Model municipalizacije K-14

Uvodna pitanja i odgovori

143:
Uvodna pitanja i odgovori

strana 2

ta bi pod K-143 modelom bilo promijenjeno u sistemu uprave u BiH?

Uprava u Bosni i Hercegovini bila bi pojednostavljena time to bi imala
samo dvije razine: opinsku i dravnu (otuda i naziv municipalizacija).
Glasai bi i dalje izravno birali naelnike, odnosno, graani u Brkom,
Mostaru i Sarajevu konano bi dobili priliku da direktno biraju
gradonaelnike. Za razliku od dananjeg sistema u kome politike
stranke sastavljaju birake liste, prema predloenom modelu svaka bi
opina izravno birala svoje zastupnike za dravni parlament. Glasai bi
birali pojedince, a ne stranke. Svaka od 143 bh. opine birala bi barem
jednog zastupnika, dok bi opine sa veim brojem stanovnitva imale
vie od jednog mjesta.

Dravnu Vladu sastavljao bi Premijer koji bi morao imati podrku 3/5
zastupnika u Parlamentu. Postojao bi jedan Predsjednik sa
reprezentativnim funkcijama, kojag bi takoer birao Parlament.

Znaajne ovlasti i sredstva bi sa dananje kantonalne i entitetske razine
bile sputene na opinsku razinu, dok bi ostale funkcije gravitirale ka
dravnoj razini. Ove funkcije ukljuuju zdravstvenu zatitu, penzije,
osiguranje od nezaposlenosti i borake penzije, te bi bile ujednaene
na teritoriji itave BiH.

Koje su to nove dravne ovlasti predviene?

Trenutno mali dravni aparat bi bio povean preuzimanjem brojnih
ovlasti koje su trenutno u nadlenosti entiteta ili kantona, poput penzija,
zdravstvene zatite, borakih penzija i osiguranja od nezaposlenosti, to
bi bilo centralizirano, ten a taj nain osiguravalo jednakost i efikasnost.
Brojna ministarstava i agencije koje danas postoje bila bi ojaana.
Nove nadlenosti drave ukljuivale bi Ministarstvo poljoprivrede,
Ministarstvo za zatitu okolia i turizam, Ministarstvo energije, Ministarstvo

strana 3

zdravstva, Ministarstvo unutranjih poslova (vidjeti ispod), te Ministarstvo
obrazovanja.

ta se ne mijenja?

Dok bi sistem pravosua bio ujedinjen unutar jednog dravnog okvira
(Ministarstva pravde), te i policija bila ujedinjena pod Ministarstvom
unutranjih poslova, postojee pravosudne i policijske regije (10 u
dananjoj FBiH, 5 u RS-u, te Brko Distrikt) ostale bi nepromijenjene.
Svaka od ovih regija imala bi zasebnu budetsku stavku u budetima
nadlenih ministarstava.

Opinska izvrna vlast bila bi birana na nain kako se to ve ini, ali bi
broj lanova opinskih vijea bio povean kako bi provodili nove
nadlenosti.

Kako takav sistem sprjeava dominaciju jedne grupe?

Predloeni model K-143 ukljuuje i izravne i neizravne mehanizme
kolektivne zatite kako na dravnoj, tako i na lokalnoj razini. Ove
mehanizme graani izravno biraju, umjesto izbora unutar
Parlamentarne skuptine BiH ili opinskih skuptina.

Neizravna zatita: Glasanje kvalificiranom veinom po najosjetljivijim
pitanjima (izbor i smjena vlade, usvajanje budeta, izmjena Pravilnika o
radu itd) zahtijevalo bi tropetinsku veinu. Ovo bi sprijeilo dominaciju
bilo koje grupe. Pored toga, 8 kljunih dravnih funkcija (Premijer,
Predsjednik, Predsjedavajui Parlmentarne skuptine, Predsjedavajui
Vijea naroda, Predsjednik Vrhovnog suda, Predsjednik Ustavnog suda,
glavni tuilac i Predsjednik Asocijacije opina i gradova BiH) bilo bi
podjednako raspodijeljeno izmeu Bonjaka, Hrvata, Srba i
ostalih/nacionalnih manjina. Niti jedna grupa ne bi mogla zauzimati vie
od dvije funkcije.

strana 4


Izravna zatita: Vijee naroda koje se sastoji od 5 lanova iz reda
svakog od konstitutivnih naroda i ostalih/nacionalnih manjina bilo bi
izravno izabrano sa teritorije itave BiH kao jedne izborne jedinice. Svaki
graanin bio bi u mogunosti glasati za lana grupe prema vlastitom
izboru. Pet kandidata sa najveim brojem glasova bilo bi izabrano. Ovo
tijelo nema zakonodavnu ulogu. Ono bi djelovalo kao nadzorno tijelo
za zakone koje usvaja Parlamentarna skuptina BiH, kako bi se osiguralo
da ustavom definirani vitalni nacionalni/kolektivni interesi nisu
povrijeeni. Veina unutar svakog kluba (3 od 5 lanova) moe
podnijeti prigovor po tom osnovu. U tom sluaju, dva tijela imaju
pokuati rijeiti sporno pitanje u odreenom roku. Ukoliko to nije
mogue, specijalizirana komisija pri Ustavnom sudu BiH, ija je odluka
konana, odluit e da li je prigovor osnovan.

Slino tijelo, Vijee za meunacionalne odnose, bilo bi izabrano na
lokalnoj razini, te bi imalo sline ovlasti. Ono bi takoer imalo
mogunost obratiti se Ustavnom sudu.

Kako moe biti sprijeena centralizacija u Sarajevu?

Uredi dravnih ministarstva i agencija mogu biti smjeteni na racionalnoj
osnovi i van glavnog grada. U odreenoj mjeri, to je ve i uraeno.
Ovo omoguava da dravni slubenici budu smjeteni u urbanim
centrima irom BiH.

Kako ovaj sistem osigurava jednakopravnost Hrvata?

Sistem municipalizacije poveao bi mo opina sa hrvatskom veinom
i u smislu moi uprave na lokalnoj razini, kao i u smislu zastupljenosti na
dravnoj razini. Svi Hrvati, bez obzira gdje u BiH ive, bili bi u mogunosti
birati lanove parlamenta koji bi izravno zastupali njihove lokalne i
kolektivne interese u Parlamentarnoj skuptini BiH. Na osnovu prvih

strana 5

podataka o popisu stanovnitva, opine sa hrvatskom veinom imale
bi ukupno 15-16% poslanikih mjesta. Nadalje, Hrvati bi birali jednak broj
lanova Vijea naroda (5) kao i Bonjaci, Srbi i ostali/nacionalne
manjine. Ukoliko se veina, tj. 3 od 5 hrvatskih lanova ovog tijela
usprotivi zakonu koji dolazi iz Parlamentarne skuptine pozivajui se na
odredbe o vitalnom nacionalnom interesu, zakon se mora usaglasiti sa
klubom hrvatskog naroda u roku od 45 dana. Ukoliko to ne bi bilo
mogue, odjel za vitalni nacionalni interes pri Ustavnom sudu koji broji
jednak broj lanova svake grupe e razmotriti prigovor te donijeti
presudu temeljenu na ustavoj definiciji vitalnog nacionalnog interesa. U
global, bilo bi nemogue majorizirati Hrvate po pitanju vitalnog
nacionalnog interesa.

Kako je ovaj sistem bolji po Srbe od Republike Srpske?

Republika Srpska je zasigurno jednostavnje konstruirana nego li
Federacija. Ipak, kako onda ima nie prihode po glavi stanovnika u
odnosu na federalni prosjek, slabiju sigurnosnu mreu i javne usluge, te
vei dug po glavi stanovnika nego li Federacija? Kako je mogue da
opine u RS-u ostvaruju slabe prihode uprkos tome to ne postoje
kantoni da crpe resurse koji bi inae pripali opinama?

Odgovor je da RS nije nita vie orijentirana na graane nego li
Federacija. Centralizacija bez zastupljenosti dozvoljava raspodjelu
javnih prihoda prema vlastitom nahoenju. Sigurno je da Federacija
ima brojne problem time to za isto pitanje postoji vie depova koje
treba ispuniti. No utrka izmeu politikih struja, ako nita drugo, ostavlja
graanima vie prostora za manevar. Ovo je jedan od razloga zbog
kojih se protesti protiv loe vlade koji su izbili u Federaciji nisu desili i u RS-
u, uprkos ak veoj razini nezadovoljstva graana.

Sistem municipalizacije osigurao bi da Srbi irom BiH, ukljuujui istonu
Bosnu, istonu Hercegovinu i zapadnu Bosnu (Drvar itd), budu direktno
zastupljeni na svim razinama vlasti. Srbi bi imali korist i od dodatnog

strana 6

pozitivnog mehanizma etnike zatite svoje brojnosti u Parlamentarnoj
skuptini, gdje bi 43% mjesta bilo popunjeno zastupnicima iz opina u
sastavu dananje Republike Srpske. Glasanje kvalificiranom veinom o
bilo kom spornom pitanju neutralizira bilo kakvu percipiranu prijetnju
srpskim kolektivnim interesima ak i prije nego li to pitanje doe do
Vijea naroda. Municipalizacija bi opinama u sastavu dananje RS
dala zavidnu razinu lokalne autonomije bez presedana.

Sistemom ujedinjavanja socijalnih davanja i brojnih javnih usluga,
municipalizacija bi stanovnicima dananje RS donijela velike koristi.
Izdvajanja vlade po glavi stanovnika koji ive u RS-u bi se uveala za
22%. Nadalje, po prvi put u vie od dvije decenije, postojala bi
jednakost u pruanju usluga.

Onima koji Republiku Srpsku smatraju metafizikim dobrom, nagradom
po sebi, niti jedan alternativni sistem nee biti primamljiv. No gledano s
praktine strane, u smislu direktne politike odgovornosti, kontrole,
funkcionalnosti, unaprjeenih javnih usluga i potencijala za ekonomski
rast, municipalizirana BiH bi bez dvojbe bila bolje rjeenje za stanovnike
dananje RS od ovog koji imaju danas.

Kako bi se ovaj sistem odnosio prema Bonjacima?

Dananji sistem uprave jeste izopaena vrsta asimetrinog
etnoteritorijalizma. Dok god ova logika postoji, postojat e i tenje ka
etnikom separatizmu i raspadu. Bonjaci na to nisu imuni: jo od ratnog
vremena na sceni su i oni koji pod izgovorom usporavanja ili
odbrambenih poteza, zagovaraju fildan Bosnu, odnosno, bonjaku
nacionalnu dravu. Raspad drave ne bi mogao proi mirnim putem.
ak i ako bi, vjerovatnije je da bi nacionalistike elite dominirale.

Municipalizirana Bosna bi prije svega ublaila etno-teritorijalne
razgraujue snage u BiH, osiguravajui opstojnost ujedinjene drave.
Istovremeno, lokalna samouprava i kolektivna zatita bi unaprijedili

strana 7

mogunosti zapoljavanja u javnom sektoru onima koji ele da ive
tamo gdje su trenutno u manjini. Prijenos nadlenosti na lokalnu razinu,
uz odgovarajue resurse, omoguio bi opinama van sjedita da se
efektivnije razvijaju.

ta ako sam Bosanac, Hercegovac, pripadnik nacionalne manjine ili
neko Drugi? Kako i gdje se ja uklapam?

Municipalizirana BiH bi konano garantirala pravnu i praktinu
jednakopravnost svim graanima, bez obzira kako se identificiraju,
ukljuujui i sve kategorije Ostalih, dakle, svakog ko se ne identificira
kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda. Vie ne bi postojali
poticaji da se bilo ko izjanjava kao pripadnik nekog od konstitutivnog
naroda, bez obzira na vlastiti identitet pojedinca. Sve javne funkcije bile
bi otvorene za sve graane. Nadalje, Ostali bi uivali jednaku
kolektivnu zatitu kao i konstitutivni narodi. Postojao bi poticaj za sve
one koji se ne identificiraju kao B, H ili S da zajedniki djeluju na zatiti
sistema od bilo kakvih pokuaja ponovne etnifikacije.

Kako bi ovaj sistem promijenio prirodu politike u BiH?

Iako je model municipalizacije osmiljen da privue graane koji su
trenutno u povlatenim pozicijama, te za cilj ima otklanjanje straha od
dominacije kod Srba i Hrvata, poticaji unutar sistema promoviraju
politiku interesa i integracije. Lokalne vlasti u BiH ve su saraivale preko
politikih i etnikih granica. Najsvjeiji primjer je pruanje pomoi tokom
poplava u maju 2014. Bez pravnih i politikih prepreka koje njeguje
daytonski sistem, takvo djelovanje bi se zasigurno povealo na temelju
racionalnog vlastitog interesa. Dok god su mehanizmi kolektivne zatite
osigurani i snani, logika sistema je takva da bi isti vrlo vjerovatno rijetko
bili koriteni. Uzimajui u obzir snagu kolektivne zatite, politika
zasnovana na interesu preovladavala bi nad raspirivanjem straha na
etnikoj osnovi.
strana 8
Nadalje, poticaji koje osigurava model municipalizacije doprinijeli bi
otklanjanju nedostatka demokratije unutar stranaka koje pokazuju
skoro sve politike stranke. Demokratski centralizam oko lidera jedne
jedine politike stranke koji odluuje o stranakim listama i drugim
pitanjima vie ne bi bio odriv. Naelnici i lanovi parlamenta birani na
lokalnoj razini zahtijevali bi veu mo u odluivanju po pitanju razvoja
stranakih platform, pozicija, te izbora stranakog vrha. Ovo bi
omoguilo stvarnu demokratizaciju BiH, te otklon od pseudo-
demokratskog oligarhijskog sistema koji je trenutno u funkciji.
Kako bi municipalizirana BiH bila integrirana u ostatak Europe?
Vrlo jednostavno, ako to ono to graani BiH ele. Model
municipalizacije osmiljen je tako da bude u potpunosti usklaen sa
meunarodnim obavezama koje BiH ima kao lanica Vijea Europe i
OSCE-a, kao i sa izraenom tenjom da se pridrui Europskoj Uniji i NATO-
u. Postojee prepreke, kao to su potreba provedbe presude
Europskog suda za ljudska prava iz 2009. godine u sluaju Sejdi-Finci i
zahtjev Europske Unije za mehanizmom koordinacije kako bi se
obezbijedilo da BiH govori jednim glasom u odnoenju prema Briselu
bile bi uklonjene, jer su rjeenja ve ugraena u predloeni model.
Europski put koji je ve dugo blokiran zato to bh. politiari uistinu ne
ele da ispune standarde EU zbog svojih linih i politikih interesa bi
konano bio ponovo otvoren. im bi sistem bio uspostavljen, proces
integracije bi mogao nesmetano da se razvije, te bi BiH mogla poeti
nadoknaivati izgubljeno vrijeme. Uz to, model bi konano omoguio
da BiH ispuni zahtijev Vijea Europe za potivanjem Povelje o lokalnoj
samoupravi kao i zahtjev OSCE-a da glas biraa ima istu teinu u svim
dijelovima BiH.
strana 9
ta ovaj sistem znai za mene kao poreskog obveznika?
Postojee brojne razine uprave i visoka stopa poreza donose malu
vrijednost u odnosu na uloeno, ali donose i znaajne mogunosti za
korupciju i zloupotrebu javnih fondova u private svrhe. Politika
odgovornost koja je ugraena u sistem uprave modela municipalizacije
pruio bi poreznim obveznicima nevien uticaj na odluke o
rasporeivanju javnih resursa, utvrivanju razine oporezivanja, javnim
investicijama itd.
ta ovaj sistem nudi meni kao poduzetniku ili vlasniku biznisa?
Sadanji politiki sistem bazira se na pokroviteljstvu i iznuivanju
poduzetnika putem proizvoljnih propisa, davanja dozvola itd. Pod
sistemom municipalizacije, BiH bi bila ujedinjena u jedinstven ekonomski
prostor. Sposobnost politikih lidera da iznuuju podrku (ak i lanstvo)
od poduzetnika posredstvom kaznenih poreza ili propisa, bila bi
radikalno smanjena. Politika odgovornost ugraena u ovaj sistem bi
podsticala investicije, privredni rast i stvaranje radnih mjesta.

ta ovo znai za javne usluge?
Javni servisi danas su isparani kroz nadlenosti manjih jedinica uprave,
te ne koriste prednosti i utede koje pruaju velike jedinice. Uz to,
postoje ogromni dispariteti izmeu tih jedinica uprave u pogledu
kvaliteta javnih usluga. Model municipalizacije anulirao bi te razlike, te
omoguio poboljanje javnih usluga kao i ravnopravnost graana.

U ovome nema nita za dananje politike elite. Kako moemo
realizirati ovaj model?

Nesumnjivo dananji bh. politiki establiment i mnogo onih koji su
zaposleni u javnoj upravi doivjet e ovaj model kao prijetnju njihovim
strana 10
interesima. K-143 ima za cilj stvoriti iroku bazu podrke, kritinu masu gra
ana iz svake od samo-definiranih grupa u drutvu, da zagovaraju
municipalizaciju kao rjeenje. Tek sa koncentracijom pritiska graaana
odozdo, te vanjskim pritiskom i podrkom izvana mogue je postii ovaj
cilj. Uzimajui tu realnost u obzir, K-143 se izravno obraa graanima/
graankama umjesto da pokua uvjeriti politiare.

Da li bi se dananji politiari mogli prilagoditi? ta je sa uposlenicima u
javnoj upravi?
Teko je zamisliti da e dananji politiari ukrotiti svoje sujete i ambicije i
kandidirati se za parlament u svojim lokalnim zajednicama, mada bi
sigurno mogli. Meutim, ima puno onih u politikim strankama, ak I
meu onima na javnim funkcijama ije su ambicije bile potiskivane u
trenutanom sistemu, koji bi nali otvorene mogunosti da kao politiki
zastupnici pokuaju privui podrku biraa. U dananjem sistemu takvo
neto je nemogue na razinama iznad naelnika opina. Jo vanije,
puno potenih graana, koji su do sada izbjegavali politiki angaman
zato to su zakljuili da je inherentno korumpiran (i korumpirajui), bi
mogli biti ohrabreni da istupe u javnu arenu.
Isto vai za one koji su trenutno zaposleni u onom to se u dananjem
sistemu samo eufemistino moe nazvati javnim slubama. Dok e
entitetski i kantonalni uredi biti zatvoreni, njihove nadlenosti e biti
preneene ili na lokalnu ili na dravnu razinu. Javne slube i dunosti i
dalje e postojati, te e mnogo novih radnih mjesta biti otvoreno.
Zainteresirani e se morati prijavljivati za pozicije u novim ili proirenim
javnim organima. Ovo prua mogunost bh. javnosti i poreznim
obveznicima da osiguraju da su javni slubenici kvalificirani za svoja
radna mjesta to je jednostavno nemogue u postojeem poretku.
Glavni protivnici promjene bit e oni koji su se udobno smjestili u
sadanjem sistemu.
strana 11
Odakle potie ideja municipalizacije? ta je K-143?

Suprotno pokuajima da se graane uplai, pokuajima koji e se
zasigurno javiti, ovaj model niti je proizvod neke meunarodne zavjere
niti moe biti nametnut izvana. Jedini nain da ikad bude prihvaen je
da veina iz svake samo-definirane grupe bh. graana prepozna da
model odgovara njihovim potrebama, te ga odlui aktivno podravati
u javnosti.
Model municipalizacije inspiriran je idejama propagiranim od strane
naelnika bh. opina koji su diskusije o ustavnim reformame koje su
voene 2005-2006. godine prepoznali kao mogunost da se osigura
bolja lokalna samouprava i vea kontrola. Autori modela, Kurt
Bassuener (SAD) i Bodo Weber (Njemaka) iz Vijea za politiku
demokratizacije (DPC) sproveli su opirna istraivanja kao osnovu za
razvijanje modela uprave za koji su vjerovali da moe privui iroku
podrku javnosti iz cijele BiH, te da odgovara tenjama zemlje za
integraciju u Europu.
Koalicija 143 (K-143), koja je tako nazvana zato to se BiH sastoji iz 143
opine, predstavlja kuminaciju napora u stvaranju graanskog kadra
za zagovaranje koncepta municipalizacije. Koaliciju predvodi Centar za
graansku suradnju iz Livna (CGS), te obuhvata i novoformirani Centar
za ustavne i upravne studije (CUUS), Evropski istraivaki centar (EIC) i
Centar za zastupanje graanskih interesa (CPI).
K-143 nastoji da u narednoj godini uspostavi iroku koaliciju pojedinaca
i organizacija radi zagovaranja municipalizacije kao rjeenja za
razvlaene bh. graane, koji e po prvi put omoguiti graanima da
preuzmu vlastitu sudbinu u svoje ruke.



















www.K143.crg
infc@K143.crg