bili pod nadzorom obavje{tajne
slu`be i Dr`avne agencije za istrage i
za{titu (SIPA). Pored nekada{njeg direktora
Kemala ^au{evi}a, za ~ijeg se
dugogodi{njeg mandata (od 2004. do
2011.) u Upravi za indirektno oporezivanje
i razgranala kriminalna hobotnica, uhap{eni
su Zdravko Cvjetinovi}, aktualni pomo}nik
direktora u Sektoru za carine, {ef Carinske
ispostave u Bosanskom Brodu Avdija
[kahi} i biv{i ~elnici carinarnica u
Bosanskoj Gradi{ki, Sarajevu i Bosanskom
Brodu Nedeljko Milovanovi}, Alija Ma{i} i
Milenko Niki}. Sada{nji {ef Carine u
Bosanskoj Gradi{ki Radovan \uri}
navodno je pobjegao u Srbiju.
Dr`avno tu`iteljstvo je istragu protiv
Kemala ^au{evi}a otvorilo prije ~etiri
godine, ali je prva slu`bena potvrda stigla
tek u prolje}e 2013., kada je tu`itelj Oleg
^avka od Suda BiH zatra`io blokadu
njegove nepokretne imovine, prema
tada{njim procjenama, vrijedne oko 1,5
milijuna KM. ^avka je, ina~e, taj predmet
preuzeo u novembru 2012., dva mjeseca
poslije hap{enja ~lanova obitelji Sadikovi}:
oca Kasima, bra}e Anesa i Adisa, i njihovih
ro|aka Ismeta i Damira Sadikovi}a,
veletrgovaca tekstilom porijeklom iz
Prijepolja, koji su milijunsko poslovno
carstvo izgradili upravo zahvaljuju}i
Kemalu ^au{evi}u.
PORESKI SAVJETNIK
[VERCERA TEKSTILOM
Sadikovi}i su, podsjetimo, privedeni u
akciji Boss, u septembru 2012., ali
Tu`iteljstvo BiH ni do danas protiv njih nije
podiglo optu`nicu, unato~ ~injenici da se
sumnji~e za carinske i porezne utaje,
odnosno pranje novca, u iznosu od vi{e
desetaka milijuna maraka. Anes Sadikovi}
je, kako doznajemo, trebao biti ponovno
uhap{en ovog tjedna, ali ga policajci SIPA-
e nisu na{li na prijavljenoj adresi u
Matuzi}ima kod Doboja. Novinarima se
odbjegli {vercer javio iz Albanije, gdje je
oti{ao na slu`beni put, nakon {to mu je
Sud BiH, u vrijeme pro{lomjese~nih
poplava, ukinuo stroge mjere zabrane koje
su podrazumijevale da ne smije napu{tati
mjesto prebivali{ta.
No, zato se me|u uhap{enima na{ao
Sadikovi}ev kompanjon Dra`en Ko`ul iz
Kiseljaka, vlasnik trgova~ke firme Kodra,
preko koje je nastavljen {verc tekstila. Prije
godinu dana smo objavili da je Anes
Sadikovi} novim ortacima, skromnim
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 12
OPERACIJA PANDORA
Nakon viegodinje istrage Dravnog tuiteljstva, ovog je tjedna konano otvore-
na Pandorina kutija u Upravi za indirektno oporezivanje BiH hapenjem etrde-
setak korumpiranih carinika i njihovog biveg dugogodinjeg direktora KEMALA
AUEVIA: nekadanji i sadanji efovi carina sumnjie se za kriminal kojim je
dravni proraun oteen za milijarde maraka
Za sedam godina direktorskog manda-
ta, Kemal ^au{evi} stekao imovinu
vrijednu preko 10 milijuna KM?!
C A R I N S K O C A R S T V O
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
KEMO DALJE, RO\A^E?

kemo-suza:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:28 Page 12

19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 13
KEMAL ^AU[EVI] I OSTALI
CARINSKA ZLO^INA^KA ORGANIZACIJA
Biv{i direktor Kemal ^au{evi} je za svog dugogodi{njeg mandata u UIO stvorio kriminalnu hobotnicu, zajedno
sa nekada{njim najbli`im suradnicima i jo{ ~etrdesetak korumpiranih carinika, kona~no se na{ao iza re{etaka
kemo-suza:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:28 Page 13
trgovcima ocu i sinu Slavku i Dra`enu
Ko`ulu, nov~ano pomogao da na Tr`nici
Arizona otvore poslovnu jedinicu i
zakupe skladi{te u Istanbulu, odakle je u
BiH dopremao svoju robu, skrivaju}i se iza
firme Kodra. Ko`ulima je Sadikovi}, po
svakom uvezenom kamionu, pla}ao 3.000
KM. Iako Kasim i Anes Sadikovi}, kao
vlasnici povezanih tvrtki Sa Tours, Holland
shop, Janus i Eko san, jo{ uvijek nisu
zvani~no optu`eni, nema sumnje da je
istraga protiv {vercera tekstilom dr`avne
tu`itelje i dovela do njihovog klju~nog
za{titnika Kemala ^au{evi}a. Drugi
^au{evi}ev poslovni partner iz sjene, koji
bi mu, jednako tako, mogao do}i glave je
Sedinet Kari} Sido, posrnuli tajkun iz
Srebrenika, neko} samoprogla{eni kralj
tekstila. Kari} se, tako|er, nalazi pod
istragom Tu`iteljstva BiH, nakon {to je u
augustu pro{le godine ponovno uhap{en,
jer je iz tuzlanskog zatvora, zajedno s
ortakom Draganom Staji}em zvanim
Sijalica, nastavio s istim, {vercerskim
poslovima. Sadikovi}i i Kari} su godinama
bili poslovni konkurenti, ali su imali istog
poreskog savjetnika - Kemala ^au{evi}a,
koji im davao upute kako da izbjegnu ili
zna~ajno umanje carinske i porezne
obveze, a potom im osiguravao povla{ten
tretman kod slu`benika Uprave za
indirektno oporezivanje. Svoje je usluge
^au{evi}, dakako, masno napla}ivao: za
sedam godina koliko je bio na ~elu UIO
Kemal ^au{evi} je kupio pet stanova i
~etiri poslovna prostora u centru Sarajeva,
te dvadeset dunuma zemlji{ta u naselju
Poljine.
TAJNI BANKOVNI RA^UNI U TURSKOJ
Slobodna Bosna je ranije pisala da je
Kemala ^au{evi}a i Anesa Sadikovi}a
upoznao njihov zajedni~ki prijatelj Ramiz
Delali} ]elo, kojem su se obojica obra}ali
kada je nekome trebalo zaprijetiti i dovesti
ga pameti. ^au{evi} potom postaje
najva`niji Sadikovi}ev konzultant, uz
~iju su pomo} veletrgovci tekstilom svoju
robu carinili po najni`im cijenama. Prema
tvrdnjama banjalu~kih carinika, tekstilna
roba koju su u BiH uvozili Kasim i Anes
Sadikovi} carinjena je 4,8 KM po
kilogramu, dok su njihovi poslovni
konkurenti za iste proizvode pla}ali 5,8
maraka ?! Doda li se tome da su Sadikovi}i
proteklih godina uvezli na tone tekstila,
jasno je kako su, samo zahvaljuju}i
umanjenim carinskim tarifama, mogli
zaraditi ogromno bogatstvo. Iz izvora
bliskih istrazi doznajemo, tako|er, da se
Kemal ^au{evi} sumnji~i da je prije devet
godina omogu}io Sadikovi}ima nepla}anje
pet milijuna maraka carinskih da`bina,
nakon {to je pregledom dokumentacije
utvr|eno da su prilikom uvoza robe iz
Turske falsificirali obrasce o porijeklu robe
EUR1. Zanimljivo je, me|utim, da se
^au{evi}, nakon {to su njihove bliske
poslovne i prijateljske relacije otkrivene, sa
Sadikovi}ima naj~e{}e sastajao u
restoranima u Banjoj Luci i Turskoj, gdje
su zajedno odmarali. Nezvani~no se
procjenjuje da je Kemal ^au{evi}, dok je
bio direktor Uprave za indirektno
oporezivanje, napla}ivao najmanje pet
tisu}a maraka po svakom {leperu robe koju
su u BiH iz Ma|arske i Turske uvezle tvrtke
u vlasni{tvu Sadikovi}a. Sumnja se kako je
novac poslije upla}ivao na tajne bankovne
ra~une otvorene u Turskoj - navodno da je
posrijedi cifra od najmanje deset milijuna
KM?! No, valja kazati da je Kemal
^au{evi}, prethodno, osigurao Sadiko vi -
}ima monopol na uvoz tekstilne robe, tako
{to su u Institutu za intelektualno vlasni{tvo
BiH za{titli pravo na uvoz 180 raznih marki
kineskih proizvoda. To je, opet, zna~ilo da
je svakom trgovcu koji se usudio uvesti
jeftinu kinesku robu u BiH po{iljka na
granici bila oduzeta zbog povreda na
pravo vlasni{tva Sadikovi}evih firmi.
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 14
OPERACIJA PANDORA

Inspektori SIPA-e su Kemala

^au{evi}a uhapsili na podru~ju Klju~a,
nakon ~ega je u policijskom vozilu
dovezen u Sarajevo, u zgradu u strogom
centru grada, u kojoj posjeduje tri stana i
poslovni prostor u prizemlju. Naga|a se
kako se ^au{evi} sklonio u Krajinu, gdje
`ivi obitelj njegove supruge, u strahu od
hap{enja, kao i da je planirao pobje}i iz
BiH. U bijegu je na vrijeme zaustavljen i
jedan od ^au{evi}evih ranijih najbli`ih
suradnika, Zdravko Cvjetinovi}, koji je
krenuo u Srbiju. Cvjetinovi}, prema
tvrdnjama njegovih kolega, ima vi{e
stanova u Novom Sadu i dvije vile na
Dedinju?! Zdravko Cvjetinovi} je ranije
bio {ef carine u Tuzli, ali je u januaru ove
godine unaprije|en u pomo}nika
direktora Sektor za carine. Odluku o
njegovom postavljenju, iako nije bio
najuspje{niji kandidat, donio je aktualni
direktor Uprave za indirektno
oporezivanje Miro D`akula.
Ocijenjeno je da on, svojim stru~nim
i profesionalnim kvalitetima, te
ste~enim dugogodi{njim radnim
iskustvom u oblasti provo|enja
zakona i drugih propisa, te pokazanim
organizacionim i rukovodnim
sposobnostima, ovu zahtjevnu
du`nost mo`e obavljati uspje{nije od
prvoplasiranog kandidata, napisao je
u Rje{enju o imenovanju Cvjetinovi}a
direktor D`akula. Kako je profesionalac
Zdravko Cvjetinovi} obavljao du`nost,
najbolje }e pokazati istraga.
NAKON MATERIJALNE, I PROFESIONALNA SATISFAKCIJA
Nezakonito unaprjeenje carinika
Zdravka Cvjetinovia potpisao
aktualni direktor UIO Miro Dakula
NEUSPJELI BIJEG
Zdravko Cvjetinovi} je
uhap{en na putu za Srbiju
gdje ima vile i stanove
kemo-suza:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:29 Page 14
Nakon smjene direktora Kemala
^au{evi}a, brigu o poslovima Anesa
Sadikovi}a preuzeo je Zdravko
Cvjetinovi}.
Sa Sedinetom Kari}em je Kemal
^au{evi}, opet, dogovarao poslove
posredstvom njegove supruge Sedine
Kari}, s tim da je za carinjene Kari}evih
kamiona zadu`io Ahmeda [erifovi}a, {efa
Carinske ispostave u Bijeljini. U jednom
telefonskom razgovoru koji je zabilje`en za
trajanja vi{egodi{nje istrage protiv
supru`nika Kari}, Sedina Kari} se kod
carinika [erifovi}a raspitivala da li je od
direktora ^au{evi}a dobio nove upute koje
se odnose na procjenu njihove robe.
POSLOVANJE S NASEROM ORI]EM
Policijski su istra`itelji, jednako tako,
dokumentirali i poslovne relacije Kemala
^au{evi}a s Naserom Ori}em i Ekremom
Leki}em, kojima je pomagao pri uvozu
tekstila iz Turske i Ma|arske. ^au{evi} je
Ori}a savjetovao kako da popunjava
carinske dokumente, tra`io od njega da ga
unaprijed obavijesti preko kojih }e
grani~nih prijelaza roba biti uvezena, kako
bi na vrijeme poslao urgenciju. Nare|ivao
je carinicima da propuste teret, ~esto bez
ikakvog pregleda sadr`aja, a upravo je {efu
ispostave u Bijeljini Ahmedu [erifovi}u
prijetio da }e ga, ne bude li bespogovorno
izvr{avao njegove naloge, ostaviti bez
posla. Tijekom policijske istrage je
otkriveno da je u jesen 2009. Naser Ori}
tra`io pomo} Kemala ^au{evi}a, nakon {to
je u Carinskoj ispostavi Sarajevo
privremeno oduzeta njegova i tekstilna roba
u vlasni{tvu Ekrema Leki}a, zbog enormno
niskih cijena na fakturama. Roba je Ori}u i
Leki}u ubrzo vra}ena (dakako, poslije
intervencije direktora), nakon ~ega im je
^au{evi} rekao da ubudu}e pove}aju cijene
ili }e prestati sura|ivati sa njima?! Naser
Ori} i Ekrem Leki} su, ina~e, Kemala
^au{evi}a ~esto posje}ivali u sarajevskom
uredu Uprave za indirektno oporezivanje,
{to je posvjedo~ilo vi{e slu`benika.
Sude}i, me|utim, prema nezvani~nim
informacijama iz izvora bliskih Tu`iteljstvu
BiH, najnezgodniji svjedoci protiv Kemala
^au{evi}a mogli bi biti upravo neki od
njegovih najbli`ih suradnika. Kao jedan od
takvih spominje se i dugogodi{nji {ef
Carine u Sarajevu Alija Ma{i}, kojeg je
^au{evi} instalirao na tu poziciju kako bi
bio njegov bespogovorni poslu{nik. Ma{i}
je, navodno, istra`iteljima jo{ ranije nudio
kompromitiraju}e dokaze protiv biv{eg
{efa, premda uop}e ne treba sumnjati da }e
Tu`iteljstvo BiH imati dovoljno svjedoka-
profesionalnih carinskih slu`benika koji su
godinama nijemo gledali kako se pred
njihovim o~ima odvija kriminal te`ak dvije
milijarde maraka!!!
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 15
KEMAL ^AU[EVI] I OSTALI
Osim {to je uz izda{ne nov~ane
protuusluge omogu}avao vlasnicima
brojnih kompanija da uvoze robu bez
pla}anja carinskih pristojbi i poreza,
Kemal ^au{evi} se kasnije po~eo baviti i
lihvarskim poslovima, odnosno, posu|ivati
novac {vercerima. Prema nalazima
policijske istrage, ^au{evi} je izvjesnom
D@.[. posudio (uz visoku kamatu)
400.000 KM za kupovinu ve}e koli~ine
tele}eg i june}eg mesa prve klase. Iako je
nabavna cijena uvezenog mesa bila
izme|u 10 i 12 KM po kilogramu, Kemal
^au{evi} je nalo`io carinicima da prihvate
krivotvorenu dokumentaciju, na kojoj je
stajalo da se uvozi gove|a iznutrica po
cijeni od 4,5 KM po kilogramu, ~ime je
izravno o{tetio bud`et. Na zamolbu
prijatelja Anesa Sadikovi}a, ^au{evi} je
novac posu|ivao i A.P., trgovcu tekstilom
iz Lukavca. Nakon {to mu novac nije na
vrijeme vra}en, ^au{evi} je oti{ao u
du`nikovu ku}u i prijetio mu pred cijelom
obitelji.
KULA OD KAMATA
Kemal auevi posuivao novac
vercerima uz lihvarske kamate?!
KRALJEVI TEKSTILA
Sedinet Kari} Sido i Anes
Sadikovi} su {vercuju}i tekstilnu
robu iz Turske i Ma|arske o{tetili
prora~un BiH za stotine
milijuna maraka
kemo-suza:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:30 Page 15
M
ada nas od oktobarskih
parlamentarnih izbora dijele
puna ~etiri mjeseca, uveliko se
rasplamsao rat predizbornim
istra`ivanjima s dijametralno
suprotstavljenim stavovima ispitanika. U
posljednje tri sedmice objavljeni su
rezultati triju istra`ivanja javnog mnijenja
koja se apsolutno ni u ~emu ne podudaraju,
kao da su provedena u tri razli~ite dr`ave. U
OHR-ovom istra`ivanju, ~ije smo rezultate
objavili na stranicama Slobodne Bosne,
blagu prednost u ovom trenutku imaju tri
izvorne nacionalne stranke, SDA, SDS i
HDZ, te Demokratska fronta @eljka
Kom{i}a, koja za pola postotnog poena
zaostaje iza prvorangirane Stranke
demokratske akcije.
Samo nekoliko dana kasnije, na
stranicama Dnevnog avaza objavljeni su
rezultati istra`ivanja fantomskog Centra za
izbore s upravo suprotnim stavovima
ispitanika. Prema ovom istra`ivanju,
uvjerljivu prednost u ovom trenutku ima
SBB Fahrudina Radon~i}a, koji bi da se
sutra odr`e izbori, osvojio vi{e glasova
nego SDA i SDP zajedno!!!
Ni SNSD Milorada Dodika nije sjedio
skr{tenih ruku. Naru~ili su istra`ivanje u
kojem ispitanici listom tvrde da }e glasati
za SNSD s ne{to malo izuzetaka koji bi gas
dali strankama udru`ene srpske opozicije.
PORAZNI REZULTATI
Mada u sva tri navedena predizborna
istra`ivanja stoje jako lo{e, u donjem dijelu
rang liste, vladaju}i socijademokrati Zlatka
Lagumd`ije nisu se pretjerano zabrinuli,
uvjereni da se radi o naru~enim istra `i -
vanjima s unaprijed poznatim rezultatima.
No, crveni Zlatka Lagumd`ije prebli -
jedili su tek kada su se suo~ili s rezultatima
internog istra`ivanja u ~iju vjerodostojnost
ni najmanje ne sumnjaju, budu}i da je
izvedeno u vlastitoj re`iji. Naime, SDP je
jedina partija u BiH koja raspola`e s
vlastitim istra`iva~kim centrom ~iju
okosnicu ~ini kompjuterizirani call-centar s
ogromnom bazom podataka. SDP-ov call-
centar smje{ten je u zgradi strana~ke
centrale i pod izravnim je nadzorom
predsjednika Lagumd`ije i njegovih
najbli`ih suradnika.
Prema najnovijim rezultatima istra `i -
vanja ovog centra, SDP stoji jako lo{e.
Podr{ka ovoj partiji pala je na svega 7
posto, {to }e re}i da je u posljednje tri
godine, od oktobarskih izbora 2010. godine
do danas, SDP ostao bez svakog drugog
glasa~a! Pri tome, politi~ko klatno nije
pretjerano oti{lo udesno, nego su se lijevo
orijentirani bira~i u najve}em broju
okrenuli prema novoj socijaldemokratskoj
ponudi koju je kreirao doju~era{nji SDP-
ovac @eljko Kom{i}. Prema internom
istra`ivanju SDP-a, Kom{i}eva partija DF
trenutno privla~i tri puta vi{e glasa~a od
SDP-a! Da se sutra odr`e izbori, DF @eljka
Kom{i}a osvojio bi 21 posto glasova na
dr`avnoj razini, dok bi SDP Zlatka
Lagumd`ije osvojio tek 7 posto glasova!
Kom{i} je dakle zadr`ao naklonost
jednakog broja glasa~a kao i prije tri
godine, kada je dobio oko 50 hiljada glasova
vi{e od svoje tada{nje partije SDP-a, dok je
Lagumd`ijin SDP u posljednje tri godine
izgubio naklonost svakog drugog glasa~a.
SDP IZGUBIO PRIMAT NA LJEVICI
Rezultate SDP-ovog internog istra `i va -
nja treba uzeti s velikom rezervom, budu}i
da su prikupljeni prili~no nepouzdanom
tehnikom telefonskog anketiranja u kojoj
ve}ina anketiranih ne daju iskrene nego tzv.
o~ekivane ili po`eljne odgovore. U pravilu,
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 16
EKSKLUZIVNO
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Slobodna Bosna dola je u posjed rezultata istraivanja javnog mnijenja koje je
za interne potrebe SDP-a realizirao poseban stranaki tim posredstvom
SDP-ovog call-centra
KOM[I]EV DF TRENUTNO U@IVA
TRI PUTA VE]U PODR[KU OD
LAGUMD@IJINOG SDP-a
SDP izgubio polovinu glasa~a s proteklih izbora - svi su
listom opredijeljeni za DF @eljka Kom{i}a!

IZNENA\UJU]I USPON DF-a

Kom{i}eva Demokratska fronta u`iva
najve}u podr{ku glasa~a u Federaciji BiH
asim:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:34 Page 16
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 17
REZULTATI INTERNOG ISTRA@IVANJA UZDRMALI LAGUMD@IJU
STRANKE LJEVICE U
PREIMU]STVU
Glasove bira~a koje je
izgubio Lagumd`ijin SDP,
pridobio je Kom{i}ev DF
asim:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:35 Page 17
desno orijentirani glasa~i nerado javno
otkrivaju za koga }e glasati i uglavnom iz
ove skupine dolaze tzv. neodlu~ni glasa~i.
A takvih je u svim dosada{njim anketama
skoro 40 posto, {to dodatno umanjuje
relevantnost aktuelnih istra`ivanja javnog
mnijenja.
Pa ipak, bez obzira na sva ograni~enja i
sve rezerve, ostaje nekoliko neupitnih
~injenica koje su unijele ozbiljan nermir u
redove SDP-a.
Lagumd`iju i njegove pristalice iz vrha
SDP-a vi{e zabrinjava nepovoljan trend
nego trenuta~ni rejting. A nepovoljan trend
za SDP traje ve} tre}u godinu zaredom, {to
se najbolje vidjelo na lokalnim izborima u
jesen pro{le godine, kada je Lagumd`ijina
partija osvojila 100 hiljada glasova manje
nego na parlamentarnim izborima dvije
godine ranije. Bio je to dramati~an pad od
skoro 30 posto, koji se u me|uvremenu
samo pove}avao i trenutno je prema{io
alarmantan iznos od preko 50 posto
izgubljenih glasa~a!
Glavnina anketiranih koji su na izborima
2010. godine glasali za SDP i dalje ostaje
privr`ena lijevo orijentiranim strankama, s
izrazitim akcentom na DF @eljka Kom{i}a.
Sude}i prema ovom istra`ivanju, Kom{i}ev
DF }e glavninu glasova prikupiti od ranijih
pristalica SDP-a i op}enito partija
pozicioniranih lijevo od centra.
SUKOB U VRHU SDP-a
Spektakularni rast podr{ke DF-u
ponovo je potaknuo progu{eni sukob u
vrhu SDP-a koji je tinjao jo{ od prije dvije
godine, kada se Kom{i} definitivno
razi{ao s Lagumd`ijom. Dio
Lagumd`ijinih suradnika iz samog vrha
SDP-a manje-vi{e otvoreno prigovara
neprikosnovenom vo|i da se olako
odrekao svog najpopularnijeg suradnika
@eljka Kom{i}a i da kasnije nije uradio
ni{ta da izgladi ovaj spor koji bi u
kona~nici SDP mogao ko{tati gubitka
vlasti. [tavi{e, trenutni odnosi izme|u
Lagumd`ije i Kom{i}a ~ak su i lo{iji nego
prije dvije godine, i skoro da ne postoji ni
teoretska {ansa da ova dvojica politi~ara u
doglednoj budu}nosti otvore vrata za
me|usobnu saradnju. Kom{i} je u nekoliko
navrata javno rekao da je DF otvoren za
suradnju s drugim partijama sli~ne
programske orijentacije i ciljeva, izuzev
SDP-a. Moja pri~a s Lagumd`ijom je
zavr{ena, rekao je Kom{i}, a njegova
poruka protuma~ena je kao indirektni poziv
~lanstvu i rukovodstvu SDP-a da pokrene
kampanju Lagumd`ijinog detroniziranja.
Kom{i} naime nije rekao da ne}e
sura|ivati sa SDP-om, nego je izri~ito
naglasio da ne}e sura|ivati sa SDP-om sve
dok ga predvodi Lagumd`ija!
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014.
18
EKSKLUZIVNO

Osim Lagumd`ije, kojeg su

rezultati posljednjih istra`ivanja
javnog mnijenja bacili u o~aj, ni
lider @eljko Kom{i} nije
pretjerano odu{evljen
~injenicom da je ~etiri mjeseca
prije izbora progla{en
apsolutnim pobjednikom.
Kom{i} ka`e da je va`niji trend
nego rezultat, svjestan
opasnosti da bi sjajan rezultat iz
anketa mogao uspavati njegove
simpatizere a probuditi inat
me|u pristalicama unaprijed
otpisanih rivalskih partija. [to
se vi{e penje{, sve si na tanjoj
grani, ka`e jedna stara mudrost
koja je ponajvi{e primjenjiva u
politi~koj areni.
LAGUM@DIJA O^AJAN, KOM[I] SUZDR@AN
Komia zabrinjava unaprijed
proglaena pobjeda
Zlatko Lagumd`ija predvodi SDP od
1997. godine, i nakon Milorada Dodika,
{efa SNSD-a, prikupio je najvi{e liderskog
sta`a u dr`avi. Naredni redovni kogres
SDP-a trebao bi se odr`ati 2015. godine,
a Lagumd`ija je ranije rekao da se nema
namjeru ponovo kandidirati za lidersku
poziciju, {to uop}e ne zna~i da ne bi
prihvatio kandidaturu ako bi na njoj
insistirali partijski drugovi i partijska baza.
Kao najozbiljniji kandidati za
Lagumd`ijinog nasljednika spominju se
dva imena: Damir Had`i} i Nermin
Nik{i}, pri ~emu je Nik{i} u blagoj
prednosti s obzirom na ~injenicu da
u`iva neuporedivo ve}u naklonost jo{
uvijek neprikosnovenog {efa Zlatka
Lagumd`ije.
KO ]E ZAMIJENITI LAGUMD@IJU
Bitka Hadia i Nikia za
stranako prijestolje
BORBA ZA STRANA^KO PRIJESTOLJE
Nermin Nik{i} najizgledniji je kandidat za novog
{efa SDP-a
SOLIDAN
KOALICIONI
KAPACITET
Kom{i}eva stranka
otvorena za saradnju
sa svim srodnim
partijama, s izuzetkom
Lagumd`ijinog SDP-a
asim:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:35 Page 18
V
e} je na glavnom pretresu na
su|enju optu`enima za doka pi -
talizaciju Energopetrola postalo
bjelodano jasno da je tu`ba
postavljena na klimave noge i da
su argumenti protiv osumnji~enih prili~no
oskudni. Glavni osumnji~eni je biv{i
premijer Ned`ad Brankovi}, koji je na
premijersku funkciju izabran dvije godine
nakon {to je potpisan ugovor o
dokapitalizaciji Energopetrola, te ~lanovi
ad hoc komisije, koji su 2006. godine
sudjelovali u izradi ugovora o doka pita -
lizaciji Energopetrola. No, ni tu`ila{tvo ne
nalazi ni{ta sporno u ugovoru o
dokapitalizaciji Energopetrola, nego navodi
da je problem nastao kasnije, nakon
potpisivanja ugovora, kada se novi vlasnik,
MOL/INA, nije pridr`avao ugovornih
obaveza. Tu`ila{tvo eksplicitno navodi da
novi vlasnik Energopetrola nije ispunio
klju~nu obavezu - nije unio svje` kapital u
kompaniju a {to je, prema tu`ila{tvu,
glavni smisao dokapitalizacije, nego je
novac za obrtna sredstva, izmirenje
dospjelih obaveza i investicije obezbijedio
podizanjem kredita osiguranog imovinom
Energopetrola.
Tu`ila{tvo dakle eksplicitno tvrdi da je
novi menad`ment Energopetrola prekr{io
zakon, da investicije u dokapitalizaciju
Energopetrola nisu izvr{ene zakonito.
Ako tako stoje stvari, za{to tu`ila{tvo pred
sud nije izvelo menad`ment Energopetrola
koji je kr{io zakon, nego je izvelo ~lanove
ad hoc komisije kojima je istekao mandat i
prestale bilo kakve nadle`enosti jo{ 2006.
godine, istog dana kada je potpisan ugovor
o dokapitalizaciji Energopetrola.
Biv{em premijeru Brankovi}u tu`i la{ -
tvo priznaje da nije nesposredno sudjelovao
u dokapitalizaciji Energo petrola, no tereti
ga po komandnoj odgovornosti za to {to
nekoliko godina kasnije, kada je postao
federalni premijer, nije poduzeo ni{ta da
ispravi gre{ke svog prethodnika Ahmeta
Had`ipa{i}a. Konkretno, Brankovi}u se
stavlja na teret {to nekoliko godina nakon
potpisivanja ugovora o dokapitalizaciji
Energopetrola nije naplatio bankarsku
garanciju konzorcija MOL-INE i {to nije
anga`irao nezavisnu revizorsku ku}u sa
zadatkom da utvrdi pridr`ava li se
ma|arsko-hrvatski konzorcij preuzetih
obaveza.
No, aktiviranje bankarske garancije
uop}e nije u nadle`nosti federalnog
premijera nego federalnog ministra
finansija, a u to vrijeme tu je funkciju
obavljao Dragan Vranki}, koji je i
nogama i rukama kopao da se
Energopetrol prepusti konzorciju INA-
MOL, a danas ga nema me|u optu -
`enima, pa ~ak ni me|u svjedocima.
Istina, u mandatu Ned`ada Brankovi}a
nije anga`irana nezavisna revizorska ku}a,
ali je anga`irana godinu dana nakon smjene
Brankovi}a, kada je na ~elo Vlade FBiH
imenovan Mustafa Mujezinovi}. No,
nezavisna revizorska ku}a nije na{la ni{ta
sporno u dokapitalizaciji Energopetrola,
ina~e bi u suprotnom na optu`eni~koj klupi
uz Brankovi}a sjedio i Mujezinovi}.
Sve upu}uje na zaklju~ak da je
Brankovi} `rtva unutarbo{nja~kog politi -
~kog obra~una. Uostalom, i prijava protiv
njega nije pokrenuta iz pravosudnih nego iz
politi~kih institucija...
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 19
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Suenje Brankoviu za dokapitalizaciju
Energopetrola pravosudno-politika lakrdija
OSKUDNI ARGUMENTI TU@ILA[TVA
Biv{em premijeru Brankovi}u sudi se za djelo koje je po~inio njegov prethodnik Ahmet
Had`ipa{i}
Energopetrol je dopao u ruke
maarsko-hrvatskog konzorcija
dvije godine prije izbora Brankovia
za federalnog premijera
Skandal:Skandal.qxd 18.6.2014 22:36 Page 19
F
inansijska, i svaka druga, propast
jednog od simbola olimpijskog
Sarajeva, hotela Holiday Inn
zapravo je pri~a o neokolo nijal -
noj plja~ki ~iji akteri su, uz malu
pomo} lokalnih eksperata, uglavnom
dr`avljani Austrije, koji sasvim slu~ajno
kontroli{u oko 70 posto bh. bankarskog
tr`i{ta. Sredi{nji ured Porezne uprave
Federacije BiH, odnosno Odsjek za
obavje{tavanje i istrage je na osnovu dvije
informacije i dokumentacije koje su im
dostavili inspektori Odsjeka za kontrolu
velikih poreznih obveznika Ljup~e
Menasov i Ferida Omerovi} izvr{ili
provjere, terenske kontrole, prikupljanje
informacija i dokumentacije na osnovu
~ega su krajem maja 2014. godine sa~inili
izvje{taj Holiday Sarajevo HTD
Sarajevo doo Sarajevo i drugi..., a koji
je dostavljen Dr`avnoj agenciji za istrage i
za{titu (SIPA), Federalnoj upravi policije
(FUP), Agenciji za reviziju privatizacije
FBiH i Finansijskoj policiji.
IZ [UPLJEG U PRAZNO
Svoj izvje{taj inspektori Odsjeka za
obavje{tavanje i istrage po~eli su potpi si va -
njem kupoprodajnog ugovora koji je ispred
Kantonalne agencije za privatizaciju
Sarajevo 10. oktobra 2003. godine potpisao
tada{nji direktor Rifat \ogi}, a ispred
kupca, austrijske firme Alpha
Baumanagement GmbH iz Villacha, ~iji
direktor i vlasnik je Jakob Kuess, ugovor su
potpisali Gerhard Kaspar i Herbert
Lackner, osniva~ firme LH Investments
Mostar o kojoj }e biti jo{ rije~i, Elma Ho{o
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 20
POSLOVNO-ZLO^INA^KI PODUHVAT
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Foto: MARIO ILI^I]
Odsjek za obavjetavanje i istrage sredinjeg ureda Porezne uprave prikupio je
opirnu dokumentaciju na osnovu koje je u maju 2014. godine sainjen najpot-
puniji izvjetaj o propasti hotela Holiday Inn. U izvjetaju su detaljno obraeni
kompanije i pojedinci koji su uestvovali u tom nedjelu, a izvjetaj je proslijeen
Dravnoj agenciji za istrage i zatitu (SIPA), Federalnoj upravi policije (FUP),
Agenciji za reviziju privatizacije FBiH i Finansijskoj policiji na dalje postupanje
Fiktivnim poslovanjem, odnosno naplatom nepostoje}ih
poslova firma Alpha Baumanagement GmbH iz
Holiday Inna izvukla 10,7 miliona KM
B I L O K U D A, H Y P O S V U D A
FAKTOGRAFSKI IZVJE[TAJ
Dokument Odsjeka za obavje{tavanje i istrage o krivcima za propast Holiday Inna
KRIMINALNI SISTEM
SPOJENIH POSUDA
hypo:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:17 Page 20
i sarajevski advokat Branko Mari}.
^lanom 6. kupoprodajnog ugovora bila
je predvi|ena izjava kupca o porijeklu
sredstava, a prema operativnim podacima
inspektora Odsjeka za obavje{tavanje i
istrage u izjavi kupca se navodi da su izvori
sredstava za cjelokupnu investiciju te{ku
preko 44 miliona maraka vlastiti i legalni,
odnosno da }e biti obezbije|eni uz saradnju
sa Hypo Alpe Adria Bank International AG
iz Klagenfurta.
Krajem aprila 2004. godine na ra~un
Agencije za privatizaciju otvoren kod
Central Profit banke upla}en je iznos od
42,9 miliona KM za kupovinu Holiday
Inna. Me|utim, sredstva nisu upla}ena
sa ra~una firme Alphe Baumanagement
GmbH Jakoba Kuessa, nego sa ra~una
firme LH Investments, koju je Kuess
preuzeo po~etkom marta iste godine.
Odmah nakon preuzimanja LH
Investmentsa, polovinom marta, izme|u
Banke iz Klagenfurta, LH Investmentsa
i Alphe Baumanagement GmbH sklapa
se ugovor o kreditnom poslovanju.
Banka odobrava kredit od 36,2 miliona
{vajcarskih franaka firmi LH
Investments za kupovinu Holiday Inna,
a kao jamac i du`nik pojavljuje se firma
Alpha Baumanagement GmbH.
Spomenutim ugovorom o kreditnom
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA
21
KAKO JE UNI[TEN HOLIDAY INN

SUNOVRAT GIGANTA
Nekontrolirani ste~aj nacionalizirane austrijske
Hypo Alpe Adria banke mogao bi ko{tati gotovo
25 milijardi eura
SEOSKA
VARALICA
Jakob Kuess,
koji je iz
Holiday Inna
isisao 10
miliona KM,
u dru{tvu
prijatelja
hypo:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:17 Page 21
poslovanju predvi|eno je zasnivanje
zalo`nog prava na nekretninama u
vlasni{tvu Holiday Inna, koji je ujedno
bio i predmet kupovine, odnosno pod
hipoteku su stavljene nekretnine koje se
kupuju prije nego {to su ispunjeni
uslovi iz kupoprodajnog ugovora.
Dakle, nekretnine Holiday Inna
stavljene su pod hipoteku prije nego {to
je ispla}ena kupoprodajna cijena iz
ugovora i prije nego {to su ispunjeni
uslovi u pogledu investiranja iz
pomenutog ugovora.
Pored spomenutog, inspektori Odsjeka
za obavje{tavanje i istrage utvrdili su da
je ista firma LH Investments od Hypo
Alpe Adria Bank International AG
Klagenfurt podigla jo{ dva kredita
stavljaju}i pod hipoteku hipotekom ve}
optere}ene nekretnine Holiday Inna.
Drugi kredit od 1,7 miliona {vajcarskih
franaka, odobren polovinom jula 2005.
godine, namjenski je trebao biti iskori{ten
za investicije u Holiday Inn. Me|utim,
inspektori su ustanovili da od
zaklju~ivanja kredita pa do kraja 2005.
godine nije bilo zna~ajnijeg prenosa
sredstava sa ra~una LH Investmentsa na
Holiday Inn. [tavi{e, inspektori su
utvrdili da je godinu dana kasnije, u julu
2006. godine u dva navrata Holiday Inn
firmi LH Investments po nepoznatom
osnovu isplatio preko milion KM. Tre}i
kredit Hypo Alpe Adria Bank
International AG Klagenfurt u iznosu od
3,5 miliona {vacarskih franaka firmi LH
Investments odobren je krajem septembra
2006. godine, a ta sredstva upla}ena su
Op}ini Centar na ime rente za dogradnju
postoje}eg objekta, odnosno izgradnju
nepostoje}eg Grand Media Centra.
Prema nalazima inspektora Odsjeka za
obavje{tavanje i istrage, prvi kredit
odobren firmi LH Investments te`ak 36,
2 miliona {vacarskih franaka trebao je biti
vra}en do 1. marta 2022. godine, a
mjese~na rata, po~ev{i od 1. aprila 2007.
godine, trebala je iznositi 290 hiljada
{vajcarskih franaka. Me|utim, uvidom u
analiti~ke kartice transakcijskog ra~una LH
Investmentsa otvorenog kod Hypo Alpe
Adria banke Mostar ustanovljeno je da sa
navedenog ra~una nema uplata po osnovu
spomenutog kredita, odnosno da se putem
navedenog ra~una ne upla}uju mjese~ne
rate kredita. Drugim rije~ima, LH
Investment nije vra}ao kredit.
KUPI ME, PRODAJ ME
Nakon uzimanja kredita Jakob Kuess,
suprotno odredbama kupoprodajnog ugo -
vora, po~eo je sa podjelom Dru{tva,
odnosno Holiday Inna. Naime, rje{enjem
Op}inskog suda u Sarajavevu iz oktobra
2005. godine Holiday Inn podijeljen je
izme|u firmi Alpha Baumanagement
GmbH sa 37 posto vlasni{tva, Maricopa
Aktiengesellschaft iz Lihten{tajna sa 37
posto vlasni{tva i Hypo Alpe Adria
Consultants sa 26 posto vlasni{tva. Godinu
dana kasnije, u augustu 2006., iz Holiday
Inna istupa firma iz Lihten{tajna, a ostaju
firme Alpha Baumanagement GmbH sa 74
posto i Hypo Alpe Adria Consultants sa 26
posto vlasni{tva. Istim rje{enjem Senadin
Fetahagi} imenuje se za direktora, dok
Jakob Kuess i Alfons Walsch postaju
prokuristi. Inspektori ne raspola`u
podacima da li je podjela dru{tva Holiday
Inn uticala na smanjenje kreditne
zadu`enosti LH Investmentsa kod Hypo
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014.
22
POSLOVNO-ZLO^INA^KI PODUHVAT

Prema nalazu inspektora Ferida

Omerovi}a i Ljup~e Manasova, na kontu
025100 investicija u toku, gra|evinski
objekat, vodi se investicija u iznosu 14,9
miliona KM koja nije okon~ana. Izv{enim
uvidom u proknji`ene fakture inspektori su
ustanovili da se iznos od 4,3 miliona KM
odnosi na pla}anje rente za zemlji{te
Op}ini Centar za izgradnju Grand Media
Centra. Razlika u iznosu od 10,7 miliona
KM odnosi se na pla}anje faktura
ispostavljenih od strane vlasnika, firme
Alpha Baumanagement GmbH, po
osnovu izrade projektne dokumentacije i
pru`anja konsultantskih usluga.
Obzirom da investicija u izgradnji
navedenog Centra, kao i renoviranje i
rekonstrukcija postoje}eg hotela nije
realizovana, postoji osnov sumnje da
se poslovni doga|aji, na osnovu kojih
je pla}en iznos od 10,7 miliona KM
uop{te nisu desili, odnosno da se radi
o fiktivnom poslovanju na osnovu
kojeg je vlasnik hotela Holiday Inn
vr{io izvla~enje nov~anih sredstava iz
spomenutog hotela, navodi se u
informaciji inspektora Omerovi}a i
Manasova.
KONTO 025100
Fiktivni poslovi za izvlaenje para
KUPI 5 DOBIJE 6:
Hypo Consultants je za
dvadesetak milona eura
prodat firmi Auctor
Projekt iz Zagreba, a
prethodno je ista firma
dobila kredit od Hypo
banke iz Klagenfurta od
23 miliona eura
KOMANDNA ODGOVORNOST
Biv{i predsjednik uprave Hypo Alpe
Adria Banke International AG
Wolfgang Kulterer na izdr`avanju je
{estipogodi{nje kazne zatvora
SVJEDOK
Prvi direktor Hypo
Consultantsa Kurt
Makula bio je svjedok
u slu~aju Sanader
hypo:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:18 Page 22
banke iz Klagenfurta.
Dakle, prema nalazu inspektora
Odsjeka za obavje{tavanje i istrage
suvlasnik Holiday Inna je i firma Hypo
Alpe Adria Consultants, koja je osnovana u
Mostaru 31. decembra 2002. godine. Lica
ovla{tena za zastupanje firme bila su
direktor bez ograni~enja Kurt Makula i dva
izvr{na direktora, tako|e bez ograni~enja,
Alexander Petritz i Gerhard Suss. Krajem
septembra 2003. godine Petritz zauzima
mjesto Makule, a Suss ostaje izvr{ni dire -
ktor bez ograni~enja. U januaru 2004.
godine osniva~ki kapital pove}ava se sa 10
hiljada KM na 1,37 miliona KM, a u okto -
bru iste godine sa mjesta izvr{nog direktora
povla~i se Suss, a na njegovo mjesto imen uje
se Sanja Witschi-Gruhonji}. Krajem marta
2005. godine na po~etku pri~e spomenuta
Elma Ho{o postaje prokurista Hypo Alpe
Adrtia Consultantsa. Kona~no, krajem
avgusta 2007. godine Elma Ho{o dolazi na
mjesto direktora, a na mjesto Sanje
Witschi-Gruhonji} za izvr{nog direktora
Hypo Alpe Adria Consultantsa imenuje se
Vilma Tunji}-Juzba{i}.
Elma Ho{o, koja }e kasnije biti
imenovana na mjesto direktora S Leasinga
Sparkasse, u Hypo Alpe Adrtia
Consultantsu zadr`ala se svega dva mjeseca
jer je Hypo Consultants za dvadesetak
milona eura prodat firmi Auctor Projekt iz
Zagreba na ~ijem ~elu je Damir Farka{. Na
mjesto direktora Hypo Consultantsa, koji
mjenja naziv u Consultants doo Sarajevo,
imenuje se Damir Karin iz Zagreba, a
izvr{ni direktor je D`evad ]orali}.
Sarajevska firma Consultants je od Hypo
Alpe Adria Bank International iz
Klagenfurta podigla kredit od 23 miliona
eura pa postoje osnovi sumnje da je
zapravo firma Auctor Projekt parama Hypo
banke kupila Hypo Consultants. Krajem
aprila 2009. godine sarajevsku firmu
Consultants preuzima MPC Properties
International B.V. iz Roterdama Holandija.
Spomenuta kompanija opet je u vlasni{tvu
firme Ultsert Trading Ltd koja je
registrovana na Kipru, a ~iji je vlasnik Petar
Mati}, jedan od najbogatijih srbijanskih
tajkuna. Na mjesto direktora sarajevske
firme Consultants postavljen je Milo{ Zebi}
iz Beograda, a na na mjestu izvr{nog
direktora ostao je D`evad ]orali}. Prema
nalazu inspektora, firma Consultants u
periodu od 2008. do kraja 2012. godine
poslovala je sa gubitkom ve}im od 35
miliona KM, a u istom periodu na ime
navodno izvr{enih konsultantskih usluga i
usluga savjetovanja holandskoj firmi MPC
Properties International B.V. isplatila je 560
hiljada eura. Osim udjela u vlasni{tvu nad
sarajevskim Holiday Innom, firma
Consultants bila je i ve}inski vlasnik u
hotelsko-turisti~kim preduze}ima Neum i
Sun~ana obala, vlasnik je sru{ene upravne
zgrade Vranice u centru Sarajeva, a vlasnik
je i drugih vrijednih nekretnina na prostoru
FBiH.
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 23
KAKO JE UNI[TEN HOLIDAY INN
Kompanija LH Investment d.o.o.
Mostar, ~ije se sjedi{te kasnije seli u
Sarajevo, osnovana je polovinom
februara 2002. godine, a 100-postotni
vlasnik bio je Austrijanac Herbert
Lackner, koji je imao i oko 33 posto
vlasni{tva u kompaniji Vino Alpe Adria
Management und Vertriebs GmbH, a koja
je navodno imala vlasni~ki udjel u Hepoku
i Vinogradaru na Visu. Kompanija LH
Investment registovana je za posredni{tvo
u trgovini ma{inama, industrijskom
opremom, brodovima i letjelicama. Prije
privatizacije Holiday Inna, krajem juna
2003. godine, ve}inski vlasnik firme LH
Investments postala je austrijska
kompanija PE Projektentwicklungs AG, a
po~etkom marta 2004. godine na osnovu
ugovora o ustupanju firma Jakoba Kuessa
Alpha Baumanagement GmbH postaje
100-postotni vlanik firme LH Investments.
Ta firma nije imala prihoda po osnovi
obavljanja poslovnih aktivnosti, a
cjelokupan priliv sredstava jesu kreditna
zadu`enja, uplate po ra~unima koji su
ispostavljani hotelu Holiday, a od 2008.
godine jedini prihodi firme bile su
pozajmice uzete od hotela. Na osnovu
punomo}i koju je krajem maja 2009.
godine izdao Kuess, Fe|a Fetahagi}, sin
dugogodi{njeg direktora Holidaya
Senadina Fetahagi}a, imenovan je na
mjesto izvr{nog, odnosno finansijakog
direktora firme LH Investments. Sam
Kuess ostao je direktor, a Fetahagi} junior
imao je ovla{}enja i prava da samostalno
raspola`e sa iznosima do 100 hiljada KM.
Jedini uposlenik LH Investmentsa bio je
Fetahagi} kojem je vr{ena isplata pla}a,
uplata poreza i doprinosa. Dodatna
primanja Fetahagi} je ostvarivao kao
voditelj zabavnog programa na OBN-u, a
pla}u je prije toga primao i u firmi Prvi
medijski prostor.
ZAMR[ENA VLASNI^KA STRUKTURA
Paravan za neuspjeh
BIZNISMEN,
MANEKEN,
VODITELJ
Fe|a Fetahagi},
direktor firme HL
Internatiolan,
voditelj na OBN i
{ire
@ENA U BIZNISU
Prokurist i direktorica Hypo Consultants
Elma Ho{o
hypo:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:18 Page 23
F
ederalni ministar financija Ante
Krajina i njegov pomo}nik za
pravne poslove Tihomir ]urak
imeno vali su nedavno Dijanu
Buli} na mjesto {efice Odsjeka za
drugostepeni porezno-upravni postupak,
~ime su i definitivno preuzeli kontrolu nad
svim krupnim poreznim predmetima.
Postavljene dr`avne slu`benice Buli} na
novu du`nost izvr{eno je suprotno
zakonskoj proceduri koja podrazumijeva
raspisivanje internog konkursa, nakon {to
je njezina prethodnica naprasno smijenjena.
Prema tvrdnjama sugovornika Slobodne
Bosne, ina~e bliskih Poreznoj upravi i
federalnoj Financijskoj policiji, najnovija
kadrovska kri`aljka u Ministarstvu
financija FBiH izravno je povezana s tri
sumnjiva slu~aja velikih poreznih du`nika,
kojima je dr`avna slu`benica Buli} iza{la u
susret, zbog ~ega je, navodno, i promaknuta
na novu du`nost.
NAGRADA ZA POREZNE DU@NIKE
Posrijedi su, naime, tri rje{enja o naplati
poreza - dva je izdala Porezna uprava a
tre}e Financijska policija, koja je federalni
ministar financija Ante Krajina poni{tio u
posljednjih godinu dana, nakon {to su
njegovi suradnici Tihomir ]urak i Dijana
Buli} formalno okon~ali pravnu proceduru.
Prva odluka ministra Krajine, kojom je
poni{teno rje{enje Kantonalnog ureda
Porezne uprave u Livnu, donesena je prije
godinu dana i odnosi se na naplatu
dugovanja Ministarstva znanosti, prosvjete,
kulture i sporta Hercegbosanske `upanije.
Premda je u junu pro{le godine Porezna
uprava u Livnu ve} pokrenula postupak
prinudne naplate sredstava, ministar
Krajina je povukao krajnje neuobi~ajen
potez - poni{tio je prvostepeno rje{enje
poreznika i cijeli predmet vratio na
ponovno odlu~ivanje. Pojasnimo i da je dug
za neupla}ene doprinose Ministarstva
znanosti, prosvjete, kulture i sporta,
zajedno s dospjelim kamatama, prema{io
devet milijuna KM, kao i da su dugovanja,
najve}im dijelom nastala u vrijeme dok je u
Vladi Hercegbosanske `upanije ministar
financija bio upravo Ante Krajina. Prema
nezvani~nim informacijama iz Porezne
uprave, spor s Ministarstvom ni do danas
nije zavr{en, niti su milijunske obveze
prema `upanijskom Zavodu za zdravstveno
osiguranje izmirene.
Tri mjeseca kasnije, u septembru 2013.,
ministar financija donosi novu odluku
kojom poni{tava rje{enje federalne
Financijske policije, odnosno Odsjeka za
inspekcijski nadzor iz Zenice, o naplati
poreza na dodatna primanja za uposlenike
Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Prema
rje{enju Financijske policije (od 10. januara
2012.), koje je doneseno poslije kontrole
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 24
OTPIS POREZNIH DUGOVA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

Federalni ministar financija ANTE KRAJINA ponitio je u posljednjih godinu dana

tri rjeenja federalne Porezne uprave i Financijske policije o naplati oko deset
milijuna maraka poreznog duga i naloio da se sporovi vrate na poetak: iako
dugovanja ni do danas nisu izmirena, ministar Krajina je i dalje na strani
velikih poreznih dunika
POREZNA POLITIKA
MINISTRA KRAJINE
Ante Krajina poni{tio rje{enje Financijske policije o
naplati poreza na bespovratna sredstva koja je Zlatko
Lagumd`ija dobio za kupovinu stana
O P R O S T I M I A N T E
JEDAN POTPIS MIJENJA SVE
Ministar financija Ante Krajina iza{ao je u susret federa
i poni{tio rje{enje kojim je sarajevski Ekonomski fakult
KM poreza na bespovratna sredstva koja su, izme|u os
suzana ante:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:41 Page 24
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 25
FINANCIJSKA NEDISCIPLINA MINISTRA FINANCIJA
ederalnom premijeru Nerminu Nik{i}u
akultet trebao platiti vi{e od 320.000
|u ostalih, dodijeljena i lideru SDP-a
suzana ante:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:42 Page 25
poslovanja, sarajevski Ekonomski fakultet
bio je du`an platiti porez i kaznene kamate
u iznosu od 320.000 maraka. Federalni su
financijski inspektori na{li, naime, da je na
bespovratno dodijeljena nov~ana sredstva
za stambeno zbrinjavanje profesora trebao
biti pla}en porez, navode}i kako se radilo o
dodatnim primanjima. Stoga su inspektori
na iznos odobrenih bespovratnih sredstava
obra~unali porez na dodatna primanja, koji
Ekonomski fakultet ni do danas nije
isplatio.
Pored toga, kontrola zakonitosti cijelog
postupka dodjele nov~ane pomo}i za
kupovinu stanova otkrila je i brojne druge
nepravilnosti. Tako je, izme|u ostalog,
utvr|eno da odobravanje kreditnih i
bespovratnih sredstava na Ekonomskom
fakultetu u Sarajevu nije bilo transparentno,
da uposlenici nisu bili obavije{teni o
mogu}nosti podno{enja zahtjeva, kao i da
prethodno nisu sa~injene rang-liste. Oglas
je, naime, objavljen tek u drugoj polovici
2001. godine, kada su pare ve} podijeljene.
Financijska je policija, tako|er, ustanovila
da su se stambena pitanja profesora, me|u
kojima su mnogi ve} imali stanove,
rje{avala na temelju odluke tada{njeg
dekana Seada Krese i op}ih akata Fakulteta,
a ne prema pravilnicima, odnosno Zakonu o
visokom obrazovanju.
AFERA EKONOMSKI FAKULTET,
13 GODINA POSLIJE
Afera oko kupovine stanova uposle -
nicima Ekonomskog fakulteta objelo da -
njena je prije devet godina, kada je Ured za
reviziju prora~una u Federaciji BiH otkrio
da je, izme|u ostalih, profesorima Zlatku
Lagumd`iji (u vrijeme dok je bio lider
Alijanse za promjene), Borisu Tihom,
Nijazu Mesihovi}u dodijeljeno preko
220.000 bespovratnih sredstava. No, i tada
su federalni revizori ustanovili da na
donaciju nije pla}en obavezni porez od 30
posto, da bi kasnije protiv biv{eg dekana
Seada Krese bila podignuta i optu`nica
zbog nesavjesnog rada u slu`bi. Iako je
profesor Sead Kreso na Kantonalnom sudu
u Sarajevu kasnije oslobo|en krivnje, ishod
sudskog spora nije utjecao na zaklju~ke
Financijske policije, koja nije odustala od
poreznih potra`ivanja. U me|uvremenu je
pravni zastupnik sarajevskog Ekonomskog
fakulteta odvjetnik Adnan Biser podnio
`albu federalnom Ministarstvu financija,
navode}i da je rje{enje o naplati poreza
doneseno na temelju pogre{ne primjene
materijalnog prava, povreda pravila
upravnog postupka i pogre{no utvr|enog
~injeni~nog stanja. Sude}i prema
naknadnoj odluci federalnog ministra
financija Ante Krajine, `alba odvjetnika
Bisera uva`ena je u cijelosti, jer je rje{enje
Financijske policije poni{teno, nakon ~ega
je i ovaj predmet vra}en u ponovni
postupak. Prije }e, me|utim, biti da su se
Ante Krajina i njegov pomo}nik Tihomir
]urak (kadar SDP-a) u konkretnom slu~aju
ponajmanje rukovodili pravnim
argumentima i da su posrijedi konkretni
politi~ki interesi. Podsjetimo da je
predsjednik SDP-a Zlatko Lagumd`ija
svojedobno od Ekonomskog fakulteta
dobio vi{e od 78.000 KM, a da na
bespovratna sredstva, ni poslije trinaest
godina, nije pla}en porez.
Tre}e, jednako upitno rje{enje o
poni{tenju odluke Porezne uprave
Federacije BiH - Sredi{njeg ureda u
Sarajevu, ministar Krajina potpisao je
koncem februara ove godine. Tada je Ante
Krajina, postupaju}i po `albi Bosna Sunce
Osiguranja, nalo`io da se i ovaj predmet
vrati na ponovni postupak. Prethodno je
Sektor za kontrolu velikih obveznika
Porezne uprave FBiH izdao rje{enje kojim
je ta osiguravaju}a tvrtka bila du`na
isplatiti vi{e od 760.000 KM poreza na
dobit. Iako se prilikom dono{enja rje{enja
Ante Krajina pozvao na presudu
Kantonalnog suda u Sarajevu, koji je u
ranije pokrenutom upravnom sporu uva`io
tu`bu Bosna Sunce Osiguranja, njihove
kolege sumnjaju kako su na ministrovu
odluku itetako utjecali osobni interesi
pomo}nika Tihomira ]urka. ]urak je,
navodno, nakon {to mu je ranije ukraden
polovni automobil, upravo od Bosna Sunce
Osiguranja dobio novo vozilo?!
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014.
26
OTPIS POREZNIH DUGOVA

Novopostavljena {efica Odsjeka za

drugostepeni porezno-upravni postupak
Dijana Buli} nedavno je imenovana u
Upravni odbor Fonda za za{titu okoli{a
Federacije BiH. Na ~elu privremenog
Upravnog odbora Fonda nalazi se
Jasminko Muharemovi}, savjetnik
federalnog premijera Nermina Nik{i}a, s
tim da su i svi ostali ~lanovi izabrani
nakon me|ustrana~kog dogovora
ministara iz SDP-a, SDA i Narodne
stranke Radom za boljitak. Premda
njezina politi~ka orijentacija nije poznata,
nema sumnje da je Dijanu Buli} u Upravni
odbor Fonda za za{titu okoli{a preporu~io
Tihomir ]urak, nagra|uju}i je za
poslu{nost i odanost. Prethodno je
slu`benica Buli} dobila povrat uve}anog
odbitka za pla}ene kamate po stambenom
kreditu, iako nije platila porez.
KADROVSKA KRI@ALJKA
O albama velikih poreznih dunika
odluuje Dijana Buli, odana surad-
nica Ante Krajine i Tihomira urka
STAMBENO ZBRINJAVANJE
NEZBRINUTIH PROFESORA
Zlatko Lagumd`ija dobio je za
kupovinu stana vi{e od 78.000 KM
suzana ante:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:42 Page 26
ISPRAVNA-oglasi sedmica-919:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.6.2014 20:56 Page 2
U martu 1994. godine, Glavni {tab
Vojske RS, na ~elu sa generalom Ratkom
Mladi}em, donio je odluku da likvidiramo
Nasera Ori}a i kompletnu komandu 28.
divizije Armije BiH. Taj zadatak je pov-
jeren Desetom diverzantskom odredu,
kazao je u emisiji Milomira Mari}a Goli
`ivot, koja se emituje na beogradskoj TV
Happy, Milorad Pelemi{, biv{i komandant
zloglasnog Desetog diverzantskog, kojeg
Tu`ila{tvo BiH tereti za zlo~ine u
Srebrenici.
Dobio sam zadatak da u martu 1994.
godine likvidiram komandu 28. divizije,
jer su nam s le|a predstavljali ozbiljnu
pretnju. Oni su iz Sarajeva dobijali jaku
opremu i odluka Glavnog {taba VRS bila je
da se likvidiraju. Tra`ili smo prolaz kako
}emo u}i u Srebrenicu. Jedan prijatelj iz
Srebrenice preporu~io mi je da u|emo kroz
rudnik Sase. Devet dana smo otkopavali
rudnik koji su prethodno Srbi zakopali.
Izlaz iz rudnika bio je kod stadiona u centru
grada. Na sebi smo imali uniforme Armije
BiH. Jedan moj saradnik je iza{ao i rekao:
idem, pa {ta bude sa mnom, ako me nema
za 15 minuta ne izlazite. Ne{to kasnije
vrati se po nas i rekao nam da nema vojske,
da ljudi opu{teno {etaju korzom. Izvr{imo
osmatranje i osmislimo {ta }emo dalje.
Napravio sam izve{taj za GO VRS da
mo`e da se u|e i izvr{i zadatak. Me|utim,
ko zna ko je sve video taj izve{taj od na{ih
raznoraznih obave{tajaca. Na{a dva momka
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 28
ISPOVIJEST MILORADA PELEMI[A
Pi{e: MIRHA DEDI]
MILORAD PELEMI, bivi komandant Desetog diverzantskog odreda i veteran
svih ratova na teritoriji bive SFRJ, gostujui u emisiji Goli ivot poznatog
beogradskog novinara Milomira Maria govorio je o do sada nepoznatim detaljima
djelovanja ove zloglasne jedinice, koja je likvidirala na hiljade Srebreniana, kao i
o njegovim etvorogodinjim pokuajima da ubije NASERA ORIA
RATKO MLADI] MI JE NAREDIO
DA UBIJEM NASERA ORI]A!
Godinama sam poku{ao raznim zasjedama i akcijama
likvidirati komandanta 28. divizije Armije BiH Ori}a, ali
on je uvijek bio lukaviji od mene
P E L E M I [
ORI] NA METI DESETOG
DIVERZANTSKOG
^etiri godine Naser Ori} je izbjegavao
zasjede Mladi}evih specijalaca
ORI] NA METI DESETOG
DIVERZANTSKOG
^etiri godine Naser Ori} je izbjegavao
zasjede Mladi}evih specijalaca
milorad pelemis:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:48 Page 28
u|u nakon sedam dana kod ~ovjeka iz veze.
Bili su kod njega deset dana, me|utim
Naser Ori} je stalno menjao auta i pozici-
ju, tako da nisu uspeli do}i do njega.
Me|utim, desila se neverovatna izdaja.
Na{a srpska. Momir Nikoli}, tada{nji
na~elnika bezbednosti Bratuna~ke brigade
koji je znao da pripremamo likvidaciju,
javio je Naseru {ta mu se sprema. Poslao
mu je signal da je gotov. Analizom sistema
veze utvrdilo smo da je to on uradio. U
aprilu Naser dobija naredbu iz Sarajeva da
se povu~e iz Srebrenice. Nedavno je u svo-
joj knjizi Naser objavio da mu je Momir
Nikoli} u toj mjeri ostao odan i veran da mu
je u Tribunalu prao ~arape i peglao ko{ulje.
Nikoli} je u Tribunalu poku{ao sve da
proda i preproda, zbog saradnje Tu`ila{tvo
je za njega tra`ilo 5 do 7 godina zatvora.
Me|utim, dobio je 27 godina. Zamislite
koliko se on sudijama Tribunala zgadio da
su mu odredili toliku kaznu.
MOJ OTAC JE ^UVAO
FRANCUSKE PILOTE
Biv{i komandant Desetog diverzantkog
tvrdio je da je ovaj odred formiran po
nare|enju generala Ratka Mladi}a.
General Mladi} naredio je da se okto-
bra 1994. godine na zahtev Gavnog {taba
VRS formira Deseti diverzantski odred sa
ciljem napada na artiljeriju, centre veze, za
izvi|anje i osmatranje. Do{ao sam na nje-
gov poziv i rekao da nikako ne mogu biti
komandant diverzantske jedinice jer sam
godinama bio kontradiverzant. On mi je
kazao - nema veze, sada radi{ samo kontra.
Dali su mi deset ljudu, me|u njima je bilo i
Hrvata i muslimana, i rekli da se ne brinem
jer su izvr{ili sve potrebne provjere vezane
za njih. Mene je samo interesovalo da li
mogu da po{aljem njih ~etvoricu, a da ne
pre|u na drugu stranu. Me|utim, Mladi} je
tvrdio da ni{ta ne brinem. Odred je kasnije
imao 35 ulaza na neprijateljsku teritoriju,
18 akcija, pri tome samo jednog ranjenog,
ali ni jednog poginulog.
Pelemi{ je tvrdio da je od generala
Mladi}a dobijao strogo povjerljive zadatke.
Jedan od njih je bio ~uvanje zarobljenih
francuskih pilota. Pelemi{ ka`e da se u to
vrijeme srbijanski agenti iz MUP-a Srbije
preplavili Republiku Srpsku u potrazi za
pilotima i da su mu nudili 500 hiljada mara-
ka samo za informaciju da li se piloti
oborenog mira`a nalaze na teritoriji RS-a.
Tvrdi da je ~uvanje pilota povjerio svom
ocu i ro|aku, a da je on u to vrijeme bio na
rati{tu u Krajini, kako ne bi bio sumnjiv i
kako bi izbjegao pritiske srbijanskih slu`bi.
U emisiji Goli `ivot Pelemi{ je
ispri~ao da mu je Ha{ki tribunal nudio da
bude klju~ni svjedok za Srebrenicu.
Kada je Slobodan Milo{evi} 2003.
godine u Tribunalu iza{ao sa tvrdnjom da
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 29
SVI PORAZI KOMANDANTA DESETOG DIVERZANTSKOG

SRPSKA IZDAJA SPASILA ORI]A

Pelemi{ tvrdi da je Momir Nikoli}, na~elnik
bezbjednosti Bratuna~ke brigade, otkrio
Ori}u da mu se sprema atentat
milorad pelemis:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:50 Page 29
je Deseti diverzantski, kao paravojska koju
su organizovale strane slu`be, izvr{ila
egzekuciju Srebreni~ana, ja sam nazvao
kancelariju Ha{kog tribunala i tra`io raz-
govor sa istra`iteljima da ra{~istimo da li
sam kriv ili nisam. On su mi rekli da me
kod njih od 11. do 25. jula nema u sistemu
veza i da ne mogu biti okrivljeni, ali su mi
ponudili da im pomognem. Tra`ili su od
mene da svjedo~im da je Srbija bila
uklju~ena u pripremu i planiranje zlo~ina u
Srebrenici. Tako|e i da vrh vojske RS-a
mora biti uklju~en. Pri~a ide ovako - 12.
jula iz Kojnevi} Polja delegacija Vojske
RS-a i MUP RS-a odlazi za Beograd,
vra}aju se 13. jula i dolaze u Kravicu
zajedno sa Jovicom Stani{i}em.
Sugerisano mi je da ka`em da je Stani{i} u
to vreme bio obu~en u generalsku unifor-
mu sa opasa~em. Rekli su mi da se mnogo
po{tuje ukoliko ka`em da je Stani{i} bio u
uniformi i nadgledao egzekuciju speci-
jalnog odreda MUP RS-a u Kravici. Tra`ili
su od mene samo da potvrdim da sam tamo
bio, video Jovicu i zavr{ena pri~a. Za to
svedo~enje nudili su mi 300 hiljada eura.
Me|utim, nije bilo {anse da uradim tako
ne{to. Milo{evi}ev cilj je bio da svaljuju}i
svu krivicu na Deseti diverzantski odred
poku{a da doka`e da je saradnik Amerike i
Ha{kog tribunala. Milo{evi}u je najlak{e
bilo da se opere preko jedinice Ratka
Mladi}a, koji je u to vreme bio pod poterni-
com. Tada je zapadu odgovarala ta pri~a...,
kazao je Pelemi{.
On se tokom emisije ~esto vra}ao na
poku{aje ubistva Nasera Ori}a, govorio
kako su ga prislu{kivali i na koji na~in su
poku{avali da do njega do|u.
DA SAM UBIO ORI]A,
RAT BI ZA MENE BIO GOTOV
Od po~etka rata ratovao sam protiv
Nasera Ori}a. Te 1992. godine nisam znao
da je bio telohranitelj Slobodana Milo {e -
vi}a. Tek kasnije sam saznao da je bio pri-
padnik specijalne jedinice MUP-a Srbije i
da je kasnije preba~en u Sarajevo. Imao
sam vezistu koji je s njim ~esto razgo-
varao. Pri~ali su o obi~nim stvarima, kao
da nismo u ratu. Raspitivali se za kom{ije,
on je pitao za neke devojke iz Srbije i
Bijeljine. Sjajan momak, radioama ter
Nemanja. Po 24 sata je radio na prislu{nim
centrima i bio nam najbolji izvor informa-
cija. Njegov zadatak je bio da prema
pozivnim znacima komandanata sazna ko i
gdje u~estvuje u odre|enoj akciji. Ukoliko
bi znali da u akciji u~estvuje Ori}, potpuno
bi se druga~ije organizovali. Sredinom
1993. godine na jednom brdu spremio sam
mu zasedu, ~ekala ga je na{a artiljerija,
me|utim on je bio lukaviji od lisice, nije
se pojavio. Da sam ga tada uhvatio u
zamku, rat bi za mene bio zavr{en. Velika
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014.
DODIKOV SALTO MOR(T)ALE

Na pitanje za{to Vojska RS-a nije

zauzela Biha} iako je u njega u{la,
Pelemi{ je kazao da je u pitanju bio
dogovor koji je Alija Izetbegovi} napravio
sa tada{njim Beogradom.
Kada su nakon rata u BiH od Alije
Izetbegovi}a pojedini oficiri tra`ili vi{e titu -
le za gradove koje su odbranili, on im je
kazao - kako ste ih vi odbranili, kad sam
ih ja platio. Bio sam u Gora`du, u
Biha}u... Gora`de je skoro bilo palo.
Zauzeli smo Sjenokos i Kopa~e, do{li do
pumpe na ulasku u Gora`de. Na{e snage
u{le i u fabriku kapisli. Grad je ve} bio
pao. Me|utim, ~im je po~elo bombar-
dovanje NATO aviona, dobili smo najavu
da }e da se uklju~e me|unarodne snage i
povukli smo se drugi dan. Isto tako, bio
sam 200 metara od bolnice u Biha}u
kada su izbacili bele ~ar{afe u znak
predaje. Me|utim, stigla je naredba da se
povu~emo i formiramo liniju za odbranu.
Borci su bili ljuti, znali su je re~ o
politi~koj igri. Dakle, nije Armija BiH to
odbranila, Izetbegovi} je to re{io nekim
drugim putem. U pitanju je bio dogovor,
verovatno sa Beogradom, kazao je
Pelemi{.
IZETBEGOVI]EVI PREGOVORI
Alija Izetbegovi dogovorio je sa
Beogradom da se povuemo iz
Bihaa i Gorada
30
PELEMI[ PRIZNAO
General Ratko Mladi} je
oformio Deseti
diverzantski i li~no me
postavio za komandanta
te jedinice
PELEMI[ PRIZNAO
General Ratko Mladi} je
oformio Deseti
diverzantski i li~no me
postavio za komandanta
te jedinice
ALIJINI TAJNI PREGOVORI
Povla~enje Vojske RS-a iz Biha}a i
Gora`da dogovorili su politi~ari
ALIJINI TAJNI PREGOVORI
Povla~enje Vojske RS-a iz Biha}a i
Gora`da dogovorili su politi~ari
milorad pelemis:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:50 Page 30
je stvar bila likvidirati komandanta
28. divizije. Ori} je bio opsjednut da pri~a
preko motorole. Znao je to raditi danima.
Sedam-osam dana pred pad Kravice nije
se skidao sa motorole. Govorio nam je -
dolazim vam na ra`anj, spremite se,
spremite se... Moj momak vezista ka`e mi
da se kre}e u okoline Kravice i da treba
obratiti pa`nju, ja to ka`em komandi
Drinskog korpusa, a oni mene ma pusti
momka on tako stalno pri~a. Me|utim,
zbog na{e aljkavosti desila se Kravica.
Ori} je bio onoliko jak koliko smo mi bili
slabi. Uzimao jedno po jedno selo, slava
ga je uzela pod svoje. Njegova jedina
gre{ka je bila {to je krenuo da zauzima
branu Peru}ica. Time su potpisali svoju
smrtnu kaznu. Trebao je dobro da razmisli
ko bi mu dozvolio da poru{i branu na
Peru}ici. Ni jedna dr`ava mu ne bi dozvo-
lila da u~ini to, a kamoli Srbija. Tada smo
organizovali jednu ozbiljnu akciju protiv
njega. Ja sam do{ao kada je on 1993.
godine napao punktove na mostu na
Bajnoj Ba{ti i kada su poginuli na{i poli-
cajci. Dva mjeseca sam neprikidno rato-
vao protiv Ori}a i organizovao akcija da
vratimo sela koja je on zauzeo. Da se
predao te 1993. godine i da su se iselili iz
Srebrenice, sve bi bilo druga~ije, kazao je
Milorad Pelemi{.
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 31
SVI PORAZI KOMANDANTA DESETOG DIVERZANTSKOG
Naser Ori} u razgovoru za
na{ list potvrdio je da se u
Tribunalu dru`io sa Momirom
Nikoli}em, ali da to nikako ne
zna~i da mu je Nikoli} svojevre-
meno dojavio da mu general
Mladi} i Pelemi{ spremaju likvi-
daciju.
Ta~no je da mi je Nikoli}
peglao ko{ulje u Tribunalu, ali
kakve to ima veze, i Pa{ko
Ljubi~i} je prao i peglao
Slobodanu Milo{evi}u, pa to
niko nije tuma~io na drugi
na~in. Mi smo jednostavno bili
upu}eni jedni na druge. S
Nikoli}em sam se sastajao i u
vrijeme demilitarizacije
Srebrenice 1994. i 1995.
godine. Pregovarali smo kako
da rije{imo neke stvari. Nikoli}
je pregovarao u interesu svoje
vojske i nikakve povjerljive
informacije nam nije dostavljao.
Me|utim, srbijanske slu`be
poku{avaju da diskredituju
Nikoli}a jer se on u Tribunalu
svjedo~io protiv Radovana
Karad`i}a i Ratka Mladi}a.
Tokom svjedo~enja detaljno je
govorio o nekim doga|ajima
tokom rata u BiH, za razliku od
ostalih pripadnika Vojske RS-a
koji su u me|uvremenu do`ivjeli
potpunu amneziju. Sada mu
pakuju da je radio za Bo{njake,
jer je jedini svjedok pokajnik koji
je svjedo~io o doga|ajima u
Srebrenici, ka`e Ori}.
Ori} ne sumnja da je general
Ratko Mladi} organizovao nje-
govu likvidaciju i da je za to
anga`ovao Pelemi{a, ali tvrdi
da u to vrijeme nije imao tu
informaciju.
Vjerujem da su planirali da
me ubiju. Bili smo im trn u oku.
Nisu mogli da se pomire s
~injenicom da gdje god smo se
vojni~ki potukli, oni su izgubili.
Upada u Srebrenicu kroz
tunele i podzemne hodnike bilo
je vi{e. Jednom prilikom su
iza{li kod solitera i ispalili par
projektila prema bolnici kada je
ubijeno nekoliko civila. Tu
Pelemi{ govori istinu. Me|utim,
siguran sam da njegovo
pojavljivanje u toj emisiji
svakako ima neku pozadinu.
Svjestan je za {ta ga sve
Tu`ila{tva BiH tereti i da se bli`i
trenutak kada }e biti proce-
suiran. Vjerujem da ima velike
pritiske, od slu`bi, suda i medi-
ja. Taj njegov intervju je, vjeru-
jem, dobro isplaniran. Pro{le
godine slu`be Srbije i RS-a
isplanirale da Tu`ila{tvo za
ratne zlo~ine Srbije povede
istragu protiv Hakije Meholji}a,
mene i jo{ nekoliko
Srebreni~ana, a Interpol je za
nama, po nalogu Srbije,
raspisao potjernice. To su
uradili jer su znali da }e neko-
liko dana kasnije Hrvatska
zatra`iti izru~enje generala
Manojla Milovanovi}a. Zbog
toga smatram da je i ovaj inter-
vju ima svoju pozadinu jer se
kod njih ni{ta ne de{ava spon-
tano, ka`e za na{ list Naser
Ori}.
NASER ORI] ZA SB
Srpske slube, pa i Pelemi kao njihov pripadnik, ele
da diskredituju Momira Nikolia
HA[KO PRIJATELJSTVO
Nikoli} mi je peglao ko{ulje,
ali i Pa{ko Ljubi~i} je
Milo{evi}u
MILO[EVI] PROTIV MLADI]EVIH
DIVERZANATA
Slobodan Milo{evi} je Tribunalu otkrio da je Deseti
diverzantski pobio Srebreni~ane
MILO[EVI] PROTIV MLADI]EVIH
DIVERZANATA
Slobodan Milo{evi} je Tribunalu otkrio da je Deseti
diverzantski pobio Srebreni~ane
milorad pelemis:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:51 Page 31
B
la` Zgaga u svom ~lanku Tko je
pomogao otvoriti vrata pakla
(slovenski tjednik Objektiv, 22.
velja~e) zapo~inje svoje razmi -
{lja nje tvrdnjom kako svjetska
javnost najve}u odgovornost za raspad
Jugoslavije pripisuje, dodu{e, Slobodanu
Milo{evi}u, ali se Slovenija, koja je najbolje
podnijela njezin raspad, okoristila kasni-
jim ratovima u susjedstvu i dobro zaradila
unosnom prodajom oru`ja.
Kriti~ki su i pogledi stranih povjesni~ara
na slovensko osamostaljivanje. Zgaga dr`i
da su zavjeru protiv Jugoslavije najcjelo -
vitije predstavili Laura Silber i Allan Little
u knjizi Smrt Jugoslavije. Budu}i da ve}
dvadeset godina `ivimo izolirani od
me|unarodnih informacijskih i intelektual-
nih tokova i budu}i da mnogi pojedinci
{ute o tada{njim doga|ajima, kao da im je
o tome zabranjeno govoriti, istina stranih
analiti~ara, tako tvrdi Zgaga, i dalje se
bri`no skriva od slovenske javnosti, kojoj
su jo{ i danas poznati samo mitovi o ratu
za nezavisnost.
Bla` Zgaga }e skinuti veo tajne koja
prekriva istinu o slovenskoj neovisnosti!
Pri traganju za tom istinom oslanja se na
interpretaciju dr. Slavena Letice, u obliku
kako ju je ovaj zapisao u uvodu hrvatskom
izdanju prve knjige trilogije U ime dr`ave
autora Mateja [urca i Bla`a Zgage
(Prodaja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb
2013.; prijevod izvornika u izdanju naklade
Sanje, Ljubljana 2011.).
SLOVENSKA ZAVJERA PROTIV
JUGOSLAVIJE
U spomenutom uvodnom tekstu dr.
Slaven Letica svoju interpretaciju odluke
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 32
NAJUZBUDLJIVIJA REGIONALNA POLEMIKA
Knjiga U IME DRAVE slovenakih novinara BLAA ZGAGE i MATEJA URCA,
u kojoj je skinuta pozlata sa uloge dravnog vrha Slovenije u krvavom raspadu
SFR Jugoslavije, ne prestaje uznemiravati politiku i intelektualnu javnost u
Sloveniji, ali i u cijeloj regiji. Na tvrdnje iznesene u knjizi (ije je dijelove prije
nekoliko mjeseci prenijela Slobodna Bosna) reagirala je SPOMENKA HRIBAR,
jedna od najvanijih slovenakih intelektualki, u opsenom tekstu upuenom
naoj redakciji koje emo objaviti u dva nastavka
Kako to da Slaven Letica sve zna o
upitnom sporazumu Kuan-Miloevi,
a nita ne zna o dogovoru svog efa Tumana sa
Miloeviem o podjeli Bosne i Hercegovine
Pi{e: Spomenka HRIBAR
GVOZDENA LADY
SLOVENAKE
DEMOKRACIJE PITA:
@elite li me navesti na to da ka`em ne{to protiv predsjednika Srbije?
To dopu{tam sebi u Srbiji, a u drugoj dr`avi to ne}ete ~uti od mene.
Dragan Bjelogrli}, glumac
slovenija ribar:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:22 Page 32
Predsjedni{tva Republike Slovenije o
pomo}i Hrvatskoj oru`jem pripisuje -
autorima [urcu i Zgagi! I to kakvu? Da u
svom djelu dokazuju kako su Ku~an i nje-
govo dru{tvo zapravo donijeli odluku kako
iz prodaje zaplijenjenog jugoslavenskog,
dakle i hrvatskoga, oru`ja izvu}i maksi-
malnu zaradu. @elja da se pomogne imala
bi u skladu s time ve} na~elno kriminalni
cilj. Tom logikom Letica nastavlja kako su
slovenski i hrvatski junaci osamostaljenja
znatno prije raspada Jugoslavije sklopili
ne~asno, veleizdajni~ko vojno savezni{tvo
~iji je cilj bila trgovina oru`jem (koja) je
donosila golemu dobit, stvaraju}i tako
nove elite. Ta se veleizdaja u sklopu
interpretacije odluke predsjedni{tva RS o
pomo}i Hrvatskoj vezuje, dakako, uz
predsjedni{tvo RS. Ne bi li svoju inter-
pretaciju dodatno potkrijepio, dr. Letica
otkriva susret dr. Franca Bu~ara
(tada{njeg predsjednika Skup{tine RS) i
Dimitrija Rupela (tada{njeg tajnika vanjs -
kih poslova) s Dobricom ]osi}em u nje-
govom stanu u Beogradu. Tako je navod-
no 14. kolovoza 1991. sklopljen tajni
pakt o nenapadanju Ku~an-Milo{evi}, koji
predvi|a politi~ke i teritorijalne promjene
biv{e Jugoslavije, te se ga stoga mo`e
smatrati agresivnim vojnim savezom na
{tetu svih onih koji ga nisu potpisali.
Ta nategnuta, paranoi~na interpretacija
doga|anja prilikom osamostaljivanja ne bi
zavrijedila ozbiljno razmatranje da je nije
preuzeo i pro{irio slovenskim, jugoslaven-
skim i europskim prostorom koautor
trilogije Bla` Zgaga. Jo{ du`i ~lanak od
onog u Objektivu, koji jo{ podrobnije
analizira slovensku izdaju, objavljen
je, naime, u vi{e medija u svim dr`avama
biv{e Jugoslavije osim u Makedoniji.
O~igledno je potreba da Slovenija pod
svaku cijenu postane krivac za balkansku
katastrofu bila tako velika da Letici nije
bilo dovoljno niti instrumentaliziranje raz-
govora u ]osi}evoj ku}i, pa je tome prido-
dao (Mladina, 25. listopada 2013.) i sas-
tanak delegacija Slovenije i Srbije 24.
sije~nja 1991. Letica taj sastanak naziva
neposrednim dogo voro m/sporaz u -
mom/pri op }enjem Milo{evi}-Ku~an,
premda se radilo o sastanku dviju dele-
gacija. Slovensku delegaciju, osim
Ku~ana, ~inili su dr. France Bu~ar, dr.
Jo`e Mencinger, dr. Du{an Plut, dr. Miha
Ribari~ i Marjan [iftar, a na drugoj strani,
pored Slobodana Milo{evi}a, bili su dr.
Slobodan Unkovi}, predsjednik Narodne
sup{tine, dr. Dragutin Zelenovi}, mandatar
za sastav nove vlade, i dr. Stanko
Radmilovi}, predsjednik Izvr{nog vije}a.
Letica obje delegacije reducira na
neposredni dogovor izme|u Ku~ana i
Milo{evi}a. [tovi{e: kao tajno dogo-
varanje, iako je bilo objavljeno priop}enje
sa sastanka. Otkada je objavljeno
priop}enje tajno dogovaranje? Ako je
bilo tajno, kako je dr. Letica mogao znati za
njega? Ali, odgovor daje sam: Kao osobni
savjetnik predsjednika Tu|mana, bio sam
tada vrlo detaljno upoznat s tokom i
rezultati ma sastanka Ku~an-Milo{evi}.
Naravno da je bio upoznat kad je slovenska
delegacija prije povratka u Ljubljanu (isto-
ga dana) na zagreba~kom aerodromu pred-
sjednika Tu|mana i njegove suradnike
upoznala s tokom i rezultatom sastanka.
Za susret, veli Ku~an, sam se prije toga
dogovorio s predsjednikom Tu|manom. To
nam se ~inilo posebno va`nim zbog plani-
ranog hrvatsko-srpskog susreta. I
nagla{ava: Tada smo svoje aktivnosti
redovito koordinirali s Hrvatskom.
(Mladina, 6. studenog 2013.)
Ne samo s Hrvatskom, nakon plebiscita
u prosincu 1990. slovenska se politika sas-
tajala i s vodstvima drugih republika,
najprije sa srpskim. Nakon neuspje{nih raz-
govora o slovensko-hrvatskom planu
preure|enja Jugoslavije u konfederaciju,
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 33
SRPSKO-SLOVENA^KO-HRVATSKI DOGOVORI

KO JE PRAVIO SAVEZE
Franjo Tu|man i Slobodan Milo{evi}
slovenija ribar:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:23 Page 33
Slovenija je 20. velja~e predlo`ila drugim
republikama rezoluciju o razdru`ivanju
Jugoslavije. Slovenija je i sve vrijeme
nakon osamostaljenja ustrajavala u inter-
pretaciji da je u Jugoslaviji do{lo do raz-
dru`ivanja, a tu interpretaciju potvrdila je i
Badinterova komisija.
Zgaga citira dio slu`benog izvje{taja s
tog sastanka dviju delegacija.
Srbija po{tuje interes Slovenije da na
temelju prava naroda na samoopredjeljenje
i kroz proces postizanja sporazuma o
budu}im odnosima republika ostvari
neometano ostvarenje prava slovenskog
naroda i Republike Slovenije na vlastiti put
i opredjeljenje u pogledu budu}eg povezi-
vanja s drugim jugoslavenskim narodima
odnosno republikama. Slovenija po{tuje
interes srpskog naroda da `ivi u jednoj
dr`avi i da budu}i jugoslavenski dogovor
taj interes mora po{tovati.
Tada, u sije~nju 1991., jo{ je bilo nade
da je mogu}e ostvariti odre|eni budu}i
jugoslavenski dogovor, dok je, s druge
strane, slovenska odluka donijeta na
plebiscitu, razumljivo, bila kona~na! Za
odluku o samostalnoj dr`avi nismo trebali
nikakav pristanak ili dozvolu; samoopred-
jeljenje naroda je po definiciji autonomno i
suvereno.
Priop}enje obiju delegacija sadr`ava,
osim dijela koji je objavio Zgaga, i tekst
prije njega i poslije njega; dva pasusa
obja{njavaju bit sporazuma obiju delegaci-
ja (a ne pakta Milo{evi}-Ku~an):
Zajedni~ki je konstatirano da u razrj e -
{a v anju jugoslavenske krize treba polaziti
od prava naroda na samoopredjeljenje, koje
ni~ime ne mo`e biti ograni~eno osim jed-
nakim i takvim pravom drugih naroda.
Obostrano je donesena ocijena kako pri ost-
varivanju tog prava treba uva`avati speci-
fi~nosti i razlike u interesima, kao i to da
njegovo ostvarivanje ne smije biti na {tetu
drugih naroda.
I pasus nakon toga:
U razgovoru je bilo konstatirano da
nije mogu}e na jednak na~in odrediti
me|usobne odnose svih republika u
Jugoslaviji. Novi jugoslavenski dogovor
mora zbog toga uva`avati razlike i interese
svih jugoslavenskih naroda i republika u
nastojanju da se jugoslavenska kriza
rje{ava na miran na~in i u demokratskom
procesu dogovaranja o budu}nosti
Jugoslavije.
Jo{ uvijek, dakle, postoji nada u
uspostavljanje tre}e Jugoslavije, u kojoj
bi svi Srbi bili u jednoj dr`avi.
Interes srpskog naroda da `ivi u jednoj
dr`avi ne ugro`ava prava nijednog drugog
naroda, ukoliko se radi o saveznoj dr`avi.
Ako je to Jugoslavija, sa Slovenijom ili bez
nje, to za srpski narod nije problem (navo-
di iz bilje`aka o razgovoru s delegacijom
Republike Srbije u Beogradu, 24. sije~nja
1991.).
Bez obzira na to da li bi se Slovenija
osamostalila, odnosno da li se ve} jest,
interes Srbije je jednak i jednako }e nasto-
jati da svi Srbi `ive u jednoj dr`avi,
tre}oj Jugoslaviji. Slovenija u toj pri~i
uop}e nije va`na, nije nikakva postavka!
U svakom slu~aju, Hrvatska sa srpskim
`ivljem bila je u druga~ijoj situaciji, bez
obzira na to je li Slovenija i dalje sastavni
dio Jugoslavije ili ne. Nagla{avam: sas-
tanak, o kome je rije~, odr`ao se 24.
sije~nja, dakle prije osamostaljivanja
Slovenije i Hrvatske. Tada se Milo{evi}
jo{ nadao obnovi Jugoslavije! Ukoliko bi
se Hrvatska osamostalila, Srbija bi bila u
sporu s njom ~ak i kad bi Slovenija i dalje
bila sastavni dio Jugoslavije! Ta ne}e valj-
da netko re}i kako je Hrvatska nekakva
slovenska nusprostorija koja se osamo sta -
lila samo zato jer se osamostalila
Slovenija. ^ak je zbog presti`nih razloga
svoju samostalnost objavila jedan dan
prije nego {to su se dogovorili slovenski i
hrvatski politi~ari! Ako se, dakle,
Sloveniju optu`uje da je kriva za raspad
Jugoslavije, onda je barem isto toliko
kriva i Hrvatska, koja je svojim
osamostaljivanjem definitivno zatvorila
mo gu}nost uspostavljanja tre}e Jugo -
slavije. I razumije se, ne optu`ujem je da
je kriva zato {to se osamostalila!
Ovu sam logiku dovela do apsurda
`ele}i ukazati na nevjerodostojnost i
neosnovanost takve optu`be na ra~un
Slovenije! Nema sumnje da je je hrvatska
politika sukrivac za rat: Tu|man je izmije-
nio ustavnopravni status hrvatskih Srba,
ograni~io javnu upotrebu }irilice, prognao
od 150 do 200 tisu}a Srba (po pribli`nim
ocjenama OUN-a) iz stolje}ima njihove
Krajine, a kamoli da bi Srbima priznao sta-
tus konstitutivnog naroda, kao {to su ga
imali u Hrvatskoj u okviru Jugoslavije.
Sada{nja hrvatska slu`bena politika trudi se
izmijeniti politiku, ali je nacionalisti~ki
naboj jo{ uvijek (pre)jak.
Navedeni odlomci iz priop}enja i
bilje`aka sa sastanka dviju delegacija govo -
re ne{to posve drugo nego ono {to
Sloveniji, odnosno slovenskoj politici zam-
jera dr. Letica, a za njim ponavlja Bla`
Zgaga. Ono {to pi{e crno na bijelom
nikako nije mogu}e razumjeti ni kao tajno
dogovaranje ni kao izdaju, no unato~
tome Letica taj razgovor ozna~ava upravo
kao izdaju. I to zato jer su ~etiri dana rani-
je (20. sije~nja 1991.) Slovenija i Hrvatska
potpisale sporazum o zajedni~koj obrani
ukoliko bi JNA posredovala u bilo kojoj od
dr`ava koje su tada bile republike SFRJ-a.
Sporazum su sa slovenske strane potpisali
tada{nji sekretar narodne obrane Janez
Jan{a i sekretar unutarnjih poslova Igor
Bav~ar s hrvatskim kolegama Martinom
[pegeljom i Josipom Boljkovcem. Za pot-
pis takvog sporazuma Jan{a i Bav~ar nisu
bili ovla{teni te ga je predsjedni{tvo RS
odbacilo. Na sre}u, ina~e bi u suprotnom
krvavi rat zahvatio i Sloveniju u nemjer lji -
vom opsegu.
PRIJATELJSKI, ILI POLUSLU@BENI
SUSRET?
Dodatni argument za svoje poglede
kako je Slovenija prodajom oru`ja
zaradila, kako veli Zgaga, Letica nalazi u
ve} spomenutom susretu kod srpskog
pisca Dobrice ]osi}a, kad su ga posjetili
dr. France Bu~ar i dr. Dimitrij Rupel.
Neka da{nji prijatelji su taj razgovor
zapisali i parafirali. Letica taj zapis naziva
tajnim paktom Milo{evi}-Ku~an i po
njemu on predvi|a politi~ke i teritorijalne
promjene biv{e Jugoslavije. Budu}i da je
u tom razgovoru zapisano kako Slovenija
smatra da je re{enje srpsko-hrvatskih
odnosa mogu}e samo na temelju
samoopredeljenja naroda iz kojeg treba da
proiza|u razli~iti oblici autonomija,
Letica zaklju~uje da se taj pakt mo`e
smatrati agresivnim vojnim savezom
Slovenije i Srbije.
Razmislimo li podrobnije, sam zapis o
rje{avanju srpsko-hrvatskih odnosa na
temelju samoopredjeljenja naroda ne
mo`e biti sporan, posebno zbog toga jer je
34
NAJUZBUDLJIVIJA REGIONALNA POLEMIKA
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014.

PROTIVNICI,
A NE
SAVEZNICI
Pakt Milo{evi}-
Ku~an nikada nije
uspostavljen
slovenija ribar:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:23 Page 34
kao dopuna zapisan upravo citirani
dodatak, kako, naime, iz tog prava treba-
ju proizlaziti razli~iti oblici autonomi-
ja. O ~emu se radi? Hrvati imaju pravo
na svoju republiku (dr`avu), no kao
dr`ava, Hrvatska je odgovorna za ravno-
pravni i jednakovrijedni `ivot manjina
koje `ive na njezinom nacionalnom teri-
toriju, prvenstveno Srba, koji su ve} pet-
sto godina obitavali u Krajini. U slu~aju
kad ne bi do{lo do novog dr`avnog
povezivanja biv{ih jugoslavenskih repub-
lika te bi se Hrvatska osamostalila na
temelju prava naroda na samoopredjelj e -
nje, Srbi imaju pravo na autonomiju
unutar dr`ave Hrvatske. To je sadr`aj te
to~ke razgovora!
Na ovom mjestu nema prostora da bih
analizirala ostale to~ke sporazuma, ali
nijedna od njih, pa ni 4. to~ka, u kojoj je
zapisano kako Slovenija smatra realnim i
razumnim da do|e do federativnog povezi-
vanja Srbije, Crne Gore, Bosne i
Hercegovine i Makedonije, ne predstavlja
izdaju Hrvatske! Da, bilo bi razumno da je
do{lo do takve federacije odnosno neke
nove dr`avne zajednice (ili osnovanja
srpske autonomije u Hrvatskoj), ali tog
razuma nije bilo ni u Srbiji ni u Hrvatskoj!
Kako sam ve} spomenula, Tu|man je pos-
tupao suprotno toj dikciji. Takvo nera -
zum no postupanje prema Srbima u
Krajini nije, dodu{e, bilo uzrokom napada
na Hrvatsku, ali je bio prikladan izgovor za
Milo{evi}ev ekspanzionizam. I, gledamo li
s druge strane, bilo je o~ito da je Milo{evi}
instrumentalizirao krajinske Srbe za svoju
ekspanziju.
Zapis sporazuma koji su Bu~ar i
Rupel potpisali sa ]osi}em ni u kojem
slu~aju ne mo`e biti pakt o nenapadanju
izme|u Srbije i Slovenije, niti bjanko
mjenica za ono {to je kasnije na teritoriju
Jugoslavije ~inila JNA, kojom je ve} ovla-
davala srpska nacionalisti~ka politika.
Besmislena je tvrdnja dr. Letice kako je taj
pakt predvi|ao politi~ke i teritorijalne
promjene biv{e Jugoslavije, jer su one
zapo~ele jo{ ranije. Na kraju krajeva,
Hrvatska je samostalnost proglasila 25. lip-
nja. A i rat je zapo~eo prije 14. kolovoza
1991. No, to zna i sam Letica kad zapisuje
promjene biv{e Jugoslavije.
Dr. Rupel i Bu~ar tvrde kako susret sa
]osi}em nije imao slu`beni karakter.
Smatram da odluka za taj posjet proizlazi iz
njihova mi{ljenja kako je mogu}e ne{to
urediti me|u prijateljima. Naprimjer, osigu-
rati i s te prijateljske strane da }e se Srbija
zajedno s JNA dr`ati odluke Predsjedni{tva
SFRJ-a, koje je 18. srpnja 1991. odlu~ilo za
povla~enje JNA iz Slovenije. Njezin zadnji
vojnik oti{ao je iz na{e dr`ave 25. listopada
1991. Tada je, dakle, na na{em teritoriju jo{
bila naoru`ana jugoslavenska vojska i strah
je jo{ uvijek bio prisutan. Kao skupina osni-
va~a i autora Nove revije sura|ivali smo s
Dobricom ]osi}em od prolje}a 1985.
godine. Ipak, ujesen smo se razi{li kao
politi~ki suradnici, ali ne i kao prijatelji.
Da objasnim: 15. studenog 1985. sastali
smo se u gostionici Pri Mraku sa srpske
strane Dobrica ]osi}, dr. Mihajlo Markovi}
(kasnije Milo{evi}ev savjetnik) i Ljuba
Tadi} (otac biv{eg predsjednika Srbije
Borisa Tadi}a), a sa slovenske nekolicina
urednika Nove revije, Milan Apih i Taras
Kermauner. Cijeli smo dan raspravljali (i
glasno se prepirali) o mogu}nosti tre}e
Jugoslavije, dakle o novoj Jugoslaviji,
koja bi trebala biti demokratska i pravedna.
Nismo do{li do suglasnosti, i to u trima
to~kama:
1. Za na{e srpske goste bio je dovoljan
princip demokracije jedan ~ovjek jedan
glas, {to na~elno stoji, me|utim mi smo
isticali kako je to premalo u vi{enarodnoj
zajednici, jer narod koji ima malo ili naj-
manje glasova uvijek izvu~e kra}i kraj,
te bi Slovenci u takvoj demokraciji
imali u najboljem slu~aju kulturnu
autonomiju, a to smo imali ve} u prvoj
Jugoslaviji!
2. Gosti su ustrajavali kako i dalje treba
postojati Savez komunista Jugoslavije kao
poveznica, ki~ma dr`ave, dok smo mi,
slovenski predstavnici, upozoravali da
demokracija ne podnosi nadstranku,
avangardu. Demokracija je mogu}a samo
uz na~elnu ravnopravnost svih politi~kih
subjekata (stranaka), ili je naprosto nema.
3. Goste smo upozoravali neka se
prestanu skrivati iza Jugoslavije (jer govo -
re }i o Jugoslaviji vide veliku Srbiju, a gov-
ore}i o Srbiji vide Jugoslaviju). Prisvajanje
Jugoslavije od strane Srbije kao nekog
njenog vlasni{tva zapo~elo je odmah
nakon Prvog svjetskog rata. Srbija je to uzi-
mala kao svojevrsnu pla}u za sudjelovan-
je na strani pobjednika.
Budu}i da se, dakle, nismo usaglasili
kakva bi trebala biti tre}a Jugoslavija, mi
smo se razi{li. Srpski gosti, sva trojica
~lanovi Srpske akademije znanosti i umjet-
nosti, i{li su pisati svoj memorandum
SANU, koji je predstavljao ideolo{ku plat-
formu srpskog nacionalizma i njegova
agresivnog {irenja teritorijem Jugoslavije, a
mi, suradnici Nove revije, 57. broj Nove
revije.
I pored toga {to su i dr. Bu~ar i dr. Rupel
objasnili (Bo`o Repe, Slovensko-srpski
pakt, Mladina, 18. listopada 2013.) kako
njihov posjet ]osi}u nije imao slu`beni
karakter, s ~ime je suglasna i ]osi}eva
k}erka koja je posredovala o~evu poruku, i
Letica i Zgaga ustrajavaju u svojoj tvrdnji o
odlu~uju}em zna~enju tog pakta.
Osim opisa o~eva shva}anja tog sastan-
ka, ]osi}eva je k}erka Ana priop}ila i nje-
govu kvalifikaciju razgovora, koji je bio
parafiran kao zapisnik. Prenijela je i
]osi}ev naglasak: Samo kao zapisnik.
Dakle, nikakav sporazum, nikakav pakt! I
dalje: da taj razgovor, odnosno dokument
nema nikakve, ali ba{ nikakve veze s
Milo{evi}em. Ako nema s Milo{evi}em,
onda nema ni s Ku~anom! Kao dokaz da se
doista nije radilo o dr`avni~kom dokumen-
tu, ]osi} isti~e: Izme|u ostalog, ~injenica
da je taj papir u privatnoj arhivi, dokazuje
da to nije nikakav dr`avni dokument ili
tajni pakt. Sve konzekvencije koje
Letica izvodi iz tog susreta trojice stvar su
~iste ma{te i politi~ke manipulacije. Pitanje
je za{to?
Smatram da zato jer se zapravo radilo o
agresivnom hrvatskom nacionalizmu, ~ija
je posljedica ve} spomenuti progon
Srba s hrvatskog teritorija, a da i ne spomi -
nje mo Tu|manov uistinu tajni sporazum s
Milo{evi}em o podjeli Bosne i Herc e -
govine, za koga Letica mora znati, jer je bio
Tu|manov savjetnik. Na djelu je prikrivan-
je vlastite nacionalne krivnje Hrvata
optu`ivanjem drugoga, u ovom slu~aju
Slovenije.
35
SRPSKO-SLOVENA^KO-HRVATSKI DOGOVORI
Tako je rekao Tu|man prilikom napada
JNA na Sloveniju. Tako ni rat u Hrvatskoj
nije bio na{ rat! Slovenija nije nikoga
napala zato da pro{iri svoj `ivotni prostor,
bilo zauzimanjem teritorija bilo progonom
stanovni{tva drugog naroda i zauzimanj -
em tog teritorija. Radilo se o sukobu dvaju
nacionalizama, od kojih je jedan (srpski)
bio prisvaja~ki, a drugi (hrvatski)
isklju~uju}i. Srpski je htio pot~initi ne samo
Hrvatsku, nego zapravo i sav ostatak biv{e
Jugoslavije, dok je hrvatski htio izlu~iti srp-
ski element sa svog teritorija te ra{iriti svoj
teritorij na {tetu Bosne i Hercegovine.
Kako god bi Slovenija postupila, sukob
izme|u njih nije se mogao sprije~iti. Tko
tvrdi suprotno, ne razumije politi~ko zbi-
vanje na Balkanu, a jo{ manje {to zna~i
nacionalisti~ka (neprijateljska) energija
koja se nagomilavala desetlje}ima.
TAKO JE GOVORIO TU\MAN
To nije na rat!
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA
Nastavak u slijede}em broju
slovenija ribar:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:24 Page 35
Z
amislite jedan privredni gigant
danas, sada, u ovom trenutku,
2014., i u regionu, koji ima 20.000
zaposlenih. Ima li takvih, uop{te?
Ali, eto, ma{tamo. I zamislite
generalnog direktora ~ija je plata
dvijehiljadita po redu, odnosno da 1.999
uposlenika ima ve}u platu od njega. Ne, ne,
ne, aktivirao se alarm na mobitelu,
probudimo se. To se moglo dogoditi
samo Emeriku Blumu, i nikom vi{e prije, a
ni poslije njega. U novije vrijeme
pogotovo, kada, zapravo, ne postoji ni
preduslov za razmi{ljanja s po~etka ovog
teksta. A ni Blumov Energoinvest vi{e,
na`alost, nije kao {to je bio. A bio je,
{ezdesetih, sedamdesetih, osamdesetih
godina, sve ono {to su mnogi direktori
sanjali. Gigant u evropskim, svjetskim
parametrima.
PREKO DUNAVA I SAVE,
DO CRNOG MORA
Emerik Blum je veliki ~ovjek, koji je
dao ogroman doprinos razvoju privrede u
Bosni i Hercegovini, razvoju Sarajeva. To
je ~ovjek koji je inicirao dovo|enje gasa u
Sarajevo, ~ovjek koji je u vrijeme dok je
bio sarajevski gradona~elnik insistirao na
izgradnji zaobilaznice na trasi nekada{nje
pruge uskog kolosijeka. Radio je u ono
predolimpijsko doba na regulaciji sao -
bra}aja i ure|enju saobra}ajnica u gradu. A,
Energoinvest je posebna pri~a, veli Du{an
Markovi}, dugogodi{nji saradnik Emerika
Bluma: On je tvorac Energoinvesta i sve
klju~ne odluke koje su bitne za razvoj tog
preduze}a potekle su od njega. Relativno
kasno sam do{ao u Energoinvest, 1972., iz
firme HENA. A HENA zna~i hemija i nafta
i tu firmu smo stvarali po ugledu na INA-u.
I samo {to smo se konsolidovali, pokrenuta
je ideja da se HENA integri{e sa
Energoinvestom, jer stvaranje velikih
privrednih sistema su bile tada{nje intencije
u BiH. I tada je glavnu ulogu igrao Blum,
ali i Feliks Gorski, generalni direktor
HENA-e, nekada{nji ambasador
Jugoslavije u [vedskoj, izuzetan ~ovjek. E,
ne mogu se sad ba{ sjetiti kada je formiran
prvi Poslovodni odbor Energoinvesta,
1972., mo`da 1973., a ja sam bio ~lan PO-
a za oblast hemije. Da, oblast, tako se to
tada zvalo. Na ~elu PO-a bio je, naravno
Blum, a tu su sjedili jo{ i akademik
Svetozar Zimonji}, Salko Selimovi},
kasnije gradona~elnik Sarajeva, potom
finansijski direktor Energoinvesta,
izvanredni stru~njak Hilmija Piti}, profesor
Branko Kne`evi}...
A da bi se formirao PO, bilo je, naravno,
potrebno formirati Energoinvest. No, prije
Energoinvesta i Elektroprojekt, 1951. u
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 36
^UDO OD ^OVJEKA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: ARHIV OSLOBO\ENJA,
MARIO ILI^I], ARHIV SB-a
U utorak, 24. juna, navrie se trideset godina od smrti EMERIKA BLUMA,
najveeg bosanskohercegovakog privrednika ikada, antifaiste, (geo)stratega,
politiara, gradonaelnika, ovjeka; za prijatelje IMRE, bio je i ostao simbol Bosne
i Hercegovine, mone i prosperitetne, koju opet elimo
IMRE JE TUKAO
ENGLEZE, VABE, RUSE...
Emerik Blum elektrotehniku je diplomirao u zatvoru!
E M E R I K B L U M
DVA [E[IRA
Emerik Blum u pratnji Josipa Broza Tita, prilikom prve Mar{alove posjete Energoinvestu
po~etkom {ezdesetih godina
emerik blum:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 21:50 Page 36
Sarajevu. Blum je tada imao ~etrdeset
godina i zavidnu karijeru. Od kraja II
svjetskog rata pa u tih narednih {est godina
obavljao je funkcije na~elnika u
Ministarstvu industrije i rudarstva BiH,
direktora Elektrobiha i Elektrocentra,
generalnog in`enjera Generalne direkcije
savezne Elektroprivrede, generalnog
direktora Direkcije za elektroprivredu
Vlade FNRJ, pomo}nika u Ministarstvu
elektroprivrede FNRJ i predsjednika
Komiteta za elektroprivredu. Od 1951.
godine je direktor Elektroprojekta,
preduze}a za projektovanje hidro, termo i
elektro-energetskih postrojenja u Sarajevu.
Po~eo je voditi tu organizaciju kada je
imala oko 70 ljudi da bi prerasla u SOUR
Energoinvest koji je brojao i preko 50
hiljada radnika. Godine 1976. na ~elo
Energoinvesta dolazi Dragutin Kosovac, a
Emerik Blum postaje ~lan Poslovodnog
odbora firme. Od aprila 1981. godine do
aprila 1983. godine Emerik Blum se nalazi
na funkciji predsjednika Skup{tine grada
Sarajeva. Od 1983. obavljao je poslove
savjetnika predsjednika Poslovodnog
odbora SOUR-a Energoinvest za nau~no-
istra`iva~ki i razvojni rad i vr{io je funkciju
~lana Predsjedni{tva Skup{tine grada
Sarajeva. Pored obavljanja redovnih
funkcija bio je aktivan dru{tveno-politi~ki
radnik te je kao takav biran u stalni dio
Konferencije SKJ, za ~lana CK SK BiH,
~lana Upravnog odbora Savezne privredne
komore, ~lana Odbora za nagradu AVNOJ-a,
prvog predsjednika Skup{tine zajednice za
visoko obrazovanje BiH i dosta drugih
organa i tijela u zemlji i inostranstvu,
~itamo u Monografiji Emerik Blum, koju je
TKD [ahinpa{i} objavio 2002., a koju su
uredili Muhamed Cico, Izudin Filipovi},
Safet Hasanbegovi}, @arko Primorac i
[efik Vu~ijak.
Nastavljamo razgovor sa Du{anom
Markovi}em o njegovom prijatelju i kolegi
Emeriku Blumu: Pojavio se, u jednom
trenutku, problem sa armaturama.
Energoinvest je bio veliki proizvo|a~
armatura, na lokacijama Vaso Miskin Crni
i Alipa{in most u Sarajevu, te u Tuzli i
kasnije u ^apljini. U tom periodu poslovalo
se s gubitkom i bilo je ozbiljnih
razmi{ljanja da se armature prestanu
proizvoditi. Me|utim, Blum nije dao da se
o tome uop{te raspravlja. Pa je promijenio
rukovodstvo Radne organizacije Armature,
a po{to je dobro stajao na ruskom tr`i{tu, taj
RO se stra{no brzo razvio i postao jedan od
najve}ih Energoinvestovih izvoznika. U
drugoj polovini osamdesetih godina
izvozili smo skoro 100 miliona dolara
armatura godi{nje, najve}im dijelom u
Rusiju, a imali smo i predstavni{tvo u
SAD-u. Najve}a je to Blumova zasluga. A
kad je po~ela izgradnja nuklearnih
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 37
KO NE PO[TUJE PRO[LOST NE ZASLU@UJE NI BUDU]NOST

JEDAN JE DIREKTOR
Sarajlija koji je mijenjao svijet
emerik blum:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 21:50 Page 37
elektrana u Sovjetskom Savezu, Rusi su
imali problem s materijalima za proi zvod -
nju separatora. Separator je drugi najva`niji
dio nuklearne elektrane, prvi je reaktor. I
zahvaljuju}i, opet, Blumu, njegovim
vezama najvi{e, uspjeli smo od Francuza
dobiti te platirane ~elike i u Tvornici
termi~kih aparata na Stupu smo po~eli
raditi separatore za sovjetske nuklearne
elektrane. A jedan separator, bio je te`ak da
li 280 ili 380 tona, ne mogu se sjetiti, morao
se transportovati u komadu. Prva verzija je
bila da mi njih vozimo u luku Plo~e, pa da
ih brodom otpremimo. Vagon za transport
nije mogao uraditi Vaso Miskin Crni, ve}
Fabrika vagona iz Kraljeva. I ono {to je
najinteresantnije, svi su strepili od tog
transporta. Me|utim, Blum je u{ao u
lokomotivu i sa ma{inovo|ama se vozio
skroz do Plo~a. Samo da poka`e kako to i
nije neki veliki problem. Kasnije su
separatori do SSSR-a prevo`eni preko
Bosanskog [amca, i Save i Dunava, pa sve
do Crnog mora. Sve je to Blum
koordinirao.
OSNIVANJE
COLLEGIUMA ARTISTICUMA
Midhat Omanovi} je u Energoinvestu
bio zaposlen od 1968. do 1998. godine. U
tom preduze}u je i zaradio penziju. ^udo
od ~ovjeka! Emerik Blum je imao glavu ko
Cocin bubanj, {to ka`u kod nas u Bosni.
Bio je mr{av ~ovjek, pazio je {ta jede. A
pamtio je takve detalje da je to nemogu}e.
Koga je god Blum upoznao pamtio ga je.
Naprimjer, trebam 1975. i}i u Var{avu na
potpisivanje ugovora. U tom momentu bila
je aktuelna prodaja mostarske glinice
Poljacima. Postojao je jedan stari ugovor
koji je bio {tur. A drugo, cijena prodaje je
bila kriminalna. Fabrika je proizvodila
280.000 tona godi{nje. U prvo vrijeme
trebalo je i}i 75.000 tona u Poljsku, a onda
i 120.000 tona, na godinu. Ja sam bio
koordinator za sklapanje tog novog
ugovora i imao sam puno saradnika.
Svako je radio svoj dio posla, ali Blum je
bio glavni. I sad, prvo sam ja otputovao da
sa Poljacima protabirim taj ugovor, a Blum
}e 25., ili 26. novembra do}i u Var{avu da
to potpi{e. Govori on meni da u Ambasadi
Jugoslavije u Var{avi radi Had`i},
ekonomski savjetnik. Blum je njemu
jednom pokazao onu {vicarsku ~akiju,
{to ima puno detalja, i obe}ao da }e mu
je pokloniti. Prije nego {to }u krenuti na
put daje mi ~akiju i ka`e da je predam
Had`i}u. Pitam Bluma: Pa, kada ste mu
to obe}ali, a on mi odgovara: Ma, ima
dvje, tri godine, prisje}a se tog
detalja Midhat Omanovi}: Prije tog
puta mi govori i da zapi{em jednu
adresu i da je predam Smajlovi}u,
na{em predstavniku u Var{avi. Ja
sam s njim razgovarao, ali ti ga podsjeti,
ka`e mi. Kad, {ta je? Predsjednik poljske
Vlade Jaro{evi~ do{ao je, ranije, u slu`benu
posjetu Jugoslaviji, a s njim je do{la i
njegova supruga, koja je bila novinar. I dok
je on sjedio u Beogradu i razgovarao, ona je
oti{la da se skita po Jugoslaviji. Do{la je i u
Energoinvest, gdje ju je primio Blum. Kad
je `ensko u pitanju, bio je veliki kavalir. A
Blumova supruga je Poljakinja, Jevrejka,
Matusja. Novinarka ga je pitala je li bio u
Poljskoj, on joj je odgovorio da je bio samo
u prolazu, ali da ima namjeru do}i jer
posluje sa Poljacima, pa mu je ona dala
vizit karticu. I Blum je do{ao u Var{avu,
potpisao ugovor i
priredio koktel u
na{oj Ambasadi.
Do{lo je dvije
stotine ljudi, a mi
smo mislili da }e
do}i dvadesetak. Me|utim, premijerova
supruga je na koktel pozvala sve tada{nje
poljske ministre, izme|u ostalih.
Ro|en je 7. avgusta 1911. godine u
Sarajevu u radni~koj porodici. U rodnom
gradu zavr{io je osnovnu {kolu, ~etiri
razreda gimnazije i Srednju tehni~ku {kolu.
Kao srednjo{kolac opredjeljuje se za
napredni omladinski pokret zbog ~ega i
po~inju policijska proganjanja. [kolovanje
nastavlja 1930. godine u Pragu na Visokoj
tehni~koj {koli. Zbog pripadnosti
naprednom studentskom pokretu protjeran
je iz ^ehoslova~ke. Godine 1936. dobio je
odobrenje za povratak u Prag gdje nastavlja
studije i diplomira 1939. godine na
Elektrotehni~kom odsjeku. Po zavr{etku
studija radio je kao elektroin`enjer u
Centralnoj direkciji dr`avnih rudarskih
preduze}a u Sarajevu. Sve do juna 1941.
godine kada je uhap{en i odveden u logor.
Do novembra 1944. godine proveo je u
logorima: Gospi}, Pag, Krapaje, Jasenovac
i Stara Gradi{ka, odakle je uspio pobje}i na
oslobo|enu teritoriju. Nakon oslobo|enja
zemlje 1945. Emerik Blum se aktivno
uklju~uje u njenu obnovu i izgradnju.
Gotovo stalno se nalazi na najisturenijim
ta~kama jednog novog fronta, pro~itali
smo i ovo u Monografiji.
Kao {to smo pro~itali i tekst Nenada
Rado{evi}a, Blumovog prijatelja iz
mladosti. Izdvajamo samo jedan dio: U
martu 1939. Nemci ulaze u Prag.
Okupacija. Policija hapsi komuniste i njima
bliske, i naravno, me|u njima i Imrea.
Njemu nedostaju jo{ neki ispiti kao i
diplomski. Tu su ~e{ki profesori pokazali
{ta misle o okupaciji i teroru, koji se ve} u
samom po~etku drasti~no najavio.
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 38
^UDO OD ^OVJEKA

BLUMOVA SJEDNICA
Midhat Omanovi} (prvi zdesna) na sastanku kod svog direktora
emerik blum:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 21:51 Page 38
Profesori su se uputili u zatvor Pankrac, gde
je Imre dao poslednje ispite i na taj na~in
okon~ao svoje studije. U zatvoru nije dugo
zadr`avan, pu{ten je da napusti Prag i vrati
se u Sarajevo. Pre toga se o`enio svojom
drugaricom Matusjom, pijanisticom. U
Sarajevu smo se opet na{li. Po{to sam se i
ja o`enio, dru`ili smo se u~etvero. Ubrzo je
do{lo do osnivanja Collegiuma Artisticuma
u ~ijem smo radu u~estvovali. Uz Bluma,
Collegium su osnovali i Ismet Mujezinovi}
i Oskar Danon. A iz braka sa Matusjom,
pak, Emerik ima sina Pavla.
TITO U ENERGOINVESTU
Naravno, i Oskar Danon je na{ao
svoje mjesto u Monografiji. Emerika
Bluma `ivot nije mazio. Uvjerio ga je da je
sve prolazno i podlo`no promjenama, da ne
postoji istina bez priziva i da svaka medalja
ima dvije strane. Brzo je shvatio da
dogmatizam ko~i i onemogu}ava napredak
i da je za sve potrebno na}i prave saradnike
te ih izabrati po sposobnosti, a ne
podobnosti. Spoznao je da u poslu treba
imati smjelosti, ponekad i reskirati, a sa
saradnicima se savjetovati i od njih
bezrezervno primati dobre ideje. Veliki i
relativno brzi razvoj Energoinvesta Blum
ne bi mogao da ostvari bez u~estvovanja
~itave plejade izvanrednih pojedinaca,
kreatora proizvodnih programa i robnog
plasmana na svjetska tr`i{ta, ali ni bez
odlu~ne podr{ke pojedinih bosansko -
39
KO NE PO[TUJE PRO[LOST NE ZASLU@UJE NI BUDU]NOST
^etiri godine prije svoje
smrti, urednicima
Monografije o Emeriku
Blumu govorio je i
Abdurezak Abduzaimovi},
jedan od najva`nijih
Energoinvestovih in`enjera
u bogatoj istoriji ovog
privrednog kolektiva. S
obzirom da mi je Emerik
Blum bio rukovodilac od
davne 1949. u Saveznom
ministarstvu elektroprivrede
u Beogradu, zatim od
formiranja Elektro projekta,
odnosno Energoinvesta pa sve do
njegovog odlaska sa du`nosti ~elnog
~ovjeka firme 1976., mogao bih navesti
veoma mnogo detalja i doga|aja koji
vjerno odslikavaju njegovu li~nost. Ipak,
opredijelio sam se samo za ovaj. Sje}am
se kada smo prvi put u novom paviljonu
Energoinvesta na Zagreba~kom sajmu
predstavili {ta je to in`enjering. Kada smo
dobili protokol otvaranja
Sajma u njemu nije
navedeno da }e na{ paviljon
posjetiti predsjednik Tito.
Blum je nakon tog saznanja
bio dosta depresivan, jer je
ideja in`enjeringa bila
njegova i ve} realizirana na
nekoliko projekata. Stajao
sam sa Perom Razlogom
na ulazu u na{ paviljon i
posmatrali smo Titovu
pratnju i njihovo kretanje.
Svi novinari i fotoreporteri
pro{li su mimo na{eg
paviljona i uputili se ka paviljonu SAD-a.
Me|utim, Tito, vidjev{i na{ paviljon, uputi
se prvo nama. Brzo smo pozvali Bluma
kojeg je Tito pri susretu zagrlio te nakon
razgledanja izlo`be rekao Blumu da samo
nastavi zacrtanim putem. Bilo je to
iznena|enje za \uru Pucara i
rukovodstvo BiH koji su to ljeto ina~e imali
izvjesnih nesporazuma sa Blumom.
TAKO JE GOVORIO ABDUREZAK ABDUZAIMOVI]...
Tito je zbog Bluma, mimo protokola,
obiao paviljon Energoinvesta
na Zagrebakom sajmu
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA
VELIKO SRCE
Emerik Blum
je u svakoj
prilici bio dru`eljubiv
i srda~an
Abdurezak
Abduzaimovi}
emerik blum:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 21:51 Page 39
hercego va~kih politi~ara, koji su svjesno
ko~ili apetite centralnih organa biv{e
dr`ave, govorio je Danon. Posebnu pa`nju
Emerik Blum je pridavao stipendistima,
pripravnicima, kao i dodatnom {kolovanju
svojih uposlenika. Ali, samo za taj segment
Blumovog djelovanja i strategije, trebalo bi
nam barem pola broja Slobodne Bosne.
Treba nam ostati i malo prostora za
Univerzitetsko-sportsko dru{tvo Bosna iz
Sarajeva i najuspje{niji klub iz te porodice,
onaj ko{arka{ki, mu{ki. Blum je imao
nevjerovatnu radnu energiju. Sastanke je
zakazivao nave~e, naj~e{}e. Zove me
jednom njegova sekretarica i ka`e: Du{ko,
predsjednik je sastanak zakazao u devet.
Kako u devet, pitam je, sada je pola
jedanaest. U devet nave~e, Du{ko. Tako
je bilo i jedne srijede, a ovo {to }u re}i
va`no je zbog onoga {to }e kasnije
uslijediti. Vi se sje}ate da se nekada
emitovala Sportska srijeda, pa tako i te
ve~eri, a sastanak Poslovodnog odbora se
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 40
^UDO OD ^OVJEKA
Sarajevski Ko{arka{ki klub
Bosna postao je 1978. prvak
Jugoslavije, ali nedugo nakon
proslave titule, Univerzitetsko-
sportsko dru{tvo istog naziva
ostalo je bez predsjednika.
Tada Bogdan Bo{a Tanjevi},
trener sarajevskih ko{arka{a,
za predsjednika USD-a
predla`e Emerika Bluma. U to
vrijeme stalno se borimo.
Poku{avamo da u Bosnu
uvu~emo {to vi{e novih,
zna~ajnih ljudi, koji su bili na
funkcijama, upravo da bi imali
odre|enu korist, u smislu,
recimo, nekakve reklame, kako
bi mogli da pre`ivljavamo i da
izdr`avamo taj program... Koji
je bio jako jeftin, ali, svejedno,
para nikada nije bilo. A Emerik
Blum je za nas bio gotovo
nedosti`an! Mislili smo da je to
prevelika sila i prezna~ajan
~ovjek da bi se uop{te mogao
zainteresovati za ne{to takvo.
Jedan od mojih najbolji
prijatelja, predsjednik
Rukometnog kluba Bosna, Alija
Rami}, energoinvestovac, tada
mladi in`enjer, bio je Blumov
miljenik i imao je pravo u}i u
njegov kabinet. Stalno mu je
donosio karte za ko{arka{ke
utakmice, ali s tim se ni{ta nije
desilo. Mislim da prije toga
sport uop{te nije ni gledao. I
jednog dana se desi da se
Blum pojavi na utakmici, iako
nikada nije imao slobodnog
vremena. Gledam s klupe kako
~ovjek ulazi u Veliku dvoranu
Skenderije i rekoh: Evo ga!
Igramo protiv Cibone i tu
utakmicu }emo sigurno dobiti.
Naravno, u utakmicu ulazimo s
re{pektom, ali moramo odigrati
solidno, ne najbolje, da bi
pobijedili. No, utakmica,
na`alost, ide lo{im tokom, a
Mirza Deliba{i} igra jednu od
najslabijih utakmica. I siluje,
siluje, siluje, a mi stalno
gubimo. Ali, kako se to ve}
de{ava, Mirza pogodi dvije
zadnje lopte, od minus jedan na
plus tri, i mi dobijemo utakmicu.
Nasekiran sam, ali ~ekam
naredni dan da ga maltretiram.
Penjem se uz stepeni{te i idem
prema recepciji, kad vidim
Bluma kako s ~lanovima na{e
uprave i velikim rukovodiocima
sjedi u Klubu sportista. Pri{ao
sam stolu, pozdravio: Dobar
dan, drugovi, sjeo na stolicu i
{utio. Samo sam {utio, ko
seoska mlada, impresioniran
prisustvom Emerika Bluma.
Glavnu rije~, kao i obi~no, vodi
Uglje{a Uzelac, uvijek
naj{armantniji i najduhovitiji, koji
kao biv{i ko{arka{ dru{tvu
tuma~i {ta se to de{avalo u
utakmici izme|u Bosne i
Cibone, i {ta bi on uradio da je
bio na Mirzinom mjestu. Ja je
nikome ne bih dao. Ko biva,
loptu. Svi slu{aju, a ja i dalje
{utim, ne}u da mu protivrje~im.
Kad u jednom trenutku Blum se
obra}a meni: Dru`e Tanjevi}u,
mogu li Vam postaviti jedno
pitanje? Ja frapiran, u ~udu {to
se meni obra}a, ka`em:
Izvolite, dru`e Blum. A on pita:
[ta mislite, ne bi li Vam
smetalo malo kohezije u igri?
To me, dakle, pita ~ovjek koji je
prvi put vidio jednu ko{arka{ku
utakmicu, veli Tanjevi}. Jeste,
prije toga, ali `ensku
ko{arka{ku utakmicu.
Uglavnom, Blum je u{ao u
Bosnu, a sve ostalo je istorija,
historija i povijest.
BOGDAN TANJEVI], TVORAC EVROPSKE BOSNE
Emerik Blum je za nas iz Bosne, u jednom periodu,
bio gotovo nedostian!
Bogdan Tanjevi}
JUNI, 1984. GODINE
Du{an Markovi} (prvi do zida,
bli`e objektivu) sa svojim
kolegama odaje posljednju
po~ast svom [efu
emerik blum:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 21:52 Page 40
odu`io. Bili smo ljubitelji sporta, mislim
ve}ina nas, i negdje pet do osam smo se
uzvrtili. Kad je to primijetio, Blum nas je
upitao: [ta je, {ta vam je? A @arko
Primorac, jedan od autora Monografije o
Emeriku Blumu, ka`e: Predsjedni~e,
Sportska srijeda je. A Blum }e njemu,
nekada je volio malo da lane: Jebla vas
Sportska srijeda, to uop{te nije va`no. Da
bi nekoliko godina kasnije Blum po~eo da
se pojavljuje na ko{arka{kim utakmicama
Bosne, i to prvo `enske ekipe. Mene su
pitali: Otkud Blum na utakmicama, ti si
energoinvestovac? Nemam pojma,
odgovarao sam. Dva puta sam sjedio s njim
i rekao mu kako se zove koja ko{arka{ica. I
poslije toga ga vi{e nisam vi|ao na
utakmicama. Kada je istekao mandat
predsjedniku Univerzite tskog sportskog
dru{tva Bosna, sad se ne mogu sjetiti ko je
to bio, trener KK Bosna Bo{a Tanjevi} za
novog predsjednika je predlo`io Emerika
Bluma, isti~e Du{an Markovi}. Blum je,
kasnije, neobi~no cijenio Tanjevi}a. Stalno
je govorio da je pamatan ~ovjek i da
utakmice Bosna dobija samo zato {to igra~i
slu{aju Tanjevi}a. Jer, znao je Blum u}i i u
Bosninu svla~ionicu na poluvremenu i
slu{ati Tanjevi}ev monolog, kada niko nije
smio pisnuti, pa ni veliki Mirza Deliba{i}
Kin|e. A i Blum je {utio. Ne znam za{to,
ali mene je zvao {efe. Ka`e: [efe, hajmo
kod mene. I samo smo pri~ali o Bosni.
Jednom mi re~e: Jesi li vidio kako smo
sino} dobro igrali? Sve je to Bo{ina
zasluga. To je tako pametan ~ovjek da bi
mogao biti predsjednik Socijalisti~kog
saveza, prisje}a se Du{an Markovi}, otac
na{eg najboljeg poslijeratnog ko{arka{a
Nenada Marko vi }a. U sve~anoj lo`i na
finalu Kupa {ampiona u Grenobleu, 5.
aprila 1979., kada je Bosna pobijedila
italijanski Emerson i postala prvak Evrope,
uz Emerika Bluma sjedio je upravo Du{an
Markovi}.
Od svih priznanja i nagrada koje je
Blum dobio u zemlji i inostranstvu, ovaj put
izdvoji}emo samo neke. Nosilac je
Partizanske spomenice 1941., Ordena za
hrabrost 1963., Ordena zasluga za narod sa
srebrnim zracima iste godine. Blum je i
Vitez legije ~asti Francuske 1974., a dobio
je i [estoaprilsku nagradu grada Sarajeva
1965., te Nagradu AVNOJ-a 1970. godine.
Posmrtno je odlikovan Ordenom junaka
socijalisti~kog rada. U Monografiji smo
uo~ili i da je Josip Broz Tito dva puta bio u
posjeti Energoinvestu u Sarajevu. A Mar{al
nije tek tako obilazio preduze}a...
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 41
KO NE PO[TUJE PRO[LOST NE ZASLU@UJE NI BUDU]NOST
POSLJEDNJE
PO^IVALI[TE
Emerik Blum je sahranjen u
Aleji velikana na sarajevskom
groblju Bare
POSLJEDNJE
PO^IVALI[TE
Emerik Blum je sahranjen u
Aleji velikana na sarajevskom
groblju Bare
emerik blum:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 21:53 Page 41
Lak{e malo s tim svetskim
prvenstvima, pi{e prijatelj iz Beograda,
filmski i pozori{ni reditelj, koji do detalja
prati sve sportske doga|aje u regiji, i {ire.
Aj za fudbal, to }u da pre`ivim, al za
rukomet, tu sam stvarno mislio da nam ne
mo`ete ni{ta. E, da, dva najve}a
iznena|enja ovogodi{njih kvalifikacija za
SP u Kataru, koje }e se odr`ati od 15.
januara do 1. februara naredne godine, su
odlazak Bosne i Hercegovine na to
takmi~enje, i neodlazak Srbije. Srbi(janci)
su prvu utakmicu dobili osam razlike -
23:15 i o~ekivali da u zemlju dobrog
vojnika [vejka idu na izlet i na pokoje pivo
poslije trening utakmice. Tamo ih je
do~ekala iskusna ekipa legionara,
uglavnom, iz srednjeg razreda Bundeslige i
razderala 33:21. I to, dakako, nije sve:
podmla|ena Slovenija je nadoknadila -3 iz
prve utakmice protiv Ma|ara, a novak
Austrija remizirala u Norve{koj i sa~uvala
+2 iz prve utakmice.
[IROKA PLE]A
No, svi se sla`u u jednom: najve}i
posao napravili su bosanskohercegova~ki
rukometa{i, jer je Island zemlja rukometa i
sa takmi~enja u posljednjih 7-8 godina
uglavnom donosi dobre rezultate, kao {to
je, recimo srebrena medalja sa Olimpijade u
Pekingu 2008., ili bronza sa Evropskog
prvenstva u Austriji 2010. godine. Svi
njihovi igra~i nastupaju u velikim
evropskim klubovima, od Palmarssona u
THW Kielu do Gunarssona i Hallgrimssona
u Paris Saint Germainu i o~ekivati prolaz
Bosne i Hercegovine bio je luda~ka ideja:
kad je tri minuta prije kraja utakmice Faruk
Vra`ali} usko~io na cepelin lopta mu je
ispala i u tom trenutku je izgledalo da }e put
na Svjetsko prvenstvo ostati san. I onda se
dogodilo ne{to {to s iskustvom igranja i
gledanja stotina rukometnih utakmica ove
o~i nisu vidjele: na{e desno krilo je u zraku
pokupilo loptu i ona je sjela u dalji
ugao gola Gustavssona.
Za razliku od fudbala u kojem je,
recimo, mogu}e da se za igra~ku ublehu
isplati cifra koja ni u kojem slu~aju ne
odgovara kvalitetu pojedinca - rukomet je
bio i ostao ozbiljna stvar. Veliki i bijesni
novci ~esto ne do|u nikad, osim u slu~aju
najve}ih svjetskih zvijezda poput Richard -
sona, Bali}a, Karabati}a ili Abaloa.
Ostalima, koji stignu do nivoa prvoliga{a u,
recimo, Bundesligi, rukomet garantuje
pristojan `ivot za vrijeme karijere i
eventualnu mogu}nost da razmisle {ta
poslije.
Selektor reprezentacije BiH Dragan
Markovi} je uz, naravno, igra~e Prcu,
Kara~i}a, Vra`ali}a, Ov~inu i Toro ma -
novi}a, te golmane Buri}a i Dejanovi}a,
najzaslu`niji {to }e BiH vidjeti jo{ jedno
veliko svjetsko takmi~enje. Na kojem, eto,
ne}e biti Norve{ke, Ma|arske i Srbije, ali ni
mo`da najve}e sile kad je handball u
pitanju - Njema~ke, koju je ku}i poslala
Poljska. Upravo tamo po~eo je Markin
put, nakon {to je kao igra~ pro{ao
omladinske kategorije u kojima je carovao
trener nad trenerima Sr|an Praljak,
poznatiji kao [jor, rukometna legenda
kojeg je neko pametan jednom nazvao
rukometni Zuko D`umhur. U kasnim
osamdesetim, kad je juniorska reprez ent -
acija Jugoslavije krenula harati svijetom,
~etiri puta zaredom je na tzv. turnirima
bratstva i jedinstva, dakle, me|u repu bli -
~kim okr{ajima trijumfovala BiH, za koju
je igrao i Dragan Markovi}: Nisam bio
[jorov ljubimac, ali kad sam bio progla{en
najboljim kadetskim igra~em Jugoslavije u
Tuzli, rekao je: ^uj, mali, rijetko grije{im,
ali ~ini mi se da kod tebe jesam, mogu li te
izljubiti? Mi smo, tako da ka`em, odgojeni
kao rukometni nacionalisti, jer smo bili
uvjereni da su igra~i s ovih prostora najbolji
zato {to imaju {iroka ple}a, veliku ruku i
veliko srce. I danas `ivim u uvjerenju da
smo bolji i ljep{i nego {to jesmo.
Mogu}u generaciju banjalu~kog Borca,
koja bi mo`da ponovila uspjeh one iz
sedamdesetih kad je u Borik stigla titula
evropskog prvaka, prekinuo je rat. Osvojili
su Kup IHF 1991., s mladom ekipom u
kojoj su bili Maglajlija, Peri}, Stupar,
Kne`evi}, Mulabdi}, i ekipa se razi{la,
jedan dio je oti{ao u Beograd, a drugi u
Zagreb. Nikad ni{ta nije poremetilo na{e
odnose, vi|ali smo se po Njema~koj,
pomagali, tra`ili anga`mane jedni drugima.
Tako sam se i ja na{ao na njema~ko-
francuskoj granici kod Strassbourga u
Willstedtu. Imali smo multi-kulti ekipu,
bi}e da ja i ne znam druga~ije: dva
Islan|anina, jedan Finac, Poljak, golman
Vlado [ola i legendarni Hrvoje Horvat, kao
trener. Igrali smo Bundes, a ja sam odigrao
deset godina, nudili su mi jo{ tri godine, ali
ja sam nakon ~etiri operacije rekao - bilo je
dosta, po{teno smo odradili ovih deset
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014.
42
KAKO SAM ZALEDIO ISLAND
Pi{e: AHMED BURI]
Foto: MARIO ILI^I]
Stvorena je atmosfera u kojoj je bilo
jakih utakmica, Sloga bila dobra, jak
Izvi|a~, Irfan Pipe Smajlagi} je vodio
Bosnu i imali smo najja~i derbi u regiji.
Istina, i tad je bilo neregularnosti u ligi, ali
ne kao danas. Ljudi kao ja to moraju re}i i
povu}i naprijed: previ{e ovisimo o
sudijama, u pojedinim segmentima su nam
pravila katastrofalna, a s druge strane se
valja okrenuti oko sebe, pa priznati da se
ljudi bore da pre`ive: i policajac te na cesti
~eka da te zaustavi s autom, da ti naplati
cenera. Imam razumijevanja za svoj
narod, ali se ne smije dozvoliti ne{to
drugo: svaka ekipa mora imati juniorsku ili
kadetsku ekipu, da se jake utakmice po~nu
igrati od malih nogu, nagla{ava Dragan
Markovi}.
MOJ NAROD
Policajac eka za cenera,
a sudija...
DRAGAN MARKOVI, selektor rukometne reprezentacije Bosne i Hercegovine,
najzasluniji je to su nai najbolji rukometai izborili plasman na Svjetsko
prvenstvo u rukometu; naem saradniku, po povratku sa Islanda gdje smo
odigrali istorijsku utakmicu, govorio je o svojoj karijeri i nastupu nae
reprezentacije na SP-u naredne godine
MARKIN PUT DO KATARA
dragan markovic:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:39 Page 42
godina, ja vas ne mogu varati, moj igra~ki
nivo vi{e nije kao prije. Nisu htjeli ni ~uti,
bilo im je i malo ~udno, a vlasnik kluba mi
je rekao - pa ima{ sjajan ugovor jo{ tri
godine, za{to sebi uskra}uje{ tolike novce?
Rekao sam da je to moja kona~na odluka i
da }u dovesti igra~a svojih sposobnosti ili
boljeg, i onda su mi dali mjesto sportskog
direktora i ve}u platu nego {to sam imao
kao igra~. Odigrali smo sezonu u
Bundesligi, a onda se ekipa raspala zbog
finansijskih razloga, no ni tada me nisu
htjeli pustiti, sponzori su za 2. Bundesligu
zahtijevali da ostanem na ~elu kluba. I
vjerovatno bih ostao tu do kraja, o`enio
sam se, dobio dva sina, ali 2005. majka mi
se te{ko razboljela i oti{ao sam nazad u
Bosnu. Nije bilo drugog izbora, odrastao
sam bez oca. Na`alost, po`ivjela je samo
osam mjeseci nakon toga i po povratku u
Njema~ku do~ekala me je ponuda
Wetzlara, ka`e na{ rukometni selektor.
Svako ko ima ikakav pojam o rukometu
zna da je u Njema~koj ime Martina
Schwalba skoro neupitan autoritet.
Otprilike, kao kad u fudbalu ka`ete
Andreas Brehme, ili Jurgen Klinsmann.
Valjalo ga je naslijediti u Wetzlaru, gdje je
nakon pet kola dobio otkaz, jer je bio
posljednji, osamnaesti. Dragan je do Nove
godine stigao do 12. mjesta, uz dva
poja~anja. Opet na{a: Damir Radon~i} i
golman Valter Mato{evi}, koji su bili pred
kraj karijere, ali su uz Neboj{u Goli}a
pomogli da se klub spasi. Danas u
Wetzlaru, opet na zalasku, igra mo`da i
najve}i srednji bek kojeg je svijet ikad imao
- Ivano Bali}.
BANJALU^ANKE PONOVO NA FRIZURU
Otkaz je stigao sljede}e godine, nakon
{to je vlasniku kluba odbio ispuniti `elje
oko sastava ekipe. To moje pona{anje,
bosanski i balkanski ponos su mi
vjerovatno uzeli prili~no para u `ivotu, ali
ne znam druk~ije. Supruga mi ka`e da mi
fitilj nije kratak, nego da ga nemam nikako.
Mislim da bez toga nema ispunjenja
dje~a~kih snova, a odlazak na Svjetsko
prvenstvo je upravo to, iskren je Dragan
Markovi}. One koji su dobri u svom poslu
karakterizira vrijednost, posve}enost,
fokusiranost, oni u svakom trenutku znaju
{ta ho}e i u tome je njihova veli~ina. Oni
najbolje, pak, imaju svoje ludilo, oni
djeluju tako da u su{tini ne brinu
svakodnevne problem, iako ih svakog
trenutka rje{avaju. Dragan Markovi} je
imao sre}u da je uvijek bio uz ove druge.
Kao uzore izdvaja Peru Janji}a, koji je
stvorio {ampionsku ekipu Borca, zatim
Halida Demirovi}a i mo`da najve}eg,
Vladu Stenzela, osvaja~a Olimpijskog
turnira 1972. s Jugoslavijom i Svjetskog
prvenstva s Njema~kom 1978. godine.
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 43
TRENER ZA ONE KOJI NAS VOLE

Dok sam trenirao Borac, doveo

sam vi{e ljudi u Borik nego Halid
Be{li}, a za Svjetsko
prvenstvo imam skrivenu `elju
DRAGAN MARKOVI]
Trener za velike rezultate
dragan markovic:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:39 Page 43
S Rukometnim klubom Bosna se
nisam dogovorio, velikih sedam dana sam
tu bio trener, i malo mi je `ao zbog toga,
iako sam ostao prijatelj s ljudima koji vode
taj klub. Oti{ao sam ponovo u Njema~ku,
bio u jednom malom klubu, zavr{avao
ku}u, opet se nekako mislio malo izvu}i
da zavr{im ku}u, kad je isko~ila ponuda da
do|em u Borac. Da budem iskren, nisam
mislio da }u se vra}ati u Banju Luku kao
trener, ali ispalo je da Maglajlija, kojem je
to ponu|eno, nije mogao preuzeti i onda
smo se dogovorili da preuzmem ekipu.
Vratio sam rukomet u Borik, na utakmice sa
Zagrebom, s Vardarom, sa Ankarom... Na
derbi s Bosnom dolazilo je po 5.000 ljudi, i
mogu re}i da sam u tu dvoranu doveo vi{e
ljudi od Halida Be{li}a, jer je bilo 12 puta
po pet hiljada ljudi, a na njegovom koncertu
jednom. Dodu{e, jednom je i gostovao, pa
ne mogu re}i, ali valja znati da je, kad sam
do{ao, na rukometu bilo oko 300 ljudi.
Jedna moja drugarica s televizije je o tome
rekla - ponovo si natjerao `ene na
frizuru, ka`e Markovi}: I za selektora se
nisam gurao, nego je stvar slu~ajno do{la:
nisam se ni prijavio na konkurs, iako sam
mo`da imao najja~e reference, njema~ku
A licencu, tako da s te strane nisam imao
problema, ali sam opet mislio da je red da
se to ponudi Maglajliji, ali on nije mogao i
rekao sam ako nema{ ni{ta protiv, ja bih to
radio. On je rekao nemam, jarane, bolje je
da to neko na{ radi nego neko ko ne}e
napraviti ni{ta. I onda ja stanem pred
ogledalo i ka`em - ~uj ja selektor, ko da
sanjam. Ova reprezentacija je moj tim, ja to
do`ivljavam kao svoje, i to nikada ne}e biti
druga~ije. Ne mora niko voljeti mene, ali
ovo je dr`avni tim, kojeg svi trebaju voljeti.
I krenulo je dobro, ali je atmosfera bila
nikakva, vidjelo se da ne{to ne {tima. A s
druge strane, sedam igra~a mi je ostalo bez
kluba, a ne mogu dozvoliti da za
Reprezentaciju igra igra~ koji nema klub.
Ne mogu zvati igra~a iz kladionice da igra
za nacionalni tim. I onda sam krenuo u
podmla|ivanje, sada mi je drago da igraju u
velikim klubovima, Kara~i} je u Brestu,
mali Pani} u Chamberryju, napravi{e
karijere, a zna{ kako ja ka`em - nije lako sa
dvjesta maraka do}i na sto milja. Bilo je
puno nevjerice, i sad imaju samopouzdanje.
Prce ima mali problem s klubom, ali nadam
se da }e i to biti sre|eno. Ja njih gledam kao
svoju bra}u, svoju djecu.
Bosna i Hercegovina sada ima
reprezentaciju koja u kontinuitetu mo`e
izdr`ati barem jo{ dva olimpijska ciklusa.
Dragan Markovi} se ne da zbuniti:
Ne}emo sigurno tamo u Kataru biti turisti.
Vlado Stenzel, koji me zove sine, poslao
mi je poruku u kojoj je stajalo, puno sranja
donosi sre}u. Onda me je nazvao i pitao:
Bosanac, jesi ti skonto {ta sam ti htio
re}i? Ako ti sve ide kao po loju, to onda ne
valja. Znam, skonto sam - ka`em ja. E
kad si skonto, onda ne odaji drugu `elju za
Svjetsko prvenstvo, nego {uti, ne mora{
sve izlajati. Dakle, barem kad je
reprezentacija u pitanju, ne brinemo: na
~elu je ~ovjek koji zna {ta radi. Tu je i
njegov {tab, sekretar Saveza Smajo
Kara~i}, pomo}nik Zuhdija Korkari},
direktor reprezentacija Mirza Muzurovi}, i
svi oni, kako ka`e Dragan Markovi}, sla`u
kockice. Ovo je dr`avna reprezentacija, i
u njoj, dok sam ja tu, ne}e biti nikakvih
podjela, pogotovo mahalskih, ovaj voli
ovoga, a onoga ne voli. Meni nije dosta da
se plasiram, previ{e sam se puta plasirao u
`ivotu, meni je cilj ne{to vi{e. Zoran
Gobac je u Hrvatskoj u~inio puno za njihov
rukomet, jer je na vrijeme prepoznao
odakle vjetar pu{e, nadam se da }emo na
krilima ove euforije stvoriti preduslov da
na{ rukomet bude na onom nivou na kojem
je bio kada su se ra|ale zvijezde poput
Ra|enovi}a ili Zlaje Arnautovi}a, isti~e
Dragan Markovi}.
I za kraj, jedna meraklijska. Nakon
pro{log bara`a i pobjede nad Njema~kom
Dragana su pozvala dvojica kolega,
nogometnih trenera - Ivica Osim i Fuad
Muzurovi}. Kad mi je [vabo rekao,
vidi mali, ne diraj nov~anik, od nas niko
nikad nije dobio [vabe ni u ~emu, pa ni u
pljuvanju udalj, shvatio sam do kraja {ta
je ono {to radim. Mislim, sjedi{ i pobjedu
tvoje ekipe slave i na uho ti pjevaju
Ivica, Fuko Muzurovi} i Abas Arsla -
nagi}. U tom trenutku pomisli{, j..o ti sve
medalje svijeta, ovo su bitne stvari u
`ivotu. Ba{ kako smo rekli: rukomet je
(ponovo) ozbiljna stvar. Zaslu`ili smo to,
valjda, svi mi koji ga volimo. A najvi{e,
valjda, Dragan Markovi}. Aferim,
majstore.
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014.
KAKO SAM ZALEDIO ISLAND

Do sada su se na Svjetsko
prvenstvo u Kataru u januaru 2015.
kvalifikovali Austrija, Bjelorusija, BiH,
^e{ka, Danska, Hrvatska Francuska,
Makedonija, Poljska, Rusija, Slovenija,
[vedska (Evropa), Katar, Bahrein, Iran,
UAE (Azija), Al`ir, Egipat, Tunis
(Afrika) i Australija (Oceanija). Jo{ tri
ekipe sa panameri~ke teritorije }e biti
poznate na jesen, pa }e spisak od
dvadeset i ~etiri reprezentacije biti
kompletiran.
PUT U KATAR
eka se kompletiranje za Svjetsko
prvenstvo
44
BOLJE JE POLAKO:
To moje ponaanje,
bosanski i balkanski
ponos su mi vjerovatno
uzeli prilino para u
ivotu, ali ne znam
drukije. Supruga mi
kae da mi fitilj nije
kratak, nego da ga
nemam nikako
PONOS NACIJE
Rukometna reprezentacija BiH
dragan markovic:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 22:39 Page 44
ISPRAVNA-oglasi sedmica-879:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.9.2013 13:49 Page 1
A
mal Alamuddin (35), budu}u
suprugu Georga Clooneyja, poz-
naju svi koji su radili za ha{ki
Tribunal od 2001. do 2006. godine
jer je u tom periodu bila
pomo}nica sudiji Patricku Robinsonu
tokom su|enja Slobodanu Milo{evi}u. Oni
koji su je upoznali puni su pohvala o njoj,
opisuju}i je na prvom mjestu kao izuzetnu
profesionalku i osobu predanu poslu.
Jedan od Amalinih prijatelja, Toby
Cadman, koji je godinama `ivio i radio u
Sarajevu a danas s njom radi na slu~ajevi-
ma vezanim za Siriju, tako|er govori samo
u superlativima o Amal. Sve {to mogu re}i
o njoj je da je divna osoba i pravi
profesiona lac, ka`e Toby za Slobodnu
Bosnu. Jako je predana svom radu i
izuzetno inteligentna.
FILMSKA PRI^A
Amal bi uskoro mogla privu}i jo{ vi{e
pa`nje medija, ali ovog puta ne zbog svog
zaru~nika. Naime, ona bi trebala biti dio
tima koji predstavlja Abdullaha al
Senussija, {efa obavje{tajne slu`be libi-
jskog diktatora Moamera Gaddafija, zajed-
no sa kolegama iz advokatskog ureda
Doughty Street Chambers koji su godinama
uklju~eni u slu~ajeve vezane za Bosnu i
Hercegovinu. Senussi je optu`en za ratne
zlo~ine po~injene u Siriji.
Alamuddin, ekspertica za me|unarodno
pravo, ljudska prava, krivi~no pravo i
ekstradiciju, karijeru je po~ela kao sudska
slu`benica u Me|unarodnom krivi~nom
sudu za biv{u Jugoslaviju na su|enju
Slobodanu Milo{evi}u. Nedavno ju je
William Hague, britanski ministar vanjskih
poslova, koji zajedno sa Angelinom Jolie
promovira kampanju za spre~avanje silo-
vanja u ratu, imenovao za ~lanicu panela
eksperata za prevenciju seksualnog nasilja,
te je u~estvovala i na pro{losedmi~noj kon-
ferenciji u Londonu gdje je uzela u~e{}a u
diskusiji o `rtvama silovanjima u Bosni.
Prema me|unarodnom pravu, ra{ireno i
sistematsko silovanje djece u ratnim zona-
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 46
AMAL ALAMUDDIN
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
AMAL ALAMUDDIN, vrhunska pravnica u oblasti meunarodnog prava, koja je
godinama radila pri Tribunalu u Haagu, odnedavno je u centru panje svjetskih
medija, i to ne zbog svog rada nego zaruka sa holivudskom zvijezdom
GEORGEOM CLOONEYJEM. Naa novinarka istraila je ko je budua
supruga neuhvatljivog Clooneyja, te kakva je njena veza sa BiH
OD HAAGA DO BIJELE KUE?
AMAL ALAMUDDIN
Ekspertkinja u oblasti
ljudskih prava,
me|unarodnog prava,
ekstradicije i Georga
Clooneyja
nidzara clooney:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 21:55 Page 46
ma mo`e prerasti u zlo~in protiv
~ovje~nosti, objasnila je razloge za svoju
uklju~enost Amal. Po~inioci ovih stra{nih
zlo~ina moraju biti izvedeni pred lice
pravde. Moramo osigurati da postoji sistem
koji }e omogu}iti pre`ivjelima da govore o
onom {to im se desilo i da imaju pristup
pravosu|u kakav zaslu`uju.
@uta {tampa u Velikoj Britaniji od pri~e
advokatice Amal ve} sprema filmsku pri~u.
Ro|ena je u Bejrutu 1978. godine. Majka
joj je bila novinarka, a otac putni~ki agent.
Govori engleski, francuski i arapski jezik.
Studirala je na Oxfordu i univerzitetu u
New Yorku, a tokom studija je dobila niz
presti`nih nagrada za svoja istra`ivanja.
Nakon iskustva u Tribunalu, njena karijera
je nastavila uzlaznom putanjom. U
biografiji stoji da je predstavljala Juliju
Timo{enko u slu~aju protiv Ukrajine pred
Europskim sudom za ljudska prava, radila
za tu`ila{tvo Specijalnog tribunal za Liban
na optu`nici protiv ~etiri osobe zbog ubist-
va biv{eg premijera Rafika Haririja.
Tako|er je bila pravna savjetnica {efu UN
komisije koja je istra`ivala ubistvo Haririja
i druge teroristi~ke napade u Libanu, te
pravna savjetnica generalnom sekretaru
UN-a Kofiju Annanu. Amal je i autorica
niza nau~nih radova na temu me|unarodne
pravde i sudova, te je kourednica knjige o
praksi pred Tribunalom za Liban. Trenutno
radi kao savjetnica za Kraljevski sud u
Bahreinu, gdje je u toku reforma
pravosu|a, a kako bi uskladili svoje zakone
i prakse sa me|unarodnim pravom. Tako|er
je anga`ovana na slu~ajevima u Egiptu, te
je savjetnica nevladinoj organizaciji ~ije
polje djelovanja je vezano za obavezu
Libije da sara|uje sa Me|unarodnim
krivi~nim sudom. Amal je i dio tima koji
predstavlja vladu Kambod`e u slu~aju
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 47
OD MILO[EVI]A DO CLOONEYJA

Budu}a supruga holivudske zvijezde Georgea Clooneya,

prelijepa pravnica Amal, karijeru je po~ela
u Tribunalu u Haagu
AMAL I
GEORGE
Iako poznata i
priznata u svom
poslu, Amal je u
centar pa`nje
svjetskih medija
stigla tek nakon
zaruka sa
Clooneyjem
nidzara clooney:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 21:55 Page 47
rasprave sa Tajlandom pred Me|unarodnim
sudom pravde.
Ina~e, Amal radi za jedan od najpoznati-
jih advokatskih ureda u Velikoj Britaniji u
kojem je i John Jones, koji je zastupao
Ejupa Gani}a pred londonskim sudom
nakon {to je Srbija tra`ila njegovu ekstradi-
ciju, te je ranije bio u timu branilaca na
su|enjima Naseru Ori}u, Rasimu Deli}u,
Mehmedu Alagi}u, Anti Gotovini i
Mladenu Marka~u. Slobodna Bosna sazna-
je i kako su Amal, zbog njene stru~nosti,
nerijetko konsultovali advokati odbrana
pred Tribunalom i da nikada nije odbijala
saradnju. Isti izvori ka`u i da itekako dobro
zna {ta se de{avalo tokom ratova u zemlja-
ma nastalim raspadom Jugoslavije, tema
kojoj se predala sa stra{}u i velikim
interesovanjem.
Ipak, najpoznatiji slu~aj na kojem je i
Amal do sada bila anga`ovana bilo je zas-
tupanje Juliana Assanga, osniva~a
Wikileaksa, 2011. godine pred sudom u
Londonu nakon {to je [vedska tra`ila nje-
govu ekstradiciju.
AKTIVIZAM I HOLLYWOOD
Amal zaposleni u njenom uredu u
Londonu opisuju kao jaku, borbenu i
veoma iskusnu. Sli~no o njoj misle svi koji
su je upoznali kroz poslovnu saradnju. No,
svi njeni uspjesi ne bi do{li u fokus javnos-
ti da se nije po~ela zabavljati sa filmskom
zvijezdom Georgom Clooneyjem.
Zaruke sa Clooneyjem i najava
vjen~anja za septembar ove godine u~inile
su da se njeno ime na|e u tra~erskim medi-
jima {irom svijeta. Danas paparazzi prate
svaki njen potez, od toga gdje je bila i {ta je
radila, do toga {ta je obukla, {ta jela, s kim
se srela, kada i gdje... U advokatskom
uredu u kojem radi rijetko komentari{u pri-
vatni `ivot uposlenika. No, nakon {to je
objavila zaruke sa Clooneyjem, jedan od
{efova je rekao kako Amal u sve {to radi
unese zra~ak svjetlosti, te je dodao da je
sretan zbog lijepih vijesti. Mediji su kon-
taktirali i Clooneyjevu majku Ninu koja je
rekla kako su njen sin i Amal na jednakom
intelektualnom nivou, {to je njemu, ka`e
ona, jako bitno kao i ~injenica da ona `ivi
daleko od holivudskog stila `ivota.
Veza sa Clooneyjom je po~ela, pi{u
engleski mediji, iz obostranog interesa za
ljudska prava. On je godinama anga`ovan u
Darfuru, ali je davao i velike donacije za
kampanje u borbi protiv siroma{tva u svije-
tu. Poznat je i jer je otvoreno podr`avao i
priklju~io se izbornoj kampanji ameri~kog
predsjednika Baracka Obame, s kojim je
prijatelj. Nedavno su u Bijeloj ku}i, zajed-
no sa Amal, gledali Clooneyjev novi film.
Zbog svog aktivizma, Clooney je i hap{en i
to u Washingtonu tokom prosvjeda protiv
sudanske vlade. Ipak, do sada je odbijao
politi~ki anga`man tvrde}i da vi{e mo`e
uraditi kao aktivista. Ja ustvari imam stav
i mo`e se desiti da on ne bude u skladu sa
onim {to UN `eli ili drugi ljudi, rekao je
ranije. I zato mislim da je mnogo lak{e ako
se ne kandidujem. Nemam ni neki interes
za to, rekao je Clooney 2012. No, britans-
ka `uta {tampa odnedavno pi{e kako bi
Clooney mogao postati sljede}i kandidat
Demokratske stranke za predsjednika
Amerike, ili najprije za guvernera
Kalifornije, a tek na sljede}im izborima i za
predsjednika.
Sam Clooney se nije javno izjasnio o
ovom. Prije je govorio da nema potrebe
da se kandiduje dok je u Kabinetu pravi
~ovjek, misle}i na Obamu. No, kako i
njegov drugi mandat isti~e, mo`da
Clonney zaista iskoristi priliku i postane
drugi holivudski glumac u Bijeloj ku}i.
Pitanje je koliko za to zaista ima
mogu}nosti s obzirom da su Clooney i
njegova budu}a supruga osobe koje imaju
jake stavove i ~ini se da se ne libe da ih i
javno ka`u.
List The Miror tvrdi da Clooneyjevi pri-
jatelji o~ekuju odavno njegov politi~ki
anga`man, a da je Amal tu ambiciju
poja~ala. Sa Amal uz njega, dobit }e jo{
vi{e kredibiliteta da se zaista kandiduje za
Bijelu ku}u, rekao je njegov neimenovani
prijatelj za ovaj list. Ukoliko se odlu~i na
to, Amal bi bila prva prva dama koja je
ro|ena u Libanu. No to bi zna~ilo i kraj, ili
barem privremeni prestanak, njene sjajne
pravni~ke karijere.
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 48
AMAL ALAMUDDIN

JULIAN ASSANGE
Amal Alamuddin predstavljala je
tvorca Wikileaksa pred sudom u
Londonu
ZARU^NICI
Alamuddin i Clooney bi se trebali
vjen~ati u septembru ove godine
nidzara clooney:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 21:55 Page 48
ISPRAVNA-oglasi sedmica-919:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.6.2014 20:57 Page 4
G
odine 1608., deset godina nakon
{to je napisan, Hamlet Williama
Shakespearea izveden je na brodu
Red Dragon kod obale Yemena.
Deceniju kasnije, Shakespeareov
najpoznatiji komad prvi put je krenuo na
turneju po Sjevernoj Evropi.
Gostovanja, turneje i preno{enje pri~a
{to raznovrsnijoj publici oduvijek su bili
esencijalni za Shakespeareov rad. Mi samo
nastavljamo tu misiju. Vozom, autom obi -
lom, avionom i brodom, donosimo ovaj
prekrasni, ikoni~ki pozori{ni komad nekim
novim ljudima u razne krajeve svijeta,
ka`e Dominic Dromgoole, umjetni~ki
direktor najpoznatijeg {ekspirijanskog
pozori{ta na svijetu, londonskog Globe
teatra.
Ta~no na 450. obljetnicu Shakes peare -
ovog ro|enja, 23. aprila ove godine,
ansambl Globe teatra zapo~eo je dvogo di -
{nju svjetsku turneju sa Hamletom nazvanu
Globe to Globe, u okviru koje planiraju
posjetiti svaku zemlju na planeti, bez
izuzetka. Jedna od destinacija bila im je i
Bosna i Hercegovina u Narodnom
pozori{tu u Sarajevu 15. juna odigrali su
dvije predstave, a treba re}i da je sav prihod
od ulaznica, koje su rasprodane u
rekordnom vremenu, doniran u fond za
nastradale od poplava u na{oj zemlji.
PUT DO ULOGE SNOVA
Iako su na turneju krenuli tek prije pet
sedmica, Bosna i Hercegovina je ve}
devetnaesta dr`ava koju su posjetili. U
gotovo trosatnoj predstavi dvanaest
glumaca tuma~i 24 uloge, a ~ast da utjelove
glavnog junaka pripala je Naeemu Hayatu i
Ladi Emeruwi, koji se smjenjuju u
izvedbama.
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 50
GLOBE TO GLOBE
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
uveni londonski Shakespeareov Globe teatar gostovao je 15. juna u Sarajevu sa
predstavom HAMLET; Sarajevo je samo jedna od destinacija britanske pozorine
trupe na njihovoj dvogodinjoj svjetskoj turneji u okviru koje e posjetiti svaku
dravu na planeti, a o predstavi, turneji i ansi kakva se prua samo jednom u
ivotu za SB govore dvojica Hamleta, LADI EMERUWA i NAEEM HAYAT
DVA HAMLETA NA
JEDNOJ SCENI
L A D I E ME R U WA I N A E E M H A Y A T
HAMLET ZA CIJELU
PLANETU
Ladi Emeruwa i Naeem Hayat
tuma~e naslovnu ulogu u
predstavi Globe teatra
hamlet:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 21:46 Page 50
Prije nego {to smo Vas ugostili u
Bosni i Hercegovini, posjetili ste Make -
doniju, Kosovo, Crnu Goru... Kakvi su
Vam utisci o ovom dijelu svijeta do sada?
NAEEM: Ono {to me se najvi{e
dojmilo, kao i ostatak ekipe je
velikodu{nost ljudi koje smo sretali
svugdje na prostoru biv{e Jugoslavije,
ljubaznost i sjajna dobro do{lica koju su
nam priredili. ^ini mi se da je to ono {to je
zajedni~ko narodima sa ovih prostora: ta
jedna toplina i otvorenost koju ne mo`ete
ba{ svugdje prona}i. U Makedoniji smo
slu{ali sjajnu muziku, na Kosovu smo jeli
izvrsnu hranu, vidjeli smo prelijepa
arhitektonska zdanja... I to je ono {to }u
ponijeti sa sobom iz ovog regiona.
LADI: Za mene su posebno upe~atljivi
prekrasni pejsa`i koje smo vidjeli na ovom
putovanju - planine, jezera, more, priroda je
zaista fascinantna... Iskreno, nisam
o~ekivao da }u ovdje vidjeti toliko lijepih
mjesta.
Kako ste dobili uloge u Hamletu?
NAEEM: Uobi~ajenim putem, morali
smo i}i na audiciju, nisu nas unaprijed
izabrali (smijeh, op.a.). Ne znam kako to
ovdje funkcioni{e, ali u Engleskoj su ve}ina
glumaca freelanceri i nemaju radni odnos u
teatarskim kompanijama, tako da stalno
morate i}i na audicije ako `elite raditi.
Naravno, `elja svakog glumca je da igra
Shakespearea i Hamleta, tako da sam bio
jako sretan kada su mi javili da sam dobio
ulogu.
LADI: Na mojoj prvoj audiciji bio je
Dominic Dromgoole, umjetni~ki direktor
Globe teatra, a onda smo imali jo{ dvije
audicije kojima su prisustvovali i ostali
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA
51
PUTUJU]I HAMLET U SARAJEVU

Gostovanje jednog od najzna~ajnijih

svjetskih teatara u Sarajevu plod je
saradnje British Councila u Bosni i
Hercegovini, Internacionalnog teatarskog
festivala MESS i Narodnog pozori{ta.
Kako smo ve} spomenuli, iznimno je
zna~ajan humanitarni karakter posjete
Globe teatra, a specijalni gosti na
predstavi bila su djeca iz podru~ja koja su
direktno pogo|ena poplavama.
Odu{evljeni smo {to je doma}a publika
dobila priliku do`ivjeti ovu jedinstvenu
izvedbu Hamleta. S druge strane, posebne
zvijezde su mladi ljudi iz @ep~a, Olova,
Top~i} i @eljeznog Polja, koji neumorno
volontiraju pru`aju}i pomo} svojim
sugra|anima. Na ovaj na~in stvaramo jasnu
vezu izme|u obrazovanja, kulture i dru{tva,
istakla je direktorica British Councila u Bosni
i Hercegovini Larisa Halilovi}.
HRABRI VOLONTERI IZ @EP^A, OLOVA, TOP^I] POLJA...
Mladi iz poplavljenih podruja
specijalni gosti na predstavi
SHAKESPEARE UZ MNOGO HUMORA, MUZIKE I IGRE
Scenska postavka u produkciji Globe teatra donosi druga~iju percepciju najpoznatijeg Shakespearovog komada
TEATAR U HUMANOJ MISIJI
Volonteri i djeca iz poplavljenih podru~ja sa ansamblom predstave u Narodnom pozori{tu
TEATAR U HUMANOJ MISIJI
Volonteri i djeca iz poplavljenih podru~ja sa ansamblom predstave u Narodnom pozori{tu
hamlet:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 21:46 Page 51
~lanovi kreativnog tima. Bio sam svjestan
da }e biti te{ko dobiti ulogu, jer znao sam
da se radi o svjetskoj turneji Hamleta i
prili~no pesimisti~no sam mislio: Nema
{anse, ne}e me izabrati ni za milion
godina... Ali svejedno sam `elio poku{ati,
jer i to je jedno iskustvo. Kada su mi rekli
da }u biti jedan od dvojice Hamleta,
preplavile su me emocije. Uzbu|enje je bilo
neopisivo.
Dvije godine trajat }e Va{a turneja,
planirate posjetiti sve dr`ave svijeta... Cijeli
projekat je svakako veoma izazovan i
zahtjevan. Je li bilo te{ko donijeti odluku da
posvetite naredne dvije godine svog `ivota
isklju~ivo Hamletu?
LADI: Moji prijatelji su me pitali to isto.
Za mene nema dileme, jer dobio sam {ansu
da igram vjerovatno najve}u ulogu ikada
napisanu za mladog glumca i da pritom
upoznam svaku zemlju na svijetu. Mislim
da biste trebali biti ludi da odbijete takvu
mogu}nost.
NAEEM: I sa mnom je sli~no. Ovo je
neka vrsta sna na javi, jer sadr`i dvije stvari
koje bi mnogi glumci `eljeli raditi: prvo,
mogu}nost da igrate Hamleta, {to je samo
po sebi uloga snova, a druga je put oko
svijeta, a to je univerzalna ljudska te`nja.
Sve je fenomenalno zami{ljeno i
isplanirano do najsitnijih detalja, tako da
nemate o ~emu razmi{ljati i brinuti - samo
igrate i u`ivate!
Planirate posjetiti i neke zemlje koje,
blago re~eno, nisu ba{ naklonjene
zapadnjacima, poput Sjeverne Koreje?
LADI: Da, ali ne o~ekujemo nikakve
probleme. Zapravo sam veoma uzbu|en
zbog tog gostovanja. Mnogo toga slu{amo
o Sjevernoj Koreji putem medija, a moglo
bi se dogoditi da kada odemo tamo,
zateknemo sasvim druga~iju sliku. U
svakom slu~aju, mislim da Hamlet ni u
jednoj zemlji svijeta ne mo`e biti suvi{an.
Ako ni{ta drugo, mo`e potaknuti neke
razgovore, otvoriti diskusije... Ono {to je
posebno kod Hamleta je da se iz tog
komada mo`e i{~itati toliko mnogo
razli~itih zna~enja i svako u njemu mo`e
prona}i neki smisao i poruku za sebe, u
zavisnosti od li~nog iskustva.
NAEEM: Upravo u tome je na neki
na~in i ideja ove turneje: svako ima pravo
na Hamleta i Shakespeare je za svakoga.
@elimo ga odigrati za {to ve}i broj ljudi, i to
uklju~uje i zemlje koje su potencijalno
nesigurne za strance. Ali cijeli etos na{e
kompanije sastoji se u tome da podijelimo
pri~u sa {to je vi{e mogu}e ljudi u raznim
krajevima svijeta.
ZEMLJE BURNE POVIJESTI
Obojica poti~ete iz zemalja koje
imaju burnu istoriju, ba{ kao {to je slu~aj i
sa Bosnom i Hercegovinom... Je li bilo
te{ko do}i do ovog mjesta na kojem ste
danas i kako ste se uop}e po~eli baviti
glumom?
NAEEM: Ja sam ro|en u Londonu, a
porijeklom sam Pakistanac. Za glumu sam
se zainteresirao u srednjoj {koli. Imao sam
sjajnog u~itelja drame, koji nas je veoma
inspirirao i ohrabrivao i mogu re}i da sam
zahvaljuju}i njemu zavolio glumu. Tako
sam nakon uloga u nekoliko {kolskih
predstava upisao studij drame, na kojem
sam diplomirao pro{le godine. Ovo je moja
prva profesionalna uloga i siguran sam da
}e za mene biti poseban osje}aj igrati
Hamleta u Pakistanu, odakle su moji
roditelji.
LADI: Ja sam ro|en u Nigeriji i tamo
sam proveo prvih deset godina svog `ivota,
a onda sam oti{ao u internat u Engleskoj.
Sje}am se da sam te prve godine u Londonu
gledao predstavu Aladin i ~arobna lampa i
tada sam prvi put po`elio da budem
glumac. Pro{ao sam sli~an put kao Naeem,
igrao u {kolskim predstavama, a onda sam
oti{ao na Univerzitet Bristol da studiram
pravo. Ali sve vrijeme sam se paralelno
bavio glumom, poha|ao dramsku {kolu,
imam i malu producentsku ku}u u okviru
koje smo snimili nekoliko kratkih
filmova...
[ta je to {to Va{u scensku postavku
Hamleta ~ini druga~ijom od ostalih?
LADI: Pa, za po~etak, ima dosta
humora u predstavi i mnogo je
duhovitije nego {to biste mo`da
o~ekivali. Postoji ta jedna usa|ena
percepcija o onome {to bi Hamlet treb ao
biti - vrlo te`ak, mra~an, par a no i ~an
komad, a mi smo poku{ali da to malo
promijenimo. Za mene li~no, ovo je
mo`da najiskrenija verzija originalnog
Shakes pear eovog teksta. Poku{ali smo
sagledati svijet danas onako kako bi ga
Shakespeare vidio, ali istovremeno nam
je stalo da se dr`imo izvornog teksta i
zbog toga predstavu igramo na
{ekspirijanskom engleskom, koji je
ve}ini ljudi nerazumljiv (smijeh, op.a.).
NAEEM: ^ini mi se da ova postavka
Hamleta nosi mnogo duha i iskrenosti i to
je njena osnovna odlika. Produkcija se nije
`eljela sakrivati iza nekih komplikovanih
scenografija, specijalnih kostima ili fensi
osvjetljenja i svih tih efekata, toga kod nas
nema i mislim da je to dobro. A toga nije ni
moglo biti, s obzirom na tempo turneje i
~injenicu da smo konstantno u pokretu.
Uglavnom, ono {to vidite na sceni je
iskreno pripovijedanje, odigrano srcem i
duhom od male grupe velikodu{nih
glumaca.
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 52
GLOBE TO GLOBE

NAEEM: Roen sam u Londonu, a porijeklom sam

Pakistanac. Za glumu sam se zainteresirao u srednjoj
koli zahvaljujui sjajnom uitelju drame...
LADI: Roen sam u Nigeriji i tamo sam proveo prvih
deset godina ivota, a onda sam otiao u internat u
Engleskoj. Studiram pravo, glumim, snimam filmove...
hamlet:TEKST osnova.qxd 18.6.2014 21:47 Page 52
ISPRAVNA-oglasi sedmica-919:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.6.2014 20:57 Page 5
D
vadesetak godina je Rezla Aslan
istra`ivao Novi zavjet i razvoj
hri{}anstva na univerzitetima
Harvard, Santa Clara i Santa
Barbara. Rezultat je bila knjiga o
`ivotu historijske li~nosti, Isusa iz Nazareta
i njegovo pore|enje sa Isusom Hristom.
Knjiga bi vjerovatno imala manje-vi{e
uobi~ajenu sudbinu akademskog {tiva da
nije bilo jednog autorovog gostovanja na
ameri~koj televiziji Fox News.
MUSLIMAN INSPIRISAN ISUSOM
Novinarka Lauren Green se obru{ila na
Rezu Aslana {to on kao musliman pi{e o
hri{}anskoj svetinji. Njegov odgovor je bio
briljantan, kompetentan i stalo`en, a knjiga
je nakon toga postala me|unarodni bestse-
ler. Ovih dana bh. prevod Aslanove knjige o
Isusu promovisan je u Sarajevu, {to je bio
povod za razgovor sa ovim izuzetno zanim-
ljivim, nekonvencionalnim misliocem.
Reza Aslan ro|en je u Iranu, a njegova
porodica je nakon islamske revolucije emi-
grirala u Ameriku. Islam je tad za njih bio
tabu, mra~ni podsjetnik na razlog odlaska iz
domovine. Jedno vrijeme je Aslan bio radi-
kalni evan|elista, a danas je opet musliman.
Isusa iz Nazareta smatra veoma razli~itim
od Hrista, ali itekako vrijednim divljenja jer
je bio pokreta~ zna~ajnog dru{tvenog
pokreta za prava siroma{nih i obespravlje-
nih.
Kao nesumnjivu historijsku ~injenicu
uzimate da je Isus postojao?
Me|u stru~njacima preovladava kon-
senzus da je postojao ~ovjek koji se zvao
Isus, bio Jevrej, `ivio u Galileji i osnovao
pokret zbog kojeg ga je Rim pogubio.
Mislim da oko tih osnovnih ~injenica
mo`emo biti onoliko sigurni koliko i oko
~ega mo`emo biti sigurni. Neke ljude
zbunj uje to {to su mnogi elementi pri~e o
Hristu posu|eni iz drugih tradicija i izvora,
iz egipatskih, gr~kih i rimskih, iz ~ega slij-
edi da ta osoba nije postojala nego da je
samo spoj vi{e razli~itih likova. To je istina
za Isusa Hrista, koji mene manje zanima,
ali to ne va`i za Isusa iz Nazareta koji jeste
bio stvarna osoba.
Simbolika Isusa Hrista je neiscrpna i
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 54
ISUSOV BIOGRAF KOJI JE RAZGNJEVIO AMERI^KU DESNICU
Razgovarala: ADISA BA[I]
REZA ASLAN (42), iransko-ameriki ekspert za historiju religije, napisao je
Isusovu biografiju koja je nakon napada na autora postala globalni hit; povodom
promocije bh. izdanja knjige Zelot: ivot i vrijeme Isusa Nazareanina Reza
Aslan govori za na list o tome zato je Darija Kordia mogue uporediti sa
Isusom, podsjea da je kroz historiju sekularizam odnio vie ivota nego vjerski
ratovi i objanjava kako je na Marakani oivjela bosanska nacija
RELIGIJE SU LJUDSKA
KREACIJA, A OVJEK BOIJA
U e-mailu imam cijeli odjeljak
naslovljen prijetnje smr}u
adisa reza:TEKST osnova.qxd 19.6.2014 0:13 Page 54
raznolika. Kako obja{njavate ~injenicu da
je njegov lik do dana dana{njeg bezbroj
puta upotrebljavan i zloupotrebljavan u naj-
razli~itijim kontekstima? Naprimjer,
nedav no su Darija Kordi}a, ovda{njeg rat-
nog zlo~inca koji je odslu`io dugu zatvor-
sku kaznu, njegove pristalice do~ekale sa
transparentima I Isus je bio osu|eni
zlo~inac.
Upravo takve stvari su razlog za{to sam
i sam odlu~io da pi{em o Isusu. Lik Isusa
Hrista je tokom historije bio kori{ten da
promovi{e svaku zamislivu ideologiju. ^ak
su ga i marksisti koristili kao primjer za
svoje politi~ke stavove. U Americi je to
zaista nepojmljivo, Isusa jedni koriste kao
argument protiv socijalne pomo}i, drugi su
uvjereni da Isus `eli da bude{ {to bogatiji i
da `ivi{ u blagostanju. Neki ga opet koriste
kao argument za beskona~no ratovanje pro-
tiv muslimana na Bliskom Istoku i
nevjerova tno je kako se pri~a o ovom
~ovjeku uklapa u svaku zamislivu politi~ku
ideologiju. Istina je da Isus Hrist mo`e biti
{ta god po`eli{, i on je oduvijek bio takav
lik. On mo`e opravdavati i velike imperije i
pobunjenike koji se bore protiv iste te
imperije, on mo`e biti na strani velikih sila
i na strani slabih. Isus Hrist mo`e biti {ta
god po`eli{, ali ne i Isus iz Nazareta, on je
historijska li~nost zamrznuta u vremenu.
Jeste te{ko shvatiti ko je on bio i kakav je
bio, ali to nije nemogu}e. Ja sam svojom
knjigom pokazao da kad Isusa stavi{ u kon-
tekst njegovog vremena, dobije{ ~ovjeka
mnogo druga~ijeg od onoga kojeg ve}ina
ljudi zami{lja.
Zastra{uju}a je misao da se tako
mo}nom figurom mo`e tako jednostavno
manipulisati?
Jeste, ali tako je bilo oduvijek.
Vi u svojoj knjizi tvrdite da su
jevan|elja uglavnom fikcija, analizirate
kako je Isus Hrist nastajao kao izmi{ljeni
lik. Kada na ovako racionalan na~in govo-
rite o stvarima koje su nekim ljudima svete,
vjerovatno na sebe usmjeravate mnogo
bijesa?
Kada vam je posao da pi{ete o religiji,
onda o~ekujete da ljudi reaguju emotivno i
strastveno na va{ rad. Ja neprekidno dobi-
vam prijetnje smr}u, imam cijeli odjeljak u
svom e-mailu za takva pisma.
Koliko ih shvatate ozbiljno?
Ne shvatam ih preozbiljno. Pitao sam
jednom prijatelja koji je savezni agent {ta
da radim u vezi s tim, a on je rekao da ne
brinem jer oni koji ti govore da }e te ubiti
nisu oni koji }e te ubiti. To me naravno nije
mnogo utje{ilo (smijeh). Ja sam i sam bio
vjerski fundamentalista, hri{}anin
evan|elista, i zato razumijem kako se ljudi
osje}aju kad neko po~ne podrivati temelje
njihove vjere. Emotivni odgovor kojeg se ja
sje}am nije bio bijes, nego strah koji se
nekad samo manifestuje kao ljutnja. Strah
vas je da je va{ temeljni identitet ugro`en,
da ste u opasnosti. Dio uspjeha koji sam
imao sa ovom knjigom je vjerovatno i u
tome {to ljudi osjete da i kad dovodim u
pitanje neke aspekte vjere, ja je i dalje
do`ivljavam vrlo ozbiljno, bilo da pi{em o
Muhamedu ili Isusu, svejedno. Mene ne
zanima podrivanje vjere jer sam i sam vjer-
nik. To je prava rijetkost u mom aka-
demskom okru`enju gdje su najve}e vjer-
ske eksperte zapravo ~ini gomila ateista.
Oni obi~no po~inju karijere kao vjernici, ali
~injenica je da kad prou~avate svjetske reli-
gije, te{ko vi{e i jednu od njih mo`ete shva-
tati previ{e ozbiljno. Vrlo brzo uvidite da su
one sve iste, da razlike nema, zapravo da je
jedina razlika me|u religijama historijska i
metafori~ka a ne stvarna.
Kako ste vi sa~uvali svoju vjeru upr-
kos tim saznanjima?
Moja vjera je vjera u Boga, ona nema
veze sa institucionalnom religijom. Religija
je institucija koju je stvorio ~ovjek i u njoj
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 55
REZA ASLAN

BOLNO RAANJE IDENTITETA:

U ovjekovoj prirodi je da ratuje kako bi shvatio ko je
STVARNI I MITSKI LIK
Ekspert za historiju religije Reza Aslan tvrdi da
je Isus iz Nazareta bio stvarna osoba, a da su
mnogi elementi pri~e o Isusu Kristu posu|eni
iz egipatskih, gr~kih i rimskih izvora
adisa reza:TEKST osnova.qxd 19.6.2014 0:14 Page 55
nema ni{ta bo`ansko. Njena jedina uloga je
da ljudima da rje~nik simbola i metafora
unutar kojih ~ovjek mo`e prona}i i iskazati
svoju vjeru. Ja sam prou~avao sve svjetske
religije, ali mi simbolika i metaforika isla-
ma najvi{e odgovaraju. Nisam musliman
zato {to mislim da je islam vi{e u pravu
nego druge vjere, nego zato {to mi njegovi
simboli najvi{e odgovaraju kada govorim o
Bogu, realnosti, ljudskom iskustvu, odnosu
~ovjeka i njegovog Stvoritelja...
Zar ljudi ponekad religijsku metafori-
ku i simboliku ne shvataju previ{e doslov-
no? Pa onda imate muslimane koji skra}uju
pantalone i njeguju brade zato {to je to
Muhamed tako ~inio.
Za ljude je normalno i ~esto da unutar
bilo koje ideologije prenesena zna~enja
shvate doslovno. Meni to ne smeta. [ta ima
veze {to je neko jako konzervativan i ~ita
doslovno Kuran ili Bibliju? Problem
nastaje samo onda kad je taj konzervativi-
zam povod za nasilje, to je za mene grani-
ca. Nosi nikab, pu{taj bradu, radi {ta ho}e{,
ali kad po~ne{ silom tjerati ljude da vjeruju
i misle kao ti, e to je problem. Sufije ka`u,
nikad nemoj da pomije{a{ put i cilj, krajnje
odredi{te je ono {to se ra~una. Put je samo
sredstvo, on je neva`an. Svi vjernici bi to
trebali imati na umu.
I BUDIZAM JE MIROLJUBIV A NEKI
BUDISTI^KI MONASI SU KOLJA^I
Religija je ipak vijekovima mo}no
sredstvo podstrekivanja ljudi na ratove,
terorizam, nasilje raznih vrsta. Kako je
mogu}e da je dogma jo{ uvijek tako mo}no
sredstvo pokretanja ljudi na nasilje?
Potpuno je ta~no da je religija kroz
historiju ~esto bivala odgovorna za nasilje.
I to je ta~no za apsolutno sve religije. Nema
nevine religije. Upravo sada bande
budisti~kih monaha kolju muslimanske
`ene i djecu po Burmi i [ri Lanki. A budi-
zam obi~no smatramo nevjerovatno mirolj -
ubi vom religijom. Ni jedna religija nije
imuna na nasilje. Ali vrlo je va`no da razu-
mijemo kako u tom smislu vjera nije ni{ta
posebno u odnosu na druge ideologije.
Najstravi~niji zlo~ini u ljudskoj historiji
po~injeni su proteklih stotinu godina i
ve}ina njih po~injena je u ime sekularizma.
Fa{izam, socijalizam, komunizam, naci-
zam, maoizam, staljinizam, sve te ideolo-
gije nisu samo sekularne nego su ateisti~ke.
One su nasilno nereligiozne a samo u prote-
klih sto godina su odgovorne za smrt stoti-
na miliona ljudi! Ispostavilo se da }e ljudi
ubijati jedne iz ovog ili onog razloga, a reli-
gija tu kao ideologija nije ni{ta bolja ni gora
od ostalih. Religija je kao i bilo koja od
ovih drugih ideologija samo sredstvo for-
miranja kolektivnog identiteta. Identiteti
bivaju oja~ani kad su suprotstavljeni
druga~ijim identitetima. Zato svaka post-
oje}a vrsta identiteta, plemenskog, kultur-
nog, etni~kog, nacionalnog, vjerskog, vodi
ka nasilju bez iznimke. Religija u tome nije
posebna.
Ali razlike ipak postoje, vjerska reto-
rika operi{e sa vje~no{}u i sli~nim pojmo-
vima?
Da, ka`e se da je razlika u tome {to reli-
gija koristi apsolutne kategorije, pa se sma-
tra da je otud opasnost od nasilja ve}a. To je
besmislica! Pa nacionalizam je sav u apso-
lutnim kategorijama. Pogledajte Ameriku,
jedna i jedina, zastava, zemlja, to je ono u
{to vjerujem. Isto je i sa etni~kom pripad-
no{}u - biti Hrvat, Srbin ili Bo{njak, to se
postavlja kao temeljna i apsolutna katego-
rija. Svako ko to napadne ili dovodi u sum-
nju izaziva nasilnu reakciju.
Da li antisemitizam unutar nacisti~ke
ideologije ima korijene u hri{}anskom vje-
kovnom antisemitizmu izazvanom vjerova -
nj em da su Jevreji ubili Isusa? Vi u svojoj
knjizi dokazujete da je to vjerovanje
pogre{no jer je jedino Rimsko carstvo
imalo legitimitet i mo} da u Palestini prvog
vijeka izvr{ava smrtnu kaznu.
Ta~no je da se hri{}anski antisemitizam
prote`e unazad sve do samog nastanka
hri{}anstva. Veliki dio Evrope je svoj iden-
titet gradio na razlici u odnosu prema
Jevrejima. ^ak i u sekularnoj Evropi u pro-
teklih 100-200 godina, slo`eno definisanje
partikularnih evropskih identiteta, engle -
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 56
ISUSOV BIOGRAF KOJI JE RAZGNJEVIO AMERI^KU DESNICU

Ameriku u svojim nastupima

spominjete kao mjesto velike vjerske
raznolikosti. Koliko je ona mjesto vjer-
ske slobode?
Koncept vjerske slobode je ugra|en u
na{ Ustav. Zbog toga je takve slobode
nemogu}e ukloniti, koliko god da se neko
trudi. Naprimjer u Americi postoji jak anti-
muslimanski pokret koji `eli zabraniti upo-
trebu {erijatskog prava u ameri~kim mus-
limanskim zajednicama. Dvadesetak
zakona je u raznim ameri~kim dr`avama
doneseno da bi se {erijat ukinuo, ali pro-
blem je {to je to protivustavno. Iako bi
ogroman dio Amerike ukinuo upotrebu
{erijata, to je nemogu}e jer bi bilo protiv
Ustava. Svi ovi zakoni su zato oboreni.
^ak i ako 100% populacije ne{to `eli u
Americi, to se ne mo`e desiti ako je protiv
Ustava. Uspjeh ili propast neke dr`ave
zavisi od njenog ustava. Homoseksualni
brakovi su sli~na stvar. Ve}ina ljudi je pro-
tiv, ali ne mo`e pro}i ni jedan zakon koji
ih zabranjuje jer je to protiv Ustava. Sud
ne mora da brine o demokratiji, politici ili
javnom mnijenju. Oni imaju dokument po
kojem se ravnaju i to je to. Ovo ima i
svoju negativnu stranu. Naprimjer, 90%
Amerikanaca `eli zakon koji bi ograni~io
upotrebu naoru`anja, ali Ustav dopu{ta
no{enje li~nog naoru`anja bez jasne defi-
nicije {ta bi to bilo, pa mo`ete imati
mitralj ez ili ru~ni baca~. Situacija se otela
kontroli, svako malo imamo masovne puc-
njave u kojima ljudi ginu, ali ne mo`emo
zabraniti ljudima da posjeduju oru`je.
VJERSKE SLOBODE SU U TEMELJIMA SAD-a
Pokuaji zabrane erijata u Americi
su uzaludni
PROMOVIRANJE BOSANSKOG IZDANJA
Promociju knjige uprili~ili su ambasada SAD-a u BiH i izdava~ka ku}a Baybook
adisa reza:TEKST osnova.qxd 19.6.2014 0:14 Page 56
skog, njema~kog, francuskog ili austrij-
skog, zasnivalo se na suprotnosti u odnosu
na Jevreje. Biti Nijemac ili Francuz zna~ilo
je ne biti Jevrej. Vrlo se jasno vidi kako je
takav odnos stalne suprotnosti mogao
dovesti do holokausta u Njema~koj. Ali ne
mislim da tu ima vjerskih razloga. Nisu
nacisti ubijali Jevreje zato jer su vjerovali
da su oni ubice Hrista, nego zato {to su
Jevreje vidjeli kao suprotstavljeni identitet.
Mo`da je ovo pitanje za psihologe ili
sociologe, ali za{to se ~ovjek prepusti nasilju?
Imaju li te iracionalnosti ipak neku pragma-
ti~nu osnovu? Da li dobri kom{ija postane
ubica, ~uvar logora ili nasilnik zato da bi od
svog kom{ije uzeo kravu, auto, televizor...
Jesmo li tako banalni?
Mene tu manje zanimaju psiholo{ki, a
vi{e antropolo{ki aspekti. Prvi na~in ljud-
skog identifikovanja je bio da li pripadamo
istoj pe}ini. Ako si sa mnom u pe}ini ti si ja,
ako si u drugoj, onda si neko drugi. Onda se
to pro{irilo na pleme. Pa na naciju. Stalno
se ponavlja isti princip, tako da vjerujem da
je to dio ljudskog razvoja i ljudske prirode
definisati sebe kao suprotnost nekome dru-
gom, bilo da je to etni~ka, plemenska ili
neka druga suprotnost.
Ja sam vrlo zainteresovan za raznu vrstu
kolektivnih identiteta i rat u Bosni i
Hercegovini je po mom vi|enju i bio rat
oko identiteta, ne rat zbog etni~ke ili vjer-
ske mr`nje. Pitanje je bilo ko si ti i kako se
identifikuje{, po ~emu se razlikuje{ od svog
kom{ije kad si iste boje, govori{ isti jezik...
Moj je osje}aj, me|utim, da se ova nacija
podi`e nakon genocida, klanja, i svih tih
iskustava. Gledati bh. reprezentaciju i
slu{ati himnu na Svjetskom prvenstvu bio
je nevjerovatan trenutak, ~ak i za mene koji
nisam Bosanac. To je bilo iskustvo izlaska
iz tragedije koja se desila nakon {to je bilo
re~eno Mi smo nacija. Ovo je zaista ne{to
{to treba privu}i pa`nju posvuda i biti poz-
dravljeno, pogotovo u Americi gdje je nacija
tako va`na stvar. Mislim da je osim
Argentinaca sav svijet bio uz Bosnu i navijao
za nju.
Bavite se historijom religija, ali mo`ete
li na trenutak zamisliti kako }e izgledati
budu}nost religija? Ho}e li one nestati? Da li
je mogu} svijet bez Boga, ili smo o toj ideji
ovisni?
Ne}e biti kraja Boga niti }e nestati reli-
gije. Religija je danas jednako mo}na kao
prije stotinu ili dvije stotine godina, ako ne i
vi{e. Ozna~itelj identiteta koji je u opadanju je
nacionalizam, a vjerski identitet mo`e samo
postati jo{ ja~i. Religije }e nastaviti da se raz-
vijaju i evoluiraju kao {to su to oduvijek
~inile. Ljudi misle da su one ne{to stati~no,
{to je oduvijek bilo tu u ovom dana{njem
obliku, a to jednostavno nije ta~no. Hri{}ani
misle da oni danas vjeruju u ono {to se odu-
vijek vjerovalo o Isusu, a to je potpuno
pogre{no. Hri{}ani danas ne vjeruju ni u istu
stvar u koju su vjerovali hri{}ani prije
dvjesto godina! Zato je religija mo}na, ona
apsorbuje nova otkri}a i saznanja i nastavlja
dalje. Da li je hri{}anstvo nestalo kad se
otkrilo da Zemlja nije centar svemira? Nije,
samo je uzelo tu informaciju i nastavilo
dalje. Da se sutra vanzemaljci spuste usred
Sarajeva, religije ne bi nestale, samo bi tu
informaciju apsorbovale. To religije rade,
one konstantno evoluiraju i zato }e postoja-
ti i za sto i za hiljadu godina. Ne}e izgleda-
ti kao dana{nje, ali }e postojati.
Incident na Fox Newsu Vas je iz aka-
demske ni{e izbacio u javnu orbitu i u~inio
globalno poznatim. Kako danas gledate na
taj doga|aj?
Moj problem nije bio ni {to je Lauren
Green o~ito islamofobi~na, ni {to je jo{
o~itije lo{a novinarka. Mene je pogodilo
jedno drugo saznanje. Ona naime nije mogla
razumjeti religiju kao akademsku disciplinu,
bilo joj je nezamislivo da o religiji pi{e{ iz
akademske perspektive. Mislim da smo mi
iz akademske zajednice za to krivi jer
previ{e pri~amo jedni sa drugima a premalo
sa ostatkom svijeta. Otuda nas ljudi slabo
razumiju i gledaju sa nepovjerenjem. Niko
ne bi rekao njema~kom histori~aru umjet-
nosti da ne mo`e pisati o francuskom impre-
sionizmu zato {to nije Francuz. Eksperti iz
polja religije o~igledno tako slabo komunici-
raju sa javno{}u da ljudi jo{ ne razumiju da
mo`e{ biti stru~njak iz oblasti neke religije a
ne biti vjernik koji pripada tog religiji.
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 57
REZA ASLAN
IZLAZAK IZ TRAGEDIJE
Gledati bh. reprezentaciju i slu{ati himnu na Svjetskom prvenstvu bio je nevjerovatan
trenutak, ~ak i za mene koji nisam Bosanac
adisa reza:TEKST osnova.qxd 19.6.2014 0:15 Page 57
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 58
KULT MARKET
MAGELLANO
Vuk
Poklonike
hip-hop
pokreta
zasigurno }e
obradovati
vijest da je u
prodaji novi
studijski
uradak
Magellana.
Album pod nazivom Vuk donosi
osamnaest kompozicija s temama iz
`ivotne svakodnevice. Uz to {to bez
dlake na jeziku u ritmu hip-hopa repa o
mnogim tabu temama, Magellano je u
pomo} na novom albumu pozvao i
Remy iz Elementala.
MIGHTY OAKS
Howl
Neobi~ni
indie rock
trojac Mighty
Oaks ~ine
glazbenici iz
Italije, SAD-a
i Velike
Britanije. Svi
`ive i rade u
Berlinu,
prijestolnici europske kulture. Mighty
Oaks objavili su studijski album pod
nazivom Howl, na kojem se nalazi
dvanaest kompozicija. Kao najava
novoga albuma poslu`io je i nedavno
objavljeni videouradak za pjesmu
Brother.
TOKIO POLICE CLUB
Forcefield
Kanadska
indie rock
~etvorka
Tokio Police
Club objavili
su album
pod nazivom
Forcefield.
Energetsko
polje sadr`i
devet kompozicija, a prethodio mu je
videospot za pjesme Argentina (Parts
I, II, III) i Hot Tonight. Njihov ~etvrti
studijski album obiluje mainstream
tonovima, dobrano naslonjene na zvuke
The Strokesa.
Moglo bi se re}i da je jazz scena, barem
ona u okru`enju, u odnosu na sve ostale
glazbene pravce poprili~no slaba{na i skromna.
Sve se uglavnom svodi na desetak festivala
godi{nje i svirke u jazz klubovima. Velike
zasluge za takvo stanje imaju i mediji.
Jazz vi{e nije atraktivan i komercijalan
kao u doba kada je Bog hodao po zemlji i
kad su trubu svirali Louis Armstrong i Miles
Davis. Ali, ako Satchmo nije me|u `ivima
ve} 43 godine, a Davisa nema pune 23
godine, to ne zna~i da vi{e nema dobrog
jazza. Sukladno situaciji na terenu, jazz
glazbenici su nekako svoji, oduvijek jako
dobro me|usobno povezani. Glazba ne
poznaje granice, pa je tako sasvim normalno
da neki truba~ iz Rijeke bude bli`i bubnjaru
iz Pan~eva negoli onom iz Zagreba ili
Splita, ako se na|u na istoj frekvenciji.
Me|u mla|im generacijama jazz puha~a
zapa`enu ulogu ve} du`e vrijeme ima
Rije~anin Denis Razumovi}-Razz. Kao
samouki saksofonist polo`io je prijamni
ispit na Glazbenoj akademiji u Grazu, u
klasi profesora Karlhainza Mikulina.
Zaslu`an je za mnoge projekte, poput Black
River Quarteta, No Name Banda, Think
Positivea i drugih. Glazbeni kriti~ari u
susjedstvu Razumovi}ev prvijenac In
Umbra smatraju jednim od najva`nijih jazz
izdanja doma}e scene. Razz je objavio novi
studijski album pod nazivom For Believers
Only, na kojem se nalazi deset pjesama.
Album je nastajao ~ak pet godina, a odi{e
nevjerojatnom energijom, prepunom virtu -
o znih sax dionica, kao {to su one u
kompoziciji Continental Handrail.
Ima tu i jako dobrih molskih sekvenci,
poput onih u pjesmi Terminology, uz koje
je Razz ugurao i minijature distorzi~nih
gitara. Denis Razz se saksofonom naprosto
igra u tercama pjesme Marina C.M., dok se
u naslovnoj skladbi For Believers Only
odu{evio veselim i brzim frazama. Pjesma
LEtude Noire pravi je dokaz kakav je
Denis Razz virtuoz.
Ako je jazz glazbeni pravac sazdan na
improvizaciji i trenuta~nom raspolo`enju,
Razz je istinski majstor toga pravca. Album
For Believers Only istinsko je remek - djelo
moderne jazz glazbe.
(M. Ili~i})
MUZIKA
Album For Believers Only, Denisa Razza
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Michael Jackson:
Love never felt so good
2. Dan Croll: From Nowhere
3. Usher: Good Kisser
4. The Strypes: Hard to say no
5. Kasabian: Eez-eh
6. Lisa Stansfield: Carry on
7. Metronomy: Love letters
8. Anjelique Kidjo ft. Trio Teriba: Hello
9. Parov Stelar: Clap your hands
10. We Have Band: Someone
ZAPA@ENA ULOGA
Razz, istinski majstor jazza
Rijeki majstor jazza
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 18.6.2014 18:13 Page 58
Ovaj film se, primarno, bavi gay
zajednicom, te preko nje prikazuje
univerzalnu ideju o podmuklim na~inima
borbe ja~eg protiv slabijeg. To je drama
koja je kao kazali{na verzija nagra|ena
nagradom Tony. Adaptiranje te drame za
film-TV na sebe je preuzeo HBO.
U Normalnom srcu gledamo pri~u o
nenadanoj i novoj epidemiji po~etkom
osamdesetih, koja je zahvatila gay
populaciju. Julia Roberts glumi dr. Emmu
Brookner, koja lije~i nekoliko pacijenata
zara`enim virusom HIV-a. Mark Ruffalo,
pak, igra Neda Weeksa, koji je svojim
o~ima gledao razorni utjecaj bolesti na
tada{nju njujor{ku gay scenu, zajednicu.
Dramu je za film adaptirao Larry
Kramer, jedan od prvih zagovornika
prevencije AIDS-a i skrbi za oboljele, ina~e
osoba koja je napisala originalnu dramu. U
kazali{tima, Normalno srce se po~elo
izvoditi 1985. godine. Ponovno je ta drama
postavljena na Broadwayju 2011., a tada je
i pristigla nagrada Tony za najbolji
revival. Nakon {to njegov prijatelj
premine od novog, do sada nikad
dijagnosticiranog oblika raka, Ned Weeks
odlu~uje poduzeti ono {to je potrebno za
borbu protiv toga. Svi drugi su isuvi{e
opu{teni i ne reagiraju na o~ito. Dok on
nastoji animirati ostale, a oni ga ne shva}aju
ozbiljno, vi{e njih umire. No, uskoro ga
po~inju ozbiljno shva}ati.
Po~etkom 80-ih godina, gay populaciju
Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava pogodio je val
epidemije koji je ve} u prvoj godini, samo u
gradu San Franciscu, usmrtio pedeset osoba.
Ovo je film o nastanku virusa HIV. Ovo je
film o skrivenoj istini te o brutalnom planu
masovnog uni{tavanja jedne populacije. U
vi{e navrata, autor kroz film kritikuje Vladu
SAD-a, te ju optu`uje za namjernu, brutalnu
egzekuciju homoseksualnih osoba. Brad Pitt
jedan je od producenata filma.
Ne dajmo si za pravo da zbog i~ega
ikada itko bude gonjen, proganjan, ubijan...
Svi imaju pravo na `ivot i nitko nema pravo
drugome da ga oduzima, bez obzira na
ideje, `elje, misli, stavove... @ivio `ivot, uz
`elju da mi kao narod, koji je na svojoj ko`i
osjetio kako je kada barbarin smatra da je
ja~i te (misli) da ima pravo da te uni{ti,
budemo predvodnici borbe za `ivot. Sva~iji
`ivot.
(D. Jane~ek)
KINO KRITIKA
Film Normalno srce (SAD, 2013.), u reiji Ryana Murphyja
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 59
KULT MARKET
OBLAK I SUNCE
Mahmoud Kalari
Oblak i sunce
igrani je
iranski film u
boji iz 1997.,
koji je re`irao
Mahmoud
Kalari,
ujedno i scenarist filma. Filmska ekipa
~eka da se razvedri da mogu snimiti
zadnju scenu filma. Stariji glumac
saznaje da mu je `ena imala sr~ani
udar i odlazi sa seta, a ekipa ga prati u
poku{aju da snime film do kraja.
Ocjena: 4
RU@E NA KREDIT
Amos Gitai
Ru`e na
kredit je
igrani film iz
2010., ~iju
re`iju
potpisuje
Amos
Gitai.
Scenarij su
napisali on i
Marie-Jose
Sanselme,
a prema romanu Else Triolet. Ovaj film
je analiza jednog dugotrajnog odnosa.
Marjoline i Daniel vjen~ali su se
~etrdesetih godina. Danas on uzgaja
ru`e te poku{ava stvoriti novu vrstu,
dok ona treba sve vi{e stvari koje se
moraju kupiti.
Ocjena: 4
PRA[UMA
Leonel Vieira
Pra{uma je
suvremeni
portugalski
film, autora
Leonela
Vieire.
Scenarij su
napisali
Izaias
Almada i
Joao Nunes, po romanu Ferreire de
Castre. Godina je 1912., a Alberto je
mladi} iz Portugala, koji se zapo{ljava
na planta`i u Amazoni. Kasnije }e se
zaljubiti u Yayu, koja je `ena njegova
{efa.
Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. X-Men: Dani budu}e pro{losti (Bryan
Singer)
2. The Fault in Our Stars (Josh Boone)
3. Na rubu budu}nosti (Doug Liman)
4. Zlurada (Robert Stromberg)
5. Tko pre`ivi pri~at }e (Seth
MacFariane)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Misija: Bijela ku}a (Roland
Emmerich, Mythology Entertainment)
2. Obitelj Miller (Rawson Marshall
Thurber, New Line Cinema)
3. Riddick (David Twohy, One Race
Productions, Blitz film i video)
4. Ovo je kraj (Evan Goldberg & Seth
Rogen, Columbia Pictures)
5. Turbo (David Soren, DreamWorks
Animation)
Pravo na ivot
JA^I PROTIV
SLABIJEG
Utjecaj bolesti na
njujor{ku gay scenu
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 18.6.2014 19:21 Page 59
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 60
U ^ETIRI OKA
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
Dodjelom nagrada, 15. juna su zavr{ene
Pozori{ne/Kazali{ne igre u Jajcu. Nagradu
za najbolju re`iju osvojila je Mostarka
Tanja Mileti}-Oru~evi}, za predstavu
Chick lit, u izvedbi Hrvatskog narodnog
kazali{ta Mostar. Ova predstava, po tekstu
Damira [odana, premijerno je izvedena
12. novembra pro{le godine.
U ponedjeljak, 16. juna, u sarajevskoj
Galerija Java otvorena je izlo`ba
Sarajevska Hagada, autora Gorana
Mikuli}a. Njegova Izdava~ka ku}a Rabic iz
Sarajeva prije osam godina je prvi put
predstavila ovu postavku, koja je obi{la
cijelu Evropu. U Javi su postavljene
reprodukcije pedeset stranica i ilustracija iz
ove knjige.
Hrvatska po{ta Mostar izdala je prigodnu
zbirku Me|ugorje 2014., koja sadr`i arak s
~etiri prigodne po{tanske marke u obliku
srca s mirisom ru`e, maksimum kartu (MC)
i omotnicu prvoga dana (FDC), informacija
je s bljeska. Autor likovnog rje{enja je
Marin Musa.
Knji`evne ve~eri 1914. - 100 godina poslije
po~ele su 17. juna u Sarajevu, 19. juna
bi}e organizovane u Beogradu, 23. u
Ljubljani, a tri dana kasnije i u Zagrebu.
Oraganizator je Knji`evna mre`a Traduki, a
tokom turneje bi}e prezentirane publikacije
za koje je Traduki anga`irala knji`evnike iz
jugoisto~ne Evrope.
Za 17. juni, nave~e, bio je najavljen i
humanitarni koncert u organizaciji BKC-a
Tuzla i Ansambla Iskre, pro~itali smo na
tuzlarijama. Bilo je najavljeno osam horova
iz Tuzle: Ansambl Iskre, @enski hor
Sloven~ice, @enski hor Srednje muzi~ke
{kole Tuzla, Hor Behram-begove medrese,
Zbor mladih pri franjeva~kom samostanu
Iuventus Salinarum, Zbor Katoli~kog
{kolskog centra sv. Franjo, Hor UKUD-a
Zvonko Ceri} i GUD Lege Artis.
Be~ka filharmonija, znate to, u sarajevskoj
Vije}nici nastupa 28. juna. Dirigent je
Franz Welser-Mst, a na repertoaru }e biti
djela Josepha Haydna, Franza
Schuberta, Albana Berga, Johannesa
Brahmsa i Maurica Ravela, kao i Himna
Evrope, muzika iz posljednjeg stava 9.
simfonije Ludwiga van Beethovena.
Od 28. juna do 4. jula u Neumu }e
biti odr`an deveti Festival animiranog
filma (NAFF 2014). [est ve~eri
projekcije }e se odr`avati na ljetnoj
terasi hotela Sunce u Neumu, a
istovremeno i u Dubrovniku, u ljetnim
kinima Jadran i Slavica, te u Mostaru, u
OKC-u Abra{evi}. Gledatelji }e imati
priliku vidjeti pedeset i dva filma, koja
su u{la u takmi~arski program, kao i
dvadeset filmova u programu Pano ra -
ma. Ove godine, na Festival je
prijavljeno rekordnih, vi{e od 600
filmova iz 47 zemalja, najavljuje
direktor ovog festivala Jurinko Raji~.
Ovogodi{nji ~lanovi stru~nog `irija
su: Joan Gratz, dobitnica Oscara iz
SAD-a, Tsvetomira Nikolova, autor i
redovni profesor na Akademiji anim ir -
anog filma u Sofiji,
Da r ko Kre~, autor i {ef katedre
animiranog filma na ALU u Zagrebu,
Namik Kabil, scenarista i urednik
dokumentarnog programa FTV-a i
Elevedin Nezirovi}, knji`evnik i
direktor MC Pavarotti iz Mostara.
^injenice da }e se projekcije
istovremeno odr`avati u Dubrovniku i u
Mostaru, rekordan broj filmova koji su
prijavljeni na Festival, te istaknuta imena
koja }e nas posjetiti, potvr|uju nam da
}emo ove godine biti jo{ kvalitetniji i
uspje{niji, veli Jurinko Raji~.
JURINKO RAJI, direktor Festivala animiranog
filma u Neumu
GORIN DIZDAR, predsjednik Upravnog
odbora Fondacije Mak Dizdar iz Sarajeva
GOR^IN DIZDAR
Moderatorica Poetskih susreta }e biti Ferida Durakovi},
a muzi~ki gost obje ve~eri Edin Karamazov
GOR^IN DIZDAR
Moderatorica Poetskih susreta }e biti Ferida Durakovi},
a muzi~ki gost obje ve~eri Edin Karamazov
Nije isto kao i lani: ove godine
smo bolji!
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
Cetri oka:Cetri oka.qxd 18.6.2014 21:37 Page 60
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 61
U nedjelju, 15. juna pala je prva
klapa prvog dugometra`nog igranog
filma sarajevske scenaristice i rediteljice
Ines Tanovi}, ~iji je radni naslov Na{a
svakodnevna pri~a. Naravno da }ete mi
re}i da je scenarij kvalitetan, no je li to
jedan od onih scenarija koji ste kupili
ve} poslije prvog ~itanja, ili Vam je
trebalo neko vrijeme da ga svarite?
U ovoj pri~i ima malo i onog
donkihotovskog, a glumica Nina Violi}
je super rekla da ima i bosanskog Big
Lebowskog. Netko bi rekao da je glavni
lik Sa{a, kojeg igra Uliks Fehmiu,
odustao od `ivota, ali s druge strane on
mo`da ba{ ima hrabrost da `ivi `ivot po
svom }eifu. Neki bi rekli i da on nije
uspje{an, i mo`da su ba{ okovi na{e
svakodnevnice ti koji govore da on radi
krivo. No, opet, ima i puno slobode u
Sa{inim postupcima. I to je ono {to mi se
svidjelo u scenariju Ines Tanovi}. Ta
neka luda hrabrost `ivljenja bez
konvencija. ^ak neka drskost, ali
romanti~na drskost. Pored Nine Violi} i
mene, od hrvatskih glumaca u Na{oj
svakodnevnoj pri~i anga`iran je i Goran
Navojec.
Koji lik igrate u tom filmu i koje su
njegove karakteristike?
Imam samo jedan dan snimanja, tri
scene. Igram lik Damira, koji predstavlja
onu konvencionalnu stranu, ljude koji
`ive po {pagi. Uspje{an sam mladi
menad`er, koji radi u firmi od Sa{inog
oca. Na prvu ruku, taj lik nije ni
negativan ni pozitivan, ali u odnosu na
Sa{u ispada negativac. Ali, on samo `ivi
konven cionalan `ivot i mu~i se s time.
Ima i on neki svoj patos i neki svoj
problem.
Ovu priliku }u iskoristiti i da Vas
pitam na kojim ste projektima u
Hrvatskoj trenutno anga`ovani, jer znam
da kod Vas sezona traje dvanaest
mjeseci?
Upravo ~ekam premijeru filma Broj
55, redatelja Kristijana Mili}a, koji sam
snimao ovu zimu. A krajem sedmog
mjeseca zavr{avam i snimanje novog
filma Branka Schmidta, koji se zove
Imena vi{nje, po pri~i Josipa Mlaki}a. Tu
je i redovni repertoar mog mati~nog
Zagreba~kog kazali{ta mladih. I dogo var am
jo{ mnogo toga...
GORAN BOGDAN, zagrebaki glumac
Sarajevska Fondacija
Mak Dizdar, Atelje
Figure i Club Aleksa
pozivaju na Me|una ro -
dne poetske susrete
Slovo Makovo.
U~estvuju pjesnici
nomi ni rani za Nagradu
Grada Sarajeva za
najbolje novoobjavljeno
poetsko djelo na bosan -
skom, crnogo r skom,
hrvatskom ili srps k om
jeziku u 2013. god i -
ni: Predrag Bjelo{evi}, Almin Kaplan, Zilhad Klju~anin, Martina
Mlinarevi}-Sopta (Bosna i Hercegovina), Mladen Lompar (Crna
Gora), Sonja Manojlovi}, Tonko Maroevi}, Miroslav Mi}anovi}
(Hrvatska), Zoran Bognar, Zvonko Karanovi}, Vladimir Kopicl,
Vladimir Taba{evi} (Srbija), govori Gor~in Dizdar, predsjednik
Upravnog odbora Fondacije Mak Dizdar iz Sarajeva.
Mjesta odr`avanja Me|unarodnih poetskih susreta Slovo
Makovo su Atelje figure
u Sarajevu, 20. juna u 20
sati, i Club Aleksa u
Mostaru, 21. juna u
20.30 sati; ovim doga |a -
jem obilje`i}e se i pet
godina rada ovog kluba.
Moderatorica }e biti
Ferida Durakovi}, a
muzi~ki gost obje ve~eri
Edin Karamazov. Ovom
prilikom bit }e preds tav -
ljena anto logij ska zbirka
Slovo Makovo 2014,
isti~e Gor~in Dizdar.
U Stocu, rodnom gradu Maka Dizdara, 22. juna pro{le godine
otvorena je Makova hi`a, muzejsko-galerijski centar Fondacije
Mak Dizdar. Njenu jezgru ~ini, podsjetimo, kolekcija Makovih
originalnih rukopisa, knjiga sa bilje{kama i dokumentima, te
nekoliko Makovih portreta. Pored samog Maka Dizdara, Makova
hi`a posve}ena je umjetnosti ste}ka.
Romanti~na drskost
Novo Slovo Makovo
Cetri oka:Cetri oka.qxd 18.6.2014 21:38 Page 61
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 62
1. Koja je razlika izme|u Red!
Weekenda i Red Carpeta? Red Weekend
nije `ut, ni pribli`no te nijanse. Red
Carpet, iako crven, mnogo je `ut.
19. Begova ili
{kembe
~orba?
Begova,
uvijek begova.
21. Poruka
~itaocima na{eg
magazina?
Pile pik~e dok
ne do pik~e do
ku}e. Sad
ozbiljno: {ta
mo`e{ danas
NE ostavljaj za
sutra.
5. Koga biste poveli na Svjetsko prvenstvo u Brazil?
Tatu, da mogu.
7. A, je li bolja pla`a u srpnju ili u Trpnju?
I u srpnju i u Trpnju, ka`u gu`va na pla`ama.
2. Je li lak{e, ili te`e, razgovarati sa
muzi~arima ili muzi~kim talentima?
Nisu bitne titule. O tome je li sagovornik te`ak ili jednostavan govori njegov karakter.
4. [ta ne morate imati u fri`ideru?
Vodu.
10. Koliko ima istine u
mudrosti: Ko se jednom o
vru}e mlijeko ope~e, taj i u
hladan jogurt pu{e?
Puno, za pametne, koji
nikad ne}e zaboraviti kakav
je osje}aj imati opr`en jezik.
18. Tange
ili badi}?
Kupa}i.
20. Ima li i{ta bolje od Nutelle?
Pala~inci sa nutellom?!
6. [ta obavezno nosite na pla`u?
Obavezno, kupa}i.
8. [ta ste bili u pretpro{lom `ivotu?
Sigurna sam - kraljica.
by DINO BAJRAMOVIC
9. Jeste li
meteoropata?
Nisam.
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
14. Da imate 15 minuta
vlasti, {ta ne biste u~inili?
Ne bih ponavljala iste
gre{ke na{ih politi~ara.
16. S kim biste
voljeli otplesati
tango?
Sa Mickeyjem
Rourkeom.
11. Da li je {utnja zlato ili srebro?
I jedno i drugo. Ali, {ta }emo ako
nemamo drugi ispu{ni ventil?
13. Da li je bolje biti
lijep i pametan ili ru`an i
glup? Najva`nije je i za
jedne i druge biti uporan.
15. Opi{ite
Nikolinu
Veljovi} u tri
rije~i...
Mila,
profinjena i
vrlo
profesionalna.
17. Osoba koja Vam ide na
ganglije?
Niko, ~uvam svoje ganglije,
dabome.
12. [ta obla~ite
kada `elite izgledati
moderno?
Moderne stvari.
NADA KARI, novinarka TV1:
Nikolina Veljovi je mila, profinjena
i vrlo profesionalna
3. Kako se osje}ate u Sarajevu?
Sarajevo je moja ljubav, moja zaljubljenost.
Kako ka`e D`amonja: Postoje oni koji `ive
dugo na na~in kao da nikad nisu `ivjeli, pored
kojih je `ivot pro{ao, a da ih nije ni o~e{ao. U
Sarajevu je to apsolutno nemogu}e. U Sarajevu
`ivi{ kao nigdje drugo, ovdje te `ivot ujedno i
grebe, milki, ~e{e i svrbi, a tebi lijepo.
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 18.6.2014 14:28 Page 62
KLIN ^ORBA
P
rema Google Trendsu Argentinci su sino} najvi{e
postavljali pitanje Gdje se nalazi Bosna i
Hercegovina? - napisao je na svom Twitter profilu
duhoviti sportski TV voditelj Joe Morrison, koji
vjerovatno nema pojma da je komotno umjesto
Argentincima isto pitanje mogao staviti u usta i nekim
Bosancima i Hercegovcima, ponajprije onima koji
dosljedno pori~u postojanje ove dr`ave na sve mogu}e
na~ine, pa i tako {to odbijaju ustati kad se svira njena
himna. Na njihov u`as, Zmajevima je po{lo za nogom da
na karti svijeta nedvojbeno iznova utabaju svoju srcoliku
postojbinu, ni najve}u ni najbolju, ali vi{e nego dovoljnu
za dobru, radosnu igru. Zahvaljuju}i njima, mi smo se
sre}i primakli. Jer, {ta je sre}a ako ne uvjerenje,
samopouzdanje da si sposoban zaigrati s najboljima i
u`ivati u tome? U~iti od uspje{nih kako se posti`e uspjeh.
Mi ve} desetlje}ima slijedimo lo{e u~itelje; velemajstore
viktimizacije koji su u nama prvo temeljito stukli stav da
je ikakav napredak mogu}, jer nas tobo`e oni drugi
kontinuirano sputavaju i onesposobljavaju te zahvaljuju}i
njima nismo u stanju napraviti ni{ta dobro, unato~ tome
{to smo, ina~e (jelte), po svemu bolji od njih. Onda
jednog dana himna Bosne i Hercegovine zasvira na
Marakani i Zmajevi zaigraju tako da se barem milijarda
ljudi upita: gdje je ta, kto je ta, da prosti{ Bosna?! Niko od
njih ne pita za onog majmuna koji je jo{ nekidan
poku{avao privu}i pa`nju ~e{kaju}i svoja majmunska jaja
dok je svirala himna dr`ave koja ga pla}a da u njeno ime
bude na usluzi gra|anima. On uporno tvrdi da te i takve
dr`ave nema, a onda i sve ve}i broj nas, iz ~iste mentalne
lijenosti, prepisuje zada}u. Tako stignemo do kolektivnog
pesimizma tvrde}i da su svi politi~ari isti i da se ni{ta vi{e
ne mo`e promijeniti nabolje. Prestanemo vjerovati da
smo sami dovoljno dobri i sposobni u bilo ~emu
pozitivnom. Onda do|u katastrofalne poplave i poka`u da
su u nama neke temeljne ljudske vrijednosti godinama
~ekale da ih se sjetimo i na njima iznova izgradimo
pozitivan stav o sebi i drugima.
N
ego, vratimo se toj nedjelji koja je najavljena kao
obla~na, nestabilna i biometeorolo{ki nepovoljna.
Trebalo je, dakle, zavu}i se u ku}u i izda{no se
odavati tupoj glavobolji, kostobolji, mrzovolji i
depresiji. To su upute, u beskrajnom nizu svih uputa
pomo}u kojih su nas odavno istrenirali kako da svoje
kratke `ivote provedemo {to beskorisnije, paralizirani
strahom od klimatskih promjena, teorija zavjere,
uli~nih pasa, terorista, genetski modificirane hrane, od
{pijuna, huligana, narkomana, navija~kih skupina, od
zaraznih bolesti (a sve su zarazne, prije ili kasnije - to
je jedino ta~no). Op}enito, okovali su nas strahom od
ljudi i svega ljudskog: uspjeha i neuspjeha, sre}e i
nesre}e, ljubavi i mr`nje, bijede i bogatstva. Na{i su
nas vo|e i u~itelji istrenirali da jednako strahujemo od
negativnih i pozitivnih pojava, a ponajvi{e od bilo
kakvih promjena. I onda, te nedjelje, na{la sam se u
gradu, kao i hiljade drugih, uklju~uju}i i sve
gorenavedene i nenavedene skupine koje {etnju
gradom ~ine visokorizi~nim poduhvatom. Nikad prije
u jednom danu niti u jednom gradu nisam vidjela toliko
zastava i toliko puta ~ula ime dr`ave koja ko biva ne
postoji.
S
vratila sam na }evape. Kad je dernek, nek i hala
gori. Kad ono, u }evabd`inici Mrkva: Brazilska
porcija - 11 u pola! Deset plus jedan gratis za
glasnije navijanje. Svi suvremeni vodi~i do uspjeha u~e
nas da uspjeti ne zna~i tek biti dobar u ne~emu, nego biti
sjajan. A da bi bio sjajan mora{ dati sve od sebe, pa jo{
malo vi{e. Ku}i se vra}am taksijem. Pitam taksistu za
prognozu rezultata na predstoje}oj utakmici. Va`no je
samo da Zmajevi dobro igraju, da budu od po~etka do
kraja borbeni, da daju sve od sebe, veli. Vjerovatno }e
Gau~osi pobijediti - ja~i su od nas, a na{ }e uspjeh biti ako
nas svijet upamti po dobroj igri. Va`nije je dobro odigrati
s boljim od sebe nego u lo{oj utakmici pobijediti slabijeg,
mudro zaklju~uje mla|ahni sarajevski taksista. Ku}i
sti`em u devet sati. Ostaje mi jo{ jedan satak da
pripremim salatu s dinjom i su{enim lososom, otvorim
bocu vina, udobno se smjestim u svoje malo zmajevo
gnijezdo... Himna, pi{taljka, igra po~inje... Cijeli
bogovetni dan se nisam sjetila da sam `ena, ni da sam
sama, niti da je dan obla~an. Svaki mi je damar igrao,
igrao, igrao... Sve bija{e ta~no onako kako je najavio
taksista. Svi smo se izigrali do mile volje i bili smo sjajni.
Dali smo sve od sebe, i jo{ malo vi{e.
Svratila sam na evape. Kad je dernek, nek i hala gori. Kad ono, u
evabdinici Mrkva: Brazilska porcija - 11 u pola! Deset plus jedan
gratis za glasnije navijanje. Svi suvremeni vodii do uspjeha ue nas
da uspjeti ne znai tek biti dobar u neemu, nego biti sjajan. A da bi
bio sjajan mora dati sve od sebe, pa jo malo vie
JEDANAEST U POLA
Pi{e: FADILA NURA HAVER
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 63
Fadila:Iluzije.qxd 18.6.2014 21:39 Page 63
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 64
HYUNDAI i 40 SEDAN: Europski stil korejske limuzine
J
u`nokorejski proizvo|a~ automobila
Hyundai iz godine u godinu bilje`i sve
bolje rezultate. Ako se osvrnemo na ne
tako davnu pro{lost i prve modele Accenta
koje je ta tvrtka proizvela i usporedimo ih s
dana{njim modelima, onda se slobodno
mo`e re}i kako Hyundai kora~a u
budu}nost koracima od sedam milja.
Hyundai Accent sredinom 90-tih godina
pro{loga stolje}a bio je neugledan
automobil skromnoga dizajna i jo{
skromnije unutra{njosti. Prva asocijacija na
njega bilo je klepetanje sajle kva~ila
prilikom svake promjene brzine i stalni
osje}aj nesigurnosti. Danas, petnaestak
godina kasnije, Hyundai je izrastao u
automobilskog diva, ~iji su modeli u
najmanju ruku ravnopravni sa europskom
konkurencijom... Ovoga puta pozornost
}emo posvetiti modelu s oznakom i 40
sedan, vozilu s europskim pedigreom.
^elnici tvrtke Hyundai odlu~ili su, barem
kada je u pitanju taj model, stvar prepustiti
njema~kim dizajnerima iz Russelheima, {to
se na koncu pokazalo kao pun pogodak.
Osim {to ga krasi atraktivan dizajn, Hyundai
i 40 sedan odlikuje i prakti~nost, te najnovija
tehnolo{ka dostignu}a. U serijskoj opremi,
koja je u tom vozilu doista impresivna, sti`e
gomila pomagala i ure|aja danas
neophodnih u svakodnevnoj vo`nji. Kada je
sigurnost u pitanju, tu su ve} standardni
ABS i ESP sustavi, dok BAS, DBC, HAC i
BBS sustavi tako|er sti`u u standardnom
paketu opreme. Hyundai i 40 sedan mogu}e
je naru~iti u ~etiri razli~ita paketa opreme.
Paketi iStart, iLike, iThink, i iThinkA/T
razlikuju se u detaljima ovisno o afinitetima
voza~a. U svakom od paketa u standardnoj
opremi su ugra|eni CD/MP 3 ure|aji sa {est
zvu~nika i USB priklju~kom, klima ure|aj i
putno ra~unalo. Tu su jo{ i elektronski
podesivi i grijani vanjski retrovizori, sredi{nji
naslon za ruke, ko`om presvu~eni upravlja~
vozila i jo{ mno{tvo opreme. Kada su u
pitanju Hyundai motori i njihove spec ifi -
kacije, preporuka je svakako odabir
dizelskog common-rail agregata zbog
iznimno niske potro{nje goriva i agilnosti
samih motora. Ovisno o afinitetu voza~a
Hyundai je ponudio dva 1.7 litrena CRDi
motora s oznakama HP i LP. Oba motora
odlikuje ista kubika`a s tim {to motor 1.7
CRDi LP razvija 115 konja dok 1.7 CRDi s
oznakom HP, pod poklopcem motora ima
agregat od 136 konjskih snaga. Osnovne,
ali ne prevelike razlike su naravno i u
potro{nji. LP motor ima prosje~nu potro{nju
od 4,6 litara na 100 kilometara, dok sna`niji
HP tro{i ne{to vi{e, odnosno 5,1 litar na 100
km. Hyundai i 40 sedan mogu}e je dobiti u
jednoj od dvanaest ponu|enih boja, od Blue
Jade metalik do White Crystal Pearl boje. I
za kraj malo o cijenama. Hyndai i 40 sedan
sa ugra|enim 1,7 CRDi motorom od 115
konjskih snaga i opremom Active na na{em
tr`i{tu stoji 44.900 KM, dok najskuplji
model s 136 konja i Premium opremom kod
nas stoji 52.890 KM.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILI^I]
Auto:CRNA.qxd 18.6.2014 16:46 Page 64
U Slobodnoj Bosni broj 918., str. 9, od
12.06.2014. godine je {tampano pla}eno
Saop}enje za javnost povodom posljednjih
istupanja dr. Kemala Dizdarevi}a..., pot-
pisano od Slu`be za odnose s javno{}u
UKCS, University Clinical Center of
Sarajevo Press center. Sam naslov ovog
Saop}enja ukazuje na nepismenost i ten-
dencioznost njegovih autora. Obzirom na
klevete iznesene u ovom Saop}enju, te
zbog ~injenice da se radi o sadr`aju koji se
direktno ti~e velikog broja pacijenata, molim
da mi ostavite prostor za demanti, kako sli-
jedi:
1. Damir Aganovi} i njegova terapijska
grupa ostra{}eno i svjesno poku{ava vr{iti
uticaj na sud, iznose}i klevete i la`i putem
Saop}enja koje je pla}eno novcima
uposlenika KCUS, bez njihovog odobrenja.
Me|utim, ~injenica je da je Sud ve} donio
pravomo}ne odluke, zasnovane na rele-
vantnom zakonodavstvu, koje Damir
Aganovi} nije ispo{tovao. Zato konstruira
la`i i otvara novi sudski spor, misle}i da }e
ga to za{tititi od izvr{enja pravomo}nih sud-
skih presuda. Vrlo naivno i glupo.
Saop}enje je ~itava jedna fantazija la`i koja
svojim sadr`ajem atakuje na zdravu pamet
~italaca, te biv{ih, sada{njih i budu}ih paci-
jenata. Ova intelektualno limitirana grupa
javno poziva na moju eliminaciju identificira-
ju}i svoju nakanu sa stavom 3.600
uposlenika KCUS-a. Neredni korak bi
mogao biti zahtjev da tih 3.600 uposlenika
stane mirno i plje{}e kada Aganovi} ulazi u
KCUS. A poslije toga, svi to znamo, samo
mo`e da slijedi svima poznati scenario.
Nejasno je kakva to plitka pamet gura
aparat~ika Aganovi}a da od KCUS-a
poku{ava napraviti svoju despotiju.
Pozivanje na 3.600 uposlenika o~igledno
govori o njegovom strahu i nesigurnosti.
Ipak, bitnija je ~injenica da Saop}enje
predstavlja direktni i javni poku{aj pritiska
na sud i tu`ila{tvo. Ustvari, op}i je utisak da
novokomponirani staljinisti, koji su sa one
strane zakona, maltretiraju javnost otvorenim
demonstriranjem sile. Nezabilje`eno je bilo
gdje i bilo kada da se direktor jedne javne
zdravstvene institucija ovako obra~unava
sa profesorom neurohirurgije koji je toj insti-
tuciji ostavio dvadeset godina rada i donio
veliku materijalnu korist.
2. Pri~a o falsificiranju dokumentacije je
naprosto nevjerovatna i ustvari govori o
paranoidnim mentalnim procesima autora
Saop}enja. Apsolutno negiram njihove tvrd-
nje. Radi se o tome da su njihovi {ti}enici
modificirali dokumente o toku bolesti i smrti
Selme Hajdarevi}. Da bi se za{titili, osmislili
su ~itav sistem la`i. Naime, nekoliko mjese-
ci nisu dopu{tali da otpusna pisma pacije-
nata koje sam operirao iza|u sa klinike.
Prvo je KCUS na uobi~ajen na~in od finan-
sijera (razli~itih zavoda i fondova) realizirao
naplatu tretmana i operacija koje sam
na~inio u KCUS, ali je istovremeno ova
grupa zabranila izdavanje otpusnih pisama
samim pacijentima, te sam bio primoran
izdavati zavr{ni neurohirur{ki nalaz paci-
jentima o toku njihovog lije~enja. Uputio
sam bezbroj pismenih upozoravanja prema
direktoru da na taj na~in diskriminiraju paci-
jente i da se preko njihovih prava
obra~unavaju sa mnom. Me|utim, njihov
odgovor je bio da zabrane ne samo izda-
vanje otpusta ve} i napla}ivanje usluga u
zavodima, koje se odnose na moje paci-
jente, tako da se nakupilo oko stotinu otpus-
nih pisama pacijenata koje sam operirao na
Klinici, a kojima nije regulirana medicinska
dokumentacija i kojima nisu napla}ene
usluge preko zavoda. Na ovaj na~in su ~inili
{tetu pacijentima, ali i samom KCUS-u, sa
krajnjom namjerom da ustvrde da ja
sprje~avam izdavanje pisama ili izdajem
neregularna otpusna pisma i tako ~inim
{tetu KCUS-u. Operirao sam pacijente koje
mi je tzv. stru~ni tim stavljao na operativni
program, uredno sam zavr{avao njihovu
dokumentaciju, predavao je na uobi~ajeno
mjesto na Klinici, onako kako se to radi ve}
godinama, ali su takva, od mene potpisana
otpusna pisma, ~ekala i nisu zvani~no pre-
davana pacijentima niti su zvani~no
upu}ivana u zavode i fondove na obradu i
naplatu. @eljeli su ostaviti utisak da im
nanosim {tetu, te da im to bude povod za
moj otkaz, ali {to je va`nije to je trebalo da
relativizira otpusno pismo umrle S. H.
odnosno trebalo je ispasti da je moje otpus-
no pismo neva`e}e, odnosno falsifikat, a
njihovo otpusno pismo ta~no. Dobro je poz-
nato da su Aganovi}evi {ti}enici izmijenili
otpusno pismo S.H. nakon {to su izuzeli,
tokom mjesec dana, svu medicinsku doku-
19.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 65
Advokati Jasmina Jaganjca -
Uredni{tvu
Na klijent nema nikakve
veze s paljevinom
Predsjednitva BiH i
zgrade Kantona Sarajeva
(Propali general i neuspje{ni biznismen
Jasmin Jaganjac otkrio ko su stvarni
nalogodavci protesta u Sarajevu, SB,
br. 906)
Po{tovani,
Kao punomo}nici Jaganjac Jasmina iz
Mostara du`ni smo vam se obratiti sa
sljede}im zahtjevom.
Kao {to Vam je poznato, u listu
Slobodna Bosna, ~iji ste Vi izdava~, i to u
broju 906. od 20.0.3.2014. g. na strani 4,
objavljen je tekst i slika na{eg klijenta. U
ovom tekstu je navedeno ime na{eg klijenta
i dovedeno u vezu s paljevinom
Predsjedni{tva BiH i zgrada Kantona
Sarajevo. Ovaj ~lanak je svojim neistinama
i proizvoljno{}u za na{eg klijenta
prouzrokovao velike probleme i veliku
uzbu|enost.
U cilju utvr|ivanja ta~nog ~injeni~nog
stanja zatra`eno je izja{njenje od strane
Tu`ila{tva BiH koje je svojim dopisom od
22.05.2014. g. obavijestilo na{eg klijenta da
Tu`ila{tvo BiH nije donijelo naredbu o
provo|enju istrage ove paljevine niti se ime
na{eg klijenta evidentira u bilo kom
svojstvu.
Obzirom na navedeno zahtijevamo da u
prvom narednom broju na istom mjestu
objavite izvinjenje i demantij navoda iz
~lanka od 20.03.2014.
Nadamo se da ne}emo biti prisiljeni,
zbog va{eg nedostupanja, da pokre}emo
sudski postupak protiv Vas.
S po{tovanjem,
Advokati: Gavrankapetanovi} Bekir,
Kold`o Damir, Kuki} Emir i
Gavrankapetanovi} D`emila
Kemal Dizdarevi} - Uredni{tvu
Damir Aganovi i njegova
grupa protiv mene
su iznijeli niz kleveta i lai
(Saop}enje za javnost povodom
posljednjih istupanja dr. Kemala
Dizdarevi}a..., SB, br. 918)
REAGIRANJA
Reagiranja:Reagiranja.qxd 18.6.2014 18:12 Page 65
mentaciju preminule. Roditelji su tra`ili
dokumentaciju o lije~enju svoje k}erke
odmah, ali su je dobili tek mjesec dana
nakon smrti, i to sa svjesno modificiranim i
naknadno izdatim otpusnim pismom. Za
razliku od opisane manipulacije, ve}
sutradan nakon smrti pacijentice (odnosno
mjesec dana prije izdavanja njihovog modi-
ficiranog otpusnog pisma) ja sam porodici
izdao ta~no i realno otpusno pismo u kojem
sam na jasan i medicinski ta~an na~in
izneo ~injenice iz toka lije~enja S.H.
3. U Saop}enju navode da me je KCUS
nov~ano kaznio 2008. godine, nakon disci-
plinskog postupka. To je ta~no, dva puta me
je Faris Gavrankapetanovi}, u ime KCUS-a,
nov~ano kaznio. Odmah sam tu`io KCUS i
dobio ih oba puta na sudu tako da su obje
odluke o kazni pravomo}no poni{tene, te mi
je KCUS, i to u vrijeme Aganovi}a - kada je
stigla pravomo}na presuda - morao vratiiti
novce sa kamatom. Moj spor sa KCUS je i
po~eo u vrijeme Gavran kapet anovi}a. Op}e
je poznato da sam taj spor sudski dobio i da
imam nekoliko pravomo}nih sudskih presu-
da protiv bezakonja i samovolje koja je
vladala u to vrijeme u KCUS-u (uklju~uju}i i
one o disciplinskim postupcima).
4. Bestidno, u Saop}enju se pozivaju i
na umrle, rahmetli Faruka Konjhod`i}a i
Naima Kadi}a. Primoran sam da i te odnose
kratko protuma~im. U vrijeme rahmetli
Konjhod`i}a sam polo`io specijalizaciju kao
prvi u grupi, uz to kao deset godina mla|i od
ostalih, u svojoj 30. godini `ivota. U njegovo
vrijeme sam bio student generacije na
Medicini, te zavr{io postdiplomski u 28.
godini `ivota. On me je li~no pozvao na neu-
rohirurgiju kao najboljeg studenta. Nikada
Konjhod`i} nije vodio disciplinski postupak
protiv mene. Protiv drugih jeste, da ih ovdje
ne nabrajam. Kadi}a uop}e nisam poz-
navao u vrijeme kada je bio generalni direk-
tor KCUS-a. Kada se vratio u KCUS iz diplo-
matije oko 2003. godine, Kadi} je ka`njen
od strane Gavrankapetanovi}a zbog po -
gre {nog tretmana pacijenta i to pre mje -
{tajem u CUM. Nakon njegovog povratka na
Kliniku za neurohirurgiju, par mjeseci pred
njegovu penziju, branio sam ga od
otvorenih ataka nekih doktora, aktera ~itave
ove pri~e. Nakon godinu i pol, koje je Kadi}
proveo u penziji, Gavrankapetanovi} ga je
na nezakonit na~in vratio za {efa Klinike za
neurohirurgije 2006. godine i to nakon {to je
mene smijenio, a sa osnovnim zadatkom da
pomogne u zata{kavanju smrti 7 pacijenata
(o tome je Sl. Bosna pisala). Internacionalni
ekspertni tim je tada ustanovio da su za taj
doga|aj odgovorni konkretni neurohirurzi.
Ovaj slu~aj je bio u tu`ila{tvu ali, koliko
znam, na~injena je nagodba sa KCUS. Tek
u tom periodu sam uvu~en u u sukob sa
Kadi}em. Aganovi} u Saop}enju navodi
imena nekih od doktora s kojima sam
zapo~eo specijalizaciju a koji su pu{teni da
postanu specijalisti tek nekoliko godina
nakon predvi|enog roka jer, kako je
op}epoznato, Konjhod`i} im nije dao da
postanu specijalisti obzirom da nisu ni{ta
operirali i nisu teoretski savladali neuro-
hirurgiju. Aganovi} u Saop}enju pomenute
doktore titulira, u medicini ne ba{ cijenjenim
zvanjima magistra i sl., valjda poku{avaju}i
da im u o~ima javnosti da na va`nosti.
Istovremeno, ignorira da titulira i mene, te
da me oslovi zvanjem profesora i doktorom
nauka iako to u takvoj vrsti Saop}enja treba
~initi. Tim prije jer bez mog zvanja Klinika za
neurohirurgiju po Zakonu gubi naziv Klinika.
Ako jedne titulira{, onda mora{ to ~initi
dosljedno sa svima. Ili uop}e ne titulirati.
Aganovi}, simplicirani mentalni sklop, ili ne
poznaje osnove komunikacije ili misli da kao
lokalni despot mo`e, preme naho|enju,
nekome uzimati zvanje.
5. Iza sebe imam na hiljade uspje{no
operiranih pacijenata, otvorio sam ~itave
nove oblasti neurohirurgije u BiH, interna-
cionalno sam prepoznat, radim najkomplek-
sniju neurohirur{ku patologiju. U isto vri-
jeme nerealizirani urolog, direktor Aga no -
vi}, smi{lja Saop}enja za javnost u kojima
poku{ava skrenuti pri~u sa su{tine tj. sa
krivi~ne prijave protiv njegove `ene
(Kenane Aganovi})!
6. Sada bi Aganovi} i njegovi pot~injeni
da okrenu realnost naopa~ke, da skrenu
pri~u o nesavjesnom lije~enju na mene, pa
po svaku cijenu okolo ucjenjuju i nagovara-
ju, iako je poznato da postoji ozbiljna
krivi~na prijava protiv Aganovi}ke,
Burazerovi}a, Hasanagi}a, torakalnog
hirurga Had`ismailovi}a, Baru~ije, otorinca
Kapid`i}a. Tvrde}i, bez dokaza (jer ih uop}e
nema), da sam ja napisao krivi~nu prijavu
samo pokazuju da koriste metod
zastra{ivanja i manipulacije, a ne argu-
mentacije. Oni se ustvari boje onoga {to ja
imam re}i o sadr`aju same prijave, a uz to
otvoreno i unaprijed zastra{uju svakog dru-
gog ko bi mogao biti vje{tak u tom slu~aju.
7. Pri~a, koju svima poznati otima~i
javno iznose, o mojoj navodnoj materijalnoj
koristi koju ostvarujem putem pacijenata je
posebna glupost i svako realan ko je imao
kontakt sa mnom to zna. Upravo oni otima-
ju i uop}e nije tajna o kome se radi. Navest
}emo ih pojedina~no, kada do|e vrijeme za
to, i to sa dokazima.
8. O~igledno je da }e KCUS morati dati
dodatni novac na ime moje od{tete nakon
ovog Saop}enja. To nije briga Aganovi}a jer
to nisu njegove pare. Me|utim, obzirom da
je to novac poreznih obveznika i da se treba
tro{iti na lije~enje pacijenata, te da je poz-
nato da u KCUS ~esto nema osnovnih
lijekova upravo zbog nesposobnosti
Managementa, obavezujem se da }u
Klini~kom centru, od dobijene od{tete,
donirati lijekove.
Kemal Dizdarevi}
SLOBODNA BOSNA I 19.6.2014. 66
REAGIRANJA
Reagiranja:Reagiranja.qxd 18.6.2014 18:12 Page 66
ISPRAVNA-oglasi sedmica-919:ISPRAVNA-oglasi.qxd 17.6.2014 14:36 Page 1
ISPRAVNA-oglasi sedmica-919:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.6.2014 14:01 Page 1