OKOLINI ASPEKTI

KORITENJA ENERGIJE


Obnovljivi izvori energije
Seminar





Okolini aspekti koritenja energije
2

Sadraj

1. Svjetska energetska scena ............................................................................................................... 3
1.1. Povijest .................................................................................................................................... 3
1.2. Svjetska potronja energije ..................................................................................................... 3
1.3. Neobnovljivi izvori ................................................................................................................... 4
1.4. Energetska sigurnost i nerazmjerno koritenje ....................................................................... 5
2. Okolini aspekti koritenja energije ................................................................................................ 5
2.1. Problem ................................................................................................................................... 5
2.2. Znanost .................................................................................................................................... 6
2.3. Protokol iz Kyota ...................................................................................................................... 8
2.4. Sternovo izvjede ..................................................................................................................... 9
2.5. Uinkovito koritenje energije .............................................................................................. 10
2.6. Elektroenergetski sektor ....................................................................................................... 11
2.7. Moguda rjeenja i odrivost................................................................................................... 12
3. Proizvodnja elektrine energije ..................................................................................................... 13
3.1. Pretvorba iz drugih oblika energije vanost uinkovitosti .................................................. 13
3.2. Nuklearna energija ................................................................................................................ 14
3.3. Hvatanje i spremanje ugljika ................................................................................................. 14
3.4. Obnovljivi izvori energije ....................................................................................................... 15
4. Elektroenergetski sustav ............................................................................................................... 18
4.1. Struktura elektroenergetskog sustava .................................................................................. 18
4.2. Integriranje OIE u elektroenergetski sustav .......................................................................... 19
4.3. Distribuirana proizvodnja ...................................................................................................... 20
4.4. Prodiranje OIE........................................................................................................................ 20
Literatura ........................................................................................................................................... 21


Okolini aspekti koritenja energije
3

1. Svjetska energetska scena

1.1. Povijest
Potranja energije u prije industrijskom razdoblju se zadovoljavala uglavnom radom ovijeka i
ivotinja te malim djelom spaljivanjem drva za grijanje, kuhanje i taljenje metala. Otkride ugljena i
tehnoloki napredak njegove uporabe pokrenuli su industrijsku revoluciju. Ubrzo su uslijedili parni
strojevi, mehanizirana proizvodnja i poboljanje prijevoza, svi pogonjeni direktno ugljenom. Prije rata
zapoelo je istraivanje i koritenje nafte. Pristup ovom kritinom gorivu postaje kljuno pitanje za
vrijeme Drugog Svjetskog rata. Nafta je potakla poslije ratnu industrijsku ekspanziju i napredak, kao
to je ogroman rast koritenja privatnih automobila. Nedavna nova faza gospodarskog rasta
poduprta je u velikoj mjeri prirodnim plinom.
Znatan udio proizvedenog ugljena i plina koristi se za proizvodnju elektrine energije, koja je iroko
dostupna ved vie od jednog stoljeda. Elektrina energija je najbolji oblik energije zbog njezine
fleksibilnosti i jednostavnosti distribucije. Potranja diljem svijeta raste, potaknuta eksplozivnim
porastom potroake elektronike i povezanim industrijskim aktivnostima te irenjem pristupa
potroaima u zemljema u razvoju.

1.2. Svjetska potronja energije
Sadanja svjetska godinja potronja primarne energije , u zaokruenim brojkama, iznosi oko 500 EJ.
To je ekvivalentno oko 1,410
17
Wh ili 140000 TWh. Djeljenjem ovog broja s brojem sati u godini
dobijemo 16 TW ili 16000 GW kao prosjenu stopu svjetske potronje primarne energije.
Na grafikonu na slici 1 prikazan je postotni doprinos razliitih izvora energije svjetskoj primarnoj
energiji prema podacima iz meunarodne agencije za energetiku (IEA), Key World Energy Statistics,
2006.

Slika 1 - Postotni doprinos razliitih izvora svjetskoj primarnoj energiji
Okolini aspekti koritenja energije
4

Svjetska potranja za naftom i plinom znaajno raste svake godine. Glavni udio ovog porasta
zauzimaju Indija i Kina gdje industrijalizacija i potranja potroakih proizvoda raste neprestanim
tempom. Svjetska potronja u 2006 godini porasla je za vie od dva puta ukupne godinje potronje
Britanije te je najvede globalno godinje povedanje ikad zabiljeeno. Sama Kina je ostvarila ugrubo
40% tog povedanja. IEA predvia da de do 2030 potranja za energijom biti oko 60% veda nego to je
sada.

1.3. Neobnovljivi izvori
Izuzetno teko je utvrditi precizne podatke o krajnoj dostupnosti fosilnih goriva. Prema glavnim
kompanijama nafte i plina, jo se znaajniji novi izvori nafte razvijaju ili jo nisu otkriveni. Sigurna
procjena je da ima dovoljno nafte iz tradicionalnih izvora da bi se osigurala sadanja potranja za 30
godina. Najnoviji podaci ukazuju da svjetskih rezerva plina ima 50% vie nego nafte, za oko 60 godina
sadanje potronje, a plin je daleko manje istraen nego nafta tako da se vjerojatno moe jo vie
otkriti. Postoje, meutim, izvori nekonvencionalnih ugljikovodika poput tekog ulja i bitumena, nafte
iz kriljca, kriljca plina i metana iz ugljenih leita ije su svjetske rezerve vrlo grubo procjenjene na
tri puta rezervi konvencionalne nafte i plina. Njihova eksploatacija je vrlo skupa ali moe postati
isplativija kako cijena fosilnih goriva bude rasla zbog iskoritavanja lake dostupnih rezervi. Sredom za
ekonomiju ovisnu o fosilnim gorivima, smatra se da su rezerve ugljena viestruko vede od rezervi
nafte i plina te mogu trajati stoljedima. Loa strana ugljena je njegov visoki sadraj ugljika, tema o
kojoj de se raspravljati naknadno.
Mnogo rasprava trenutno je usredotoeno na pitanje kad bi se mogao dogoditi takozvani vrhunac
(peak) ekstrakcije nafte i plina. To se dogaa neposredno prije nestanka rezervi, kada ekstrakcija
nafte i plina pone opadati. To je vano jer ukazuje da potranja najvjerojatnije nede biti u potpunosti
pokrivena, to de rezultirati znaajnim porastom cijena. Dakako, rezerve nafte i plina Sjevernog mora
Velike Britanije brzo presuuju nakon to je dostignut vrhunac ekstrakcije ved u 2003. S obzirom na
ogromna ulaganja u infrastrkturu ekstrakcije ii opskrbe, profit jo neostvaren, bilo bi iznenaujude
kad oni u ijem je interesu nebi zadrali povjerenje u te izvore.
Goriva za nuklearnu fisiju nema neogranieno i prije nekoliko desetljeda to je potaknulo interes za
brzim oplodnim reaktorima (FBR Fast breeder reactor) koji produljuje trajanje goriva. Meutim,
politike opasnosti koje se kriju iz FBR ciklusa, sa svojom proizvodnjom oruja razreda plutonij,
ograniile surazvoj na samo nekoliko prototipova reaktora koji su imali vedih problema u radu te su
danas mrtvi. ivotni vijek rezervi urana za konvencionalnu fisiju, sa trenutnim iskoritavanjem,
procjenjen je na oko 50-ak godina, ali takvi izrauni su vrlo ovisni o pretpostavkama. Ako ekstremno
visoke cijene ruda budu podnoljive, onda se vrlo loi razredi rudae urana mogu smatrati mogudim
rezervama. Britanski ured za trgovinu i industriju (DTI) navodi podatke OECD/NEA (Organizacija za
ekonomsku suradnju i razvoj/Agencija za nuklearnu energiju) Crvene Knjige ije brojke, temeljene
na razini proizvodnje iz 2004., govore da de poznate rezerve urana (po 130 $/kg) trajati oko 85
godina.
Okolini aspekti koritenja energije
5

1.4. Energetska sigurnost i nerazmjerno koritenje
Energetska sigurnost je glavna briga irom svijeta. Veliki dio svjetske nafte nalazi se na Bliskom Istoku
i drugim politiki nestabilnim zemljama. Konflikt izmeu Zapadne i Islamske kulture trenutno
pogorava tenju za pouzdanom opskrbom energije. Rusija je glavni proizvoa plina, ali nedavni
dogaaji u Ukrajini su ukazali kako su europske zemlje ovisne o tom jednom izvoru. SAD je najvedi
svjetski potroa energije te je jako ovisan o uvezenoj nafti. S gospodarskim rastom iznutra,
povezanim s jeftinim gorivom, teko je zamisliti politike stranke, u SAD-u ili drugdje, gdje predlau
mjere koje zahtjevaju od biraa da drastino smanje svoju potronju i stoga promjene stil ivota.
Drugi uznemirujudi aspekt je neujednaena potronja izmeu bogatih i siromanih zemalja: milijarda
najbogatijih ljudi na svijetu troi preko 50% ukupne energije, dok milijarda najsiromanijih ljudi troi
oko 4%. Ovo je dodatni izvor napetosti i optubi da su razvijene zemlje rastrone u koritenju
energije. Da se oprosti ovo visoka potronja na temelju visoke industrijske aktivnosti, jednostavno je
krivo. Japan je, na primjer, druga najveda svjetska gospodarska sila ali ima upola manju potronju
energije po stanovniku nego SAD.


2. Okolini aspekti koritenja energije

2.1. Problem
Fosilna goriva imaju jednu zajedniku stvar: svi oni stvaraju ugljini dioksid prilikom izgaranja. Oni su
kljuni dio dugoronog ugljikovog ciklusa Zemlje, to se vidi iz geolokih razdoblja kada je vedim
dijelom svijeta predvladavala tropska klima i koncentracija CO
2
u atmosferi bila vrlo visoka. Ovo
skladitenje ugljika kroz rast biljnih tvari i njegovog naknadnog pretvaranja u ugljen, naftu, treset i
plin, drastino je smanjilo razinu CO
2
u atmosferi i odigralo bitnu ulogu u hlaenju planeta na
temperature koje bi mogle podrati napredne oblike ivota. Sada je problem to se oslobaanjem tog
skladitenog ugljika poinje mijenjati klima u drugom smjeru, s globalnim zatopljenjem kao izravnom
posljedicom prekomjernog uinka staklenika.
Uzorak ledene kore ukazuju da je razina ugljinog dioksida u atmosferi bila vie manje stabilna, na
280 ppm (dijelova na milijun), posljednjih nekoliko tisuda godina to poetka industrijske revolucije
poetkom 19. stoljeda. Nakon toga razine CO
2
u atmosferi su rasle, najprije sporije kao rezultat
izgaranja ugljena ali nakon Drugog Svjetskog Rata oslobaanje CO
2
je ubrzalo eksploatacijom ireg
spektra fosilnih goriva. Trenutne razine CO
2
su 380 ppm i rastu ubrzano.
CO
2
nije jedini zagaiva stvoren koritenjem fosilnih goriva: izgaranje u zraku koje sadri 78% duika
po volumenu neizbjeno proizvodi duikove okside (NO, NO
2
i N
2
O), kolektivno poznate kao NO
X
, te
emisija SO
X
kao rezultat sumpora u sadraju goriva. NO
X
i SO
X
zajedno doprinose kiselim kiama zato
Okolini aspekti koritenja energije
6

se dimni plinovi iz elektrana koje koriste fosilna goriva desumporiraju, da bi se smanjila emisija SO
X
.
Mana toga je smanjena termodinamika uinkovitost a ponekad i povedana emisija CO
2
.
Svjetske rezerve ugljena su znatne, ali je ugljen manje privlano gorivo u pogledu emisije CO2 i
mnogo razornijeg izdvajanja. Najjeftiniji ugljen je iz povrinskih rudnika, ali taj proces je iznimno
tetan za okoli. Svi oblici proizvodnje imaju neki utjecaj na okoli, no oni ne utjeu na opdi troak
elektrine energije, zbog toga su ovi dodatni trokovi zatite okolia poznati ako ekstrenalije.
Ekstrenalije su posljedica aktivnosti koji inae nisu dio ekonomske analize, primjerice troak za
otedenje zdravlja drutva ili okolia zbog zagaenja uzrokovanog specifinim proizvodnim
postrojenjem ne ide izravno na teret operatera, odnosno to je vanjski uinak mikroekonomije rada
postrojenja. Velik broj europskih zemalja sada trae kako te ekstrenalije vratiti natrag u ekonomiju
proizvodnje elektrine energije kroz neku vrstu nameta za zatitu okolia ili ugljinog poreza.
Trgovanje ugljikom je alternativno sretstvo za postizanje tog cilja.
Nuklearni ciklus takoer nije bez eksternalija koje, iako su trokovi zatite okolia vrlo osporivi,
smanjuju ekonomsku privlanost nuklearne energije. Odlaganje radioaktivnog otpada, radioaktivne
emisije i zavrna razgradnja i zbrinjavanje reaktora rjetko se uzima u potpunosti u obzir i time u
odreenoj mjeri spada u kategoriju eksternalija. Tu su i pitanja vezana za otedenja okolia
uzrokovana vaenjem urana, ali u tom smislu slino je ugljenu. Ako nuklearna energija moe ublaiti
globalnu emisiju CO
2
, od vitalnog znaaja je tono procijeniti za koliko. Ovo tema puna je
kontroverzija. Ved afirmirani doprinos elektrana pogonjenih plinom od 386 g CO
2
/kWh biti de uzet
kao mjerilo. Emisija za nuklearnu energiju objavljena od strane OECD-a(Organizacija za ekonomsku
suradnju i razvoj) iznosi 11-22 i 10-130 od strane ISA (Integrirana analiza odrivosti), Sveuilita u
Sydney-u. Ako gornje brojke vrijede, doprinos nuklearne energije ublaavanju CO
2
moe biti ozbiljno
ugroen. Jasno je da je to pitanje koje zahtijeva sigurnost.

2.2. Znanost
Znanost o klimatskim promjenama je vrlo dobro uspostavljena i njen primarni cilj je razumijevanje
veze izmeu CO
2
i ostalih staklenikih plinova i porasta temperature. Rad na ovom podruju provodi
se od strane Meuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), koji je nastao 1988. godine na
poticaj Ujedinjenih naroda, Svjetske meteoroloke organizacije i Programa za okolinu UN-a (UNEP).
Ukljuuje znanstvenike iz 169 zemalja.
Slika 2 prikazuje promjenu prosjene globalne temperature u razdoblju od 1850. do 2005. Podebljana
krivulja prikazuje izglaen trend dok su pojedini godinji prosjeci prikazani stupidima. Temperature su
prikazane relativno u odnosu na prosjek tijekom razdoblja od 1861. do 1900. Zemlja se ugrijala za
0,7C od oko 1900. godine, donosedi globalnu temperaturu na najtopliju razinu u posljednjih vie od
12000 godina. Svih deset rekordno najtoplijih godina dogodile su se od 1990., i tu su znaajni fiziki i
bioloki dokazi koji potvruju klimatsku promjenu. Vedina klimatskih modela pokazuje da de
udvostruenje staklenikih plinova od pred-industrijskog razdoblja rezultirati porastomprosjene
globalne temperature izmeu 2-5C. Ovaj porast vjerojatno de nastupiti negdje izmeu 2030. i 2060.
U skladu s najnovijim klimatskim projekcijama, ako se nita ne poduzme razina koncentracije de biti
Okolini aspekti koritenja energije
7

vie nego trostruko ved do 2100 u odnosu na pred-industrijsko razdoblje, to de rezultirati
zatopljenjem od 3-10C.

Slika 2 Rekordan rast prosjene globalne temperature ( Crown copyright 2007, the Met Office)
Iako je odnos izmeu koncentracije CO
2
, promjene temperature i neeljenih klimatskih promjena vrlo
sloen, stoga ga je teko precizno predvidjeti, iroko se vjeruje da se koncentracija CO
2
mora
stabilizirati ako se eli izbjedi tetno globalno zatopljenje.
IPCC je 2001. godine utvrdio da postoje vrsti dokazi da je vedina zatopljenja promatranog zadnjih 50
godina antropogeno, tj. posljedica djelovanja ljudi. To je podrano od strane Zajednie izjave
akademija znanosti (2005.) te izvjedem iz Znanstvenog programa klimatskih promjena SAD-a
(USCCSP)(2006.). IPCC objavio je izmjenu izvjeda 2007. godine potvrujudi ovu vezu s vedom
sigurnodu.

Slika 3 - Prirodni imbenici ne mogu objasniti nedavno zatopljenje ( Crown copyright 2007, the Met Office)
Osnovni dokaz koji potvruje da je globalno zatopljenje uzrokovana djelovanjem ovjeka dan je
klimatskim modelom razvijenim u Hadley centru za Klimatska predvianja i istraivanja (HCCPR) u
Velikoj Britaniji. Na slici 3 je podebljana linija prikazuje promatranu globalnu temperaturu od ranih
1900-tih. Klimatski model, za taj period, simulirao je prirodne faktore kao to su sunev output,
promjene optike dubine atmosfere zbog vulkanske emisije i interekcije izmeu atmosfere i oceana.
Predvianja modela prikazana su nejasnim pojasom. To se jasno protivi opaanjima, osobito onima
Okolini aspekti koritenja energije
8

oko 1970., gdje su promatrane temperature porasle za oko 0,5C, dok se one simulirane prirodnim
faktorima nisu uopde promijenile.
Ako se sada klimatskom modelu u simulaciju osim prirodnih faktora sad uzme u obzir i utjecaj
ovjeka, promjene koncentracije staklenikih plinova i estica sulfata, predvianja modela (slika 4)
bolje se slau s zapisima temperatura. Studije klimatskih modela drugih istraivakih centara dole su
do istih zakljuaka.

Slika 4 - Klimatsko zatoljenje moe se simulirati kad se ukljue uinci ovjeka ( Crown copyright 2007, the Met Office)

2.3. Protokol iz Kyota
Posljedice klimatskih promjena su globalne, time i ublaavanje zahtijeva koordinirani meunarodni
napor. Potpisan 1997., Protokol iz Kyota ima cilj smanjenje emisije staklenikih plinova u razdoblju od
2008. do 2012. za 5,2% nie u odnosu na 1990. Emisija staklenikih plinova od strane SAD-a trenutno
je 20% via u odnosu na 1990. dok je ciljana brojka iz Kyota bio rez od 7%. Dugorono razumniji cilj je
da razvijene zemlje smanje emisiju splinova za 60% do 2050. ako se ele ublaiti najgore posljedice
klimatskih promjena. To je veliki izazov za pojedince, vlade i nadnacionalna tijela. Najveda
odgovornost je, naravno, na zemljama koje proizvode najvede emeisije CO
2
po stanovniku te onima
koji se brzo kredu ljestvicom emisija. Tablica 1 pokazuje varijacije u emisiji po glavi stanovnika te kako
je djelom potaknuta dohotkom po glavi. Oekuje se da de emisije iz Kine nadmaiti one u SAD-u do
2025. tako da se moe mnogo napraviti.

Zemlja CO
2
po glavi (tCO
2
) BDP po glavi ($)
SAD 20,4 34430
EU 9,4 23577
Vel. Britanija 9,6 27276
Japan 9,8 26021
Kina 3,0 4379
Indija 1,1 2555
Svijet 4,0 7649
Tablica 1 Emisija CO
2
povezana s koritenjem energije
Okolini aspekti koritenja energije
9

2.4. Sternovo izvjee
Ekonomija ublaavanja klimatskih promjena ima presudnu ulogu u optimalnom usmjeravanju politike
prema dogovorenom cilju. Ova pitanja iznesena su u Sternovom izvjedu (Stern Report).
Iako su strunjaci gotovo diljem svijeta uvjereni da se klimatske promjene odvijaju, nisu sigurni koji su
toni uinci. Sternovo izvjede je jedinstveno u smislu ispitivanja mogudnosti dostizanja odreenih
temperaturnih pragova na razliitim razinama. Ove vjerojatnosti uspostavljene su nedavno i pruaju
osnovu za ekonomsku analizu rizika i trokova ukljuenih u poduzimanje mjera za smanjenje
staklenikih emisija.
Glavna poruka Sternovog izvjeda saeta je u nastavku:
Zaostajanja u procesu klimatskih promjena trebaju se prepoznati. to de se dogoditi s klimom
u sljededih 20-30 godina je ved odreeno i nepovratno. Radnje poduzete u sljededih 20-30
godina utjecat de na na ono to de se dogoditi u nadolazedim desetljedima.
Klimatske promjene prijetnja su osnovnim oblicima ivota, tj. pristupu vodi, hrani, zdravlju i
koritenju zemlje i okoline.
Jo uvijek ima vremena da se izbjegnu najgori uinci klimatskih promjena ako se moduzmu
mjere odmah.
Preporua se stabilizacija svih staklenikih plinova na 550 ppm, ali to bi zahtijevalo
poduzimanje vrlo snanih mjera.
Trokovi stabiliziranja klime su znaajni (1% globalnog BDP-a) ali izvedivi. Odgaanje bi bilo
opasno i puno skuplje (moda oko 20% globalnog BDP-a).
Mjere zahtijevaju meunarodni dogovor.
Kljune mjere trebale bi sadravati:
Povedavanje iskoristivosti koritenja energije.
Stroga pravila trgovanja emisijama da se ide u smjeru niskougljinog razvoja.
Veliko koritenje obnovljivih izvora i drugih niskougljinih tehnologija.
Tehnoloka suradnja i peterostruko povedanje u istraivanju i razvoju niskougljinih
tehnologija.
Smanjenje krenja uma.
Glavni fokus Sternovog izvjeda je ekonomija stabilizacije klime. Slika 5 prikazuje procjenu trokova
niskougljine tehnologije koja se moe koristiti za ograniavanje emisije CO
2
u 2015., 2025. i 2050.
Godini. Trokovi su izraeni kao srednja vrijednost procjene, s rasponom te kao postotak alternativa
fosilnim gorivima u odgovarajudoj godini. Zbog uinka uenja trokovi padaju s vremenom. Rasponi
prikazuju prosudbe o raspodjeli vjerojatnosti jedininih trokova i promjenjivosticijena fosilnih goriva.
Linija 0% pokazuje da su trokovi jednaki trokovima odgovarajudih fosilnih goriva. Kao to se
oekivalo, nesigurnosti su velike ak i za kratkorone prognoze. Pokazalo se daje osobito atraktivan
kopneni vjetar dok ce fotonaponske (FN) delije postati vrlo atraktivne nakon 2025.
Na temelju trokova niskougljine tehnologije i pretpostavkama o mogudim stopama unosa tijekom
vremena, Sternovo izvjede procjenjuje utedu raspodjelom emisija niskougljinom tehnologijom za
2025. i 2050. godinu za poeljnu stabilizaciju klime na 550 ppm. Ove procjene prikazane su na slici 5.
Okolini aspekti koritenja energije
10

Energetska uinkovitost te hvatanje i spremanje ugljika (CCS - Carbon capture and storage) igraju
veliku ulogu u ovom scenariju i biti de obraeni kasnije u ovom poglavlju. Doprinosi od vjetra,
suneve energije, biogoriva, hidroelektrana te kogeneracije topline i elektrine energije (DCHP
distributed combied heat and power), kroz proizvodnju elektrine energije, osiguravaju utedu.

Slika 5 - Jedinina cijena energije iz niskougljinih tehnologija: CCS - hvatanje i skladitenje ugljika, dCHP - distribuirana
kogeneracija topline i energije. (copyright Cambridge University Press)

2.5. Uinkovito koritenje energije
Slika 6 naglaava da de mjere uinkovitosti, prema predvianjima, imati najvedi doprinos u
ublaavanju klimatskih promjena. Stoga je iznenaujude da se vana tema racionalnog i uinkovitg
koritenja energije intenzivno provodi u nacionalnim i nadnacionalnim planovima, usprkos injenici
da studija za studijom pokazuje da taj nain prua cijenovno najuinkovitij nain za ostvarivanje
odrivih ciljeva.

Slika 6 - Raspodjela tednje emisija po tehnologiji. (copyright Cambridge University Press)
Okolini aspekti koritenja energije
11

U vedini zemalja, propisi i financijski poticaji su tu da bi poticali energetsku uinkovitost ali njihov
uinak je skroman i iznosi nacionalne potronje energije i dalje rastu iz godine u godinu. Energetska
uinkovitost mora biti osnova za sve budude energetske strategije jer:
to je mogude uinkovitije koritenje energije je najekonominiji nain za upravljanje
potrebom energije a time i emisijama ugljika. Uteda energije je jeftinija od proizvodnje iste.
Smanjenjem potreba za distribucijskom mreom plina i elektrine energije, energetska
uinkovitost poboljati de sigurnost i otpornost tih mrea te smanjiti ovisnost o uvozu
energenata.
Smanjenjem trokova energije, energetska uinkovitost pomodi de tvrtkama u produktivnosti
i konkurentnosti.
Poboljavanje energetskih standarda domova ima vanu ulogu u smanjenju trokova na
goriva onih koji su siromani gorivima.
Povedanje energetske uinkovitosti krajnih potroaa neprivlano je za energetske kompanije voene
komercijalnim imperativima za povdanje prodaje i profita. Tako pada na vlade da provode politiku
koja bi promijenila takva voenja. Propisi se mogu postaviti, naprimjer, tako da se uvedu komunalije
koje de potaknuti kupce da uinkovito koriste energiju. Revolucinarniji pristup bio bi da se komunalije
zamijene uslugom distributera energije, koji bi bili vlasnici aparata u domovima potroaa te na taj
nain potaknuti povedanje uinkovitost tih ureaja. Koji god se pristup konano usvoji, vanost
smanjenja potronje energije treba biti prekretnica svakog programa ublaavanja CO
2
.

2.6. Elektroenergetski sektor
Slika 7 pokazuje postotak goriva koja se koriste za proizvodnju elektrine energije. Fosilna goriva
zauzimaju 64% goriva koja se koriste u ovom sektoru s ugljenom kao dominantnim izvorom s oko
40% udjela i doprinosom od gotovo tri etvrtine emisija CO
2
.
Trenutano, velike hidroelektrane imaju najvedi udio u sektoru obnovljivih izvora energije. Neto
manje od polovice proizvedene elektrine energije koristi se u zgradama, oko tredina u industriji,
manje od jedne desetine u proizvodnji energije (npr. rafinerije) i manje od jedne desetine u prijenosu
i distribuciji.

Slika 7 - Doprinosi u proizvodnji elektrine energije
Okolini aspekti koritenja energije
12

Svjetska godinja proizvodnja elektrine energije od oko 18000 TWh predstavlja prosjenu stopu
potronje od oko 2000GW. Ova elektrina energija proizvedena je u vrlo velikoj skupini elektrana
pogonjenih fosilnim gorivima. Elektroenergetski sektor je najbre rastudi izvor emisija i procjenjuje se
etvertostruko povedanje do 2050. Prema Sternu trebalo bi smanjtiti oslobaanje ugljika u ovom
sektoru najmanje za 60% da bi se atmosferska koncentracija stabilizirala na 550 ppm, ime se
smanjuje rizik od katastrofalnih klimatskih promjena.

2.7. Mogua rjeenja i odrivost
Temeljne odluke trebati de donijeti u nadolazedim godinama. Drutva trenutno ovise o visokoj i
rastudoj potronji fosilnih goriva. Mogudnost odvajanja ljudi od ove ovisnosti u kratkom vremenskom
roku je potpuno nerealno. Opdeniti promak u koritenju fosilnih goriva tijekom posljednja dva
desetljeda, za proizvodnju elektrine energije i grijanje, bio je prema povedanom koritenju plina
umjesto ugljena, te u neto manjoj mjeri ulja. To je pomoglo u ograniavanju rasta emisija CO
2
kako
izgaranje plina oslobaa manje CO
2
po jedinici energije nego ugljen. Meutim, politiki dogaaji
stvorili su tjeskobu u EU i drugdje, u odnosu na povedanu ovisnost o tom gorivu.
Moguda alternativa je vradanje ovisnosti o ugljenu. Ugljen je dostupan u obilnim koliinama u
mnogim razvijenim zemljama ukljuujudi SAD, Australiju, mnoge zemlje EU-a, Kanadu, Rusiju te
zemlje u razvoju kao to su Kina, Juna Afrika i Turska. Nedavni razvoj u hvatanju ili vezivanju CO
2

za fosilna goriva, daje nadu da ovaj izvor moe postati ekoloki prihvatljiviji.
Postoje brojni potencijalni izvori koji su ugljik-neutralni: nuklearna fisija (u dalekoj bududnosti moda
i fuzija) i svi izvori koji potiu direktno ili indirektno od Sunca, naime, biomasa, vjetar, solarna
(termalna i fotonaponska), hidro i enrgija mora. Geotermalna i energija plime i oseke takoer su
ugljik-neutralna ismatraju se obnovljivim izvorima na temelju injenice da su izvori toliko veliki da su
praktiki neiscrpni.
Na kraju, ali nita menje vani, ostali pristupi bitni u pokretu prema odrivosti su smanjenje
energetskih potreba te poboljanje uinkovitosti koritenja energije. Potonje ukljuuje i uinkovitiju
proizvodnju elektrine energije.
Zemljine rezerve fosilnih goriva i minerala su, naravno, konane a time i eksploatacija ugljena, nafte,
plina i urana, dugorono, nije odriva. Sredom, obnovljivi izvori energije (OIE), koji proizlaze iz
prirodnih energetskih tokova, su neiscrpni i nemaju dugoronih tetnih utjecaja na okoli. Kao takvi s
vremenom de postati temelj sustava opskrbe energijom, a vjerojatno i jedini nain proizvodnje
elektrine energije.


Okolini aspekti koritenja energije
13

3. Proizvodnja elektrine energije

3.1. Pretvorba iz drugih oblika energije vanost uinkovitosti
Slika 8 prikazuje naine na koje se razliite vrste energije moe pretvoriti u elektrinu energiju.
Trenutno, nain proizvodnje vedine elektrine energije u svijetu prikazan je podebljenom linijom koja
vodi kroz ciklus pretvorbe iz kemijske u toplinsku, iz toplinske u mehaniku i konano u pretvorbu
elektrine energije. Usko grlo je ograniena termodinamika uinkovitost odreena Carnotovim
ciklusom. Starije termoelektrane imaju uinkovitost izmeu 35 i 40% , iako je pretvorba u posljednja
dva desetljeda znatno poboljana na preko 50% kroz razvoj plinskih turbina kombiniranog ciklusa
(CCGT). Iz toga sljedi da se koritenjem ugljena, nafte ili plina samo 35-50% primarne energije
uspjeno pretvori, dok se preostala isputa u okoli u obliku otpadne topline.

Slika 8 - Pretvorba raznih oblika energije u elektrinu energiju
Jedan od naina da se zaobie Carnotovo ogranienje je da se otpadna toplina iskoristi. To je princip
kombinirane topline i energije (CHP), koja se intenzivno koristi u Skandinaviji a vanost raste i
drugdje. U takvim sustavima, otpadna energija kod toplinske proizvodnje elektrine energije
distribuira se toplinskom mreom lokalnoj industriji i/ili stanovima. To zahtijeva znaajnu
infrastrukturu pa je stoga odrivo jedino ako je elektrana smjetene razumno blizu potroaima
topline. Alternativni raspored, omoguden nedavnim razvojem, je transport goriva (uglavno plina) do
potroaa koristedi postojedu infrastrukturu opskrbe i instalacija CHP sustava u zgradi potroaa
(sustavi poznati kao mikro-CHP).
Takoer su dostupni direktni naini koji zaobilaze Carnotovo usko grlo. Vodedi primjer ovog pristupa
je stanica za gorivi lanci, koji sada granie s komercijalnom odrivosti u brojnim oblicima: solid oxide,
molten carbonate, and proton exchange membrane (PEM). Drugi direktni nain je preko
fotonaponskih sustava, tehnologija koja moda najvie obedava u bliskoj i dalekoj bududnosti.
Okolini aspekti koritenja energije
14

3.2. Nuklearna energija
Teme proizvodnje elektrine energije iz nuklearnih elektrana izazivaju jake emocije kod pristaa i
kritiara. Iako nuklearne zalihe ine samo 5,7% svjetske primarne energije neki vjeruju da bi je
trebalo proiriti masivno. Tvrde da je to privlaan izvor elektrine energije zbog niske emisije ugljika.
Nakon nesreda na otoku Tri Milje i ernobilu nastupio je period od gotovo deset godina tijekom kojih
nije izgraen gotovo nikakav novi nuklearni kapacitet. Meutim, nedavna zabrinutost u vezi sigurnoti
za fosilna goriva potaknula je mnoge zemlje da razmotre nove programe gradnje. Kina i Indija
planiraju izgraditi po nekoliko desetaka reaktora svaka, a SAD bi mogao napraviti isto. Nasuprot tome
u Europi, jedino je Finska krenula u izgradnju novih nuklearki dok, vedska, vicarska i Njemaka
imaju stavove koji vode do ukidanja nuklearne energije. Francuska, s druge strane, ostaje predana
nuklearnoj energiji koja zadovoljava oko 80% svoje sadanje potrebe za elektrinom energijom.
Vlada Velike Britanije 2003. predlagala je inicijativu protiv nuklearne opcije, ali do 2006., sa
zabrinutosti o mogudoj energetskoj praznini, vladin stav se promijenio. Danas podravaju nove
nuklearne programe. Kljuni problem je to de velike investicije u nuklearne uskratiti potrebne
financije da bi se proirili obnovljivi izvori energije. Zbog njene vanosti, rasprava o nuklearnoj
energiji je opsena i prati je voluminozna literatura.

3.3. Hvatanje i spremanje ugljika
Slika 9 pokazuje kako de, prema Sternu, do 2025. i 2050. nova tehnologija hvatanja i spremanja
ugljika (CCS) osigurati oekivano smanjenje ugljika oko 20% odosno 40%, pod uvjetom da se tehno-
ekonomska i okolina pitanja mogu rijeiti na zadovoljavajudi nain. CSS ima znaajnu prednost kod
potrebnog koritenja fosilnih goriva u srednjeronom razdoblju s nunosti ozbiljnih rezove u emisiji
CO
2
.

Slika 9 - Opcije geolokog skladitenja CO
2

Okolini aspekti koritenja energije
15

S cijenama nafte i plina koje de vjerojatno znaajno rasti, ekstraktiranje CO
2
-slobodne energije iz
ugljena takoer privlai znaajnu panju. Takve tehnologije zauzimaju brojne oblike, ali tzv
kombinirani ciklus integriranog uplinjavanja (IGCC) je u prvom planu. To ukljuuje proizvodnju
sintetskog plina (syngas) dobivenog iz ugljika putem uplinjavanja. Sintetski plin sastoji se uglavnom
od vodika i ugljinog monoksida te je izvor goriva za postrojenja visoke uinkovitosti koja rade u
kombiniranom ciklusu. Buggenum, postrojenje u Nizozemskoj, snage 253MW radi na ovom principu i
najide je postrojenje na bazi ugljena u Europi. Do danas, nije izgraeno niti jedno IGCC postrojenje
koje ukljuuje hvatanje ugljika, iako se gradi, koristedi ovo naelo kao osnovu za nula emisije ugljika,
postrojenje snage 275MW financirano od strane amerikog ministarstva za energetiku, te bi trebalo
biti u pogonu 2013.

3.4. Obnovljivi izvori energije
Slika 10 daje pregled Zemljinih glavnih energetskih putova koji se mogu koristiti za proizvodnju
odrive elektrine energije. Glavni izvor lako dostupne energije iz obnovljivih izvora je sunce. U
prosjeku stopa sunevog zraenja koje prima Zemljina povrina je oko 8000 puta veda od prosjene
stope svjetske potronje primarne energije. Uz sadanju svjetsku populaciju to je iznos snage od
nevjerojatnih 20MW po osobi.
Slika pokazuje da se tom toku energije moe pristupiti direktno pomodu solarne termalne ili
fotonaponske tehnologije. Ili neizravno u obliku vjetra, valova, hidro i biogoriva. Druga dva izvora
energije koje se esto smatraju obnovljivima zbog svoje odrive prirode su: energija plime i oseke
uzrokovani gravitacijskim poljima Mjeseca i Sunca koje se mogu iskoristiti pomodu plimnih brana ili
tehnologijom morskih struja, te geotermalna energija iz zemljine jezgre dostupna na odreenim
mjestima pomodu toplih izvora, gejzira ili buotina. Prosjena snaga koja je dostupna iz ovih izvora
samo je mali dio dostupne energije od Sunca.

Slika 10 - Tokovi obnovljivih izvora energije
Znatan udio upadnog zraenje reflektira se natrag u svemir. Tijekom posljednjih negoliko tisudljeda,
do poetka industrijske revolucije, ulazi i izlazi energije bili su u ravnotei na globalnim razinama
temperature pogodne za razvoj zemljine biosfere. Iskoritavanje energije pomodu primjene
Okolini aspekti koritenja energije
16

tehnologija obnovljive energije ne remeti tu ravnoteu. Presreteni prirodni tokovi energije, na
primjer pretvoreni u elektrinu energiju pa onda pretvoreni od strane potroaa u mehniku,
kemijsku ili svjetlosnu energiju, sve s vremenom degradira u toplinu.
Vedina oblika obnovljive energije lako se pretvara u elektrinu energiju. Solarna energija,
geotermalna energija i energija biomase mogu se takoer koristiti za opskrbu toplinom. U principu
obnovljivi izvori energije mogu dati energetske usluge dostupne iz konvencionalnih izvora: grijanje,
hlaenje, elektrinu energiju te, iako uz odreene potekode i trokove, goriva za transport. Ima i
dodatnu prednost, poto je naravno prirodno distribuirani izvor, moe dati energiju na udaljenim
mjestima, bez potrebe za opsenim sustavima transporta energije. Solarno grijanje vode i vjetrom
pogonjeno pumpanje vode su dobri primjeri sustava koji mogu raditi dobro bez elektrine energije.
Meutim, najvedi doprinos koji de obnovljivi izvori s porastom dati je u opskrbi ljudi elektrinom
energijom.
OIE trenutno doivljavaju dramatian rast. Energija vjetra i solarne FN delije predvode rast sa
svjetskim tvrtkama poput GE i Siemens ulazedi na trite energije vjetra, te BP i Shell koji igraju glavnu
ulogu uz Japanske tvrtke kao Sharp i Sanyo u FN. U Kini pet najvedih tvrtki elektro zrakoplovne i
opreme za proizvodnju enerhije poeli su razvijate tehnologiju vjetroagregata. Vedina velikih naftnih
tvrtki proirila je svoja istraivanja i razvoj na proizvodnju etanola i biodizela iz biiomase. Trenutno
najbre rastuda tehnologija OIE su umreene FN delije sa 40% godinjim rastom, ali najvedi doprinos
do danas (ne ukljuujudi kovencionalne hidroelektrane) imaju vjetroelektrane s vie od 60GW
instaliranih u zemljama EU i 95GW u svijetu do kraja 2007.

Slika 11 - Doprinos OIE proizvodnji elektrine energije u Europi
Okolini aspekti koritenja energije
17

Najmanje 48 zemalja, ukljuujudi sve lanice EU, ima ciljeve za opskrbu putem OIE. Slika 11 pokazuje
namjereno povedanje u doprinosu zemalja EU od 2002. do 2010. godine. EU ima ciljeve irom
europe, 21% elektrine energije i 12% od ukupne energije do 2010. Tablica 2 prikazuje namjere EU u
irem razdoblju, s oekivanim doprinosima u TWh godinje iz raznih tehnologija obnovljive energije.


1995
Eurostat
2000
Eurostat
Predvianja
2010
Predvianja
2020
Vjetar (TWh) 4 22,4 168 444
FN (TWh) 0,03 0,1 3,6 42
Biomasa (TWh) 22,5 39,2 141 282
Hidro (TWh) 290 322 355 384
Geotermalna (TWh) 3,5 4,8 7 14
Ukupno OIE u EU 15 320 388 675 1166
Ukupna el. energija*(TWh) 2308 2574 3027 3450
Udio OIE (%) 13,9 15,1 22,3 33,8
*EU trend do 2030
Tablica 2- Doprinos OIE proizvodnji elektrine energije od 1995. do 2020.


Okolini aspekti koritenja energije
18

4. Elektroenergetski sustav

4.1. Struktura elektroenergetskog sustava
Elektrina energija koristi se nairoko jer je iznimno fleksibilan izvor energije. Moe se lako i efikasno
transportirate te se lako moe pretvoriti u druge oblike energije. Mehanika energija moe se
osigurati vrlo uinkovitim motorima, svjetlosna energija pomodu sve uinkovitijih rasvjetnih tijela,
toplinska energija pomodu 100% uinkovitih otpornikih elemenata te napajanje za elektroniku i IT
hardver preko vrlo uinkovitih ureaja za napajanje.


Slika 12- Slikovni prikaz djelova veliko elektroenergetskog sustava
Slika 12 prikazuje shematski izgled tipinog elektroenergetskog sustava od mjesta proizvodnje do
mjesta potronje. Na slici su prikazane elektrane pogonjene ugljenom jer one predstavljaju vedinu
svetskih elektrana. Lanac pretvorbe energije slijedi kemijski termalni mehaniki elektrini put
prikazan na slici 8. Mljeveni ugljen puni se u kotao gdje pomijean prisilno dovoenim zrakom izgara.
Kompleksna struktura kola sastoji se od vie razina ekstrakcije energije iz izgorenog goriva. Dimni
plinovi voeni su kroz opremu koja uklanja krute estice i sumpor (desumporacija nije prikazana na
slici) prije nego se ispusti u atmosferu. Visoko proidena voda u kotlu prtvara se u super ugrijanu
paru koja prolazi u nekoliko faza kroz turbinu na vratilu turbo generatora. Niskotlana para niske
temperature iz odvoda turbine kondenzira se u proidenu vodu koja se, u ovom zatvorenom
sustavu, pumpa nazad u kotao. Proces kondenzacije nealost zahtijeva znatnu koliinu vanjske
rashladne vode. Na slici, ta se voda osigurava iz jezera na dnu rashladnog tornja. Topla voda iz
kondenzatora raspruje se na vrhu tornja i prenosi svoju toplinu na zrak koji prolazi prema gore u
Okolini aspekti koritenja energije
19

tornju venturijeva oblika. Izgubljena voda mora se nadoknaditi iz vanjskog izvora kao to je lokalna
rijeka.
Energija proizvedena u elektranama prenosi se do potroaa nadzemnim vodovima i podzemnim
kabelima koji imaju odreeni omski otpor. Gubici energije zbog neizbjenog otpornikog grijanja
vodova i kabela proporcionalno je kvadratu struje koju nosi. Osim toga, za odreeni prijenos snage,
koji je proporcionalan umnoku struje i napona,struja je obrnuto proporcionalna naponu. Dakle,
gubici se smanjuju s kvadratom napona. Mana kod visokog napona su povedani trokovi izolacije i
ostale opreme u elektroenergetskom sustavu. Zato su za skupni prijenos snage na velike udaljenosti
vii naponi najisplativiji, dok su za lokalni prijenos skromnije snage do brojnih toaka prikljuka,
isplativiji nii naponi. Zbog isplativosti se nalae i koritenje vie razina srednjeg napona. Postojanji
vie naponskih razina rezultira ukupnim mrenim gubicima prijenosa u granicama izmeu 5% i 10%
ukupne propusne modi.
Najvedi dio elektrine energije u svijetu proizvodi se u velikim (>500MW) elektranama na oko 20kV.
To se zatim pomodu transformatora podie na vrlo visoke naponske (VVN) razine, kao to je 400kV, i
zatim se prenosi sustavom do velikih opskrbnih toaka, gdje se sputa na visoku naponsku (VN)
razinu od oko 100kV. Neki vrlo veliki industrijski potroai prikljueni su na toj razini ali vedina snage
se transformira na srednji naponski (SN) nivo, kao to je 30kV, zatim na 10kV i konano na nisko
naponski (NN) nivo od 400V, odnosno 230V jednofazno. U SAD-u i nekim drugim zemljama NN nivo je
200V trofazno i 115V jednofazno. Koriteni naponski nivoi variraju od zemlje do zemlje ali
struktura elektroenergetskog sustava prati izgled prikazan na slici 12.
Na slici je prikazan prekida iza blok transformatora. To je sastavni dio opsene zatite mree koja
proima sve razine elektroenergetskog sustava. Kvarovi na mrei mogu rezultirati stazama niskog
otpora koje uzrokuju prekomjerne struje koje mogu otetit opremu. Zatitni ureaji, prekidai na
visokim naponskim nivoima i osigurai na razini kudne distribucije, djeluju da bi izolirali neispravni dio
mree i sprijeili tetu na opremi.

4.2. Integriranje OIE u elektroenergetski sustav
Integracija konkretno znai fizika veza generatora na mreu, uz duno potivanje sigurnosti rada
sustava i kontrole generatora, tako da se izvor energije iskoritava optimalno. Pravilna integracija bilo
kojeg elektrinog generatora u elektroenergetski sustav zahtijeva poznavanje dobro utvrenih naela
elektrotehnike. Integracija generatora koji se napajaju iz OIE je u osnovi slina onoj kod generatora
napajanih fosilnim gorivima, ali su OIE esto promjenjivi i geografski raspreni.
Generator u OIE moe se opisati kao samostalni ili mreom povezani. U samostalnom sustavu
generator OIE (sa ili bez dodatnih pomodnih generatora ili skladitenja energije) opskrbljuje vedi dio
potranje. U sustavu mreom povezanog generator OIE daje snagu u veliku meusobno povezanu
mreu, koja se takoer napaja i iz ostalih generatora. Bitna razlika je da je snaga iz generatora OIE
samo djelid od ukupne snage genereirane od svuh generatora u mrei. Razlika izmeu samostalnih i
mreom povezanih generatora je korisna ali nije uvijek jasna. Ponekad doe do zabune kada se
izrazom mrea misli na relativno malu samostalnu elktrinu mreu. To ne mora bit nuno netono
(iako moe izazvati zablude) ali treba jasno definirati o kolikoj mrei se radi.
Okolini aspekti koritenja energije
20

4.3. Distribuirana proizvodnja
Elektroenergetski sustavi tijekom godina razvili su se za opskrbu promjenjive potranje iz
centraliziranih izvora proizvodnje iz fosilnih i nuklearnih goriva. Osim ako se nuklearna fuzija ukae
uspjena, to se nede snati za vie od 50 godina, postoji univerzalni dogovor da de se do kraja ovog
stoljeda vedina naih potreba za elektrinom energijom opskrbljivati putem OIE.
Generatori napajani iz OIE (osim velikih hidroelektrana i velikih vjetroelektrana na kopnu i moru) su
uglanom mnogo manji nego oni napajani fosilnim i nuklearnim gorivima, koji dominiraju u dananjim
velikim elektroenergetskim sustavima. Mali generatori ne mogu se prikljuiti na prijenosnu mreu
zbog velikih trokova za VN transformatore i sklopnu opremu. Takoer, prijenosna mrea je esto
udaljena od geografskih lokacija generatora iji poloaj je ogranien s obzirom na geografski poloaj
izvora. Zato se mali generatori moraju prikljuiti na distribucijsku mreu. Takva proizvodnja poznata
je kao distribuirana ili decentralizirana proizvodnja elektrine energije.
U tradicionalnom elektroenergetskom sustavu tokovi snaga uvijek kredu od velikih centraliziranih
elektrana spojenih na VVN mreu, dalje kroz VN i NN mreu gdje se distribuira potroaima. U
elektroenergetskim sustavima sa distribuiranom proizvodnjom elektrine energije tokovi snaga mogu
se kretati izmeu toaka u distribucijskoj mrei. Ti neuobiajeni tokovi stvaraja neke ozbiljne
implikacije na djelotvoran rad i zatitu u distribucijskoj mrei.
Moe se zakljuiti da de se sadanji elektroenergetski sustavi trebati postupno razvijati i prilagoditi
tako da, u dalekoj bududnosti, potranju mogu zadovoljiti iz distribuirane, uglavnom promjenjive,
proizvodnje iz OIE. Ova transformacija biti de potpomognuta liberalnim koritenjem suelja
energetske elektronike sposobna povedati uinkovitost OIE, kontroliranjem tokova snaga te
osiguravajudi pouzdanosti opskrbe.

4.4. Prodiranje OIE
Udio elektrine energije ili snage u opskrbi koja dolazi od OIE, opdenito se naziva prodiranje. Obino
se izraava kao postotak. Kada se uzmu u obzir utede goriva ili CO2 emisija, korisno je uzeti u obzir i
prosjeno prodiranje:






U ovom sluaju, energija (u kWh) mjeri se tijekom dugog vremenskog razdoblja, moda i godine. Na
prvi pogled, moglo bi izgledati prirodnije izradiziti nazivnik (ukupna energija isporuena teretima)
kao: ukupna energija iz svih generatora (ukljuujudi i one napajane fosilnim gorivima). Meutim, u
samostalnim sustavima, mogu postojati tereti koji bacaju energiju kao toplinu. U mreom povezanim
Okolini aspekti koritenja energije
21

sustavima, esto nas zanima prodiranje za odreeno geografsko podruje pa se u tom sluaju koristi
izraz lokalnog prodiranja.
Za druge svrhe, ukljuujudi i kontrolu sustava, potrebno je uzeti u obzir trenutno prodiranje:






Bududi da je izlaz elektrine energije iz nekih generatora napajanih iz OIE promjenjiv, maksimalno
trenutno prodiranje de esto biti dosta vede od prosjenog prodiranja.

Literatura

1. Leon Freris i David Infield, Renewable Energy in Power systems, John Wiley & Sons, Ltd,
2008.
2. Barnaby, F. and Kemp , J. Too hot to handle? The future of civil nuclear power, Briefing
paper, July 2007., Oxford Research Group.
3. The future of nuclear power, DTI/Pub 8519/4K/05/07.NP, p.156;
www.dti.gov.uk/files/file39197.pdf .
4. www.pmc.gov.au/umpner/docs/commissioned/ISA_report.pdf .
5. IPCC, Third Assessment Report of the IPCC, Cambridge University Press, 2001.
6. Schellnhuber, H.J. (ed). Avoiding Dangerous Climate Change, Cambridge University Press,
2006.
7. Stern Review Report on the Economics of Climate Change, Cambridge University Press, 2006.
http://www.hm-treasury.gov.uk/media/5E1/FB/stern_reply_worldeconomics.pdf.
8. Plan for action on energy effi ciency, April 2004., UK government follow - up to the Energy
White Paper.
9. The role of nuclear power in a low carbon economy, Sustainable Development Commission,
UK, March 2006.
10. Gordon, S. Carbon cure, IEE Power Engineering, December 2005. /January 2006.