MEKUCI MOLLUSCA

Uvod

Mekuci (Mollusca) su koljeno s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine
beskraljenjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i
jedan izumrli razred.

Na temelju suvremenih istraivanja DNK, danas se mekuci i neke druge
skupine ivotinja svrstavaju u natkoljeno Lophotrochozoa. Danas na zemlji ivi
oko 50.000 vrsta mekuaca, a u fosilnom obliku poznati su jo iz razdoblja
pretkambrija.

Znanost koja se bavi mekucima zove se malakologija (ili malakozoologija).

Osim polarnih regija i planina, mekuci nastanjuju sva podruja na zemlji. No,
vedina ivi u morima, gotovo sve grupe ive maritimno. Neke vrste koljkaa
mogu se nadi i u slatkoj vodi, a manjim dijelom ak i u vlanoj zemlji (Pisidium
spec.). No najveda skupina mekuaca, puevi, naseljuju sva ostala podruja.

koljkai su iskljuivo vodeni mekuci. Obuhvadaju oko 15.000 vrsta, od kojih
vedina ivi u moru. Tijelo je oklopljeno dvjema ljuturama (desnom i lijevom).
Nemaju glavu i slabo su pokretljivi. Mogu biti veliki od nekoliko mm do 1m.
Najpoznatije slatkovodne vrste su barska i rijena, a od morskih: kamenice,
dagnje, biserne koljke itd. Znaajne su grupe mekuaca te se koriste u ljudskoj
ishrani.

Puevi ima ih oko 85.000 vrsta imaju vrstu vapnenaku ljuturu. Svi kopneni
puevi su hermafroditi. Neke slatkovodne vrste kote ive mlade. Koriste se u
ljudskoj ishrani. Puevi goladi nanose tetu poljuprivredi, a dvobona simetrija
je znatno izmjenjena. Samooplodnja je prisutna samo kod nekih pueva golada.

Glavonoci su iskljuivo kopneni mekuci, tijelo dvobno simetrino, razlikuju se
noga i trup a stopalo je reducirano. Glava je jasno odvojena od trupa. Naprijed
se nalaze usta. Prema broju pipaka podjeljeni su na osmokrake (sa 8 jednakih
pipaka) i desetokrake (sa 8 jednakih i 2 velika kraka). Veoma su pokretljive
ivotonje. U morima ivi oko 700 vrsta a najpoznatije su sipe, hobotnice i lignje
od kojih neke narastu i do 685967 m ukupne duine. Glavonoci imaju istaknut
ekonomski znaaj.

Hitoni su mala grupa morskih mekuaca koji se oblikuju nekim od
najprimitivnijih osobina mekuaca. Uglavnom su rasprostranjeni u toplim
morima. Meu njima je najpoznatiji obini hiton. Nemaju ekonomskog, ni bilo
kog drugog znaaja.

Graa mekuaca

S iznimkom jednoljuturaa (Monoplacophora) i u naznakama mnogoljuturaa
(Polyplacophora), tijela mekuaca su nesegmentirana, graena bilateralno
simetrino (kod npr. pueva simetrija moe biti sekundarno poremedena) i bez
ikakvog unutarnjeg potpornja. Obavijeno je mekim konatim platom koji kod
vedine vrsta izluuje tvrdu vanjsku ljuturu koja titi i podrava tijelo. Kod
pueva ljutura ("kudica") je neparna, a kod koljaka gotovo uvijek parna.
Ljuture su graene od kalcijevog karbonata i proteina i ine svojevrsni vanjski
skelet. Kod nekih skupina ljutura zakrlja ili ak potpuno nestane, kao kod
pueva golada.

Tijelo im se sastoji od etiri dijela: glave, probavila, plata i stopala. Na glavi
mekuci imaju usta, oi i ticala. U probavnoj vredici imaju crijeva, jetru, bubrege
i spolne organe. Plat koji djelomino ili potpuno obavija tijelo i stvara platenu
upljinu u kojoj se nalaze dini organi, krge kod vodenih a pluda kod
suhozemnih mekuaca. S donje strane tijelo se proiruje u neparnu miidnu
tvorevinu, stopalo. Srce je na lenoj strani i ima jednu klijetku, i jednu ili dvije
pretklijetke, a u ustima imaju eljusti ili nazubljenu ploicu.

ivani sustav je razliit, no svi imaju 3 para ganglijskih vorova sa ivanim
tracima koji su povezani s osjetilnim organima.

Plat je vrlo vaan organ mekuaca jer izluuje materije od kojih se izgrauju
ljuture koje tite njihovo tjelo. Izmeu plata i tjelesnog zida nalaze se organi
za disanje. Crijevo je sastavljeno od 3 djela od kojih se istie dobro razvijeni
eldac. Spolni organi su dobro razvijeni i imaju vrlo sloenu gau. Od unutarnjih
organa najrazvijenija je jetra. U ustima kod najvedeg broja nalazi se poseban
organ za drobljenje hrane. U koi ovih ivotinja nalazi se veliki broj lijezda koje
lue sluz, zbog ega im je tijelo uvijek vlano i sluzavo. Kod nekih pretstavnika
dvobona simetrija je poremedena.

Razmnoavanje i razvoj mekuaca

Vedina koljki, svi glavonoci i mnogi puevi su odvojenih spolova. Dvospolci su
puno rjei nego to se to ranije pretpostavljalo. Oplodnja se najede odvija
izvantjelesno, u vodi u koju se isputaju jajaca i spermiji, ali je kod viih
mekuaca pravilo oplodnja unutar tijela. Razvoj se najede odvija kroz stadij
larve. Iznimka su glavonoci, kod kojih se na jajetu diskoidnim brazdanjem gradi
embrij. Neki mekuci se brinu za leglo, a neke vrste iz razreda Monoplacophora
zadravaju embrije do valjenja u platenoj upljini.