Neufert - Ranja

V C T ^J
V J
f '
h , I
NEUFERT
ELEMENTI
ARHITEKTONSKOG
PROJEKTIRANJA
G O L D E N MA R K E T I NG
Odlukom Senata Sveuilita u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12.
veljae 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja,
prijevod s njemakog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta
Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se koritenje naziva
sveuilini prirunik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 72.011 (075.8)
NEUFERT, Ernst
Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i
propisi o projektiranju, graenju, oblikovanju, prostornim
potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije,
ureaje i pribore s ovjekom kao mjerilom i ciljem : prirunik za
arhitekte i druge graditeljske strunjake, investitore, predavae
i sluae na fakultetima i strunim kolama : s preko 6400 slika
i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff;
<preveo s njemakog Andrija Prager>. - 36. proireno i
preraeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. -
(Udbenici Sveuilita u Zagrebu =Manualia Universitatis
studiorum Zagrabiensis)
Prijevod djela: Bauentvvufslehre. -
Bibliografija. - Kazalo.
ISBN 953-212-080-7
1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig
I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udbenik
420426013
Copyrighthrvatskog izdanja, 2002,
Golden marketing, Zagreb, Hrvatska
Ova knjiga objavljuje se u suradnji s
Institutom graevinarstva Hrvatske
Naslov izvornika
Neufert
BAUENTVVURFSLEHRE
Posveeno mom ocu
ERNSTU NEUFERTU
Nakladnik
Golden marketing
Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska
Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916
E-mail: golden-marketing@zg.tel.hr
http://www.golden-marketing.hr
Za nakladnika
Franjo Maleti, dipl. iur.
Glavni urednik i struni redaktor
Prof. emer. dr. sc. Veselin Simovi, dipl. ing. gra.
Preveo s njemakog
Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. gra.
Recenzenti
Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Frani, dipl. ing. arh.
Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh.
Prof. Berislav erbeti, dipl. ing. arh.
Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh.
Urednici edicije
Mr. sc. Smiljan J uri, dipl. ing. gra.
Dr. sc. Radule Kneevi
Lektorica
Mr. sc. Smiljka J anaek - Kuini
Kompjutorski slog
eljko Strunjak
Duko Kosanovi
Tisak
Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb
ERNST NEUFERT
ELEMENTI ARHITEKTONSKOG
PROJEKTIRANJA
Osnove, norme i propisi o projektiranju, graenju,
oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima;
mjere za zgrade, prostorije, ureaje i pribore
s ovjekom kao mjerilom i ciljem
Prirunik za graditeljske strunjake, investitore,
predavae i sluae na fakultetima i ostal i m
struni m kol ama
Nastavili Peter Neufert Ludwig Neff i
PLANUNGS AG
NEUFERT MITTMANN GRAF
PARTNER
36. proireno i preraeno izdanje
s preko 6400 slika i tablica
ZAGREB, 2002.
GOLDEN
MARKETING
w i e w g
Peter Neufert/Ludwig Neff
P
PLANUNGS-AG
NEUFERT MITTMANN GRAF
PARTNER
E-Mail: bel@neufert.de
Homepage: http://www.neufert.de
Njemaka knjinica - CIP
Podaci o naslovu za ovu publikaciju
mogu se dobiti kod Njemake knjinice. Si 0 M
Podaci koje sadri ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdava ne
preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste to bi moglo proizai iz primjene tih podataka.
Od 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdava je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag).
30. izdanje, potpuno novo obraeno i znatno proireno, 1979
31. izdanje, pregledano, 1982
32. izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984
33. izdanje, potpuno novo izraeno i novo oblikovano, 1992
34. izdanje, proireno, 1996
35. izdanje, 1998
36. izdanje, proireno i preraeno, 2000
Licencna izdanja ovog djela izala su na engleskom, francuskom, panjolskom, portugalskom, talijanskom, grkom,
turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, ekom, maarskom i japanskom jeziku.
Sva prava pridrana
Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000
Izdava Vieweg je poduzee skupine strunih izdavaa Bertelsmann Springer.
Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zatieni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena
izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije doputena bez suglasnosti
izdavaa i kanjiva je. To se posebno odnosi na umnoavanje, prijevod, snimanje na
mikrofilm i prijenos u elektronike sustave.
www.vieweg.de
ISBN 953-212-080-7
VI
PREDGOVORI
Pr edgovor pr vom i zdanj u
U obradi primjera u ovoj knjizi suraivao je sada pokojni
arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crtea
sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz
Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehniku obradu obavio je
arhitekt Adalbert Dunaiski.
Njemaki je odbor za normizaciju stavio na raspolag-
anje normne listove, koji su ukljueni dijelom u skrae-
nom ili saetom obliku. Za pouzdanu tonost normi
mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog norm-
nog lista.
Obradu posebnih podruja poduprli su savjetniki i in-
formativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju na-
vedenih pojedinanih skupina.
Svima njima zahvaljujem na njihovoj portvovnoj su-
radnji.
Odgovarajua literatura navedena je na kraju tekstual-
nog dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je raz-
loga tekst nastavljen to je mogue krae, te u svakom
sluaju u svezi s crteima na istoj stranici.
Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju
neki vani podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u
novom izdanju moglo uzeti u obzir.
Berlin W 9, 15. oujka 1936. Ernst Neufert
Pr edgovor 30. i zdanj u
Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se
graenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla etiri
desetljea u svako je novo izdanje ugraeno sve to je bit-
no novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena.
Meutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz
prihvaanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sa-
da, nakon viegodinjeg rada, biti dovrena. Pri tome nije
gotovo ni jedna stranica ostala poteena, poevi od
novog slijeda stranica i odgovarajue promijenjenih poziva
na neku stranicu knjige.
Velika je pomo pri tome bila suglasnost glavnog ured-
nika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemakog graevinskog
asopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti
posebni prilozi iz asopisa, uvijek s pozivom na izvor.
Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijalizira-
nost dananje graevinske tehnike, zamoliti specijaliste za
suradnju.
Obradu pojedinih poglavlja proveli su:
liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W.
Tubbesing; zatita od poara dr. ing. P. Bomemann; vatro-
gasne zgrade prof. ing. J . Portmann; ravni krov/toplinska
izolacija/plivalita dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H.
Nachtweh; umjetni materijali graevinski savjetnik dipl.
ing. A. Schwabe; sportske graevine i ureaji prof. dipl.
ing. J . Portmann, vodei arh. S. Lukowski.
Redakcijsku obradu i uklapanje crtea obavio je arhi-
tekt Ludwig Neff.
Kako je ve u prvom predgovoru navedeno, opet su
aktuaiizaciji sadraja pomogle neke tvrtke i udruge. One
su u zaglavlju odgovarajuih stranica navedene s punom
adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informa-
cije.
Trideseto izdanje sada ukupno sadri vie od 6000 cr-
tea, tablica i dijagrama, a proirenje registra na 8000 poj-
mova dalje e pojednostavniti uporabu knjige. U popisu li-
terature upuuje se i na specijalizirane lanke iz strunog
asopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je ti-
me znatno obogaen izvor podataka.
Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert
J o me za ivota autor, moj visoko potovani otac Ernst
Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostav-
tinu za daljnje oblikovanje.
Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf,
na specijalist za graevinsku literaturu dipl. ing. arh. Lud-
wig Neff, nai suradnici i ja bili pripremljeni da zaponemo
raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je
namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom nje-
govom smru u veljai 1986.
Nae dananje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja
drugaije tehnike i znanstvene zahtjeve graditelju nego
prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispra-
vnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadrati genijalno obli-
kovanje knjige, ali sadraj dosljedno prilagoditi novom vre-
menu.
Zbog toga smo odmah odluili djelo sasvim nanovo iz-
raditi, oblikovati, crtati i proiriti, kako bismo mogli obuhva-
titi sve to arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora
znati pri projektiranju. Sve to se mora znati, ali vjerno
Ernstu Neufertu: ne vie od toga.
Izdava i mnogi koji su svojim strunim znanjem prido-
nijeli ovom djelu, utroili su etiri i pol godine intenzivnog
rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da e za kupce,
koji trae suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo znaiti
dobitak.
Kln, rujan 1991. Peter Neufert
VI I
PREDGOVORI
Pr edgovor i zdavaa uz 33. i zdanj e
Prije vie od pola stoljea mladi je arhitekt Ernst Neufert
imao ne samo ideju ve i energiju da oivotvori knjigu
Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno po-
mono sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo
stalno odravao "mladim" i prilagoavao ga potrebama
vremena. Posljednja opsena prerada obavljena je 1979.
godine (30. izdanje), jo prije njegove smrti 1986. godine.
Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov
sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je
uz pomo Ludwiga Neffa, koji je jo za autorova ivota
mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti
posve novu obradu, te nakon viegodinjeg rada djelo
predstaviti.
Izdava je ponosan to moe Elemente graditeljskog
projektiranja, koje je u meuvremenu proireno diljem svi-
jeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sa-
drajem i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neu-
ferta.
Wiesbaden, rujna 1991.
Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tije-
kom 12 godina ostvaruju naslijeena autorska prava i
dunosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "poloe
rauni" i o onome to su s time i to su od toga uradili
nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AG-
Neufert Mittmann Graf Partner.
Budite, potovani itatelji, blagonakloni svjedoci ove
"ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljai 1986. bilo je
32. njemako izdanje na tritu. Mi smo tijekom vie od
etiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo
kao 33. izdanje, to znai da je svaka stranica opremljena
novim crteima i tekstom te obogaena mnogim aktualnim
temama.
Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno va-
nim poglavljima kao to su drvene kue, niskoenergetske
zgrade, solarna energija, ekoloko graenje, zimski vrtovi
i staklene dogradnje.
Koln, lipnja 1998. Peter Neufert
Danas, 15. oujka 2000., na stoti roendan prof. Ernsta
Neuferta, dovreno je 36. izdanje ove knjige. ivot i djelo
Ernsta Neuferta kao da je proeto nekom osebujnom bro-
janom simbolikom. Roen 1900 godine, ivot mu je tekao
usporedno sa stoljeem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a
godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre.
Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta lee u Bauhau-
su i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru
se nalazi i njegov prvi atelijer i kua. Tamo su nastale za-
misli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se
Ernsta Neuferta i njegova stotog roendana izlobom
"Ernst Neufert - normirana kultura graenja u 20. stoljeu".
Peteru Neufertu treba zahvaliti to e se izloba moi vid-
jeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar -
Gelmerodi on je na zemljitu oeve kue dao podii "Neu-
fert - Box", u kojoj nije prikazana samo izloba posveena
Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta
namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i
sin ovdje se susreu u dvjema dojmljivim graevinama u
meusobnom iskazu potovanja.
Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je
elja bila da se odre Bauentwurfslehre i da profit od izda-
vanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG
sa svrhom da se nastavi izlaenje novih izdanja. Tu elju
uspjeno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska
tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner
nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodinjim koau-
torom Ludwigom Neffom.
36. izdanje sadri sada vie od 6400 crtea, dijagrama
i tablica. U tom izdanju knjige prelo se na novi njemaki
pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CD-
ROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavni-
je i bre projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak
znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje preraeno, proi-
reno i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama,
multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o
socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i
mnogim drugim objektima.
Kln/Weimar, 15. oujka 2000.
Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner
i Ludwig Neff
VI I I
PREDGOVORI
Peter Neufert t
dipl. ing. arh.
Planungs AG
Neufert, Mittmann, Graf, Part.
Ludwig Neff
arhitekt
ef redakcije, prijelom, autor
i
B. Echterhoff
dipl. ing. arh.
ozelenjavanje krovova,
vrtovi, ograde
Q
. u
Peter Mittmann
dipl. ing. arh.
Planungs AG
H. A. Knops
diplomirani dizajner
ilustrator
H. P. Kappler
dr. ing. arh.
ravan krov, toplinska zatita,
vrtni bazeni, privatni
zatvoreni bazeni
Q
Peter Graf
dipl. ing.
Planungs AG
f . - " .
D. Portmann f
Prof. dr. ing. arh.
odnosi mjera, modularni nizovi, ka-
belske visee konstr., objeene i
poduprte konstr.. zatita od poara
m
H. Hofmann
prof. dr. ing.
rasvjeta
U novoj obradi i oblikovanju
sudjelovali su:
M. Horton, sanitarna tehnika.
W. Sommer, klimatizacija
prostorija.
Dipl. ing. H. J . Vetter,
izvoenje gradnje.
M. Menzel, graenje tekstilom.
M. Bauer, tehnika grijanja.
H. J aax, energ. postrojenja.
Dr. R. Brner, hidroenergetska
postrojenja
R. Wirtz, elektroinstalacije.
T. Stratmann, solarna arhitektura,
inenjerski ured Trmper/Overath,
zat. od buke i akustika prostorija.
Hawlitzeck, ceste i pruge.
St. Cargiannidis, saniranje
starih graevina, ostakljeni
pasai i prenamjene
U. Portmann, odravanje i
sanacije.
J . Weiss, knjinice.
U. Kissling, javne knjinice.
R.K. J opp, knjinice.
H. Rocholl, prodavaonice.
Prof. Nogge, zooloki vtovi i
akvariji.
A. Beckmann, kinematografi.
K. F. J . Mertens, sportske
dvorane.
B. Renanver, crkve.
G. Hoffs, zvonici.
A. Ruhi, damije.
W. Hugo, muzeji.
Kod novog oblikovanja i obrade
crtea sudjelovali su:
T. Altrogge, St. Badtke,
A. Briehan, A. Dummer,
K. Fegeler, A. Graf,
M. Menzel, I. Schirmacher,
J . Valero, R. Walter,
S. Wierlemann, D. Willecke.
St. Vogel
i
^ v.
^ i-
' i
U i t
/
y
=>
sV

R. Eckstein
dipl. ing. arh.
akademik savjetnik
dnevna rasvjeta
D. Lembke
voditelj-graditelj, dr. ing.,
suradnik dipl. ing. P. Pastyk
visoke kole, laboratoriji
R. S. Suchy
dipl. ing. arh.
upravne zgrade
P. Karle
dipl. ing. arh.
industrijske zgrade
Wolfgang Busmann
dipl. ing.
zrane luke
2
J an Fiebelkorn
prof. dipl. ing.
kazalita
- - S
A. Kohler
dipl. ing. arh.
graenje bolnica, tehnika skla-
ditenja, lijenike ordinacije
vmmmam
O. Muller
dipl. ing. arh.
graenje bolnica, tehnika skla-
ditenja, lijenike ordinacije
I X
PROLEGOMENA
Ovaj je prirunik nastao iz podloga za moja predavanja
na dravnoj Graevinskoj visokoj koli u VVeimaru. Ona su
se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama
iz prakse i istraivanja u ovjekovu okruju koja su potreb-
na pri projektiranju graevina, ali s otvorenou prema no-
vim mogunostima i zahtjevima.
Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naih
predaka, no s druge strane sve se kree, mi smo djeca
naeg vremena s pogledom u budunost, a uz to je gle-
dite svakog pojedinca esto razliito. Razlozi su u razlii-
tim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklono-
stima i njima odgovarajuem stupnju vlastitog formiranja
proisteklog iz unutarnje pobude.
J e li naa dananja tako "sigurna prosudba" uistinu ko-
nano ispravna, ostaje nerijeeno, jer je i ona uvjetovana
vremenom. Iskustvo nas ui da kasnije vrijeme pravinije
sudi o tome nego nae koje nema potrebni odmak da bi
se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spozna-
vanje mora sadravati neke rezerve kako ne bi postalo
zabludom. Unato svekolikoj tenji za istinom i objektiv-
nou, unato svim nastojanjima da se subjektivne zamisli
kritiki promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu,
ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu
i okolini. Opasnost od zablude moe se izbjei ako se
spoznajom samo ustvrdi da nije nita dovreno, ve da
slui i podlijee ivotu, nastajanju i razvoju.
Iz toga za uenika proizlazi duhovni stav na koji je
Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja
ostaje samnom u rodu."
Bitnost takvih spoznaja o vjenom nastajanju, u slubi
razvoja, jest u tome to ne daje gotove recepte, nikakve
"gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom",
ve daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i me-
tode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmoni-
je.
Konfucije je to prije vie od 2500 godina saeo u ree-
nici: "Ja dajem mom ueniku jedan ugao, ostala tri mora
odrediti sam." Roeni arhitekt ili ovjek koji tenju prema
graenju nosi u srcu zaepit e si ui i zatvoriti oi ako mu
se nametne r j eenj e nekog zadatka, jer on je tako pun
vlastitih predodbi i ideala da mu trebaju samo el ement i
kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!.
Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru
sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost
pojave graevine, tko njeno djelovanje istrauje, kritiki
ispituje, u mislima pregrauje, taj je na jedinom ispravnom
putu prema najveoj ivotnoj radosti koju osjea samo
istinski stvaralac. Ovo shvaanje ivota neka mu pomo-
gne u tome. Ono ga treba osloboditi svih pouavanja, u
krajnjem sluaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvar-
alaku djelatnost, neka mu bude pomo pri startu; kretati
se - graditi mora svatko sam.
Oblici naeg vremena nalaze se pri tome na istom putu
kojim su koraali nai stari da bi doli do svojih divnih hra-
mova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih
predloaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i elja-
ma, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj enji. Ve
odgovarajue sroen zadatak izaziva predodbe koje kroz
graevinsko - tehnike mogunosti vremena i uz uvaa-
vanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji poka-
zuju samo udaljenu slinost s onime do tada poznatim. Te
nove graevine mogu tehniki i funkcionalno biti znatno
bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu
stupnju tehnike. One mogu i s umjetnikoga gledita pod-
nijeti usporedbu s istovrsnim graevinama prolih vreme-
na.
Usporedi li se dananji industrijski kompleks, svijetao,
prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije,
s manufakturom iz 18. stoljea ili zanatskom radionicom
15. stoljea, bit e i najuskogrudnijem konzervatoru oita
nadmo naih novogradnji. To znai: svagdje gdje gradi-
teljski zadaci slue stvarnoj potrebi naeg vremena, mogu
se od ivueg, vremenu prilagoenog arhitekta oekivati
djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim grae-
vinama starih, dapae ih i zasjeniti.
Zbog toga se treba u dananjoj visokoj koli ponajprije
usredotoiti na razmatranje sadanjosti i gledati u budu-
nost, a na prolost se osvrtati samo koliko je nuno i ko-
risno. To preporuuje i jedan od naih velikana, Fritz
Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta
opominje da se mladi student pri istraivanju prolosti pre-
vie gubi u razmatranjima iz podruja povijesti umjetnosti i
da se naslovom doktora daje zavesti na skretanje prema
takvim uenim sporednim putovima, jer se to dogaa na
raun snaga koje su potrebne za ostvarenje iroko razgra-
natih zahtjeva stvaralatva.
Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo ele-
mente, kako je to ovdje u Elementima graditeljskog pro-
jektiranja uinjeno, pri emu sam se trudio elemente pro-
jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i ak svesti
u apstraktno, kako bih korisniku oteao kopiranje i primor-
ao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadraj. Razliiti
e oblici ionako biti do neke mjere ujednaeni protekom
vremena u kojem se istie tenja prema zajednitvu iska-
zanom jednolikom usmjerenou ljudi odreenog razdobl-
ja, pri emu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim
obiljejem.
Ernst Neufert
X
UPUTE ZA KORITENJE KNJIGOM
St r ukt ur a knj i ge u rasporedu materijala prati pr i r odni sl i j ed
gr aenj a. Mnoga su srodna podruja smjetena jedno do drugo-
ga, ako nisu neki drugi vani razlozi zahtijevali udaljeniji raz-
mjetaj.
Svi pojedini dijelovi graevine koji se javljaju u mnogim, iako ne
ba u svim vrstama zgrade, obrauju se zasebno. To vrijedi i za
ope smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projek-
tiranja. Iz toga je proizalo 35 cjelina:
Sadr aj stranica XI
daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadraja pojedi-
nih stranica.
Popi s poj mova stranica 634
uz pojedine karakteristine pojmove pokazuje i brojeve stranica
na kojima se gradivo o njima moe nai.
Objanjenje kr at i ca i oznaka stranica 1
kratice se nisu mogle izbjei jer se tako tedi prostor i pojed-
nostavnjuje preglednost.
Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da
paljiv itatelj uglavnom moe shvatiti njihovo znaenje a da ne
treba traiti objanjenje na stranici 1.
Posebna prednost za sve koji e se sluiti ovim djelom jest u to-
me to je gradivo najvanijih znanja o projektiranju i zgradarstvu
saeto u j ednoj knjizi.
Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva.
Oni sadre uobiajene granine mjere, pri emu je ovjek mjerilo
svih stvari koje ga okruuju.
KAKO SE DAKLE SLUITI OVOM KNJIGOM?
bl agovaoni cu prema uputama za gost i oni ce na stranicama
456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno pred-
vienu dvoranu s pozor ni com prema uputama za kazal i t a na
stranicama 475-484 te za akust i ku na stranicama 136-138, raz-
misliti o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.;
dimenzionirati pr edavaoni ce prema uputama za vi soke kol e
na stranicama 316-320, knj i ni ce prema uputama na stranicama
331-336, rasporediti ur ede prema stranicama 337-348, cr t aoni -
ca i l abor at or i j a stranicama 321-326, ugradnju t r ezor a prema
stranici 361, te gar aa i par ki r al i t a prema stranicama 435-477.
0 eventualno potrebnim st anovi ma za upravitelja zgrade, doma-
ra, kuhara itd. treba potraiti upute na stranicama 273-296, a obli-
kovanje, veliinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranica-
ma 237-259.
Voenje pr omet ni ca i ogr ai vanj e prikazuje se na stranicama
207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o
konstrukciji, poloaju i nainu izvedbe st ubi t a i di zal a na strani-
cama 199-205. Veliina i izvedba pr ozor a i vr at a prikazani su na
stranicama 184-188. Temel j i i hi dr oi zol aci j a prikazani su na
stranicama 67-71, zi dovi i debl j i ne zi dova na stranicama 72-75,
kr ovovi na stranicama 82-83, gr i j anj e i vent i l aci j a na stranica-
ma 105-108, r asvj et a i i nsol aci j a na stranicama 143-152, mo-
dul ar ne i nor mi r ane mj er e na stranicama 60-61.
Nune usporedbene tablice za metarske veliine navedene u
knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju
tekstualnog dijela, na stranicama 614-616.
Temel j em ovi h mnogovr sni h podat aka r azvi j a pr oj ekt ant brzo
1 si gur no gr aevi nu, pr i l agoavaj ui se posebni m zaht j evi ma
i uvj et i ma okol i ne, u skl adu sa svoj i m osj eaj em za vr i j eme i
nai n i vl j enj a.
Kao pr i mj er uzeta je izrada projekta ili pretprojekta za jednu
upr avnu zgr adu.
Tr eba paljivo proitati Upi t ni k na stranici 50. i potanko odgovori-
ti na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog po-
sebnog sluaja, iznai temeljem navoda na stranici 352. odnose
u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izraunati br ut o
kubaturu prostorija, prilagoditi veliinu prostorija raspoloivoj
predraunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu
sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice
U knjizi su vektorskim strelicama " oznaeni crtei koji se na CD-
ROM-u - Neuf ert , Bauent wur f sl ehr e - Al l gemei ner Bauent wur f -
nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD -
programe na PC - bazi i zatimdalje preraivati.
XI
Objanjenje oznaka 1
Osnovne norme 2
Osnovne mjere,
odnosi mjera 27
Projektiranje 44
Organizacija graenja 51
Elementi graevine 64
Grijanje, ventilacija 105
Fizika zgrade, zatita graevina . 123
Rasvjeta, osvjetljenje,
staklo, dnevno svjetlo 143
Prozori, vrata 177
Stubita, dizala 193
Ceste, prometni prostori 206
Vrtovi, rasadnici 219
Kune nusprostorije, ulazi . . . . 237
Gospodarske prostorije 241
Kune prostorije 250
Zatvoreni bazen 261
Praonice rublja, ureaji za pranje 264
Balkoni 266
Putovi, ulice 267
Stanovi za odmor, vrste kua, eko-
loko graenje, etana gradnja,
graenje drvenih kua 268
Sanacija starih zgrada 299
kole 307
Visoke kole, laboratoriji,
studentski domovi 316
Djeji vrtii, igralita,
prenoita za mlade 327
Knjinica, upravne zgrade,
banke 331
Ostakljeni pasai, tipologija . . . 363
Prodavaonice, supermarketi
samoposluivanja 368
Tehnika skladitenja 376
Radionice, industrijske
graevine 380
Adaptacije 402
Poljoprivredni objekti, dranje
ivotinja 404
eljeznice 421
Parkiralita, garae, parkirni objekti,
benzinske postaje, vatrogastvo 427
Zrane luke 450
Ugostiteljski objekti 456
Hoteli, moteli, kongresne zgrade 464
Zooloki vrt 472
Kazalita, kina, cirkusi,
vienamjenski centar 475
Sportski objekti 490
Bolnice, lijenike ordinacije,
graenje za invalide 541
Staraki domovi, centri za
starije osobe 583
Crkve, muzeji, sinagoge, damije 586
Groblja 597
Zatita od poara 599
Mjere, teine, norme 614
Popis literature 624
Kazalo pojmova 634
XI I
SADRAJ
Obj anj enj e oznaka
Objanjenje oznaka i kratica 1
Osnovne norme
Sl jedinice 2
DIN 198.476.829.4999 4
Nacrti 5
Raspored nacrta 6
Oznake za graevinske nacrte 7
Odvodnja iz zgrade i zemljita 12
Vodovod i kanalizacija 18
Plinske instalacije u visokogradnji 19
Elektroinstalacije 21
Tehnika osiguranja 24
Crtanje 25
Osnovne mj ere, odnosi mj era
ovjek kao mjerilo i cilj 27
Mjera svih stvari 28
Dimenzije i potreban prostor 29
ovjek i vozila 31
ovjek i stan 32
Klima u prostoriji 33
Graevna biologija 34
Oko 37
ovjek i boja 39
Odnosi mjera - osnove 40
Odnosi mjera - primjena 42
Primjena: modularna koordinacija 43
Proj ekti ranj e
Dijelovi graevine kao posljedice obrade gradiva . . . . 44
Graevinski oblici kao posljedica konstrukcije 45
Nove konstrukcije i oblici 46
Zgrada i oblici kao odraz vremena i naina ivota . . . . 47
Postupak izrade 48
Predradnje - suradnja investitora 49
Upitnik 50
Organi zaci j a graenj a
Izvedba graevine 51
Voenje gradnje - osnovne mjere 59
Osnovne mjere 60
Osovinske mjere 61
Modularna kordinacija 62
Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 63
El ementi graevi ne
Temeljno tlo - temeljenja, graevne jame, rovovi . . . . 64
Graevna jama - zatita, jame, zemljite 65
Razmjeravanje zgrade 66
Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje 67
Izolacija graevina 69
Dreniranje kao zatita graevina 70
Zie od prirodnog kamena 72
Zie od umjetnog kamena 73
Vanjski zidovi, niskoenergetski nain graenja 76
Vezovi zidnih opeka 77
Kamini 78
Dimnjaci 79
Sustavi ventilacije 81
Krovita 82
Krovni pokrovi 84
Krovne konstrukcije - detalji 86
Uspravni krovni prozor 87
Izgraena potkrovlja 88
Ravni krov 89
Ravni krov - detalji toplog krova 90
Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi 91
Ozelenjivanje krovova 92
Ozelenjivanje krova - detalji 94
Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za
krovne vrtove e. V. 95
Graenje tekstilnim materijalima 96
Konstrukcije od mree uadi 97
Ovjeene i poduprte konstrukcije 98
Prostorne reetke - osnove 99
Prostorne reetke - primjena 100
Katne konstrukcije 102
Stropne konstrukcije 103
Podovi 104
Gri j anj e, venti l aci j a
Grijanje 105
Skladitenje tekuih goriva 109
Termoelektrana 110
Hidroelektrane 111
Solarna arhitektura 112
Solarna energija 115
Hladnjae 116
Hlaenje i smrzavanje mesa 117
Tehnika kondicioniranja zraka 119
Fi zi ka zgrade, zati ta graevi na
Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi 123
Termoizolacija - difuzija vodene pare 124
Termoizolacija - nain graenja 125
Detalji termoizolacije: vanjski zid 126
Akustina izolacija 131
Zrana akustina izolacija 132
Zatita od zranog zvuka i od buke koraka 133
Zatita od vibracija - materijalni zvuk 135
Akustinost prostorije 136
Gromobrani 139
Antene 1
42
Rasvj eta, ovj etl j enj e, stakl o, dnevno svj etl o
Rasvjeta 143
Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploe . . . . 152
Staklo 153
Sintetiki materijali 161
Dnevno svjetlo 162
Suneva svjetlost 175
Prozori , vrata
Nadsvjetla - svjetlosne kupole 177
Prozori 178
Prozori za stambena potrkovlja 182
ienje zgrade 185
Vrata 186
Posebna vrata 189
Ureaji za zakljuavanje 190
Osiguranje zgrade i zemljita 191
XI I I
SADRAJ
Stubita, dizala
Stubita 193
Rampe - zavojita stubita 196
Ljestve za bijeg - izlaz za nudu 198
Pokretne stube - za trgovake i poslovne zgrade . . . . 199
Pokretne staze 200
Dizala - osobna dizala za stambene zgrade 201
dizala - osobna dizala namijenjena preteno za urede
banke, hotele; dizal za bolesnike krevete 202
Dizala - dizalo za male terete 203
Hidraulina dizala 204
Panoramska ostakljena dizala 205
Ceste, prometni prostori
Ceste 206
Biciklistiki promet 211
Autoceste 213
Tramvaj, gradska eljeznica 214
Prometni prostori 215
Smirivanje prometa 217
Prometni prostori - zatita od buke 218
Vrtovi , rasadni ci
Vrtovi - ograde 219
Pergole, staze, stube, potporni zidovi 221
Vrtovi - zemljani radovi 222
Vrtovi - osiguranje padine 223
Vrtovi - puzavice i penjaice 226
Vrtovi - poviene i breuljkaste lijehe 227
Vrtovi - ogledni primjeri 228
Staklenik 229
Drvee i ivice 230
Vrtno jezerce 231
J ezerce za plivanje 232
Vrtovi - uporaba kinice 234
Vrtni plivaki bazen 235
Stambene kue s plivakim bazenom u vrtu 236
Kune nusprostori j e, ul azi
Predprostor, vjetrobran, ulaz 237
Ulazi, garderobe 238
Hodnici 239
Spremita 240
Gospodarske prostori j e
Prostorije za kuanstvo 241
Spremite, smonica 243
Kuhinje 244
Kuhinje - elementi za postavu i ugradnju 245
Blagovaonice - posude i namjetaj 248
Kune prostori j e
Spavae sobe 250
Spavae sobe - vrste kreveta 251
Spavae sobe - poloaj kreveta 252
Spavae sobe - krevetske nite i zidni ormari 253
Garderobe 254
Kupaonice - oprema 255
Sanitarne kabine - predgotovljavanje 257
Kupaonice - poloaj u kui 258
Kupaonice - primjeri iz projekata 260
Zat voreni bazen
Privatni zatvoreni bazen 261
Bazen za plivanje - detalji 263
Praoni ce rubl j a, ureaj i za pranj e
Praonice rublja - ureaji za pranje 264
Bal koni
Balkoni 266
Putovi , ceste
Putovi i ulice 267
Stanovi za odmor, vrste kua, graenj e drveni h
kua, ekol oko graenj e, etana gradnja
Stanovi za odmor 268
Kue za odmor - vrtne kue 269
Graenje drvenih kua 270
Poloaj kue 271
Gradnje stanova 272
Stambene zgrade u nizu 276
Dvojne stambene zgrade 277
Atrijske kue 278
Stambene zgrade 279
Stambene zgrade sa zimskim vrtovima 280
Stambene zgrade - oblik kvadrata, kocke i atora . . . . 282
Drvene kue - ekoloko graenje 283
Stambene zgrade na padini 285
Stambene zgrade, velike 288
Stambene zgrade - meunarodni primjeri 289
Viekatne stambene zgrade 291
Oblikovanje etae 292
Socijalni stanovi za iznajmljivanje 293
Projektno rjeenje etae 294
Galerijske stambene zgrade 295
Terasaste kue 296
Sklonita 297
Sanaci j a stari h zgrada
Sanacija starih zgrada 299
Ouvanje i sanacija 304
kol e
kole 307
Veliki prostori u gradnji kola 314
Vi soke kol e, st udent ski domovi , l aboratori j i
Visoke kole - predavaonice 316
Crtaonice 321
Studentski dom 322
Laboratorij 323
Dj ej i vrti i , i gral i ta, prenoi ta za ml ade
Djeja obdanita 327
Pribor za igru, igralita 328
Prenoita za mlade 329
XI V
SADRAJ
Knjinica, upravne zgrade, banke
Knjinica 331
Upravne zgrade - osnove 337
Upravne zgrade - osnove tipologije 341
Upravne zgrade - dimenzioniranje: potrebne povrine . 344
Upravne zgrade - dimenzioniranje, razdioba prostora . 345
Upravne zgrade - dimenzioniranje, ureenje prostora
za sjedenje 347
Upravne zgrade - dimenzioniranje, konstrukcija 349
Upravne zgrade - dimenzioniranje, tehnika oprema
graevine 350
Upravne zgrade - dimenzioniranje, radna mjesta
s ekranom 351
Upravne zgrade - dimenzioniranje, povrine za
namjetaj 352
Upravne zgrade - organizacija tlocrta 353
Upravne zgrade - primjeri 354
Primjeri upravnih zgrada - visoke zgrade 355
Uredske zgrade - primjeri, vertikalni elementi 357
Banke - openito 360
Banke - trezori 361
Ostakljeni pasai, tipologija
Tipologija 363
Povijesni primjeri 364
Primijenjeni primjeri 366
Pokrivanje staklom, prozirni krovovi 367
Prodavaoni ce, supermarket's, samoposl ui vanj a
Prodavaonice 368
Prodavaonice za ivene namirnice 369
Prodavaonice - isporuka robe 370
Zone ispred blagajni i centar svjee robe (trnica) . . . 373
Klaonica i skladite 374
Mesarski centar 375
Tehnika skladitenja
Visoka skladita 376
Projektiranje / logistika 377
Sigurnosne odredbe 378
Sustavi regala 379
Radionice, industrijske graevine
Stolarska radionica 380
Tesarski i drvopreraivaki pogoni 382
Autoservisi 386
Autoservisni pogoni 389
Pekarnica 390
Industrijske graevine 392
Transportna i skladina tehnika 395
Hale 396
Vieetani objekti 397
Sanitarne prostorije 398
Ureaji za pranje 399
Sanitarni ureaji 400
Garderobe, odlaganje odjee 401
Adaptaci j e
Adaptacije 402
Pol j opri vredni obj ekti , dranj e i voti nj a
Nastambe za male ivotinje - dranje iz hobija 404
Dranje peradi 407
Staje za tov svinja 408
Staje za rasplodne svinje 410
Staje za konje i dranje konja 411
Uzgoj goveda 413
Uzgoj goveda - tov bikova 414
Ureenje gospodarstva 415
Klima u staji 420
el j ezni ce
Kolosijeci 421
Odpremanje robe 424
Putniki kolodvori 425
Parki ral i ta, garae, parki rni obj ekti , benzi nske
postaj e, vatrogastvo
Autobusni kolodvor 427
Vatrogastvo i vatrogasne zgrade 429
Vozila 432
Teretna vozila 434
Parkiralita 435
Teretna vozila - okretanje 437
Teretna vozila - parkiranje i okretanje 438
Utovarne rampe 439
Rampe, tova mi mostovi, podizne platforme 440
Garae 441
Nadstrenice za osobna vozila 442
Garae i parkirni objekti 443
Parkirne graevine 444
Parkiranje i parkirne graevine 445
Parkirne graevine 446
Benzinske postaje 447
Odmorita 449
Zrane luke
Zrane luke 450
Ugosti tel j ski obj ekti
Ugostiteljski objekti 456
Ugostiteljski objekti na kotaima 458
Restoranske kuhinje 459
Velike kuhinje 462
Hotel i , motel i , kongresne zgrade
Hoteli 464
Hotelske kuhinje 467
Motel 469
Kongresne zgrade 470
Zool oki vrt
Zooloki vrt i akvarij 472
Kazal i ta, kina, vi enamj enski centri , ci rkusi
Kazalite 475
Kinematograf 485
Vienamjenski centar 487
Drive-in kina 488
Cirkus, stacionaran 489
XV
SADRAJ
Sportski obj ekti
Stadion 490
Stadion - opi pregled 491
Igralita 492
Lakoatletski objekt 494
Prostorije za fitness 498
Teniska igralita 500
Minigolf 502
Igralita za golf 504
J edrilicarski sport - marine 506
Veslaki sport 509
Objekti za vodene sportove 510
Objekti za jahanje, manjei 511
Skijaka skakaonica 513
Klizalita 514
Brzo tranje na koturaljkama 516
Biciklistiki kros - BMX 517
Streljane 518
Sportske dvorane - dvorane za gimnastiku i igre . . . . 520
Badminton 526
Skvo(squash) 527
Kuglane 528
Zatvorena kupalita 529
Otvorena kupalita 534
Zatvorena i otvorena kupalita 535
Sauna 537
Dvorane za igre 540
Bolnice, lijenike ordinacije, graenje za invalide
Lijenike ordinacije 541
Skupne ordinacije 542
Graenje za invalide 543
Graenje za invalide - stan 544
ivotni prostor bez zapreka 546
Bolnice - openito 547
Bolnice - planiranje izgradnje 548
Bolnice - oblici graevina 550
Bolnice - red mjera 552
Bolnice - hodnici, vrata, stubita, dizala 554
Bolnice - operacijski odjeli 555
Glavne prostorije operacijskog odjela 556
Postoperativna njega 557
Operacija - sigurnosni uvjeti 558
Bolnice - izdvojeni prostori 559
Podruje intenzivne njege 560
Podruje njege 561
Podruje lijeenja - porodnitvo 565
Bolnice - terapija zraenjem 566
Laboratorij, funkcijska dijagnostika 568
Fizioterapija 569
Dnevne klinike, ambulantne operacije 570
Bolnice - podruje opskrbe 571
Bolnice - podruje uprave 575
Bolnice - nastava i istraivanje 576
Bolnice - ambulanta 577
Posebne bolnice 578
Bolnice - nuklearna medicina, patologija 580
Bolnice - njega rodilja i novoroenadi 581
Bolnice - posebna podruja njege 582
Staraki domovi , centri za stari j e osobe
Domovi za starije osobe 583
Crkve, muzej i , si nagoge, dami j e
Crkve 586
Orgulje 588
Zvona, tornjevi 590
Sinagoge 591
Damije 592
Muzeji 593
Muzeji - meunarodni primjeri 595
Muzeji - primjeri iz Njemake 596
Grobl j a
Krematoriji 597
Groblja 598
Zati ta od poara
Preventivna zatita od poara 599
Ureaji za dojavu poara 600
Sprinklerski ureaji 601
Ureaji za gaenje prskanjem vode, ureaji za gaenje
pomou C02 602
Ureaji za gaenje prahom, ureaji za gaenje pjenom 603
Ureaji za odvod dima i topline 604
Instalacije vode za gaenje, protupoarne pregrade . . 607
Okna dizala F90 608
Ponaanje graevnih materijala i elemenata u poaru . 611
Mj ere, tei ne, norme
Mjere i teine 614
Odnos njemakih i engleskih mjera 615
Pretvaranje engleskih mjera u milimetre 616
Stalna optereenja 617
Popi s l i terature 624
Kazal o poj mova 634
XVI
OBJANJENJE OZNAKA I KRATICA
Kratice i oznake
u tlocrtima
DIN 1356
Mj erne jedinice, kratice Grki
al fabet
Ankl
Anr
Ar
B
Bch
Bd
Bik
Br
D
Dg
Dga
Di
Du
Dz
Eg
Elt
Ez
Fl
G
Gfl
Ga
Hz
Hzg
K
Ke
Kg
Kl
Ko
Kr
Kz
M
Mz
N
og
PC
Pd
S
Schlz
Si
Sk
So
Sp
Spi
Sz
Tg
To
Tr
Tz
Vr
Vrr
Wa
WC
Wf
Wg
Wr
Wt
Wz
Zi
garderoba
pripremanje
ostava
kupaonica
knjinica
pod
balkon
ured
sluinska soba
tavan
krovni vrt
trijem
tu
soba za dame
prizemlje
roditelji
blagavaonica
hodnik
gostinjska soba
zelenilo
garaa
soba za grijanje
grijanje
kuhinja
podrum
podrumska etaa
odlaganje odjee
prostor za ugljen
prostor za kovege
djeja soba
djevojaka soba
soba za muziciranje
nia
gornja etaa
pergola
parkirna povrina
ormar
spavaa soba
sjedee mjesto
tajnik, tajnica
sin
smonica
sudoper
soba za igru
ukopana garaa
ki
terasa
soba za aj
predsoblje
spremite
praonica
zahod
vjetrobran
zimski vrt
ekaonica
gospodarska
prostorija
dnevni boravak
soba
glavni ulaz
pomoni ulaz
stubite
dizalo
sjever
A.G.I. radna zajednica za industrijsko
graenje
BauNVOodredbe o koritenju graevine
BEL graditeljsko projektiranje
graditeljska regulativa
propisi o ustupanju graenja
zbirka gra. propisa
Zakon o graenju
odnosno
njemake industrijske norme
elektrino
lake beavne cijevi
poeljno
odgovarajue
i daljnji (i ostali)
BOL
VOB
MBO
BO
bzw.
DIN
Elt
LNA
erw.
entspr.
ff.
ggf. (gegf., ggfs.) prema prilikama
IBA osovinski razmak u industrijskoj
izgradnji =2,50
S. stranica
Stud. student (ica)
UBA osovinski razmak u graenju
smjetaja =1,25
UW propisi o HTZ
@ slika br. 1
vidjeti
EQ popis literature
cf mukarci
$ ene
Hochw. visoka voda
Niedrw. mala voda
HHS. najvii vodostaj
DV obrada podataka
EDV elektronika obrada podataka
i.M. srednje, prosjeno
ca. oko, priblino
dgl. slino
evtl. eventualno
gem. prema
i.Allg. openito
rel. relativno
s.u. vidjeti dalje
vgl. usporediti
vorh. postoji
usw. i tako dalje
VDE savez njemakih in. el.
u.U. pod uvjetom
spez. specifino
s.o. vidjeti prije
sog. tako zvano
Lit. popis literature
U.A. i slino
UV ultraljubiasto
H.B.O. graev. propisi pokrajine Hessen
RT dio prostorije
etc. i tako dalje
q. ekvivalentno
R.z.d. | prostorije za trajni
A.v.M. [ boravak ljudi
GRZ iskaz povrina pod zgradom
GFZ iskaz povrina etaa
BMZ iskaz koliina pri graenju
BP plan izgradnje
FH visina sljemena
GE podruje obrta
Gl industrijsko podruje
DIN 1301 i 1302
10
12
10 cm12 mm(mala
poviena brojka znai mm)
lfdm tekui metar
engleski palac (col)
engleska stopa
H ili h visina ili visoko
B ili b irina ili iroko
Fl povrina
h sat
Min ili min minuta ili u minuti
S ili s sekunda ili u sekundi
12 sve oznake stupnjeva
Celzija (K)
J energija
Ws koliina topline
N sila
Pa tlak, pritisak
2 3' 4" i 2 stupnja, 3 minute,
{ 4 sek. podjela 360 st.
% ili vH postotak
%0 promil
promjer
OK gornji rub
FO gornji rub poda
SO gornji rub tranica
M mjerilo
/ po (na pr. t/m=tona po metru)
NW nominalna irina
Matematike oznake
> vee od
>
vee ili jednako
< manje od
<
manje ili jednako
I suma (zbroj)
kut
sin sinus
cos kosinus
tan tangens
ctg kotangens
prosjeno, srednje
= jednako
identino jednako
* razliito
priblino, oko
e sukladno
~ slino (i za ponavljanje rijei)
00 neizmjerno
II usporedno
#
jednako i usporedno
*
nije identino
X puta, pomnoeno sa
/ podijeljeno
_L okomito
V volumen, obujam
(0 prostorni kut
korijen
A
konani prirast
^
sukladno
A
trokut
t t istosmjerno, usporedno
U protusmjerno, usporedno
A a (a) alfa
B (b) beta
r y
(g)
gama
A 5 (d) delta
E E (e) epsilon
Z (z) zeta
H T| (e) eta
e e (th) thta
i i (i) jota
K K (k) kapa
A X
(D
lambda
M n (m) mi
N v (n) ni
H % (x) ksi
0 o (o) omikron
n u
(P) Pi
p p ( 0 ro
I a (s) sigma
T x (t) tau
Y u
(y)
ipsilon
<J) <j ) (ph)fi
X X (ch) hi
y y (p) psi
Q to (o) omega
Ri mski
I =
II =
III =
IV =
V =
VI =
VII =
VIII =
IX =
X =
XV =
c =
CL =
cc =
ccc =
CD =
D =
DC =
DCC =
DCCC =
CM =
M =
MCMLX =
brojevi
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
15
100
150
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
1960
CAD-fhige Abbildung auf
der CD-ROM Nufert,
Bauentwurfslehre -
Allgemeiner Bauentwurf
1
Osnovne
veliine
Naziv osnov-
ne jedinice
Oznaka Definicija na
temelju
U definiciji sadr-
ane SI jedinice
1 Duljina metar m Valna duljina
zraenja kriptona
-
2 Masa kilogram kg Meunarodni
prototip
-
3 Vrijeme sekunda s Trajanje perioda
zraenja cezija
-
4 J akost
elektrine
struje
Amper A
Elektrodinamika
sila izmeu dva
vodia
kg, m, s
5 Temperatura
(termodinamika
temperatura)
Kelvin K Trojna toka vode
~
6 Svjetlosna
jakost
kandela cd Zraenje pri
skrutnjavanju platine
kg, s
7 Koliina tvari mol mol Masa molekule kg
( ? ) S! - osnovne jedinice
a) toplinska izolacija
Oznaka J edinica Znaenje (u zagradi ranije oznake)
t (C. K) temperatura
At (K) razlika temperature
q (Wh) koliina topline
X (W/mK) sposobnost provoenja topline (koeficijent provoenja topline)
X (W/mK) ekvivalentna sposobnost provoenja topline (koeficijent
provoenja topline)
A
a
(W/m
2
K)
(W/m
2
K)
koeficijent proputanja topline (veliina proputanja topline)
koeficijent predaje topline (veliina predaje topline)
k (W/m
2
K) koeficijent prolaza topline (veliina prolaza topline)
1/A (m
2
K/W) koeficijent toplinske izolacije
1/a (m
2
K/W) otpor predaji topline
1/k (m
2
K/W) otpor prolazu tipline
D' (m
2
K/Wcm) veliina toplotnog otpora
c (Wh/kgK) specifini toplinski kapacitet
s (Wh/m
3
K) vrijednost akumuliranja topline

a
(1/K)
(mK)
koeficijent uzdunog produljenja
koeficijent razmaka
P (Pa) tlak
Po (Pa) tlak (djelomini) pare
9o (9) koliina pare
9k (9) koliina kondenzata
V (%) relativna vlanost zraka
^ (-) veliina otpora difuziji (faktor otpora difuziji)
M- d (cm) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor difuziji)
Ao (g/m
2
hPa) koeficijent proputanja vodene pare (propustljivost za
vodenu paru)
1/A0 (m
2
hPa/g) otpor proputanju vodene pare
(.iX (W/mK) faktor poloaja
HV (W/mK) faktor poloaja slojeva zraka
P (DM/kWh) cijena grijanja
b) akustika izolacija
X (m) valna duljina
f (Hz) frekvencija
(Hz) granina frekvenicija
f (Hz) rezonantna frekvencija
Edva (N/cm
2
) dinamiki modul elastinosti
S' (N/cm
3
) dinamika krutost
R (dB) veliina akustike izolacije (zrani zvuk) u laboratoriju
Rm (dB) srednja vrijednost akustike izolacije (zrani zvuk)
R' (dB) graevinska veliina akustike izolacije (zrani zvuk)
LSM (dB) mjera zatite od zranog zvuka
Ln (dB) normirana razina materijalnog zvuka
V/M (dB) veliina poboljanja nekog sloja obloge stropa
TSM (dB) mjera zatite od materijalnog zvuka
a H stupanj apsorpcije zvuka
A ( m
2
) ekvivalentna povrina pasorpcije zvuka
r (m) polumjer odjeka
al (dB) snienje razine zvuka
OSNOVNE NORME
SI JEDINICE
System Internationale d' Unites- QP
Decimalni odnosi i njihove skraene oznake su:
T (tera) =10
12
jedinica (bilion) c (cent) =1/100 stotinka jedinice
G (giga) =10
9
jedinica (milijardu) m (mili) =10~
3
(tisuinka jed.)
M (mega) =10
6
jedinica (milijun) M (mikro) =IO"
6
(milijunti dio)
k (kilo) =IO
3
jedinica (tisua) n (nano) =IO-
9
(milijarditi dio)
h (hekto) =100 jedinica P (piko) =10-
12
(bilijunti dio)
da (deka) =10 jedinica f (femto) =10-
15
(bilijarditi dio)
d (deci) =1/10 jedinice a (ato) =10-
18
(trilijunti dio)
Za oznaavanje decimalno viestruke vrijednosti smije se navesti samo jedan znak

Decimalni viekratnici i dijelovi jedinice
Veliina koja
se mjeri
J edinica u mreunarodnom mjernom
sustavu (SI - sustav) propisano od 1978.
Faktor
preraunavanja
duljina m metar
povrina m
2
kvadratni metar
obujam m
3
kubni metar
masa kg kilogram
sila N Newton =1 kg m/s
2
9,8
tlak Pa Pascal =1 N/m
2
133,3
Pa
bar bar =100 000 Pa =100 000 N/m 0,98
temperatura C stupanj Celzijus (samo kao temperaturna
K Kelvin* skala) 1
rad - 10
(energija, Ws,J , Wattsekunda =J oule =Newtonmetar 4186
koliina Nm
topline) Wh Wattsat =3,6 KJ 1,163
kWh kilowattsat =10
3
Wh =3,6 MJ 1,163
snaga (zrae- W Watt 736
nje energije
ili topline) W Watt 1,163
* od 1975 propisano
( i ) Preraunavanje osnovnih jedinica
1 m m=1 m
2
1 m 1 s
-1
=1 ms
-1
(=1 m/s)
1m 1 s"
2
=1 ms"
2
(=1 m/s
2
)
1 kg 1m 1 s
-2
=1 kg ms
-2
(=1 kg m/s
-2
)
1 kg 1 m
-3
=1 kg m
-3
(=1 kg/m
3
)
1m 1m 1 s
-1
=1 m
2
s*
1
(=1 m
2
/s)
( 5) Primjeri za "izvedene SI - jedinice" meusobnomkombinacijomosnovnih jedinica
Coulomb 1 C =1 As Ohm 1 n =1 V/A
Farad 1 F =1 As/V Pascal 1 Pa =1 N/m
2
Henry 1 H =1 Vs/A Siemens 1 S =1/fi
Hertz 1 Hz =1 s~
1
=(1/s) Tesla 1 T =1 Wb/m
2
J oule 1J =1 Nm=1 Ws Volt 1 V =1 W/A
Lumen 1 Im =1 cd sr Watt 1 W =1 J /s
Lux 1 lx =1 Im/m
2
Weber 1 Wb =1 Vs
Newton 1 N =1 kg m/s
2
Watt se moe pri navoenju elektrine prividne snage oznaiti kao voltamper (VA),
elektrine reaktivne snage Var (ver), a Weber i kao Voltsekunda (VS)
( ) Nazivi i oznake izvedenih SI - jedinica
1 N * 1 s x 1 m
2
=1 Nsm
2
1 rad x 1 s
2
=1 rad s' (=1 rad/s)
1 A 1 s =1 As =1 C
1 As/V =1 C/V =1 F
( 7) Primjeri za SI - jedinice izvedene izmeu osnovnih i izvedenih SI - jedinica
Otpor proputanju topline 1/A =1 m
2
h K/kcal =0,8598 m
2
K/W
Veliina toplinske provodljivosti X =1 kcal/mh K =1,163 W/mK
Veliina prolaza topline k =1 kcal/m
2
h K =1,163 W/m
2
K
Veliina prelaza topline a =1 kcal/m
2
h K =1,163 W/m
2
K
Zapremisnka gustoa =1 kg/m
3
=1 kg/m
3
Raunska teina =1 kp/m
3
=0,01 kfl/m
3
Tlana vrstoa =1 kp/cm
2
=0,1 N/mm
2
Fizikalne oznake u SI - sustavu ( ) Preraunavanje tablinih vrijednosti na nove mjerne jedinice

2
Mj er ne j edi ni ce u gr adi t el j st vu
Ozakonjenje SI - jedinica uslijedilo je postupno izmeu 1974. i 1977. Od 1. sijenja 1978. vrijedi meu-
narodni mjerni sustav sa SI - jedinicama (SI =Systeme Internationale d'Unites).
OSNOVNE NORME
SI J EDI NI CE QP
Veliina Sim-
bol u
for-
muli
SI jedinic
Naziv
a
Oz-
naka
Zakonska jed
Naziv
nica
Oz-
naka
Stara jedinica
Naziv Oz-
naka
Meustobni odnosi
Kut u ravnini
radijan rad
puni kut
grad
minuta
sekunde
gon
pla
gon
pravi kut
stari stupanj
novi stupanj
nova minuta
nova sekunda
L
9
a
cc
1 rad =1 m/m=57,296 =63,662 gon
1 pla =2 ji rad
1
L
=1/4pla =(ti/2) rad
1 =1
L
/90=1pla/360 =it/180 rad
1'=1760
1"=1760=173600
1gon =1q =1
L
/100=1pla/400 =
=jt/200 rad
1 c =10"
2
gon
1 cc =(10~
2
) c =10
-4
gon
Duljina / metar m mikrometar
milimetar
centimetar
decimetar
kilometar
nm
mm
cm
dm
km
palac, col, (inch)
stopa (foot)
hvat (fathom)
milja(mile)
morska milja
in
ft
fathom
mil
sm
1 in =25,4mm
1 ft =30,48cm
1 hvat =1,8288m
1 mil =1609,344m
1 sm=1,852km
Povrina, povr-
ina presjeka,
povrina zem-
ljita
A,q kvadratni
metar
m
2
ar
hektar
a
ha
1 a = ^m
2
1 ha =10
4
m
2
Volumen
Normni
volumen
V kubni metar m
3
litra I
Normni kubni m.
Kubni metar
Nm
3
cbm
11=1dm
3
= 10"
3
m
3
1 Nm
3
=1m
3
u normiranomstanju
cbm=1 m
3
Vrijeme,
interval vremena
trajanje
t sekunda s
minuta
sat
dan
godina
min
h
d
a
1 min =60 s
1 h=60 min =3600 s
1 d =24 h =86400 s
1 a =8765,8 h=31,557 10
6
s
Frekvencija, re-
ciprona vrijedn.
trajanja periode
Kruna
frekvencija
Kutna brzina
f
0)
0)
Hertz
reciprona
sekunda
radijan u
sekundi
Hz
1/s
rad/s
1 Hz =1/s pri navodu frekvencija
ujednadbama veliina
a =2 x f
a =2 x n
Broj okreta,
brzina okretanja
n reciprona
sekunda
1/s
okret, po sek.
okret, po min.
r/s
r/min
okret, u sekundi
okretaja u minuti
U/s
U/min
1/s =t/s =U/s
Brzina V metar u
sekundi
m/s kilometar
na sat
km/h
vor kn
1 m/s =3,6km/h
1kn =1sm/h =1,852hm/h
Ubrzanje gravi-
tacije
<?
metar u
sekundi na
kvadrat
m/s
2
gal Gal 1 Gal =1cm/s
2
=10'
2
m/s
2
Masa, teina
(kao rezultat
vaganja)
m kilogram Kg
gram
tona
9
t
pond
funta
cent
metarski cent
1g=10"
3
kg
1 t= 1 Mg =10
3
kg
1 pd =0,45359237 kg
1 pf =0,5 kg
1 ztr =50 kg
1dz =100kg
Sila
Sila tee
F
G
Newton N
din
pond
kilopond
megapond
kilogram- sila
tona - sila
dyn
P
kp
Mp
kg
t
1 N =1kg/m/s
2
=1Ws/m=1J /m
1 dyn =1g cm/s
2
=10
-5
N
1p =9,80665 * 10"
3
N
1 kp =9,80665 N
1 Mp =9806,65 N
1 kg =9,80665 N
1 t =9806,65 N
Mehaniko
naprezanje,
vrstoa
a Newton
po metru
kvadratnom
N/m
2
Newton po
milimetru
kvadratnom
N/
mm
2
kp/cm
2
kp/mm
1 kp/cm
2
=0,0980665 N/mm
2
1 kp/mm
2
=9,80665 N/mm
2
Rad, energija
Koliina topline
Okretni moment
Moment savijanja
W, E
Q
U
Mb
J oule
J oule
Newtonmetar
J
J
Nm
J
kilovatsat kWh
KS - sat
erg
kalorija
kilopondmetar
PSh
erg
cal
kpm
1 J =1 Nm=1 Ws =10
7
erg
1 kWh =3,6 10
6
J =3,6 MJ
1 PSh =2,64780 10
s
J
1 erg =10~
7
J
1 cal =4,1888 J = 1,163 10"
3
Wh
1 kp m=9,80665 J
Snaga, energija P Watt W
konjska snaga PS
1 W =1J /s =1 N m/s =1kg m
2
/s
3
1 PS =0,73549675 kW
Teromdinamika
temperatura
Celzija temperat.
Temperaturni
interval i tempe-
raturna razlika
Fahrenheit -
temperatura
Reaumur - temp.
T
0
A6
ili
AT
0F
0R
Kelvin K
K
stupanj
Celzijusa
C
C
stupanj Kelvina
stupanj Rankina
stupanj
stupanj Fahren-
heita
stupanj Rea,ira
K
R,Rk
grd
F
R
1 K =1 K
1 R =
5
/s K
0 =7- 7070 =273,15K
A0 =A7, pri tome vrijedi:
1 K =1 C =1 grd
u jednadbama treba primijeniti
0F =%0+ 32 =9/s 7- 459,67
0R = 4/5 0, 1 R =5/4 C

S! - jedinice i zakonite jedinice (izvod za graditeljstvo)
Graevinski
materija! - K
novo
Beton
DIN 1045 (izdanje 1.72)
B 5
B 10
B 15
B 25
B 35
B 45
B 55
Laki beton
(vidjeti "Richtlinien fr
Leichbeton und Stahl-
leichbeton mit
geschlossenem Gefge")
(izdanje 6.73)
LB 10
LB 15
LB 25
LB 35
LB 45
LB 55
Laki porozni beton
za zidove
LB 2
LB 5
LB 8
Cement
DIN 1164 dio 1
(izdanje 6.70)
Z 25
Z 35
Z 45
Z 55
Anhidritna veziva
AB 5
AB 12
AB 20
Betonski elik
DIN 488 dio 1
(izdanje 4.72)
BSt 220/340
BSt 420/500
BSt 500/550
<2} Skraene oznake za graevinske
/ materijale uzevi u obzir definiciju
vrstoe
Graevinski
materijal - K
novo
Zidane opeke
DIN 105 dio 2
(izdanje 1.72)
Mz 2
Mz 4
Mz 6
Mz 8
Mz 12
Mz 20
Mz 28
Opeka visoke vrstoe
DIN 105 dio 3
(izdanje 7.75)
Mz 39
Mz 52
Mz66
Opeka od vapna i pijeska
KSV 6
KSV12
KSV 20
KSV 28
Zidni blokovi i zidna opeka
za slobodnostojee dim-
njake DIN 1075
(izdanje 8.69)
Rz 12
Rs 12
Rz 20
Rs 20
R 28
R 39
Puna opeka za visoke pei
HSV 6
HSV 12
HSV 20
HSV 28
Blokovi od plinobetona
G 2
G4
G 6
Plinobeton
GB 3,3
GB 4,4
Reetkasti bolokovi od
lakog betona DIN 18149
(izdanje 3.75)
LLB 4
LLB6
LLB12
uplji bolokovi od lakog
betona DIN 18151
(izdanje 11.76)
Hbl 2
Hbl4
Hbl 6
Puni bolokovi od lakog
betona DIN 18152
(izdanje 7.71)
V 2
V 4
V 6
V 12
uplji blokovi i uplji
T-blokovi od betona sa
zatvorenimupljinama
HD 4
HD 6
Opeka za stropove i
zidne panele
DIN 4159
(izdanje 10.72)
ZWT12
ZWT18
ZWT24
ZWT38
Skreene oznake za greevinske

materijale s izmjenomdefinicije
vrstoe u 5% fraktilu
3
y/2
0 ( 3) Temeljni formati
Format
klasa
Red A Red B Red C
0 841 2 1189 1 000 2 1414 917 2 1297
1 594 2 841 707 2 1000 648 2 917
2 420 2 594 500 2 707 485 2 648
3 297 2 420 353 2 500 324 2 458
4 210 2 297 250 2 353 229 2 324
5 148 2 210 176 2 250 162 2 229
6 105 2 148 125 2 176 114 2 162
7 74 2 105 88 2 125 81 2 114
8 52 2 74 62 2 88 57 2 81
9 37 2 52 44 2 62
10 26 2 37 31 2 44
11 18 2 26 22 2 31
12 13 2 18 15 2 22
Dodatni redovi
Format Oznaka mm
Uzduna
polovica A4
1/2 A4 105 x297
Uzduna
etvrtina A4
1/4 A4 52 x 297
Uzduna
osmina A7
1/8 A7 9x 105
Uzduna
polovica C4
1/2 C4 114x324
itd.
Trakasti formati
III
1/ 81/ 8 1/4
A/4
Trakasti format A4
210-
Registrator
( 8) Blok, blok za kopije
- irina "pigla" gornja margi na.
- 8 1
najvea
irina slike
- 5
najvea irina slike 167
donja margina
OSNOVNE NORME
DIN 198.476.829.4999
Informacija: DIN Deutsches Institut fur Normung e. V. Berlin
Normirani formati danas su osnova za oblikovanje uredskog
namjetaja. Ovaj pak utjee na razvoj tlocrta.
Prema tome je za projektanta posebno vano poznavati
DIN - format.
Standardne formate razvio je dr. Porstmann iz povrine od 1 m
2
,
koju je dijelio prema odnosu strana:
x : y =V2 (3) duljina stranice x =0,841 m
x y =1 duljina stranice y =1,189 m
Temeljni format (pravokutnik povrine 1 m
2
s naprijed navedenim
stranama) daje osnovu za redove formata. Red formata A nastaje
dijeljenjem (na polovice) ili udvostruavanjem temeljnog formata
- +(D
Dodatni redovi B, C predvieni su za posebne veliine papira, npr.
kuverte, biljenice i mape @
Formati reda B su geometrijski sredinji formati prema formatima
reda A.
Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A
i B @
Trakasti formati nastaju uzdunim dijeljenjem glavnih formata na
polovice, etvrtine i osmine (kuverte, natpisi, crtei itd.) + (6)
Kartice za kartoteke tono odgovaraju normiranom formatu. S ob-
zirom na mogunosti razvrstavanja, imaju istak na gornjemu rubu.
Registratori, mape, fascikli irega su formata od onog kojemu su na-
mijenjeni kad se radi o ureaju za privrivanje. Za irinu treba po
mogunosti odabrati dimenzije iz redova A, B, C @ DIN 821
Blokovi i blokovi za kopije tono su normirani glede formata, ali ako
postoji perforirani rub bit e listovi uz taj rub odgovarajue manje di-
menzije ()
Povezane i obrezane knjige i asopisi imaju tono normirani format.
Ako je pri uvezivanju potrebno jo jedno obrezivanje, bit e listovi
neto manji, ali korice moraju tono odgovarati normiranom forma-
tu. @
irina korica ovisi o postupku uvezivanja.
u cicerima u [mm]
irina "pigla" 37 38 167 171
Visina "pigla" (bez naslova kolumne) 55 551/2 247 250
Razmak izmeu "palti" 1 5
Najvea irina slike preko dvije "palte" 37 167
Najvea irina slike u jednoj "palti" 18 81
Unutarnja margina (polovica trake za uvez), normirana mjera 16 14
Vanjska margina (vanjski rub papira), normirana mjera 27 25
Gornja margina (gornji rub papira), normirana mjera 20 19
Donja margina (donji rub papira), normirana mjera 30 28
( 9) Uvezane, obrezane knjige ->
Za "pigl" sloga i irine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore
navedene norme - (10)
4
Normirani nacrt
Vel i i ne lista pr ema
DI N 476 red A
DI N A0 DI N A1 DI NA 2 DI N A3 DI N A4 DI NA 5
For mat : neobr ezani
si rovi list mm 880x 1230 625x 880 450x 625 330x 450 240x 330 165x 240
For mat : obr ezani
got ovi list mm 841x 1189 594x 841 420x 594 297x 420 210x 297 148x 210
Veliine listova
neobrezani format
linija na nacrtu,
obrezivanje kopije
( 4) Veliina DIN A3
n - . C - . ~ ~ F
1 20--
l i b
Isjeak DIN A4
Podj el a Broj j ednaki h pol j a pri vel i i ni l i sta
za A0 A1 A2 A3 A4
a 16 12 8 8 4
b 12 8 6 6 4
( D Veliina DIN A4 ( f ) Podjela na polja
DI N A 3
a i CL
Q.I
" I ^ | I
Mjere i sheme preklapanja

OSNOVNE NORME
NACRTI
DIN 824, 476
Nor me za nacr t e olakavaju arhitektu sreivanje nacrta u atelijeru,
na gradilitu, pri dogovorima, isporuci i arhiviranju. Obrezani ori-
ginalni nacrt ili kopija moraju odgovarati formatima reda A 0 , (3)
Razmak sast avni ce a do ruba nacrta iznosi:
kod formata AO - A3 = 10 mm
kod formata A4 - A6 = s 5 mm.
Kod malih se nacrta doputa rub za uvez irine 25 mm, a za toliko
je korisna povrina nacrta manja.
Uski f or mat i mogu se iznimno dobiti nizanjem istih ili susjednih for-
mata svog reda.
Od uobiajenih irina rola mogu se za red A upotrijebiti:
za crtai i transparentni papir 1 500, 1 560 mm
(iz toga izvedeno 250,1 250, 660, 900 mm)
zapauspapir 650, 900,1200 mm.
Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do A0, potrebna je i-
rina role 900 mm.
Za uvezivanje u fascikl ili korice formata A4 treba nacrte saviti i sloi-
ti prema (f).
1. Sastavnica mora uvijek biti gore i u pravilnom poloaju.
2. Na poetku savijanja mora se svakako odrati irina od 21 cm
(prvi pregib), a korisno je upotrijebiti ablonu 21x29,7 cm.
3. Od toke c previja se trokutasti dio crtea prema natrag (pregib
2) kako bi od konano sloenoga nacrta bilo uvezano ili pro-
bueno samo polje lijevo dolje oznaeno kriiem.
4. Polazei od strane a nacrt se poklapa ulijevo u irinama od 18.5
cm, za to je korisno primijeniti ablonu 18,5 * 29,7 cm. Dio nacr-
ta koji se ne uklapa presavija se po polovici, tako da se dio na ko-
jem je sastavnica nae na vrhu. Produeni standardni formati
preklapaju se u istom smislu.
5. Nastale trake preklapaju se poev od ruba b.
Za pojaanje perforiranog i uvezanog ruba nacrta moe se na nje-
govu poleinu nalijepiti komad kartona veliine A5 =14,8 x 21 cm.
Drei se navedenih pravila moe se formatizirati bilo koju veliinu
lista. Ako po odbitku prvoga dijela nacrta irine 21 cm preostali dio
nije irok za parni broj 2, 4, 6 itd.18,5 cm, treba se preostatak pre-
klopiti po polovici.
5
Ist ona f asada Sj ever na f asada Zapadna f asada
Pr esj ek
Pr i zeml j e
-15-:
Temel j i Pol oaj gr eda Poi oaj r ogova Si t uaci j a
( i ^ Praktini raspored nacrta na listu
10 5 0
| I I t I | I I I I |
20 30 0
Praktino crtanje mjerila

OSNOVNE NORME
RASPORED NACRTA
(prema DIN 6, 15, 16, 36, 406, 823,1352 i 1356)
>s. 11
Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u irini od
5 cm biti prazan. Sastavnica sasvim desno na
0 sadri:
1. vrstu nacrta (skica, idejni projekt, projekt itd.);
2. vrstu prikazane graevine ili podatak o elemen-
tu graevine (situacija, tlocrt, presjek, pogled,
perspektiva itd.);
3. mjerilo
4. koliinu, "ako je potrebno.
Kod nacrta za graevnu dozvolu (za graevinske
vlasti) nacrt sadri i:
1. ime (potpis) investitora,
2. ime (potpis) projektanta,
3. za odgovarajui sluaj ime (potpis) rukovodite-
lja gradnje,
4. za odgovarajui sluaj ime (potpis) glavnog iz-
voditelja radova,
5. napomene nadzorne slube:
a) o ispitivanjima 1 po mogunosti
b) o suglasnostima j na poleini lista
Na situacijskim nacrtima, tlocrtima itd. mora biti
oznaen smjer sjevera.
MJERILA (prema DIN 825) ->
Primjer za ispravno kotiranje, u skladu s normama,
nezgodnog kosog tlocrta, navedene mjere su zidar-
ske mjere -*s. 54
2.69
\ 7
5Z_
+2,69
U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim, a ostala mjerila manjim slovima; potonja
treba ponoviti uz detalje na koje se odnose. Sve predmete treba crtati u mjerilu; kote dije-
lova koji nisu crtani u mjerilu treba podcrtati. Ako je mogue, treba odabrati samo sljedea
mjerila:
za graevinske nacrte1:1, 1:2,5, 1:5, 1:10, 1:20, 1:25, 1:50, 1:100, 1:200, 1:250;
za situacijske planove: 1:500, 1:1000, 1:2000, 1:2500, 1:5000, 1:10000, 1:25000.
KOTE I OSTALE OZNAKE
(prema DIN 406, list 1- 6) ->
Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida). Duljine manje od 1 m u nacr-
tima visokogradnje openito se daju u centimetrima, a vee od 1 mu metrima; u novije vri-
jeme - BOL QP , ali takoer i u milimetrima.
Di mnj ake ci j evi , tlane cijevi plinske instalacije i ventilacijski kanali oznaavaju se svo-
jim svijetlim mjerama u obliku razlomka (irina / duljina), a ako su krunog presjeka ozna-
kom = promjer.
Pr esj ek dr vene gr ae oznaava se u obliku razlomka: irina / visina.
Di menzi j e st uba navode se du osi uspona, pri emu se mjera gazita navodi ispod, a vi-
sine iznad osi (->s. 8).
Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz sredinju os pri emu je svijetla irina iz-
nad a svijetla visina ispod osi (->s. 8).
Podaci o vi si ni poda et ae itd. daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte vi-
sine (0,00).
Br oj evi pr ost or i j a upisuju se u krunicu.
Podaci o povr i ni pr ost or i j e u m
2
navode se u kvadratu ili pravokutniku -> (3).
Li ni j e pr esj eka se u tlocrtima crtaju crta - toka i oznaavaju velikim slovom (abecednim
redom) u smjeru gledanja. Osim normiranih kotnih strelica -> 0 uobiajene su i kose kot-
ne crtice -> i okomite kotne crtice kako je u ovoj knjizi pri-
mijenjeno. Poloaj brojeva uz kotnu crtu treba biti takav da ih se moe lako proitati bez
okretanja nacrta.
Svi kolni br oj evi piu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne crtice s desne strane,
a u lijevom kvadrantu s lijeve strane - >+.
( 7) Kotiranje visine u presjecima i pogledima
3,52
-
b
I -
6250
5250
I I
6
Dnevna soba Spavaa soba
O
I mi i i i i i mi i
T T T T T T T
f V M M
1 II 1 l\
C D
Stol
85 x 85 x 78 =4 osoba
130 x 80 x 78 =6 osoba
^g^ Okrugli stol
090 =6 osoba
( 3) Viekutni stol 70-100
Stol na razvlaenje
120x180
Stolica, stolica bez

naslona 45 x 50
Stolica s naslonom
za ruke 70 x 85
( 7) Leaj 95 x 195
( 8) Sofa 80/1.75
( 9) Glasovir 60/1.40 - 1.60
Glasovir
kratki 155x114
salonski 200x 150
koncertni 275 x 160
Televizor
Stoli za ivanje 50/50 - 70
ivai stroj 50/90
(13) Stol za previjanje 80/90
(14) Sanduk za rublje 40/60
(15) krinja 40/1.00-1.50
(16) Ormar 60/1.20
Kuke na razmaku
15-20 cm
Garderoba
Ormar za odjeu i rublje
50 x 100-180
Pisai stol
70x 1.30x78
80 x 1.50x78
Stalak za cvijee
Kupaoni ca
O
o
Kuhinja
=
H O D
Krevet 95 x 195
Noni stoli
50 x 70, 60 x 70
Dvostruki krevet
95 x 195, 100x200
Brani krevet
(francuski krevet)
145x195
Djeji krevet
70 x 140-170
Ormar za odijela
60 x 120
Kada
75 x 170, 85 x 185
Mala kada
70x 105, 70x 125
Tu
80 x 80, 90 x 90, 75 x 90
Kutni tu
90x90
Umivaonik
50 x 60, 60 x 70
Dva umivaonika
(ss)
Dvostruki umivaonik
60 x 120, 60 x 140
Ugraeni umivaonik
45x30
WC koljka
38x70

Pisoar
35/30
Bide
38/60
Niz pisoara
Sudoper
60 x 100
Dvostruki sudoper
60x150
(4l) Stupnjeviti sudoper
W2) Kuhinjski izljev
OSNOVNE NORME
OZNAKE ZA GRAEVI NSKE NACRTE DIN 107
IEI
<ZD
O
O O
1 Zidni ormar
' Donji ormari
) Gornji ormari
) Stol za glaanje
) Elektrini tednjak
) Stroj za pranje posua
Hladnjak
Zamrziva
Pei i t ednj aci s i zvor i ma ener gi j e
(50) vrsta goriva
Ulje
<L
H
Plin
Struja
I Grijae tijelo
Kotao s loitemza
kruta goriva
Loenje plinom
"A,,
m
Loenje uljem
Kutija za smee
Okno za smee
Kanali za dovod i odvod
zraka
BD =dizalo za
bolesnika
TD =teretno dizalo
OD =osobno dizalo
DH =dizalo za hranu
HD =hidraulino dizalo
7
Pr ozor i sa sl i j epi m okvi r om s. 167- 173
OSNOVNE NORME
OZNAKE ZA GRAEVINSKE NACRTE DIN 107
U) U)
f- <M
C5 (O
i&il sa
bez
parapetne nie
SE
J ednostmki prozor s unutarnjim Sanduasti prozor (K) s unutar- __ , J

otvaranjemtedi prostor, daje mjesto (2'.) njimotvaranjem, dvostruki prozor ( 3) J ednostruki prozor s vanjskim
za grijae tijelo (D), prozor krilo na krilo (V)
W
otvaranjem
^^ Dvostruki prozor (D) s vanjskim
otvaranjem
Pr ozor i s dopr ozor ni ci ma
S
in
OJ
CM KO
Kl i zni pr ozor
mm
CM
n <0
K
( 5) J ednostruki prozor
Dvostruki prozor (D), sanduasti

prozor (K), prozor krilo na krilo (V)
( 7) J ednostruki prozor (S) ( 8) Dvostruki prozor (SD)
Klizna vrata Klizna vrata Klizna vrata, podizna
^ Y
>1) Obrtna vrata dvokrilna
^ l / N . .
Obrtna vrata trokrilna Obrtna vrata etverokrilna Harmonika stijena
5.50C|
16STG
172/290
B
Bez praga J ednostrani prag Dvostrani prag
m Prizemlje
J ednokraka stubita s. 193-197
| 0,0001
8 STG 172/290

4 STO
187.5/2M8Vrb"
187.5/250
I - 750
Podrum Prizemlje
(26) Dvokraka stubita
I -t- 5,5001
8 STG 172/290
4.1251
Kad je rije o pr ozor i ma, treba uvijek lijevu stranu crtati s niom, a
desnu bez nie
Okretna vrata zamjenjuju vjetrobran -> @ - @ i zatvaraju ulaz u
zgradu bez propuha.
Kako okretna vrata imaju relativno mali kapacitet prolaza, treba kri-
la tijekomvrnog prometa sklopiti i skloniti u stranu ->s. 193- 197
J ednokrakom st ubi t u odgovara izvedba u drvu, a dvokrakom be-
ton ili kamen - @ - @>
U tlocrtu svake etae prikazuje se horizontalni presjek kroz stubite,
priblino na 1/3 visine etae iznad razine poda.
Stube treba od 0,00 prema gore i prema dolje sustavno numeri-
rati. Brojevi stuba ispod 0,00 dobivaju predznak - (minus). Broje-
vi se upisuju na gazite prve stube i na istup podesta. Sredinja li-
nija poinje kod pristupa kruiem i zavrava kod istupa strelicom
(u podrumu takoer).
8
1
@ Podaci o dimenzijama i ostali podaci, ako su potrebni
bez odbijanja
otvora
a) podovi
b) stropovi
c) zidovi
d) svijetle povrine prozora
e) svijetle povrine vrata
f) vrste podova
g) vrste premaza ili obloga zidova
h) vrste premaza ili obloga stropova
u m2
na dvije decimale
( 2) Kratice za oznaavanje vrste premaza i obloga stropova (S) i zidova (2)
Strop Zid
Vapnena boja Sv
Tutkalna boja St
Mineralna boja Sm
Uljana boja Su
Votana boja So
Z v Keramika - Zk
Zt Drvo Sd Zd
Zm Klinker - Zu
Zu Tapete Sp Zp
Zo itd.
Zakretna vrata
Rotirajua vrata
Klizna vrata
u prozorskimodnosno
vratnimokvirima
( 3) Kratice za oznaavanje vrste podova (P)
1) Kouljica
Asfalt
Gips
Ksilolit
Teraco
Cement
itd
2) Obloge
Guma
Klinker
Linoleum
Asfaltne ploe
Granitne ploe
Ploe od vapnenca
Ploe od umjetnog kamena
Mramorne ploe
Ploe od pjeenjaka
"Solukof" ploe
Ksilolit ploe
Pk Ploe od kamentine
Pka Ploe od peene gline . . .
Pkg
Pkk 3) Tarac Pt
Pkt Drvo . Ptd
Pkc Granitna ili sijenitna ploa . . . Ptg
Blokovi od ljake . . . Pt
Po Opeka .. Pto
Pog itd.
Pok 4) Drvo Pd
Pol Daske od mekog drva . . . . . Pdm
Poa Bukove platice . . . . . . . Pdb
Por Hrastove platice . . . Pdh
Pov Borove platice . . . Pdr
Pou Ariove platice . . Pda
Pom Bukov parket . . . Pdbp
Pop Hrastov parket . . . Pdhp
Pos itd.
Poo
( ? ) Boje za prepoznavanje cjevovoda DIN 2403
| uto | plavo | uto | generatorski plin ["crveno | para
| crveno | bijelo | crveno | vrua para
| crveno | zeleno | crveno | odvod pare
| zel eno | pitka voda
| zeleno | bijelo | zeleno | topla voda
| zeleno | uto | zeleno | kondenzat
| zeleno | crveno | zeleno | voda pod tlakom
| zel eno | naran. | zeleno | slana voda
| zeleno | cmo | zeleno | tehnika voda, rijena
| zeleno | crno | zeleno | crno | zeleno |
prijava voda, otpadna voda
| uto | crveno
i 1 gradski plin,
I
ut0
\> I rasvjetni plin
| uto | zeleno | uto~~| vodeni plin
| uto | smee | uto~~| uljni plin
I zeleno .) vod za ispiranje
p l av o ! zrak
| uto 1 bijelo 1 uto 1 bijelo 1 uto |
acetilen
ugljina kiselina
| uto 1 crno 1 uto 1 crno 1 uto |
| uto 1 plavo 1 uto 1 plavo 1 uto |
kisik
voda
vodik
| uto 1 crveno | uto 1 crveno | uto I
1 uto 1 zeleno | uto j zel eno | uto |
duik
amonijak
| uto 1 Ijubias.) uto |ljubias.| uto |
| plavo | bijelo | plavo | vrui zrak
| plavo | crveno | plavo | komprimirani zrak
| naran. | kiselina
| naran. | crveno | naran.
I koncentrirana
I kiselina
I plavo | cmo | plavo | ugljena praina |ljubias.| luina
I "
t 0
| plin Iz pei, proien
I
ut0
!
1
| Ijubias.j crveno [ijubias.
uto | plin Iz pei, sirov
J luina
1 ulje
OSNOVNE NORME
OZNAKE ZA GRAEVINSKE NACRTE
Brtvljenje, izolacija, DIN 18195 simboli za brtvijenje, voda nije pod tlakom
Brtvena traka
Parna brana
Ma* m, M& Mk Mita MK Razdjelna folija
Nauljeni papir
Brtvena folija s ulokomod pletiva
7 \ / \ / \ / \ A A / U T A J T r Brtvena folija s uloenommetalnomfolijom
O o o o n o

Izolacija
mw\wmmmwmt9tm
Izravnavajui sloj, tokasto zalijepljen
Sloj zalijepljen po cijeloj povrini
Kit za poravnavanje
Utisnuti ljunak
Pijesak
Predpremaz, temeljna boja
itka brtvena masa
Brtveni premaz (npr. dvoslojni)
Nosa buke - rabic
Impregnacija
Filtarska hasura
Drenana ploa
Podzemna, na padini, stajaa voda
Povrinska voda
Pojava vlage, plijesan, prljavtina, itd.
Prodirua vlaga
Teren, sraslo tlo
Termo - i akustika izolacija openito
Izolacija od mineralnih vlakana
Izolacija od staklenih vlakana
Izolacija od drvenih vlakana
Izolacija od tresetnih vlakana
^ Pjenasti sintetiki materijal
A A A A A A A
mmmmmm
Pluto
Ploa od drvene vune vezane magnezitom
Ploa od drvene vune vezane cementom
Gipsana ploa
Gipspanel s kartonom
td
Za el emente zgrade: Kota se odnosi na:
P = pod GR = gornji rub
S = strop DR = donji rub
T = temel j GR P S = gornji rub si rovog poda
P S = sirovi pod GR P G = gornji rub gotov, poda
P G = gotovi pod DR Z = donji rub zi dnog lijeba
Z = zid
ZR = razupi ranj e Za oznake poloaja:
ZZ = zazi da se nS = na stropu
P O = otvor u podu iS = i spod stropa
P K = kanal u podu nP = i znad poda
P = lijeb u podu nt = i znad terena
S O = otvor u stropu it = i spod terena
S = lijeb u stropu k = u kontinuitetu
T O = otvor u temel j u
T = lijeb u temel j u Za svrhu koritenja:
S T = si drena traka Vd = instalacija vode
C = ahura za cijev PI = instalacija plina
0 = okno Gr = instalacija grijanja
OZ = otvor u zidu (zatvara se) Ve = instalacija ventilacije
ZO = otvor u zidu (ne zatv. se) El = elektroinstalacija
Z = ljeb u zidu
i konanici se zatvara Ul
^777//
( 3) Oznake za graevinske obrasce
Si t uaci j a post oj ee
j av ne pr omet ni ce
Pr edvi ene al i j o
nei zgr aene
pr omet ni ce
Post oj ee
; N: " *' ' l /t -v*. gr aevi ne
Z
ZJ
Z
=ostaje otvoreno
lijeb u podu, stropu, temelju u presjeku
isto u tlocrtu
lijeb na donjoj strani stropa u presjeku
isto u tlocrtu
Kanal u podu u presjeku
isto u tlocrtu
A) sidrena traka u presjeku
B) isto u tlocrtu
A) Okno u presjeku
B) isto u tlocrtu
lijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu
A) ahura za cijev u pogledu
B) isto u tlocrtu
Dimnjaci u tlocrtu
Plinski dimnjaci u tlocrtu
*
XK
Javna zel ena
povr i na
Obj ekt koj i e
se ukl oni ti
I . I Par k
l +
+
- t - | Gr obl j e
I 11 l i j Tr aj ni mal i
Kamp i t er en 1, 1 Spor t ski
za i zl et ni ke I I t er en
Kupal i t e
Dj ej e
i gral i t e
OSNOVNE NORME
OZ NA K E Z A GRA E V I NS K E NA CRT E
DI N 1356- QP
( 4) Oznake u tlocrtima i presjecima
' J ednobojno
2)
U bojama
svijetlozeleno
pecea siena
crno bijelo
smee crveno
Ral 3016
smee crveno
Ral 3016
smee crveno
Ral 3016
smee crveno
Ral 3016
smee crveno
^ Ral 3016
r/ / / / . smee crveno
Ral 3016
smee crveno
7/b Ral 3016
smee crveno
V/k Ral 3016
smee crveno
Ral 3016
smee crveno
x
Ral 3016
sepia
sivo crno
sdo'
cinano uto
V / / / / / / / / A oker
bijelo
ljubiasto
RAL 4005
modrozeleno
RAL 6000
<'<'///<'//,'//,//, maslinasto
""////'%'''// RAL 6013
TOC.
smee
RAL 8001
munmm S
0
crno i bijelo
sivo
RAL 7001
3)
Kratice
Bb.
ZM
BI
KZM
KL
SC H
FEG
svaki put dodati
sraslo tlo
nasipana zemlja
Zid od opeke u vapnenommortu
Zid od opeke u cementrnommortu
Zid od opeke u produenommortu
Zid od porozne opeke u
cementnommortu
Zid od uplje opeke u
produenommortu
Zid od klinkera u
cementnommortu
Zid od kamena vapnenca/pjeenjaka
u vapnenommortu
Zid od zemljane opeke u
vapnenommortu
Zid od kamena u
mortu
Zid od lomljenog kamena u
cementnommortu
ljunak
ljaka
Pijesak
Kouljica (gips)
buka
Betonski predgotovljeni
elementi
Armirani beton
Nearmirani beton
elik u presjeku
Drvo u ravninama presjeka
Akustika izolacija
Hidro- i termo izolacija
Ismeel uto [smee]plinsko ulje
[smede| cmo [smee]katransko ulje
|smede|crveno|smee] benzin
Stari dijelovi graevina
|smee| bijelo [smee]benzol
[ crno | katran
[ sivo [vakuum
10
DIN 1356 +DIN 15 Dio 1 OSNOVNE NORME
Vrste linija Najvanija primjena Mjerilo nacrta Vrste linija Najvanija primjena
1:1
1:5
1:10
1:20
1:25
1:50
1:100
1:200
Vrste linija Najvanija primjena
irina linije u mm
Puna linija
(debela)
Konture presjeenih dijelova graevine 1,0 0,7 0,5
Puna linija
(srednje debljine)
Vidljivi rubovi dijelova graevine, konture uskih ili malih
presjeenih dijelova graevine
0,5 0,35 0,35
Puna linija
(tanka)
Kotne linije, raster
0,25 0,25 0,25
Puna linija
(tanka)
Linije s uputama
0,35 0.25") 0 25
Crtkana linija*)
(srednje debljine)
Pokriveni rubovi dijelova graevine 0,5 0,35 0,35
Linija crta - toka
(debela)
Oznaka za ravninu presjeka 1,0 0,7 0,5
Linija crta - toka
(srednje debljine)
Osi 0,35 0,35 0,35
Tokasta linija*)
(tanka)
Dijelovi graevine koji se nalaze iza promatraa 0,35 0,35 0,35
*) crtkana linija crte su dulje nego razmaci meu njima
tokasta linija toke ili crta su krae od razmaka meu njima
**) 0,35 mmako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100
Za graevinske nacrte treba upot-
rijebiti vrste crta prema -> 0
Navedene debljine crta zadrati i
pri crtanju tuem.
1 2 I 3 4
Mjerne
jedinice
Mjere
ispod 1 m
npr.
iznad
1 mnpr.
1 m 0,05 0,24 0,88 3,76
2 cm 5 24 88,5 376
3 m,cm 5 24 88
5
3,76
4 mm 50 24 88
5
3760
Primijenjena mjerna jedinica u
vezi je s mjerilom, to treba na-
vesti u sastavnici (npr. 1:50 cm).
Mjerne jedinice
ploice
mort
kouljica
parna brana
izolacija
konstrukcija stropa
Napomena: Kod crtanja ploteroms EDV ureajem, te kod nacrta koji su odreeni da se kopiraju na mikrofilm, mogu biti potrebne i
druge kombicanije debljina linija.
Upute, linije s uputama
( T ) Vrste i debljine linija
- 3.76
-188,
-236
-J f
'. 5- 4
- 426 -
-437,5-
-674-
kota
kotna linija
pomona linija
granica kotne
linije
( 7) Nazivi u kotiranju
625
24
r
Kotiranje izvan crtea na pr. 1:100 cm
JU
24
188,5
11,5
426
UZ
266
236
62.5
113,5
"138,5
674
61,5
437,5
113,5
"138.5"
-86,5-
24
( 3) Kotiranje stubaca i otvora npr. M: 1:50 cm
i l
K mint-
*" cjcjcm" ^
88
5
62
s
-<j>0,00
polje
3E
1
1
b24,
1
1
1
1
1
i
1
1
1
1
1
1
1
i
1
1
1
C2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
020B
0b,02,
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
u
Oc Ob
0b2 0b2
b
b, b2
( ? ) Kotiranje koordinatama npr. M: 1:50 cm, m (8) Raster osi - polja
11
Gl avn i vod
Od
obor
vo
i/od
nske
de
Mat er i j al
DI N - nor ma ili
o zn ak a at est a
P
r
ik
lju
n
i
I
s
p
o
jn
l v
o
d

V
o
d

u

p
a
d
u

S
a
b
ir
n
i v
o
d

N
e
d
o
s
t
u
p
n
o

u
o
b
je
k
t
u

i
D
|
U

z
g
r
a
d
i
N
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m

V
o
d
o
v
i
z
a

k
o
n
d
e
n
z
a
t

iz

in
s
t
a
la
c
ije

g
r
ija
n
ja

P
o
n
a
a
n
je

p
r
i p
o
a
r
u

Ker ami ka
ci j ev s
kol akom
DI N 1230- 1
DI N EN 295- 1- 3
-
+ + +
-
+
-
+ A1 ni j e
zapal j i vo
Ker ami ka
ci j ev s gl at ki m
kr aj evi ma
DI N 1 2 3 0 - 6
DI N EN 295- 1- 3
-
+ + + +
-
+
-
+ A1
Ker ami ka
ci j ev s gl at ki m
kr aj evi ma,
t ankost i j ena
DI N EN 295- 1- 3
odobr enj e + + + + + + +
-
+ A1
Bet onska ci j e\
s pel eom
DI N 4 0 3 2
- - -
+
- -
A1
Bet onska ci j e\
s kol akom
DI N 4 0 3 2 +
+
+
- - -
A1
Ar mi r anobe-
t onska ci j ev
DI N 4035
-
_ + + +
- - - A1
St akl ena ci j ev odobrenje + + +
- -
+ +
-
+ A1
Sal oni t na
ci j ev
DI N 19840- 1- 2 + + +
+
+ + + + A1 ni j e
zapal j i vo
Sal oni t na
ci j ev
DI N 19850- 1- 2
- -
+
+
+
- - - - A2
Li mene ci j evi
(ci nk, bakar ,
al umi ni j , po-
ci nani el i k)
DI N 18461
+
-
A1
Lj evano el j e-
zna ci j ev bez
kol aka ( SML )
DI N 19522- 1
+ + +
-
+ + + +
-
A1
el i na ci j ev DI N 19530- 1- 2 + + +
+
+ + + +
-
A1
Ci j ev od-
nehr aj ueg
el i ka
odobr enj e +
-
+
-
+ + + + + A1
PVC-U-ci j ev DI N V19534- 1- 2
- -
+
+
-
+ B1 t eko
zapal j i vo
PVC-U-ci j ev s
val ovi t om vanj
skom ci j evi
odobr enj e - -
+
- -
+
-
PVC-U-c i j ev
pr of i l i r ana
-
+
+
- - -
+
-
PVC-U-c i j ev
s i zol aci j om
odobr enj e
- -
+
+
- -
+
PVC-C-c i j ev DI N 19538 + + +
+
-
+ + + + B1
PE-ci j ev
tvrda
DI N 19535- 1- 2 + + +
+
-
+ + + + B2 normal
zapal j i vo
DI N 19537- 1- 2
- - -
+
+
- -
+
-
PE-ci j ev t vr da
s pr of i l i r anom
st i j enkom
odobr enj e
- - - - - - - -
PP-ci j ev DI N 19560 + + + +
-
+
+
-
+
B1
PP-ci j ev
poj aana
odobr enj e
-
+
- - - - - - B2
ABS/ ASA/ PVC
ci j ev
DI N 19561
+ + +
+
-
+ + +
B2
ABS/ ASA/ PVC
s poj aani m
vanj ski m
sl oj em
odobr enj e
- -
+
- - - - - B2
UP-GF-ci j ev DI N 19565- 1 - -
+ +
- - -
+
Zna enj e si mbol a: + mo e se upot r i j ebi t i , - ni j e upor abi va, odnosno ni j e pr i kl adna.
OSNOVNE NORME
DIN 1 986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJITA
Mi ni mal ni pad za
DN Fek al na
kanal i zaci j a
unut ar
zgr ada
Obor i nska
kanal i zaci j a
unut ar
zgr ada
Mj eovi t a
kanal i zaci j a
unut ar
zgr ada
Fekal na
kanal i zaci j a
i zvan
zgr ada
Obor i nska i
mj eovi t a
kanal i zaci j a
i zvan zgr ada
do 100 1: 50 1: 100 1: 50 1: DN 1: DN
125 1: 66, 7 1: 100 1: 66, 7 1: DN 1. DN
150 1: 66, 7 1: 100 1: 66, 7 1. DN 1' DN
od 200 1- BM
2
vm
2
! DN
2
1. DN 1: DN
St upanj i s p a
nj enost i h/d
(pr ema DI N
1986 di o 2)
0, 5 0, 7 0, 7 0, 5* 0, 7**
* za gl avne vodove od i pr eko DN 150 t akoer i 0, 7
** za gl avne vodove od i pr eko DN 150 s pr i kl j ukom na okno sa sl obodni m pr ot okom t akoer 11, 0
^2) Minimalni padovi kanalizacije
Kanalizacijska cijev j e izvan zgrade izloena opasnosti od smrza-
vanja. Ovi sno 0 topografskom poloaju, dubi na j e 0, 80 m, 1,00 m,
1,20 m.
Vanj ski m vodom smatraj u se u tomsmislu sve cijevi izvan gabarita
zgrade. Cijevi ispod podrumskog poda smatraj u se unutarnjim vo-
dovi ma.
P romj ene smj era cijevnih vodova moraj u se izvesti fazonski m ko-
madi ma - lukovima, pri emu svaki pojedini luk smije imati najvie
45. Ne moe li se spaj anj e sabirnih cijevi izvesti fazonski m komadi -
ma, treba izgraditi kanalizacijsko okno.
U gl avne i sabirne vodove smiju se ugraditi rave s najvie 45. U
priblino hori zontal ni m vodovi ma dvostruke rave nisu doputene.
Gl edano u smj eru teenj a vode, j edan se cj evovod ne smije uvesti u
drugi manj ega presj eka (iznimka: odvod obori nske vode izvan zgra-
da).
Slika
t=a
S i mbol Nazi v
) ( 3) Komad s kolakom
1
( 4) Komad s peleom
, (- Komad s kolakom i
v^/ peleom
Rava s peleima
>
L
~
J ednostruki pravokutni
prikljuak s kolacima
Dvostruki pravokutni
prikljuak s peleima
prikljuak - kolak s
peleom
J ednostruki kosi
45, 70, 90
Dvostruki kosi
45, 70, 90
J ednostruki kosi
prikljuak s peleima
45, 70, 90
J ednostruki kosi pri-
kljuak - kolak s pe-
leom45, 70, 90
Koljeno s kolakom
Rava s kolacima
Paralelni prikljuak
s kolacima
IE
P = t J E = K
D=i
Koljeno s peleom
%
\
\_7
X.
X.
X.
S-komad (etani luk)
Luk s peleima
(razl. kutevi)
Dvostruki luk s
peleima
Luk s kolakom15,
30, 45, 60, 70
Luk s kolakom i
peleom
Redukcijski luk s
peleom
I O J X ZH
<>--
t"" *
t h- -
T - komad odn.
krini komad s
peleima
Redukcijski komad
s kolakom,
L =300+600
Redukcijski komad
s kolakom na
iremotvoru
. Redukcijski komad
s peleom
Redukcijski komad
s peleom i
kolakom
Redukcijski komad
s kolakom i
peleom
Komad za i-
enje, L=300-550
i Cijevni zatvara
Kapa
Slijepi pele
Sifon
Podruje primjene kanalizacijskih cijevi Fazonski komadi za cjevovode
12
Nazi v
Si mbol
u f or mul i
Jedi ni ca
Obj anj enj e (def i ni ci j a)
Pr or aunska
kol i i na obor i na
l / ( s h a ) Kol i i na obor i na za koj u s e di menzi oni r aj u di j el ovi ur eaj a
za odvodnj u, s pr i padaj ui m t r aj anj em obor i na (T) i uest a-
l osti (n).
Sl i vno podr uj e A m
2
Hor i zont al na pr oj ekci j a podr uj a (A) s koj eg obor i nska voda
pr i t j ee ur eaj u za odvodnj u
Koef i ci j ent ot j ecanj a V 1 U smi sl u ove nor me odnos kol i i ne obor i na koj a pr i t j ee
ur eaj u za odvodnj u i uk upne kol i i ne obor i na sl i vnog
podr uj a. Vi dj et i i DI N 4405: 1985- 12
Dot ok v ode V, l / s Ef ekt i vni dot ok koj i ne podl i j ee r azmat r anj u i st ovr emenost i
Ot j ecanj e obor i nske
vode
V, l / s Ot j ec anj e obor i nske v ode pr i kl j uenog sl i vnog podr uj a pri
zadanoj pr or aunskoj kol i i ni obor i na
Ot j ecanj e f ekal ne
v ode
V, l / s Ot j ecanj e u i nst al aci j u koj e pr oi zvodi nav edeni broj pri kl j u-
eni h i zl j evni h mj est a, uzevi u obzir i st ovr emenost
Ot j ecanj e mj eovi t e
vode
Vm l / s Zbr oj kol i i na f ekal ne i obor i nske v ode Vm = Vs + V,
vi dj et i DI N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2
Kapaci t et t oka v l / s Raunski odr eeni kapaci t et nekog pogonskog ur eaj a, npr.
pumpe. Iz: DI N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2
Kar akt er i st i ka
pr i kl j uka
AW, 1 Pr or aunska vel i i na pr i pi sana n ek o m i zl j evnom mj est u pri
di menzi oni r anj u odvoda od nj ega
(1 l / s )
Koef i ci j ent
ot j ecanj a
K l / s Vel i i na ovi sna o vrst i gr aevi ne, pr oi zl azi iz kar akt er i st i ke
ot j ecanj a
Kapaci t et
ot j ecanj a
Vv l / s Pr or aunski pr ot ok kanal i zaci j skog cj evovoda pri
kompl et nom punj enj u bez st at i kog pr e- ili podt l aka
Ot j ecanj e pri dj el o-
mi nom punj enj u
VT l / s Ot j ec anj e pri dj el omi no i spunj enom cj evovodu.
Vi dj et i : DI N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2
St upanj punj enj a h/d, 1 Odnos vi si ne punj enj a h pr ema pr omj er u d, pol oene
odvodne ci j evi
Nagi b 1 c m/ m Razl i ka vi si na dna ci j evi u c m u odnosu na 1m dul j i ne
cj evovoda ili kao r el at i vna vr i j ednost . Npr. 1: 50 i 2 c m/ m
Vi dj et i : DI N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 - 0 7
Pogonska
hr apavost
ki mm Vel i i na hr apavost i koj om se uzi maj u u obzi r svi gubi ci pr o-
t oka u odvodni m i nst al aci j ama. Vi dj et i . DI N 4 0 4 4 : 1980- 07
Nomi nal ni pr omj er DN Ident i f i kaci j ska vel i i na koj a se kori st i kao oznak a za di j el o-
v e koj i pr i st aj u j edni uz dr uge, npr. za ci j evi , spoj ne el emen-
t e za ci j evi i f azonske k omade. Nomi nal ni pr omj er t r eba
pr i bl i no odgovar at i t r aenom pr omj er u, vi dj et i DI N 2402.
Nomi nal ni s e pr omj er smi j e upot r ebl j avat i pri hi dr aul i kom
pr omj er u umj est o t r aenog pr omj er a s amo ak o se od pr o-
r aunat og mi ni mal nog pr omj er a r azl i kuj e za manj e od 2, 5%,
ukol i ko se r adi o kr unom pr esj eku ci j evi .
Iz: DI N 4045: 1985- 12
Tr aeni pr omj er DS mm Unut ar nj e di menzi j e (t r aene di menzi j e) ci j evi , f azonski h
komada, pokl opaca ok ana i td. s dopust i vi m t ol er anci j ama*
na pr. i z pr oi zvoaki h podat aka za pr i dr avanj e t r aeni h
vel i i na pr esj eka (povr i na, ops eg i t d.)
Iz DI N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2
Mi ni mal ni pr omj er DSmi n mm U nor mi odr eeni mi ni mal ni pr omj er koj i pr oi zl azi iz dopu-
t ene t ol er anci j e t r aenog pr omj er a na ni e.
Iz DI N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2
Mi ni mal ni unut ar nj i
pr omj er
mm Unut ar nj i pr omj er cj evovoda koj i pr oi zl azi iz dozvol j enog
odst upanj a DN pr ema d,
Pr el i j evanj e St anj e u koj em f ekal na i/ili obor i nska voda i st j eu i z sust ava
odvodnj e ili u nj ega ne mogu ui , pa ost aj e na povr i ni ili
pr odi r e u zgr adu.
Iz: E DI N EN 752- 1 1992- 08
Pr eopt er eenj e
- St anj e u koj em f ekal na i/ili obor i nska voda u sust avu
odvodnj e ot j eu pod t l akom, al i ne dospi j evaj u na povr i nu
i ne uzr okuj u pr el i j evanj e.
Iz: E DI N EN 752- 1 1992- 08
Di oni ca Ts m Di o cj evovoda u koj em s e pr ot ok, pr omj er d, i/ili nagi b
sust ava odvodnj e ne mi j enj aj u
Os t al e def i ni ci j e poj mova vi dj et i DI N 1986- 1
* sada donj a gr ani ca di menzi j a
i ) Pojmovi odvodnje zgrada i zemljita
OSNOVNE NORME
DIN 1 986, ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJITA
Kol i i na ot padni h voda
Za odreivanje presjeka kanalizacije mjerodavna je maksimalna ko-
liina otpadne vode koja se moe oekivati Vs, Pri tome treba u ob-
zir uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz razliitih ureaja, pre-
ma zbroju instaliranog dotoka vode i/ili u nekim sluajevima iz st-
varnog dotoka:
VS=K- +\/e
Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K Prerauna-
vanje S/AM/s za razliite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u
tablici 3.
Ako je tako ustanovljena koliina otpadne vode Vs manja od naj-
veega instaliranog dotoka jednog od potronih mjesta, bit e
mjerodavan taj instalirani dotok.
Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kana-
lizacijska postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju spe-
cifine namjene zgrade.
Vrsta graevine, nain odvodnje K
l/s
Stambene zgrade, gostionice, pensioni, upravne zgrade, kole
0,5
Bolnice, ljeilita, veliki ugostiteljski objekti, hoteli 0,7
J avna kupalita, tuevi u nizu 1,0*
Laboratoriji u industrijskimpogonima 1,2*
* ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode Ve
Vrijednosti koeficijenata otjecanja
Pr edmet odvoda ili vr st a voda
Kar akt er i st i ka
pr i kl j uka
AWS
Nomi nal ni pr omj er
poj edi nog pr i kl j unog
voda
Umi vaoni k za r uke, sj edaa k ada, umi vaoni k u ni zu
0, 5 50
Kuhi nj sko i zl j evno mj est o (sudoper , dvost r uki sudoper )
ukl j ui vo stroj za pr anj e posua kapaci t et a do 12
kompl et a st ol nog pr i bor a, i zl j ev, kuna per i l i ca kapaci t et a
do 6 kg suhog rubl j a s vl ast i t i m si f onom 1 = 40
Per i l i ca kapaci t et a pr eko 6 kg do 12 kg suhog rubl j a 1.5* 70*
Pr of esi onal ni st roj za pr anj e posua, st roj za hl aenj e 2* 100*
Podni i zl j ev DN 50
DN 70
DN 100
1
1,5
2
50
70
100
WC kol j ka, t r okader o 2, 5 100
Tukada, t u na st al ku, pr aoni k za noge 1 50
Kada za kupanj e s di r ekt ni m pr i kl j ukom 1 50
Kada za kupanj e pr i kl j uena pomou ci j evi i zvan poda
dul j i ne do 1m na odvodnu ci j ev > DN 70
1 40
Kada za kupanj e ili t u k ada s i ndi r ekt ni m pr i kl j ukom
(i zl j ev), pri kl j uni vod od i zl j eva do 2m dul j i ne
1 50
Kada za kupanj e ili t u kada s i ndi r ekt ni m pr i kl j ukom
(i zl j ev), pri kl j uni vod od i zl j eva pr eko 2m dul j i ne
1 70
Spoj ni vod i zmeu i zl j evnog vent i l a k ade i i zl j eva
_ k 40
Izl j evno mj est o u l abor at or i j u 1 50
Odv od zubar s k e i nst al aci j e pr ema DI N 13937
odnosno ur eaj a za i zdvaj anj e amal g ama 0, 5* 40*
Pi soar (poj edi nana kol j ka)* 0, 5 50
Nomi nal ni pr omj er
sabi r nog pr i kl j unog
voda DN
Broj pi soar a do 2
do 4
do 6
pr eko 6
0, 5
1
1,5
2
70
70
70
100
* Ako post oj i uput a pr oi zvoaa mor aj u s e t amo n av ed en e vr i j ednost i ukl j ui t i u di menzi oni r anj e
Vrijednosti prikljuaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne

promjere pojedinanih prikljuaka (sabirni vodovi prikljuaka)
13
Vrste jedinice T.AWS
a) viesobni stan
za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija
5
b) viesobni stan
za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija, ali bez kuhinje
4
Jednosobni stan
za sve predmete odvodnje
4
Hotelska soba i si.
za sve predmete odvodnje
4
Karakteristike prikljuaka odreenih jedinica (za vertikalne, sabirne i glavne

vodove) Reducirane karakteristike prikljuaka
Za sluajeve optereenja prema tablici 2 treba pri dimenzioniranju uze-
ti u obzir dotok vodel4 odnosno protoku pumpe l/p ili otjecanje oborinske
vode VR Pri tome se ne preraunavaju u karakteristike prikljuaka AWX.
Sluajevi optereenja Proraunska koliina
otjecanja
Niz praonika i niz tueva % dotok vode
Laboratorij Ve dotok vode
Ureaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3,
DIN 4040-1 i-2 i DIN 4043
14 dotok vode
Kanalizacijske pumpe, ureaji za dizanje fekalne vode,
veliki automati za pranje rublja odnosno posua koji su
tlanimvodomprikljueni na kanalizaciju
l/p protoka pumpe
Udio oborinske vode u mjeovitoj kanalizaciji l/r otjecanje oborinske vode
Sluajevi optereenja
Poj edi nani pri kl j uni vodovi
DN uz uzi manj e u
obzi r kri t eri j a za
pol aganj e
Pr edmet i kanal i zaci j e
Osnovni
DN
Kri teri j i za pol aganj e
Neod-
zr aeno
Odzr a-
eno Pr edmet i kanal i zaci j e
Osnovni
DN
Dul j i na L
m
1
>
Vi si na H
m
1>
Br oj l ukova
komada
2)
DN DN
Umi vaoni k, umi vaoni k za
r uke, sj edea kada
40 do 3 do 1
do 3 40 40
Umi vaoni k, umi vaoni k za
r uke, sj edea kada
40 do 3 do 1
do 3 50 40 Umi vaoni k, umi vaoni k za
r uke, sj edea kada
40
pr eko 3
i
pr eko 1
do 3
pr eko 3 70 50
Kada za kupanj e
- pri kl j uak na ver t i kal u
pr eko FB
- DN ver t i kal e > 70
40 do 1 do 0,25
bez
ogr ani -
enj a
40 40
Kada za kupanj e s di r ekt ni m
pr i kl j ukom
50
do 3 do 0,25
bez
ogr ani -
enj a
50 50
Kada za kupanj e s di r ekt ni m
pr i kl j ukom
50 pr eko 3 pr eko1
i
do 3
bez
ogr ani -
enj a 70 50
Kada za kupanj e s
pr i kl j ukom na podni i zl j ev
> 4 0 do 3 do 0,25
bez
ogr ani -
enj a
40 40
Podni i zl j ev s pr i kl j ukom
kade ili t ukade 70
do 5 do 1
bez
ogr ani -
enj a
70 70
Podni i zl j ev s pr i kl j ukom
kade ili t ukade 70 pr eko 5
i
do 10
pr eko 1
do 3
bez
ogr ani -
enj a 100 70
Poj edi nani pri kl j uni vodovi 50 pr eko 3
pr eko 1
do 3
bez
ogr ani -
enj a
70 50
Poj edi nani pri kl j uni vodovi 70
pr eko 5
i
pr ek ol
do 3
bez
ogr ani -
enj a
100 70
bez WC kol j ke
100
do 10 do 1
bez
ogr ani -
enj a
100 100
bez WC kol j ke
100 pr eko 10
i
pr eko 1
i
do 3
bez
ogr ani -
enj a
125 100
WC kol j ka 100 do 5 do 1
bez
ogr ani -
anj e
100 100
WC kol j ka, max. 1 m
hor i zont al ne udal j enost i do
ver t i kal e
100 do 5
pr eko 1
do 4
bez
ogr ani -
anj e
100 100
svi
pr eko3
bez
ogr ani -
anj e
pri si l no
odzr ai vanj e
H vi si nska r azl i ka od pri kl j uka na odzr ani
vod do si f ona pr edmet a odvodnj e
L r azvi j ena dul j i na cj evovoda do si f ona
Maksi mal no doput ene dul j i ne i vi si nske r azl i ke poj edi nani h pri kl j uni h vodova
2 )
broj l ukova ukl j ui vo i zl azni l uk si f ona
OSNOVNE NORME
DIN 1986, ODVODNJ A IZ ZGRADE I ZEMLJ I TA
Di menzi oni r anj e kanal i zaci j ski h ur eaj a u nas t av k u na t l ane
v odov e
Vodove sa slobodnim vodnim licem u nastavku na kanalizaciju pod
tlakom treba dimenzionirati kako slijedi:
a) kod kanalizacije oborinske vode treba protok iz crpki Vp pribrojiti
toku oborinske vode Vr.
b) kod fekalne i mjeovite kanalizacije mjerodavna je vea vrijed-
nost - protok iz crpke ili ostala koliina otpadne vode, uz uvjet da
zbroj \/q i Vm odnosno Vs ne prelazi kapacitet glavnog ili sabirnog
voda. Raunska provjera prekoraenja kapaciteta potrebna je
samo kod vodova koji su dirrienzionirani za stupanj punjenja h/d\
=0,7. Ako je vie crpki za otpadnu vodu prikljueno na jedan za-
jedniki glavni ili sabirni kanalizacijski vod, moe se ukupno pot-
rebna energija za njihov pogon reducirati, npr. svaka se daljnja
crpka uzima u raun sa 0,4 Vp.
Di menzi oni r anj e kanal i zaci j e Pr i kl j uci Q>
Za pojedinane prikljuke umivaonika, tu-kada i sjedeih kada koji
nemaju vie od tri promjene smjera (ukljuivo luk na sifonu) moe
se primijeniti nominalna dimenzija DN 40. Ima li vie od tri promje-
ne smjera, treba primijeniti DN 50.
Sabi r ni pr i kl j uni v odov i @
Sabirni neodzraeni prikljuni vod nominalne dimenzije DN 50 smi-
je biti dug (ukljuivo najudaljeniji pojedinani prikljuak) najvie 3 m,
uz DN 70 najvie 5 m i uz DN 100 (bez prikljuka zahodske koljke)
10 m; visinska razlika H mora biti manja od 1 m.
Za sabirni vod sa DN 50 duljine L do 6 m, odnosno sa DN 70 dulji-
ne do 10 m i visinskim razlikama H od 1 do 3 m treba poslije verti-
kalnog dijela ugraditi sljedeu veu DN ili cjevovod od zraiti.
Sabirne vodove dulje od 5 m i DN 100 s prikljucima zahodskih
koljki i visinskim razlikama Hod 1 m ili vie treba bezuvjetno odz-
raiti.
Sabi r ni pri kl j uni vodovi
DN uzevi u obzi r
kri t eri j e pol aganj a maksi mal ne
DN
Kri teri j i za pol aganj e
DN uzevi u obzi r
kri t eri j e pol aganj a
neodzr a-
eno
odzr a-
eno
DN
Dul j i na L
m' l
Vi si na H
m
1 )
neodzr aeno
DN
odzr aeno
DN
1 - 50 do 3 do 1 50 -
1 1,5 50 do 6
pr eko 1
do 3
70
od ver t i kal e
50
3 - 70 do 5 do 1 70 -
3 4, 5 70 do 10
preko 1
do 3
100
od verti kal e
70
16
100
do 10
do 1 100 "
16
bez WC- a
do 10
preko 1
do 3
- 100
- 1,5 50 preko 6 i preko 3
- 4,5 70 preko 10 i preko 3 prisilno
odzrai vanj e
- 25
100
bez WC- a
preko 10 i preko 3
16 -
100
s a WC
do 5 do 1 100 -
- 25
100
s a WC
do 5 1 prisilno odzrai vanj e
- >16 svi prisilno odzrai vanj e
3 100
WC s j edni m umi vaoni kom (WT) u EG
- H maksi mal no 4 m i znad pol oenog voda
- r azmak WC- a maksi mal no 1 m od verti kal e
iLst
l A
u m u
6
3
H vi si nska r azl i ka od pri kl j uka na odzr aeni vod (ver t i kal a, sabi rni ili gl avni vod)
do naj vi eg si f ona
L r azvi j ena dul j i na voda do naj udal j eni j eg si f ona
( 3) Nominalni presjeci sabirnog prikljuka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi ( 4) Nominalni presjeci sabirnog prikljuka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi
14
DN *)
d, min
mm
maksim.
dopust.
VS
l/s
K =0,5 l/s K =0,7 l/s K =1,0 l/s
DN *)
d, min
mm
maksim.
dopust.
VS
l/s
maksim.
broj
WC-a
I,AWS
maksim.
broj
WC-a
I.AWS
maksim.
broj
WC-a
70"> 68,2 1,5 9 - 5 - 2 -
100 97,5 4,0 64 13 33 8 16 4
125 115,0 5,3 112 22 57 14 28 7 125
121,9 6,2 154 31 78 20 38 10
150 146,3 10,1 408 82 208 52 102 25
*) vidjeti objanjenja
**) ne smije se vie od 4 kuhinjska izljevna mjesta ->s. 13 prikljuiti na zasebnu
vertikalu (kuhinjska vertikala)
( J ) Vertikalne fekalne kanalizacije s odzraivanjem
DN
d mm
mm
maksim.
doput.
Vs
l/s
K= 0,5 l/s K=0,7 i/s K =1,0 l/s
DN
d mm
mm
maksim.
doput.
Vs
l/s
SAW%
maksim.
broj
WC-a
I.AWS
maksim.
broj
WC-a
I.AWS
maksim.
broj
WC-a
70) 68,2 2,1 18 - 9 - 4 -
100 97,5 5,6 125 25 64 16 31 8
125 115,0 7,4 219 44 112 28 55 14 125
121,9 8,7 303 61 154 39 76 20
150 146,3 14,1 795 159 406 102 199 50
*>vidjeti objanjenja
**' ne smije se vie od 4 kuhinjska izljevna mjesta ->s. 13 prikljuiti na zasebnu
Vertikalne fekalne kanalizacije s direktnimili indirektnim pomonim
odzraivanjem
DN *>
d, m,n
mm
maksim.
doput.
Vs
l/s
K=0,5 l/s K= 0,7 l/s K =1,0 l/s
DN *>
d, m,n
mm
maksim.
doput.
Vs
l/s
I,AW%
maksim.
broj
WC-a
I.AWS
maksim.
broj
WC-a
maksim.
broj
WC-a
70" ) 68,2 2,6 27 - 14 - 7 -
100 97,5 6,8 185 37 94 24 46 12
125 115,0 9,0 324 65 165 41 81 20 125
121,9 10,5 441 88 225 56 110 28
150 146,3 17,2 1183 237 604 151 296 74
*>vidjeti objanjenja
**>ne smije se vie od 4 kuhinjska izljevna mjesta ->s . 13 prikljuiti na zasebnu
( Z ) Vertikalna fekal na kanalizacija sa sekundarnim odzrai vanj em
Vrst a povri ne Koefi ci j ent ot j ecanj a
V
Vodonepropusne povri ne, npr.
- krovne povri ne nagi ba veeg od 3 i
- bet onske povri ne, r ampe l
- uvrene povri ne s i spunom reki i
- asf al t ne povri ne
- t eraco sa zal i j evanj em reki J
- krovne povri ne nagi ba < 3
- krov s kulirom
- zasaene krovne povrine
1
*
- za i ntenzi vno ozel enj ene
- za ekst enzi vno ozel enj ene preko 10 cm debl j i ne sl oj a
- za ekst enzi vne ozel enj ene ispod 10 cm debl j i ne sl oj a
1,0
0,8
0,5
0,3
0,3
0,5
Djelomino propusne povrine i povrine sa slabim otj ecanj em, npr.
- t arac od betonski h bl okova pol oen na pri j esak ili l j aku
opl oene povri ne
- t arac s vi e od 15% reki , npr.
kocka 10 x 10 cm i manj a
- vodom vezane povri ne
- dj ej a i gral i ta s di j el om nepropusni h povri na
- portske povri ne s dr enaom
- povri ne od si nteti kog mat eri j al a, si nteti ki t ravnj aci
- gumna
- travnj aci
0,7
0,6
0,5
0,3
0,6
0,4
0,3
Vodopropusne povrine bez odvodnje ili sa zanemari vom
odvodnjom, npr.
- parkovi i povri ne pod veget aci j om
- povri ne pol j unane ili obr aene l j akom, dj el omono
uvrene, npr.
- vrt ne st aze s vodom vezanom povri nom ili
- pri l azi i parki ral i ta od upljih zat ravl j eni h bl okova
0,0
' ' Prema smj erni cama za proj ekti ranj e, i zvedbu i odr avanj e krovne veget aci j e -
Smj erni ce za ozel enj avanj e krovova
OSNOVNE NORME
Kanal i zaci j ske vert i kal e
Najmanja nominalna dimenzija kanalizacijske vertikale je DN 70.
Vertikale s glavnimodzraivanjemtreba dimenzionirati prema
U je naveden i broj prikljuaka kojima se vertikala smije op-
teretiti. Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu, naveden je i granini
broj zahodskih koljki (daju velike koliine tekueg i djelomino kru-
tog otpada) koji se smije prikljuiti. Osimtoga, navedena je i kolii-
na otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWS s. 13.
Kanalizacijske vertikale sa sekundarnimodzraivanjemmogu se op-
teretiti sa 70% veimprotokom. Dimenzioniranje prema .
Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (poloeni vodovi) treba di-
menzionirati prema (h/d-, =0,5). Glavni vodovi izvan zgrada mogu
se od DN 150 navie dimenzionirati prema (h/d, =0,7).
Veliine protoka pri djelominom punjenju cijevi dane su prema po-
loaju (unutar ili izvan zgrade - vidjeti i DIN 1986 - 1; 1988 - 6,
tab.4.). Vrijednosti ispod izlomljene crte smiju se za dimenzioniran-
je primijeniti samo uz obrazloenje (v. DIN 1986 - 1; 1988 - 6).
Di menzi oni r anj e kanal i zaci j e obor i nske vode Di menzi oni r an-
j e ot j ecanj a obor i nske vode Pr or aunska kol i i na obor i na
Otjecanje s neke slivne povrine treba izraunati prema jednadbi
r
T(n)
10000
u l/s
Koeficijenti otjecanja y za odreivanje otjecanja oborinske vode Vr
gdje znai: Vr otjecanje oborinske vode u l/s;
A slivna povrina u m
2
;
rT(n) proraunska koliina oborina u l/(s ha);
i// koeficijent otjecanja @
Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzio-
nirati na proraunsku koliinu oborina od najmanje 300 l/(s ha). Pri
tome se moe primijeniti formula ili -> s. 16. Dopunjujui DIN
1986 - 1:1988 - 6 treba pri unutarnjoj odvodnji veih krovova pred-
vidjeti zadovoljavajui rezervni odvod. Odstupanja od ovih pravila
mogu biti:
- za sabirne i glavne vodove unutar zgrade moe se, uz suglasnost
lokalnih vlasti, primijeniti i manja proraunska koliina oborina, ali
najmanje dvogodinji petominutni pljusak r^Q 5y U tomsluaju je
za vee ravne krovove (oko 5000 m
2
ili vie) potreban proraun
preoptereenja na sluaj dvadesetogodinjeg petominutnog
pljuska r5( 0 05). Ako mjesne vlasti ne raspolau podacima o
oborinama, moe se proraun provesti s veliinama ->s. 16 .
Unutar podruja preoptereenja treba pri polaganju cijevi uzeti
u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju, prema DIN 1986 - 1 :
1988-06.
- glavni vodovi oborinske vode ispod povrina koje ne treba tititi
od poplave mogu se proraunati na manju koliinu oborina, npr.
200 l/(s ha), ali najmanje na dvogodinji petominutni pljusak
r5{0,5) uz odobrenje lokalnih vlasti.
- zbog razliitih pretpostavljenih veliina pri dimenzioniranju od-
vodnje zemljita s jedne i odvodnje iz naselja s druge strane, ja-
vljaju se razlike u oekivanoj koliini vode. One se kompenziraju
zadravanjemoborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na
samom zemljitu (eventualno poniranje, plavljenje neugroenih
povrina, retencijskih bazena i si.)
- posebne izvedbe krova, npr. s planiranim plavljenjem. Izolaciju
treba izvesti iznad visine plavljenja, a optereenje vodom obuh-
vatiti statikim proraunom.
15
max.
dop.
V,
I/s
r = 300 l/(s ha) r = 400 l/(s ha)
DN
max.
dop.
V,
I/s
V= 1,0 i//=0,8 =0,5 V= 1.0 y/= 0,8 y/=0,5
DN
max.
dop.
V,
I/s
A
m
2
A
m
2
A
m
2
A
m
2
A
m
2
A
m
2
50 0,7 24 30 48 18 23 36
60* 1,2 40 49 79 30 37 59
75 1,8 60 75 120 45 56 90
80*> 2,6 86 107 171 64 80 129
100 4,7 156 195 312 117 146 234
118**> 7,3 242 303 485 182 227 364
120**' 7,6 253 317 507 190 238 380
125 8,5 283 353 565 212 265 424
150 13,8 459 574 918 344 431 689
200 29,6 986 1233 1972 740 924 1479
*' Dimenizije prema DIN 18460; za vodove oborinske vode od lima se vrijednosti u
tablici osnivaju na lijevkastimuljevima (naglavci)
**' Odgovara DN 125 prema DIN 19535-1, DIN 19538, DIN V19560 i DIN V19561
Veliine slivnog podruja koja se mogu prikljuiti na kanalizaciju oborinske vode i
njene prikljune vodove pri minimalnomuzdunomnagibu
(/mm=1,0 cm/m, /i/d, =0,7)
Sva u zemlji poloena kanalizacija mora, bez obzira na ->0 imati nomi-
nalnu dimenziju najmanje DN 100.
Odvodnja s krova pod tlakom
Za ovaj sustav treba provesti hidrauliki proraun koji se odnosi na
graevinu. Za dimenzioniranje sustava treba raunati s najmanje 300
l/(s ha).
Za funkcioniranje potreban uspor u podruju odvoda ne smatra se pla-
vljenjemkrovne plohe ako su odvodi usklaeni s odredbama DIN 19599.
Posebna izvedba krova s planiranim plavljenjem mora imati hidroizola-
ciju do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema stati-
kom proraunu.
Pri dimenzioniranju tlanih vodova za odvoenje oborinske vode, kao
raspoloiva tlana visina uzima se razmak izmeu odvoda i povrine us-
porene vode. Reduciranje nominalne dimenzije cjevovoda u smjeru
teenja vode doputa se, odstupajui od odredaba u DIN 1986 - 1:1988
- 6, ako je to dokazano hidraulikim proraunom. Na izljevu, tj. na prije-
lazu u glavnu ili sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao cjevovod sa slo-
bodnimvodnim licem, treba osigurati pretvaranje visoke kinetike ener-
gije reduciranjem brzine teenja na <2,5 m/s.
Pet omi nut na kol i i na obor i na, pr or aunana met odom koef i ci j ent a
vr emena
Kao primjeri petominutnog pljuska, ija se koliina na promatranom po-
druju, statistiki gledano, prekorai jednom godinje, jednom u dvije ili
jednom u 20 godina, navode se podaci iz ATV - radnog lista A 118 u ta-
blici 15. Izriito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skla-
du s promijenjenim koliinama oborina. Pri dimenzioniranju sustava od-
vodnje zemljita treba uvijek koristiti posljednje izdanje ATV - radnog li-
sta A118.
J ednom godinje prekoraene koliine oborina petnaestominutnog
pljuska r15(10) prema Reinholdu i noviji podaci iz ATV - radnog lista A118
podloga su za proraun petominutnih koliina metodomkoeficijenta vre-
mena.
fi5(i) petnaestominutni pljusak ija se koliina, statistiki gledano, pre-
korai jednomgodinje. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata
vremena prema ATV - radnom listu A 118. Ova se koliina moe
samo u obrazloenim iznimnim sluajevima upotrijebiti za dimen-
zioniranje sustava odvodnje zemljita.
i~5(0,5) petominutni pljusak ija se koliina, statistiki gledano, prekorai
jednom u dvije godine.
f5(0,05) petominutni pljusak ija se koliina, statistiki gledano, prekorai
jednom u 20 godina.
Di menzi oni r anj e mj eovi t e kanal i zaci j e
Koliina mjeovite otpadne vode, mjerodavna za dimenzioniranje ka-
nalizacije, sastoji se od koliine fekalne vode Vm i koliine oborinske
vode Vr.
Vm =V, +Vr u l/s
Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100.
Za glavne vodove mjeovite kanalizacije izvan zgrade s prikljukom na
kanalizacijsko okno sa slobodnimteenjemmogu se upotrijebiti cijevi sa
DN 150 ili vie (h/d\ = 1, cijev puna bez unutarnjeg ili vanjskog pretlaka).
OSNOVNE NORME
Koliina oborina
Mjesto
'i 5(1)
r
5<0.5)
r
5(0,Q5)
l/(s ha)
Alzey 114 254 540
Baden-Baden 120 267 569
Bitterfeld*) 95 212 450
Bonn 108 240 512
Braunlage 96 214 455
Bremen v 108 240 512
Bremerhaven 117 260 554
Bremervrde 102 227 367
Dieburg 132 294 625
Dortmund 120 267 569
Dresden*
1
102 227 484
Essen 96 214 455
Flensburg 100 223 474
Frankfurt/Main 120 267 569
Garmisch-Partenkrichen 200 445 948
Gelsenkirchen 120 267 569
Gieen 120 267 569
Gttingen 98 218 464
Grambek/Holst. 117 260 554
Halle*) 84 187 398
Hamburg 99 220 469
Hannover 100 223 474
Hannover-Langenhagen 98 218 464
Homburg (Saarl.) 131 292 621
Idar-Oberstein 125 278 592
Ingolstadt 105 234 498
J ever 74 165 351
Kln 97 215 458
Konstanz 150 334 711
Krefeld 112 249 531
Lampertheim(Hessen) 129 287 611
Lingen (Ems) 130 289 616
Leipzig*) 97 216 460
Losheim(Saarl.) 139 309 659
Lbeck 106 236 502
Mainz 117 260 554
Mnchengladbach 105 234 498
Mhlhausen*' 87 194 412
Mnchen 135 301 640
Munster-Lager 100 223 474
Neumnster 111 247 526
Oldenburg 108 240 512
Osnabrck 150 334 711
Passau 123 274 583
Rsselsheim 130 289 616
Saarland (allgem.) 135 301 640
Saarlouis 136 303 644
Sprendlingen 133 296 630
Stuttgart 126 280 596
Torfhaus/Solling 119 265 564
Trier 131 292 621
Tbingen 200 445 948
Ulm(Donau) 140 312 663
Wetzlar 122 272 578
Wilhemshaven 85 189 403
Wolsfburg 112 249 531
*'Ove vrijednosti potjeu iz publikacije "Regenspenden in Deuhschland (Grundwerte
fr die Entwserungstechink)" GE 1940.
Koliina oborina
16
1 Kuni prikljuak
plina
2 Glavni ventil za plin
3 Izolacijski komad
4 Zatvara
5 Mjerilo potronje
plina
6 Izjednaavanje
potencijala
7 Cijevi grijanja
8 Vertikalna
kanalizacija
9 Uzemljenje u
temeljima
10 Kutija kunog
prikljuka struje
11 Kabel
telekomunikacija
12 Gromobran
13 Otvor za ventilaciju
14 Prikljuak vode
( J ) Prostorija za kune prikljuke prema DIN 18012
PE FA Antena
Gromobran
Uzemljenje npr. u
temeljima
Daljinski dojavni ureaj
Plinska cijev
Cijev grijanja
PE Kabel osiguranja
V Spojni kabel za TN mreu
W Brojilo potronje vode
Izolacijski komad
plinske cijevi
Dugi navoj
Nosa izjednaenja
potencijala
Kutija prikljuka jake struje
Kutija prikljuka jake struje
1 Rev. okno ij) 1,0 il.
2 Kanal fekalne vode
3 Kana! mjeovite vode
4 Kanal oborinske vode
5 Prikljuak vode
6 Prikljuak plina
7 Prikljuak na
toplovod
8 Prikljuak struje
9 Prikljuak
telekomunikacija
Svj et l a i ri na (LW)
za okna u m
Pr esj ek za dubi nu okna od
okna
>0,4m do <0,8 >0, 8
O
0,8 1*
1
0 , 9 x 0 , 9
' '
0,6 X 0, 8 0, 8 x 1
bez penj al i ca bez penj al i ca
*' Okna i znad podne vi si ne od 2 m i znad dna
okna mogu se i zvest i s pr omj er om od 0, 8 m
Mjere za okno ->
Primjer zglobni priKljuaK
Izvedba okna sa zglobnim

prikljukom
OSNOVNE NORME
DIN 1986,18012, ODVODNJ A IZ ZGRADE I ZEMLJ ITA
U obiteljskim zgradama za jednu ili dvije obitelji nisu potrebne pro-
storije za kune prikljuke. Prostorije za kune prikljuke treba pro-
jektirati u suglasnosti s poduzeima za opskrbu i odvodnju, Moraju
biti pristupane s openito pristupanih prostora (npr. stubite, po-
drumski hodnik) i ne smiju sluiti za prolaenje. Moraju se nalaziti
uz vanjski zid kroz koji prolaze prikljuni vodovi - >- Zidovi
moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30; vrata naj-
manje 65/195 cm. Kod prikljuka na toplovod moraju vrata imati jed-
no zatvoreno krilo. Kod prikljuka na vodovod ili toplovod potreban
je odvod u podu. Mora postojati mogunost odzraivanja izravno u
vanjski prostor. Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30C.
Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25C. Prostoriju treba
zatititi od smrzavanja.
Dimenzije prostorije za prikljuke: do 30 stambenih jedinica / do 10
stambenih jedinica ako postoji prikljuak na toplovod: svijetla irina
>1,80 m, duljina 2,00 m, visina 2,00 m ->Q. Do 60 stambenih je-
dinica / do 30 stambenih jedinica s prikljukom na toplovod: irina
1,80 m, duljina 3,50 m, visina 2,00 m.
1 Meh an i k o o d zr a i v an j e
k u p ao n i c a/ WC <l> 100
2 Ot p ad n a v o d a <|> 100
3 Do v o d gr i j anj a DN 25
4 Od v o d gr i j anj a DN 25
5 Topl a v o d a DN 20
6 Ci r kul aci j a DN 15
7 Hl ad n a v o d a DN 25
( 7) Sanduk sa crpkom
Tlana ravnina
Gornji rub poklopca okna javne

kanalizacije
tlani vod
dno prikljunog kanala
dno mjesne kanalizacije
SZ.
Prikljuak na mjesnu kanalizaciju
Odzraivanje preko krova
W W W
- r
si otvor za ienje
I ID I ID J r Iii LLU-J jJ 10-
Kapa-
citet
Visin,
3
dizar
7
ja u m
14
Dim
A
snzije u
B
nm
Z od do
DNZ
u mm
Obiteljska zgrada m3/h 47 12 - 1000 1000 450-500 100
Zgrada za vie
obitelji
m
3
/h 64 22 -
1800 1300 700-850 125
Stambeni blok m
3
/h 144 100 18 2600 1950 800-900 150
( 8 ) Ureaj za dizanje DIN 1986 T31
17
Simboli i oznake za kanal i zaci j ske vodove i predmete
DIN 1451, 1986, 18460
Tlocrt Nacrt
i i
i i
i g
i
i i
O ovisno o vrsti vodova
0)
c)
s
- a
T
nn nn
-CD- "TlT
m r
" n r
-CD-
(tD "E T
nn
H Sp
o-
-e-
nn
H Sp
n
.u
Naziv
Fekalna kanalizacija, ako je pod

tlakomoznaava se s DS
Kanalizacija oborinske vode, ako je

pod tlakomoznaava se s DS
Mjeovita kanalizacija
Odzranjvod, oznake za smjer

kao ->(D , npr. poinje i nastavlja
se prema gore
Vertikala
Oznake za smjer
a) prolazno
b) poinje i nastavlja se prema dolje
c) dolazi odozgo i zavrava se
d) poinje i nastavlja se prema gore
( ) Promjena materijala
( 7) Zatvara na kraju cijevi
Cijev za ienje s krunimili

pravokutnimotvorom
( ) Zatvara cijevi za ienje
(IO) Promjena nominalnog promjera
( l j ) Sifon
(12) Izljev ili odvodni ljeb bez sifona
(13) Izljev ili odvodni ljeb sa sifonom
@
Odvod s povratnimzatvaraemza
vodu bez fekalija
(15) Separator masti
(16) Separator kroba
Separator benzina (separator za

lake tekuine)
^8) Talonik za mulj
(19) Separator kiselina
Separator loulja (separator za lake
tekuine)
Brana za loivo ulje
Brana za loulje s povratnim
zatvaraem
Povratni zatvara za vodu bez
fekalija
Povratni zatvara za fekalnu vodu
Okno sa slobodnimprotokom
(prikazano za odvod fekalne vode)
Okno sa zatvorenimprotokom
Tlocrt Nacrt
H ^
V
/ / / / / / / TJ
|qJ / / ) / / / / ,
tr v 7777777/
m
H l M
- -
->
Mali ureaj za
proiavanje,
dvoetani sustav
Mali ureaj za
proiavanje,
vieetani sustav
Mali ureaj za
proiavanje,
vieetani sustav
Mali ureaj za
1 proiavanje,
vieetani sustav
Upojno okno, upojni
bunar
Podzemni hidrant
DIN 2425
Nadzemni hidrant
DIN 2425
Vrtni hidrant
DIN 2425
OSNOVNE NORME
VODOVOD I KANALI ZACI J A
Naziv
(27) Pumpa za odvodnju podruma
(2^) Postrojenje za dizanje fekalne vode
(2^) Kada za kupanje
( ) Tu kada
(31) Umivaonik, umivaonik za ruke
(||) Bide
(3|) Pisoar
(3^) Pisoar s automatskimispiranjem
WC koljka, stojea
(3^) WC koljka, zidna
(37) Izljevna koljka (trokadero)
(3^) Sudoper, jednostruki
(3S^) Sudoper, dvostruki
^^ Stroj za pranje posua
(41) Stroj za pranje rublja
^2} Stroj za suenje rublja
Klima ureaj
K
K
V
K
N
K l
|
/
Vo
Slavina hladne vode
W (53) Slavina tople vode
Pomina slavina hladne
vode
Slavina s navojem
Tlani ispira WC-a
Izljevni ventil s plovkom
Prskalica za tu
Prskalica na cijevi
18
Simboli za pl i nske i nst al aci j e
25
|rt
4- r k
T
F
X X
X X
X X
X X
Dumm]
Tiiinim
OSNOVNE NORME
PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI
H T
m
Otvoreni cjevovod (s podatkom
o nominalnom promjeru)
Pokriveni cjevovod (s podatkom
Promjena presjeka (s podatkom
Ulaz plinovoda u zgradu
Izolacijski element
Instalacija u usponu
Nastavak instalacije u usponu
Instalacija u padu
Krianje dvaju vodova bez
povezivanja
Krini spoj
Odvojak
T - komad za ienje
K - komad za ienje
Spoj s dugimnavojem
Vijani spoj
Spoj prirubnicom
Zavareni spoj
Zaporna slavina
Zaporni zasun
Zaporni ventil
Terrnostatski zatvara
Kutna slavina
Redukcija tlaka
Plinsko brojilo
Plinski tednjak (4
plamenika)
Plinski tednjak s
grijalicom(4 plamenika)
Plinski hladnjak
Plinska toplinska pumpa
Cijev za otpadni plin (s
podatkomo promjeru)
Ureaji za otpadni plin (s
podatkomo dimenzijama);
takoer i za dimnjak za
otpadne plinove
Filtar
Plinska grijalica za
prostorije
Plinski protoni bojler
Plinski kombinirani bojler
(3
pl i n ut o / hl adna voda svj et l opl ava
ci rkul aci j a t amnopl avo / T
t opl a voda kar mi n cr veno w
pr el j ev cr no
gr i j anj e t opl om vodom dovod ci nober cr veno
gr i j anj e t opl om vodom odvod pl avo
Plinski priuvni bojler
Plinski Termiki Protoka
aparati kapacitet plina
Plinska grijalica za prostorije s
kW m
3
/h
montaomna vanjski zid (s
podatkomo kapacitetu)
Plinski
bojler
8,8-28,1 1,14-3,62
Plinski grijai kotao
Cirkulacijski
bojler
9,5-28,4 1,23-3,67
Fleksibilni vod
Spremnik
vrue vode
5,1-13,9 0,70-1,91
Plinska pe / 2,6-60,3 0,34-7,79
Boje za vodove:
plinski kotao
Vrijednosti prikljuaka na plinsku
instalaciju
pijesak
Plinske vodove poloiti u

sraslo tlo; ne treba osigurati
od smrzavanja
1
Kuni prikljuak okomito na
frontu zgrade
Gradski plin I 1 m
3
Produkti sagorijevanja plina
1 Kombi naci j a el emenat a
na ul azu u zgr adu
8 2 Regul at or t l aka
3 Zat var a
4 Pl i nsko broj i l o
5 Ul azni vod
6 Opskr bni vod
7 Odvoj ak
8 Ar mat ur a za pr i kl j uak
apar at a, t er r nost at ski
zat v ar a
9 Pl i nski apar at : t ednj ak,
boj l er
* \ Au t o mat s k i
. zak l o p ac z a
i , k l i n o v e
Osigura strujanja i zaklopac za
otpadne plinove
T P0=3-
O 1
Y
SF
Plinsko brojilo u podrumu
Plinska brojila na katovima
- c f e
H 2 -
Opskrba plinom
1 Opskr bni vod gr adske
mr ee
2 el i ni vod - kuni
Instalater prikljuak
3 Obl ona ci j ev
4 Osi gur a na i zvl aenj e
5 Gl avni zat v ar a ( HAE)
s i nt egr i r ani m
i zol aci j ski m el ement om
6 Gr ani ca i zmeu
GVU i i nst al at er a
7 Regul at or t l aka
1 Mi ni mal na zapr emi na 1 m ' / k W
2 Ot vor za ot padne pl i nove kod
kapaci t et a kot l a do 50 k W2 50 c m'
bl i zu poda
3 Ot vor za ot padne pl i nove pri
kapaci t et u kot l a pr eko 50 kW:
pr esj ek ot vor a 150 c m
2
+ 2 c m
2
za
svaki k W pr eko 50 k W
Pr i mj er kapaci t et kot l a 65 k W = 50
kW+15 k W
150 cm
2
+ ( 1 5 x 2 = 30) c m
2
= 180 c m
2
O l
1 Sl obodno post avl j en pl i nski cj evovod; pl i novodi
s e mogu post avi t i s vanj ske st r ane zgr ade, npr.
ak o j e kot l ovni ca u t avanu. Pl i novod ne zat hi j e-
v a zat i t u od s mr zav anj a
2 Pl i nska ci j ev i spod b u k e
3 Pl i nske i nst al aci j e u okni ma ili kanal i ma s e
mor aj u vent i l i r at i . Ot vor i ok o 10 c m
2
Kod spu-
t eni h st r opova mor aj u s e ti ot vor i r azdi j el i t i u
di j agonal e.
( 48 Polaganje plinskih cjevovoda
ra.

Lri
Kuni prikljuak za vodu i plin u
istomprostoru irine 1 mi dubine
0,30 m
Kotlovnica >35 kW
19
Kupaoni ca Kuhi nj a s pr ozor om
nn
Otvor za otpadni zrak ispod uvoda
odvodne cijevi iznad osiguraa
strujanja.
Gornji ventilacijski otvor prema
susjednoj prostoriji bez mogunosti
zatvaranja
Isto od ventilacijskog okna blizu poda
0 Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskomventilacijom
Kupaoni ca
150 cm
2
-
S 1,80
S 150 cm
2
.
Kuhi nj a s pr ozor om
nn
Protoni plinski bojler u kuhinji s
prozorom
Otvor za otpadni zrak prema
ventilacijskomoknu ispod uvoda
odvodne cijevi iznad osiguraa
strujanja plinskog bojlera
( 2) Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskomventilacijom
nn
Otvor za otpadni zrak ispod uvoda
odvodne cijevi
Gornji ventilacijski otvor otpada
Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskomventilacijom; doputeno

samo ako postoji 1m
3
obujma prostorije po instaliranomkW
Otvor za otpadni zrak premoknu
ispod odvodne cijevi, ali iznad
osiguraa strujanja
Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici; dovod zraka iz susjedne prostorije
OSNOVNE NORME
PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 -> Q0
Ureaji - potroai plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako
njihov poloaj, veliina, graevinska izvedba i nain potronje ne
izazivaju opasnost, te ako ih je atestirao DVGW.
Razmak izmeu dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana
zagrijavanih dijelova plinskih ureaja i instalacija ili eventualno umet-
nute zatite od toplinskog zraenja mora biti dovoljan da se iskljui
opasnost od poara. Taj razmak mora svakako biti ^5 cm.
Ti prostori izmeu zapaljivih materijala i potroaa odnosno pregra-
da ne smiju biti zatvoreni kakb ne bi dolo do akumuliranja topline.
Ne smije se ometati odvoenje otpadnih plinova.
Pei na vanjskim zidovima sa zatvorenim loitem, ako su u zat-
vorenom sanduastom okviru, moraju biti povezane s okolnim
prostorom gornjim i donjim ventilacijskim otvorima presjeka po
600 cm
2
. Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i
nacrtima proizvoaa ureaja. Obloga mora bono i sprijeda uda-
ljena ^10 cm od kuita pei.
Ostale pei, osim onih na vanjskim zidovima, treba smjestiti to
blie dimnjaka.
Za veliinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termi-
ko optereenje, odnosno zbroj nominalnih termikih optereenja.
Kod unutarnjih prostorija, ventiliranih prema DIN-u 18017, treba
obujam prostorije izraunati prema graevinskim mjerama. Grae-
vinske mjere su svijetle mjere dovrenih prostorija i otvora.
Mali bojleri (protoni)
U prostorijama do 5 m
3
obujma ne postavljaju se mali bojleri a u oni-
ma od 5 m
3
do 12 m
3
treba postojati odvod otpadnih plinova iz ma-
log bojlera. Takve prostorije moraju imati ventilacijske ureaje. Pro-
storije od 12 m
3
do 20 m
3
moraju imati ili ventilaciju ili odvod plinova
iz bojlera. Za prostorije vee od 20 m
3
nije potrebna ni ventilacija ni
odvod plinova.
Primjeri za dovod zraka za

sagorijevanje i odvoenje otpadnih
plinova preko krova
Tlocrtna
povrina
Obujam,
uz vis. 2,5m
kW koji e biti
instalirani 140 W/m 110 W/m 80 W/m
2
40 W/m
2
6 m
2
15 m
3
3,75 kW 27 W/m
2
34 W/m
2
47 W/m
2
94 W/m
2
8 20 5 36 45 63 126
10 25 6,25 45 57 78 156
14 35 8,75 63 80 109 218
16 40 10 71 91 125 250
18 45 11,25 80 102 141 282
20 50 12,5 89 114 156 312
22 55 13,75 98 125 172 344
24 60 15 107 136 188 376
26 65 16,25 116 148 203 406
28 75 17,5 125 160 219 438
i 50/100 mm
( 5) Veliina i kapacitet toplinskih ureaja
0.75/1.00 mm
( 7) Dimnjak za otpadne plinove
^^ Prikljuci na dimnjak za otpadne
plinove
20
pot r oai st r uj e
Elektrini ureaj
openito
Elektrini tednjak s
rJ i
tri ploe
Kombinirani elektrini
tednjak s dijelomza
ugljen
Elektrini tednjak s
per pecnicom
Pe Penica
( 6) Mikrovalna penica
( 7) Infracrveni grija
Ploa za zagrijavanje
0
^g^ Stroj za pranje
posua
^ (IO) Kuhinjski stroj
Ureaj za hlaenje,
npr. ureaj za duboko

hlaenje, broj zvjez-
dica vidjeti DIN 8950
dio 2
Zamrziva, broj
zvjezdica vidi gore
-(D)
0 +
o
(13) Klima ureaj
(14) Ureaj za toplu vodu
Spremnik za toplu
vodu
(16) Protoni bojler
@ Friteza
Ventilator
- 0
D
rrrm
l a r mi
a
-X
- x
(X
G D
Svjetiljka openito
Viestruka svjetiljka s
naznakombroja i
snage sijalica, npr. 5
sijalica od po 60W
Pomina svjetiljka
Svjetiljka s
prekidaem
Svjetiljka u nizu
Svjetiljka s
priguivaem
\ Svjetiljka za paniku
Svjetiljka za nudu
Reflektor
36 W
58 W
S i g na i ni
ur eaj i
a
GH
Generator openito
Motor openito
. Motor s naznakom
vrste zatite prema
DIN 40050
^t Suilo za ruke, suilo
za kosu
Stroj za pranje rublja
Stroj za suenje
rublja
Infracrvena grijalica
Grijanje prostorije
openito
Termoakumulacijska
grijalica
Elektrino grijano
staklo
U J
"T
>
e
Svjetiljka s dodatnim
Vi? svjetlomza nudu
Svjetiljka s dvije
vS' odvojene strujne niti
Flourescentna
svjetiljka s priborom
Flourescentna
svjetiljka s podacima
Svjetiljka s metalnim
parama, openito
Niz svjetiljki, npr. 3

svjetiljke po 36W
@
Niz svjetiljki, npr. 2
svjetiljke po 58W
i k omuni k a c i j s k i
Straarski automat,
npr. s sigurnosnim
prekidaem
Dojava vibracija
(trezorsko klatno)
Dojava promjena
svjetla, svjetlosna
barijera
Dojava poara s
tasterom
Automatska dojava
poara
Dojava policiji
Dojava poara s
mehanizmomza
pokretanje
Dojava taljenjem
metala
Automatski pokaziva
temperature
]
o
t>
o en
o
o a
-a
I HVt I
m
Vz
Vz
Automatski pomoni
ureaj za dojavu
poara / j j
1T0
mi ftHi
Sigurnosna brava za
prolaznike
Glavna stanica
prostrojenja za
dojavu poara
Automatska dojava
promjene osvjetljenja,
npr. fotoelija
C H
EM
Interfon, npr. veza
kue i ulaza U h
Protusmjerni interfon,
n p r . kua - ulaz
OSNOVNE NORME
ELEKTROI NSTALACI J E
DIN 40711, 40 717
Sporedni sat
Glavni signalni sat
Pojaalo, iljak
strelice oznaava
smjer pojaanja
Telefonski aparat,
openito prema DIN
40700, dio 10
Viestruki telefon,
npr. sekretarska
garnitura
Telefon s potpunom
vanjskomlinijom
Telefon s djelominom
vanjskomlinijom
Telefon s internom
linojom
Zvunik
Radio aparat
Telefizor izmjenini
- g
- D
-D
-B-
Telefonska centrala,
openito
Mehanizamza
otvaranje vrata
Signalna svjetiljka,
signalna sijalica,
svjetlosni signal
Tipka za zvono
Pozivna tipka s
imenima
Mikrofon
Slualica
Glavni razdjelnik
(signalni ureaj)
Preklopnik ispod
buke
Preklopnik nad
bukom
Truba ili rog, openito
Truba ili rog s
naznakomvrste struje
Kuni interfonski
aparat
Ulazni interfonski
aparat
Fonograf
Ureaj za
reprodukciju tona
Magnetofon
Pozivna i prekidna
ploa
Brojilo
Ploa brojila, npr s
jednimosiguraem
Uklopni sat, npr. za
promjenu tarife za
struju
Dojava temperature
Vremenski relej, npr.
za stubinu rasvjetu
Relej ili prekida sa
miganjem
Prekida za strujni
udar
i Obrtni relej za
frekvenciju zvuka
I Barijera za
frekvenciju zvuka
Budilica, openito
Budilica s naznakom
vrste struje
(jOl) Udarna budilica, gong
Budilica za sigurnosni
prekida
Budilica s
ogranienjem
vremena zvonjave
O ^
(J IM) Motorna budilica
Budilica bez prekida
zvonjave - 4
1
-
?
V
(^) Sirena, openito

&
50/ 270 ^
^
110
(111
Budilica sa
svjetlosnimsignalom
egrtalka
Zujalo
Sirena s naznakom
vrste struje
Sirena s naznakom
visine frekvencije,
npr. 140 Hz
Sirena sa zavijajuim
tonom, npr. od 150 do
270 Hz
2 1
K Struja DIN 40710
C D 'stosmjerna struja
2 k Hz
T
Izmjenina struja
openito
Izmjenina struja s
naznakomfrekvencije
Tehnika izmjenina
struja
Izmjenina ili
istosmjerna struja
(svestrana struja)
( 6) Mjeovita struja
Niskofrekventna
izmjenina struja
Visokofrekventna
izmjenina struja
Izmjenina struja
najvie frekvencije
Os l onc i v anj s k i h v o d o v a
DIN 40722
- e -
Vodovi i s poj ev i v odov a
(29) Izvedeno
-FX-
m m
m- ffl-
m m
i U gradnji
i u projektu
\ pomini vod
! Podzemni vod, npr.
uzemljenje
. Nadzemni vod, npr.
slobodni vod
Vod na porculanskim
l izolatorima (izolacijska
zvona)
Vod nad bukom
Vod u buki
Vod ispod buke
O
(k)
/ t ^ Izolirani vod u
vS' izolacijskoj cijevi
Izolirani vod za suhe

prostorije, npr. ica u
cijevi
Izolirani vod za
vlane prostorije
Kabel za polaganje
vani ili u zemlji
- 0
- m
H 2
Vodovi , oznak e, namj ena
Zatitni vod, npr.

uzemljenje, nulovanje ili
zatitni prekida (staro)
(44) Signalnivod
(45) Telefonski vod
(H^ Vod openito
( i j ) Podzemni vod
(l^) Oslonac, stup openito
( i j ) Natezni stup
Drveni stup
Krovni nosa, konzola,

cijevni stup openito
(16) Natezni stup
Reetkasti stup
opnenito
Natezni stup
Armiranobetonski stup
vS ' openito
Natezni stup
Stup sa stopom
Dvostruki stup
@
Popreno postavljeni
H - stup ili portalni stup
Portal od reetkastih
stupova
@
Uzduno postavljeni
A - stup
Oslonac s vlanim
usidrenjem
(2^) Oslonac s razuporom
(28) Stup sa svjetiljkom
4-
Cu 2 0 X 4
/////////////-
++++++
X-X-X-X-X
o-o-o-o-o
- i - i - i - i - i -
- 0-
/
1
H h
I Vod za radio
i Vod sa simbolima
i Pojednostavljeni prikaz
' Zatitni vodi (PE)
PEN-vodi
N - vodi
Strujna traka
Strani vod
Daljni oblici prikazivanja,
npr. telefonija, nono
ukljuivanje, vod za
trepue svjetlo, vod za
rasvjetu u nudi
16A I
H
Uvijeni vod, npr. dvoilni
Koaksijalni vod jH
i Pravokutni uplji vod za
' najviu frekvenciju
I Vod usmjeren prema
gore
, Vod usmjeren prema
' dolje
I Vod prolazi i gore i dolje
I Spoj vodova
Razvodna kutija,
I prikaz ako je
potrebno
i Kutija
, Krajnji prikljuak,
krajnja rava
Ormari za kuni
prikljuak jake struje
openito
Ormari za kuni
prikljuak s naznakom
naina osiguranja
Razdjelnik
Uokvirenje aparata, npr.
kuite, razvodni
ormari, razvodna ploa
Uzemljenje openito
Mjesto prikljuka
sigurnosnog voda
prema VDE0100
Y
(7l) Masa, tijelo
Element, akumulator
ili baterija
Transformator, npr.
transformator za zvono
c
<xf
Kh<f
Pretvara openito
Ispravlja, npr.
prikljuak na mreu
izmjenine struje
Pretvara, npr.
izmjene polova
Osigura openito
Navojni osigura, npr.
10A i tip Dll, tropolni
Niskonaponski
osigura visokog
kapaciteta (NH), npr.
50A veliina 00
Rastalni prekida za
osigurae, npr. 63A
tropolni
31) Prekida, zatvara
! Zatitni prekida,
etveropolni
Zatitni prekida
i snage, npr. 16A,
tropolni
. Zatitni prekida za
motore, tropolni
l Prekostrujni relej, npr.
predprekida
Prekida za
iskljuenje u nudi
Zvjesdasti trokutni
prekida
Pokreta, upravljaki
otpornik, npr. s 5
stupnjeva pokretanja
Tipka - prekida
Osvijetljena tipka -
prekida
Prekida s
kontrolnomsijalicom
Prekida 1/1
(iskljuivanje, jednopolni)
Prekida 1/2
(iskljuivanje, dvopolni)
Prekida 1/3
(iskljuivanje, tropolni)
Prekida 4/1 (grupni
prekida, jednopolni)
Prekida 5/1 (serijski
Prekida 6/1 (izmjenini
Izmjenini prekida,
potezni
Prekida 4/1 (krini
^) Vremenski prekida
(l) Dimmer
^02) Senzorski prekida
^03) Dodirni prekida
OSNOVNE NORME
ELEKTROI NSTALACI J A
DIN 40717, 40711, 40 710
O
K>
^
A.
A
A
3/N/PE
M
0
IfdvI
Vt
Senzorski efekt,
openito
^05) Dodirni efekt, openito
Pasivni infracrveni
senzor pokreta
Vremenski relej, npr. za

stubinu rasvjetu
^08) Prekida za strujni udar
^09) Prazna kutija
Viestruka utinica
J ednostruka utinica sa
zatitnimkontaktom
Kao gore, za trofaznu
struju
Dvostruka utinica sa
zatitnimkontaktom
^4) Utinica s prekidaem

^5) Utinica sa zatvaraem
Prikaz po potrebi za
'J okomito
" 0
0
3/N/PE
BRI
- >
9
o
Utinica za razdjelni
1
transformator
Elektrini prikljuak
openito
^9) Prikljuak trofazne struje
(Si ) RWA-tipka ventilatora
O RWA - tipka dojave'
( S ) Dojava poara (tipka)
( S ) EDV - prikljuna kutija
irokotrani
komunikacijski ureaj
(125) Telefonski razdjelnik
(S ) Telefonska utinica
(127) Utinica za antenu
@
Antenski odvojak, npr
dvostruki
/5q\ Antenski razdjelnik, npr.
vf ^ dvostruki
(130) Antensko pojaalo
, Utinica za antenu
(prolazna kutija)
Antenska utinica s
prikljunimotpornikom
2 2
Svj et l osni si gnal i zat or i
DI H40708
Svjetlosni signalizator
0
0
openito
Trepui signalizator s
pokazivaemsmjera
Svjetlosni signalizator s
prekidaemza
zamraenje
Svjetlosni signalizator s
tinjalicom
Pokaziva s automats-
kimvraanjem
kimvraanjemsvjetlei
Gr omobr anska i nst al aci j a
DIN 48820
o
I L T
Kontura zgrade
i) Oluk i oluna cijev
Armirani beton s
y prikljukom
OSNOVNE NORME
ELEKTROINSTALACIJA DIN 40 708, 48820
elina
konstrukcija
m
- e -
a
] (2^) Metalni pokrov
( 2^ Dimnjak
6
kimvraanjemsvjetlei , (2
ili maui
o
o
Pokaziva bez auto-

matskog vraanja
Pokaziva bez auto-

matskog vraanja
svjetlei
Signalizator s ureajem
za punjenje
(iT) Signalizator s pisaem
(12) Brojilo

O
1
0 -
O fc
Brojilo sa svjetlosnim
signalizatorom
($) O
14) Viestruki signalizator
Signalizator obustave
napajanja
4
J L
}( -
H H -
Bat er i j e
l I I I I 11 I I (16) Baterija od elemenata
^ S i r
s k a b a t e n i a
1| 1|- (l8) Element, akumulator
Krovni nosa za
elektrine vodove
Ekspanziona
posuda, spremnik
Reetka za snijeg
(2|j) Antena
(3^) Metalni cjevovodi
/ O Gromobranski
vL/ vod, otvoren
( 3^ Podzemni vodovi
/ O* Vodovi ispod krova i
pod bukom
Prihvatna motka,
motka za zastavu
/ Oj Prikljuak na
vi ? cjevovod
( 3^ Mjesto razdvajanja
@
Cijev i ipka za
uzemljenje
( 3^ Uzemljenje
( 3^ Iskrite
(4^) Iskrite zatvoreno
(41) Stabilizator
( 4^ Prolaz kroz krov
( 4^ Dizalo
Brojilo za vodu,
brojilo za plin
Elektrini aparat Prikljuena snaga (kW)
Izmjenina struja Trofazna struja
Elektrini tednjak 8,0 14,0
Ugraeni kotli 6,0 8,5
Ugraena penica 2,5 5,0
Mikrovalna penica 1,0 2,0
Rotilj 0,8 3,3
Toster / topla ploa 0,9-1,7
Runi misker / sokovnik / mjealica 0,2
Ekspresna ploa 1,0 .2,0
Ploa za vafel slastice 1,0 2,0
Espresso kava 0,7 1,2
Friteza 1,6 2,0
Napa 0,3
Aparat za vrelu vodu 3 1/5 1 2,0
Bojler 51/101/15 1 2,0
Bojler 15 1/30 1 4,0
Bojler 501- 150 1 6,0
Protoni bojler 301- 1201 21,0
Protona grijalica 18,0/21,0/24,0
Elektrini stojei bojler 200 I - 1000 I 2,0 18,0
Glaalo 1,0
Stroj za glaanje 2,1 3,3
Centrifuga 0,4
Kombinirani stroj za pranje 3,2
Stroj za pranje rublja 3,3 7,5
Stroj za suenje rublja 3,3
Suilo za kosu 0,8
Suilo za ruke 2,1
Suilo za runike 0,6
Ovlaiva zraka 0,1
Infracrvena grijalica 0,2 2,2
Solarij 2,8 4,0
Sauna 3,5 4,5 18
Kupaonska grijalica 1,0 2,0
Hladnjak 0,2
Zamrziva 0,2
Kombinacija hladnjak / zamrziva 0,3
Stroj za pranje posua 3,5 4,5
Centar za pranje posua 3,5 5,0
Usisava 1,0
Usisava perkusioni 0,6
Ureaj za ienje cipela 0,2
Naprava za latenje poda 0,5
Prikljuna snaga elektrinih aparata
St ambena Broj struj ni h krugova za
povri na m
2
r asvj et u i ut i ni ce
do 50 2
od 50 do 75 3
od 75 do 100 4
od 100 do 125 5
preko 125 6
St ambena Broj struj ni h kr ugova za
povri na m
2
rasvj et u i ut i ni ce
do 45 3
od 45 do 55 4
od 55 do 75 6
od 75 do 100 7
preko 100 8
Prema DIN 18 015/2 (46) Bogatija oprema
a
0 i m_
Po i zbor u
L_
- n
Kuni
pr i kl j uak
* E
<
S Kuhinja
L16A8
raj
* , 1 6 A 9 Pr ost or i j a
L 1 b A
* t [ | ] za k u ans k e
pos l ov e
< St r oj za gl a anj e
L16A10
Ku p ao n i c a '
_ -16A14 Pr edsobl j e /
A 6 hodni k
. . 4 1 j | L 1 6 A ^ mm Ku p ao n i c a ;
" ~ L "16A15 ~ T. Dnevni ~oba
_ _ J 7 1 0 _bl aj j ovaomca
Dj eca^ J
' -(.18A1B " R ez er va
\<
Razvodni plan
2 3
Tehni ka doj ave pr oval e
J L 0 Kontakt na bravi
( D Kontakt pri otvaranju
( 3) Magnetni kontakt
^^ Dojava vibracija
^ C D Kontakt klatnom
0 Prekida na vrpci
- J U I T Folija
( 8) Dojava proboja
^g^ Dojava pritiska I
s A i
p - ^- n
( >
nagazna hasura
Dojava loma stakla
Dojava tjelesnih
zvukova
Pasivni infracrveni
javlja kretanja
<
<0 c >
Svjetlosna zapreka
< ^ 0 Dojava svjetla
Dojava slike
Mikrovalni Dopplero
J vi2/ javlja kretanja
^7) Mikrovalna zapreka
Dojava promjene
VF - polja
Dojava promjene
NF - polja
Dojava promjene
kapacitetnog polja
H H (2l) VF - zapreka
1
ba
&
T
L J
L_' J
O -
1
L J
V
1
L
A
J
H
>>'71
i J
r . p
y Optiki signalizator
2 Ukljuni relej
l y
Tehni ka doj ave poar a
Ureaj za daljinsko
ukljuivanje
Alarmni reflektor
Termo - maksimalni
signalizator
Termo - diferencijalni
signalizator
Optiki signalizator
dima
lonizacijski
signalizator dima
A
V
( o )
IR signalizator
plamena
UV signalizator
plamena
Signalizator pritiska
(aktiviranje prskalica)
(42) Runi signalizator
Ukljuni relej
K
Cent r al e / pr i bor
E M Centrala za dojavu
prepada i provala
BM
Centralazadojavu
pozara
Z K (^7) Centrala za kontrolu
FU
, Ultrazvuni Dopplerov
javlja kretanja
Ultrazvuna zapreka
Kontakt s
novanicom
Dojava prepada
Elektromehanika
sklopka
Duhovna sklopka
Vremenska sklopka
Svjetlosna sklopka
i Akustiki signalizator
LD
prilaza
Centrala za
televizijsku kontrolu
Centrala za prijavu
provale u lokalu
W S radocentraâ
TO
/
7
X
OSNOVNE NORME
TEHNIKA OSIGURANJA - DP
L U
y
* D
l - H
Td
1
L_ _J
r n
L J
V
L J
Ukljuni relej
Digitalni prikljuak na
provodnik
Analogno digitalni
pretvara s prikljukom
na provodnik
smjer toka signala
Ekran
Tipkovnica
1
Kuite
I Nadzirano kuite
I Nadzirani razdjelnik
Tehni ka t el evi zi j ske kont r ol e
r L o l /77\ Vatrogasno spremite
kljueva
U
r
c?
J
[_o o o_|
TV kamera
TV kamera s
vario-optikom
TV kamera, zatitno
kuite
Zatitno kuite s
obrtnomglavom
kamere po vertikali i
horizontali
@
TV kamera s obrtnom
glavomkamere po
vertikali i horizontali
@
TV kamera sa
signalizatorom
pokreta
Monitor
Tipkovnica, ureaj za
izbor slike
Monitor s
videosignalnim
ukljuenjemslike
Tehni ka kont r ol e pr i l aza
>
Centrala za otvaranje
vratiju
Pretvara
Prijenosni pretvara
Analogno - digitalni
pretvara
Mreni ispravlja
Akumulator, baterija
Automatski ureaj za
biranje i najavljivanje
Aktivator
I registratorskog
ureaja
m
ita isprava
Samostojei ita
isprava s dodatnim
unoenjemkoda
ita sa stalnom
vezom
ita isprava s
dodatnim unoenjem
koda
Samostojei ita sa
1
dodatnimunoenjem
koda
Terminal s podacima,
tipkovnicom
H-
<jo>
i n i
Co
\L
<?
+
H
R
V
th
CD*
T T
ff
il
-XXXX-
+ + +
Kontrolni prolaz
osoba
Obrtni kri
Okretna vrata
Vrata s elektrinim
otkljuavanjem
Vrata s elektrinim
otvaranjem
Nadsvjetlo
Zatitna reetka
Sigurnosna rozeta
Sigurnosni dugi titnik
Okretno - otklopno
krilo prozora,
osiguranje krila
Krina kljuanica
Kljuanica sa
zakretnimzasunom
Kljuanica sa
zasunom
(95) Stranja kuka
Osiguranje rolo
kapkom
Osiguranje
preklopnimkapcima
Istovremeno otkljua-
jmo) vanje/zakljuavanje
dvjema osobama
(SS) Prozorska ruica na
zakljuavanje
Sigurnosni preklopni
limbrave
Popreni zasun,
dvostruki zasun
Osiguranje pdrumske
reetke
( Cilindar brava
Osiguranje podiznih
vrata
Ograda
Ograda od bodljikave
ice
Masivna ograda,
mrea
Rolo - pregrada sa
zatvaraem
elina
rolo - pregrada
) Rolo - ili kosa reetka
Sef
Dvostruko sigurnosno
staklo
24
I |
1 1
?
XX
i
1
V
250 250
0
250 250
1125 750 j >- 1125 750 j >-
A
?
1
T
I I
Vo en j e mal i m pr st om du
r uba r avnal a
Papir za skiciranje ( 2j Skiciranje (graevisnki raster) ^
f 3) Dijeljenje papira
Koni ni obl i k Pr ev i j anj e spr i j eava der anj e
pr avi l no
( 4) Obrubljivanje nacrta
<Smm/ '.iiimimiii' pnmmmf* p'.
4176
"7SO 5000 / \SOOO
( 7) Specijalno kutno ravnalo
( ) Naprava za crtanje
( 8) Crtai pribor
Trokuti
CRTANJE
Govor projektanta je crte. Njime
svoje zamisli izlae nedvojbeno,
internacionalno itljivo, objektivno
geometrijskim crteima, privlano
perspektivnim prikazima.
Crtaka vjetina olakava mu iz-
laganje svoje predodbe i uvjera-
vanje investitora.
Graevinski crte je sredstvo za
postizanje svrhe, a ne cilj sam po
sebi kao kod slikara. U tome se
struni crte i perspektivni prikaz
razlikuju od umjetnike slike.
Za prostoruno crtanje u mjerilu
pogodni su blokovi za skice (DIN
A4) s kvadratinim uzorkom papi-
ra (veliina kvadrata pola centi-
metra), a za tonije skice milime-
tarski papir s debljom centimetar-
skom, neto tanjom polacen-
timetarskom i tankom milimetar-
skom podjelom - 0 .
Za crtanje u skladu s normama i
skiciranje pogodan je modularni
raster (prema propisanim mjera-
ma DIN 4172) (2). Za skiciran-
je mekom olovkom primjenjuju se
tanki prozirni papiri. Za poetak
se sa smotka reu listovi priklad-
ne veliine. Pojedinani listovi ki-
daju se du kutnog ravnala - (3)
ili se reu du njenog unutarnjeg
ruba - (3). Graevinski crtei tvr-
domolovkomna jasno prozirnom,
teko poderivomcrtaempapiru u
DIN-formatu - s. 4, uokviruju se
zatitnim rubom ("obrube se") -
@ i pohrane u ladicama. Za cr-
tanje tuem prikladan je transpa-
rentni papir, a za slikanje i gra-
fike prikaze vodootporni papiri.
Crtai se papiri na jednostavnu
crtau dasku (za DIN-formate -
s. 4 od lipovine ili topole
privruju avliima s jednolikim
zailjenjem- . Najprije se pre-
savije oko 2 cm iroki rub papira
koji e poslije postati obrub -
s. 5, ime se ravnalo malo odie
od papira pa ne dolazi do brisan-
ja crtea (zbog toga treba crtati
odozgo prema dolje!).
Crtei se mogu privrstiti i ljeplji-
vimvrpcama od kreppapira - (6y
umjesto avliima (u tom sluaju
moe podloga za crtanje biti od
nekog sintetinog materijala [Cel-
lon ili neki slini glatki materijal]).
Takozvani crtai strojevi uobiaje-
ni su u inenjerskoj struci -()
Osimjednostavne, postoji i speci-
jalna "ina" kojomse mogu posta-
vljati razliiti kutovi (patentirani
autorov izum). Ona je opremljena
podjelom na oktometre i centime-
tre - . Lepezasto mjerilo, pa-
ralelni razmjernik za rafiranje,
podjela duine - J ednako-
krani pravokutni trokuti s podje-
lom na milimetre i grade ->
(9). Improvizirana crtaka poma-
gala - . Krivuljari >
Pomagala pri crtanju (T^ Pomo pri rafiranju Pravilno dranje prstiju
25
( 4) Minu okretanjemdrati iljaton
ABC,
A BCDE
Al BCf WI I
( l ^ Samoljepljiva slova i preslikai ( 8) Veliine slova mjere se u tokama Pisai stroj za opisivanje
Trokraki instrument za crtanje
perspektive
Podloga za crtanje perspektive
Rub crtae daske
Oite
CRTANJE
Perspektivni prikazi objanjavaju
zamisli projektanta, najee
uvjerljivije nego rijei. Perspektiva
neka bude konstruirana tako da
odgovara buduoj stvarnosti. Izo-
metrije mogu nadomjestiti ptiju
perspektivu ako su crtane u mjeri-
lu 1:500 -> (). Perspek-
tivni raster je u uobiajenimodno-
sima kutova prikladan i za per-
spektivni prikaz interijera ().
Crtake doskoice: brzo i tono
crtanje pravokutnih likova samo
"inom", bez kutnika -> s. 25.
Ispravno dranje "ine" je, uz
mnogo vjebe, mjerodavno za
uspjeh. Podjela neke crte na
odreene razmake olakana je
odgovarajue kosim poloajem
normalnog centimetarskog mjeri-
la ->s. 25. Razna crtaka poma-
gala: tehnika olovka odgovara
za crtae mine promjera 2 mm
svih tvrdoa od 6B do 9H.
Za brisanje tua: stakleni brisa,
no za brisanje, takoer noi za
brijanje; brisanje olovke: gumica
koja ne razmazuje. Za crtee s
mnotvom crta treba upotrijebiti
ablonu za brisanje -> . Slova
je najbolje pisati bez pomonih
sredstava, a za tehnike crtee
trebaju ablone sa cjevastimperi-
ma, grafos, izograf itd. ili je po-
godno upotrijebiti kisti (g).
Dobro za loe pisatelje. Meu-
narodno normirano pismo ISO
3098/I =DIN 6776. Upotrijebiti a-
blone s kurzivnimi uspravnimslo-
vima ->() - (3).
(13) Izometrija ^^ Metoda za crtanje perspektive ^5)
Reilesehov pribor za crtanje
' perspektive
Raster za crtanje perspektive
26
UVOD
OVJEK KAO MJERILO I CILJ
ovjek stvara predmete da bi mu sluili. Njihove mjere prema
tome odgovaraju tijelu. Tako su nekad bili ljudski udovi prirod-
na osnova svih mj erni h j edi ni ca.
J o danas moemo bolje predoiti neku stvar ako se kae: vi-
soka je poput ovjeka, duga je toliko lakata, toliko je stopa iro-
ka ili za toliko glava via.
To su pojmovi koji su nam priroeni i ije nam veliine takorei
lee u krvi.
Meutim, metarska mj era to je dokinula.
Zbog toga moramo nastojati da i od te mjere steknemo koliko je
mogue tonu i ivu predodbu. To ine investitori kad mjere pro-
storije u svom stanu kako bi stekli uporite za razumijevanje di-
menzija na nacrtima. Tko ui graditi, trebao bi poeti s tim da si
koliko je mogue zorno predoi dimenzije prostorija i predmeta
u njima, te da to neprekidno uvjebava, tako da mu pri svakoj
oznaci dimenzija veliina projektiranog namjetaja, prostorije ili
zgrade bude slikovito pred oima.
O veliini nekog predmeta odmah emo stei toan dojam ako
kraj njega vidimo ovj eka, bilo u stvarnosti ili na slici. Karakteri-
stino je za nae doba da se na slikama (crteima/fotografijama)
u naim strunim asopisima graevine i prostorije preesto pri-
kazuju bez ljudi.
O tim graevinama samo na temelju slika esto stjeemo po-
grean dojam o veliini, i udimo se kako posve drugaije izgle-
daju u naravi, najee znatno manje. U tome vidim jedan od
razloga za nerijetku odsutnost povezanosti graevina meusob-
no, jer projektanti polaze od razliitih, sluajno odabranih mjeri-
la, a ne od jedino ispravne mjere - ovjeka.
eli li se to promijeniti, treba projektantu pokazati iz ega su se,
najee bez razmiljanja prihvaene, mjere razvile.
Projektant mora znati u kojemu su meusobnomodnosu dije-
lovi tijela dobro razvijenog ovjeka i koliki je prostor ovjeku
potreban u raznim poloajima i pokretima.
On mora znati dimenzije predmeta, odjee itd. kojima je ovjek
okruen, kako bi iz toga mogao odrediti odgovarajue dimen-
zije spremita, namjetaja itd.
Projektant mora znati koliko mj es t a ovjek treba izmeu
namjetaja, u kuhinji, blagovaonici, knjinici itd., kako bi se
namjetaj mogao udobno koristiti bez rasipanja prostora.
Projektant mora znati na koji e nain n amj e t aj biti pravilno
razmjeten, kako bi ovjek u svojemu domu, poslovnom pro-
storu, u radionici mogao udobno obavljati poslove ili se odma-
rati.
Na kraju, on mora poznavati najmanje dimenzije prost ora u
kojima se svakodnevno kree, kao na primjer u vlaku, tramva-
ju, automobilu itd.
O tim tipino najuim prostorima on ima vrste predodbe. Iz
njih izvodi, esto nesvjesno, dimenzije ostalih prostorija.
Meutim, ovjek nije samo tjelesno bie kojemu treba prostor.
Emoti vna strana nije manje vana. Kako se neka prostorija di-
menzionira, podijeli, oboji, osvijetli, namjesti i kakav joj je pri-
stup, najznaajnije je u smislu kako se to doivljava, osjea.
Polazei od svih ovih razmiljanja i spoznaja poeo sam godi-
ne 1926. planski prikupljati znanja razliitih djelatnosti iz prak-
se i nastave.
Na toj je osnovi koncipirana ova knjiga koja polazi od ovjeka i
daje temelje za dimenzioniranje zgrada i njihovih dijelova.
Mnoga su naelna pitanja u ovoj knjizi prvi put istraena (raz-
vijena) i meusobno odmjerena.
Dananje su tehnike mogunosti ukljuene u najveoj mjeri,
uzevi u obzir njemake norme. Opisi su ogranieni na naj-
nunije i koliko je mogue dopunjeni ili zamijenjeni slikovitim cr-
teima.
Time projektant - stvaralac dobiva u planski sreenom, sae-
tom i suvislom obliku potrebne podloge, koje bi inae morao
mukotrpno pronalaziti u mnotvu knjiga ili ih dugotrajno priba-
vljati mjerenjem izvedenih graevina.
Pri tome je najvea pozornost usmjerena na to da se izloi
samo saetak, osnovni podaci i iskustva, a izvedene se grae-
vine prikazuju samo ako su mogle posluiti kao opi primjer.
Sve u svemu je ipak, izuzevi odreene norme, svaki zadatak
drugaiji, pa ga svaki arhitekt mora iznova prouiti, koncipirati
i oblikovati.
Samo je tako mogu dinamian napredak u skladu s duhom
vremena.
Izvedeni objekti, naprotiv, i suvie lako navode na oponaanje,
ili barem stvaraju vrste predodbe kojih se arhitekt radei na
slinoj zadai najee teko moe rijeiti.
Dobije li arhitekt - stvaralac u ruke samo dijelove, to je
namjera ove knjige, bit e prisiljen sam ih povezati u cjelinu
koja potrebna svojstva projektiranog objekta sklapa u duhovno
jedinstvo.
Na kraju, navedeni dijelovi nisu manje ili vie sluajno popa-
bireni iz raznih asopisa, nego su prikupljeni iz literature, su-
stavno u skladu s podacima koji su potrebni za specifini pro-
jektni zadatak. Ti su dijelovi provjereni na poznatim uspjenim
graevinama iste vrste, i prema potrebi ispitani na modelima ili
putem pokusa, uvijek s ciljem da se projektantu - praktiaru
pritedi trud oko pronalaenja tih osnovnih podataka, kako bi
se s dovoljno vremena i volje mogao posvetiti vanom stvar-
alakom dijelu posla.
27
UVOD
MJERA SVIH STVARI
Odnosi ovjejih mjera
odreeni oslanjajui se na spoznaje A. Zeisinga QD
Najstariji poznati kanon o odnosima ovjejih mjera pronaen
je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g.
3000. pr. Krista).
Dakle, najmanje su se otada, znanstvenici i umjetnici trudili ot-
kriti odnose ovjejih mjera.
Poznat nam je kanon iz doba faraona, iz vremena Ptolomeja,
Grka i Rimljana, kanon Polikleta koji je dugo smatran normom,
zatim navodi koje su dali Alberti, Leonardo da Vinci, Michelan-
gelo i ljudi srednjega vijeka, te prije svega poznato djelo A. Du-
rera.
U tim se radovima mjere ljudskoga tijela izraunavaju prema
duinama glave, lica i stopala. Kasnije su te veliine dalje dijel-
jene i dovoene u meusobni odnos, tako da su openito u i-
votu postale mjerodavne. Sve do naeg doba bili su stopa i la-
kat uobiajene mjerne jedinice.
Prije svega su Durerovi navodi postali ope dobro. On je pola-
zei od ovjekove visine odredio podjelu izraenu razlomcima
kako slijedi:
1
/2 h = itav gornji dio tijela od rascjepa,
1
/4 h = duljina noge od glenja do koljena i duina od brade do
pupka,
Vq h = duljina stopala,
Vq h = duljina glave od tjemena do vrha brade, razmak
bradavica na prsima,
1
/io h = visina i irina lica (ukljuivo ui), duljina ake do
zglavka,
1
/i2 h = irina lica u visini donjega ruba nosa, irina noge
(iznad glenja) itd.
Ova podjela se nastavlja sve do V40 h.
U prolom je stoljeu prije svih drugih A. Zeising, istraujui od-
nose ovjejih mjera na osnovi zlatnog reza i najtonijim mje-
renjima i usporeivanjem, uveo u ovu problematiku veu jas-
nou. Naalost njegovu djelu donedavna nije posveena du-
na panja, sve dok znaajni istraiva na tom polju E. Moesel
> QP nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem
vlastitom metodom. Od godine 1945. Le Corbusier je za sve
svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom
rezu pod nazivom "Le Modulor"- CP . Njegove su mjere: visi-
na ovjeka 1,829 m; visina do pupka 1,130 m itd. s. 43.
28
MJ ERE LJ UDSKOG TIJ ELA
LJUDI
DIMENZIJ E I POTREBAN PROSTOR
prema normiranim mjerama i utroku snage
I 625 1 h 3 0 0 - i I 875

1
V 8
//1 <*>
8
00
V ih/-\
'/
1
< 11 _
r
1

s
\ \ i r \
1 00
1
1
Jn \l 1 i
1 ^V M
L i J L
Mjere na stolici za rad @
Mjere na stolici u stanu i
blagovaonici
Mjere na naslonjau
I 710 1
(17) Rad stojei
Sjedei uei
29
POTREBAN PROSTOR IZMEU ZIDOVA
za ljude u pokretu dodati 10 %
LJUDI
DIMENZIJ E I POTREBAN PROSTOR
prema normiranim mjerama QQ i utroku snage
POTREBAN PROSTOR S RUNOM PRTLJAGOM POTREBAN PROSTOR S TAPOM I KIOBRANOM
30
ELJ EZNIKE MJ ERE M = 1:100
OVJ EK l VOZILA
Stara i nova vozila
kao primjer za
minimumprostora za
transport osoba
^ 1.54 H 1.62
Vagon putnikog vlaka. Tlocrt, 68 sjedita, 0,45 mpo sjeditu. Ukupna duljina odjeljaka
12,75 m. Duljina vagona za prtljagu 12,62 m, visina stupa 28 - 32 cm.
t- 1,20 -i
2,80
Presjek uz (?)
u u
-
26
- - - 1
\ O '
I
o
ff^
- f j
)
60 75
/ c* *
SD
-s
U
T T T 7 -
Vagon brzog vlaka, tlocrt, 48 sjedita, ukupna

duljina 20,42 m, vagon za prtljagu 18,38 m.
1. razred i - 1.97 i y 2.10
2. razred uzduni presjek uz
1 r az r ed
Donja etaa etveroosovinskog dvoetanog vagona s gospodarskimodjeljkom, blagovaonicomi prostoromza prtljagu, 28 sjedita 2. razreda
31
OVJEK I STAN
21 srednja temperatura "':
23% srednja relativna vlanost zraka
oko 0,02 m
3
/sat kisika
40g/sat_vodene pare
21 srednja temperatura "'::;:;:;:;.;..
23% srednja relativna vlanost zrakar*
:
:::i&?;
oko 0,015 rrvVsat kisika '
32g/sat vodene pare
. .-^>7,4 srednja temperatura '
81% srednja relativna vlanost zraka
:
oko 0,03 m3/sat kisika
0,015 m
3
/sat ugljinog dioksid^
( J ) Spavanje
( D Izluivanje ugljinog dioksida i vodene pare ovjeka (prema pokusima H. VVolperta)
58 g/sat vodene pai
kod nie
vlanosti zraka
osjetno vie
Rad
,043g/sat ugljinog dioksida
15 000 mkg srednji
satni radni
uinak na
ergostatu
Stanovi trebaju ljude tititi od vremenskih nepogoda i
pruiti im okruenje koje znaajno pridonosi da se to
ugodnije osjeaju, a time utjee i na radnu sposobnost. U
to spada zrak bogat kisikom, bez propuha a u laganom
kretanju, ugodna toplina, ugodna vlanost zraka i odgo-
varajua rasvjeta.
Za te je elemente presudan poloaj stana u krajoliku, raz-
mjetaj prostorija u zgradi i nain izgradnje ->s. 271. Os-
novne su pretpostavke za dobro osjeanje termika izo-
lacija, dovoljno veliki prozori ispravno smjeteni prema
namjetaju, dovoljno grijanje i odgovarajue provjetra-
vanje (bez pojave propuha).
Potrebna koliina zraka
Disanjem ovjek udie kisik iz zraka i izdie ugljini diok-
sid i vodenu paru. Koliinski je to kod ljudi razliito, a ovi-
si o tjelesnoj teini, prehrani, djelatnosti i okolini 0 - @
U prosjeku se po osobi rauna na 0,020 m
3
/sat ugljinog
dioksida i 40 g/sat vodene pare Q - (3).
lako koliina od 1 do 3 %o CO2 u zraku izaziva samo dub-
lje disanje, zrak u stanu ne bi smio sadravati vie od 1 %o
CO2. To pri jednokratnoj izmjeni zraka u satu zahtijeva 32
m
3
prostora za svaku odraslu osobu i 15 m
3
za svako di-
jete. Meutim, i uz zatvorene prozore kod slobodno sto-
jee zgrade dolazi do izmjene zraka jedan i pol puta do
dva puta u satu, pa u normalnimokolnostima zadovoljava
za odrasle 16-24 m
3
prostora (ovisno 0 nainu graenja)
i 8-12 m
3
, za dijete. Uz visinu prostorija 2,5 m1 to znai
za odrasle 6,4-9,6 m
2
i za djecu 3,2-4,8 m
2
stambene po-
vrine po osobi. Uz intenzivniju izmjenu zraka (spavanje
uz otvoreni prozor, izmjena zraka zranim kanalima)
moe se potrebni prostor po osobi reducirati na 7,5 m
3
, a
u spavaonicama na 10 m
3
po krevetu. Ako se zrak
oneiava otvorenim plamenom svjetiljaka, neprijatnim
isparenjima u bolnicama ili tvornicama, u zatvorenim pro-
storima (npr. gledalite u kazalitu) - stranica 119-122
mora se umjetno pojaati izmjena zraka, tj. dovoditi kisik
i odvoditi tetne sastojke.
Topl i na prost ori j a
Najugodnija za ljude je temperatura prostorija od 18 do
20, pri mirovanju, a pri radu 15-18 ovisno 0 intenzitetu
kretanja. ovjeka se moe usporediti s pei koja se loi
hranom i koji proizvodi oko 1,5 toplinskih jedinica na sat
po kilogramu vlastite teine. Prema tome, odrasla osoba
teine 70 kg 0 - 0 proizvodi na sat 105, a u danu
2520 toplinskih jedinica, to bi bilo dovoljno da zavrije 25
litara vode. Proizvodnja topline ovisi o okolnostima
0 - 0 . i raste s opadanjemtemperature u prostoriji i po-
rastomtjelesne aktivnosti.
Pri grijanju prostorija treba nastojati da se na najprikladni-
jimdijelovima prostorije zrak blago zagrijava. Pri tempera-
turama iznad 70-80 dolazi do raspadanja iji ostaci na-
drauju sluznice ustiju i drijela te izazivaju osjeaj suhoe
zraka. To je razlog zato su eljezne pei i parno grijanje
zbog svoje visoke temperature na povrini neprikladni za
stambene zgrade.
Vl anost prostori j e
Najugodniji je zrak u
25 1#H prostoriji pri relativnoj
vlanosti od 50 do
20 6 0 % , a granine su
vrijednosti od 40 do
70%. Previsoka vla-
nost pogoduje mikro-
organizmima, gljivica-
ma plijesni, izaziva
pojaan osjeaj hlad-
noe, stvaranje trulei
i znojenje ->(5).
St var anj e vodene pare ljudskog organizma razliito je
prema uvjetima ->0 - 0 Ono je vano za proces hlaen-
ja ovjejeg organizma i raste s porastom temperature
prostorije, naroito ako ona prelazi 37C (temperatura
krvi).
I /
I M
// 1
o\<
Podnoljivo
vie sati
%0
Podnoljivo
pola sata do
sat %o
Neposredno
opasno
%0
J odne pare 0,0005 0,003 -
Klorne pare 0,001 0,004 0,05
Bromne pare 0,001 0,004 0,05
Soina kiselina 0,01 0,05 1,5
Sumporna kiselina - 0,05 0,5
Sumporovodik - 0,2 0,6
Amonijak 0,1 0,3 3,5
Ugljini monoksid 0,2 0,5 2,0
Ugljini disulfid - 1,5* 10,0*
Ugljini dioksid 10 80 300
( 4) tetne koncentracije najvanijih tvornikih plinova prema Lehmannu
QP
mg po litri, ostalo cm
3
po litri
Dojene oko 15 1,9%
Dijete od 2,5 godina oko 40 1,5%
Odrasli u mirovanju oko 96
Odr. pri sred. radu oko 118 20,7 %
Odr. pri tekomradu oko 140 1,3%
Odrasli u starosti oko 90 30,8%
43,7 %
75,8 %
Tempe- Max.
ratura sadraj
u vode u m
3
"Celzija zraka u g
50 82,63
49 78,86
48 75,22
47 71,73
46 68,36
45 65,14
44 62,05
43 59,09
42 56,25
41 53,52
40 50,91
39 48,40
38 46,00
37 43,71
36 41,51
35 39,41
34 37,40
33 35,48
32 33,64
31 31,89
30 30,21
29 28,62
28 27,09
27 25,64
26 24,24
25 22,93
24 21,68
23 20,48
22 19,33
21 18,25
20 17,22
19 16,25
18 15,31
17 14,43
16 13,59
15 12,82
14 12,03
13 11,32
12 10,64
11 10,01
10 9,39
9 8,82
8 8,28
7 7,76
6 7,28
A 5
6,82
T
4 6,39
i 3 5,98
1 2 5,60
+ 1 5,23
0 4,89
- 1 4,55
u
2 4,22
T
3
3,92
4 3,64
i 5 3,37
6 3,13
7 2,90
8 2,69
9 2,49
10 2,31
11 2,14
12 1,98
13 1,83
14 1,70
15 1,58
16 1,46
17 1,35
18 1,25
19 1,15
20 1,05
21 0,95
22 0,86
23 0,76
24 0,71
25 0,64
Toplina(WE/sat) prema Rubeneru ->QP

Maksimalni sadraj
vode u m
3
zraka u g
32
| " 1 pr i mar ni i d o mi n an t n i ut j ec aj i
[ ^ J d o d at n i f ak t or i
[ " " " " ! s ek u n d ar n i i n as l u en i f ak t or i
30 C
28
r
a 26
1
24
Q.
22
I 20
o
2? 18
3
S 16
Q.
14
N
V
/
\
s

/
/
orema \
Roedl eru
pr ema -
Fr anku
\
V
\
<
\
\
c
\
&
\
12 14 16 18 20 22 24 26C 28
Temper at ur a prostori j e 9 L
(^3) Polje ugodnosti
Neugodno
Ugodno
Neu-
godno
12 14 16 18 20 22 24 26 28
Temper at ur a zr aka u prostori j i tL> in C - >
(J f) Polje ugodnosti
41)
38
36
t
o
34
32
a
o
30
Z 28
5 26
a
b
24
22
70
y
Neu god no top 0
\ Jo ug Ddno
\
j
\
1
\
odno
\
odno
\
Neu- l
hl adno
*
12 14 16 18 20 22 24 26 28
Temper, zr aka u prostoriji SL u C -
Polje ugodnosti f
( 2) Utjecaj topline zidova
12 14 16 18 20 22 24 26 28
Temper at ur a prost ori j e SL u C - >
( 4) Polje ugodnosti
12 14 16 18 20 22 24 26C 28
Temper , zr aka u prostori j i 8 L - >
Polje ugodnosti
Sadraj vode u zraku
g/kg
Prikladnost
za disanje
Osjet pri
disanju
Odo 5 vrlo dobro lagano svjee
5 do 8 dobro normalno
8 do 10
zadovoljavajue jo podnoljivo
10 do 20 sve loije teko, sparno
20 do 25
ve opasno vlano vrue
preko 25
nepodesno nepodnoljivo
41
Sadraj vode u zraku pri izdisaju kod 37 C (100 %)
preko 41
Kondenzacija vode u plunimmjehuriima
Prema formuli koju preporuuje Comite International des Poids et Mesures projzlaziza
gustou vlanog zraka numerika jednadba p =[3,4853+0,0144(XcO2-0^] "
r
IO"
3
j (1-0,378 Xe).
Ova se jednadba moe napisati i u obliku p =(ptr+<pA) [1+0,041 (Xco^0,04)]
( 9) Vrijednosti za vlanost zraka pri disanju // - ,
KLIMA U PROSTORIJI
Objanjenja u svezi s kl i mom u prost ori j i -> QQ
Kako postoji vanjska klima, postoji i klima u prostoriji, s izmjerivim vrijednosti-
ma za tlak zraka, njegovu temperaturu i brzinu, te "osunanje unutarnjeg pro-
stora", tj. temperaturom zraenja. Optimalna usklaenost tih imbenika stvara
ugodnu klimu u prostoriji i pridonosi ovjekovu zdravlju i njegovoj radnoj spo-
sobnosti.
Termika se ugodnost uspostavlja kad se tjelesno reguliranje topline nalazi u
ravnotei, tj. kad tijelo termiku regulaciju postie uz minimalni utroak energi-
je. Ugodnost se uspostavlja kad odvoenje topline tijela odgovara stvarnom
gubitku topline u odnosu prema okolini. Tok topline usmjeren je od tople pre-
ma hladnoj povrini.
Ter mor egul aci j ski post upci t i j el a
Zagrijavanje: prokrvljivanje koe, poveanje brzine krvotoka, proirenje krvnih
ila, podrhtavanje miia; hlaenje: znojenje.
Izmj ena t opl i ne i zmeu t i j el a i okol i ne
Unutarnji protok topline: prijelaz topline iz dubine tijela prema koi, ovisno o
prokrvljenosti tijela. Vanjski protok topline: provoenje topline preko nogu; kon-
vekcija (brzina zraka, koliina zraka u prostoriji, razlika temperature izmeu od-
jevenih i neodjevenih povrina tijela); isijavanje topline (razlika temperature iz-
meu povrine tijela i okoline); isparavanje, disanje (povrina tijela, razlika tla-
ka vodene pare izmeu koe i okoline).
Pojmovi u svezi s izmjenom topline
Provoenje topline: prijenos topline izravnim kontaktom.
Toplinska je vodljivost primjerice bakra visoka, zraka niska (porozni izolacijski
materijali!); konvekcija: prijenos topline. Zrak se grije u dodiru s toplim tijelom
(npr. grijalicom), die se, hladi se na stropu i onda sputa. Zrak cirkulira i pre-
nosi prainu i lebdee djelie. to je bri protok u grijaemmediju (npr. vode u
radijatoru), bra je i cirkulacija zraka. Isijavanje topline: povrina toplog tijela
emitira zraenje koje je ovisno o njenoj temperaturi. Isijavanje je proporcional-
no 4. potenciji apsolutne temperature povrine, primjerice uz dvostruko veu
temperaturu je 16 puta vee. S temperaturom mijenja se i valna duljina zraen-
ja. Ona je to kraa to je via temperatura. Iznad 500C toplina postaje vidlji-
va svjetlost. Zraenje ispod granice vidljivosti naziva se infracrvenim/toplinsk-
im. Ono se iri u svimsmjerovima, prodire kroz zrak ali ga ne zagrije, a kruta
ga tijela apsorbiraju ili reflektiraju. Ta se tijela (i ljudsko tijelo) prilikom apsorp-
cije zagrijavaju (toplina zraenjem). Iz psiholokih je razloga ta apsorpcija to-
pline za ovjeka najugodnija, a i najzdravija (kaljeva pe). Ugodna klima vel-
jaa/oujak, visina 2000 m, 5C, suh zrak bez praine, duboko modro nebo,
blistavo sunce na zasnjeenom polju, visoka temperatura zraenjem. Neu-
godna klima . sredina ljeta (tropski krajevi), oblano nebo, temperatura zraka
+30C prani velegrad, visoka vlanost i sparina.
Niska temperatura zraenjem. Preporuke za oblikovanje klime u prosto-
riji. Temperatura zraka i okolnih povrina.
Ljeti je ugodno 20-24C zimi oko 21 C (plus/minus 1C). Temperatura okolnih
povrina ne smije odstupati za vie od 2 do 3C od temperature zraka. Promje-
na temperature zraka moe se do neke mjere kompenzirati promjenom tem-
perature povrina (pad temperature zraka - porast temperature povrina). Di-
jagrami! Pri suvie velikoj razlici tih temperatura nastaje prejako (preintenziv-
no) kretanje zraka. Kritine su povrine prije svega prozori. Veliko voenje
topline u pod preko nogu treba izbjegavati (temperatura poda iznad 17C). To-
ple i hladne noge subjektivan su osjet, a nije obiljeje poda. Bosonog, ovjek
osjea toplinu/hladnou samo preko podne obloge i njene debljine sloja, a obu-
ven to osjea, preko podne obloge i temperature uz pod. Temperatura povri-
ne stropa ovisi o visini prostorije. Temperatura koju ovjek osjea priblino je
srednja vrijednost temperature zraka i temperature okolnih povrina.
Zr ak i kret anj e zr aka. Kretanje zraka osjea se kao propuh. Propuh u tom
sluaju izaziva lokalno hlaenje tijela.
Temper at ur a i rel at i vna vl anost zr aka. Ugodna je relativna vlanost zraka
40 do 50%. Pri manjoj vlanosti (ispod 30%) estice praine poinju lebdjeti.
Svj ei zrak i i zmj ena zr aka. Kontrolirano provjetravanje je povoljno, a slua-
jno ili stalno provjetravanje nije. Koliina C02 u zraku mora se nadomjestiti ki-
sikom. Koliina C02 od 0,1 vol.% ne smije se prekoraiti, prema tome u stam-
benim i spavaim prostorijama treba osigurati 2-3 izmjene zraka u satu. Pot-
rebna koliina svjeeg zraka za jednu osobu iznosi oko 32,0 m
3
/sat.
Izmjena zraka u stambenim prostorijama: 0,4 - 0,8 puta obujma prostorije na
sat po osobi.
Apsolutni Relativna Tempera- Opis
sadraj vode vlan. zraka tura
2 g/kg 50% 0C lijep zimski dan, klima za 2 g/kg
lijeenje plua (Davos)
5 g/kg 100% 4C lijepa kasna jesen
5 g/kg 40% 18C vrlo dobra klima u prostoriji
8 g/kg 50% 21 C dobra klima u prostoriji
10 g/kg 70% 20 C suvie vlana klima u prost.
,2S^/kg 100% 30 C tropska kina uma
êkoliko vrijednosti relativne vlanosti zraka za usporedbu
33
Sje
er
2,50
1
2,00
Globalna mrea magnetno

ureena s naroito patogenim
tokama krianja
Mr ea gl obal ne
bi ol ogi j e
Istok
Lijevi krevetje naroito ugroen jer

se kriaju globalne mree i vodena
ila, ime se tetno djelovanje
pojaava
Desni krevet uz zid doveo je do

zdravstvenih tegoba, premjeta-
njemu lijevi poloaj ozdravljenje
nakon kratkog vremena bez
lijekova
Gr ani t
Zr ak
Gr ani t
Zr ak
" " T ^ - Vodi pr ema

sj ever u
H t t t H M
Magnet no pol j e Zeml j e
Modelsko ispitivanje R. Endrosa
pokazuje kako se kvantne silnice
na povrinama otklanjaju od
vertikale i proiruju
Lijevi krevet stoji u toki krianja,
desni je presijeen rubnomzonom,
rafirane zone rubne mree
izgleda nemaju tetnog utjecaja
Zona bez smetnji izmeu traka

globalne mree 1,80 x 2,30 m
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16
1 -i- - -
f *
"I H- H-
/ \
I
i
rt-
/
t r
i \
I
i
T
/
- L
s
1 ->-
\
I
i
V
-
i
-J -1 -h
*
- - + - -
1
1 :
1
1
1
14
i
\
1- -r
/ s t
h
1
1 :
1
1
1
14
_L
't
h
S }
r
\

1
1 :
1
1
1
14
h
f j
S
/
-i-H T \
1
1 :
1
1
1
14
-H
>
/
4.
/
T 1
1 :
1
1
1
14
->-
i
-> L.
/ * H
S
1
1 :
1
1
1
14

-t-
7f
j .
V
-u
Slf
-
1
-
4-
1
1 :
1
1
1
14
T
* \
-L
/
r
\
4--1 1
1
1 :
1
1
1
14
}
-r (-
S
f
It
-
L H
>
1 -I-
i
1
1 :
1
1
1
14 k
1
-r +
* l
T
J_
1
% i
Globalna mrea prema Palmu s

razmacima od oko 4 x 5 ms
tokastimlinijama polovice
razmaka 2 x 2,50 m->(?)
Silnice elektrinih polja vodenog
toka, koje pri koncentraciji stvaraju
geopatogene zone
0 M 5 10 15 20
1 TlIlUtiillilllllllil Hi l l I I I
Reakci j e ral j i
Povr i na t er ena
v ' f - - j f - j r ? \ P*' v
7
; . : : ~ v "
---."-.J*' ^ l K nnr nor i 7emne v ode Uspor podzemne vode
Tok podzemne vode
Mjerene razlike elektrinog potencijala i reakcije ralji iznad toka podzemne vode
GRAEVNA BIOLOGIJA
- >QP
Ve se desetak godina trude prije svih lijenici poput dr Palma i dr Hart-
manna (voditelj istraivake grupe za geobiologiju Eberbach - VVoIdbrunn -
Waldkatzenbach) kako bi ispitali utjecaj okolia na ovjeka, posebno utjecaj
tla, graevina, prostorija, gradiva i instalacija.
Geol oki ut j ecaj i
Prema navedenim autorima, oko itave se Zemljine kugle protee tzv. glo-
balna reetka -> od stacionarnih valova, vjerojatno uzrokovanih Sun-
cem. No njihova pravilnost moe, prema Hartmannu dovesti do zakljuka
kako je rije 0 terestrikom zraenju koje dolazi iz nutrine zemlje i koje se
zbog kristala u Zemljinoj kori oblikuje u svojevrsnu reetkastu mreu.
Reetka je magnetski orijentirana, u trakama irine oko 20 cm, od magnets-
kog sjevernog prema junom polu. U srednjoj Europi osovinski razmak
traka iznosi oko 2,50 m, a okomito na njih u smjeru istok - zapad oko 2 m
Te su trake, prema iskustvu, fizioloki tetne, a naroito njihova sjecita pri
duljem ili opetovanom boravku na tim sjecitima (kreveti).
Tome se u pravokutnim prostorijama pridruuju korespondentne prostorne
reetkaste mree, ini se bez patogenih utjecaja -
U punomsmislu postaju sjecita traka globalne reetke patogena kad se po-
klope s geolokim smetnjama kao to su vodeni tokovi, rasjedi ili diskonti-
nuiteti, pri emu prednjae vodene ile -
Pri tome se javlja efekt zbrajanja. Povoljna je, dakle, zona ili povrina od 1,80
x 2,30 m bez smetnji, izmeu traka globalne r e e t k e Prema Hartman-
nu najuinkovitije je odmaknuti krevete iz podruja smetnji, prije svega od
sjecita traka - >. Prema Palmu, ->QJ globalna je reetka od priblino 2,0
x 2,5 m linija polovinih razmaka. Stvarna reetka je prema tome globalna
oko cijele Zemlje, s razmakom traka od 4 do 5 mu smjeru sjever - jug i 5 do
6 m u smjeru istok - zapad.
Svaka sedma traka je kao tzv. drugi red mnogostruko jaa u djelovanju,
dakle na razmacima od 28 odnosno 35 m i 15 odnosno 42 m - . Svaka
sedma traka tog drugog reda, dakle na razmacima od 250 odnosno 300
smatra se jo pojaanom zonom smetnji treega reda. I u ovom sluaju su
najizraenija sjecita tih traka.
Prema istom izvoru postoje u Europi odstupanja od navedenih smjerova do
15 Tvrdi se da su Amerikanci takve trake detektirali iz zraka, na visini od
vie tisua metara, pomou posebno osjetljivih filmova.
Osimtoga se smatra da postoji i dijagonalna globalna reetka smjerova sje-
veroistok - jugozapad i sjeverozapad - jugoistok - , takoer u perioda-
ma sedmice, ali sa samo jednom etvrtinom djelovanja.
S druge strane, postoje izvjetaji o tomu da lociranje globalnih traka ovisi o
pouzdanosti magnetne igle, jer moderne graevine mogu utjecati na iglu.
Ve odstupanja od 1 do 2 dovode do osjetne pogreke lociranja jer su rub-
ne zone naroito patogene.
U svakom sluaju za paljivo istraivanje svih tih utjecaja treba imati veliko
iskustvo i utroiti dosta vremena (viekratni obilazak zbog kontrole), jer se
zone smetnji otkrivaju raljama ili radioureajima. ini se da je najvanija
sposobnost prepoznati i razlikovati pojedina utjecajna polja ili zone.
Meutim, kao to se zrake lome u odnosu na vertikalu na granici tlo - zrak,
tj. na povrini zemlje, dolazi do daljnjih lomova na masivnim stropnim ploa-
ma viekatnih zgrada, to je Endros CD dokazao na modelu - . Zor-
nu sliku tog fenomena daju lomovi zraenja podzemnog vodotoka ->(|) i iz-
mjerene veliine takvih smetnji iznad jedne vodene ile - >
Glavni tetni utjecaji takvih patogenih zona jesu devitalizacija, tj. slabljenje
ivotne energije, smetnje na srcu, bubrezima, krvotoku, disanju, elucu i iz-
mjeni tvari, sve do tekih kroninih bolesti kao to je rak.
U veini sluajeva nakon kratkog vremena pomae premjetanje kreveta u
zone bez smetnji - . Djelovanje tzv. ureaja za neutralizaciju smetnji nije
svestrano prihvaeno; neki su se pokazali izvorima smetnji. Navodno nema
smetnji u prostorijama koje su graene prema naelu zlatnoga reza: visina
3 m, irina 4 m, duljina 5 m. Pohvale dobivaju okrugle kue i esterokutni
tlocrti (pelinje sae).
Fiziari poznaju tri agregatna stanja tvari: a) vrsto, b) tekue i c) plinovito.
Tipian je primjer voda: ispod 0 =a =led, normalno =b =voda i iznad 100
= c =para. Kod drugih tvari vrijede druge granine temperature za tu pret-
vorbu. Uzrok tome su atomi ili molekule od kojih je tvar sastavljena, oni nisu
mrtvi nego u neprekidnom kretanju. U metalima primjerice oni se lagano
kreu oko neke toke ravnotee -
Zagrijavanje ubrzava kretanje do pre-
laska u tekue stanje -> (|). Pri daljnjemzagrijavanju se atomi rastavljaju je-
dan od drugoga do prelaska
u plinovito stanje >(,3).
34
(T) Atomi metala u vrstomstanju (? ) Atomi metala u tekuemstanju
O
o
O o o
o o
o
o
o
o o
o
o
o
mol ekul a vodene par e
o o o
o o o *
o * o o
o o o # -
o * o * o
o omom-
o o * o
o i o o m-
momomo
omomom-
o o #o
o * o * o *
o o * o
unut ra t opl o
vanj ski
mol ekul a zr aka
ohmomo
O t O O O I
o o o t o o
O I O O O O
o o o o
oomooo
o o o i o t
o o i o i o
O O O i O l
o i o o o o
O O I O I O
o o o o o
O O o o
vani hl adno
(3) Atomi metala u plinovitomstanju
Molekule vodene pare kreu se iz

tople unutranjosti prostorije, za-
koene vanjskimzidom, u smanje-
nombroju prema hladnijemvanjs-
komzraku. Molekule zraka kreu se
izvana prema unutra.
SU zr ake iz t l a i mat er i j al a
i f f } f f ;
Ar mi r anobet onska strop na pl oa
/ /
/ /
/ /
/ / /
/
t * : | / / / / ' / ' / / / /
\ / /si/ zr a' ke iz tla / /
/ / / '
/
i:J / / / / / , / /
' ' / 1 '
' ' / Pri rodno tl o <
Betonske stropne ploe proputaju

zrake iz tla bez promjene (odnosno
otklanjaju ih S. 34 @)
Atomska reetka vapnenca
Asf al t na hasur a 2 - 2,5 mm
f
- 44- 4^ - 44 j l 4 *
' / / / / / / / / /
'././.i...v./. ,,.,/,,,,/,.,,..
1
7 / / ' Ami i r anobet onski s t r o p '
/ / / / r / / / ' ' / /
/ / / / ?4/ / / ./ / /
/ / / / / / i / / / / /
/ / / / / / / ,
/
/ , ,
/ / / / / / / M / / / ' / / / / SU zr ake ^ tl a / / | / / / / / /
' / / / / / / W / / / / /
/ / ' ' / / a / /
/ /
/ / Pr i r odno tl o
/ / s _
fmsMss/s im^^fm^mm MS/A*/,
Asfaltna hasura na masivnomstropu otklanja prema jugu nagnute zrake iz tla, tako
da koncentrirano prodiru u susjednu prostoriju i zbog toga im se pojaa tetni
utjecaj
4 - H j -
* f-
Ml j eveno pl uto
i I 1 i
/ / / /
/ ' i .
1
i , 11 i /
i i i / ;
/ / / / / /
/ ' SU zr ake iz tl a / / '
/ ' . < 1 1 /
/ / /
1 1 1 /
' ' / /
f f $ H
/ / / /
1 1 / 1
r\
' ^ Ar mi r anobet onski strop
^ w / w / A
Pr i r odno tl o
. i
M W
f g j Mljeveno pluto, takoer i plutene ploe s preklopom(mogu biti i bitumenizirane),
debljine 25-30mm apsorbira tetno zraenje
GRAEVNA BIOLOGIJ A
-QP
S druge strane, pri apsolutnoj nitici (K =273,15C)prestaje svako gi-
banje atoma ili molekula, kao i u zrakopraznom prostoru.
Gornji primjeri s metalima nisu meutimtipini za druge materijale. Primje-
rice kad je rije o staklu, toplina ne mijenja razmjetaj atoma koji i tako nisu
poredani. Tako svaki materijal ima svoj vlastiti atomski svijet koji se okoli-
ni manje ili vie osjetno prikazuje (4). Masa molekula pare opet ovisi o
toplini, pa uslijed toga dolazi do difuzije prema hladnijem mediju (s niim
tlakom). Zato zbog izjednaenja (tlakova) ulazi zrak, jednako svladavajui
difuzijski otpor dijela graevine -> (D.
Dugogodinji pokusi prema Schrder - Specku ->Qp pokazuju da zraen-
ja organskog podrijetla apsorbiraju ili lome zraenja mineralnog podrijetla.
Asfaltni sloj na masivnoj stropnoj ploi doveo je do loma, odnosno promje-
ne smjera prethodno prodrlog zraenja . Uslijed toga je u susjednu
prostoriju prodrlo koncentrirano zraenje (?).
Pokus s mljevenimplutom, suprotno tomu, pokazao je apsorpciju zraen-
ja. Prikladne su i ploe od pluta debljine 25- 30 mm, ako su spojene ili
nastavljene na prijeklop (8).
Glina se smatra zdravim materijalom, pa ona peena na priblino 950C
za zi dove ili krovni pokrov najprikladnija je za organizam.
Za zidanje se preporuuje masno vapno (zrano vapno) bez sastojaka
sumpora, a dobiva se gaenjem peenog vapna u vapnari, gdje zrenjem
nastaje masno vapno. Za zie izloeno vlazi treba upotrijebiti hidraulino
vapno. Poznato je da je vapno baktericidno, pa je uobiajeno liiti staje
vapnenim mlijekom.
Gi ps je cijenjen kao prirodni gips, peen na to nioj temperaturi, ^200"C,
ima izvrsnu konstantu vlaenja kao i ivotinjski tekstil, koa svila itd.
Pj eenj ak se kao prirodni vapnenaki pjeenjak tolerira, ali se od nje-
ga ne bi trebali izvoditi itavi zidovi.
Drvo se kao kondenzirana svjetlost i toplina smatra najvitalnijimgradivom.
Zatitna sredstva za drvo trebala bi se dobivati destilacijom samog drva,
kao drveni ocat, drveno ulje ili katran. Drvo intenzivno reagira na mirise:
odrava dobre i razara loe. Zbog toga se pravo drvo preporuuje i za unu-
tarnje obloge, ako treba i kao ploe od piljevine vezane prirodnim vezivi-
ma. Treba postupati u skladu sa starimpravilima: drvo se sijee samo zimi,
kad mjesec opada i ostavlja se godinu dana moiti u jami s glinom prije
nego se otpremi u pilanu (prilino skupo).
Za i zol aci j ski mat eri j al preporuuju se prirodni materijali kao pluto, mlje-
veno ili u obliku ploa (mogu biti i bitumenizirane), hasure od kokosovih
vlakana, sva biljna vlakna kao na primjer morska trava, ali i ekspandirana
glina i dijatomejska zemlja. Ne preporuuju se sintetini materijali, mine-
ralna vuna, staklena vuna, vuna od ljake, pjenobeton, plinobeton, navor-
ana alufolija itd.
St akl o. Normalno staklo kao prozorsko ili kristalno smatra se neutralnim,
kao i vieslojno staklo. Prednost se daje vieslojnom staklu koje je u sta-
klani stopljeno u odnosu na ono spojeno okvirom od metala ili sintetike.
Postoji skepsa prema staklu u boji. Preporuuje se kvarcno odnosno
biostaklo koje proputa 70 - 80% ultraljubiaste svjetlosti.
Met al . P al mQP odbija primjenu metala za vanjske zidove i openito za
oblikovanje velikih povrina, ak i kao bakreni krov za stambene zgrade
(ne i za crkve). Openito treba izbjegavati iru upotrebu metala. Djelomi-
no se tolerira bakar, eljezo se ne prihvaa (navodno grijaa tijela uzroku-
ju smetnje u polumjeru od 4 m). Kosi t ar se cijeni, pa i ol ovo. Bronca
(5 75% bakra), zasluuje pohvalu. Al umi ni j ima velike izglede. Azbest
treba upotrebljavati vrlo oprezno. Za razne namaze preporuuje se pal-
jivo prouiti sastojke i postupke proizvodnje kako bi se izbjeglo tetno
zraenje.
Si nt et i ka (plastika) ne odbija se u cjelosti. Smatra se da je 10% "kulturni"
materijal, tj. prikladan za ivot i bez tetnih nuspojava.
Bet on, a naroito armi rani beton, odbija se izriito Doputa se ipak u po-
druju temeljenja i podruma. Kao posebni zagovornik graenja drvomna-
vodi se dr. Steiner, utemeljitelj antropozofskog drutva, u svezi s prvim
Goetheanumomu Dornachu, ali je ipak konano novi Steinerov Goethea-
num posebno masivna graevina od armiranog betona. O tome vidjeti
istraivanja industrije betona QP.
35
Ot vor eni kabel
Kabel od utinice do svjetiljke na
trasi oko uzglavlja uzrokovao je sm-
etnje. Izvlaenjemutikaa nestao je
napon struje pa je dolo do ozdravl-
jenja (prema Hartmannu)
Kabel iza uzglavlja uzrokovao je

smetnje kao kod 1 Premjetanjem
kabela na suprotnu stranu prostori-
je smetnje su nestale (prema Hart-
mannu)
Elektrini aparati i motori uzrokovali su smetnje u kui, od masivnih stropova jo i

pojaane. Zraenja do 2,9 SU nisu dovela do smetnji. Od 3 SU nastaje sklonost
prehladama, reumatskim bolestima, oboljenjima mjehura itd. Od 6 SU vrlo jake
smetnje, djelovanje prema tjelesnoj konstituciji.
( 4) Srednja godinja koncentracija um-
^^ jereno pokretnih pozitivnih i negativ-
nih atmosferskih iona u danima s
mjerljivim oborinama u centru Fila-
delfije, ovisno o dobu dana (prema
R. Endrosu)
1 - 6 Trafostanica i mnogobrojni
dalekovodi
9-10 Brani kreveti
11 krevet veeg djeaka
12 krevet manjeg djeteta
13 krevet manjeg djeteta prije
oboljenja
14 os sjever - jug kroz zonu
smetnji
Zona smetnji oko trafostanice sa kodljivimutjecajemna osobe u krevetima 9-12
(prema K. E. Lotzu QP ;
GRAEVNA BIOLOGIJA
->QP
Treba razlikovati cement od zgure i kemijski proizvedeni gips s ekstremno visok-
imvrijednostima zraenja od prirodnog cementa i gipsa. Tolerira se lagani beton s
dodatkom ekspandirane gline.
Svi cjevovodi s vodom (hladnom ili toplom), kanalizacija i plinske instalacije zrae
u svoju okolinu i utjeu u manjoj ili veoj mjeri na ljude i ivotinje, ali i na biljke.
Zbog toga bi prostorije namijenjene trajnom boravku ljudi i ivotinja trebale biti to
je mogue dalje od tih ureaja, npr. spavaonice ili sjedee garniture u stanovima.
Prema tome, instalacije treba koncentrirati u sredini zgrade, uz kuhinje i kupaoni-
ce, po mogunosti sve zajedno u instalacijski zid s. 276 ()
To posebno vrijedi za instalacije izmjenine struje pod naponom, dakle i kad nema
protoka struje jer se stvaraju elektrina polja s patogenimdjelovanjem, a to se jo
pojaava kad struja potee. Dr Hartmann je odmah izlijeio narueno ope zdra-
vstveno stanje kad je pacijent prije spavanja izvukao utika i tako elektrini kabel
pri uzglavlju iskljuio iz strujnog kruga ( D U drugom pak sluaju nestale su
sline tegobe kada je kabel, koji je bio pod uzglavljem branih kreveta, premje-
ten na suprotni zid (2)
Posebno su nezgodni slobodni kabeli jer izazivaju sindrom izmjeninog polja od
50 Hz. Elektrini ureaji kao grijalice, perilice, bojleri, i naroito mikrovalne peni-
ce s defektnim uzemljenjem ispod ili blizu spavaonice, najee emitiraju patoge-
no zraenje koje prolazi kroz zidove i stropove, tako da stanovnik esto dolazi pod
utjecaj vie izvora -(3).
Tome se pribrajaju lutajue struje koje prate oteene ili dotrajale stare vodove,
prolaze u nekoliko metara irokim trakama kroz zidove, podove i stropove, stalno
troei struju. Kod novih instalacija mogu se zraenja sprijeiti odgovarajuom izo-
lacijomvodia. Kod postojeih instalacija pomae samo premjetanje ili radikalno
iskljuenje na strujomjeru.
Sada ve postoje automatski prekidai za razdoblje kad nema potronje struje.
Hladnjaci, zamrzivai i instalacije centralnog grijanja koje moraju biti stalno u po-
gonu zahtijevaju u tomsluaju odvojeno napajanje. Nadalje, transformatorske sta-
nice izazivaju smetnje u iroj okolici (Schroder i Speck izmjerili su na jednoj takvoj
stanici od 10 do 20 kV zraenja na 30 do 50 mprema sjeveru i 120 do 150 mpre-
ma jugu), a isto tako i elektrine eljeznice i vodovi jake struje u blizini stambenih
zgrada. Zajedniko uzemljenje vie susjednih zgrada takoer moe izazvati pato-
geno zraenje.
Utjecaj iona . Priblino 65% ljudskog tijela sastoji se od kisika. Izmjenu tvari ugla-
vnomuzrokuju ioni. ovjek je na otvorenom izloen naponu od priblino 180 V, ali
samo pod slabomstrujomjer nedostaju slobodni prijenosnici naboja. U kubinom
centimetru zraka moe biti nekoliko stotina do nekoliko tisua iona, ovisno o geo-
grafskompoloaju i lokalnimokolnostima. Postoje mali, srednji i veliki ioni. Bioloki
djeluju srednji i mali ioni. Prema amerikim mjerenjima, u godinjemje prosjeku
dnevna koliina iona izmeu 300 - 600 iona/cm
3
gotovo konstantna, a u sluaju
mjerljivih oborina koliina je negativnih iona za priblino 100/ cm
3
vea ->(4)
Izmeu najee negativno nabijenoga tla i pozitivno nabijenoga zraka nastaje
snano elektrino polje s velikim utjecajem na organe. Ve su istraivanja koje je
ievski proveo dvadesetih godina pokazala povoljan utjecaj negativnih iona na
ivotinje i ljude. Njegova "Teorija promjene organskog naboja" pokazuje stalno
opadanje eletrinog potencijala ovjeka tijekom starenja.
Dakle, to je vie negativnih aeroiona u zraku, ovjek sporije stari. Istraivanja pos-
ljednjih 50 godina potvruju povoljno djelovanje negativnih iona na previsok krvni
tlak, astmu, krvotok, reumu. U zatvorenimi pranimprostorijama prevladavaju po-
zitivni ioni; samo negativno nabijeni kisik iz zraka je bioloki vrijedan. Takvi aero-
ioni nastaju u slobodnoj atmosferi, a njihova koliina varira od 100 do 10 000 iona
po kubinom centimetru zraka, ovisno o podruju i klimatskimokolnostima. Novi-
ja su mjerenja pokazala jednake impulsne aktivnosti u prostorijama kao i vani, ak
ni armirani beton nije bio zapreka za magnetno polje; otkrivene su ak i u uskim
planinskim dolinama.
Visinsko zraenje, vjerojatno najuinkovitije, prodire do 300 m u tlo, a moe se
mjeriti jo 1000 mpod vodom. ovjeka u 24 sata probija 100 milijuna takvih zra-
ka. Openito vrijedi: to je gue gradivo, jaa je redukcija kozmikog zraenja.
Polarizacija, tj. orijentacija plusa prema minusu, odnosno primanje i otputanje na-
boja rezultira redom. Depolarizacija, tj. polovi istog predznaka (koji se odbijaju) uz-
rokuju nered.
Ukopani kabel i , pl i novod i vodovod uzrokuju snana polja smetnji. Smetnje su
ustanovljene do 2 muokolo. Velika je ponuda ureaja koji u radnim prostorijama
umjetno stvaraju za organizam povoljne negativne ione, tj. stvaraju poeljnu rav-
noteu. Takva istosmjerna polja (polja istosmjerne struje) dovode do poeljnih
okolnosti rasporeda iona u prostoriji. Oni djeluju u obliku stropnih elektroda, kli-
matske rasvjete i stolnih odnosno podnih ureaja. Kombinacija generatora i elek-
troda proizvodi istosmjerno strujno polje negativne ionizacije do 2000 V i djeluje u
krugu od priblino 2 - 3 m.
(SU =mjerna jedinica; prema rodnom mjestu "Suhr" Schroder - Specka).
36
crni krug iz
izvjesne
udaljenosti
izgleda za
oko 1/3 manji
od bijeloga
( J ) Crne povrine i tijela izgledaju man-
je od bijelih iste veliine, crno odje-
veni ljudi izgledaju vitkiji, bijelo od-
jeveni deblji nego to zaista jesu. To
vrijedi i za sve elemente graevine.
U f !
f 1
V ', ^
I
>
OKO
C
Ako se eli utisak jednake veliine
crnih i bijelih povrina, moraju bijele
biti odgovarajue manje. Svijetla
boja uz tamnu ini da tamna izgleda
jo tamnija.
o
o
o
o
o
C 0 3
cgo
( ) Krugovi A u objema skupinama iz-
gledaju oku razliito veliki, iako imje
promjer jednak (relativna veliina).
( 3) Stvarno paralelne vertikale ove
"Zolnerrove figure" zbog kosih crti-
ca djeluju koso.
ft
Duine a i b djeluju zbog beznaaj-

nih dodataka, a duine A-F i F-D
zbog ukljuivanja u razliite povri-
ne, kao razliito duge, iako su jed-
nake duljine.
Dva jednaka lika osobe u perspek-
tivnomcrteu izgledaju razliito ve-
liki, jer nisu uklopljeni u zakonitosti
perspektive.
@
Boja i uzorak tkanina odjee mijenjaju dojamosobe. Crno ini vitkim a jer crno
apsorbira svjetlost. Bijelo ini punanim b, jer bijelo dispergira svjetlost. Verti-
kalne pruge poveavaju visinu c, a horizontalne irinud, karirani uzorak po-
veava irinu i visinu e.
Dinamiko djelovanje ( 9) Statiko djelovanje
J ednake prostorije i dijelovi prostorija uslijed razliitog smjera crta djeluju ne samo raz
liito velike nego i sasvimrazliito u izraaju.
- o o
OD
OD

^0) Dimenzije u vertikali izgledaju oku razliito od jednakih dimenzija u horizontali.
n n
O
OO
OO
(il)(14) Bez obzira na arhitektonsku raslanjenost (vertikalno, horizontalno ili mjeovito) - >@, mijenja se odnos mjerila uslijed odnosa prozorskih otvora prema preostalomdi-
' jelu povrine zida, usprkos jednake veliine zgrade i visine etaa (razmjetaj prozorskih preki moe tome znaajno pridonijeti).
o
a
/
<0
\
L
D
O
Brojani podaci u
modularnim
12 </ jedinicama
. I
M i / Prostorije istih dimenzija mogu djelovati sasvimrazliito uslijed raspo-
reda prozora, vrata, namjetaja -> djeluje kao "crijevo", ->v)
je u dojmu krae zbog popreno smjetenog kreveta odnosno radnog
stola pod prozorom. Popreni poloaj prozora kod - \D uz odgova-
rajui namjetaj ini izgled prostorije irimnego duljim
Ve zbog poloaja oita izgleda
graevina viena odozgo viom
nego odozdo. K tome dolazi i os-
jeaj nesigurnosti pri pogledu pre-
ma dolje, zbog kojeg sve izgleda
vie nego pri sigurnomstavu i pog-
ledu prema gore.
'12'H12
16 1 5 0
Gore prema natrag nagnuti zidovi djeluju
vertikalno, a prema gore zakrivljene stube,
vijenci i pojasnice horizontalno (horizontal-
no zakrivljene).
37
Kod niskih prostorija dojampros-

tora "na prvi pogled" (mirna slika)
@
Kod visokih prostorija dojamprosto-
ra "pipanjem" oka prema gore (opi-
pana slika)
ovjeje vidno polje pri mirnom
dranju glave i pokretima oiju je
iroko 54, a veliko prema gore 27
i prema dolje 10 >udaljenost pri
potpunom sagledavanju graevine
=irini graevine ili dovostrukoj vi-
sini graevine iznad visine oka.
Vidno polje nepokretnog oka obuh-
vaa vrh stoca od 1 to daje prib-
lino povrinu nokta na palcu
ispruene ruke
Pot r ebana vi si na da s e
pr ost i gne isti ut i sak kao
pri r azmak u od 8, 50 m
Tone konture vidi oko samo u kutu od 01' =polje itanja; time je odreena ogra-
niena udaljenost na kojoj se odreeni detalji mogu raspoznati. Ta udaljenost E
moe biti, u odnosu prema dimenzijama detalja,
dimenzije detalja _
tg01'0 ""0,000291
odnosno dimenzija detalja E tg 0T
Treba li neki natpis biti itljiv na uda-
ljenosti od npr. 700 m, mora debljina
slova (prema ()) iznositi d > 7000
x 0,000291 =0,204 m; visina slova
"h"je uobiajeno peterostruka debl-
jina, =5 x 0,204 =1,02 m.
Veliina jo raspoznatljivijih eleme-
nata graevine moe se lako iz-
raunati iz trigonometrijskih odnosa
i odreene udaljenosti oka
Cj el i na obj ekt a i okol i ce
Pri odreivanju irine ulica koje
omoguuju opi pregled i razgleda-
vanje detalja treba se pridravati
gore navedenih naznaka
Elementi graevine koji se nalaze
iznad istaka, a trebaju biti vidljivi,
moraju se izvesti na odgovarajuoj
visini (a); pojedini elementi mogu
neznatnim preoblikovanjem oku
ponuditi vee povrine (b i c)
OKO
KAO MJ ERILO ZA IZGLED PREDMETA DO
Djelovanje oka dijeli se na gledanje i promatranje. Gledanje ponaj-
prije slui naoj tjelesnoj sigurnosti, a promatranje poinje tamo
gdje gledanje zavrava; ono dovodi do uivanja gledanjem pro-
naenih "slika".
Ovisno o tome je li se oko na objektu zaustavilo ili oko "pipa" du
objekta, razlikuje se stacionarna slika i "opipna" slika.
Stacionarna se slika uspostavlja priblino u povrini krunog isje-
ka iji je polumjer jednak udaljenosti oka od objekta. Unutar tog "vid-
nog polja" javljaju se oku predmeti "na jedan pogled" ->(3). Idealna
stacionarna slika ispoljava se efektom ravnotee.
Ravnotea je prvo obiljeje arhitektonske ljepote.
(Znanstvenici fiziolozi rade na nauku o estom ulu, tj. o osjetilu ra-
vnotee ili statikom osjetilu koje bi bilo temelj naeg smisla za lje-
potu koju osjeamo u simetrinim, harmoninim predmetima i od-
nosima - s. 40- 43 ili u uravnoteenim predmetima). Izvan ovog
okvira oko svoje dojmove prima kroz "opipnu" sliku.
Oko u kretanju napreduje du zapreka koje zapaa sve dalje po du-
bini i irini.
Takve zapreke u jednakim ili ponovljenim razmacima oko osjea
kao takt ili ritam, to izaziva osjeaj slian onome to ga uho prima
od glazbe ("Arhitektura - zamrznuta glazba", - Neufert, BOL).
U zatvorenom se prostoru takoer javlja stacionarna ili "opipna"
slika >(T) (2).
Prostorija, iju gornju granicu (strop) opaamo kao stacionarnu sli-
ku, izaziva osjeaj zatienosti, ali ako je prostorija vrlo duga, os-
jeaj potitenosti.
Ako je strop visok, pa ga oko prepoznaje samo "pipanjem" uvis, ini
se prostorija slobodnom i uzvienom, uz pretpostavku da su raz-
maci zidova i cjelokupne proporcije s time usklaeni.
Pri tome treba obratiti pozornost na injenicu daj e oko podlono op-
tikimvarkama. Oko tonije ocjenjuje irine nego dubine ili visine, a
visina se uvijek ini veom. Poznato je da se toranj gledan odozgo
ini mnogo viim nego odozdo - s. 37 @ i ().
Vertikalni rubovi izgledaju s gornje strane nagnuti prema gledatelju,
a horizontalni savijeni u sredini ->s. 37 (), uz to i ->s.37-(T)-(9).
Imajui na umu te injenice ne smije se prijei u suprotnu krajnost
(barok) i primjerice pojaati djelovanje perspektive koso postavlje-
nim prozorima i vijencima (crkva Sv. Petra u Rimu) ili ak perspek-
tivno naslikanim vijencima, svodovima i si. Odluujue za odrei-
vanje dimenzija je veliina vidnog polja -(3), u nekim sluajevima
"polja preciznog gledanja" @ a za tono raspoznavanje detalja
veliina "polja itanja" >(5) i .
Potrebna veliina detalja koji treba razaznati ovisi o njegovoj udal-
jenosti.
Grci su se tono drali tih pravila i dimenzionirali najsitnije detalje is-
pod konzolnog preputa stropa tako da pri udaljenosti od 27(7)
ispunjavaju "polje itanja" od 01' (7) (kako je Maertens >QP
dokazao; uz ovo crtei (3) - ( 9) ) konstruirani prema njegovu
djelu).
Iz ovoga proizlaze i jednake ili vee udaljenosti knjiga od itatelja
(razliita u skladu s veliinom slova), sjedala gledatelja od izvoaa
itd.
38
topl o
l agano
umi ruj ue
Prirodni krug boja (prema Goetheu):

trokut crveno - plavo- uto =osnovne
boje, od kojih se teoretski mijean-
jemmogu dobiti sve boje. Suprotni
trokut: zeleno - naranasto - ljubia-
sto =mijeane boje koje nastaju mi-
jeanjemosnovnih boja
<D
Tamne i svijetle boje i njihovo djelo-
vanje na ovjeka
j ar kocr vena
nar anast a
ut a
svjetloplava^î i^-^zelena
pl avozel ena
Lake i teke boje (nisu istog znae-

nja kao tamne i svijetle boje - ,
jer osim udjela tamnoe na osjeaj
teine utjee i udio prirodne crvene
boje)
Tamne boje optereuju. Prostorije

izgledaju nie ako su stropovi nag-
laeni jakombojom.
Krug boja u dvanaest dijelova

Svijetle boje uzdiu. Prostorije iz-
gledaju vie ako su zidovi naglae-
no tamni nasuprot svijetlomstropu
OVJEK I BOJA
Boje su sile koje djeluju na ovjeka i izazivaju osjeaj ugode ili ne-
raspoloenja, aktivnost ili pasivnost.
Izbor boja u pogonima, uredima ili kolama moe radni uinak po-
jaati ili oslabiti, a u bolnicama utjecati na zdravlje pacijenata.
Utjecaj boje na ovjeka dogaa se posredno njenim posebnim fi-
ziolokimdjelovanjemkoje je u stanju prostoriju proiriti ili suziti, pa
tako preko prostornog djelovanja izazvati osjeaj potitenosti ili slo-
bode >- . Neposr edni utjecaj manifestira se impulsima koji
proizlaze iz pojedinih boja >(2), (3). Najveu impulzivnu snagu ima
naranasta boja; slijede uta, crvena, zelena i purpurna. Najmanju
impulzivnu snagu ima plava, zelenoplava i ljubiasta boja (hladne i
pasivne boje).
U prostoriji su impulzivno snane boje prikladne samo za male po-
vrine, dok za velike povrine odgovaraju boje slabe impulzivnosti.
Tople boje djeluju aktivno, poticajno, katkada uznemirujue. Hladne
boje djeluju pasivno, umirujue uili introvertno.
Zelena boja oputa ivce. Utjecaj boje ovisi i o tome koliko je svjet-
la i odakle djeluje.
Topl e i svi j et l e boj e odozgo potiu duh; sa strane ga griju i prib-
liavaju; odozdo ga olakavaju i uzdiu.
Topl e i t amne boj e djeluju odozgo zavrno, dostojanstveno; sa
strane obuhvatno; odozdo sigurno za koraanje i prihvaanje.
Hl adne i svi j et l e boje odozgo djeluju razvedravajue i oputajue;
sa strane udaljavajue; odozdo glatko, potiui kretanje.
Hl adne i t amne boj e odozgo djeluju prijetei; sa strane hladno i tu-
no; odozdo oteavajue i potiteno.
Bijelo je boja apsolutne istoe i urednosti. U koloristikom obliko-
vanju prostorije bijela boja ima glavnu ulogu pri odvajanju pojedinih
skupina boja i njihovoj neutralizaciji, pa time ih ini svjetlijim, ivljim
i ralanjenim.
Kao boja reda, bijela se boja koristi za oznaavanje povrina za sk-
laditenje i postavljanje, za crte usmjeravanja i prometnu signaliza-
ciju. .
J
y
Duge prostorije izgledaju krae ako

se zavrni popreni zidovi jako nag-
lase bojom.
Bijelo kao boja za voenje pri kre-

tanju, npr. u pogonima, laboratoriji-
ma itd.
Pojedinani tamni elementi ispred

svijetlog zida djeluju snano i jako
se istiu.
Pojedinani svijetli elementi ispred

tamne pozadine djeluju lake, na-
roito kod prividnog predimenzioni-
ranja.
St upanj svj et l ost i povri na
Vrijednosti izmeu teoretske bijele (100%) i apsolutno crne (0%) boje
Bijeli papir 84 svijetlosmee oko 25
Vapneno bijelo 80 isto-be oko 25
Limun uto 70 srednje smee oko 15
Slonova kost oko 70 losos-ruiasta oko 40
Krem oko 70 zasieno arlah crveno 16
Zlatno uto, isto 60 cinober crveno 20
uto kao slama 60 karmin crveno 10
Svijetlooker oko 60 duboko ljubiasto oko 5
isto-krom uto 50 svijetloplavo 40-50
isto-naranasto 25-30 duboko nebesko plavo 30
isto tirkiz plavo 15 Solnhof-ploa oko 50
zeleno poput trave oko 20 prosjena boja kamena 35
zeleno kao lipa, pastelno oko 50 asfalt, suh oko 20
srebrno sivo oko 35 asfalt, mokar oko 5
siva vapnena buka oko 42 hrastovina, tamna oko 18
sivi sirovi beton oko 32 hrastovina, svijetla oko 33
perploa oko 38 orah oko 18
uta opeka oko 32 svijetla smreka oko 50
crvena opeka oko 18 aluminijska folija 83
tamni klinker oko 10 pocinani eljezni lim 16
39
kvart a 3/4
okt ava 1/2 t er ca 4/5
sekst a :
m = 3
\ 5
6 m = 2
\ 5
^
3
m = r y '
M j Pitagorin pravokutnik, ukljuuje sve ( j 2j Pitagorin trokut
intervalne proporcije a iskljuuje
disharmonine, sekundu i septimu
ODNOSI MJERA
OSNOVE t H
Dogovori o mjerama u graditeljstvu postoje od davnine. Vaniji kon-
kretni podaci potjeu iz Pitagorina vremena. Pitagora je polazio od
toga da akustiki brojani odnosi moraju biti i optiki harmonini. Iz
toga je razvijen Pitagorin pravokutnik -->(?) koji zadrava sve har-
monine intervalne proporcije, a iskuljuuje disharmonine interva-
le - sekunde i septime.
Iz tih brojanih odnosa trebale bi slijediti dimenzije prostorija. Pita-
gorejske odnosno diofantske jednadbe daju skupine brojeva @
(4),koje treba primjenjivati na irine, visine i duljine prostorija. S for-
mulom a
2
+b
2
=c
2
mogu se te skupine brojeva izraunati:
a a b c P m x
y
3687' 3 4 5 5313' 1 1 2
2262' 5 12 13 6738' 1 2 3
1626' 7 24 25 7374' 1 3 4
2807' 8 15 17 6193' 0,5 3 5
1268' 9 40 41 7732' 1 4 5
1892' 12 35 37 7108' 0,5 5 7
4360' 20 21 29 4640' 0,5 3 7
3189' 28 45 53 5811' 0,5 5 9
Brojani odnosi iz pitagorejskih jed-
nadbi (izbor)
Tetiva =r
Raspol ovl j enj e pol umj era B,
kruni l uk oko B s AB i C,
A-C st rani ca pet er okut a
Peterokut
I M fm1
( l i ) Peterokut i zlatni rez
( 4 ) Primjer
( 5 ) Istostranini trokut, esterokut

Petnaesterokut BC
2_ _ 1_ =
5 3 15
a
2
+b
2
= c
2
a =m (y
2
- x
2
)
b =m 2 x y
c =m (y
2
+ x
2
)
Pri tome su: x, y: svi cijeli brojevi
x je manji od y
i: faktor poveanja odnosno smanjenja. m:
Vrlo su znaajni i geometrijski oblici koje su Platon i Vitruvius naz-
vali krug, trokut -> ( D i kvadrat -> , iz kojih se mogu konstruirati
mnogokuti. Drugi mnogokuti (npr. sedmerokut (), deveterokut
- y ) mogu se oblikovati samo priblino ili preklapanjem. Tako se
primjerice petnaesterokut moe konstruirati preklapanjem
istostraninog trokuta i peterokuta.
Peterokut -> ili pentagram (noga neastivog) ima kao i iz njega
izvedeni deseterokut prirodne odnose prema zlatnom rezu - s. 43
- ( !) . Njegovi posebni odnosi mjera nekada ba i nisu upotreb-
ljivi.
Za projektiranje i konstruiranje tzv. "okruglih" graevina potrebni su
mnogokuti. Iznalaenje najvanijih mjera: polumjer r, tetiva s i visi-
na trokuta h pokazano je - - s. 42.
(9) Priblini sedmerokut, pravac BC
raspolavlja AM u D, BD je priblino
1/7 opsega kruga
Priblini deveterokut, kruni luk oko

A s AB daje toku D na AC =c1
Kruni luk oko C sa CM daje toku
E na krunomluku BD =a. Duina
DE priblino odgovara
1
/gopsega
kruga k d
(i 2) Deseterokut i zlatni rez
Proraun mjera u mnogokutu
->S. 63
h =r cosp
S =r sin B
2
S =2 r sin p
h =S . cotang p
(14) Formula
40
)
n/ A trokut prema A. v. Drachu
D
)) 1 V2- pravokutnik
Iz osmerokuta razvijeni kvadrati

-
->
^g^ Stupnjevana ljestvica brojane
vrijednosti korijena
10
f ) Povezanost kvadratnih korijena "Pu"
Primjeri za nepravokutnu
koordinaciju ->s. 56
MERO-prostorne reetke: konstru-
irane na V2 i V3 - s.90-92
ODNOSI MJ ERA
OSNOVE QP
J ednakokrani pravokutni trokut s odnosom baze
prema visini kao 2 : 1 jest trokut kvadrature.
J ednakokrani trokut kod kojeg baza i visina od-
govaraju stranicama kvadrata uspjeno je primije-
nio graditelj katedrale Knauth pri odreivanju od-
nosa dimenzija katedrale u Strassburgu.
J ednakokrani pravokutni trokut - > od A. v.
Dracha ->CP neto je iljatiji od prethodnoga, jer se njegova visina
odreuje vrhom rotiranog kvadrata. Njegov pronalaza ga je ta-
koer uspjeno primjenjivao na detalje i ureaje. Osim svih ovih li-
kova, mogu se, prema istraivanjima L. R. Spitzenpfeila, dokazati
odnosi mjera osmerokuta na nizu starih graevina. Kao podloga je
pri tome sluio tzv. dijagonalni trokut. Tu je visina trokuta dijagonala
kvadrata konstruiranog nad polovicom baze - >@
Tako oblikovani pravokutnik - ima odnos stranica 1 : VZ. To
znai da raspolovljenjem ili udvostruenjem stranica pravokutnika
ostaje odnos st r ani ca 1 : V2. Zahvaljujui dr. Porstmannu, taj je
odnos mjera postao osnova njemakih DIN-formata - > -->s. 4 d.
Geometrijski redovi u tom odnosu nude stupnjevani niz osmeroku-
ta - >- a ljestvicu stupnjeva ine vrijednosti korijena brojeva 1
do 7 -()
Vezu izmeu kvadratnih korijena cijelih brojeva prikazuje - >. Po-
stupak razlaganja na faktore omoguuje primjenu kvadratnih korije-
na za ugradbu nepravokutnih dijelova graevine. Na osnovi pribli-
nih vrijednosti kvadratnih korijena razvio je Mengeringhausen pro-
stornu reetku MERO prema naelu tzv. "pua" - >
Netonosti pravog kuta izjednaavaju se vijanim prikljucima ta-
pova na vorove. J edan drugaiji priblini proraun kvadratnih kori-
jena cijelih brojeva Vn za nepravokutne dijelove graevine daju ver-
ini razlomci (- s. 43) u obliku G =
Vn = 1 +
n- 1
1 +G
V~2 =
{ i + AUizi
V+/
{
1+
/+

3 7 17 41 99 239
12 29 70 1C
i n i i 1 1
V2 = 1,4142135
! >
1 1
0, 5 1,5
0, 6
5 7 1,4
0, 58333 . . . 12 17 1.41667. . .
0,58621 . . . 9
i
41 1.41379 . . .
0, 5857143. . . 7 0 | 99 1,4142857 . . .
0, 5857989 . . . 169 239 1,4142011 . . .
0, 5857865 . . . V2 1,4142135 . . .
V3
Verini razlomci V2
41
/ M
\ V7 /
3
V
1 V I 1 / 1
- L J _
0 Rimsko kazalite prema Vitruviju ( 2) Grko kazalite prema Vitruviju
6 Potporni zid
Proporcije zabatnog ugla dorskog ( 4) Kazalite u Epidaurusu

hrama na osnovi zlatnog reza.
v
'
Prema Moesselu Qp
X X y / x ( V2 = 1,4142. . .)
1 1 1
2 3 1,b
5 7 1.4
12 17 1, 4166. . .
24 41 1, 4137. . .
ODNOSI MJERA
PRIMJ ENA QD
Primjenu geometrijskih i mjernih odnosa, koji su prethodno nave-
deni, opisao je Vitruvius. Prema njegovimje istraivanjima primjeri-
ce rimsko kazalite zasnovano na etiri puta rotiranom trokutu
, a grko na tri puta rotiranom kvadratu (2). Obje konstruk-
cije daju dvanaesterokut, to se moe prepoznati na stubitima.
Moessel eli dokazati odnose mjera na osnovi zlatnog reza, ali to
nije vjerojatno (3) J edino grko kazalite, iji se tlocrt zasniva na
peterokutu, nalazi se u Epidaurusu
U nedavno otkrivenom stambenom naselju Antica Ostia, staroj luci
grada Rima, upoznato je naelo Svetog reza. To se naelo zasniva
na raspolavljanju dijagonale kvadrata. Spoje li se toke u kojima se
kruni lukovi polumjera sijeku sa stranicama kvadrata, dobije se
reetka s devet polja. Sredinji se kvadrat naziva kvadratom svetog
reza. Luk AB ima gotovo istu duljinu kao dijagonala CD raspolovlje-
nog osnovnog kvadrata, uz odstupanje od samo 0,6%. Zbog toga
sveti rez predstavlja i priblinu metodu za kvadraturu kruga
itav je graevinski kompleks, od situacijskog plana do
detalja opreme, sagraen prema tim odnosima mjera. Palladio u
svoje etiri knjige o arhitekturi navodi geometrijski klju koji se zasni-
va na Pitagorinim radovima. On koristi iste prostorne odnose (krug,
trokut, kvadrat itd.) i harmonije za svoje graevine
Ovakve zakonitosti mogu se kod starih istonjakih kultura nai u
potpuno jasnimformulacijama >(n). Tako su Indijci u svojoj "Mans-
ara", Kinezi u svojim modulacijama prema "Toukou", ali prije svega
J apanci svojom "Kiwariho" - metodom - BOL, stvorili gradi-
teljske sustavnosti koje omoguuju tradicijski razvoj i nude goleme
gospodarske prednosti.
( 5) Sveti rez, graevine u Antica Ostia Geometrijski princip
( 7) Tlocrt cjelokupne gradnje
^g^ Podni mozaik u jednoj kui u
Antica Ostia
Geometrijski k.ju za PaHadijeve @ P al l adi o. vj l a P i s ani u B a g n o l u
\
\ j i
/
t ft- Y
\ i
\
/
/.. i.
\
\
S! -
^l ) J apanska riznica
g
B ^
/
m
Cehovska kua Rgen u Zrichu
Tlocrt upravne zgrade BMW-a u
Munchenu
Osmerokutni sustav stupove formi-
ran od etverokuta podijeljen u po 6
f a s a dni h elemenata. 48-kut razvijen
iz t : trokuta -
42
Geomet r i j s k a konst r ukci j a zl at nog

r eza
Meuzavisnost kvadrata, kruga i
trokuta
m = 0,382
- 2 dijela
- 3 dijela
- S dijelova
- 8 dijelova
- 13 dijelova
- 21 dio
- 34 dijela
_
55 dijelova
~ 89 dijelova
- 144 dijela
Prikaz Lameovog niza iz knjige Neufert
"Bauordnungslehre"
Verini razlomak: zlatni rez
G - 1 +
G =1 +--
1+1
1 +1
1+1
( 4) Figura proporcija
Vrijednosti izraene u metarskomsustavu
Crveni niz:Ro Plavi niz: BI
Centimetara Metara Centimetara Metara
95280,7 952,80
58886,7 588,86 117773,5 1177,73
36394,0 363,94 72788,0 727,88
22492,7 224,92 44985,5 449,85
13901,3 139,01 27802,5 278,02
8591,4 85,91 17182,9 171,83
5309,8 53,10 10619,6 106,19
3281,6 32,81 6563,3 65,63
2028,2 20,28 4056,3 40,56
1253,5 12,53 2506,9 25,07
774,7 7,74 1549,4 15,49
478,8 4,79 957,6 9,57
295,9 2,96 591,8 5,92
182,9 1,83 365,8 3,66
113,0 1.13 226,0 2,26
69,8 0,70 139,7 1,40
43,2 0,43 86,3 0,86
26,7 0,26 53,4 0,53
16,5 0,16 33,0 0,33
10,2 0,10 20,4 0,20
6.8 0,06 7,8 0,08
2,4 0,02 4,8 0,04
1,5 0,01 3,0 0,03
0,9 1,8 0,01
0,6 1,1
itd. itd.
( ) Prikaz vrijednosti i igara modulora prema Le Corbusieru
ODNOSI MJERA
PRIMJ ENA: MODULARNA KOORDINACIJ A - Q0
U 18. stoljeu i kasnije zapostavljen je harmonijski sustav mjera i
prednost se daje aditivnome - s. 59 d. Tek se uvoenjem modu-
larnog reda pojavilo razumijevanje za harmonijske i proporcional-
ne odnose mjera - s. 40 @ - Podaci o koordinacijskim susta-
vima i mjerama ->s. 62- 63
Arhitekt Le Corbusier razvio je sustav proporcija koji se osniva na
zlatnom rezu i mjerama ljudskog tijela.
"Zlatni rez" neke duine moe se odrediti geometrijski ili s pomou
formula. "Zlatni rez" znai da se cijela duina prema veemu ods-
jeku nakon dijeljenja odnosi kao vei odsjeak prema manjemu
L _ Major
To znai:
Major Minor
cija izmeu kvadrata, kruga i trokuta
pokazuje povezanost odnosa propor-
(D-
Zlatni rez neke duine moe se odrediti i verinim razlomkom
1
G =1 + To je najjednostavniji beskonani pravilni verini razlo-
G
mak. ->(3)
Le Corbusier je oznaio tri dijela ljudskog tijela koji, prema Fibo-
nacciju, stvaraju poznati zlatni red rezova: stopalo, solarni pleksus,
glava, prsti podignute ruke (-vidjeti i temeljni lik u BEL). Najprije je
Le Corbusier krenuo od poznate prosjene visine Europljanina, a to
je 1,75 m- s. 29- 30, koju je prema zlatnom rezu podijelio na mje-
re: 108,2 - 66,8 - 41,45 - 25,4. - >
Kako posljednja mjera gotovo tono odgovara veliini od 10 palaca,
ovdje nalazi vezu s engleskim colima, to kod veih mjera nije mo-
gue.
Zbog toga je 1947.g. Le Corbusier obratno krenuo od 6 engleskih
stopa =1828,8 mm kao visine tijela.
Podjelomprema zlatnom rezu formirao je crveni red navie i nanie
Razlike lanova tog reda prevelike su za praktinu upotrebu, pa je
uspostavio uz to i plavi red, polazei od 2,26 m (vrhovi prstiju uz-
dignute ruke), koji daje dvostruke vrijednosti crvenog reda - >.
Veliine lanova crvenog i plavog reda pretvorio je Le Corbusier u
praktino primjenjive mjere. ->()
A =108
B =216 ( 7J Modulor
( 8) Neograniene brojane vrijednosti
43
Izvorna drvena konstrukcija,

osnova oblikovanja grkih
hramova
Q \ Oblikovanje u kaneu kojemu Grci
dalje razvijali na osnovi (J ^
Drvena konstrukcija slina (T)

kakva se jo i danas svugdje
primjenjuje
Konstrukcija od lomljenog kamena

zahtijeva okvirne elemente od isto
obraenog kamena
Razvijena
povrina 33 cm
avlana drvena skeletna konstruk-

cija, svrsishodna, jeftina, ali bez vla-
stitog izraza. Bolje ju je sakriti opla-
tomili bukom
Armiranobetonska konstrukcija sa
stupovima u vanjskom zidu. Polo-
vica debljine parapeta nalazi se
ispred stupova, oslonjena na kon-
zolni istak stropne ploe
Armiranobetonska konstrukcija s ( q \
uvuenimstupovima sa statiki po- '
voljnim i ekonominim konzolnim
istakoms prozorskimvijencem
Armiranobetonska gljivasta stropna
ploa s tankimelinimstupovima u
vanjskom zidu izmeu prozora >
s. 46.
DIJELOVI GRAEVINE
KAO POSLJEDICE OBRADE GRADIVA
U poetku ljudskih kultura vezovi, vorovi i uad svojom tehnikom
uvjetovanim pletivom i tkanjem dali su prve oblike.
Kasnije se pojavilo graenje drvom, koje je u gotovo svim kultu-
rama osnova arhitektonskih oblika, ak i u grkim hramovima

Ove su spoznaje razmjerno nove, ali je sve vei broj primjera koji
dokazuju njihovu vjerodostojnost.
Uhde je tim pitanjima posvetio vrlo znaajan rad - QQ , u kojem je
posebno uvjerljivo dokazao da se podrijetlo maurske arhitekture,
prije svega Alhambre u Granadi, temelji na tehnici graenja drvom.
Obrada interijera maurskih graevina, suprotno tome, proizlazi iz
tehnike tkanja (slino kao trake i astragali u grkim graevinama),
bilo da su ukrasi ablonama otisnuti u gipsu ili su uloeni kao "azu-
lejos" (glazirana glinena keramika). U nekim prostorijama Alcazara
u Sevilli jasno se u uglovima opaa "spletenost" zidova u gipsu, to-
no kao to su nekada bili sagovi zauzlani na stijenkama atora.
Ovdje je oblik proizaao iz atorske tehnike jednostavno prenesen
u gips. Oblici koji su proizali iz gradiva, tehnike i potrebe, uz iste
uvjete, u svim su zemljama i vremenima slini, ako nisu ak i jed-
naki.
Te "vjene oblike" dokazao je V. Wersin -> 00 uvjerljivim primjeri-
ma. Uporabni predmeti u istonoj Aziji i Europi, oni iz godine 3000
pr. Kr. i u dananje doba, slini su kao jaje jajetu.
Pri primjeni drugog gradiva, druge tehnike i drugaije uporabe na-
mee se i drugaiji oblik, iako povremeno iskljuivo ukrasni oblici,
koji prekrivaju prilikama dozreli osnovni oblik, skrivaju to oku, taje ili
ak prikazuju neto drugo (barok). Za oblikovanje graevina od-
luujui je dakle na kraju ipak duh vremena.
Danas nas kod starih graevina opet vie uzbuuje pitanje nastan-
ka umjetnikog oblika nego rezultat. Svaki nain graenja jednom
pronalazi svoj vjeni oblik i logini zavretak iznalaenja, a dalje se
samo kultivira i usavrava. Danas se jo zalaemo za odgovarajue
izraavanje u betonu, eliku i staklu; kod tvornikih i drugih velikih
zgrada ve su uspjela nova, uvjerljiva ostvarenja, jer za njih potre-
ba velikih povrina prozora jasno odreuje sustav graenja ->
J asni prikaz sastavnih dijelova graevine, prema njenoj odreenoj
tehnikoj zadai, daje mogunosti novog oblikovanja pojedinosti i
cjeline. U tome lee novi poticaji za nas arhitekte.
Bilo bi pogreno vjerovati da naem vremenu pripada samo zada-
tak razraditi iste konstrukcije, kako bi budua vremena na njima
samo kultivirala isti oblik ->(2). Daleko je vanija zadaa svih ar-
hitekata da, uz opseno koritenje tehnikih mogunosti svog vre-
mena, ostvare njegove umjetnike predodbe, kako bi temeljem tog
osjeaja za ivot oblikovali suvremene odgovarajue graevine
s. 47. Za to treba: osjeaj mjere, suzdranost, prilagodba okolini, or-
ganska povezanost gradnje, prostora i konstrukcije i dobro us-
klaen sklop povezanih prostorija i vanjskog oblikovanja. Dakako
da se pri tom podrazumijeva tehniko, organizacijsko i gospodarst-
veno ispunjenje svrhe.
ak su i snani umjetnici s elementarnim nagonom za oblikovanje,
"koji imaju to rei", podloni takvim zahtjevima i pod utjecajem
"duha vremena".
to je jasnija duhovnost i umjetnikov svjetonazor, zrelije e, sa-
drajnije i trajnije biti njegovo djelo. Takvo je djelo - zvui paradok-
salno - lijepo za sva vremena, kao i svaka prava umjetnost.
44
SVODOVI
GRAEVINSKI OBLICI
KAO POSLJEDICA KONSTRUKCIJE
Bl okovi od sni j ega
L e d k a 0
P
r o z o r
Primitivni narodi grade svoje

okrugle kolibe od materijala koji se
nae na licu mjesta, kamena, drve-
nih motki i pletera od lijana, obloe-
ne liem, slamom, trskom, krznom
ili slinimmaterijalom
Slino grade i Eskimi svoje ljetne

kue od kitovih rebara obloenih
krznom, s prozorima od morevih
crijeva, to odgovara "wigwamu" u
njihovoj pradomovini. Slina je i
zimska kua "iglu"
Rimljani su izgradili prve kupole od

kamena. Na Pantenonu je to izvede-
no u najiemobliku, nad krunim
tlocrtom.
U Perziji su Sasanidi (6. st.) prilikom
graenja svojih prvih kupola polazi-
li od kvadratinog tlocrta. Prelaz od
kvadrata na krug ostvaren je "trom-
pama"
Bizantinski su graditelji prije 1400
godina izveli kupolu Aje Sofije nad
pravokutnimtlocrtom. Njena je kon-
strukcija izvana jasno vidljiva, ali iz-
nutra sakrivena optikim efektima
(dematerijalizacija).
Luni veza od t rske
Hasur a od t rske
/ X \
Tlinf A
Osimkrune kupole se kao pokrov
u mnogim krajevima moe nai
bavasti svod, od "vezaa" od trske
i pokriven pletenom trskom (nain
graenja u Mezopotamiji)
... od kamena najprije u doba Rim-
ljana, a kasnije u graditeljstvu ro-
manike (primjer: katedrala u ibeni-
ku)
Polazei od krinog svoda (prodor
dvaju bavastih svodova) nastali su
u gotici primjenom iljatih lukova
smjeli zvjezdasti i mreasti svodovi,
iji je nain provoenja sila postao
bitnim obiljejem stila (potporni lu-
kovi i kontrafori)
DRVO
Podnoj e od
l oml j enog kamena
U svimzemljama svijeta koje su bo-

gate drvom su brvnare slino obli-
kovane, kao posljedica konstrukci-
jskog rjeenja
KAMEN
J " ,
A
U podrujima koja su siromana
drvomrazvila se skeletna konstruk-
cija (pojedinani drveni stupovi i
prozori izmeu njih). Kao ukruenje
slue konici u prozorskim parape-
tima
Suprotno prethodnoj, razvila se ka-

natna konstrukcija s pojedinano
razmjetenimprozorima s ukruen-
jem putem kosnika u uglovima i
ispunom polja od vrbovog prua i
gline
Panelna graevina dobiva svoj ob-
lik panelima koji se izrauju u radio-
nici i brzo i jeftino sklapaju na gradi-
litu
Od neobraenog prirodnog kame-
na bez morta mogu se izvesti samo
niski zidovi (podnoja), stoga se
prva kamena kua takorei sasto-
jala samo od krova s niskimulazom
Obraeni lomljeni kamen omoguu-
je izvedbu viih zidova, a uz upotre-
bu morta, ak i zabatnih zidova i
nadsvoenih otvora
U kasnijem se razdoblju uokviruju
otvori i zidaju uglovi tono obrae-
nimkamenom. Preostali dijelovi zi-
dova izvode se od nepravilnog lom-
Ijenog kamena i bukaju
Tenja za to veim prozorima na
gradskim kuama dovela je do
pojave zgrada s kamenim stupo-
vima, slina skeletnim drvenim
kuama - uQ)
Na poetku je uvijek konstrukcija osnova oblikovanja, a kasnije iz
toga nastaje isti, ali esto i besmisleni oblik, koji se pri pojavi
novih gradiva u prvo vrijeme prenosi na njih. Za to se mogu nai
bezbrojni primjeri, od Likijskih kamenih grobnica, na kojima svaki
laik raspoznaje osnovne oblike drvenih konstrukcija, do auto-
mobila na prijelazu stoljea koji imitira koiju (ukljuivi i dra za
bi).
45
ELIK
NOVE KONSTRUKCIJ E I OBLICI - tU
iste eline konstrukcije omoguuju najlake pojavne oblike s jed-
va vidljivimstupovima - >0 , ali nisu svugdje dopustive. Samo se u
rijekim iznimkama doputaju vanjski goli elini stupovi -( ). U
kombinaciji s vidljivimelinim stropnimgredama nude se naroito
ARMI RANI BETON
( 5) Arh. L. Mies van der Rohe s ( ? ) 1 ^
lagani, a ipak solidni oblici sa irokim otvorenim prostorima, skoro
bez granica ->(3) Lagane, otvorene hale s malim brojem stupova i
daleko izvuenim konzolnim krovovima su domena graenja eli-
kom ili aluminijem ->
( ) Arh. F L. Wright ( 7) Arh. F L. Wright ( ) Arh. F L. Wright
Za mnoge graevine zahtijeva graevinska inspekcija vatrootpo-
rne ili ak nezapaljive konstrukcije, pa obloeni elini elementi
slie istom armiranom betonu -> (5) I za ove konstrukcije je tipi-
LJUSKE
no obiljeje veliki konzolni istak stropnih ploa preko podvlaka ->
(D ili uklijeten u toranjsku jezgru ->(), jezgru zgrade- @ ili ob-
likovan poput gljivaste ploe- ().
Raspodjela sila u sve smjerove armiranobetonskih ploha primje-
njuje se za ljuske u obliku kupole sa odsjeenimsegmentima - (9),
Arh. O. Niemeyer
uzdune ljuske - , ritmiki nastavljenih poprenih Ijuski-
nizova ljuski s kosim stupovima u nul-tokama_>rt?).
Visee konstrukcije su ve kod primitivnih naroda primjenjivane za
svladavanje velikih raspona- Cirkuski ator je najpoznatiji
oblik lake visee plohe _ ().- Armiranobetonske visee plohe u
Arh. M. Novicki s M. Deitrich
kombinaciji s krutimrubnim nosaima daju ekonomine i vrlo efektne
graevine takoer s mogunou velikih konzolnih istaka
Nae je vrijeme opet poelo razvijati oblike iz konstrukcije, ne samo
zbog gradiva ili spoznaja iz statike, nego najee zbog duhovnog
poniranja u sutinu novoga naina graenja, traei odgovarajui
izraz u skladu s konkretnom graditeljskomzadaom. Odluujua je
razlika u traenju oblika koji proizlazi iz konstrukcije, suprotno vre-
menu cara VVilhelma, kada su se primjenjivali postojei oblici i upot-
rebljavali se u svakoj konstrukciji, bez obzira na to je li od kamena,
drva ili gipsa, tako da je prazni besadrajni oblik upotrijebljen kao
"dekoracija".
46
VANJSKI PRETPROSTORI
Oko 1500. g. su kue i cijeli gradovi

bili opasani zidovima i zatvoreni
tekimvratima
ULAZI
Oko 1700. g. zid i vrata slue samo

kao ograda, omoguujui pogled
koji mnogo obeava
Okog. 1000. su na brvnarama vrata

bila niska, s visokim pragom (nije
bilo prozora, svjetlo je dolazilo kroz
otvore u krovu)
VEZE PROSTORIJ A
( &) na, postoji zvekir, prozori s reetka-
ma i malim okruglim ispupenim
staklima
( 9) Oko 1500. g. niska teka vrata, e-
lije s oskudnim dnevnim svjetlom,
pod od irokih kratkih dasaka
Oko 1700. g. iroka dvokrilna vrata,

prostorije u nizu, pod od parketa
ZGRADA I OBLICI
KAO ODRAZ VREMENA I NAINA IVOTA
U 19. stoljeu je kua jo zatvorena,

ali je okolni prostor otvoren okruen
niskomogradom
U 20. stoljeu nema vie nikakvih

ograda (naroito u Americi), kua
stoji u velikom, zajedniki njegova-
nom perivoju, nenametljivo meu
drveem
Oko 1700. g. ulazna vrata imaju

ukrasne preke, prozirno staklo i
potezno zvono
U 20. stoljeu povezuje suhi hodnik

automobil s vratima od zrcalnog ar-
miranog stakla. Fotoelija otvara
vrata i ujedno najavljuje posjetitelja
V
1
i
]

[
1
1
i
i
f j
J l
I-
4 1
j
1
1 c
'
i
i
Oko 1900. g. klizna vrata za spa-

janje prostorija, obloga poda lin-
oleumom, klizni prozori i potezne
zavjese
Pomi na stijenka
kl i zni prozor
U 20. stoljeu promjenljive prostori-
je, klizna vrata i zrcalni prozori na
elektrini pogon, markize (platneni
krovovi koji se mogu smotati) kao
zatita od sunca
Zahod i Spavaa
bide soba
Drvena kua oko 1500. g. je odraz
kraja, naina graenja (brvnara) i
naina ivota (mali prozori)
Kamena kua oko 1500. g. Masivni
zidovi kao zatita od neprijatelja i
hladnoe zauzimaju istu povrinu
kao prostorije
Strana prema vrtu
Kua oko g. 2000. s vitkimnosivimelinimstupovima, neovisno o njima tanki ne-
nosivi razdjelni i vanjski zidovi iji sastav osigurava najbolju akustiku, termiku i
klimatsku izolaciju. Izmeu predsoblja, dnevne sobe i blagovaonice ne postoje
vrata, samo prostorno razdvajanje
Arh.. Mies v d. Robe
U razdoblju izmeu otprilike godine 1500. - vremena spaljivanja
vjetica, praznovjerja, sitnih prozora i kua nalik na tvrave, iji se
oblici ponekad i danas jo prieljkuju - i naega doba postoji golem
tehniki i gospodarski razvitak i znatna promjena duha.
Na graevinama i njihovim dijelovima, a i na drugim stvarima i nai-
nu ivota, jasno se vidi kako je tijekom tih stoljea ovjek postao slo-
bodniji i samosvjesniji, a graevine svjetlije i lake. Za modernog
ovjeka kua vie nije utvrda protiv neprijatelja, razbojnika ili de-
mona, nego nenametljivi, lijepi i oslobaajui okvir za ivot, otvoren
prema prirodi ali ipak svestrana zatita od njenih nepogoda.
Pod time, dodue, svatko zamilja neto drugo; o stvaralakoj sna-
zi pojedinca ovisi to e pri tome vidjeti i osjeati, i u kojoj je mjeri
sposoban da taj doivljaj vidljivo izrazi gradivom ->s. 44.
Pri tome je odluujue investitorovo definiranje zadatka. Mnogi su
investitori i arhitekti u mislima i osjeajima jo u 15. stoljeu, a ma-
lobrojni su ve stigli u 20. stoljee. Poklapanje stoljea ovdje pred-
stavlja "sreu u braku" izmeu investitora i arhitekta.
47
- M. 1:2000"
( T ) etiri prijedloga poloaja zgrade na /o*} Kod ove varijante je pad terena
gradilitu od 3000 m
2
s padomtere- Spred zgrade povoljan, gospodar-
na prema sjeveroistoku. Investitor ski dio objekta je na zapadu, izlaz i
je predvidio varijantu.4, a prihvae- kolni prilaz s ulice na sjeveru,
na je varijanta 1 (2)
Idejni projekt zgrade ima nedostat-

ke! Garderoba i vjetrobran preveliki,
kupaonica i prostorija za priprema-
nje preuske, opasne stube u hodni-
ku, iz kuNnje nema pregleda nad
ulazom (3)
Definitivni projekt zgrade s uklonje-
nim nedostacima. Bolje su obliko-
vane prostorije. Zbog prirodnog
pada terena su spavae sobe 2,5 m
iznad terena, garaa ispod njih u ra-
zini terena (3)
Projektni program
Rad poinje sastavljanjem detaljnog projektnog programa uz
pomo iskusnog arhitekta prema smjernicama upitnika - s. 49 i 50.
Prije poetka projektiranja mora biti poznato:
1. Poloaj i veliina zemljita, visinske razlike u njemu i u odnosu
prema cesti.
Poloaj instalacija vodovoda i kanalizacije, graevinski propisi,
urbanistiki uvjeti itd.
Ishoenje ovih podloga obavlja se kod ovlatenog geodetskog in-
enjera i u uredu za katastar koji e izraditi slubeni lokacijski ela-
borat.
2. Zahtijevane prostorije glede povrine, visine, poloaja i meu-
sobnih funkcionalnih veza.
3. Dimenzije postojeeg namjetaja.
4. Financijska sredstva koja su na raspolaganju za kupnju zem-
ljita, ureenje gradilita, graenje itd. - s. 51-58.
5. Nain graenja koji treba primijeniti; kad zgrada ima pokrov
crijepom drugaije e se otpoetka graditi nego zgradu s ravnim
krovom.
PROJEKT
POSTUPAK IZRADE
Poslije toga pristupa se shematskom crtanju prostorija u obliku
jednostavnih pravokutnika traenih povrina u jedinstvenom
mjerilu i utvrivanjem traenih odnosa prostorija meusobno
s. 271 i prema stranama svijeta. Tijekom ovog rada projek-
tantu se zadatak sve jasnije i zornije pojavljuje pred njegovim
duhovnim okom.
Sada slijedi, na temelju opisanog postupka definiranja povri-
ne zgrade, konana lokacija zgrade na zemljitu.
Pri tome su odluujua pitanja strana svijeta, smjerova vjetra,
mogunosti prilaza, poloaja zemljita, postojee vegetacije i
susjedstva. Za iskoritenje mogunosti ->Q potrebno je vie
pokuaja kao osnova za iscrpno razmatranje argumenata za i
protiv, ako se iz oblika unaprijed ne nametne jedino mogui po-
loaj zgrade.
Na osnovi takvih istraivanja odluka nastaje najee vrlo brzo,
pa se konture zgrade ve jasnije razabiru- (2). Sad poinju
"poroajne muke" prvoga projekta zgrade, ponajprije u duhu,
pri uivljavanju u organske i organizacijske odnose projektnog
zadatka i njegove duhovne pozadine.
Na toj se osnovi za projektanta otkriva shematska predodba
cjelokupnog sadraja zgrade i njenog prostornog ugoaja, te iz
toga materijalizacija njene pojave kroz tlocrt i izgled.
Ovisno 0 arhitektovu temperamentu, kod jednoga je ishod ono-
ga "raanja" slobodna skica ugljenom, a kod drugoga filigrans-
ka crtarija. Nespretni razraivai esto pokvare nadahnutost
prve skice.
S projektantovim iskustvom i njegovom osobnou najee
raste jasnoa misaone predodbe.
Stariji, zreli arhitekti, esto su u stanju projekt neposredno pro-
storuno nacrtati u mjerilu i sa svim pojedinostima kao kona-
no rjeenje. Tako nastaju produhovljena djela zrele dobi, ali im
najee nedostaje zanos mladenakih ostvarenja.
Nakon dovretka idejnog projekta - (3) preporuljiva je stanka
3 do 14 dana, jer donosi odmak od projekta i omoguuje otri-
je zapaanje nedostataka i raanje ideja za njihovo otklanjan-
je. To vrijeme omoguuje nestanak nametnutih predodbi i ko-
risne dogovore sa suradnicima i investitorom.
Sad poinje razrada projekta, dogovor sa statiarom i projek-
tantima grijanja, vodoopskrbe i elektroinstalacija - ukratko, ut-
vruje se konstrukcija i instalacije.
Nakon toga, ali esto i u tijeku rada, podastiru se nacrti nad-
lenim organima vlasti. Pregled nacrta traje 3 do 6 mjeseci.
U tom vremenu radi se predraun i raspisuje natjeaj prema
propisima -QP tako da do dobivanja graevne dozvole pri-
stignu i ponude, pa se radovi mogu ugovoriti i zapoeti.
Za opisane radove arhitektu, ovisno 0 okolnostima, treba 2 do
3 mjeseca za veu obiteljsku kuu, a 3 do 12 mjeseci za velike
zgrade (bolnice i si.).
Vrijeme izrade projekta ne treba nerazumno tedjeti, jer se valja-
na priprema obilno nadoknauje utedom vremena i trokova
graenja.
Vana pomo pri tome su upitnici s. 49 i 50 i graevne
knjige s. 59.
48
PROJ EKT
PREDRADNJE - SURADNJA INVESTITORA - QP
Rad na projektiranju esto se pouruje a izvedba ugovara i zapoinje s nedovoljnim podlogama. Iz toga je shvatljivo to se "definitivni" cr-
tei i trokovi pojavljuju tek kad je graevina ve skoro dovrena.
Tu ne pomau poduke i predavanja investitoru; pomae samo arhitektov ubrzan i auran rad te odgovarajua priprema u uredu i na
gradilitu.
Najee se pri svakoj gradnji javljaju ista pitanja. Detaljno koncipirani upitnici i obrasci, koji moraju ve pri ugovaranju radova biti pri ruci,
ubrzavaju napredovanje. Sigurno su odstupanja potrebna, ali je itav niz podataka tako openit da upitnici mogu svakom graditelju kori-
stiti, makar samo kao poticaj.
Upitnik to slijedi samo je dio obrazaca koji slue utedi rada, a kojima bi se projektna kua trebala sluiti kao i ostalima, primjerice ob-
rascima za predraun trokova.
Upi t ni k za i zvj et aj o nar udbi
Izvjetaj za narudbu br.:
Izdavatelj naloga:
Narudba:
Izvjestitelj:
Kopije za:
I. Podaci o investitoru
1. Kakav je razvoj poduzea? Financijsko stanje? 1 Pov-
Stupanj zaposlenosti? Ukupni kapital? r jerlji-
Odakle potjeu podaci? J vo!
2. Kakvo je poslovno ponaanje?
3. Tko je za nas mjerodavna osoba? Tko je zamjenik? Tko je pos-
ljednja instancija?
4. Koje su investitorove posebne elje u umjetnikom
pogledu?
5. Kakav je njegov odnos prema likovnoj umjetnosti openito? A
posebno u svezi s naim nainom rada?
6. Na koja investitorova osobna obiljeja treba posebno obratiti
pozornost?
7. Tko nam ini potekoe? Zato ih ini? Koje su mogue
posljedice?
8. eli li investitor kasnije svoj objekt izloiti javnosti?
9. Moraju li crtei biti razumljivi za laike?
10. Tko je prije davao arhitektonske savjete?
I I . Zato prethodno djelatni arhitekt nije dobio ovaj posao?
12. Planira li investitor izgradnju daljnjih objekata? Kakvih? Koje ve-
liine? Kada? Postoje li projekti za to? Postoje li izgledi da do-
bijemo taj posao? Koji su koraci poduzeti u tomcilju? S kakvim
uspjehom?
11. Pogodba cijene
1. Na kojimse sporazumima zasniva kalkulacija cijene?
2. Koja je priblina ocjena odnosa graevinskih i obrtnikih
radova?
3. Treba li procijeniti investicijsku svotu i temeljem nje izraunati
cijenu?
4. Kolika je investicijska svota?
5. Trebamo li preuzeti i radove na izvedbi?
6. J e li sklopljen ugovor ili je samo pismeno potvren dogovor?
III. Osobe i poduzea vezani na posao
1 - S kimtreba voditi sve pripremne dogovore?
2. Tko je nadlean za koja specijalistika podruja?
3. Tko kontrolira raune?
4. Koji nain naruivanja i kontroliranja treba primijeniti?
5. Moemo li neposredno izdavati naloge u ime investitora? Do
koje svote? Postoji li za to pismena ovlast?
6. Kojeg izvoaa preporuuje investitor? (naziv, adresa, telefon)
7. J e li potreban rukovoditelj gradnje? Poeljan? Starija ili mlaa
osoba? Kada? Stalno ili povremeno? Do kada?
8. J e li investitor sporazuman s naim odredbama glede pravnog
statusa rukovoditelja gradnje?
9. Osigurava li investitor prostorije za ured na gradilitu? Oprema
za to - telefon, pisai stroj?
IV. Openito
1. Ako nema ograde, treba li naruiti ograivanje gradilita? Moe
li se ogradu iznajmiti u reklamne svrhe? Treba li naruiti natpis-
nu plou za gradilite? Natpis na njoj?
2. Toan naziv novogradnje? Konani naziv objekta?
3. Ime nadlene (najblie) eljeznike postaje?
4. Naziv nadlenog (najbliega) potanskog ureda?
5. Telefon na gradilitu? U blizini? Kada i kako dostupan?
6. Radno vrijeme graevinskih radnika?
V. Projektni zadatak
1. Tko je sastavio projektni program? J e li iscrpan? Trebamo li ga
mi ili netko drugi dopuniti? Treba li ga investitor prije poetka pro-
jektiranja ponovno potvrditi?
2. Mora li novogradnja biti u nekoj vezi s postojeim ili buduim
zgradama? -> VIII, 9.
3. Kojim lokalnim ili dravnim propisima podlijee novogradnja?
Prostorni plan?
4. Postoji li struna literatura o toj vrsti graevine? to se o tome
nalazi u naoj dokumentaciji?
5. Gdje je slian objekt primjerno izveden?
6. ijimje posrednitvom mogue razgledanje? Ve dogovoreno?
VI. Osnove oblikovanja
1. Kako izgleda okolina? Krajolik? Vegetacija? Klima? Strane svi-
jeta? Smjer vjetra?
2. Kako su oblikovane postojee zgrade? Od kojih su gradiva? ->
VIII, 9.
3. Postoje li fotografije okolice novogradnje (s oznakom stajalita
snimatelja)? Narueno?
4. to inae treba uzeti u obzir pri oblikovanju?
5. Visine postojeih zgrada i katova? Ulina regulacijska linija?
Graevinski pravci? Kasnija izgradnja ulica? Drvee (vrsta, ve-
liina)?
6. Koje kasnije zahvate treba ve sada uzeti u obzir?
7. Trai li se generalni plan urbaniziranja podruja?
8. Postoje li mjesne odredbe glede vanjskog oblikovanja novog-
radnji za ovo gradilite?
9. Tko je revident za umjetnike elemente u okviru graevne
dozvole? Kakvo je njegovo stajalite? J e li uputno konzultirati ga
ve u fazi idejnog projekta?
10. Koja je via instancija za sluaj albe? Koji je postupak? Koji je
rok podnoenja albe? Kakvo je stajalite nadlene institucije?
49
VII. Tehnike podloge
1. Kakvo je temeljno tlo toga kraja?
2. J esu li na gradilitu provedena geotehnika ispitivanja? Gdje?
S kojim rezultatima?
3. Koliki se doputeni pritisak na tlo moe prihvatiti?
4. Normalna razina podzemne vode? Visoki vodostaj? Najvii
vodostaj?
5. J e li na zemljitu ve postojala neka graevina? Kakva? S koli-
ko katova? Koliko je dubok bio podrum?
6. Kakav se nain temeljenja moe smatrati prikladnim?
7. Na koji nain treba izvoditi graevinu?
Posebno vano:
Pod u podrumu: nain graenja? Optereenje? ime?
Obloge? Zatitni premaz? Zapreke protiv podzemne vode?
Stropna ploa nad podrumom? Nain graenja? Optereenje?
ime? Obloge?
Stropna ploa iznad prizemlja: Gradivo? Optereenje? ime?
Obloge?
Krovna konstrukcija: nain graenja? Optereenje? ime?
Obloge? Zatitni premaz?
Kakav pokrov? Oluci? Olune cijevi izvana ili iznutra?
8. Kakvu izolaciju treba predvidjeti? Protiv buke? Horizontalno?
Vertikalno? Protiv vibracija? Protiv topline? Horizontalno? Verti-
kalno?
9. Oblikovanje stupova? Vanjski zidovi? Unutarnji zidovi?
10. Kakva konstrukcija stubita? Optereenje?
11. Kakvi prozori? elik? Drvo? Sintetika? Drvo/aluminij? Vrsta sta-
kla? Nain otvaranja? J ednostruki, krilo na krilo, s kutijom?
12. Kakva vrata? Uklaena? elini okvir? Ukoeno drvo? elik? S
gumenim odbojnikom? Vatrostalna? S automatskom bravom?
13. Nain grijanja? Ogrjev? Zaliha za koje razdoblje? Grijanje loi-
vim uljem? Dizalo za ljaku? Posuda za pepeo? Rezervoar s
kinicomza punjenje sustava?
14. Priprema tople vode: potrebne koliine? U koje vrijeme? Na ko-
jem mjestu? Kemijski sastav pitke vode? Treba li ureaj za
omekavanje?
15. Nain ventiliranja: Izmjena zraka? U kojim prostorijama? Od-
stranjivanje plinova? Odvlaivanje?
16. Kakvo hlaenje? Priprema leda?
17. Opskrba vodom? 0 dovoda? 0 fleksibilnih cijevi mjesnih vatro-
gasaca? Tlak u vodovodnoj mrei? Postoje li znaajne oscilaci-
je tlaka? U kojoj mjeri? Cijena vode po m
3
? Slavine vani?
18. Kakva je kanalizacija? Prikljuak na gradsku mreu? Gdje? Koji
je 0 glavnog voda? Na kojoj je dubini? Kamo teku otpadne
vode? J e li mogue izvesti septiku jamu? Doputa Si se to? Vla-
stiti talonik? Trai li se samo mehaniko ili i bioloko kondicio-
niranje?
19. Koji je 0 prikljuka na plinsku mreu? Kapacitet? Cijena po m
3
?
Popust za velike koliine? Postoje li posebni propisi za postavl-
janje instalacije? Odzraivanje?
20. Kakva rasvjeta? Vrsta struje? Napon? Mogunost prikljuka?
Ogranienje potronje? Cijena kWh za rasvjetu? Za snagu? No-
na tarifa od - do? Popust za visoku potronju? Transformatorska
stanica? Stanica visokog napona? Vlastita proizvodnja energije?
Dizelski agregat, parna turbina, vjetrenjaa?
21. Vrsta telefonske instalacije? Automat? Podcentrala? Gdje?
22. Vrsta signalnog ureaja? Zvono? Svjetlo? Komandni ureaj?
23. Vrsta dizala? Potrebna nosivost? Platforma u visini poda ili pa-
rapeta? Brzina? Strojarnica gore ili dolje?
24. Ostali transportni ureaji? Dimenzije? Putovi? Kapacitet? Cije-
vna pota?
PROJEKT
UPITNIK
25. Okna za otpad i mljevenje otpada? Gdje? Veliina? Za koju vr-
stu otpada? Spaljivanje? Briketiranje papira?
26. Ostalo.
VIII. Podloge za projektiranje
1. J e li pregledana zemljina knjiga? J e li dobavljen izvod? Ima li
u njemu relevantnih podataka za projektiranje?
2. Postoji li situacija naselja? J e li naruena? S podacima o pro-
metu?
3. Postoji li lokacijski nacrt? Naruen? Slubeno ovjeren?
4. Postoje li podaci o visinskim odnosima? Narueno?
5. J esu li razjanjeni uvjeti vodoopskrbe?
6. Uvjeti rjeenja kanalizacije?
7. J e li razjanjen prikljuak na plinsku mreu?
8. J e li odreen prikljuak na elektromreu? Odobren od elektra-
ne? Kabliranje ili zrani vod?
9. J esu li snimljene susjedne zgrade? Ustanovljen njihov nain
graenja?
10. J e li stabilizirana stalna toka za geodetske radove?
11. J e li potreban plan ureenja i organizacije gradilita?
12. Kome se treba obratiti za ishoenje graevne dozvole? Potre-
ban broj primjeraka projektnog elaborata? U kojemobliku? For-
mati nacrta? Kopije u plavoj, crvenoj boji? Kairano na
\ platnu?
13. Koji se zahtjevi odnose na reviziju statikog prorauna? Tko je
ovlateni revident? Koje osobe dolaze u obzir? (Koga odreuje
nadlena institucija za graditeljstvo?)
IX. Podaci za izvedbu
1. Kolika je udaljenost gradilita od teretnog eljeznikog kolod-
vora?
2. Postoji li prikljuni kolosijek za gradilite? Normalni ili uski kolo-
sijek? Mogunosti istovara?
3. Kakve su prilazne ceste? Treba li urediti zastor - eventualno ob-
lice, talpe?
4. Kakve su skladine povrine za gradiva? Kvadratura otvorenih
povrina? Kvadratura natkrivenih povrina? Koje su visine u
odnosu prema gradilitu? Moe li vie izvoaa neometano ra-
diti jedan pored drugoga?
5. Preuzima li investitor sam neke isporuke ili radove? Koje?
ienje? uvanje? Hortikulturni radovi?
6. Postoje li izgledi za predujam i isplatu u gotovini? Koji su roko-
vi i naini isplate primjereni?
7. Koja su gradiva uobiajena U mjestu? Posebno jeftina? Cijena?
X. Rokovi
1. Skice za dogovor sa suradnicima?
2. Skice za dogovor s investitorom?
3. Idejni projekt (mjerilo?) s aproksimacijom trokova?
4. Projekt (mjerilo)?
5. Predraun?
6. Isporuka nacrta za graevnu dozvolu, sa statikim proraunom
i ostalim potrebnim prilozima?
7. Predvidivo trajanje procedure izdavanja graevne dozvole?
Nadlena tijela? Mogunosti pourivanja?
8. Izvedbeni nacrti?
9. Datum raspisa natjeaja?
10. Rok predaje ponuda?
11. Sklapanje ugovora? Terminski plan izvedbe?
12. Poetak graenja?
13. Prijamgrubih graevinskih radova?
14. Tehniki prijamzgrade (spremno za useljenje)?
15. Zavrni obraun?
50
SISTEMATIZACIJ A
A Definiranje pojmova
1.0 Graevina - projekt
2.0 Graevina - izvedba
B Aktivnosti pri izvedbi graevine
1.0 Plan izvoenja
1.1 Definiranje aktivnosti / sadraji
1.2 Ciljevi / rizici u planiranju izvoenja
1.3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe
* izvedbeni nacrti
* nacrti detalja, nacrti pojedinosti
* posebni crtei
* graevna knjiga
2.0 Ugovaranje radova
2.1 Definiranje aktivnosti / sadraji
2.2 Ciljevi / rizici ugovaranja radova
2.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova
* BGB
* VOB (dijelovi A/B/C, uvodne napomene)
* opis aktivnosti (popis aktivnosti, programi aktivnosti)
* knjiga standarda za radove
* LV - uzori
* podloge namijenjene izvoau
3.0 Nadzor
3.1 Definicija aktivnosti / sadraji
3.2 Ciljevi / rizici nadzora
3.3 Sredstva / instrumenti nadzora
* podloge za AVA, sredstva / instrumenti planiranja
izvedbe (crtei, podaci iz ugovora o graenju)
* tehnike operativnog planiranja / terminski plan (stupnjevi-
ti dijagrami, linijski dijagrami, mreno planiranje)
C Upute u literaturi o izvoenju graevinskih radova > CP
A Definiranje pojmova
Def i ni ranj e akt i vnost i iz podruja rada arhitekata i njihovo adek-
vatno honoriranje odreeno je u HOAI (Honorarordnung fur Archi-
tekten und Ingenieure - propisi o honoriranju arhitekata i inenjera
na temelju prvog i drugog lanka Zakona o reguliranju rada ine-
njera i arhitekata) [poglavlje 1.]
1.0 Proj ekt gr aevi ne
HOAI, lanak 15., faza izrade (LPH) 1-4:
prikupljanje podloga (3%), idejni projekt (7%), glavni projekt (11%),
ishoenje dozvola (6%); "projektantske aktivnosti" - 27% od ukup-
nog honorara [poglavlje 2.]
2.0 Izvedba gr aevi ne
HOAI, lanak 15., faza izrade (LPH) 5-9:
izvedbeni projekti (25%), pripreme ugovora (10%), suradnja oko
ugovaranja (4%), nadzor (31 %), briga oko objekta i dokumentaci-
ja (3%); "aktivnosti oko izvedbe" - 73% cjelokupnog honorara s.
55 (2). HOAI se u velikoj mjeri zasniva na praksi, tj. temeljne aktiv-
nosti prema HOAI odgovaraju potrebnim radovima u praksi.
B Aktivnosti pri izvedbi graevine
1.0 Pl an i zvoenj a
1.1 Def i ni ranj e akt i vnost i / sadr aj i . Ovu materiju propisuje HOAI,
lanak 15., faza izrade 5.
* Osnovni radovi:
Razrada rezultata radnih faza 3 i 4 (postupna obrada i prikaz rjee-
nja), uzevi u obzir urbanistike, oblikovne, funkcionalne, tehnike,
graevno - fizike, gospodarske, energetske (npr. u smislu racio-
nalne upotrebe energije), bioloke i ekoloke zahtjeve, koristei pri-
loge drugih strunjaka, tako da se postigne rjeenje pripravno za iz-
vedbu.
Nacrti objekta sa svim za izvedbu nunim pojedinostima, primjeri-
ce definitivni kompletni izvedbeni nacrti detalja i konstrukcijskih ele-
menata u mjerilu 1:50 do 1:1, s potrebnim tekstualnim napo-
menama.
IZVEDBA GRAEVINE
- r o
Za projekte interijera prostorija: detaljni prikaz prostorija i slijeda
prostorija u mjerilu 1:25 do 1:1, s potrebnimtekstualnim objanjen-
jem; odreivanje materijala.
Izrada podloga za druge strune suradnike na projektu i uklapanje
njihovih priloga kako bi se postiglo rjeenje pripravno za izvedbu.
Kontinuirani rad na operativnom planiranju tijekom izvoenja
objekta
* Posebne aktivnosti:
Sastavljanje detaljnog opisa objekta u graevnoj knjizi, kao podlo-
ge opisa i programa izvedbe radova *).
Sastavljanje detaljnog opisa objekta u knjigu prostorija, kao podlo-
ge opisa i programa izvedbe radova *).
Provjera planova izvoenja koje je sastavio izvoa na temelju opi-
sa i programa izvedbe radova, te usporedba s projektantskim pla-
novima*).
Razrada detalja.
Provjera i odobravanje nacrta treih osoba, koje nisu suraivale na
izradi projekata, glede njihove usklaenosti s izvedbenim nacrtima
(npr. radioniki nacrti izvoaa, isporuiteljevi nacrti rasporeda stro-
jeva i njihovih temelja), ako se ti radovi odnose na elemente koji
nisu mogli biti ukljueni u predraun.
*) Ova posebna aktivnost postaje u opisu i programu izvedbe rado-
va u potpunosti ili djelomino osnovna aktivnost. U tomsluaju ot-
padaju odgovarajue osnovne aktivnosti ove faze radova, ako se
primijeni opis i programizvoenja radova.
1.2 Ci l j evi ! ri zi ci u planiranju izvoenja
Cilj planiranja izvoenja je da se graenje odvija bez smetnji i po-
greaka. Pretpostavka za to su potpuno rijeeni oblikovni i tehniki
problemi do u detalje te njihova provjera s formalne, pravne, teh-
nike i ekonomske strane (pravne podloge: dravni graevinski pro-
pisi, uredbe, npr. izvrne odredbe, smjernice, npr. smjernice za mje-
sta okupljanja; tehnike podloge: priznata pravila tehnike i umijea
graenja, npr. DIN-norme, konzultacije s ekspertima; ekonomske
podloge: instrumenti za kontrolu trokova, npr. procjena / obraun
trokova usp. DIN 276, i prema potrebi konzultacije s ekspertima).
Nedovoljno planiranje izvoenja radova esto dovodi do gubitka
materijala (otklanjanje nedostataka, propadanje), gubitaka radnog
vremena (prazan hod, udvostruenje rada), stalnog smanjenja vri-
jednosti (pogreke u planiranju / pogreke u izvedbi.).
1.3 Sr edst va / i nst r ument i za planiranje izvoenja
* Izvedbeni nacrt i , sa svimza izvedbu potrebnimpodacima i kota-
ma; uobiajeno mjerilo 1:50 ->s. 55 @
* Par ci j al ni nacrt i (=nacrti detalja, pojedinani nacrti),
dopunjuju izvedbene nacrte za odreene dijelove graevine; uo-
biajena mjerila 1:20,1:10,1:5,1:1 - s. 55
* Posebni nacrt i , - izrauju se za posebne konstrukcije (npr. armi-
ranobetonske, eline, drvene itd.) - prikazuju druge dijelove grae-
vine / ureaje prema potrebi; uobiajeno mjerilo 1:50 ovisno o kon-
strukciji. Obradu svih vrsta crtea propisuje DIN 1356, mogu se ri-
jeiti sa CAD (Computer Aided Design) u okviru EDV i po potrebi
povezano s AVA (usp. nie) (odgovarajui software na raspola-
ganju).
* Gr aevne knj i ge (=knjige prostorija) - sadre tablino potpune
podatke o veliinama (npr. duljina, irina, visina, povrina, volumen
prostorije ili dijela prostorije itd.), o materijalima (npr. obloge zidova,
podne obloge itd.), o opremi (npr. instalacije grijanja, ventilacije, sa-
nitarija, elektroinstalacija itd.), pa su podloga funkcionalnog opisa
aktivnosti (= opis i program izvedbe radova, posebno aktivnost
HOAI, lanak 15. LPH 5, suprotno od opisa i programa izvedbe, os-
novna aktivnost, HOAI, l.15. LPH 6; usp. VOB/Al.9.).
51
2.0 Ugovaranj e radova (priprema / suradnja pri ugovaranju)
2.1 Defi ni ranj e akt i vnost i / sadraj i . Ovu materiju propisuje HOAI,
l. 15., faza izrade 6+7
* Osnovne akti vnosti :
- iznalaenje i prikazivanje koliina kao podloga za sastavljanje opi-
sa radova, uz upotrebu priloga drugih strunimsuradnika na pro-
jektu;
- sastavljanje opisa radova s popisima radova prema vrstama;
- usuglaavanje i koordiniranje opisa radova strunih suradnika na
projektu;
- sastavljanje obaveznih uvjeta za izvoenje svih vrsta radova;
- prikupljanje ponuda;
- kontrola i vrednovanje ponuda, ukljuujui sastavljanje pregleda
cijena po vrstama radova, uz suradnju svih sudionika faza aktiv-
nosti 6 i 7;
- usklaivanje i objedinjavanje aktivnosti svih strunjaka koji sudje-
luju u ugovaranju;
- pregovori s ponuaima;
- rekapitulacija trokova prema DIN-u 276 na temelju jedininih ili
paualnih cijena iz ponuda;
- suradnja pri dodjeli posla.
* Posebne akt i vnost i :
- sastavljanje opisa i programa izvedbe radova u svezi s graev-
nomknjigom*);
- sastavljanje alternativnih opisa radova za odreena podruja ak-
tivnosti;
- sastavljanje usporednih pregleda cijena koristei priloge drugih
strunih suradnika na projektiranju;
- kontrola i vrednovanje ponuda temeljemopisa i programa radova,
ukljuujui pregled cijena *);
- sastavljanje, kontrola i vrednovanje pregleda cijena prema po-
sebnim zahtjevima.
2.2 Ci l j evi i ri zi ci ugovaranja radova
Cilj je sklapanja ugovora stvarati ugovoreno djelo i provoditi plano-
ve izvedbe u okviru graanskog prava, utvreno odgovarajuim
uredbama (usp. Graanski zakonik, BGB - Brgerliches Gesetz-
buch, lanci 631 .-651., odnosno Uredba o ugovaranju graevinskih
radova, VOB - Verdingungsordnung fr Bauleistungen, dijelovi
A/B/C ) s. 55 .
Radovi se mogu izdati ako su poznate cijene s. 55 za defini-
rane aktivnosti (podloge za izdavanje radova =podloge za ugova-
ranje radova, kao npr. opis radova / uvjeti ugovora itd. +pismena
potvrda s podacima o mogunostima uvida u podloge izdavanja ra-
dova / mjesto i vrijeme otvaranja ponuda / rokova za prihvaanje i
ostajanja u obvezi itd.).
Podloge za izdavanje radova s unesenim cijenama i potpisom po-
nuaa, odnosno njegova ovlatenog zastupnika, postaju ponuda -
a prihvaena nepromijenjena ponuda postaje ugovor (regulira sve
modalitete potrebne za provedbu planova izvoenja; npr. vrsta / op-
seg radova, cijene, rokovi, odgovornost itd.)
Ugovori o graenju (time i podloge za izdavanje radova) moraju
iscrpno / potpuno unaprijed raistiti mogue nesuglasice izmeu
ugovornih strana - meusobne obveze jasno utvrditi.
Nejasne, nepotpune podloge za izdavanje radova dovode do loih
ugovora koji izazivaju sukobe / prekoraenje rokova / nedostatke /
smanjenje vrijednosti / dodatne trokove.
2.3 Sredstva / i nst rument i za ugovaranje radova
* BGB (Graanski zakoni k) propisuje u ugovoru o graenju (ugo-
voru o radu) pravne odnose izmeu investitora / izvoaa (narui-
telja / izvoditelja) ako nema drugaijih sporazuma. lanci 631 .-651.
Sadre prave norme za ugovore o radu. Naslovi / sadraji pojedinih
lanaka su: l.631. sutina ugovora o radu, l.632. naknade, l.633.
jamstvene obveze izvoaa, otklanjanje nedostataka, l.634.
postavljanje rokova i mogunost promjene, smanjenja i prekida,
IZVEDBA GRAEVINE
- >&)
l.635. naknada tete zbog neizvrenja. I.636. kanjenje izvedbe,
l.637. prestanak jamstva, l.638. kratka zastara, l.639. prekid i
obustava zastare, l.640. obveze prihvaanja naruitelja, l.641.
dospjelost plaanja, l.642. suradnja naruitelja, l.643. otkaz od
strane izvoditelja, l.644. nositelj rizika, l.645. jamstva naruitelja,
l.646. dovretak preuzimanja, i.647. zalono pravo izvoditelja,
l.648. hipoteka na graevinsko zemljite, l.649. otkaz od strane
naruitelja, l.650. predraun, l.651. ugovor o isporuci djela - s.
5 5 -
* VOB (Pravi l ni k o obavl j anj u graevi nski h radova) ima pose-
ban pristup (suprotno openitim odredbama BGB) i vodi rauna o
tome da u ugovoru o graenju budu regulirani raznovrsni struni i
pravni problemi / zahtjevi (usp. AGB - zakon). VOB nije zakon ni
pravni propis, pa vrijedi tek ako se dogovori njegova primjena (dio
B/C, mogu i u okviru opih poslovnih uvjeta, usp. AGB - zakon,
l. 23.5.).
Podjela VOB-a u tri dijela:
- VOB/A (DIN 1960) =Ope odredbe za i zdavanj e graevi nski h
radova
Sadraj: smjernice za formiranje i sastavljanje raspisa natjeaja,
izdavanje radova, ugovaranje. Odredbe VOB/A imaju obiljeje pre-
poruke (za privatne investitore) - a obavezujue su za javnopravne
investitore.
- VOB/B (DIN 1961) = Ope odredbe za ugovaranj e i zvedbe
graevi nski h radova
Sadraj: posebno sastavljene odredbe za graevinske ugovore,
koje odgovarajua BGB-pravila stavljaju izvan snage ako je tako
dogovoreno. Naslovi / sadraji lanaka su: l. 1. vrsta / opseg rada,
l. 2. naknade, l. 3. podloge za izvedbu, l. 4. izvoenje, l. 5.
rokovi izvedbe, l. 6. ometanje i prekid izvoenja, l. 7. podjela rizi-
ka, l. 8. otkaz od strane naruitelja, l. 9. otkaz od strane izvodite-
lja, l. 10. odgovornost ugovornih strana, l. 11. kaznene odredbe,
l. 12. preuzimanje, l. 13. jamstva, l. 14. obraun, l. 15. rad u
akordu, l. 16. isplata, l. 17. osiguranje, l. 18. sporovi.
- VOB/C (DIN 18300 18450) =Opi tehni ki uvj eti za ugova-
ranj e graevi nski h radova (ATV)
Sadraj: pravila (prema sporazumu) za pojedine vrste radova (npr.
zemljani radovi, zidarski radovi itd.) prema jedinstvenoj sistema-
tizaciji s. 55
0. Upute za opi s radova - pomone napomene za sastavljanje
jednoznanih, iscrpnih raspisa (br.01 opi neophodni podaci, br.02
potrebni dopunski podaci, usp. VOB/A, lanak 9.1.
1. Vaee podruj e, - upuivanje na postojee DIN-norme (teh-
nike odredbe za izvoenje); generalna klauzula: "Gradiva i grae-
vinski elementi podrazumijevaju se ukljuivi isporuku, istovar i
skladitenje".
2. Gradi va / graevi nski el ement i , - uvjeti kvalitete, "standardi" za
gradiva /graevne elemente (DIN-norme, slubena odobrenja).
3. Izvoenje, - propisi glede tehnike izvoenja (eventualno DIN-
norme) usmjereno na "standardno izvoenje".
4. Pomoni radovi / posebni radovi , - utvrivanje vrste / opsega
pomonih radova (uz glavne radove prema popisu radova) bez po-
sebne naplate.
5. Obraun - propisi za obraun prema utvrenimstvarno izvede-
nimkoliinama (odnosi se na obraunske jedinice, razgranienje di-
jelova graevine koji se meusobno isprepleu, ponovljena izmjera
odnosno odbici).
Opi sastavni dijelovi ugovora, najee nedovoljni za jedno-
znano, zakljuno reguliranje, dopunjuju se "prethodnim napo-
menama" (dodatni ugovorni uvjeti, posebni ugovorni uvjeti, ne smi-
ju biti u proturjeju s opimodredbama za ugovaranje, uz potpunu
52
primjenu odredaba AGB - zakona (uravnoteenost VOB-a kao
"cjeline"),
_ potrebni dodatni sporazumi razjanjavaju jednoznano VOB
"moe se - odredbe", npr. Postupak prijama itd.
- mogui dodatni sporazumi odnose se na odredbe koje slue
definiranju aktivnosti (bez naruavanja uravnoteenosti VOB-a),
npr. izvjetaji u graevnom dnevniku, nain izraavanja itd.
s. 56
* Opi s akti vnosti , kao jednoznana, iscrpna definicija aktivnosti,
postaje podlogomkasnijeg ugovora o graenju >s. 56 Treba
razlikovati:
- opis aktivnosti s popisomradova (VOB/A, l.9,/3-9);
- opis i program radova (funkcionalni opis aktivnosti, FLP; VOB/A,
I.9./10-12).
Opisi graenja (opi prikaz graditeljskog zadatka) upotpunjuju po-
pise radova tako da postaju opisi radova.
popi si akti vnosti , rastavljanje na pojedinane pozicije (pozicija je
opis dijela aktivnosti prema vrsti, kakvoi, koliini, dimenziji, obil-
jeeno rednimbrojem/ brojempozicije) ->s. 56 @ mogu se rala-
niti nepovezano (stupnjevi izgraenosti / faze graenja / stupnjevi
dovrenosti) ili prema naslovima (saeto prema vrstama radova) uz
pomo "prethodnih napomena" ->s. 56
Programi akti vnosti , opisi mjerodavnih uvjeta / zahtjeva (oblikov-
no, funkcionalno, tehniki, ekonomski) koji se odnose na dovrenu
aktivnost. Odustajui od detaljnog prikaza faze aktivnosti (suprotno:
popis aktivnosti s pojedinanim pozicijama; mogu je standardizi-
rani popis aktivnosti bez naznake koliina).
Opisi aktivnosti - kao dio podloga za pogodbu radova - unoenjem
cijena (ponuda) i raspisom(izdavanje radova) postaju dijelom ugo-
vora o graenju. Ima li proturjenih dijelova ugovora, vrijede redom
(usp. VOB/B l. 1.1):
Opi s akti vnosti , posebne ugovorne odredbe, eventualne dodatne
ugovorne odredbe, eventualni dodatni tehniki uvjeti, opi tehniki
uvjeti za ugovore o izvedbi graevinskih radova (VOB/B) (dakle
"posebno" vrijedi prije "opeg") ->s. 56
* Standardna knj i ga akti vnosti (St LB) za graevinarstvo pomae
pri sastavljanju opisa aktivnosti (daje: saete tekstove, tehniki
besprijekorne, potpune) tako to nudi standardna poglavlja opisa
pojedinih pozicija koje se uklapaju u odgovarajua podruja aktiv-
nosti (podruja aktivnosti priblino su vrste graevinskih radova
prema VOB/C).
Poglavlja standardnog teksta rasporeena su hijerarhijski u 5 od-
jeljaka. Svako poglavlje ima svoj broj. Tako se pojedini tekstovi (po-
vezani u poglavlje, prema potrebi iz 5 odjeljaka; skraeni tekst /
opirni tekst) mogu kombinirati (broj odjeljka, tj. vrste radova +broj
pojedinih poglavlja =broj standardnog opisa aktivnosti) s. 56
J edinstvena (standardizirana) kombinacija omoguuje racionaliza-
ciju kroz EDV (Izdanja knjiga o standardnim radovima: Zajedniki
odbor elektronika u graditeljstvu, GEAB; cilj: primjena jedinstvenih
standardnih tekstova za opis aktivnosti u graditeljstvu na podruju
cijele drave).
Daljnje zbirke standardnih tekstova za radove u graditeljstvu:
- katalog standardnih radova za cestogradnju i mostogradnju
(StLK), podruja aktivnosti 100-199;
- katalog standardnih radova za vodogradnje (StLK), podruja akti-
vnosti 200-299;
- knjiga standardnih aktivnosti savezne eljeznice (StLB-DB), pod-
ruja aktivnosti 400-499;
- regionalni katalozi aktivnosti (RLK) pojedinanih korisnika, pod-
ruja aktivnosti 800-999.
* LV - obrasci za popise aktivnosti slini su graevnoj knjizi
(prethodnik StLB). Ti obrasci obuhvaaju to je mogue vie
varijanata teksta (tekstovi stvoreni precrtavanjem), pa zbog toga u
IZVEDBA GRAEVINE
kompletu postaju vrlo opseni. Ponuai: razliiti izdavai
->s. 56
* Obrasci nami j enj eni proi zvoai ma za popise aktivnosti nude
dodatne informacije, pomau pri rjeavanju posebnih konstrukcijs-
kih detalja.
Cijelo je podruje izdavanja radova idealno EDV-pogodno (teksto-
vi, prorauni). Kombinacija podataka za izdavanje radova i plani-
ranja izvoenja mogua je primjenom odgovarajueg CAD (Com-
puter Aided Design) AVA (raspis / izdavanje / obraun) -
softvvareom.
3.0 Nadzor (nadzor na graevini, objektu / dokumentacija)
3.1 Defi ni ci j a akti vnosti / sadraj i regulirano propisom HOAI, l.
15. faze aktivnosti 8 i 9.
* Osnovne akti vnosti :
- nadzor tijekomizvoenja objekta glede usklaenosti s graevnom
dozvolom, planovima izvoenja i opisima aktivnosti, kao i s ope-
nito prihvaenim pravilima tehnike i odnosnim propisima;
- koordiniranje strunjaka koji sudjeluju u nadzoru;
- kontrola i korigiranje detalja predgotovljenih elemenata;
- sastavljanje i praenje terminskog plana (gantogram);
- voenje graevnog dnevnika;
- zajednika izmjera radova s izvoaima;
- prijamgraevinskih radova uz suradnju drugih strunjaka ukljue-
nih u projektiranje i nadzor; utvrivanje nedostataka;
- kontrola rauna;
- utvrivanje trokova prema DIN-u 276 ili prema pravnim propisi-
ma za obraun u stanogradnji;
- zahtjev za slubena primanja radova i sudjelovanje u njima;
- predaja objekta, ukljuujui sastavljanje i predaju potrebnih pod-
loga, npr. upute za rukovanje, atesti;
- popis jamstvenih rokova;
- nadgledanje uklanjanja nedostataka koji su ustanovljeni prilikom
primanja radova;
- kontrola trokova;
- obilazak objekta kako bi se ustanovili nedostaci prije isteka jamst-
venog roka izvoaa;
- nadgledanje otklanjanja nedostataka koji su nastali tijekomjamst-
venog roka, ali najdulje do pet godina od primitka graevinskih ra-
dova;
- suradnja pri oslobaanju od aktivnosti osiguranja;
- sustavno sreivanje crtea i prorauna objekta.
* Posebne akti vnosti :
- sastavljanje, nadgledanje i daljnje voenje plana isplata;
- sastavljanje, nadgledanje i daljnje voenje diferenciranih planova
vremena, trokova ili kapaciteta;
- djelatnost odgovornog voditelja gradnje, ako ta djelatnost prema
zakonima dotine zemaljske vlade prelazi okvire osnovne aktiv-
nosti iz faze aktivnosti 8;
- sastavljanje plana zaliha;
- sastavljanje popisa opreme i inventara;
- izrada uputa za uvanje i odravanje;
- promatranje objekta;
- upravljanje objektom;
- obilazak graevine nakon predaje;
- kontrola radova na uvanju i odravanju;
- priprema brojanih podataka za datoteku objekta;
- iznalaenje i utvrivanje trokova za izradu financijskih pokaza-
telja;
- preispitivanje analize trokova / koristi za graevinu i poslovanje.
53
3.2 Ciljevi/rizici graevinskog nadzora.
Graevinski nadzor usmjeren je na dva teita:
- kont rol a, i zmj ere, obr aun kao dopuna AVA (raspis, izdava-nje,
obraun; usp. poglavlje izdavanje posla) ->s. 57
- pl ani ranj e t i j eka gr aenj a uz primjenu metoda projektantskog
menadmenta (raspoloivost ljudi, mehanizacije, materijala u
pravo vrijeme, u potrebnoj koliini, na pravom mjestu).
Najvanija pomona sredstva jesu tehnike planiranja tijeka grae-
nja / tehnike terminskog planiranja prema razliitimmetodama. Lo
nadzor, manjkava kontrola dovode esto do nezadovoljavajueg
izvoenja, nedostataka (vidljivi / skriveni), pogreaka u obraunu,
poveanja trokova, opasnosti za ljude (nesretni sluajevi) i mate-
rijal. Nezadovoljavajui projektantski menadment, odsutnost koor-
dinacije najee dovode do kanjenja / dodatnih trokova.
3.3 Sr edst va/i nst r ument i za graevinski nadzor
* Podl oge AVA, kao i sr edst va / i nst rument i za pl ani ranj e i z-
vedbe objanjeni su pod 1.3.12.3. Graevinski nadzor temelji se na
projektu (izvedbeni nacrti, nacrti detalja, posebni crtei), te eventu-
alnoj graevnoj knjizi odnosno na podlogama za ugovor o gra-
enju.
* Tehni ke pl ani ranj a t i j eka gr aenj a / t er mi nsko pl ani ranj e
koriste razliite uobiajene metode:
- Gant ogr ami postavljaju u koordinatnom sustavu vertikalno
(=os y =ordinata) faze rada / graevinske procese, a horizontalno
(=os x =apscisa) pripadajue vrijeme (odreeno temeljem iskust-
venih vrijednosti / prorauna) koje je prikazano duljinom odgovara-
jue horizontalne crte. Redoslijed graevinskih radova trebao bi biti
prikazan odgovarajuim redom upisa u dijagram. Popisi aktivnosti
( =liste prikaza tijeka graenja =liste podataka o radovima) pripo-
mau pri izradi gantograma i omoguuju usporedbu predvieno -
ostvareno.
Prednosti gantograma: preglednost, oiglednost, itljivost (prikaz
proporcija vremena). Nedostaci gantograma: paualnost, nera-
lanjenost dijelova procesa, tekoe u prikazu kombinacija / ovis-
nosti radnih procesa (nekritini / kritini procesi =promjena traja-
nja procesa odgovara promjeni vremena zbroja procesa, ne moe
se ustanoviti). Podruja primjene: prikaz tijeka graenja bez po-
sebnog smjera dovravanja, planiranje pojedinih tokova (programi
aktivnosti), planiranje ulaganja (program radne snage / program
opreme) - s. 57 @.
- Li ni j ski di j agr ami (dijagrami brzine, puta [koliina], vremena)
predstavljaju u koordinatnom sustavu na jednoj osi (kojoj =ovisno
o graevinskomzadatku) jedinice vremena (odabrane), a na drugoj
jedinice duljine puta (rjee koliina). Iz toga se raspoznaje brzina iz-
voenja (kut koji proizlazi iz odnosa vrijeme / put) i vremenski i pro-
storni razmaci izmeu aktivnosti. Prednost: oigledna predstava br-
zina i kritinih razmaka. Nedostaci: nepreglednost pri preklapanju
razliitih aktivnosti (prostorno, vremenski kad tijeku graenja ne-
dostaje smjer prema dovrenju) Podruja primjene: prikaz tijeka
graenja s odreenimsmjeromdovravanja (duljina, visina, npr. ce-
ste, potkopi i si., tornjevi, dimnjaci i si.) - 57
- Mreni pl anovi , rezultati tehnike mrenog planiranja (dio istrai-
vake oblasti Operation Research) [si.22], slue analizi, prikazu,
planiranju, upravljanju, kontroli odvijanja radova. Uvrta-vanjemto
vie ulaznih parametara (vrijeme, trokovi, sredstva za izvedbu itd.)
prikazuju se meusobne ovisnosti razliitih aktivnosti.
Mreni prorauni polaze od projektnog polaznog termina VZ (O)
(startni vor, pojmovi vidjeti DIN 69900, list 1), pronalaze (proraun
unaprijed) najranije termine FZ (najraniji termin poetka, FAZ /
najraniji termin zavretka, FEZ) za nastupanje svih dogaaja / pro-
cesa (D =trajanje, vrijeme izmeu poetka i zavretka procesa).
Rezultat = put najduljega trajanja (kritini put) / projektni termin
zavretka FZ(n). Ukljuene prethodno procijenjene vremenske
IZVEDBA GRAEVINE
CD
rezerve daju (pribrojene) navedeni projektni rok zavretka VZ(n),
najkasnije rokove SZ (najkasnije rokove poetka, SAZ / najkasnije
rokove zavretka, SEZ) za nastupanje svih dogaaja / procesa
(proraun unatrag), najkasniji projektni rok poetka SZ, odnosno
ukupnu vremensku rezervu GP pojedinih dogaaja / procesa (GP =
najkasniji rok SZ . najkasniji poetni, zavrni rok SAZ / SEZ minus
najraniji rok - najraniji poetni, zavrni rok FAZ/FEZ) - s. 57
Razliite orijentacije mree (procesi / dogaaji) i prikazi (strelice /
vorovi) daju tri tipa mrenih planova s. 57 @
1 Met ode st r el i nog mr enog pl ani ranj a (Cri t i cal - Pat h -
Met hod, CPM) prikazuju procese strelicama (rubovima). vorovi
predstavljaju poetne i zavrne dogaaje procesa. Temeljni pore-
dak odnosa (=ovisnost izmeu dogaaja /procesa moe se kvan-
tificirati) kad je CPM normalni slijed (odreeni odnos od zavretka
prethodnog do poetka sljedeeg dogaaja; zavrni dogaaj pro-
cesa A =poetni dogaaj procesa B). Vremenski model je determi-
niran (tj. procesu je odreeno konkretno procijenjeno vrijeme).
Meusobno ovisni procesi koji teku usporedno, meuzavisnosti
dijelova procesa kao preduvjet nekog sljedeeg procesa prikazuju
se fiktivnim procesima (nulte veze, Dummy, odnosi redoslijeda u
strelinimmreama s vremenskim razmakom 0) - s. 58 @ -
Sadraji strelinih mrenih planova odraavaju se u listama proce-
sa (izlistanje pojedinanih aktivnosti s odgovarajuim naznakama
vremena) s. 58
2 Met ode vor nog mr enog pl ani ranj a (Met ra - Pot ent i al -
Met hod, MPM) prikazuju procese vorovima. Strelice odraavaju
odnose organizacije radova. Temeljni odnos organizacije (def.v.g.)
kod MPM je poetni slijed (odreen odnos od poetka prethodne do
poetka sljedee aktivnosti; poetni dogaaj aktivnosti A =poetni
dogaaj aktivnosti B). Vremenski model je determiniran (v. CPM).
Sadraji vornih mrenih planova prikazuju se u listama procesa
(usp. CPM) - s. 58 @ @
3 Met ode mr enog pl ani ranj a pomou vorova dogaaj a
(Pr ogmamm Eval uat i on and Revi ew Techni que, PERT) prikazu-
ju dogaaje vorovima. Strelice odraavaju odnose organizacije
radova. Vremenski model je normalno stohastiki (= odreivanje
vremenskih razmaka izmeu dogaaja raunom vjerojatnosti).
Geometrijski modeli PERT + CPM mogu dati mjeovite prikaze
(procese kao strelicu, dogaaje kao vor).
Teoretski se moe zamisliti mreni plan pomou strelica dogaaja,
ali nema primjenjivane metode.
Prednosti / nedostaci / podruja primjene razliitih metoda mrenog
planiranja: unaprijed organizirane mree s deterministikim vre-
menskim modelom (CPM/MPM) najprikladnije su za detaljirano
upravljanje / kontrolu izvoenja graevina (teite na pojedinimak-
tivnostima). Mree orijentirane prema dogaajima (PERT) bolje
slue okvirnom i preglenom planiranju (dogaaji =miljokazi).
vorni planovi aktivnosti (MPM) lake se postavljaju / mijenjaju
(dosljedno odvajanje planiranja tijeka od planiranja vremena), pri-
kazuju vei broj uvjeta nego strelini planovi aktivnosti (CPM; ali
CPM je raireniji u praksi; stariji, razvijeniji, organizacijski odnosi
koji se pojavljuju u mrenimplanovima uobiajeni su slijed aktivno-
sti u 70-80% sluajeva).
Mreni su planovi openito vrlo detaljirani, ali nedovoljno ilustrativ-
ni (stoga: dodatni prikazi rezultata u obliku gantograma, v.g.) Kao
pomo za posebno velike mrene planove predestinirana je EDV
(za sastavljanje mrenog plana dovoljan je unos odgovarajuih po-
dataka iz liste procesa). Postoji odgovarajui software (preteni dio:
CPM).
54
L P H 1 Pr i k upl j anj e podl oga
l p h 2 Idej ni pr oj ekt i
LPH 3 Gl av ni pr oj ekt i
l p h i. Pl anov i z a gr a. d o zv o l u
l p h 5 I zv ed b en i pr oj ekt i
l p h 6 Pr i p r ema z a us t upanj e r ad o v a
l p h 7 Su r ad n j a pr i us t upanj u
Izol aci j a
Podl oga za pad
8 cm, ar m. bet onska pl oa
Procj edni otvor 10 cm
( 3) Nacrt detalja
[ Ugovor 0 graenj u)
" r
Dodat ak
Ci j ena +
(4^) Ugovor o graenju
I Podl oga za ust upanj e
Dopi si + [ Pogodbene podl oge
Ugovor ni uvj et i + I Opi s akt i vnost i
B GB
Pravni propi si 0
ugovar anj u radova
631 ff B GB I 631 ff B GB
i
Odnos investitor /
izvoa
Di o A, B +C
ORGANIZACIJ A GRAENJ A
- >QQ
Pravila VOB/B koja odstupaju od pravila ugovaranja BGB
BGB ugovor o radu VOB/B
632 Naknade
633 Nedostaci
634 Postavljanje rokova,
promjene, smanjenje
635 Naknada tete
636 Zakanjenje izrade
637 Prestanak jamstva
638 Zastara (kratka)
639 Zastara (prekid, obustave)
640 Prijam
641 Dospjelost plaanja
642 Suradnja naruitelja
643 Otkaz od strane izvoaa
644 Rizik
645 Odgovornost naruitelja
646 Dovrenje umjesto prijama
647 Pravo izvoaa na hipoteku
648 Hipotekarno osiguranje graevine
649 Pravo otkaza naruitelja
650 Predraun trokova
651 Ugovor 0 isporuci
2 Naknade I
| 14 Obraun |
15 Rad u akordu
4 Izvoenje (br 7)
13 J amstvo (br. 3, 5, 6)
| 17 Osiguranje |
| 13 Uinci jamstva (br. 3, 6)
4 Izvoenje (br. 7)
8 Otkaz putemAG (br 5)
13 J amstvo (br. 7)
5 Rokovi izvoenja
13 J amstvo (br. 3)
| 13 J amstvo (br. 3, 7)
| 13 J amstvo I
| 12 Prijam |
| 16 Plaanje |
4 Izvoenje
9 Otkaz putem AN
- uputa 12 br. 6
7 Podjela rizika
12 Prijam
- ne postoji
- ne postoji
8 Otkaz putem AG
- uputa 2
- nije predmet VOB
lz: Mantscheff: "Einfhrung in die Baubetriebslehre", dio 1, Werner Verlag,

Dsseldorf, 1985. s. 49
VOB/B
Opseg ugovora i
prijevremeni raskid
Izvoenje
Plaanje
(8) Opi uvjeti ugovaranja
1. Zemljani radovi i temeljenje
(F) DIN 18300 Zemljani radovi
(F) DIN 18301 Buai radovi
(R)DIN 18302 Graenje bunara
(R)DIN 18303 Zagraivanje
(R) DIN 18304 Pobijanje pilota
(R)DIN 18305 Navodnjavanje
(F) DIN 18306 Odvodnjavanje i
kanalizacija
(R)DIN 18307 Vodovodi i plinovodi
(F) DIN 18308 Drenae
(R)DIN 18309 Injektiranje
(R) DIN 18310 Radovi na osiguranju
vodotoka, nasipa i obaloutvrda
(R)DIN 18311 Bageriranje u vodi
(R) DIN 18312 Podzemni radovi
(R)DIN 18313 Izrada dijafragmi s
potpornomtekuinom
(R) DIN 18314 Radovi s mlaznimbetonom
( 9 ) Iz: VOB dio C
Izvoenje, smetnje,
preuzimanje
Podnoenje rizika,
odgovornost, garancija
2. Grubi radovi
(R) DIN 18330 Zidarski radovi
(R)DIN 18331 Betonski i arm. bet. radovi
(R) DIN 18332 Radovi s prirod, kamenom
(F) DIN 18333 Radovi s beton, blokovima
(R) DIN 18334 Tesarski radovi i drv. konst.
(R)DIN 18335 Graenje elikom
(R)DIN 18336 Izolaterski radovi
(R)DIN 18338 Krovopokrivai i krovo-
- izolaterski radovi
(R)DIN 18339 Limarski radovi
3. Zavrni radovi
(R) DIN 18350 bukanje i radovi u gipsu
(R)DIN 18352 Keram. radovi i oploenja
(F) DIN 18353 Izrada podnih podloga
(R) DIN 18354 Asfalterski radovi
(F) DIN 18355 Stolarski radovi
(R)DIN 18356 Parketarski radovi
A2 Oznaka prostori j e B2 Vel i i na prost ori j e B4 Kuanski t ehni ki pri kl j uci za B5 Mj er ne vel i i ne
1 2 3 1 2 3 1 2 3 4 5 6 1 3 ti
Privr. broj prostori j e Kori t enj e Kori sni k
<2 Povr i na S Vi si na e Sadr ai Gri j a- Vent i - Sani - ELT/ j s ELT/ss Tr ansp
Temp LW Svjetlo Pr i mj edbe
A B c (ABT)
>
m
2 > m
<61
m
3 nje l aci j a tari j e t ek.
c FCH LUX (adr ese)
W 104 Hodni k N 6, 92 1 2, 47 N 14,87 _ _ _ SCH TAD - 20 1 AAD - utinica za ant enu 6, 92
DB SPA DB - st ropno gr i j ae ti j el o
WVT GAD - ut i ni ca za ku. apar at
W 204 Kup./WC N 3, 47 1 2, 475 N 8. 588 WWH ZWE WA WB - - 24 7 PA - i zj ednaavanj e pot enci j al a Kup./WC 3, 47 2, 475
WB STD SCH - preki da
wc PA SP - sudoper
SPA - i nterfon
W 304 Kuhi nj a N 6, 09 1 2, 47 N 15,04 WWH ZWE SP SCH - - - 20 4 STD - ut i ni ca Kuhi nj a 6, 09 2, 47
STD TAD - uti ni ca za t el ef on
WBS WA - kada
GAD WB - umi vaoni k (B.4.3)
DB Vf f i -zi dno grij tijelo bez SCH (B.4.4)
W 404 Loa N 1,69 1 2, 363 N 4, 000 WBS - zi dno. grij. ti j el o s SCH
W 504 st .-b(.-sp. N 19,77 1 2, 47 N 48, 63 WWH - - SCH AAD - 22 1 wc- wc st .-b(.-sp. 19,77 2, 47
STD VWT - razdj el ni k st ana
DB WWH - gri j anj e vode
W 604 Vent. inst. F 0, 36 L 2, 475 N 0, 891 ZWE - pri si l na vent i l aci j a
Knjige prostorija (skraeni oblik - primjer)
55
( j l ) Dodatne pojedinosti (^2) Opis djelatnosti
IZVEDBA GRAEVINE
0)
Redni broj
(OZ)
Brojana oznaka standardnog rada
Opis djelatnosti
Koliina J edinica
mjere
EP GP
3,01 81 013013 11 11 10 14
Beton sloja istoe
podloga horizontalna
gornja povrina betona horizontalna
od nearmiranog betona
kao normalni beton DIN 1045
B5
debljina 8 cm 25 m
Kratki tekst: "si. ist., beton, B5"
Primjer 1. Koliina i EP izvan teksta
Poz. Koli. Opis
EP GP
jedinina ukupna
cijena cijena
2.02 105,0 m podnih ploa podruma od nabijenog
betona B debljine 10, 12 cmizvesti: Povrine
treba oblikovati u padu prema slivnicima.
za 1 m
2
35,70 3748,50
Nedostaci: a) mnogo prostora za tekst
b) nema podataka za udio u EP
c) EP nije napisan slovima
Primjer 2. EP u tekstu
105,0 2.02 m podnih ploa podruma od nabijenog
betona B debljine 10, 12 cm, izvesti: Povrine
- rad DM 24,60
-materijal DM11,10
- ostalo DM - , - za 1 m
2
EP i. W.. tridesetpet 70/100
35,70 3748,50
Nedostaci: EP i koliine nisu u istomretku
Primjer 3. EP i koliine u tekstu i u jednomretku
2.02 Podne ploe podruma od nabijenog
betona B debljine 10, 12 cm, izvesti: Povrine
105 m
2
UM/S: DM 24,60/DM 11,10/DM - , -
EP i. W.: tridesetpet 70/100
Prednosti: a) velika uteda prostora
b) koliine x EP =ukupna cijena u jednomretku
Popis djelatnosti
35,70 3748,50
Popis djelatnosti (LVZ)
Prethodne napomene i pozicije

- Godina izdanja StLB: 1981
podruje djelatnosti: betonski i
armiranobetonski radovi
beton na licu mjesta sloja istoe
- podloga horizontalna
gornja povrina betona horizontalna
od nearmiranog betona
kao normalni beton DIN 1045
B5
debljina 8 cm
81013 013 11 11 10 U
TT2,T3.T4,T5
(16) Standardni tipski tekstualni opis
Izvod: StLB, LB 013 (betonski i armiranobetonski radovi)
T1 T2 T3 J ed. Dugi tekst K.-br. Kratki tekst
3.2. Elementi zgrada u izgradnji
Uputa:
Opisu radova trebaju prethoditi
propisi o obraunu odjeljka
0.1 str. 7 Konstruktivno povezani
elementi graevine koji se izvode
u jednomradnomprocesu moraju
se opisati u T1/048 ili 053
037 Beton na licu mjesta za zid zid
038 zid okna zid okna
039 zid kanala zid kanala
040 zid izmeu eline konstrukcije zid
041 parapet parapet
042 stubini parapet stubini
parapet
043 atika Attika
044 potporni zid potporni zid
045 krilni zid krilni zid
046 zid potpornja potporanj
047 zid leaja leaj
048
Q
1 jedna bona povrina u nagibu
11 beton na licu
mjesta
2 , nagi h 21
3 obje strane nagnute
21
Izvod: standardna knjiga radova

Podloge za ustupanje radova (VOB/A 17 br. 1 odsj. 2d)
Raspis (poziv
za podnoenje
ponuda
Pogodbene podloge
(VOB/A 10 br. 1-3; VOB/B 1 br. 2)
(VOB/A
17 br. 4)
Tehniki sadraj Pravni sadraj
+
Uvjeti natjeaja
(VOB/A
10 br. 4.
odsj. 2)
(1) Opis radova (2) Posebni
ugovorni uvjeti BVB
+
Uvjeti natjeaja
(VOB/A
10 br. 4.
odsj. 2)
(4) Dodatni tehniki
propisi ZTV
(3) Dodatni
ugovorni uvjeti ZVB
(5) Opi tehniki
propisi VOB/C
(6) Opi ugovorni
uvjeti VOB/B
Ugovor o graenju
Zi dovi
1. m
2
/m
3
vanjski / unutarnji / potporni zidovi (navesti mjesto), u
betonu / armiranom betonu debljine cmod B u dvostra-
noj oplati, sa / bez armature ... koja se doprema / postoji na
gradilitu, bez / sa oplatom
Posebni zahtjevi:
beton m
betonski elik kg po m
2
/m
3
oplata m
2
po m
2
/m
3
2. m
3
vanjski / unutarnji / potporni zidovi, KG, u armiranom betonu
debljine 30 cmod B15, u dvostranoj oplati, bez bet. elika, bez
oplate
3
po m
2
(15) Podloge za ustupanje radova Popis radova
56
Raspis
Ustupanje
Obraun
HOAI, 15, LPH 6 -i 7
HOAI, 15, LPH 8
( 1 9 ) Na d z o r n a o b j ek t u
Program gradnje
radna
Teka
-
radna_
reka
L T D
W W
Veliaa Ouiak Travani
21
20
fc
p =
19
lb
f
CS
18
b
j
B
17
E
16
fc
o
15
fc
<=
K
IE
13
E ^ S3
1?
S a
tt
10
8
_ J
3 tt
10
8
S S r =
tt
10
8
3
1
$W a
i i
a
t,
eg e
3
t 3T o
i
1
nm ureenje gradilita
CZ1 zemljani radovi
C3 betonski radovi
w77t oplate i radovi u eliku
ii postavljanje skele
uklanjanje skele
Terminski plan s podjelompojedinih radnih procesa
Programmehanizacije
Broj radnih mjesta
1 - smjenski pogon
/
f
2 - smjenski pogon
1 - smjenski pogon
Sijeanj Veljaa | Oujak Travanj f Svibanj Lipanj Srpanj Rujai
Red
br.
Ele-
ment
grae
vine
Radni
proces
J edin.
mjere
Koliina Utroak
h/E
Xh Trajanje
h/jedin. vre-
mena (dan
mjes., god.)
Usporedba
treba
jest
treba
jest
treba
jest
IZVEDBA GRAEVINE
-CP
493 m
Redoslijed radova:
Gradilite urediti i raspremiti
Zemljani radovi i ruenja
Izrada presjeka ceste
Radovi na taracanju i ugradbi rubnjaka
Terminski plan graenja
Operativna istraivanja-
Elementi mree
Linearno programiranje
-Simulacija
/^Tehnika mrenog planiranja
Ostalo
Naj kasni j i t ermi n Naj kasni j i t ermi ni :
-poet ka r SAZ = naj kas. t ermi n poet ka
proj ekt i ranj a | SEZ = naj kas. t ermi n zavr t et ka
SZo 4 S Z , 4 S Z , <
Rezer va
5 =
=vz(n)
n Termi n po. Kritini put | Zadani t ermi n
5 o. proj ekt i ranj a Naj rani j i t ermi ni ' Termi n zavr et ka
ra c St art ni vor I FAZ = naj rani j i t ermi n poet ka zavr et ka proj ekt i ranj a
FEZ = naj rani j i termi n zavr et ka proj ekt i ranj a
Proraun mree
El ement i mr ea
Tablica ispunjenja plana Orijentacije mree
Akt i vnost St rel i ca Akt i vnost St rel i ca
Orjentacija Pr i kaz
Dogaaj
*
vor Dogaaj vor
57
Odnosi zavret ak-
- poetak (prividna
aktivnost)
0, 0,
Normal ni slijed Normal ni slijed s
prividnom aktiv-
nou
Vremenski uvj etovana
prividna aktivnost
od j
1
Zavrni dogaaj od j
i Zavr. Zav r i
f r doga.
doga.
od i od j
vor
S A F A
SE F E VN
.
G P NP VD
VN
VD
NP
FA
FE
SA
SE
GP
broj aktivnosti
trajanje aktivnosti
broj mrenog plana
najraniji poetak
najraniji zavretak
najkasniji poetak
najkasniji zavretak
ukupno rezervirano vrijeme
=lanana igra
aktivnost
nulta veza odn. Dummy
kritini put
8 8
0 13
\
\
16 16 16 16
0 4
Uft
0 21
32 32
0 22
I
I .
I i
I /
10
20
i \
i \
4 4 302
4
6
0
8
12
I
8 8 402 16 16
0 11
302
4
6
0
8
12 I 0 19 8 0 20
36 32 501 48 44
4 27 12 4 28
i
0 0 103 2 2
X
28 19
0 2 2 0 3 f 9 10
20 26 303 32 30
1
32 32 403 40 40
i
2 17 4 2 18 0 23 8 0 24
X 1
7
13 B 104 18 13
5 B 5" 5 9
18 16 304 28 26 40 40 404 60 60
2 15 10 2 16 0 25 28 0 26
60 60
0 31
72 72
0 32
Metoda mrenog planiranja
strelicama aktivnosti
Metoda mjerila
Linijski dijagram Gredni dijagram
m
Q3
C Q. 2
vizi
h E
^n o t
Metoda mrenog planiranja
s O
<? u
=u
<D,.
Su.
c CM
:i-cf
CPM orijentacija
prema rubu
C H - t ]
Mota
T-ô
Or*N3
h H D
C H - a
Dk^c t
MPM orijentacija
prema voru
, Z = D,
- D K Zh-
Z =D, +1
- M U h
Z =D, +2
IZVEDBA GRAEVINE
Dio procesa Termin Dummy Najranije Najkasnije 1
Br.
poz
Skraeni
opis
Tra-
janje
od I do
br. doga.
od I do
br. doga.
po. zavr-
etak
po. zavr-
etak
* 1

103 Iskop P2 2 2 3 1 2 0 2 0 2 0
102 Iskop P1 2 4 5 1 3 4 2 4 2 4 0
101 Iskop W1 4 6 7 1 5 6 4 8 4 8 0
104 Iskop W2 5 8 9 1 7 8 8 13 13 18 5
203 Piloti 17 3 10 2 19 11 28 9
302 Temelji P1 4 11 12 5 11 4 8 4 8 0
301 Temelji W1 8 13 14 7 12 13 8 16 8 16 0
304 Temelji W2 10 15 16 9 14 15 16 26 18 28 2
303 Temelji P2 4 17 18 10 16 17 26 30 28 32 2
402 Beton, stup P1 8 19 20 12 19 8 16 8 16 0
401 Beton, stup W1 16 21 22 14 20 21 16 32 16 32 0
403 Beton, stup P2 8 23 24 18 22 23 32 40 32 40 0
1
>=lanana igra
Procesna lista (CPM) usp.
vor
Odnos
redosljeda '
Redni broj
Odnos
Opis aktivnosti
Odnos
Opis aktivnosti
redosljeda
F A 1 0 I SA
redosljeda
F A F E SA SE
VN
NP V D GP
VN broj aktivnosti
VD trajanje aktivnosti
NP broj mrenog plana
FA najraniji poetak
FE najraniji zavretak
SA najkasniji poetak
SE najkasniji zavretak
GP ukupno rezervirano vrijeme
=lanana igra
ovisnost
> kritini put
nm
3 I2 I 6
w
mu
m
MOMS
302
TTTTT
n
t u r n
^ 26Bgj^8I3?
mi n 2
WT W
L 104
5 15 1 5
16132116132
401
11618 116
1.02
U NI 6
32|44 3 6 p
15 12 l 4
Lgzemm
403
131 8 1 0
4456|48)60;
16112 1 4
m
T W T 141201
60|72|6O|72
17 112 I 0
72(72
Mreni plan
Br.
poz
Opis
aktivnosti
Traja-
nje
Preth.
aktivnost
Najrani
po. zavr.
Najkasr
po.
liji
zavr.
Ukup. rez.
vrijeme"
103 Iskop P2 2 0 2 0 2 0
102 Iskop P1 2 103 2 4 2 4 0
101 Iskop W1 4 102 4 8 4 8 0
104 Iskop W2 5 101 8 13 13 18 5
203 Piloti 17 103 2 19 11 28 9
302 Temelji P1 4 102 4 8 4 8 0
301 Temelji W1 8 103, 302 8 16 8 16 0
304 Temelji W2 10 104, 301 16 26 18 18 2
303 Temelji P2 4 203, 304 26 30 28 32 2
402 Beton, stup P1 8 302 8 16 8 16 0
401 Beton, stup W1 16 301,402 16 32 16 32 0
403 Beton, stup P2 8 303, 403 40 60 40 60 0
501 Gornji ustroj
W1-P1
12 401,402 32 44 36 48 4
502 Gornji ustroj
P1-P2
12 403, 501 4 4 56 48 60 4
503 Gornji ustroj
P2-VV2
12 404, 502 60 72 60 72 0
Usporedba oblika prikazivanja razliitih tehnika odvijanja aktivnosti
1
>=lanana igra
( } Procesna lista (MPM) usp.
58
Vaan obrazac za pojednostavljenje i poboljanje voenja gradnje
je onaj za opis prostorija po broju.
Ovakvi - ispunjeni obrasci daju podrobniju, pregledniju i jasniju in-
formaciju o graevini nego bilo kakav opis, a njima se mogu koristi-
ti izvoaevi kalkulanti i voditelj gradnje, a stalno moraju biti pri ruci
nadzornoj slubi. Naknadna pitanja koja smetaju i esto izazivaju
pogrerle odgovore na taj se nain gotovo sasvimizbjegavaju. Tako
dobiveno vrijeme obilno nadoknauje neveliki trud uloen u sasta-
vljanje graevne knjige =knjige prostorija.
Glava obrasca ve sadri rubrike u koje se unose mjere promatra-
ne prostorije na nain da ih je lako provjeriti.
Stranice u DIN-formatu A4 odmah se vie puta kopiraju, tako da
svaka pozicija sadri istovjetan tekst; listovi odgovaraju tijeku rado-
va te se na kraju uvezuju.
Po zavretku izvoenja graevna je knjiga podloga za obraun ra-
dova, uz koritenje mjera u glavi obrasca.
Kasnije e to za iskusnog strunjaka biti prava kronika graenja ob-
jekta.
Bit e najbolje da poleina obrazaca ostane slobodna kako bi se na
nju mogli unositi crtei koji se odnose na sljedeu stranicu.
Podaci se najjednostavnije unose u natuknicama strana 10. Stu-
pac "veliina" neka slui samo za unoenje dimenzija predmeta. Tu
se primjerice unose visina parapeta, visina do vijenca, irina pro-
zorske klupice itd.
OSNOVNE MJERE (- Pravilnik o graditeljstvu ) BOL, Neufert
Nor mni broj evi (NZ)
Da bi se dimenzioniranje strojeva i tehnikih ureaja moglo jed-
noobrazno provesti i meusobno prilagoditi, stvoreni su nedugo
poslije Prvoga svjetskog rata normni brojevi (NZ) (DIN 323), koji
jednako vrijede u Francuskoj pa ak i u Americi. Osnovna mjera je
kontinentalna jedinica mjere - metar, a u Americi 40 palaca (cola) =
1,00 m, tono 1,016 m.
ista decimalna podjela metra nije odgovarala potrebama tehnike
za geometrijskimstupnjevanjem, pa je utvrena dvojna struktura re-
dova NZ u okviru decimalnog sustava, nastala od polovinog dijel-
jenja broja 1000 =500, 250, 125 i udvostruenja broja 1 =2, 4, 8,
16; sljedei broj 32 je s obzirom na tonu vrijednost odgovarajueg
broja iz prvoga reda od 31,25, broj n =3,14 i VlO =3,16 zaokruen
na 3,15 odnosno 31,5 (poloaj decimalnog zareza nema utjecaja na
broj), te u skladu s tim polovica od 125 =62,5 zaokruena na 63.
Geometrijski deseterodijelni NZ - red dakle je: 1; 2; 4; 8; 16; 31,5;
63; 125; 250; 500; 1000 - (Vei petodijelni i precizniji dvadese-
tero- i etrdeseterodijelni redovi mogu se sa svojim meuvrijedno-
stima interpolirati).
<= Veza s 10"" i 2
im
nizom <= 1 0 "
Pribline n
vrijednosti J I
X

n .
m < g > ( D m<%>cD m O oa
r w i < ^ > ( S Q ) H i l l < % > ( 5 g o ) \ m } <
Manti se
0 .1 2 3 .4 J5 A I .8 .9 .0
Veza sa sust avom mj er a: 2 m - 2 5 d n i - 2 S 0 c i i i - 2SOO mm
Kei nzl e
T. H. Berlin
Nor mni broj ni r ed
K 4444
1941
R 10 ( DI N 323)
V 2) Prikaz reda normnih brojeva (osnovni red 10) prema Prof. dr. Kienzle
VOENJE GRADNJE - OSNOVNE MJERE
Na kraju se nalazi nekoliko stupaca za posebne dijelove graevine.
Dobro je na svakomlistu ostaviti po jedan stupac prazan tako da se
obrazac moe upotrijebiti i za eventualne naknadne posebne
radove. (?).
k*ml^mPLANUHGS AG
mW NEUFERT HTTUANN GRAF
m. 4 part ner
Weyeretr. 48 - 52 - 50676 Kfitn
KNJIGA
PROSTORIJA
Str- 2
Broj projekta : 455.02
Broj prostorija : 9
Kat: : prizemlje ....
Obrazac 21 8/98 Projekt terasasta zgrada Projektant: Meier
Grae Prataat Dubi na irina Povrina
m
1
Opseg
m'
Visina
prostorije m
Obuj am
m
1
Odtei Rezultat Primjedbe
Kua Staub, kuta 6 5 30 22 2.5 75
ha. Kofi ma Maci itespi Promd bras Bojs Pntnjaiibe
1. 30 m
2
* *
vBfjnflbon pisfoo cfafefio,
dsps&vna bop
bijela
2 40 m
2
zaJe gspsena ztaa prpeirtjena za
teps, srednj e gnjfto
poizbcfu strtftotatoje
3. 30 m
2
pod (podna cto^) sverih cesn eri sva
4 30 m
2
pol hrsstowna paritet(imz&psl&l Hase) prcodna
5 19 mkuli letae 6 cm hi sovma zsQbêrtepow&e plodna
6. 1 pfozî/ffsta
vrela 85/201
3,5/2,5 m miij so proS feaaiR hi odwfeni,
wate &H&bnwa
bfefa (zdaqsko stakb
LZR 12mm
7. 1 grbae ljeto 2,50/69 m Mfcr pcsfaufjenra stremeits bijda pow.ieftja17.1 rn
8 4 uasce normira nê sfiK&ka BusdKteeger
UP Busch Duro
2000a
podzbiu kremboj a prema ^jeqsltioin
prqektu
9 3 sseoji poara na z&oveita
i prozoru
preiiis spec^' takom
prefektu
10 1 irecazaaifeitsi s M a Buscb-Jaeger
UP Busch Duro
2tcoa
kreni boj a prenta realistikom
pfqektu
^^ Knjiga prostorija
Ovi normni brojevi pruaju mnoge prednosti pri raunanju:
1) produkti ili kvocijenti proizvoljnog broja NZ opet daju NZ;
2) cjelobrojne potencije NZ opet daju NZ;
3) dvostruki ili polovice NZ jesu NZ.
Gr aevi nske mj er e
Suprotno strojogradnji, u graditeljstvu teko da postoji potreba geo-
metrijskog stupnjevanja s obzirom na pretenu primjenu aritme-
tikih redova za jednake dijelove graevine, npr.: kamen, grede,
podvlake, vezovi, stupovi, prozori i tome slino. Normni brojevi za
graevine moraju dakle ponajprije ispuniti te zahtjeve, ali uzevi u
obzir elju za tehnikimjedinstvom, moraju biti usklaeni i sa NZ.
DIN 4172 (normne mjere u visokogradnji) utvruje graevinske NZ
i polazna je norma za niz daljnjih graevinskih normi, kao i osnova
mjera za projektiranje i izvedbu.
DIN 4172 nor mi r anj e mj era u vi sokogr adnj i (izvodi)
Uvodna napomena
Razvoj graditeljstva, posebno u visokogradnji, zahtijeva normirane
mjere kao podlogu za dimenzioniranje cjelokupnog graditeljskog
normiranja.
1 Poj movi
1.1 Graditeljski normni broj: graditeljski normni brojevi su brojevi za
graditeljske modularne veliine i iz toga izvedene pojedinane,
grube graevinske i izvedbene mjere.
1.2 Graditeljske modularne mjere: graditeljske modularne mjere iz-
vedene ponajprije u teoretske mjere; one su podloga za pojedi-
nane, grube graevinske i izvedbene mjere koje se u praksi
pojavljuju. One su potrebne da bi se svi dijelovi graevine plans-
ki povezali.
Primjer:
modularna mjera za duljinu opeke =25 cm
mod. mjera za debljinu nabijenog beton, zida =25 cm.
1.3 Pojedinana mjera: pojedinane mjere su mjere (najee
male) za jedinice grubih ili zavrnih radova, npr. irina reki,
debljina buke, mjere prijevoja, tolerancije itd.
59
1.4 Gruba graevinska mjera: grube graevinske mjere jesu mjere
za grube radove, npr. zidarske mjere (bez debljine buke), de-
bljina meukatne ploe, mjera neobukanih otvora za vrata i
prozore.
1.5 Izvedbena mjera: izvedbene mjere su mjere za dovrenu grae-
vinu, npr. svijetle dimenzije prostorija i otvora nakon dovrene
obrade povrina, tlocrtne mjere postolja, visine katova.
1.6 Nazivna mjera: kod graevinskih elemenata bez spojnih reki
nazivne su mjere istovjetne modularnim mjerama. Kod dijelova
graevine koji sadre reke dobiju se nazivne mjere iz modu-
larnih uz odbitak reki.
Primjer:
modularna mjera za duljinu opeke =25 cm
debljina reke = 1 cm
- nazivna mjera za duljinu opeke =24 cm
- modul, mjera za debljinu zida od nabijenog betona =25 cm
- naziv, mjera za debljinu zida od nabijenog betona =25 cm.
2 Graevi nski normni broj evi
Redovi prvenstveno Redovi prvenst. Redovi prvenstveno
za grube radove za detaljne za interijer
mjere
a b c d e f g h i
25
25 2 2 25 = 5
5 2x5 4x5 5x5
2 3 4 10 2
4x5 5x5
2,5
5 5
6V4
7,5
8V, 10 10 10
12 y2 12,5
12
1
/2 15 15
16
2
/3 17,5
18
3
/4 20 20 20 20
22,5
25 25 25 25 25 25 25
27,5
31
1
/4 30 30 30
33 V3 32,5
35 35
37
1
/2 37 V2 37,5
41
2
/3 40 40 40 40
43
3
/4 42,5
45 45
50 50 50 50 50 50 50 50
52,5
56 v4 55 55
58
1
/3 57,5
60 60 60 60
62 y2 62 V2 62,5
65 65
66
2
/3 68
3
/4 67,5
70 70 70
72,5
75 75 75 75 75 75 75
77,5
81 V4 80 80 80 80
83 % 82,5
85 85
87
1
/2 87
1
/2 87,5
91
2
/3
90 90 90
93
3
/4 92,5
95 95
97,5
100 100 100 100 100 100 100 100 100
OSNOVNE MJERE
4.3. Grube graevinske mjere ili nazivne mjere se kod dijelova
graevine s rekama ili povrinskom obradom izvode iz gradi-
teljskih modularnih mjera odbitkomili dodatkomdimenzija reke
ili povrinske obrade.
Primjer: modularna mjera duljine opeke =25 cm
nazivna mjera duljine opeke =25-1 =24 cm;
modularna mjera irine prostorije =300 cm
nazivna mjera irine prost. =300+1=301 cm.
Obj anj enj a uz DIN 4172
Da bi se osiguralo slaganje i najmanjih elemenata graevine, kao npr
opeke, s graevinskimnormnimbrojevima, sveden je nemetarski sta-
ri normni format od 25 x 12 cm(s rekama 26 x 13 cm) na NZ mjeru
od 250 x 125 mm(s rekama). To daje nominalne mjere 240 x 115 mm.
Uz odgovarajuu visinu s rekomod 62,5 mm(nominalna mjera =52
mm) dobiva se odnos stranica 250 x125 x 62,5 =4:2:1, to opeci daje
odluujue prednosti, kako je u BOL-u opirno prikazano CD i (1)
Na taj nain u DIN-u 105 normirane zidne opeke svojimmodularnim
mjerama odgovaraju redovima grubih graevinskih radova a, b, c i
d iz DIN-a 4172
Isto tako su i mjere drugih elemenata za grube radove kao betons-
ki blokovi s. 73, otvori prozora i vrata - s. 181-187, visine etaa
itd. normirane prema DIN-u 4172, tako da se njihove dimenzije kao
crvena nit stalno ponavljaju.
Uz di o 1.2 i 1.6 DIN 4172
mod. mjera 250x125x62,5 mm
nom. mjera 240x115x52 mm
Modularne i nominalne mjere opeke prema DIN normama
Vt H^
3. Mal e mj ere
Male mjere smatraju se mjere od 2,5 cmi manje. Prema DIN-u 323,
red R10, treba ih odabirati u veliinama:
2,5 cm; 2 cm; 1,6 cm; 1,25 cm; 1 cm;
8 mm; 6,3 mm; 5 mm; 3,2 mm;
2,5 mm; 2 mm; 1,6 mm; 1,25 mm; 1 mm.
4. Pri mj ena graevi nski h normni h mjera
4.1 Graditeljske modularne mjere, izvedbene mjere i pojedinane
mjere treba uzeti iz tablice.
4.2 Grube graevinske mjere ili nazivne mjere koje se susreu kod
dijelova graevine bez reki ili povrinske obrade jednake gra-
diteljskimmodularnim mjerama. Takoer ih treba uzeti iz tablice
Graevinska modularna (RR) i nominalna (NM) mjera kod zidova od opeke.

Za otvore: NM =RR +2 x '/2 reke =RR +2,5 mm
Za stupce; NM =RR - 2 x V? reke =RR - 2,5 mm
60
Najstarija pravila o graevinskim mjerama ima J apan, gdje su na-
kon velikog poara godine 1657. u Tokiju odreeni stil i veliina zg-
rada sustavom mjera po metodi "Kivvariho". Osnovna je mjera bio
ken = 6 japanskih stopa = 1,818 m. Osovinski razmaci zidova
odreivani su na cijeli ken ili na polovicu kena, pa su prozori i vrata,
ak i podne hasure, dimenzionirani prema timosnovnim mjerama.
To je znaajno pojednostavnilo, pojeftinilo i ubrzalo graenje kua
u J apanu. Primjeri ->BOL.
U Njemakoj je prije uvoenja metarskog sustava u podrujima ka-
natnog graenja postojala slina sustavnost. Mjerodavna je velii-
na bila pruska stopa, koja je najire rasprostranjena i odgovara ra-
jnskoj i danskoj stopi.
Osovinski razmak stupova bio je najee 1 pregradak =2 lakta =
4 stope ->0 . Pruska, rajnska i danska stopa, koja je jo i danas u
danskomgraditeljstvu u uporabi, prevodi se u metarski sustav kao
31,25 cm, lakat 62,5 cmi pregradak kao 1,25 m. Istu osnovnu mje-
ru od 1,25 mupotrebljavala su mnoga privatna poduzea za svoje
standardne gradnje, naroito ako se upotrebljavalo drvo.
Engleski i ameriki sustav mjera, koji se takoer zasniva na 4 sto-
pe, vrlo je blizu sa 4 engleske stope (=1,219 m) duljini 1,25 m. Zbog
toga su graevne ploe, proizvedene na amerikim strojevima, u
zemljama s metarskimsustavomiroke 1,25 m, npr. iverice i si. Nje-
make krovne ploe od eternita takoer su normnih dimenzija
2x1,25 =2,50 m, a isto tako i gipsane ploe. Najzad, brojka 125 je
NZ koji se najee primjenjuje. Red mjera koji proizlazi iz 1,25 m
preuzet je 1942.g. kao normativ za odgovarajue nagibe krova
(2). U meuvremenu su po tomsustavu mjera izvedene tisue tips-
kih graevina. Osovinski je razmak gredica kod montanih stropo-
va, prema tome, i danas najee 125/2 =62,5 cm=duljina kora-
ka odraslog ovjeka ->s. 27.
Uj ednaeni osovi nski razmaci za pogonske, i ndustri j ske i sk-
l adi ne graevi ne
1. Osovi nski razmaci
a) Openi to
Industrijske i skladine graevine se u tlocrtu najee dijele
osovinskim razmacima pod pravimkutom. Kao mjerna crta uvi-
jek slui os statikog sustava konstrukcije. Osovinski razmaci su
mjere nastale dijeljenjemdimenzija tlocrta, ime se odreuje po-
loaj stupova, nosaa, sredine zidova itd. Za okvirne su kon-
strukcije mjerodavne sredinje osi leajnih toaka u temeljima.
Mjere se uvijek odnose na horizontalnu ravninu tlocrta i vertikal-
nu ravninu projekcije presjeka, to vrijedi i kad se prikazuje na-
gnuta ploha.
b) Industri j ske graevi ne
Kod industrijskih graevina za osovinske razmake vrijedi teme-
ljna mjera od 2,5 m. Viekratnik od toga daje osovinske razma-
ke od 5,0; 7,5 i 10,0 m, itd. U posebnimsluajevima (nastambe
OSOVINSKE MJERE
ili blagovaonice) primjenjuje se i temeljna mjera od 2,50/2 =1,25
m i njeni viekratnici
Tako nastaju i interpolirane mjere 1,25; 3,75; 6,25; 8,75 m.
Primjenu te polovine mjere iznad 10 mtreba izbjegavati.
U skladu s geometrijskim stupnjevanjem preporuuje se iznad
10 m: 12,50 m, 15,00 m, 20,00 m, 25,00 m, 30,00 m, 40,00 m,
50,00 m, 60,00 m(62,50 m), 80,00 m, 100,00 m.
2. 2. Nagi bi krova
Nagibi krova ovise 0 vrsti pokrova i konstrukciji krovita. U skladu s
praktinim potrebama utvruju se sljedei nagibi krova:
1:20 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkomkod elinih i armira-
nobetonskih konstrukcija, uz izuzetak posebnih konstrukcija
kao to su ljuske, ed - krovovi itd.;
1:12,5 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom na drvenoj konstruk-
ciji;
1: 4 za pokrov od valovitog salonita, pocinanog lima s ukrue-
njem, valovitog lima, pocinanih elinih ploa na letvama ili
oplati, pocinanog lima s dvostruko preklopljenim rubovima
i pokrov bitumeniziranomIjepenkomza privremene nastam-
be (barake);
1:2 za pokrov ravnimploama, itd.
Obj anj enj a
Planska standardizacija na podruju industrijskih graevina i baraka
polazi od tipova koji su se postupno oblikovali.
Navedeni osovinski razmaci utjeu na pojedine detalje graevine:
stupove, zidove, stropne konstrukcije, vezae, rogove, letve, krovni
pokrov, prozore, zastakljene povrine, vrata, kranske staze i ostale
elemente. Odreivanje neke osnovne mjere ostvaruje preduvjete za
normiranje mjera pojedinih graevnih elemenata i njihovo lako skla-
panje. Pri tome treba osovinske razmake zbrajati bez meumjera.
Kod zidnih blokova, staklenih ploa, armiranobetonskih ploa itd. tre-
ba uraunati i irinu reki.
Na temelju normiranih osovinskih razmaka bilo je mogue standar-
dizirati razmake leaja kranskih staza.
Normirani graevni elementi i dijelovi za ugraivanje mogu se
meusobno zamijeniti, mogu se izraivati unaprijed i svestrano
upotrebljavati. Serijska proizvodnja, mogunost zamjene i dranje
zalihe na skladitu donose utedu radne snage, materijala, troko-
va i vremena. Normiranje osovinskih razmaka izvanredno pojed-
nostavnjuje izvedbu graevine. Poblie ->BOL.
O 3.125 - 1125%]
/ | iljati krov za odreena
podruja i namjene
2500 -)100%)
\ Nagib krova za biber
crijep i sve ostale vrste
crijepa
U 1 8 7 5 - p 75%1
I Nagib krova za kriljevac
i obine ljebnjake
1 250 - | 5 0 %1
Nagib krova za
ljebnjake za plitki krov
625 -r~25%1
Krovni pokrov Ijepenkom
za privremene objekte
200 -
125 -
-15L
5Vo
Krovni pokrov Ijepenkom
za eline i arm. bet.
kontrsrukcije
Stara danska kanatna zgrada s jednakimosovinskim razmacima stupova Nagib krova ujednolikomstupnjevanju u skladu s vrstom pokrova
61
Graevni elementi u koordinatnom

sustavu
Koordinatni prostor (ogranien sa
e est ravnina)
Koordinatna ravnina
( 2) Koordinatni sustav
Gr ani ni
odnos
Granini odnos, osovinski odnos

ipa
Koordinatni pravac
(sjecite dviju ravnina)
Koordinatna toka
(sjecite triju ravnina)
Superponirani djelomini
koordinatni sustav
Nemodulama zona
9 "
na
/\
1 H 1
Popreno prikljueni nemodularni

graevni elementi u sredinjem
poloaju
Popreno prikljueni nemodularni

graevni elementi u rubnompoloaju
Veza osovinskog odnosa i
modularne zone materijala
MODULARNA KOORDINACIJA
DIN 18000
DIN- normama 18000 preneseni su meunarodni sporazumi o pro-
jektiranju i izvoenju graevina kao i za projektiranje i proizvodnju
graevnih elemenata i poluproizvoda u njemake normative. Mo-
dularna koordinacija je pomono sredstvo za usklaivanje mjera u
graditeljstvu.
Pojam "usklaivanje" ovdje znai da se kod modularne koordinaci-
je radi o sreivanju mjera i prostornoj koordinaciji dijelova graevi-
ne. Zbog toga se u normi postavljaju geometrijske i dimenzijske de-
finicije. Modularna koordinacija adri podatke za projektantsku i
konstrukcijsku sustavnost na osnovi koordinacijskog sustava, kao
pomono sredstvo za projektiranje i izvoenje u graditeljstvu. Koor-
dinacijski je sustav uvijek objektno specifian.
i . Geometrijske definicije
Koordinacijskim sustavom koordiniraju se graevine i graevni
elementi te odreuje njihov poloaj i veliina. Uz toga proizlaze
nazivne mjere graevnih elemenata kao i mjere reki i priklju-
aka. 0 - , .
Koordinacijski se sustav sastoji od pravokutnih meusobno orijen-
tiranih ravnina, iji su razmaci koordinacijske mjere. Ti razmaci
mogu, ovisno o projektu, biti u sve tri dimenzije razliiti.
Najee se dijelovi graevine u jednoj dimenziji uklapaju meu dvi-
je paralelne koordinacijske ravnine na nain da ispune koordinaci-
jsku mjeru, ukljuivi reke i vodei rauna o tolerancijama. Element
je tako u jednoj dimenziji definiran svojom mjerom i svojim poloa-
jem. To se naziva graninim odnosom. - >- >
U nekim drugim sluajevima moe biti korisno da se element ne
uklapa meu dvije koordinacijske ravnine, ve se njegova sredin-
ja os poklopi s jednom koordinacijskom ravninom. Tako se element
u jednoj dimenziji svojom osi definira samo po poloaju. - >- >
Koordinacijski se sustav moe za razliite skupine elemenata (npr.
nosiva struktura, elementi koji zatvaraju neku prostoriju itd.) rala-
niti na djelomine sustave. - >
Pokazalo se da pojedinani detalji (npr. stube, prozori, vrata itd.) ne
moraju biti modularni, nego samo graevni elementi sastavljeni od
njih (stubita, fasadni ili pregradni zidni elementi itd.). ->()
Za nemodularne graevne elemente koji popreno ili uzduno pro-
laze kroz cijelu graevinu moe se uvesti tzv. nemodulama zona
koja koordinacijski sustav potpuno razdvaja u dva djelomina su-
stava. Preduvjet za to je da su dimenzije elementa u nemodularnoj
zoni poznate ve u trenutku postavljanja koordinacijskog sustava,
jer se nemodulama zona moe odrediti samo potpuno odreenom
mjerom. - >
Daljnje su mogunosti uklapanja nemodularnih elemenata tzv. sre-
dinji i rubni poloaji u modularnim zonama. -
12.12. J i . 30
- 7 2 M -
Dsoblj
i l agaj na/
ki osk
V\
121 30 18 12 12
Kaf et er i j a
/jelo
3 3 M
I o 3 6 M
30
io
9 6 M 114M
Idejni projekt objekta za odmor na autocesti
Predgotovljeni armiranobetonski
stubini krak
30 M =300:19 =15,8
16
- >h=322=18,75 cm
16
16 26 =416 cm
420 =42 M
->b= =26,2 cm
16
(pretpostavljene fuge 1 cm)
62
Osnovni modul Ogranienje:
M =100 mm horizontalno:
12M
Multimodul:
mx M 6M i 3M
m =3, 6, 12 20,
3M =300 mm 1M-
6M =600 mm 30
12M =
1200 mm 1M
Preferentni 6M
brojevi
n x mx M 3M- red
n =1, 2, 3, 4, 16 struko,
5, 6, ... 1M- red
30 struko
Pr ef er ent ni br oj evi
5
E
ci
|f| 4 n M
Uli 4 n mM
4 n U |||
4 n mM U U
( 2) Primjer za primjenu, kosi krov ( 3) Dopunske mjere u vertikalama
11 !
0
ffi
5
29 39
, ??
34 34
, ?7 - 24 _ 39
71 2 9 34
" 2 7
T3
41
2 9
22
22 7
, ? ? 46
f
2
r* v
1
51*
51 39
56 34
68 22
-
, ?? 6 5 '
?7 63
1
90 I
I
24 M

c
3i
1 ""
-
][no
b
i

l

0
1 "
b
i

l

0
Dopunske mjere u
horizontalama
Z = ( 1 2 - 1 ) ( 5 - 1 ) = 44 W t OM
Kombinacija dimenzija graevnih elemenata bez zajednikog faktora
r j \ Konstrukcija zaobljenog ruba krova
od reguliranih mnogokuta (situacija)
KOORDINACIJSKI SUSTAV +
KOORDINACIJSKE MJERE
PREMA DIN 18000 MODULARNA
KOORDINACIJA U GRADITELJSTVU
(U i zvodu)
J edinice modularne koordinacije su osnovni modul M =100 mm i
multimoduli 3M =300 mm, 6M =600 mmi 12M =1200 mm. iz njih
se stvaraju ogranieni viekratnici preferentnog reda brojeva. Po-
glavito se od njih trebaju formirati koordinacijske mjere - teoretske
badarne mjere. Ogranienje je proisteklo iz funkcionalnih, kon-
strukcijskih i ekonomskih razloga. 0
Osim toga, postoje i normirane nemodularne dopunske mjere,
I =25 mm, 50 mm i 75 mm, npr. za umetke i prikljuke s preklo-
pom. > (3)
Koordinacijski sustav u praktinoj primjeni.
Uz pomo pravila kombinatorike mogu se i graevni elementi raz-
liitih dimenzija uklopiti u modularni koordinacijski sustav
Proraunombrojanih skupina (npr. Pitagorinih) ili rastavljanjemna
faktore (npr. verini razlomci) mogu se i nepravokutni elementi uklo-
piti u modularni koordinacijski sustav. (2) + (D
Uz pomo konstrukcije nizova poligona (npr. trokut, etverokut, pe-
terokut i njihovim prepolavljanjem) mogu se projektirati i tzv.
"okrugle" graevine.
Modularnom se koordinacijom mogu povezati tehnika podruja
koja su s obzirom na geometriju i dimenzije meusobno zavisna
(npr. graditeljstvo, elektrotehnika, transport). (9)
Takoer DIN 30798
Najmanja mogua mjera, od koje
na dalje nastupa kontinuirani sli-
jed, izraunava se pomou kriti-
nog broja (Krit Z).
Krit Z =(a -1) (b -1)
( ) Primjena rotacije za 45 uz pomo 12M u tlocrtu
Namj etaj
Zgrada
Graevi nski radovi za
el ektroni ku opremu
Modularni niz mnogokuta
Transportna
N
/ Ut ovame j edi ni ce
sredstva | Domena transporta |
( 9) Primjer povezivanja tehnikih podruja primjenommodularnih redova
63
Povr i na t er ena
3-
( T ) Pokos graevne jame s bermomza prihvat materijala koji se obruava
Post oj ea z g r a d g ^ >
Povr i na t er ena
( ? ) Mjere osiguranja pri graenju
4
Kot a ber me ne i spod
kot e poda podr uma
St opa t e m e l j , S 2 , 0 ,
1 v Podzemna voda
Al
Osiguranje postojeih susjednih

zgrada
Post oj ea zgr ada
Pr edvi ena zgr ada
Povgpi na t er ena
Gr ani ca i skopa
1pr ar na sl i ci
Izvedba gr a. "p ^ Podgr ai vanj e
j ame pr ema DI N 4124 (zi d, bet on ili
ar mi r ani bet on)
i Ali t St opa t emel i a: >y ^ f
Post oj ea
zgr ada
1 0 w Podzemna voda
Ali
2 0,5
I- H
( 4) Podgraivanje u presjeku -> Temeljenje u presjeku - (7)
r
VI T
7,1
1. k ampada
r~r
Sl j edea k ampada
1. k amp ad a_i '
1
r
" I
1. kampada
r
( 6) Tlocrt - * (4)
Sl j edea k ampada
I /
1. k ampada
Tlocrt -> (5)
"1
TEMELJNO TLO
TEMELJENJA, GRAEVNE JAME, ROVOVI
DIN 1 054, 4022, 4030, 4123, 4124, 4125 ->QQ
Prikupljanje informacija: istraivanje, prosuivanje.
Pogrene ocjene temeljnog tla i stanja podzemne vode, kao i po-
naanja odabranog naina temeljenja, dovode najee do teh-
nikih / ekonomskih nepopravljivih teta.
Oteenja temelja nastaju uslijed bonog istiskivanja tla pod opte-
reenjem, tako da temelj tone u tlo ili se pomie u stranu. Posljedi-
ca: potpuni slomtemelja.
Slijeganja nastaju zbog tlaenja tla optereenjemtemelja i/ili ako se
pojave i optereenja u neposrednomsusjedstvu. Posljedica: defor-
macije i oteenja (pukotine) u gornjemu dijelu graevine.
Osnovna norma za temeljno tlo i pitanja temeljenja: DIN 1054. Ako
su na raspolaganju dovoljna lokalna iskustva o sastavu, rasprosti-
ranju, poloaju i debljini slojeva tla, norma za rutinske sluajeve daje
smjernice za dimenzioniranje plitkog temeljenja (temelji samci / tra-
kasti temelji; temeljne ploe) i dubokog temeljenja (temeljenje pilo-
tima). Ako takva iskustva nedostaju, potrebno je : pravodobno ispi-
tati tlo, savjetujui se po mogunosti, sa strunjacima za geotehni-
ku, imati uvida u slojeve tla =iskop jame (runo / bagerom), buenje
(rotacijsko / udarno) s uzimanjem uzoraka (DIN 4020 / 4021) i son-
diranje; DIN 4094. Broj i dubina ovise o topografiji, vrsti graevine i
podacima koji se trae.
Razina podzemne vode: ugradnja piezometara u buotine i redovi-
to mjerenje (promjene razine).
Ispitivanje uzoraka podzemne vode na agresivnost prema betonu
DIN 4030. Ispitivanje uzoraka tla: granulometrijski sastav, vlanost,
konzistencija, specifina masa, stiljivost, posmina vrstoa, vo-
dopropusnost. Sondiranja daju kontinuirane podatke o vrstoi / gu-
stoi do dubine do koje su provedena.
Rezultate istraivanja / ekspertno miljenje o temeljnom tlu (nes-
kraeno dostaviti izvoau).
Opis tla (stijene) DIN 4022, klasifikacija za zemljane radove DIN
18300,18196, podaci o tlu za projektiranje i prikaz temelja: slike slo-
jeva DIN 4023 sa slijedomslojeva i njihovimsastavom, stanja pod-
zemne vode.
Dubine temeljenja / iskopa, koliine iskopa.
Ureenje i osiguranje stijenki graevne jame DIN 4124.
Fali prijevod do kraja
Bez proraunskog dokaza stabilnosti ne smiju se prekoraiti slje-
dei kutovi nagiba kosine:
a) kod nekoherentnog ili nekog koherentnog tla p =45,
b) kod vrstog ili poluvrstog koherentnog tla p= 60,
c) kod stijene /?=80.
|-aO,6H
1-2:0,6H
(-20.6H
>0, 05
( 8) J arak sa zakoenim rubovima ( 9 ) Djelomino razuprti jarak
vi
VI
1. .
J arak s rubnim gredama
Pokl opac od obl i ca min.<t> 10 cm
Podl ona gr edi ca 16x16
cm ili 4>16 cm (ako j e
~ pot r ebno)
Poj asna gr edi ca
16x16 cm
Ukr uenj e
r azupor om
s
Vi sei el i ni t ap <J>
16 mm ili 10x30 mm
Ovj es (r ak)
Osiguranje ugradnjom vertikalnih
kanalskih platica
64
Os i g u r an j e k os i ne ml azn i m
b et o n o m
f?,
-Geosi dr o
el i ni st up
( 7 ) Os i g u r an j e st i j enke o b l i c ama
Osiguranje nosaima i ispunomod

betona
Osiguranje stijenke vertikalnim

drvenimplaticama
GRAEVNA JAMA
DIN 4124, ZATITA, JAME,
ZEMLJ ITE
Protiv prodora vode sa strane po-
mae ograivanje graevne
jame. Mlazni beton na pokosima
0 , Ugradnje nosaa i betons-
ke ispune (D elino murje
0 uvijek osigurano geosi-
drima.
Uz mali dotok podzemne vode se
voda kontinuirano crpi iz udulj-
benja ili jaraka s drenovima u dnu
graevne jame ().
Kod jaeg dotoka vode kroz dno
graevne jame, to ugroava nosi-
vost temeljnog tla, potrebno je sni-
ziti razinu podzemne vode @
Razina podzemne vode treba pa-
sti na sigurnosnu dubinu od 50 cm
ispod dna graevne jame. J arci
takoer moraju biti osigurani iz-
vedbom kosih stijenki ili razupi-
ranjem 0 Kao pravilna dubi-
na pola-ganja oznaen je razmak
od povrine terena do dna kanala
ili do cijevi.
Gr aevi na se nagi nj e
Povi eni
t l ak tl a
Razi na pod-
zemne vode
Pl avl j enj e t emel j ne st ope
^7) Graevna jama ispod razine podzemne vode - uzgon djeluje na graevinu
Nor mal na dubi na
pol aganj a do 0, 70 m
pr eko 0, 70 m
do 0, 90 m
pr eko 0, 90 m
do 1,00 m
pr eko 1,00 m
do 1,25 m
Svi j et l a i ri na j ar ka 0, 30 m 0, 40 m 0, 50 m 0, 60 m
Minimalna svijetla irina jarka bez dostupnog radnog prostora
Vanj ski pr omj er ci j evi
odnosno
kol aka i pel ea
d
u m
Mi ni mal na svi j et l a i ri na b u m Vanj ski pr omj er ci j evi
odnosno
kol aka i pel ea
d
u m
Jar ak s podgr adom st i j enki Jar ak bez podgr ade st i j enki
Vanj ski pr omj er ci j evi
odnosno
kol aka i pel ea
d
u m Nor mal no S r azupi r anj em (3 < 60 | b > 60
do 0, 40 b = d + 0, 40 b = d + 0, 70 b = d + 0, 40
pr eko 0, 40 do 0, 80 b = d + 0, 70
b = d + 0, 40 b = d + 0, 70 pr eko 0, 80 do 1,40 b = d + 0. 85 b = d + 0, 40 b = d + 0, 70
pr eko 1,40 b = d + 1,00
b = d + 0, 40 b = d + 0, 70
^B) Minimalne svijetle irine za prohodne jarke DIN 4124
osi gur anj e st i j enki
dj el omi ni m
r azupi r anj em
(8^ Otvorena odvodnja graevne jame
1) Kanalizacijski jarci
Nanosna_
skel a
CjoN Graevna jama s radnim
prostoromi kosimstranicama
Graevna jama s radnim
prostoromi osiguranjemstijenke
65
0
Izvod iz katastarskog plana
Geodetska
oznaka
( ? ) Situacija s ucrtanomzgradom
Projektirana kua razmjerena na

terenu
50 Pokos
Vrsta tla
rastresita tla
mjeovita tla
vezana tla
trona i kompaktna stijena
Graevna jama
Dno gra.
jame
Radni
- 50 prostor
( 5) Kua u graevnoj jami
Konopac
C '
\ 5 m
4 m
_ \ Konopac
^ \ I
b 3 m a
Nanosna skela
tako se iskolava zgrada -
Odreivanje pravokutnog
trokuta po Pitagori
Dr vena
Ukruenje daska
Podravnjaa
Krievi
4^ Ut i sak
Uglovna skela ->
Ravnjaa je najee duga 3 m.
Visine se mjere gradiranomletvom.
GRAEVNA JAMA
RAZMJERAVANJE ZGRADE
DIN 18196, 18300, 18303
Ako zemljite jo nije razmjere-
no, treba ukljuiti geodeta. U
slubeni situacijski plan tada e
se ucrtati kua - To je
najvaniji prilog zahtjevu za
izdavanje graevne dozvole.
Nakon izdane graevne dozvo-
le bit e zgrada na zemljitu is-
kol ena- >- . Predviena
graevna jama oznaava se
drvenim kolcima -> - .
Graevna jama mora biti vea
od kue. Prostor za rad >50 cm
-X - . Nagib pokosa ovisi o
sastavu tla. to je tlo pjeskoviti-
je, blai je nagib -> . Nakon
iskopa zemlje napinju se ice,
polazei od nanosnih skela ->
, koje oznaavaju vanjsku
konturu zgrade. Na presjenim
tokama odreuju se pomou
viska vanjski uglovi zgrade ->
. Izmjeriti treba i visine- .
Orijentacija se zasniva na
mjerama u okolici. Ravnjaa ->
(), najee drvena ili alumini-
jska letva duljine 3 ms ugrae-
nomili nasaenom libelom, ho-
rizontira se i podupre na slobod-
nomkraju. Visine toaka terena
oitavaju se na graduiranoj letvi.
Razulja je proima, savitljiva ci-
jev punjena vodom, duljine 20-
30 mm, na ijimkrajevima verti-
kalno drane staklene cijevi s
milimetarskom podjelom omo-
guuju pogled na povrinu
vode. Nakon provjere, kad se
obje staklene cijevi dre jedna
kraj druge, mogu se prenositi vi-
sine s milimetarskom tonou
izmeu toaka koje se i ne mor-
aju meusobno vidjeti, npr. u
razliitim prostorijama.
Ravnjaa
Susjedna
zgrada Visina
H nazidka
5
Reper
Visina ceste
(poklopac kanala)
Graevna jama za
projektiranu zgradu
( 7) Odreivanje visina za zgradu
Kota dna iskopa
-4,05
T
7777777Z
66
Pr et pos t av k a pr ak s e d a s e o p ^ e - f ^ f j )
enj e r aspr ost i r e pod 45 ni j e t o na.
Prema Kogleru i Scheidingu ->QP
s u l i ni j e j ed n ak o g t l ak a ( i zo b ar e)
pr i bl i no k r u n o g obl i k a
Uz jednako kontaktno
naprezanje e slijeganja pod
irimtemeljembiti vea nego
pod uskim.
Preklapanje utjecaja sus-

jednih temelja poveava
opasnost od slijeganja i
pojave pukotina. Vano
za novogradnju blizu ve
konsolidirane postojee
zgrade.
( 5} Temeljenje na nasipu ( 5) Temeljenje na
od pijeska visine 0,80 padini. Linije
-1,20 m. Pijesak se rasprostiranja
nasipa u slojevima optereenja - kut
debljine 15 cmi sabija nagiba padine,
uz viaenje. Optere-
enje se raspodjeljuje
na veu povrinu
temeljnog tla.
Temelji samci za lagane zgrade
bez podruma
( 8) Najee se izvode trakasti temelji
( 9) Armiranobetonska temeljna ploa ^0)
ZEMLJANI RADOVI, RADOVI U TLU I TEMELJENJE
DIN 1054,1055, 4014 - >DD
Graevinsko-tehnika ispitivanja tla trebaju pripremiti podatke za
ekonomski i tehniki besprijekorno projektiranje i izvedbu graevi-
na. Ovisno 0 vrsti graevine ocjenjuje se tlo kao temeljno tlo (te-
meljenje) ili kao gradivo (zemljani radovi). Na osnovi strune ocje-
ne 0 tlu (ako je pravno i urbanistiki mogue) odreuje se lokacija
graevine (izbjegavajui movarne dijelove zemljita itd.). I vrsta
zgrade utjee na izbor naina-temeljenja: temelji samci - , tra-
kasti temelji - , temeljna ploa . Ako je nosivi sloj tla na
veoj dubini: temeljenje na pilotima - Kut rasprostiranja opte-
reenja u zidanim temeljima ne smije prijei 45,a u betonskima
60. Zidani su temelji rijetki zbog viih trokova. Nearmirani betons-
ki temelji primjenjuju se kad su manji kutovi rasprostiranja opte-
reenja i normalni su nain temeljenja manjih objekata visokograd-
nje. Armiranobetonske temelje treba primijeniti kad su vee irine i
vei kontaktni pritisci. Za prijenos vlanih sila ugrauje se armatura
- >- Kod armiranog se betona u usporedbi s nabijenim beto-
nompostie uteda u visini, koliini betona i dubini iskopa temelja.
Oblikovanje temelja uz dilatacije i postojee zgrade ->
Presjeci temeljnih ploa - @ primjenjuju se u sluaju slabe nosi-
vosti tla, kad samci ili trakasti temelji ne mogu prenijeti optereen-
je. Temeljenje ispod dubine smrzavanja prema DIN 1 054 0,80 m
kod inenjerskih konstrukcija 1,0-1,5 m.
Poboljanje nosivosti temeljnog tla.
a) Vibriranje vibracijskim sredstvima (vibrator), sabijanje u okrugu
od 2,3 do 3 m; razmak vibratorskih jezgri oko 1,5 m. Tlo se do-
sipava. Poboljanje ovisi o granulometriji i prvobitnom poloaju.
b) Piloti za zbijanje tla, upljina se zatvara mineralnim agregatom
razliite granulacije, bez veziva.
c) Uvrivanje i zbijanje tla.
Stabilizacija cementom; ne moe se primijeniti kod koherentnih
tala i tala agresivnih prema cementu. .Ubrizgavanje kemikalija
(otopina silicijeve kiseline, kalcijev klorid). Trenutno i trajno oka-
menjivanje moe se primijeniti samo ako tlo sadri kvare (lju-
nak, pijesak, drobljenac).
a) Temelji razdvojeni
(pogreno)
b) Temelj nije
razdvo en
a) Ploa konstantne debljine
S z z z z J I
b) Ploa ojaana gredama
Z Z Z Z Z Z Z Z
8
.r
c) Ploa ojaana gredama
(A
Duboko temeljenje na pilotima i
bunarima
c) Izvedba pri razdvo- d) T eme| j kraj
jenoj temeljnoj stopi s toj ee 2grade
Oblikovanje temelja na razdjelnim
odn. dilatacijskim rekama
0=
d) Pojaanje ispod stupova
^4) Presjeci temeljnih ploa
J ednostavni pravokutni temelj od

mravog betona
Stepenasto proireni temelj od
nearmiranog betona
Skoeni temelj od nearmiranog
betona
J o iri temelj kao armirano
betonska ploa
67
a) u tlu upeta stijenka od murja ili b) usidrena stijenka od murja ili c) stijenka od murja ili betona
betonirana in situ betonirana in situ ukljuena u graevinu
d) graevina betonirana l
stijenku graevne jame
e) gravitacijski potporni zid f) polugravitacijski potporni zid
( j f ) Konstrukcije koje treba dimenzionirati na aktivni potisak tla (prema DIN 1055, T2)
[i n u
(J 2) Minimalne dubine za graevinske buotine prema DIN 1054
3d
1, 10 m
f -
( 3) Potrebni razmaci buenih pilota (prema DIN 4014, T1)
' v U,
I f i - T i -
- e --I ' . .s2dF, I
( ) Potrebni razmaci zabijenih pilota (prema DIN 4026)
I U
W V / /
Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod stope buenih pilota (prema DIN 4 014,
ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE
DIN 1054, 1 055, 4014 [J J
Graevine koje obino treba proraunati na aktivni potisak tla DIN
1055 0 . Za ocjenu doputenih naprezanja tla treba sondanim
jamama ili buenjem(razmak buotina 25 m) ustanoviti vrstu, sa-
stav, prostiranje, poloaj i debljinu slojeva tla, ako lokalna iskustva
ne mogu dati zadovoljavajue obavijesti. Kad se temelji na pilotima,
treba dubinu buenja raunati od ravnine glava pilota 0 . Dubi-
na istranih buotina moe se za treinu reducirati (T =1,0 B ili 2x
promjer pilota, ali 6,0 m). Potrebni razmaci buenih pilota ->
za zabijene pilote 0 . Navedene veliine razmaka ne vrijede za
nosive zidove od murja ili buenih pilota; oni se izvode kontinuira-
no. Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod buenih pilota
-> bueni pilot betoniran pod tlakom, Brechtelov sustav 0 .
Temel j enj e na pi l oti ma, osnovni pojmovi: optereenje pilota moe
se na nosivo temeljno tlo prenijeti trenjempo oploju, pritiskomna
stopi pilota ili na oba naina. Nain prijenosa optereenja ovisi o tlu
i svojstvima pilota. Stojei piloti: optereenje se prenosi preko sto-
pe pilota na nosivo tlo, te dodatno trenjempo oploju Lebdei pilo-
ti: stope pilota ne dopiru do nosivog tla. Zabijanjempilota zbijaju se
slabo nosivi slojevi tla. Nain prijenosa optereenja' lebdei piloti
prenose najvei dio optereenja na nosive slojeve trenjempo oplo-
ju. Stojei piloti prenose optereenje na temeljno tlo uglavnom pri-
tiskomstope; trenje po oploju je u ovomsluaju nebitno. Dopute-
no optereenje znatno se poveava proirenjem stope.
Poloaj pilota u tlu: piloti u tlu - piloti koji su itavom duljinom u tlu.
Slobodnostojei piloti (dugi piloti) samo su donjimdijelomu tlu a go-
rnji imje dio slobodan, pa su prema tome izloeni izvijanju
Gradiva: drvo, elik, beton, armirani beton, prednapeti beton
Nain ugradnje u tlo: zabijeni piloti koji se u tlo zabijaju, utisnuti pi-
loti se utiskuju, bueni piloti - piloti koji se ugrauju u buotinu Uvi-
jeni (uvrtani) piloti ulaze u tlo poput vijka. Razlikuju se piloti koji tlo
zbijaju, istiskuju ili razrahljuju
Vrsta optereenja, osno optereeni piloti, vlani piloti optereeni su
vlanom silom koju prenose na tlo trenjem po oploju. Tlani piloti
optereeni su tlanomsilomkoju prenose na tlo pritiskomna stopi i
trenjem po oploju. Piloti izloeni savijanju, npr horizontalno opte-
reeni bueni piloti velikog presjeka.
Izrada i ugradba. Predgotovljeni piloti, dopremljeni na gradilite u di-
jelovima ili u potpunoj duljini, ugrauju se u tlo zabijanjem, ispira-
njemtla, vibriranjem, utiskivanjem, uvijanjemili postavljanjem u pri-
premljene buotine. Piloti izvedeni in situ, tj. ugraeni u upljinu iz-
vedenu u tlu buenjem, zabijanjem itd. Mjeoviti piloti, izvedeni od
predgotovljenih elemenata na gradilitu.
Prednost je in situ pilota u tome to se njihova duljina odreuje tije-
komgraenja, na temelju podataka o tijeku zabijanja ili ispitivanjem
uzoraka materijala tla koji se dobiva tijekom buenja.
T1)
Ul azn a vi l i ca
V
% ?
y Ci j ev za
/ bu enj e
5Z
Gu men i
. pr s t en
Ispust v o d e"
Ul az Li j evak za ul i j e-
Bueni pilot betoniran pod pritiskom (sustav

Brechtel)
Ul az zr ak a
K ap a za pr i t i sak
68
j|
Podrum treba horizontalno i verti-

kalno zatititi od vlage iz tla -> (7)
, Kot a poda
Kot a t er ena!
\w
o .o-Q .-Q-.Q
\ \ \
\ \ \
\ \
Izolacija zgrade bez podruma, sa

skromnim zahtjevima glede kori-
tenja prostorija: nasip na visini zid-
ne izolacije
Nosi vi pod
Kot a t er en a ' i
Kot a p o d a
Zr a ni pr ost or
A\'
k/Avy/A\y/AW
\ \
( 5) Izolacija zgrade bez podruma: pod
ventiliran zranimprostorom
Ako je teren u nagibu treba brdsku

stranu posebno paljivo zatititi, a
brdske vode odvesti drenaom ->
Kot a t er en a
m
Kot a poda
1
.-Q a'cP. o. Q,n.'o.
0
//A^VkVV/A\y/.
k w\ |
\ \ \ \
Izolacija zgrade bez podruma, sa

tenja prostorija: nasip na visini okol-
nog terena
Izolacija zgrade bez podruma: pod
lei nisko, u razini povrine okolnog
terena
IZOLACIJA GRAEVINA
DIN 18195, 4095 >tU
Podrumi se danas sve manje koriste kao iskljuivo skladini prostor,
naprotiv, ee kao prostor za aktivnosti u slobodno vrijeme te kao
dodatni stambeni i radni prostor. U skladu s tim javlja se elja za
veim stambenim komforom i povoljnijom klimom u podrumskim
prostorijama. Preduvjet je izolacija podruma od vlage izvana. Kod
nepodrumljenih zgrada treba vanjske i unutarnje zidove horizontal-
nom izolacijomzatititi od kapilarne vlage - >- . Kod vanjskih
zidova na visini od 30 cm iznad terena --> - @. Kod zgrada sa
zidanim podrumskim zidovima treba u vanjskim zidovima predvid-
jeti najmanje dvije horizontalne izolacije - >- Kod unutarnjih
zidova moe se gornja izolacija izostaviti. Za horizontalne izolacije
u zidovima koristi se bitumenizirana Ijepenka, izolacijske trake za
krovove i izolacijske trake od sintetinih materijala. U skladu s vr-
stom izolacije i materijalom ispune iza zida radne prostorije treba
predvidjeti zatitne slojeve -> @ - Neposredno na izolaciju ne
smije se nasipati graevni otpad, drobljenac ili ljunak.
Voda se pojavljuje kao Izolacija slui protiv Vrsta izolacije
vlaga iz tla
kapilarnog djelovanja na
vertikalne dijelove zgrade
izolacijski sloj protiv vlage
oborinska voda
procjedne vode (bez tlaka)
po nagnutimdijelovima
zgrade
izolacija protiv procjedne
vode
podzemna voda hidrostatskog tlaka
izolacija protiv vode
pod tlakom
Izolacija zgrade s podrumom, sa
tenja prostorija (zidovi od opeke na
trakastimtemeljima)
V./
( 8) Izolacija zgrade s podrumom; zidovi
od opeke na trakastimtemeljima
^g^ Izolacija zgrade s podrumom; zidovi
od betona
Temel j n a pl o a
Izolacija zgrade s podrumom; zido-
vi od opeke na temeljnoj ploi
Za t i t a
t
val ovi t i t ekst i l
Cemen t n a b u k a
ili sl i na i zol aci j a
I zmj ena slo-
j ev a, f i l t ar ska
obl oga, d r en an at
ci j ev 0 100 mm 50 Kapi l ar na v oda
@ Drenaa i izolacija Zatitni zid od upljih blokova Izolacijska hasura
^gj Zatitni sloj od azbest-cementnih
ploa ili slino
69
0 o : 0 O' - O ; o . 0
( T ) Vlaga u tlu kod jako propusnog tla
Voda bez tlaka u slabo propusnom

tlu
IZOLACIJE GRAEVINA
DRENIRANJE KAO ZATITA GRAEVINA
DIN 4095, 18195 -CD
Dreniranje je odvodnjavanje tla drenanimslojemi drenanim cije-
vima, kako bi se sprijeio hidrostatiki tlak vode koja miruje u tlu.
Pri tome treba sprijeiti ispiranje sitnih estica tla (filtarska drenaa).
Drenana se instalacija sastoji od ureaja za dreniranje, kontrolu,
ispiranje i odvoda. Dren je skupni naziv za drenane cijevi i drena-
ne slojeve.
J e li drenaa iza zida potrebna, proizlazi iz sluajeva (?) - (3)
0 Kad se pojavljuje vlaga u j^ko propusnomtlu
(2) Kad se voda koja prodire moe drenaom ukloniti, tako da ne
nastaje hidrostatiki tlak.
(3) Kad je prisutna voda pod tlakom, redovito u obliku podzemne
vode ili kad odvoenje vode drenaom nije mogue.
l j u n a k 4/ 32
Pi j es ak 0/ 4
Voda pod tlakom u tlu s podzem-
nomvodom
^^ Drenaa s minimalnim drenanim
slojem
Poloaj Materijal Debljina u m
Ispred
zidova
ljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 >0,50
Ispred
zidova
filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni
sloj granulacija 4/32
>0,10
>0,20
Ispred
zidova
ljunak granulacije 4/32 i geotekstil >0,20
Na stropovima ljunak granulacije 4/32 i geotekstil >0,50
Ispod podnih ploa
filtarski sloj granulacija 0/4 i
procjedni sloj granulacija 4/32 i
ljunak granulacije 4/32 i geotekstil
>0.10
Oko drenanih
cijevi
ljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045
procjedni sloj granulacija 4/32 i
filtarski sloj granulacija 0/4
ljunak granulacije 4/32 i geotekstil
>0,15
>0,10
>0,10
l j unak 4/ 32
= 0. 3 | DN 100
( 5) Drenaa s drenanim elementima
DN 3o n s _0, 5%
( d) Drenaa oko podzemne graevine
Izvedba i debljina drenanog sloja za mineralna gradiva.
Drenaa nominalni promjer DN 100, pad 0,5 %
Cijev za ispiranje i kontrolu nominalni promjer DN 300
Okno za ispiranje, kontrolu i sabiranje nominalni promjer DN 1000.
- 0
DN 1000
DN 100 " t r
r
Primjer rasporeda drenanih cijevi i ureaja za kontrolu i ienje kod prstenaste
drenae
l j unak 4/ 32
Si mbol Di o gr aevi ne Gr adi vo
Fi l tarski
sloj
Pi j esak,
geot ekst i l
(fi l tarska vuna)
h - . - . - . l
Fi l tarski
sloj
Pi j esak,
geot ekst i l
(fi l tarska vuna)
Fi l tarski
sloj
Pi j esak,
geot ekst i l
(fi l tarska vuna)
Dr enani
sloj
l j unak
poj edi n. el ement
(dr enani kamen,
- pl oa.)
Spoj ni el ement
(dr enana pl oa)
Dr enani
sloj
l j unak
poj edi n. el ement
(dr enani kamen,
- pl oa.)
Spoj ni el ement
(dr enana pl oa) R<X>34
Dr enani
sloj
l j unak
poj edi n. el ement
(dr enani kamen,
- pl oa.)
Spoj ni el ement
(dr enana pl oa)
Zat i t ni sloj
Razdvaj . sloj
Fol i j a,
pr emaz
Zat i t ni sloj
Razdvaj . sloj
Fol i j a,
pr emaz
Izol aci j a
Dr enaa
- -
Ci j ev za i spi ranj e i
kontrol u; sabi rno
okno za i spi ranj e...
2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 30 40 50
Otjecanje Q u l/s
. Betonske filtarske Sintetike drenane
drenane cijevi cijevi
^g^ Negativni bunar za male koliine ot-
jecanja
( 9) Simboli za drenane elemente ^0) Nomogramza dimenzioniranje drenanih sustava
70
' Bet onska post el j i ca
( j ^ Zi d o v e g r a ev i n e n a st r ani br da t r eb a p o u zd an o zat i t i t i od v o d e
18,80
0100
3 Ok no za i enj e i
kont rol u
Kont rol ni i j Tai oni k pumpe
ot vor B Odvod u kanal i zaci j u
Pov r i ns k a d r en aa s pr oc j edni m v o d o m i pr s t enas t a d r en aa s umj et ni m pr el j ev om
/
/ \ l j unkovi t i pi j esak
Pr ema kanal i zaci j i
Kont rol ni ot vor
, - Bet on
/ V / V / /
^ oqi'o-i'VoTo ' ? . o . '
^^K o Hf.J l.oo -AÔ ^ . ^- ^T r T ^V ^
Dr enana ci j ev 0 150
- Povr i nski fi l tar
( ) Pr es j ek A - B - > @
Vodonepropusna obloga
Prirodno tlc
plinoviti
pijesak
Zi dna dr enaa
mj eovi t i fi l tar
pj eskovi t i l j u-
nak 4 - 32mm
15 cm l j unkovi t i pi j esak
IZOLACIJE GRAEVINA
DIN 4095,18195 ->QP
Ako temeljno tlo ne upija oborine i proputa ih kao nasuto zemlji-
te, voda se skuplja i izolacija dolazi pod hidrostatiki tlak vode; zbog
toga je potrebna drenaa za odvod vode ->0 - ili izolacija kao
za sluaj vode pod tlakom (4) -
Voda pod t l akom
Ako su dijelovi graevine potopljeni u podzemnu vodu, mora se iz-
vesti zatvorena izolacija ispod temeljne ploe i oko bonih zidova.
Za projektiranje takve izolacije protiv vode pod tlakomtreba pozna-
vati vrstu temeljnog tla, najviu razinu podzemne vode i mogue ke-
mijske tvari u njoj. Izolaciju treba izvesti 30 cmiznad najvie razine
podzemne vode. Izolacija se izvodi od vie slojeva bitumenizirane
Ijepenke, metalnih folija ili folija od sintetinih materijala.
Izvedba. Nakon snienja razine podzemne vode ispod kote pod-
rumskoga poda, treba izvesti zatitni zid, obukan radi prihvata
obodne izolacije, nakon toga treba izvesti armiranobetonsku plou
poda i nosive zidove podruma, koji e izolaciju pritisnuti uz zatitne
zidove. Obratiti panju na zaobljenje uglova -<6)-(7). Izolacija
mora oblikovati zatvorenu kadu oko i ispod itavog objekta. Ona na-
jee lei uz vodu - (D Kod izolacije na unutarnjoj strani
mora konstrukcija obloge preuzeti ukupan pritisak vode.-
Kol ni k od
Ispuna r azdj el ni ce l i j evanog asf al t a
Zal i veno mast i ksom
Zat i t ni sl oj
El ast i na br t vena
t r aka, 2 sl oj a po 2mm
pol oena bez
l i j epl j enj a
Izol aci j a
Ar mi r anobet onski
a) brt vl j enj e spoj a dvaj u zi dova
na mj est u i zol aci j skog sl oj a
pomou t anj ur ast i h si dar a
J st rop
Debl j i na pri rubni ce > 1,5 cm
i r i na pri rubni ce > 12 cm
Razmak vi j aka < 15 cm, vi j ci M20
I zol aci j a pomi ni h di l at aci j ski h r eki

u ar mi r an o b et o n s k i m p l o ama
2 sloja bakrene trake,
IsDuna r azdi el ni ce valovite s kalotama,
b) brt vl j enj e pr odor a ci j evi kr oz
i zol aci j ski sl oj pomou
pr i r ubni ca
( 9 ) Det al j i : i zol aci j a i zme u d v a zi d a
Mas a za
zal i j evanj e
Si t na kocka r eki St akl ene pr i zme
__ Podl oni bet on pj eskovi t i l j unak r oai uzni Dei on f j | (a
( 4 ) Ci j ev n a d r en aa s mj e ov i t i m f i l t r om ( 5 ) Ci j evna d r en aa s s t upnj ev ani m
Konkr et no Y/
tl o
Ter en
f i l t r om
Pr i j el az i zol aci j e pr ek o di l at ac i j s k e
r azdj el ni c e s t r opne ar m. bet . pl o e.
Ter moi zol ac i j a n as i p o m.
Br t v eni sl oj uz pr i kl j uak na pr ozor -

ski ot v or i l i p o d r u ms k o o k n o
Si drena Razdj el ni sloj od bitu-
- ploa meni zi rane Ij epenke
kao l eaj tipa 500, bez premaza
I 1
J ^
R V
- i - i
l aobl j enj e
Izol aci j sko kori t o za vodu pod t l akom ( 7 ) Izol aci j sko kor i t o za vodu pod t l akom
Nak n ad n o i zv ed en a i zol aci j a pr ot i v

p o d z emn e v o d e
I zol ac i j a n a r u b n o m l eaj u k od zi -
d o v a s f i l t ar s k om zal o g o m
71
( T ) Suhozid ( 2) Ciklopski zid
ZIE
OD PRIRODNOG KAMENA DIN 1 053
Zidovi od prirodnog kamena dobivaju oznake prema nainu obrade
kamena: zid od lomljenog kamena, ciklopski zid, slojeviti zid, zid od
tesanaca, mjeoviti zid - - Slojeviti kamen, nastao taloe-
njem, mora se u zid ugraditi u poloaju kako se nalazio u kameno-
lomu 0, (3), to daje ljepi i prirodniji izgled i u statikomje
smislu ispravnije, jer optereenje djeluje okomito na ravninu sloja.
Za ciklopski zid (2). prikladan je kamen eruptivnog podrijetla.
Duljina pojedinog kamena ne treba biti vea od 4 do 5 njegovih vi-
sina, niti manja od njegove visine. Vrlo je vano odrediti dimenzije
kamena. Posebno treba paziti na dobro povezivanje kamena na
svimstranama. Veze u zidu od istog prirodnog kamena moraju u
itavompresjeku odgovarati pravilima struke.
Zahtijeva se da:
a) na prednjoj i stranjoj plohi zida nigdje se ne sudaraju vie od tri
reke,
b) ni jedna sudarna reka ne prolazi kroz vie od dva sloja,
c) na dva dunjaka dolazi najmanje jedan veza, ili da se izmjenju-
ju slojevi dunjaka i vezaa,
d) debljina (dubina) vezaa je oko 1,5 puta vea od visine sloja, ali
najmanje 30 cm,
e) debljina (dubina) dunjaka bude priblino jednaka visini sloja,
f) preklapanje sudarnih reki kod slojevitog zida bude i 10 cm a
kod zida od tesanaca =15 cm , , ,
g) na uglovima ugrauje se najvee kamenje - - ,
Vidljive plohe treba naknadno fugirati.
Izravnavajui sloj za statiko izjednaenje svakih 1,5 - 2,0 m(visina
radne skele). Reke ovisno 0 hrapavosti i obradi =3 cm debljine.
Upotrijebiti vapneni ili produni mort jer isti cementni mort mijenja
boju kamena. Kod mjeovitih zidova se uzidani kamen uraunava u
nosivi dio presjeka ako je debljine =12 cm . Obloga kamenim
ploama debljine 2,5 - 5 cm(travertin, vapnenac, granit itd.) ne ur-
aunava se u presjek. Ploe se nehrajuimsidrima uvruju u zid
na razmaku od 2 cm.- (10).
( 5) Nepravilno uslojeni zid
Uslojeni zid od
poluobraenog kamena
statiki nosivi presjek
Zid od tesanaca ( ) Mjeoviti zid
statiki nosivi presjek
i i d S 4 c m
Gr upa Vr st e k amena Mi n. t l ana vr st oa u
KP/cm
2
(MN/m
2
)
A vapnenci , t ravert i n, vul kanski tuf 200 (20)
B meki pj eenj ak ( s gl i novi t i m vezi vom) 300 (30)
c kompakt ni (vrst i ) vapnenci i dol omi t i (ukl j . mr amor ),
bazal t na l ava i si.
500 (50)
D kvarci t ni pj eenj aci (sa si l i ci j ski m vezi vom), si ve sedi ment ne
st i j ene
800 (80)
E grani t , si j eni t , di ori t, kvar cni porfi ri t, mel af i r, di j abaz i si. 1200 (120)
1) Minimalna tlana vrstoa nekih vrsta kamena
Vr st a
Gr upa Gr upa pr ema t abl i ci
zi a mor t a
A B C D E
1 Zi e od l oml j enog I 2(0, 2) 2(0, 2) 3(0, 3) 4(0, 4) 6(0, 6)
2 kamena l l /l l a 2(0, 2) 3(0, 3) 5(0, 5) 7(0, 7) 9(0, 9)
3 III 3(0, 3) 5(0, 5) 6(0, 6) 10(1, 0) 12(1, 2)
4 Usl oj eni zi d od pol u- I 3(0, 3) 5(0, 5) 6(0, 6) 6(0, 8) 10(1, 0)
5 obr aenog kamena l l /l l a 5(0, 5) 7(0, 7) 9(0, 9) 12(1, 2) 16(1. 6)
6 III 6(0, 6) 10(1, 0) 12(1, 2) 16(1, 6) 22( 2, 2)
7 Nepr avi l no i pr avi l no I 4(0, 4) 6(0, 6) 8(0, 8) 10(1, 0) 16(1. 6)
8 usl oj eno zi e l l /l l a 7(0, 7) 9(0, 9) 12(1, 2) 16(1, 6) 22(2. 2)
9 III 10(1, 0) 12(1, 2) 16(1, 6) 22(2, 2) 30(3, 0)
10 I 8(0. 8) 10(1, 0) 16(1. 6) 22( 2, 2) 30(3, 0)
11 Zi d od kl esanaca l l /l l a 12(1, 2) 16(1, 6) 22( 2, 2) 30(3, 0) 40( 4. 0)
12 III 16(1, 6) 22( 2, 2) 30(3, 0) 40( 4, 0) 50(5, 0)
Osnovne vrijednosti doputenog tlanog naprezanja zia od prirodnog kamena u

KP/cm
2
(MN/m
2
)
Vi t kost odn. zamj e-
nj uj ua vi t kost 8(0, 8) 10(1, 0) 12(1, 2) 16(1, 6) 22(2, 2) 30(3, 0) 40(4, 0) 50(5, 0)
1 10 8(0, 8) 10(1, 0) 12(1, 2) 16(1, 6) 22(2, 2) 30(3, 0) 40(4, 0) 50(5, 0)
2 12 6(0, 6) 7(0, 7) 8(0, 8) 11(1,1) 15(1, 5) 22(2, 2) 30(3, 0) 40( 4, 0)
3 14 4(0, 4) 5(0, 5) 6(0, 6) 8(0, 8) 10(1, 0) 14(1, 4) 22(2, 2) 30(3, 0)
4 16 3(0, 3) 3(0, 3) 4( 0, 4) 6(0, 6) 7(0, 7) 10(1, 0) 14(1,4) 22( 2, 2)
5 18 3(0, 3) 4(0, 4) 5(0, 5) 7(0, 7) 10(1, 0) 14(1, 4)
6 20 3(0, 3) 5(0, 5) 7(0, 7) 10(1, 0)
stegom''' ^
S a Stat
'
ki n0S
'
Vi m P f e
" Obloga ploama statiki nije nosiva (3) Doputena tlana naprezanja zia od prirodnog kamena u KP/cm
2
(MN/m
2
72
J ednoslojni obukan
11
5
20 240
Dvoslojni s obloenimzidom
20-100
Il 1
J ednoslojni s vidljivim licem
>17
5
(11
5
)
^^ J ednoslojni s termoizolacijom
(WDVS)
15
H 240^00
Vrste blokova:
DIN 105 zidna opeka
Mz =puna opeka
VMz =fasadna puna opeka
KMz =puna klinker opeka
Hlz =uplja opeka
VHLz =fasadna uplja opeka
KHLz =uplja klinker opeka
DIN 106 blokovi od vapna i pijeska
KS
KSVm
KSVb
KSL
KSVmL
KSVbl
:
puni blokovi
=KS-fasadni blokovi
=KS-obloni blokovi
=uplji blokovi i blokovi
s otvorima
=KSL-fasadni blokovi
=KSL-obloni blokovi
ZIE
O D U M J E T N O G K A M E N A
DI N 105, 106, 3 9 8 , 1 0 5 3 , 1 8 1 5 1 - 5 3
DIN 398 blokovi od ljake
HSV =puni blok od zgure
HHbl =uplji blok od zgure
HSL =blok od zgure s otvorima
VHSV =fas. puni blok od zgure
DIN 4165 blokovi od plinobetona
DIN 18149 blok. od plinobet. s otvorima
DIN 18151 uplji blokovi od plinobetona
DIN 18152 puni blokovi od lakog
betona
V =puni blok malog formata
VBI =puni blok velikog formata
S =dodatno slovo za puni
blok s utorima
DIN 18153 uplji betonski blokovi
Sve zidove treba izvoditi horizontalno, vertikalno i u pravcu, vodei
rauna o pravilima veza. Kad je dvostruki zid, stropna se konstruk-
cija smije oslanjati samo na unutarnji sloj zida +@ Slojeve
treba povezati s pomou najmanje 5 icanih sidara, promjera 3 mm
po kvadratnom metru zida. Razmak sidara vertikalno treba biti 25
cm, horizontalno 75 cm.
Duljina irina Visina
Oznaka u cm u cm u cm
Tanki format DF 24 11,5 5,2
Normalni format NF 24 11,5 7,1
1
1
/2 normalni format 1 Vi NF 24 11,5 11,3
2
1
/2 normalni format 2V2NF 24 17,5 11,3
Formati blokova prema DIN 105

J ednoslojni sovjeenomfasadom
e
j a
n
^
n i S u n u t a m
J
m
Meusobna ovisnost visina opeke. Preferentne mjere - >
b - J l I
Dvoslojni sa zranimmeuslojem ( 8) Dvoslojni bez zranog sloja
>11^(17
5
, 240)
Sa/bez zranog sloja, obukan
Obloga ploama na ziu visoke ter-
Debljina zida d u cm Visina h terena iznad poda u podrumu u mpri vertikalnom
optereenju zida (stalni teret) od
>50 kN/m <50 kN/m
36,5 2,50 2,00
30 1,75 1,40
24 1,35 1,00
Minimalne debljine podrumskih zidova
Debljina nosivog zida
koji treba ukrutiti u cm
Visina
etae
u m
Zid za ukruenje
u 1. do 4. u 5. i 6.
punoj etai odozgo
Razmak
u m
Duljina
11,5 <d <17,5
17,5 <d <24
<3,25
Debljina u
>11.5
cm
>17,5
<4,50
<6,00
>1/5
visine
24 <d <30
30 <d
<3,50
<5,00
Debljina u
>11.5
cm
>17,5
<8,00
(14) Debljine, razmaci i duljine zidova za ukruenje
Debljina zida u cm
Vertikaln
irina xc
izved. pri zidanju
ljebovi
ubina u cm
naknad. izrezano
Horizontalni i kosi utori
irina x dubina u cm
11,5 - 11,5x2,0 -
14,5 51,0 x 3,0 14,5 x 2,0 -
17,5 51,0 x 6,0 17,5x3,0 -
24 51,0 x 12,5 24,0 x 4,0 6,0x3,0
30 63,5 x 12,5 30,0 x 5,0 6,0 x 3,0
36,5 76,0 x 12,5 36,5 x 6,0 6,0x3,0
mike izolacije
Bez statikog provjeravanja doputeni vertikalni utori i ljebovi
73
Dvoslojni zid sa zranim meuslo-
jem
( 2) Prikljuak na podnoje
Krianje armiranih zidova od bloko-
va od laganog betona
Armirano zie, nadvoji nad prozori-
ma i vratima
Zie od blokova od lakog betona

(uplji blokovi) s armiranim nadvo-
jemod lakog betona
^g^ Zie od upljih blokova s koritastim
nadvojem
ZIE
OD UMJETNOG KAMENA
DIN 105, 106, 399, 1053, 18151, 18152, 18153, 4165
Zie treba osigurati zidovima za ukruenje i stropnimkonstrukcijama
koje djeluju kao ploa (princip prostorne elije). Zidovi za ukruenje
su ploasti elementi graevine protiv izvijanja nosivih zidova -s. 73
- Treba ih dimenzionirati kao nosive zidove ako moraju preni-
jeti vie od svoje vlastite teine jedne etae. Nenosivi zidovi su ploa-
sti elementi graevine koji su optereeni samo vlastitomteinomi ne
slue kao ukruenje protiv izvijanja. Udubljenja i ljebovi moraju se
izvesti glodanjem ili unaprijed tijekom zidanja. Horizontalna i kosa
udubljenja mogu se uz privremeno podupiranje izvesti bez posebnog
prorauna ako je vitkost zida <14 i debljina >24 cminae treba dati
raunski dokaz - s. 73 U sve vanjske i poprene zidove, koji
kao vertikalne ploe preuzimaju horizontalna optereenja, treba ug-
raditi serklae. Isto vrijedi za zgrade s vie od dvije etae, ili duljine
preko 18 mako to zahtijevaju okolnosti temeljnog tla. Kod zidova s
mnogim ili velikimotvorima, naroito ako zbroj irina otvora prelazi
60% duljine zida ili irina prozora iznosi vie od dvije treine visine
etae ili 40% duljine zida, treba predvidjeti serklae.
Redni Duljine Slojevi Visinske mj ere u m pri debljini blokova u mm
broj u m
A O V 52 71 113 155 175 238
1 0,115 0,135 0,125 1 0.0625 0.0833 0,125 0,1666 0,1875 0,25
2 0,240 0,260 0,250 2 0,1250 0,1667 0,250 0,3334 0,3750 0.50
3 0,365 0,385 0,375 3 0,1875 0,2500 0,375 0,5000 0,5625 0,75
4 0,490 0.510 0,500 4 0.2500 0.3333 0,500 0,6666 0,7500 1.00
5 0,615 0,635 0,625 5 0,3125 0,4167 0,625 0,8334 0,9375 1,25
6 0,740 0,760 0,750 6 0,3750 0,5000 0,750 1,0000 1,1250 1,50
7 0,865 0.885 0,875 7 0,4375 0.5833 0,875 1,1666 1,3125 1.75
8 0,990 1,010 1,000 8 0,5000 0.6667 1,000 1,3334 1,5000 2,00
9 1,115 1,135 1,125 9 0,5625 0,7500 1.125 1,5000 1,6875 2,25
10 1,240 1,260 1,250 10 0,6240 0,8333 1,250 1,6666 1,8750 2,50
11 1,365 1,385 1,375 11 0,6875 0,9175 1,375 1,8334 2,0625 2,75
12 1,490 1,510 1,500 12 0,7500 1,0000 1,500 2,0000 2,2500 3,00
13 1,615 1,635 1,625 13 0,8125 1,0833 1,625 2,1666 2,4375 3,25
14 1.740 1,760 1.750 14 0,8750 1,1667 1,750 2,3334 2,6250 3,50
15 1,865 1,885 1,875 15 0,9375 1,2500 1,875 2,5000 2,8125 3,75
16 1.990 2,010 2,000 16 1,0000 1.3333 2.000 2,6666 3,0000 4.00
17 2,115 2,135 2,125 17 1,0625 1,4167 2,125 2,8334 3,1875 4,25
18 2.240 2,260 2,250 18 1,1250 1,5000 2,250 3,0000 3,3750 4.50
19 2,365 2,385 2,375 19 1.1875 1,5833 2,375 3.1666 3.5625 4.75
20 2,490 2,510 2,500 20 1,2500 1,6667 2,500 3,3334 3,7500 5,00
* A = vanjske mjere, O = mjere otvora, V = nomi nal ne mjere
( j j ) Projektantske mjere za zidove
Blokovi od plinobetona, lijepljeni
reke: 1 mm
Zid od porozne opeke, zaliveno
mortom
Stiropor 5 cm
Format Oznak Mjere u Broj Po m2 Po m
3
bloka bloka cm slojeva Debljin; zida zia
na zida
1 m blokova morta blokova morta
D V visine u cm kom lit kom lit
DF 24x11,5x5,2 16 11,5 66 29 573 242
132 68 550 284
E 36,5 198 109 541 300
0
E NF 24x11,5x7,1 12 11,5 50 26 428 225
0 24 99 64 412 265
n
36,5 148 101 406 276
2 DF 24x11,5x11,3 8 11,5 33 19 286 163
0
24 66 49 275 204
(U
36,5 99 80 271 220
5.
3 DF 24x17,5x11,3 8 17,5 33 28 188 160
0 24 45 42 185 175
o.
4 DF 24x24x11,3 8 24 33 39 137 164
8 DF 24x24x23,8 4 24 16 20 69 99
Blokovi Blokovi 49,5x17,5x23,8 4 17,5 8 16 46 84
i uplji i uplji 49,5x24x23,8 4 24 8 22 33 86
blokovi blokovi 49,5x30x23,8 4 30 8 26 27 88
37x24x23,8 4 24 12 26 50 110
37x30x23,8 4 30 12 32 42 105
24,5x36.5x23,8 4 36,5 16 36 45 100
Zidni blokovi s 5 cmizolacijskog

sloja i ljebovima za punjenje
mortom
Montani zidni blokovi s izolacijom

kanalima za mort
Potrebni materijal za zidarske radove
74
Ploica od sintetike (samo za dvoslo-
jno zi e sa zrani m meuprostorom)
Meukatna ploa
L Dilatacijska
razdjelnica
iano sidro za dvoslojno zie za
vanjske zidove
Sidrenje vanjske ljuske ->s. 66-67
Debljina zida u cm 17,5 11,5
Visina etae u m 3.25
Korisno optereenje u kN/m
2
uklj. dod. za lake razdjelne zidove i 2,75
Broj punih etaa iznad
41)2) 22)
Doputeno samo kao meuoslonac kont. ploa sa svijetlimrasponima =4,50 m, pri emu
je kod krino armiranih ploa mjerodavna manja stranica
3
' Izmeu ukruujuih popre-
nih zidova doputa se samo po jedan otvor irine =1,25 m.
Uklj. ev, etae sa zidovima debljine 11,5 cm
2) Izvode li se krino armirane ploe mogu se vrijednosti za smjer, iz kojih proizlaze
manja optereenja zidova, poveati za 2 m.
3) Centralno locirana koncentrirana optereenja od krovne konstrukcije su doputena
ako se centrinost dokae. Te koncentrirane sile moraju za zidove od 11,5 cmbiti =30
kN, a za zidove od 17,5 cm=50 kN.
Nosivi unutarnji zidovi d <24 cm; uvjeti primjene

Debljina
zida u cm
Doputena veliina pov
0 do 8 m
rine oblaganja u m
2
pri v
8 do 20 m
sini iznad terena od
20 do 100 m
Debljina
zida u cm
E =1,0 E i 2,0 E i 1,0 E 2,0 E i 1,0 E i 2,0
11,5
1)
12 8 5 5 6 4
17,5 20 14 13 9 9 6
i 24 36 25 23 16 16 12
( 7) Povriva oblaganja nenosivih vanjskih zidova (samo mort lla ili III)
DIN Prostorna Vanjski Zidovi izmeu
norma Oznaka masa zidovi stanova i
kg/m
3
DIN 4108 stubini
zidovi
18151 uplji blokovi od lakog 1000 300 300
betona s dvije ili tri upljine 1200 365 240
1400 490 240
18152 puni blokovi od lakog betona 800 240 300
1000 300 300
1200 300 240
1400 385 240
1600 490 240
4165 blokovi od plinobetona 600 240 365
800 240 365
4223 paromstvrdnuti plinobeton 800 175 312,5
4226 graevinski elementi velikog 800 175 312,5
2 dio formata s ekspand. glinom, 1000 200 312,5
eks. kriljcem, prir. plovu., 1200 275 250
pjenastomlavombez 1400 350 250
kvarcnog pijeska
4226 laki beton s poroznomstrukt. 1600 450 250
2 dio i neporoznimagregatom 1800 625 250
kao ljunak 2000 775 250
4226 kao naprijed, ali s poroznim 1200 275 250
2 dio agregatom 1400 325 250
1600 425 250
ZIE
OD UMJETNOG KAMENA
DIN 105,106, 399,1053, 18151, 18152- 3, 4165
Zi d s vi dl j i vom pl ohom jednoslojan je i njegova se vanjska obloga
od fasadne opeke izvodi u vezu s unutarnjimdijelomzida. Svaki sloj
mora imati 2 reda kamena, izmeu kojih prolazi jedna kontinuira-
na uzduna reka smaknuta po slojevima, potpuno ispunjena mor-
tom, debljine 2 cm.
Obloga je ukljuena u nosivi presjek ->s. 73.
Dvosl oj ni zid bez zranog meuprostora. Pri dokazu naprezanja
uzima se u obzir samo debljina unutarnjeg sloja, a za vitkosti i raz-
make ukruenja mjerodavan je zbroj debljine unutarnjeg i polovice
debljine vanjskog sloja.
Dvosl oj ni zi d s i zol aci j skom j ezgrom. Prazni prostor izmeu slo-
jeva moe se ispuniti izolacijskim materijalom za koji postoji odob-
renje graevinske inspekcije.
Dvosl oj ni zi d sa zrani m meuprost orom. Najmanja debljina
unutarnjeg sloja - Vanjski sloj i 11,5 cm, zrani meuprostor
debljine 6 cm.
Povezivanje slojeva sidrima -> - (2). Vanjski sloj mora nalijega-
ti punom povrinom i mora biti najmanje svakih ^ 12 m uvren
vezoms unutarnjim slojem.
Zrani meuprostor, poevi od 10 cmiznad terena, vodi se nepre-
kinuto do krova.
Vanjske slojeve treba pri dnu i pri vrhu opremiti ventilacijskim otvo-
rima presjeka 150 cm
2
. Vertikalne dilatacijske razdjelnice U vanjs-
komsloju najmanje na uglovima zgrade, horizontalne uz vezove s
unutarnjimzidom- .
Armi rani zi d. Debljina zida ^11,5 cm, Klasa vrstoe zidnog bloka
^12, mort III. Reke s armaturom 2 cm. elik 0 ^8 mm, na
krianjima ^5 mm.
Vrste zi dova, debl j i ne zi dova. Statiki potrebnu debljinu zida tre-
ba dokazati.
To nije potrebno ako odabrana debljina zida oigledno zadovoljava.
Pri odabiru debljina zidova treba voditi rauna 0 funkciji zida glede
zatite od topline, zvuka, poara i vlage. Ako zidni blokovi nisu ot-
porni na smrzavanje, treba predvidjeti vanjsku buku prema DIN
18550 ili neku drugu zatitu od atmosferilija.
Nosivi zidovi su najee ploasti elementi optereeni vertikalnim
tlanimsilama, npr. optereenjemmeu katnih konstrukcija, te hori-
zontalnimsilama, npr. optereenje vjetrom.
Broj doputenih punih etaa ukljuujui izgraeno
potkrovlje
2 13
Kod stropova koji optereuju samo jednoslojne poprene
zidove (sustav pregrada) i masivnih stropova s dovoljnom
poprenomraspodjelomoptereenja, npr. prema DIN 1045
11,5" 17,5
Kod svih ostalih stropova 24 24
1
) Najvie dop. vertikalno korisno optereenje uklj. dodatak
za lake pregradne zidove p =2,75 kN/m
2
( 6) Minimalna debljina unutranjeg sloja u cm, pri dvoslojnomziu za vanjske zidove
Debljina nosivog
zida koji treba
ukrutiti
cm
Visina
etae
m
Zid z
u 1. do 4. punoj
etai odozgo
debljina cm
a ukruenje
u 5. i 6. punoj
etai odozgo
debljina cm
Razmak
m
111,5 <17,5
117,5 <24
=3,25
i 11,5 17,5
14,50
16,00
124 <30
130
13,50
=5,00
i 11,5 17,5
8,00
Minimalne debljine vanjskih zidova, zidova izmeu stanova i zidova stubita, obo- , , _,,!,,*
strano obukanih \ D Debljine i razmaci zidova za ukrucenje
75
buka od umj -
et ne smol e
10*,
120-150
175+240
Q Zie s termoizolacijom
Vanjski sloj
Termoizolacijski
materijal
.Termoizolacijski
materijal
Gipsana buka
175
( 4) Dvoslojno zie
Ploa od gipsa s vlaknima
OSB ploas
Drvena obloga
Niskoenergetski zid (Heckmann

ekokua)
Drvena oplata
( 3) Prirodni izolacijski sloj (bio-glina)
Obloni sloj.
0,11-0,19
W/(m
2
K)
VANJSKI ZIDOVI
NISKOENERGETSKI NAIN
GRAENJ A
Vaan element za tednju ener-
gije grijanja jest termoizolacijs-
ko svojstvo vanjskih zidova. To-
plinska izolacija zgrada je u nis-
koenergetskom nainu
graenja bitno ovisna 0 povezi-
vanju razliitih elemenata
graevine. U timdetaljima moe
-doi do znatnih gubitaka topline.
Standardni presjeci s navede-
nim graevnim materijalima
daju povoljne vrijednosti termoi-
zolacije.
U prodaji se nudi velik broj gra-
diva kao to su beton, zie,
drvo, izolacijski materijali, gips,
pluto, trska i glina. Glina se kao
gradivo dokazala tisuljeima.
Ona je najrairenije i odavno us-
vojeno gradivo cijelog svijeta.
Bioloki je i ekoloki besprije-
korno gradivo. Danas se moe
nai na tritu u obliku predgo-
tovljenih elemenata, prilagoe-
nih dananjem stanju tehnike
-> -
(fT) Zie s izolacijskomljuskom (j9) Graenje drvenimploama
18,6-28,6
^gj Zid od drvenih elemenata (igno-
trend)
Blokovi od lameliranih letava
76
Vez dunjaka s preklopom 1/2 ope

ke
Vez dunjaka s preklopom 1/4 ope- Vez dunjaka s usponom preklopa
od 1/4 opeke ujednu stranu
VEZOVI ZIDNIH OPEKA
2. holandski vez: naizmjenino ume-

tanje vezaa izmeu dva dunjaka i
sloj samih vezaa
Vez dunjaka s usponom preklopa

od 1/4 opeke izmjenino
Ira
^ ------- ^
y
///A
,
W//A
U ...
5 6 :
w
i
I M
" M "
^^"
^g^ Vez 1dunjaka i 1vezaa izmjeni-
no po slojevima
Vez 1 vezaa sa 2 dunjaka izmje-
nino po slojevima
1 veza i 1 dunjak naizmjenino po
slojevima s usponom preklopa od
1/4 opeke desno i lijevo
Nasatini obloni zid ispred zra-

nog prostora, povezan sidrima s
unutarnjim zidom
uplji zid od dva nasatina zida od
1/4 opeke, povezan vezaima (koji
upljinu dijele horizontalno) i nasa-
tinimsidrenim opekama
Zid od opeke koji djeluje kao orna-
ment, sa smaknutim upljinama
B

IP P
B
P
P
/SM
1
m
m
i w
m
Podna obloga od cijelih i polovica
opeka (takoer i klinker)
kao (21) drugaije sloeno (mogue
mnoge varijacije)
Perforirani zid (otvori 1/2x1/2 ope-
ke) za rasvjetu ili ventilaciju
kao (25) (otvori 1/4x1/2 opeke)
J ako izloena podna obloga od na-
satinih opeka (uzorak riblja kost
kao kod parketa)
v/m vm
v m
W//s
vm
W/A '////A
fe^ZE V////A ^t o
V//A ' / / / A
MM
y m
1 veza i 1dunjak naizmjenino po
slojevima, preklop od 1/2 opeke u
usponu u lijevo
zid od 1/2 opeke, armiran, s poljima
od 4 opeke
i
I
i
i fl
i
1
1
i
i
uplji zid od dva nasatina zida od
1/4 opeke s nasatinim sidrenim
opekama
kao s etvrtinama opeke (uzor-
ak pletiva)
kao (otvori 1x1/4 opeke)
77
w
Kamin otvoren s jedne strane sa si-

gurnosnim podrujem
Kamin otvoren s jedne strane u od-
vojenim prostorijama
g
&
Kamin otvoren jednostrano/dvo-

strano u odvojenim prostorijama
4 *

Kamin otvoren s dvije strane sa si-

gurnosnim podrujem
KAMINI
O T V O R E N ! K A MI NI - > DD
Svaki se kamin mora prikljuiti na vlastiti dimnjak 0 - @. Pres-
jek dimnjaka i veliina loita kamina moraju se meusobno uskla-
diti -> Kamin i dimnjak treba sagraditi u neposrednoj blizini -> 0
- Djelotvorna visina dimnjaka od loita do grla dimnjaka =4,5 m.
Prikljuak spojnog komada na dimnjak pod 45 -> - Ot-
vori za dovod zraka trebaju biti izvana. Svrhovito je otvore za dovod
zraka smjestiti u podnoju kamina sprijeda ili sa strane - >, - >
Upotrebljavati treba samo drvo s malo smole i s malo vorova,
bukovinu, hrastovinu, brezovinu, drvo voaka, ili loiti plinomprema
DVGW radni list G 260. Otvoreni kamini ne smiju se postavljati u
prostorije s manje od 12 m
2
povrine poda. Otvorenim kaminima
mora strujati vanjski zrak kroz slabo brtvljene prozore i vrata. Bolji
su izbor kanali koji zrak dovode u blizinu otvora loita ->. Za-
paljivi predmeti i graevni elementi te ugraeni namjetaj moraju
odozgo, odozdo i sa strane biti udaljeni od otvora loita -
Otvoreni kamini moraju biti sagraeni stabilno i od vatrostalnog ma-
terijala klase A1 DIN 4102 dio 1. Pod, zidovi, prostor za pepeo i ko-
lektor dima moraju biti od amotnih opeka ili ploa. Zidne opeke ili blo-
kovi moraju biti izraeni za graenje dimnjaka. U obzir dolazi i va-
trostalni beton ili sivi lijev, DIN 1691. Kolektor dima moe biti od
elinog, mjedenog ili bakrenog lima debljine 2 mm.
( 5 ) Oblici povrina za zraenje topline
Razmaci izmeu otvora loita i

gra. elemenata od zapaljivog ma-
terijala
Zatita zapaljivih podova ispred ot-

vora loita / dovoda zraka
^g^ Kamin otvoren s jedne strane (si
Tip Otvoreno s jedne strane Dvostrano otvore noOtv. s tri strane
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Povrina prostorije
oko (m
2
)
male
prost.
16-
22
22-
30
30-
35
33-
40
25-
35
35-
45
prekc
48
35-
45
45-
55
preko
55
Obujamprostorije
oko (m
3
)
male
prost.
40-
60
60-
90
90-
105
105-
120
90-
105
10S-
150
prekt
150
105-
150
150-
150 200
Veliina otvora
loita (cm
2
)
2750 3650 4550 5750 7100 5000 6900 9500 7200 9800 13500
Svijetle mjere
otvora loita (cm)
60/
46
70/
52
80/
58
90/
64
100/
71
0 (cm) odgovarajueg
dimnjaka
20 22 25 30 30 25 30 35 25 30 35
Mjere su A 22,5 24 25,5 28 30 30 30 30 30 30 30
u cm B 13,5 15 15 21 21 - - - - - - u cm
C 52 58 64 71 78 50 58 65 50 58 65
u cm
D 72 84 94 105 115 77 108 77 90 114
u cm
E 50 60 65 76 93 77 90 108 77 90 114
u cm
F 19,5 19,5 22,5 26 26 27,5 30 32,5 27,5 30 32,5
u cm
G 42 47 51 55 59 64 71 82 64 71 82
u cm
H 88 97 104,5 120 129 80 88 95 80 88 95
u cm
I 6 6 6 7 7 6,4 6,4 6,4 6,4 6,4
Teina (kg) 165 80 310 385 470 225 300 405 190 255 360
( ) Dimenzioniranje i mjere otvorenih kamina
stem Schiedel)
Kamin otvoren s dvije strane
f
s O U
Kamin otvoren s tri strane Pribor uz kamin
78

Brojana usporedba stupnjeva korisnog
uinka
O
Utjecaj vjetra na funkcioniranje
dimnjaka
Utjecaj oblika i presjeka glave
dimnjaka na kretanje zraka
1,00
1,00
h
dogradnja na krovu
MJ
1,00
<1,5 x h >1,5 x h
( ? ) Visine dimnjaka iznad krova
( T ) Montani dimnjaci
( 9) Montani dimnjaci
Reetka za pristup ienja

dimnjaka ->
( ) Montani dimnjaci s ventilacijom
(IO) Montani dimnjaci s ventilacijom
na krovu nagiba preko 15
potrebne su nagazne
daske, reetka ili stube za
kretanje- (jj)
DIMNJACI
DIN 18150,18160 > CD
Kuni dimnjaci su okna sagraena u zgradi ili do nje, namijenjena
odvoenju dimnih plinova od loita preko krova u atmosferu. Na je-
dan dimnjak moe se prikljuiti: jedno loite nazivne termike sna-
ge vee od 20 kW ili plinsko loite snage iznad 30 kW. Svako loi-
te u zgradama s vie od 5 etaa, svaki otvoreni kamin, kovaka va-
tra, otvoreno loite, loite s upaljaem i mijehom mora imati svoj
dimnjak.
Na zajedniki dimnjak mogu se prikljuiti dp tri loita na kruta ili te-
kua goriva nazivne snage i 20 kW ili tri plinska loita snage i 30
kW. Dimnjaci moraju imati kruni ili pravokutni svijetli presjek, po-
vrine >100 cm
2
, duljina najmanje stranice 10 cm. Ako su zidani od
opeke 2: 13,5 cm, dulja stranica ne smije biti vea od 1,5-struke
krae stranice. Najmanja djelotvorna visina dimnjaka 4 m. Za za-
jednike dimnjake k 5 m. Za plinovita goriva 4m. Grlo dimnjaka
40 cmiznad najviega ruba krova nagiba veega od 20 - () kod
nagiba ispod 20 1 m. Ako je dimnjak od dograenog dijela krova
udaljen manje od jednoipol do trostruke visine dogradnje, mora biti
za 1 mvii od dogradnje. Na krovovima s parapetnimzidommora
grlo dimnjaka biti >1 miznad para peta. Svaki dimnjak mora imati
otvor za ienje irok >10 cm i visok 18 cm, smjeten >20 cm
ispod najniega prikljuka loita. Ako se dimnjak ne moe istiti
kroz grlo, mora se u tavanu ili na krovu izvesti jo jedan otvor za
ienje. Za dimnjake sjednoslojnomstijenkomsmiju se kao gradi-
vo upotrebljavati: fazonski komadi od lakog betona DIN 18150, zid-
na puna opeka DIN 105, puna opeka od pijeska i vapna DIN 106,
puna opeka od ljake DIN 398. Troslojni dimnjaci s toplinskom izo-
lacijomi pominimunutarnjimslojem: za unutarnji sloj fazonski ko-
madi od lakog betona DIN 18147 ili amota DIN 18147; za vanjski
sloj: fazonski komadi od lakog betona, zidna puna opeka, uplja
opeka B DIN 105, puna opeka od pijeska i vapna DIN 106, opeka
od ljake DIN 398, blokovi od plinobetona DIN 4165. Za izolacijski
sloj izolacijski materijal DIN 18147. Slobodne vanjske povrine dim-
njaka u tavanu treba grubo obukati >5-10 mm debelo. Stijenke
dimnjaka ne smiju se optereivati.
Oplati
Oplata
Letva 4x6
Izlaz na krov
Glava dimnjaka s oblogomod
kriljevca
: dimnjaka kroz drvenu
i konstrukciju
1-2 cmizolaciona hasura
do koje se betonira
Prolaz kroz betonsku stropnu
plou
Zidana obloga
R azdjelna
reka do
obloge
/
"ploa
- Dimnjak
R azmak izmeu drvenog grednika i
dimnjaka
Razmak izmeu krovne grede i
dimnjaka
79
Dimnjak u blizini zapaljivih

materijala
/ Zid od nezapaljivih materijala
Bliski zidovi od zapaljivih odn.

nezapaljivih materijala
Zatita od
toplinskog
zraenja
T
Ev. laki beton
<Nezapaljivi zid
>40
;: Orrrtir;:::: g' J j
( ? ) Zatita ugraenog namjetaja
m
zmi
EFpr
i -
Predvidjeti ventilaciju
gore i dolje
Zapaljivi zid
riovodne cijev
od zapaljivog materijala
^g^ Prolaz dimovodne cijevi kroz zid
2-31
Predvidjeti
ventilaciju
gore i dolje
. Izolacijska
vrpca
Bliski zidovi od zapaljivih materijala ( g ) Vrataca za ienje u tavanu
DIMNJACI
DSN 18150, 18160 CD
Opav glave dimnjaka treba iz-
vesti od kriljanih ploa, azbe-
stcementnimploama, pocina-
nimili bakrenimlimom, privrsti-
ti za dimnjak epovima (ne
drvenim). Preporuuje se pred-
gotovljeni opav. -(J 6)
Otvor za ienje
H*"H dimnjaka s krova 1 1 1 1
!
Okruglo eljezo
Izlazni otvor s Ijestvama i
nagaznomdaskom
Glava dimnjaka / obloga kriljcem
80
DN 80
Naglavak cijevi za
odvod zraka duine
DN 80 x 3 c m
Na g l a v a k c i j ev i z a
o d v o d z r a k a d u i n e
DN 80 x 3 c m
l av ak c i j ev i z a d r u g u
t or i j u d u l j i n e DN
80 x 3 c m
Ven t i l at o r z a j e d n u p r o s t o r i j u z a i n-
stalacije pod bukom
Ventilator za dvije prostorije za in-
i
t 1
^Ventilator
I
\
vi
n
II
\
vi
\ I
V s r
i\ H ti
stalacije pod bukom
SUSTAVI VENTILACIJE
DIN 18017 list 1- 3
Za ventiliranje sanitarnih prostorija u stambenimi drugimzgradama
kao to su kole, hoteli, gostionice i si. koriste se ventilacijski ureaji
za jednu ili vie prostorija, prikljueni na jedan kanal ->0 - (2). Ven-
tilacijske instalacije treba dimenzionirati za najmanje 4 izmjene zra-
ka na sat. Koliinskivza kupaonice, gdje je i zahod, zadovoljava ka-
pacitet od 60 m
3
/satVsamo za zahode zadovoljava 30 m
3
/sat po
koljci. Svaka prostorija u unutranjosti zgrade mora imati jedan ot-
vor (koji se ne moe zatvoriti) za ulaz zraka. Veliina presjeka ka-
nala mora biti 10 cm
2
za svaki kubini metar volumena prostorije.
Nepotpuno brtvljena vrata ekvivalent su za 25 cm
2
. U kupaonicama
ne smije se uslijed ventilacije dogoditi pad temperature ispod 22C.
Brzina strujanja zraka u prostoru gdje se ljudi zadravaju =0,2 m/s.
Otpadni zrak treba odvoditi u atmosferu, a za pojedinane ventila-
cijske instalacije doputa se odvoenje u dobro prozraene neisko-
ritene tavanske prostore. Svaka pojedinana ventilacijska instala-
cija mora imati vlastiti glavni kanal - > + .
Zajednike ventilacijske instalacije imaju i zajedniki glavni kanal ->
@ + .
Funkcioniranje sabirnih ventilacijskih okana s termikim uzgonom
bitno ovisi 0 raspoloivoj povrini presjeka okna u odnosu na broj
prikljuaka ->. Pojedinana ventilacijska okna bez motornog po-
gona z a kupaonice i zahode bez prozora upotrebljavaju se do
osametaa. Presjek je ventilacijskog okna 150 cm
2
po prostoriji.
. , ... .. , . - s Centralno ventilacijsko postrojenje
Centralno ventilacijsko postrojenje ( 4) j e d n j m | avni m k a n a | o m i s ekund_
s odvoenjemzraka preko krova W
'''^-Ventilator
[|
I - V v
\ | r
|
\
t
||
\
V
[
t H ||
Ventilator
Svi j etl i presj ek
gl avnog kanal a
cm
2
Doput eni broj pri kl j uaka Unut ar nj a mj er a Svi j etl i presj ek
gl avnog kanal a
cm
2
Doput eni broj pri kl j uaka
gl avni kanal
cm
sekundar ni kanal
cm
Svi j etl i presj ek
gl avnog kanal a
cm
2
do 10 m 1 0 - 1 5 m pr eko 15 m
gl avni kanal
cm
sekundar ni kanal
cm
340 5 6 7 20x 17 9 x 1 7
400 6 7 8 20x 20 12x 20
500 8 9 10 25x 20 12x 20
340 5 6 7 20x 17 2 x 9 / 1 7
400 6 7 8 20x 20 2x 12/ 20
500 8 9 10 25x 20 2 x 1 2 x 2 0
340 5 6 7 2x 20/ 17 9 x 1 7
400 6 7 8 2x 20/ 20 12x 20
500 8 9 10 2x 25/ 20 12x 20
( 9) Tablica za dimenzioniranje sabirnih ventilacijskih kanala za 1 visinu bloka (33,3 cm)
] 2x 15/ 10 3x 15/ 10
P O O P 4 X 1 5 / 1 0 O O O O Q >*15/10
Centralno ventilacijsko postrojenje
0 7 x 1 5 / 1 0 8x 15/ 10
( T \ Centralno ventilacijsko postrojenje / S\ ^mi di nu
U G l e
s odvojenimglavnimkanalima s vise glavnih, bez sekundarnih ka-
uzduno tanke stijenke; popr. pregrade 5 cm
Ventilacija pojedinanimkanalima, debljina vanjske stijenke 2,5 cm
Izlaz zraka na suprotnimstranama
Prekrivanje. Meidinger ploom Izlazni presjek na svakoj strani jednak
I t > 1 5 j e z b r o j u p r es j ek a s v i h k an al a
J ednokanalno ventilacijsko postro-
j e n j e prema DIN 18017 1.1 sustav
Hamburka ventilacija (Berlinska
ventilacija)
Sustav Kolnske ventilacije (dovod i
odvod zraka)
Ventilacija pom. sabirnih kanala s

jednim glavnim i jednim sekundar-
nimkanalom
Primjer izvedbe s jednim glavnim i
dva sekundarna kanala
81
Duljina rogova kod
krovita s rogovima
Granica ekonominosti krpvita od rogova / krovita s veznicima
N
a
g
ib

k
r
o
v
a

u

s
t
u
p
n
je
v
im
a

R
a
s
p
o
n

L

u

m

V
is
in
a

e
le
m
e
n
a
t
a

h

1540 10-20
"-i
s
30-60 10-20 s
Krovite s veznicima
KROVITA
J ednostavno krovite od samih rogova predstavlja za male
irine zgrade najekonominije rjeenje.
Krovita s veznicima ispod 45 nisu nikad najjeftiniji, ali su
takvi veznici povoljni za velika slobodno oslonjena krovita.
J ednostruka stolica je uvijek skuplja od jednostavnog krovi-
ta s rogovima, dakle prikladna samo za iznimne sluajeve.
Dvostruka stolica je u veini sluajeva najekonominija kon-
strukcija.
Trostruka stolica dolazi u obzir samo za vrlo iroke graevi-
ne.
Krovovi su gornji zavrni dio graevina, tite ih od oborina i drugih
atmosferskih utjecaja (vjetar, hladnoa, toplina). Sastoje se od no-
sive konstrukcije i pokrova.
Nosivi elementi ovise o gradivu (drvo, elik, armirani beton), nagibu
krovita, vrsti i teini pokrova, optereenju itd. Za veliine opte-
reenja vidjeti propise (vlastiti teret, pokretno optereenje, vjetar,
snijeg).
Kod nosivih sustava kosih krovova treba razlikovati krovite od ro-
gova i krovite s podronicama. Obje konstrukcije mogu se i kom-
binirati. Karakterizira ih razliita funkcija nosivih elemenata, nain
prijenosa sila, to utjee i na raspodjelu prostorija u tlocrtu.
Krovite s podronicama bez kosnika ( ? ) Krovite s podronicama s kosnicima

Krovite s veznicima i izgraenim
potkrovljem
( 9) Krovite s veznicima i podronicama
82
( j f) Krovite od nastavljenih rogova s vertikalnimstupovima
KROVITA
- >C P
Krov s podroni cama. Rogovi imaju podreenu funkciju (slabi pre-
sjeci, mogua i primjena oblica). Koncentracija optereenja u pod-
vlakama, prijenos sila na vezae. Potreban je niz podupora u unu-
tranjosti, to utjee na oblikovanje tlocrta - s. 80 @ prvobitni ob-
lik^krovita; prijanji oblik: nosiva konstrukcija sljemenjae.
Dvovodni krovovi s podronicama imaju najmanje jednu stolicu u
sredini ako je duljina rogova =4,5 m. Pri veim irinama zgrade i
duljini rogova =4,5 mdvostruka je ili viestruka stolica.
Krov od rogova (naelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom
je obliku mogu kad je mala duljina rogova (do 4,5 m); inae
ukruenje veznikom ->s. 82 (). Pravilan, snano povezan, kon-
strukcijski sustav, mogue rjeenje unutarnjeg prostora bez oslona-
ca. Izmeu stope roga i stropnih greda potrebna je vlana veza
(vanjski znak prepoznavanja krova od rogova: nadvienje na kraju
stropnih greda - lomplohe krova) ->s. 82
Za vee mansardne prostore ne dolaze u obzir krovovi od rogova.
Ako je duljina rogova vea od 4,5 m, treba poduprijeti veznike - s.
80.
Krov od rogova s veznicima pogodan je za irine zgrade do 12 m,
duljina rogova do 8 m, duljina veznika do 4 m. Takva je krovna kon-
strukcija trozglobni okvir sa zategom.
Krovite od drvenih reetkastih rogova, Ijepljenje ima garanciju za vijek trajanja, s
kosnicima pod 45, raspon <25 m
8 - 1 4 1 2 - 1 4
Sustav I nosaa
A =nosa sj ednostr hrptom
B =nosa s dvostr. hrptom
C =nosa sa sanduasti m
hrptom
( 7j Spoj na tupi sudar s obrazima

Krovite od lijepljenih rogova I presjeka, odnos visine presjeka i raspona 1:15-1:20 ^^
Nagibi krova na dvije vode 6, 15 i 25'
Gang-Nail avlana ploa % Nagibi krova na jednu vodu 6,10 i 15
Gornji pojas aj Silazne dijagonale s
,, vertikalnimtapovima
Gornji pojas
produenje
d) Uzlazne i silazne dijagonale s
vertikalnimtapovima
I i i |
Mogu i
konzoln
Donji pojas
istak '
:
b) Uzlazne dijagonale s
vertikalnimtapovima
) z!azne~l"siaze~cfijagonale~
Euro-predgotovljeni veza u Gang-Nail sustavu prema oktametarskim mjerama
kao plitki krov na jednu ili dvije vode
Oblici drvenih vezaa i ukruenja
83
OBLICI KROVOVA
atorasti krov, mnogokutni tlocrt
KROVNI POKROVI
>CP
Za slamnate krovove od raene slame ili trske s runom vridbom,
duljine 1,2 -1,4 m, na letvama razmaka 30 cm, s vrhomprema gore,
debljine sloja 18-20 cm.
Vijek trajanja u sunanimpredjelima 60 - 70 godina, u vlanima jed-
va polovicu tog vremena ->. Krovni pokrov od indre ->@ - hrast,
ari, bor, rjee smreka. kriljevac: na oplati od dasaka irine ^2,5
cm, debljine ^16 cmbitumenizirana Ijepenka br. 200 kao zatita od
vjetra i praine. Preklopi 8 cm, bolje 10 cm.
Najprirodnije djeluje "njemaki pokrov" - () Pokrivanje prema ablo-
ni prikladno i za umjetni kriljevac (azbestcementne ploe) -
Crijep: biber, uljebljeni ili koritasti - - Betonski crijep sa
suhimsljemenomi grebenom-> Crjepovi posebnih formata nor-
mirani su. -(9)
Fazonski crijepovi -> @
POR - Zabatni jednovodni sljemeni OL - Dvovodni crijep lijevi
ugaoni desni crijep TOL - Okapni dvovodni crijep
T - Crijep okapnice lijevi
P - J ednovodni zavrni crijep FOL - Dvovodni crijep za prikljuak
W - Crijep na spoju sa zidom sljemena lijevo
TSR - Crijep za zavretak okapnice, GR - Poetni crijep za sljeme
desni uglovni i greben desni
SR - crijep za boni prikljuak FOR - Crijep za prikljuak dvovodnog
desno sljemena desni
SL - crijep za boni prikljuak F Prikljuni crijep sljemena
lijevo OR - Dvovodni crijep desni
PSL - crijep za boni prikljuak TOR - Uglovni crijep okapnice
jednovodnog krova lijevo dvovodnog krova desni
GL - Zavrni crijep sljemena lijevo F Sredinji crijep u polju
G - Crijep za sljeme i greben GZ - Stakleni crijep
POR T P W TSR SR SL PSL GL G OL TOL OL FOL GR FOR F OR TOR
(T) Mansardni krov, mnogokutni tlocrt (jT) Fazonski crijepovi
kNm
d r a 6ne S
'
a me Hi trS k6
'
0, 70
Krov od indre 0,25 kN/m
2
Engleski krov od kriljca, ili od
eternit ploa, 0,45-0,55 kN/m
2
Dvostruko pokriven krov (biber

crijep), teak pokrov, 0,60 kN/m
2
,
34-44 crijepa/m
2
Betonski crijepovi 0,60-0,80 kN/m
2
,
nagib 18
Valoviti crijep, laganiji, 0,50 kN/m
2
(^7) Uljebljeni crijep, 0,55 I
84
Krov od azbestcementnih valovitih

ploa s fazonskimkomadima za sl-
jeme i strehu 0,20 kN/m
2
= 10 nagiba s brtvenim uetom
{2) Minimalni nagibi krova 0 i pre-
klopi po visini
ISmj er pokri vanj a
Profil 177/51
Smj er vjetra
Duljina mm 2500 2000 1600 1250 debljine 6,5
irina mm 920 920 920 920 te. 16- 32 kg
-Smj er pokrivanj;
Profil 130/30
Duljina mm 2500 2000 1600 1250 debljina 6,0
irina mm 1000 1000 1000 1000 te 15,8-31,5
\ 3 j Valovite ploe od azbestcementa ( 7) Mogunost privrenja
Limeni krov s falcanim pokrovom
0,25 kN/m
2
Minimalni nagibi krova za pokrivanje
pocinanimelinimlimom
7, 50 i h - 7, 50 ' l 7, 50
3 ( 5%) 11 (2%)
Duljina mm 9000 7500 4000 8,0
irina mm 1000 1000 1000 19 kg/m
1 2 9 . . i * , Q O
i i
( J ) Pokrov ploama od elinog lima
Odvodnja krova
W I |
Polukruni Pravokutni
Leei
Stojei
( l i ) Oblik i poloaj oluka
- irina ploe 100
-Kori sna irina 91
5
Privrenje
Veliki elementi za krov i zid
(Canaleta)
Poci nani lim DI N 9721 mi n. 0,7 mm
Kuka za ol uk: poci n. el i na t r aka
el i ni lim DI N 1541 poci nan i
obl oen ol ovom
Bakr eni lim DI N 1787
Kuka za ol uk: pl osni bakar
Al umi ni j ski l i m DI N 1725
Oznake:
(pri mj er: pol ukr uni vi sei ol uk 333 ZN
0, 75 mm; s kukama 333 St
(Zn)
(St 2)
(St 2)
(St 2)
(Cu)
(Cu)
(AI)
(St 2)
Zn)
KROVNI POKROVI
Azbestcementni krovovi od valovitih ploa s razmakom podronica
70 - 145 cmza ploe duljine 1,60 mi od 1,15 do 1,175 mza ploe
od 2,50 m. Preklopi 150 odnosno 200 mm- @ - (2).
Limeni krovovi od pocinanog lima, titancinka, bakra, aluminija, cin-
ka itd. -> - 0. Svi fazonski komadi za sljeme, oluk, opav ruba
itd. bakreni lim, trgovaki formati - (?). Bakar u odnosu na sve dru-
ge metalne pokrove ima najveu vlanu deformaciju do sloma, pa
je pogodan za sve vrste oblikovanja (razvlaenje, savijanje itd.). Pa-
tina koja je tipina za bakar vrlo je omiljena. Treba izbjegavati kom-
binaciju s aluminijem, titancinkomi pocinanimelikom; kombinaci-
ja s olovomi nehrajuimelikomprihvatljiva je. Bakreni su krovo-
vi nepropusni za vodenu paru, zato su posebno prikladni za hladne
krovove - s. 88-89. Vlastita teina krovnog pokrova (raunska
teina u kN/m
2
povrine krova) za etvorni metar krovne plohe pod
nagibom, bez teine rogova, podronica i vezaa. Pokrov crijepom
i betonskimcrijepombez morta, ali uraunate letve. Mort dodati kao
0,1 kN/m
2
.
Biber crijep DIN 456 i betonski biber crijep DIN 1116
jednostruki pokrov uklj. umeci 0,60
krunski ili dvostruki pokrov 0,80
Vueni falcani crijep DIN 456 0,60
Falcani crijep, reformploe, falcane ploe, ploe za ravni krov DIN 456 0,55
Falcani betonski crijep DIN 1117 0,55
ljebljeni crijep DIN 456 0.50
Ploe DIN 1118 0,50
Ploe velikog formata (do 10 kom/m
2
) 0,50
ljebnjaci bez polaganja u mort 0,7 0,90
Metalni pokrov aluminijem(alu. deb. 0,7 mm) uklj. oplata 0,25
Bakreni krov s dvostrukimprijevojima (bakreni limdebljine 0,6 mm) uklj. oplata 0,30
Krov s dvostrukimprijevojemod pocinanog lima (debljine 0,63 mm)
uklj. bitumen. Ijepenka i oplata 0,30
Pokrov njemakimkriljcemna oplati uklj. bitumen. Ijepenka i oplata
s velikimploama (360 X 280 mm) 0,50
s malimploama (oko 200 X 150 mm) 0.45
Engleski pokrov kriljcemuklj. letve
na letvama dvostruki pokrov 0,45
na oplati i bitumen. Ijepenci uklj. oplata 0,55
Staronjemaki pokrov kriljcemna oplati i Ijepenci 0,50
dvostruki pokrov 0,60
Pokrov krova elinimploama (pocinani limDIN 59231)
na letvama uklj. letve 0,15
na oplati uklj. Ijepenka i oplata 0,30
Pokrov valovitimlimom(pocinani elini limDIN 59231)
uklj. privrsni materijal 0,25
cinani pokrov preko letava od cinanog lima br. 13 uklj. oplata 0,30
Kor ner e, f or mat i Tr ake Pl oe
Dul j i na m 3 0 - 4 0 2, 0
i r i na m, max. 0, 6 (0,66) 1,0
Debl j i na mm 0, 1- 2, 0 0, 2- 2, 0
Zapr . t ei na k g/ dm
3
8, 93 8, 93
'/2 val a normalno
1-1,00H
i H
Dubina krova
streha/sl j eme
Vi si na profila
1 8 - 2 5 mm 2 6 - 5 0 mm
do 6 m
6 - 1 0 m
1 0 - 1 5 m
pr eko 15 m
10 ( 17, 4%)
13 ( 22, 5%)
15 ( 25, 9%)
17 ( 29, 2%)
5 ( 8, 7%)
8 ( 13, 9%)
10 ( 17, 4%)
12 ( 20, 8%)
8 - 1 0 200 mm. s br t vl j enj em pr ekl opa
1015 150 mm. bez brt vl j enj a pr ekl opa
preko 15 100 mm bez brt vl j enj a pr ekl opa
Oblici isporuke i kroja valjanog bak-
renog materijala za pokrovne ploe
i trake
^^ Pokrov valovitim limom, min. nagib
krova, boni preklop
Odvodnj avana Nor mi r ana i r i na
kr ovna povri na vel i i na kr oj enj a
uz pol ukr uni ol uka za i i mene
ol uk ol uke
m
2
mm 0 mm
do 25 70 200
pr eko 2 5 - 4 0 80 200 (10-dj el ni )
pr eko 4 0 - 6 0 90 250 (8-dj el ni )
pr eko 6 0 - 9 0 125 285 (7-dj el ni )
pr eko 9 0 - 1 2 5 150 333 (6-dj el ni )
pr eko 1 2 5 - 1 7 5 180 400 (5-dj el ni )
pr eko 1 7 5 - 2 7 5 200 500 (4-dj el ni )
Ol uke pri nci pi j el no post avl j at i u padu. Vea
br zi na t eenj a proti v zaepl j enj a, kor ozi j e i
smr zavanj a. Kuke za ol uk su u pravi l u po-
ci nano pl osno el j ezo i ri ne 20- 50 mm i de-
bl j i ne 4- 6 mm.
Odvodnj avana Nor mi r ani i r i na
kr ovna povr i na pr omj er kr oj enj a
uz kr u. pr esj ek ol une za l i mene
ol une ci j evi ci j evi ci j evi
m
2
mm 0 mm
do 20 50 167 (12-dj el ni )
pr eko 2 0 - 5 0 60 200 (10-dj el ni )
pr eko 5 0 - 9 0 70 250 (8-dj el ni )
pr eko 6 0 - 1 0 0 80 285 (7-dj el ni )
pr eko 9 0 - 1 2 0 100 333 (6-dj el ni )
pr eko 1 0 0 - 1 8 0 125 400 (5-dj el ni )
pr eko 1 8 0 - 2 5 0 150 500 (4-dj el ni )
pr eko 2 5 0 - 3 7 5 175
pr eko 3 2 5 - 5 0 0 200
Pr i vr enj e obuj mi cama (zat i ene od koro-
zi j e), iji unut ar nj i kr uni luk odgovar a ol unoj
ci j evi . Mi n. r azmak ol une ci j evi od zi da 20
mm. Razmak obuj mi ca 2 m.
Materijali
Normirane veliine oluka u odnosu
prema povrini s koje se odvodi voda
Normirani otvori olunih cijevi u od-
nosu prema odvodnjavanoj povrini
85
eona daska
^J Pj Detalj krovne okapnice krovita s
podronicama
Detalj krovne okapnice s dvoslojnim
zidom
Prikljuak roga svornjakomna pod-
vlai
Vezi ca roga
Obl oga
Potporanj roga, preklop, veza a-

vlom
Rog sprepustompreko strehe g ^ ^
0 9 3 e l i ni m s p 0j n i m
Sidreni vijak
r Ro g
/ /
/ /
/ /
/y ' > 1,90
" V
Nazi dni ca 80
Presjek A - B
Pogl ed
Mi j ena
A
Presjek C - D

Perspektivni prikaz
KROVNE
KONSTRUKCIJE
DETALJ I
Kod nosivih sustava kosog kro-
va treba razlikovati krov s po-
dronicama od krova samo s ro-
govima. Te se konstrukcije
mogu i kombinirati. Karakter-
istika im je razliitost funkcija
nosivih elemenata. Nain prije-
nosa optereenja utjee i na
unutarnji raspored prostorija u
tlocrtu.
Krov s podroni cama: rogovi
imaju podreenu funkciju (slabi
presjeci, mogua i upotreba ob-
lica). Koncentracija optereenja
u podvlakama, prijenos opte-
reenja u osi vezaa, niz podu-
pora u unutranjosti utjee na
oblikovanje tlocrta.
Krov od rogova: (naelo nede-
formabilnog trokuta) u jednosta-
vnomobliku mogu kad su male
duljine rogova (do 4,5 m); inae
treba ukruenje vezaima. Pra-
vilan, dobro povezan konstruk-
cijski sustav, mogu unutarnji
prostor bez stupova. Veza iz-
meu stope roga i stropne gre-
de mora prenositi vlak (krov od
rogova ima karakteristian vanj-
ski izgled).
( 8) Povezivanje sidrenjem
Pnavl ani
lim
Izduena "gajba" krova s podroni-
cama Zavretak roga, osiguranje vijkom
Detalj veze kada je rog konzolno

preputen izvan krovita
86
0 iljata "gajba" 45 ( 2) Zabatna "gajba" 45 (J T) Zabatna "gajba" 45
USPRAVNI KROVNI
PROZOR
Ako tavanski prozori na zabatu
nisu dovoljni za osvjetljenje ta-
vana, grade se uspravni krovni
prozori s odgovarajuom kon-
strukcijom. Veliina, oblik i ras-
pored tih konstrukcija ovisi 0 ob-
liku i veliini krova i 0 potrebnoj
koliini dnevnog svjetla.
Te konstrukcije i prozori trebaju
po mogunosti biti iste vrste i
veliine. O njihovu skladnom
uklapanju u plohu krova, 0 nji-
hovu obliku, gradivu i rjeenju
detalja ovisi cjelokupni izgled
zgrade. irina te prozorske kon-
strukcije neka odgovara razma-
ku rogova kako bi se izbjegle
skupe izmjene rogova.
( ? ) Trapezna "gajba" k a o kao @
( 7) Plosnata "gajba" s ravnimkrovom ( 8^ kao
k a o
(l5) Izvuena "gajba"
Zaobljena "gajba" kao kao @ k a o

Panoramska "gajba" Obrubljena panoramska "gajba" (17) Trokutna "gajba" "Gajba" tipa "imi" (volovsko oko)
87
Hl adni zrak
I I
Uspor ena voda
Presjek kroz planinsku seljaku
kuu sa spremitem
( ? ) Shema stvaranja ledene barijere
( 3) Primjeri ventiliranih krovova s nagibom=10 (shematski)
A)^ B^
H
2
5 5
5
^
AJ (5) Primjeri ventiliranih krovova s nagibom<10 (shematski)
Ventiliranje potkrovnog prostora
rekama u drvenoj oplati
" Sl j emenj ak
Betonski krov (jT) Drvena krovna konstrukcija

Sl j emenj ak
(10) Drveni krov s ovjeenimstropom
Dvoslojni hladni krov; ventiliranje

obaju zranih prostora kroz proreze
u kalkanskoj dasci
IZGRAENA POTKROVLJA
DIN 4108
Nenastanjeni tavanski prostori starih seoskih kua sluili su kao
"ostave" za uskladitenje ljetine (sijeno, slama i si.). Ti su prostori bili
pri strehi otvoreni tako da je hladni zrak strujao kroz tavan, pa se zbog
toga temperatura u tavanu malo razlikovala od vanjske Tako je
snijeg ostajao jednoliko leati na itavoj povrini krova. Nastanjene je
prostorije ispod tavana titila od hladnoe uskladitena ljetina. Ako se
tavan grije bez dovoljne toplinske izolacije, topi se snijeg i nastaju le-
dene barijere Ugradba termoizolacijskog materijala ispod ven-
tiliranog pokrova spreava tu pojavu. U ventiliranomtavanu treba na
dvjema suprotnim stranama predvidjeti otvore, svaki veliine naj-
manje 2% povrine krova. Da bi se odvela vodena para, to znai pros-
jenu visinu proreza od 2 cm/M (fi).
Vrsta krova: krov na dvije vode
Dimenzije
Proraun
Oblikovanje strehe kod dvoslojnog
hladnog krova s ukrtenim letvama
i oplatom
Sl j emenj ak
Uvjet:
=2%o pripadajue nagnute krovne plohe
A 1 ili A 2
ali min. 200 cm
2
/m
Tijek prorauna: AL - ventilacijski presjek
2
AL streha =^qqq x 9,0 - 0,018 m
2
/m
- 180 cm
2
/m
Kako je 180 cm
2
/m manje od traenog
min. presjeka od 200 cm
2
/mtreba izvesti
min. 200 cm
2
/m.
Dimenzioniranje:
AL streha 1200 cm
2
/m
Primjena:
Iznalaenje visine kontinuiranog ventila-
cijskog proreza za kontinuirani ventilacijs-
ki prostor uzevi u obzir irinu rogova od
8 cmuz Al - 200 cm
2
/m:
Visina:
Ventilacijski prorez HL =
potrebno A,
100 - (8 +8)
200
L
1 0 0 - 1 6
Hu 2,4 cm
Kod dvovodnog krova s duljinama rogova
<10 mvrijedi za strehu AL 200 cm
2
/m.
Kod dvovodnog krova s duljinama rogova
10 mvrijedi za strehu
2
Au streha =jgoo
x
A1
A 2 crr|J /
m
Uvjet:
S 0,5%o pripadajue nagnute krovne
plohe A1 +A2
Tijek prorauna Au - ventilacijski presjek
0 5
Au sljeme =.T^pc (9,0+9,0) =0,009 m
2
/m
=90 cm
2
/m
Dimenzioniranje:
Al sljeme =90 cm
2
/m
Primjena:
Elementi sljemena s ventilacijskimpresje-
kom i/ili ventilacijskim crijepovaima pre-
ma podacima proizvoaa.
Sastav krova: izolacija izmeu ro-
gova
Razmatra se ventilacijski presjek iz-
meu termoizolacije i donjeg ruba
oplate
Dokaz:
Ostala krovna povrina
Uvjet:
Slobodni ventilacijski presjek Al minimal-
no 200 cm
2
Slobodna visina minimalno 2 cm
Tijek prorauna:
Visina ventilacijskog
p r 0 S t 0 r a =
100 -
L
(8 +8)
200
1 0 0 - 1 6
=2,4 cm
Pri tome treba raunati na debljinu donje
oplate, tj. pri debljini od 2 cmmora visina
od gornjeg ruba termoizolacije do gornjeg
ruba roga iznositi min. 4,4 cm.
Dokaz:
Ekvivalentna difuzijska
debljina zranog sloja
Uvjet:
a -duljina roga
s<j-ekviv. difuzijska debljina zranog sloja
a =10 m: sd = 2 m
a 15 m: sd = 5 m
a >15 m: sd 10 m
uz sd - n s (m)
H - vodena para
Koeficijent difuzijskog otpora (v. DIN
4108, dio 4)
s - debljina materijala (m)
Primjena:
a) tvrda poliuretanska pjena (PUR)
(debljine 8 cm)
s =8 cm=0,08 m
ji - 30/100 (v. tablica 1 DIN 4108,
dio 4, stranica 7)
sd =30 x0,08=2,4 m=s
sd potrebno =2 m
b) Izolacijska ploa od mineralne vune s
kairanomaluminijskomfolijom (naru-
iti kod proizvoaa)
s =8 cm
Sd =100 m>s potrebno =2m
Uz pripremu odgov. izolacije moe se
zahtjev sd =2 mbez problema ispuniti.
Za ekvivalentnu debljinu slojeva zraka sd
razliitih izolacijskih materijala najbolje je
prikupiti informacije od proizvoaa.

Primjer: proraun ventilacijskih presjeka krova na dvije vode DIN 4108
88
Nagi bi kr ova
Prohodni ravni krov
Drvo-cementni krov
Krovna Ijepenka sa ljunkom
Dvostruka krovna Ijepenka
Cinani krov s dvostrukim uspravnimpregibom (cin. trake)
Krovna Ijepenka, jednostruka
Ravni krov od el i nog l i ma ^
Krov od falcanog crijepa, 4-stPuki fale
Krov od indre (indra 90)
Krov od f al canog cr i j epa, nor mal an
Krov od valovitog cinanog ili elinog lima
Krov od val ovi t i h azbes t c ement ni h pl oa
Krov od umj et nog kri l j ca
Krov od kr i l j ca, dvost r uki pokr ov
Krov od kriljca, normalan
St akl eni krov
Pokr ov cr i j epom, dvost r uk
pokr ov kr unski m cr i j epom
Pokr ov l j ebnj aci ma
Pokr ov kr ovni m t r ak ama
Pokr ov t r skom ili s l amom
,\
Nagib krova ->s. 85
Razlika unutarnje i vanjske temperature
I - ako t 20/ - 15C
2
2,5
3
4
3
8
12
18
18
20
18
5
20
25
30
30
30
35
40
45
45
4 obino
4 obino
30 obino
50 obino
- 90 obino
-15 obino
18 obino
- 50 obino
21 obino
33 obino
35 obino
90 obino
90 obino
90 obino
- 90 obino
45 obino
60 obino
60 obino
60 obino
- 50 obino
- 80 obino
3 - 4
3 - 4
4- 10
6 - 12
5 - 30
10 - 12
15
22-45
19 - 20
22
25
30
25-45
30 - 50
45
33
45
45
45
45
60-70
sadraj vlage (100%)
S m % relat. vlanost zraka % relat. vlanost zraka % relat. vlanost zraka
- 2 0 - 1 0 0 +10 +20 +30 Temperatura
1 Vlani zrak izluuje vodu ako se ohladi ispod toke roenja. Razlika izmeu tem-
perature zraka u prostoriji i toke roenja - ovisno o sadraju vlage u zraku -
moe se izraziti kao postotak "x" razlike temperature vani i unutra (3).
2. Razlike izmeu unutarnje i vanjske temperature dijeli se na slojeve graevins-
kih elemenata i zrak proporcionalno njihovomueu u termoizolaciji.
3. Ako udio slojeva na strani unutar parne brane "x" i "y" ostaje ispod postotka "x"
ostaje i temperatura parne brane iznad toke roenja - pa ne moe doi do kon-
denzacije.
Stambene prostorije Zatvorena plivalita
20C, 60% relativne vlage 30C, 70% relativne vlage
Vanjska temperatura - 12 - 15 - 18 - 12 - 15 - 18
(%) 25 23 21 15 14 13
Max udio "x" u termoizolaciji elementa graevine to ga slojevi s unutarnje strane

parne brane smiju imati, ukljuivi i granini sloj zraka, ako se eli sprijeiti kon-
denzacija
Primjer:
Stambeni prostor, rel. vlanost 20760% (prema pretpostavci u DIN 4108)
Vanjska temperatura -15, x =23%
Betonska ploa 20 cm 1/A =0,095 m
2
K/W
Unutarnji sloj zraka 1/a =0.120 m
2
K/W
Slojevi do parne brane =0,215 m
2
KAA/
0,215% 23%; 100% =0,94 m
2
KAA/
Uz vanjsku termoizolaciju od =0,94 - 0,215 i 0,725 =3 cm stiropora na parnu branu
nee nastati kondenzat.
5 cm pranog ljunka 7/53 i dvostruki vrui premaz
Staklena mrea, bit. Ijepenka 3 kg/m
2
Staklena vuna br 5 s 3 kg/m
2
bitumena
(postupak zalijevanja i valjanja)
500 juteni filc. bit. krovna Ijepenka s 1,5 kg/m
2
bitumena 85/25 (s preklo-
pima)
Izravnavajui sloj (valoviti karton) protiv pojave mjehura
Termoizolacija (20 kg/m
3
1 vie)
1,5 kg/m
2
bitumena 82/25 premazan na parne brane koja se izvodi sa
3,5 kg/m
2
bitumena (postupak zalijevanja i valjanja)
Traka perforirane staklene vune (samo poloena)
Pretpremaz bitumenom 0.3 kg/m
2
Krovna ploa odn. beton u padu
Besprijekorna izvedba toplog krova
Teina krova Potrebni otpori prolazu topline 1/A
100 kg/m
2
50 kg/m
2
20 kg/m
2
0,80 m
2
K/W
1,10 m
2
K/W
1,40 m
2
K/W
( ) Izolacijske vrijednosti 1/A za ravne krovove prema DIN 4108
RAVNI KROV
DIN 52128-133, 52143,18338
Hl adni krov s. 91 Nain graenja s ventiliranim vanjskim po-
krovom; ako je nagib manji od 10%, provjetravanje je nedovoljno i
zato se danas izvodi samo s parnom branom prema DIN 4108, 3.
dio.
Topli krov u konvenci onal nom obl i ku ^4): nain izvedbe s par-
nom branom; redoslijed sastava odozdo: krovna konstrukcija -
parna brana - termoizolacija - hidroizolacija - zatitni sloj.
Topli krov kao obrnuti krov: s. 90. Redoslijed sastava odozdo:
krovna, konstrukcija,- hidroizolacija - termoizolacija s dokazanim
svojstvima za takav sluaj - zatitni sloj kao balast.
Topli krov s betonskom i zol aci j om: s. 90. termoizolacija - be-
tonska ploa kao krovna konstrukcija i hidroizolacija - rizino! Nosi-
va masivna ploa mora se zbog termikih dilatacija osloniti na kliz-
ne leaje; izvesti dosljedno klizne leaje na nosivimzidovima s.
90 i odvojiti unutranje razdjelne zidove od ploe (prethodno ugra-
diti trake od stiropora). To je preduvjet za funkcioniranje sustava.
Nagib =1,5%, bolje 3%, treba predvidjeti u konstrukciji, u protivnom
nastaju lokve.
'Parna brana treba se po mogunosti izvesti kao krovna obloga s
ulokomod aluminija 0,2 mmna kliznomsloju perforirane staklene
vune (prethodno premaz bitumenskom emulzijom protiv prodora
praine); poloaj parne brane dovoljno nisko da se iskljui konden-
zacija -(2), ispod nje razdjelni ili izravnavajui sloj (DIN 18338,
3.10.2).
Termoi zol aci j a po mogunosti od materijala otpornih na organsku
razgradnju (pjenasti materijali); dimenzioniranje tablica (4); po-
laganje u dva sloja ili spojevi na preklop: optimalni su preklopi s pre-
vinutimrubom(na svim stranama).
Krovna opna polae se na sloj za izjednaavanje tlaka pare (re-
brasti karton ili uljebljena termoizolacija protiv mjehura) u tri sloja
postupkomlijevanja i valjanja. Izmeu dva sloja staklene mree do-
lazi jedan sloj staklene vune, ili dva sloja debele bitumenizirane fo-
lije (d 5 mm), spojene postupkomzavarivanja. J ednoslojna izola-
cija folijomdodue je doputena ali je riskantna zbog male debljine
(mogue mehaniko oteenje) i mogue pogreke u spajanju (dru-
gi sloj prua dodatnu sigurnost!).
Zati tni sl oj po mogunosti 5 cm sloj ljunka profila zrna 15- 30
mm na dvostrukom vruem premazu s razdvajajuom folijom;
spreava stvaranje mjehura, temperaturne okove, mehanika o-
teenja, utjecaje ultraljubiastih zraka. Dodatnu sigurnost daju
ploe od drobljene gume debljine 8 mm ispod nabaaja ljunka.
Spojeve krovnih traka treba zavariti (za terase i krovne vrtove ob-
vezatno).
Bitni detal j i
Slivnici s. 90 @ - @ moraju uvijek biti termiki izolirani, priklju-
ci u dvije razine, takoer prikljuak parne brane. Brtviti prikljuak na
odvodnu cijev. Termiki izolirana odvodna cijev s parnom branom
s. 90 0 spreava tete uslijed kondenzacije. Bezuvjetno osigu-
rati pad 3% prema slivnicima.
"Odzranik" kliznog sloja u parnoj brani nije potreban Na rubovima
krova konzekventno izvesti klizni leaj ->s. 90 (5) -().
Spoj na rubu treba biti pomian a izvodi se pomou predgotovljenih
aluminijskih ili betonskih profila ->s. 90 (5) - (I); cinani su priklju-
ci tehniki neprihvatljivi (rastrgaju krovnu opnu).
Spoj sa zidom mora biti 15 cm iznad razine odvodnjavanja, me-
haniki privrstiti, ne samo lijepiti (obvezujui propis iz DIN-a
18195). Trapezasti limkao krovna ploa moe zbog vibriranja potr-
gati krovnu opnu; treba poveati krutost (deblji lim) ili poloiti laga-
ne ploe od drvene vune debljine 15 mm (mehaniki privrene)
kako bi se smanjila amplituda vibracija, moe i ljunani nasip, te
predvidjeti krovnu opnu visoke otpornosti prema kidanju.
Parna brana na limu uvijek u zavarenoj izvedbi (zbog odvoenja to-
pline)!
89
Zatitna reetka
"izolacijsko tijelo", otporno na pritisak
-Brtvena prirub. za pajriu branu
rtvena prirubnica
."Izolacijski prsten"
Krovna opna
RAVNI KROV
DETALJ I TOPLOG KROVA
Ter moi zol aci j a
b u k a

Odvodnja krova, min. 2 slivnika, na-
gibi 3%
Slivnik na ravnomkrovu od polies- & -n.
tera armiranog staklenimvlaknima r \ 3)
s predgotovljenomtermoizolacijom;
bolje dvoetano _>
Dvoetani slivnik, brtvljen
prirubnicomi termoizolacijomod
staklene pjene iji se donji rub
ubetonira ("Passavant") M 1:10
Izolacijsko tijelo
od staklene pjene
Passavant
krovni odvod
Sa zabrtvljenom odvodnom cijevi
("samurova cijev")
MS zavrni krovni profil (Aluminij)
Predgotovljeni element od lakog betona
. Termoizolacija
Hidroizolacija
Beton
Aluminijski zavrni profil
Laki beton
Termoizolacija
Hidroizolacija 3 sloja
T
2bl
- Klizni leaj
-Termoizoiacijska (meka)
i ploa zbog irenja ploe
Rub ravnog krova s pokrivenim
kliznomrekom(klizna traka)
buka
Zakitana reetka
Kuka
KutniK od cinanog I trna
Pokrovna letva
Hidroizolacija
Termoizolacija
Zatita: dvostruki uloak ljunka,
bolje ljunani nasip
^f 00)
s a z
'dom, kutnik od cinanog
Rubno ispupenje
(Laki beton)
Dio s prepustom
Nosai na razmaama
Skriveni zavretak krova
Beton
_ Brtvljenje kitom
"Prirubna ina
. "Compi* traka
- Stdrena ina
Betonski rubni profil (sustav Kani)
- buka
Podne ploe polo-
ene na predloke
lima i pokrovna letva
Spoj sa zidoms prirubnomirinom
i 0 to
Svomjak <
Spuvasta guma -
Brtveno ue 0 10
Spoj sa zidoms FD brtvenom
letvom(otpornomna gaenje)
Ovoslojna rasvjetna kupola
I Spoj sa zidom
Termoizolacija
Hidroizolacija
Ploe na
podlocima
V
Spoj sa zidomna mjestu vrata za
terasu V
Dra voda na izolacijskoj traci
Gromobran
Betonski predloak 15/15/18
- Betonska ploa
I ' Termoizolacija
I ' Hidroizolacija
- Roe na podlocima
Spoj sa zidom, bolje je da prag
vrata bude iste visine kao zatitni
nazidak
- Pokrov razdjelnice
Pomona
konstrukcija
buka
Postavljanje gromobrana na beton-

ske podloke bez prodora kroz kro-
vnu opnu
Izdignuta dilatacijska razdjelnica s
dodatnomzatitom
Dvostojna rasvjetna kupola s
ventilacijskimprorezima - s. 177
Humus 30 - 35 cm
Sloj slame ili staklene vune
ljunak, granuiirana keramika
ili ljaka 10-20 cm
Zatitni estrih
Hidroizolacija
Termoizolacija
Beton za pod
Beton
buka
Krovni vrt na toplomkrovu, umjesto a muviii vn na lopiomKrovu, umj<
Dilatacijska razdjelnica s pomo- p? (2(3 zatitnog estriha preporuuju
nomkonstrukcijomi pokrovom ^ ploe od granulirane gume
Prikljuak dimnjaka s obloenom
ploom
90
l j unak
Al u.-zavr ni profil
Laki bet on
Par na br ana+kl i zni sloj
Termoi zol aci j a
Hi droi zol acl j a + fol i j a
buka
Termoi zol aci j a
Bet onski krov
(vodonepr opusan)
I ' * oSmann-krot)
bet0nS k
^ t " Ravni krov brtvljen folijom
5 cm l j unka 15/30 ili podne
pl oe na podl oci ma Pol oaj ot vora za odvod
' zr aka na suprot noj st rani
i ci i
( 5) Topli krov od lameliranih lijepljenih ^r ( 6) Hladni krov teke konstrukcije
nosaa; podgled blanjane talpe
Dodat ni odzrani k s
pri l i j epl j enom kapon
Koar a za zat i t u od lia
3 sl oj a Ij epenke
t <
buk a' " " ' Bet on ^
Dodatni odzranik kod hladnog kro-
va za izuzetno velike krovne povri-
ne i za ventiliranje uz prikljuak na
vie dijelove graevine
Dr vena opl at a
Hi droi zol acl j a 3 sl oj a
l j unak
Termoizolacija slivnika hladnog rav-
nog krova u ventiliranom praznom
prostoru
buka ar mi r ana st akl enom mr eom
( 8) Hladni krov lake konstrukcije
Jednost ruka Ij epenka
Pokrov l i mom
St var anj e l edene bari j ere
Eternit
Ventilacija (dvorane)
Termoizolacija
Krovna letva
Nasatice postav
gredica
Alu -parna brana
Bit Ijepenka
buka
Zi d
Vijenac od predgotovljenih eleme-
nata; preveliki istak; ventilacijski jh /^TA
prorez se moe zamrznuti V - '
RAVNI KROVOVI
ALTERNATIVNI HLADNI KROVOVI
Obl oga krovni h terasa: s. 90 @ (rahlo polagati u ljunanu po-
steljicu ili na podmetae. Prednost: ravnina odvodnjavanja je ispod
obloge pa nema smrzavanja).
Krovni vrt s povrinskomdrenaomod drenanih ploa, nasipa ke-
ramike same ili ljunka, preko toga filtarsko predivo ->s. 90
Krovovi i znad zat voreni h bazena i si .: Ventilirati prostor iznad ob-
jeenog stropa ili tu upljinu grijati. Umjesto tablice ->s. 90 (2) pri-
mijeniti tablicu (3) .Uobiajeno: udio svih slojeva do parne brane
ukljuivo granini sloj prema zraku najvie 13,5% otpora prolazu to-
pline 1/k!
Na drvu (5): jednostavno jeftino rjeenje. Vano: termoizolacija
iznad parne brane deblja je nego u sluaju masivne ploe, ne samo
zbog male teine po jedinici povrine nego i zato to bi inae udio
slojeva do parne brane (granini sloj zraka +debljina drva) bio pre-
visok.
Obrnuti krov - (2): nekonvencionalno rjeenje, dugog vijeka tra-
janja (za sada izvedivo samo pjenastimmaterijalima od polistirola).
Samo ljunak kao balast u nekimpokrajinama nije dovoljan - bolje
je poloiti ploe. Prednost: brza zatita od oborina, lako je pronai
pogreke, nema ogranienja primjene.
Termoizolacija 10 do 20% deblja nego kod normalnog toplog krova.
Betonski krov -> : zbog "pogrenog poloaja" termoizolacije
mogua je pojava kondenzata, koji se ljeti uvijek osui; neprikladno
za vlane prostorije.
Kad se radi 0 pukotinama uslijed geometrije krova i problemima oko
prikljuka na prodore kroz krov rizino je zbog pojaane potrebe za
panjompri izvoenju.
Hl adni krov - > - ( )
Sasvimravan krov samo s parnombranom: difuzijski otpor s. 110 -
120. unutarnjeg sloja >10 cm, sloj zraka slui samo za izjednae-
nje tlaka pare, analogno toplomkrovu, jer moe za ventiliranje slui-
ti samo uz nagib iznad 10%. Redoslijed slojeva ->() i ().
Vano: unutarnji sloj mora biti nepropustan za zrak! Spoj na pero i
utor to nije!
Termoizolacija ->s. 89
Hidroizolacija kao za topli krov s. 90
Nagib >1,5%,bolje 3%, vano za odvodnju. Termiki izolirati i cije-
vi koje prolaze kroz krov - ().
Potrebna je zatvorena parna brana (nepropusni preklopi i prikljuci
na zidove, naroito kod zatvorenih bazena; toleriraju se neizbjeni
avlani spojevi).
Kod lakih konstrukcija treba prilike temperaturnih amplituda (PTA)
popraviti dodatnim slojevima balasta (akumuliranje topline) ispod
termoizolacije.
Nepovoljna PTA: praenje gotovo svih vanjskih temperaturnih osci-
lacija, znai "klimu barake", ne moe se poboljati samo termoizo-
lacijom!
Kod umjetne ventilacije prostorija ispod hladnih krovova uvijek u nji-
ma mora vladati podtlak, jer e inae zrak iz prostorije ulaziti u u-
pljinu krova.
bo
l
ab-hsfr-
Pr ed pr emaz
Masa za l i j epl j enj e po i t a-
voj povri ni
Masa za l i j epl j enj e - u obl i -
ku t r aka ili t okast o
Par na brana
Sl oj za i zj ednaenj e t l aka
par e
' Zavar ene bi t umen t rake
Termoi zol aci j a
Krovna
t raka
hi droi zol aci j ska
Z & u m P a s t a za pr emaz
Masa za r eke
Izol aci j ska t r aka s teksti l -
ni m ul okom
Izol aci j ska t r aka s met al -
ni m ul okom
Izol aci j ska t raka s ul okom
od si nt et i ke
Fol i j a od si nt et i ke
p Zat i t a povri ne si tni m dr o-
. bl j encem
Zat i t a povri ne l j unkom
Ventilacija na sljemenu kosog
hladnog krova (natkriveno
kupalite)
Simboli za oznaavanje sastava krovne izolacije
91
Krovni vrtovi na najamnim stambe-

nimzgradama: "Programsko usmje-
renje za novu arhitekturu"
Krovni vrtovi kao skupina lonanica

na balkonima i krovnimterasama
OZELENJIVANJE KROVOVA
QP
Povijest
Babilonci su imali 6 stoljea prije Krista krovne vrtove i ozelenjivali
su krovove. U Berlinu su oko 1890.g. seljake kue radi zatite od
poara pokrivane slojem humusa, na koji su se naselile biljke. Go-
tovo zaboravljeni zeleni krov ponovno je u 20. stoljeu otkrio Le Cor-
busier
Svojstva zelenog krova
1. Termika izolacija zbog zraka u travi i sloja zemlje s korijenjem
gdje se zbivaju ivotni mikroprocesi (procesna toplina)
2. titi od buke i sposoban je akumulirati toplinu
3. Poboljava zrak u gusto naseljenim podrujima
4. Poboljava mikroklimu
5. Poboljava se odvodnja grada i vodni reimu okolici
6. Graevinsko - fizike prednosti
ultraljubiasto zraenje i velike oscilacije temperature sprijeene
su uslijed zatitnih svojstava vegetacije i sloja zemlje
7. Vee prainu
8. Element je oblikovanja /poboljava kvalitetu ivota
9. Poveava ukupne zelene povrine.
Semiramidini visei vrtovi u Babi-

lonu (u 6. st. prije Krista)
Izgubljene zelene povrine mogu
se vratiti ozelenjivanjemkrovova
Pri " uobiajenom" krovu
( 5) Pregrijani, suhi gradski zrak-> (6)
Pri " zelenom" krovu
Hladniji i vlaniji zrak zbog ispara

vanja biljaka koje troe energiju
Raspodjela oborina - vrste povri-
Pri " uobiajenom" krovu
( 7) Stvaranje i kovitlanje praine- (s)
Raspodjela oborina
povrine
neizgraene
Pri " zelenom" krovu
( 8) Poboljanje gradskog zraka filtri
ranjemi apsorbiranjempraine i us-
lijed kisika to ga proizvode biljke
Gradnjomsvake nove kue gubi se
dio slobodnog terena ->(14)
@
Veliki dio izgubljenih slobodnih po-
vrina mogao bi se nadoknaditi oze-
lenjivanjemkrovova
Povrinski sloj humusa
hranjive tvari
Prirodno kruenje vode i hranjivih
tvari
Psiho-fizika vrijednost zelenih povri-
na (zelene povrine pozitivno utjeu
na osjeaj ugodnosti)
92
Nagibi krova. Kod dvostrenog krova nagib ne bi trebao biti vei od
25. Ravni krovovi bi trebali imati nagib od najmanje 2 do 3%.
Vrste ozelenjivanja krova. Intenzivno ozelenjivanje. Krov postaje
stambeni vrt opremljen pergolama, loama i si. Sve treba stalno
odravati.
Raslinje: livadna trava, grmlje, ukrasno bilje, drvee.
Ekstenzivno ozelenjivanje. Bilje raste na tankom sloju zemlje i zah-
tijeva minimalnu njegu.
Raslinje: mahovina, trava, zeljaste biljke, grmlje, drvee.
Mobilno zelenilo. Lonanice i drugo bilje u posudama slue za oze-
lenjivanje krovnih terasa, parapeta i balkona.
Prirodno navodnjavanje: kia. Voda se akumulira u drenanom slo-
ju i vegetacijskom sloju.
Zalijevanje. Kinica se akumulira u drenanom sloju i ta se voda
mehaniki dolijeva ako prirodno navodnjavanje nije dovoljno.
Kapljino navodnjavanje. Perforirane cijevi u vegetacijskom ili
drenanom sloju navodnjavaju biljke u doba sue.
Kienje. Ureaji za kienje iznad vegetacijskog sloja.
Gnojenje. Gnojiva se mogu razastirati preko vegetacijskog sloja ili
ih treba pri umjetnom navodnjavanju dodati vodi.
.v.v.' Razdj el ni sloj .v.v.v.
( 3) Raspored slojeva zelenog krova
4 t
Sanduci s biljkama kao obrub ze-
lene povrine
A17/1 1
Ozelenjivanje krova sustav Zinco f -
Floraterra
Fi l t arska t kani na
el ement i Fl or adr ai na
i zol . zat i t na hasura
2 fol i j e za zat i t u od kori -
j enj a .hi droi zol aci j a krova
Ozelenjivanje krova sustav Zinco
Floradrain
Latinski nazivi Hrvatski nazivi
(boja cvjetova)
visina cvjeta
Saxifrage Aizoon Kamenika
(bijelo - ruiasta)
5 cm VI
SedumAcre Otri ednjak (uta) 8 cm VI-VII
SedumAlbum Bijeli ednjak (bijela) 8 cm VI-VII
SedumAlbumCoral Capet" bijela sorta 5 cm VI
SedumAlbumLaconicum" bijela sorta 10 cm VI
SedumAlbumMicranthum" bijela sorta 5 cm VI-VII
SedumAlbumMurale" bijela sorta 8 cm VI-VII
SedumAlbumCloroticum" Busenasti ed. (svjetlozelena) 5 cm VI-VII
SedumHybr. Zimzelen (uta) 8 cm VI-VII
SedumFloriferum Zimzelen (zlatna) 10 cm VIII-IX
SedumReflexumElgant" Zimzelen (uta) 12 cm VI-VII
SedumSexangulare Zimzelen (uta) 5 cm VI
SedumBijela Tatra" Zimzelen 5 cm VI
SedumSpur. Superbum" Zimzelen 5 cm VI-VII
SempervivumArachnoideum uvarkua (ruiasta) 6 cm VI-VII
SempervivumHybr. uvarkua (ruiasta) 6 cm VI-VII
SempervivumTectorum uvarkua (ruiasta) 8 cm VI-VII
Pelosperma Podnevnik (uta) 8 cm VI-VII
Festuca Glauca Vijuk (plava) 25 cm VI
Festuca Ovina Vijuk (zelena) 25 cm VI
Koeleria Glauca Trava (zeleno srebrna) 25 cm VI
Melicia Ciliatx Trava (svjetlozelena) 30 cm V-VI
Prokuane vrste i sorte za ozelenjivanje krova (ekstenzivno)
te
Sloj usitnjenog treseta
Mjeavina zemlje
3 Filtarska hasura
"4 Drenani sloj
6 Sloj za zatitu od korijenja
Razdvajajue-zatltni sloj
Hidroizolacija krova
Nosiva konstrukcija
Visina ^250 cm
Visina nasipa od 35 cm
Povrin. opter. 3,7 kN/m
2
Koliina vode 170 l/m
2
Sloj usitnjenog treseta - cm
Mjeavina zemlje 23 cm
Drenani sloj 12 cm
Navodnjavanje runo ili
automatski
do 250 cm 5-25 cm 5-20 cm 5-20 cm 5-10 cm
19-35 cm 14 cm 12 cm 12 cm 10 cm
1,9-3,7 kN/m
2
1,4 kN/m
2
1,1 kN/m
2
1,15 kN/m
2
0,9 kN/m
2
80-170 l/m
2
60 l/m
2
45 l/m
2
40 l/m
2
30 l/m
2
- cm - cm 1 cm - cm 1 cm
7-23 cm 5 cm 4 cm 7 cm 4 cm
12 cm 9 cm 7 cm 5 cm 5 cm
Runo ili automatski Runo ili automatski Runo Runo Runo
Razliiti naini ozelenjivanja krova

93
ljunak
Vegetacija
Vegetacijski sloj
Filtarski sloj
Drenani sloj
Zatitni sloj
Sloj za zatitu od korijenja
Razdjelni sloj
Razdjelni sloj
Termoizolacija
Parna brana
Izravnavajui sloj
Krovna ploa
fr
Topli krov -> ( |) ( 2) Topli krov sa zelenilom
- ljunak
Vegetacija
Vegetacijski sloj
Filtarski sloj
Drenani sloj
Zatitni sloj
Sloj za zatitu od korijenja 1.
Razdjelni sloj ^11
Drvena oplata
Nosa
Zrani prostor
Termoizolacija
( S ) Hladni krov -> @
DETALJI tD
Vegetacijski sloj. Upotrebljava se ekspandirana glina i ekspandira-
ni kriljevac. Oni daju: stabilnost strukture, zraenje tla, zadravaju
vodu i oblikuju tlo. Zadae: spremite hranjivih tvari, reakcija tla (pH
- vrijednost), prozraivanje, zadravanje vode.
Filtarski sloj. Sastoji se od filtarskog materijala i spreava zamulji-
vanje drenanog sloja.
Drenani sloj. Spreava suvino navodnjavanje biljaka. Materijal:
hasure od vlaknastog tkanja, drenane trake od pjenastog materi-
jala, ploe od sintetike, zatitni materijali.
Zatitni sloj. Prua zatitu u fazi graenja i spreava koncentrirana
optereenja.
Sloj za zatitu od korijenja. Prodiranje korijenja zaustavlja se
PVC/ECB i EPDM - trakama.
Razdjelni sloj. Razdvaja nosivu konstrukciju od krovnog zelenila.
Primjeri - Q - prikazuju uobiajene detalje ravnih krovova i va-
rijantu s ozelenjivanjem. Prije izvedbe ozelenjivanja treba provjeriti
besprijekornost krova i ispravnost funkcije pojedinih slojeva. Treba
paljivo ispitati tehniku ispravnost krovne povrine. Obratiti naroi-
to panju na: sklop slojeva (stanje), oblikovanje nagiba, neravnine i
progibe krovne konstrukcije, hidroizolaciju krova (mjehuri, pukoti-
ne), dilatacijske razdjelnice, rubne prikljuke, prodore (svjetlarnici,
ostakljene kupole, ventilacijske cijevi), slivnike. Dvostreni krovovi
se takoer mogu ozelenjeti. Ozelenjivanje kosih krovova -{) -
zahtijeva opsene konstrukcijske predradnje (opasnost od klizanja,
isuivanje).
Hladni krov sa zelenilom
ljunak
Vegetacija
Vegetacijski sloj
Filtarski sloj
Drenani sloj
Zatitni sloj
Termoizolacija
Sloj za zatitu od korijenjaj
L
Razdjelni sloj ' " p
Hidroizolacija krova 1
Krovna ploa
Obrnuti krov -> (?)
Busen u svitku (ispod toga mjeavina
ekspandirane gline i zemlje)
Filterski filc Ekstr. polistiren-pjena
Obrnuti krov sa zelenilom
Drenana cijev
Nasip ljunk
Rubni krovni profil
Filterski filc
Ekstr. polistiren pjena
Detalj strehe kosog ozelenjenog
1
krova
Odvodna cijev vi v
Detalj strehe -> (n
Vegetacija
Vegetacija
(koja moe uspijevati na
P ljunku, rijetki busen) Vegetacijski sloj
I I lllJ 11 Mjeavina iju- Filtarskhstej
u
- Ô S O n k a i zemlje Drenani sloj
" Î J T " Sl oj za zatitu od korijenja
"TL Klizno-zatitni sloj
. Y :Y Xv/:\Y :\\v/^y. \
-
XY . \\'
-
. v.
-
. \ ^ Hidroizolacija krova
k d K s s s s s f l s s r
mogue)
Obloga ploama na pijesku
Filtarski filc
Drenani elementi
Folija za zatitu od korijenja
Hidro- | 32 1
izolacija 1 25
. 50
Spoj sa zidomsa sigurnosnim
trakomljunka
"ikasta" drenana hasuraM
Zemlja ^
Busenje (s livade
t ^ ( 9) Ozelenjivanje kosog krova ^0) Ozelenjivanje strmog kosog krova
Prijelaz sa cestovnog kolnika na
intenzivno ozelenjeni krov
Prijelaz s pjeake staze na
intenzivno odnosno ekstenzivno
ozelenjenje
94
Def i ni ranj e poj mova
1 Pod ekstenzivnimozelenjivanjem krovova razumijeva se zamje-
na uobiajenih slojeva, npr. ljunka, zatitnimslojevima koji zah-
tijevaju odravanje.
2. Raslinje treba u velikoj mjeri biti preputeno samo sebi, a njegu
u smislu odravanja smanjiti na najmanju mjeru.
Podr uj e pr i mj ene
Smjernice vrijede za ozelenjene povrine koje nemaju prirodni dodir
s tlom, naroito na krovovima, podzemnim garaama, sklonitima i
si.
Konst r ukci j ske osnove pr oj ekt i r anj a i i zvoenj a
1. Kod ekstenzivnih ozelenjivanja krova preuzima vegetacijski sloj
funkciju zatitnog sloja u smislu Smjernica za ravne krovove.
2. Krovnu konstrukciju, statiku, zahtjeve graevinske fizike i
vegetacijsko - tehnike zahtjeve treba meusobno uskladiti.
3. Najmanja teina funkcionalnih slojeva kao balasta za osigura-
nje krovne izolacije treba odgovarati podacima prema sljedeoj
tablici iz Smjernica za ravne krovove njemakog krovopokri-
vakog obrta:
4. Visina strehe Balast rubno Unutarnje
iznad terena podruje podruje
m kg/m
2
kg/m
2
do 8
od 8 do 20
preko 20
najmanje
najmanje
najmanje
80
130
160
40
65
80
5. Ovisno o optereenju vjetrom, nain se izvoenja i teina
balasta odreuju prema visini zgrade i dimenzijama povrine
krova.
6. U podruju ruba i uglova rubova krova treba raunati s pove-
anim silama sisanja, u irini od (prema DIN 1055, dio 4.)
b/8 = 1 m=2 m.
7. 8.
Rubno podruje
Unutarnje poaruje
Rubno podruje
mi n 80 kg/m
2
-
Unutarnj e podruj e
mm 40 kg/m
2
1
Sigurnosni trak
9. U naelu, ozelenjivanja krovova moraju biti jednostavna za
odravanje, tj. moraju biti lako pristupana mjesta koja zahtije-
vaju redovitu kontrolu, kao npr. slivnici, prodori, dilatacije, zidni
prikljuci itd.
10. Na tim bi mjestima, u najmanjoj irini od 50 cm, zatitni slojevi
trebali biti od anorganskog materijala, npr. ljunak, sedra.
11. Pojedine zone krova povezuju se sa slivnicima kanalima slinim
koritu potoka, kako bi se omoguila odvodnja suvine vode iz ve-
getacijskog sloja.
12. Velike krovne povrine treba podijeliti na odvojene zone odvod-
njavanja.
Zaht j evi , f unkci j e, konst r ukci j ske mj er e
1. Hidroizolaciju krova treba izvesti prema Smjernicama za ravne
krovove
2. Ozelenjivanje ne smije ugroziti funkciju hidroizolacije.
3. Treba omoguiti odvajanje vegetacijskog sloja od hidroizolacije
jer ona mora biti pristupana kontroli
4. Sloj za zatitu od korijenja mora hidroizolaciju trajno tititi.
OZELENJ IVANJ E KROVA
IZVOD: SMJERNICE SAVEZA ZA KROVNE VRTOVE E. V. - * QP
5. Hidroizolacija od visokopolimeriziranih traka treba iz grae-
vinsko - fizikih razloga imati i funkciju zatite od korijenja
6. Kod hidroizolacije na osnovi bitumena treba upotrijebiti zatitu
od korijenja koja je kompatibilna s bitumenom.
7. Sloj za zatitu od korijenja mora biti zatien od mehanikog o-
teenja; primijeniti hasure od vlaknastog materijala koje ne tru-
le nego moraju akumulirati vlagu i hranjive tvari.
8. Vegetacijski sloj mora imati visoku strukturnu stabilnost i otpor-
nost protiv truljenja.
9. pH - vrijednost neka u kiselom podruju ne prelazi 6,0.
10. Sklop slojeva mora biti u stanju preuzeti dnevnu koliinu obori-
na od najmanje 30 l/m
2
.
11. U vodom zasienom sklopu slojeva mora volumen zraka izno-
siti najmanje 20%.
Zel ena povri na i odr avanj e
1. Divlje grmlje i trave biocenoze suhih tratina, stepa i kamenjara
treba kombinirano upotrebljavati; prednost dati biljkama koje se
same regeneriraju.
2 Biljke se sade nakon prethodnog kultiviranja, ili siju odnosno
presauju kao mladice.
3. Odravanje: pregled najmanje jednom godinje, pri emu
posebno treba kontrolirati i po potrebi oistiti slivnike, krovne
prikljuke i sigurnosne pojase.
4. Biljke koje se same nasele, pa i mahovine i liaji, ne smatraju se
stranom vegetacijom.
5. Nepoeljnu stranu vegetaciju treba odstraniti.
6. Stranom vegetacijom smatraju se stablaice, naroito vrba,
breza, topola, javor i si.
7. Treba predvidjeti redovitu konju i gnojenje.
8. Pod utjecajemokoline moe doi do promjena u vegetacijskom
sloju.
Zat i t a od poar a
1. Treba postupati u skladu s protupoarnim propisima.
2. Zahtjevi su ispunjeni ako je sklop teko zapaljiv (materijal klase
B 1).
Svaki pr avi l no i zvedeni skl op sl oj eva za ozel enj i vanj e ima sl j e-
dei redosl i j ed:
Ekstenzivna biljna povrina - saenje, sijanje, rasaivanje mladica
(biljni kontejneri, hasure, ploe).
Vegetacijski sloj - daje biljci stabilnost, sadri vodu i hranjive tvari te
omoguuje izmjenu tvari, plinova i vode. Vegetacijski sloj mora
imati: visok volumen pora za izmjenu plinova i dranje vode.
Filtarski sloj - spreava ispiranje hranjivih tvari i sitnih estica iz
vegetacijskog sloja i zamuljivanje drenanog sloja, te slui za dozi-
rano otjecanje vode.
Drenani sloj - slui sigurnoj odvodnji suvika vode i prozraivanju
vegetacijskog sloja, te zadravanju i eventualnomdovoenju vode.
Zatita od korijenja - titi hidroizolaciju od kemijskog i mehanikog
djelovanja korijenja, koje traei vodu i hranjive tvari moe razviti
znatne razarajue sile.
Krovni pokrov - mora na itavoj povrini i na svim prikljucima biti
trajno nepropustan (DIN 18531, DIN 18195).
Stvaranje kondenzata (DIN 4108) u krovnom pokrovu mora biti
trajno i efikasno sprijeeno.
95
HuMMI
Gradnja kupole
Natkrivanje povrina
GRAENJE TEKSTILNIM MATERIJALIMA
Konstruiranje atorastih i tekstilnih krovova sve vie se usavrava.
Od jednostavnih atora i krovova prelazi se na graenje tehniki
sloenih tekstilnih graevina najrazliitijih vrsta.
Materi j al : tkanje od sintetinih vlakana (poliester) kao nosivo pleti-
vo, s obostranimzatitnim slojemod PVC-a, otpornim na koroziju
Vi sokovri j edna membrana: predivo od staklenih vlakana pre-
svueno slojemPTFE, vodonepropusno, proputa svjetlo, vijek tra-
janja minimalno 30 godina PTFE predivo, stabilno protiv uItralju-
biastih zraka, upotrebljava se i za odjeu astronauta. Visoka kak-
voa glede svjetla. Vijek trajanja minimalno 30 godina.
Speci j al na membranska konstrukci j a: Predivo od staklenih vlaka-
na, presvueno slojem silikona (npr. Sikabran), vodonepropusno,
proputa svjetlo, vijek trajanja 20-30 godina.
Materijal vi soke propusnosti za svj etl o: Mrea od staklenih vlaka-
na, obostrano folije od ETFE, vodonepropusno.
Svoj stva: visoka vrstoa (sigurno protiv optereenja snijegom i
vjetrom), ne truli, otporno je na agresivne utjecaje okolia, odbija pr~
ljavtinu i vodu.
Teina: 800-1 200 g/m
2
;
Proputanj e svj etl a: od "neprozirno" do 50%;
Otpornost protiv poara: teko zapaljivo prema DIN 4102;
Vi j ek traj anj a: 15-20 godina; (20-30 godina)
Izgl ed: u svimbojama, visoka postojanost boje;
Proi zvodnj a: proizvodi se u smotcima u irini od 1 - 3 m, najee
1,5 m. Duljina do 2000 m. Kroji se prema konstrukciji, spaja iva-
njem, zavarivanjem, lijepljenjem, kombiniranjemspomenutih postu-
paka ili spajanje stezaljkama.
-> 0 Zbroj i vi st andardni sustavi :
Standardne jedinice mogu se u proizvoljnombroju ponavljati u svim
smjerovima. Natkrivaju povrine raznih oblika: kvadrat, pravokutnik,
trokut, krug, mnogokut.
Primjena: spoj ne komunikacije, ekaonice, paviljoni, nadstrenice
itd.
0 Pneumatske hal e:
Membranu nosi mali pretlak zraka. Zrane ustave spreavaju jae
istjecanje nosivog zraka. Dovod zraka moe se kombinirati s gri-
janjem. Dodatna je izolacija mogua unutarnjom membranom
(zrani jastuk). irina =45 m, duljina neograniena.
Pri mj ena: izlobene, skladine i industrijske hale, sportske dvora-
ne, natkriti bazeni, te natkrivanje gradilita (rad zimi).
Napete konstrukci j e:
Pomou uadi i jarbola membrana se napinje izmeu toaka i uz-
du rubova. Membrana moe biti vieslojna radi bolje toplinske izo-
lacije. Rasponi mogu biti i vei od 100 m.
Pri mj ena: izlobene, industrijske i sportske hale, dvorane za sku-
pove ili sportske aktivnosti, nadstrenice.
- Sk e l e t n e hal e:
Nosivi skelet od drva, elika ili aluminija, oko kojeg je napeta mem-
brana kao zatitna presvlaka.
Pri mj ena: izlobene, skladine i industrijske hale.
-Tia*. 4 S m
( 4) Pneumatske hale
Napete konstrukcije, posebni oblici gradnje
tekstilom
Provizorne graevine s nosivom skelom
od drva, elika ili aluminija: rasponi max.
40 m. Predgotovljavanje, brza montaa,
niski trokovi izvedbe
96
( T ) Njemaki paviljon; Montreal Expo 1967; arhitekti: R. Gutbrod, F Otto
Sportska hal a
U
Montreal 1967
Sportska hal a
(^3) Park olimpijade Mnchen 1972.
KONSTRUKCIJE OD MREE UADI
Konstrukcije od mree uadi omoguuju da se svladavaju s la-
koomveliki rasponi bez oslonaca. Njemaki paviljon na Svjetskoj
izlobi 1967.g. u Montrealu izveden je na taj nain - >. . olim-
pijski stadion 1972.g. u Munchenu -> (3), , (5), (7), kao i
klizaka hala u olimpijskomparku u Munchenu-> (g), (g), Za-
nimljiv je prijedlog i projekt studentskog kluba Sveuilita i Strune
visoke kole u Dortmundu -( ).
Konstrukcijski su elementi preteno elini piloni, eline mree od
uadi, eline ili drvene reetke i krovni pokrovi od akrilnog stakla ili
prozirne folije ojaane sintetinim materijalom.
Na rubovima konstrukcije od mree uadi, strehama i si. vodi se
uad u obliku girlandi, preko pokretnih, najee kosih elinih stu-
pova, koja se zatimnateu i usidruju.
Takozvani lebdei stupovi - nosivi elementi koji su i sami poduprti,
dijele duljinu glavne nosive uadi kako bi imse smanjio presjek.
Sile zategnutog ueta prenose se uglavnompreko lijevanih eleme-
nata - sidrenih vijaka, lijevanih ahura, kabelskih sidara itd.
Privrenje uadi moe se izvesti sigurnosnim maticama prema
DIN 980 ili pomou tlanih spona.
( 4) Olimpyski stadion Mnchen 1972. skretno sedlo visinske toke
Arh.: Bechnisch i partner '
\\ \ I I / II
Popreni presjek
Uzduni presj ek
Klizaka dvorana olimpijskog parka ..
Mnchen; arh.. Kurt Ackermann i (11) @
partner, 1983.
^g^ Prijenos sila s kablova na poprene
grede glave jarbola
Toka promjene smjera rubnog
ueta
( 9) Studentski projekt: S. Caragiannidis, G. Bili
3
A Hl
5
1. krovna opna
poliestersko pletivo obloeno PVC-om
2. BST ploe 3. letva: 4x 6 cm
4. spojna os 5. letva. 6x 6 cm
6. sintetiki podloci h - 2,5 cm
7. ploni elik 300/60x8 8. stezne naprave
9. kabelska mrea 11,5 mm 10. vijak
S t e z n a naprava kabelske mree sa
sastavomkrova
Stezna naprava rubnog ueta ka-
belske mree
97
Prodajna centrala Renaulta, Swin- .

don / Wiltshire ( 2) Interijer izlobene hale
arh.. Norman Foster Ass., London
( 3) Vanjski izgled s galerijom
Sportska dvorana na lokaciji Scha-
( 4) Detalj sustava ostakljenja "Planar" ( 5) fersfeld u Lorchu;
arh: Bechnisch i partner, Stuttgart
OVJESENE I PODUPRTE KONSTRUKCIJ E- tu
Vjeanje i podupiranje nosivih konstrukcija slui smanjenju presje-
ka, ime se ostvaruju lagani "filigranski" objekti. Uglavnom se to
moe izvesti samo primjenom elinih ili drvenih skeletnih kon-
strukcija. Vlana uad je elina, i u normalnim sluajevima moe
se i naknadno utezati. Uad prenosi samo vlane sile.
Poduprte konstrukcije imaju svrhu smanjiti raspone podvlaka ili pri-
drati konzolne nosae. Poduprte konstrukcije smanjuju razmak
leaja podvlake i time potrebni moment otpora presjeka -
Kod poduprtih je konstrukcija, slino kao kod mreastih, potreban
"lebdei stup" koji je, kao tlani element, izvrgnut izvijanju.
Znaajan doprinos arhitekturi poduprtih konstrukcija dali su Norman
Foster - 0 - @, Richard Rogers - >- , Michael Hopkins -
- i Gunter Behnisch -
Zgrada Renaulta Normana Fostera u Svvindonu sastoji se od savi-
jenih elinih nosaa koji su u gornjoj etvrtini sljemena ovjeeni na
okrugle prednapete eline jarbole - >0 - 0 . Projekt omoguuje
proirenje osnovne povrine za priblino 67%. Ovjeena konstruk-
cija daje spojne toke koje omoguuju izvedbu graevnih radova
bez prekidanja radnog procesa.
Nova tvornica tvrtke Fleetguard u Ouimperu, tvornica motora u
SAD, trebala je odgovarati promjenljivim zahtjevima i funkcijama
Zbog toga je Richard Rogers odabrao ovjeenu konstrukciju kako
bi unutranjost objekta bila slobodna od nosivih struktura - -
Slina je ideja u osnovi projekta istraivakog centra Schlumberg u

Cambridgeu koji je ostvario Michael Hopkins - - i sportskih
hala Guntera Bechnischa - .
Putnike zgrade zranih luka (prijedlog za Paderborn/Lippstadt) -
ili koncertne dvorane (prijedlog za sajam u Dortmundu) - @
mogu se lako zamisliti u ovomtipu graevine.
A A A . ^ A A A
JP

Fleetguard Fabrik Quimper/France;

Arh: Richard Rodgers i partner, ( 7) Presjek kroz fasadu
London
Otpremna zgrada zrane luke

Paderborn / Lippstadt; projekt:
Koncertna dvorana, sajamski
kompleks Dortmund; natjeajni
projekt: Portmann, Echterhoffe,
Hugo, Panzer
Istraivaki centar Schlumberger,
Cambridge/GB;
Arh: Michael Hopkins i partner,
London
( 9) Perspektiva interijera / zimski vrt
Postaja podzemne eljeznice Stadtgarten Dortmund; arh.. Gerber i partner,
Dortmund
98
( T ) Platonska tijela
Pet platonskih tijela
Tetraedar = 4-povrina
Heksaedar = 6-povrina
Oktaedar = 8-povrina
Dodekaedar =12-povrina
Ikosaedar =20-povrina
- sferine mree
J ednadba reetke
Za postizanje kinematike stabi-
lnosti mora biti ispunjena Foppl-
ova jednadba reetke: broj ta-
pova =3 x broj vorova - 6, jer
u trodimenzionalnom prostoru
mora svaki vor biti fiksiran s tri
tapa. Da bi se trodimenzional-
na konstrukcija nepokretno
oslonila potrebna su 1 +2+3 pri-
drajna tapa, prema tome je 3
x broj vorova (1+2+3) = broj
tapova.
PROSTORNE REETKE
OSNOVE - > QP
Prostorne reetke mogu se najpotpunije sastaviti od istostraninih
i/ili istokranih pravokutnih trokuta na nain da nastaju pravilni po-
liedri. Kod ravnih beskonanih mrea postoje tono tri geometrijske
strukture, a kod sferinih konanih tono pet pravilnih poliedarskih
mrea, koje se uvijek sastoje od samo jednog tipa vorova, tapo-
va, te prema tome i povrina. Pravilne ravne mree trokutne su, kva-
dratine i esterokutne.
Primijenjeno na pet platonskih tijela, proizlazi iz jednadbe reetke
da su samo one trodimenzionalne nosive strukture od vorova i ta-
pova kinematiki stabilne iji tapovi tvore zatvorenu mreu troku-
tova, dakle tetraedre, oktaedre i ikosaedre. Heksaedar zahtijeva u
svrhu stabiliziranja dodatnih 6 tapova, a dodekaedar 24 tapa. Ako
sferina trokutasta mrea nije zatvorena preko itave povrine,
mora osnovni poligon biti odgovarajue nepokretno oslonjen.
Duljine tapova tijela za prostorne reetke ine geometrijski red s
faktorom Vz Za izgradnju pravilne prostorne reetke dovoljan je
vor s najvie 18 prikljuaka pod kutovima 45, 60 i 90. Kao i kod
ravninskih reetki, mora se poi od toga da se tapovi na vorove
veu zglobno.
'...V..W3-
Prostorna reetka - rotilj; sastavlje-

na od oktaedara i tetraedara s pra-
vilnim tednim otvorima u donjem
pojasu
Prostorni graevni elementi okta-
edar i tetraedar
Geometrijski red duljina tapova s
f a k t o r o m V"2i prirodni predloak za
geometrijske redove: kuite amo-
nita
N A A A A A A A A / ^ "
Prostorna reetka - rotilj; od okta-

edara i tetraedara s reduciranomvi-
sinom
Prostorni graevni elementi okta-

edar i tetraedar (veliki ugao kocke)
s reduciranom visinom
Prostorna reetka - rotilj; od po-

luoktaedara i tetraedara u poloaju
paralelno s rubovima
Prostorna reetka - rotilj; od po-
luoktaedara i tetraedara u zakrenu-
tompoloaju (45)
^g^ Prostorni graevni elementi poluok-
taedar i tetraedar
Prostorni graevni elementi poluok-
taedar i tetraedar
J ednoslojna sferina ikosaedarska
kupola
' S
>
K/
W V W V W V
Prostorna reetka
Prostorna reetka
99
Normalni vor s 18 povrina
doputa kuteve prikljuaka od
45, 60, 90i njihove viekrat-
nike. Postoji samo jedan nor-
mirani vor jednog tipa, koji se
proizvodi u velikim serijama
Suprotno tome, regularni vor,
koji se najee izvodi sa 10
povrina, dobiva samo toliko
rupa koliko je potrebno za veli-
ke koliine identinih vorova
u prostornim rotiljnim reet-
kama.
Specijalni se vorovi mogu
proizvesti prema slobodnoj
narudbi, glede veliine pri-
kljuaka kao i kuta izmeu dva
ubuena navoja.
Mero-vorovi
Prikljuak tapova na vor

Li = osovinska mj era sustava L3 = proizvodna mj era tapa
I 2 = nomi nal na mj era tapa L4 = neto duljina cijevi
1 Kruni profil upljine
KHP (cijev)
2 Stoasti naglavak
( 3) Graenje Mero reetke
3 Osigura navoja
4 Naglavak zavrtnja
5 Sigurnosni urez
6 Zavareni av
7 Otvor za odvodnju
8 Otvor za uvoenje trna
PROSTORNE REETKE
PRIMJENA Qp
Prostorna reetka MERO, koju je razvio Mengeringhausen, sastoji
se od vorova i tapova ->0 - (3) Pri tome vrijedi osnovno nae-
lo da se, ovisno 0 silama koje treba prenijeti, biraju odgovarajui
vorovi odnosno tipovi tapova iz asortimana tog sustava. Kod
graevnih elemenata MERO prikljuci tapova na vorove ne dje-
luju kao "idealni zglobovi", nego mogu, u skladu s uzdunimsilama
u tapovima, prenijeti i male momente savijanja -> 0 - (7). Kod
prostornih kombinacija postoji mogunost da se, uz slobodni izbor
osnovne jedinice rastera i V2 odnosno V3 -strukomvrijednou tih
duljina tapova, projektiraju konstrukcije koje se mogu uklopiti u
proizvoljne nosive povrine ->(i|), @
Neograniena fleksibilnost dolazi do izraaja u mogunosti obliko-
vanja zakrivljenih reetkastih rotilja. Do sada najvea polukugla-
sta zgrada u svijetu je Globe - arena u Stocholmu -> Postupci
montae su slobodna konzolna gradnja, montaa odsjeaka ili po-
stupak podizanja ploa. Radi protukorozijske zatite svi su dijelovi
pocinani. Uslijed mnogostruke statike neodreenosti prostornih
reetki, otkaz nekoliko tapova u sluaju poara ne dovodi do slo-
ma konstrukcije. Polazei od kuglastog zgloba sa 18 mogunosti
prikljuaka za cijevne tapove okruglog presjeka, razvojemse dolo
do velikog broja dopunskih sustava vor - tap, koji omoguuju op-
timiranje konstrukcije i pokrova -> -
NK-sustav (lonasti vor) direktno
oslanjanje krovne opne na tapove
gornjeg pojasa, dvoslojne nosive
strukture, veze vijcima neotporne
na savijanje, kompaktno oblikovan
prijelaz tapa u vor gornjeg poja-
sa, donji pojas u KK-sustavu
TK-sustav (tanjurasti vor), direktno
oslanjanje krovne opne, samo jed-
noslojne strukture, veze vijcima
neotporne na savijanje u troku-
tastom rasteru, kompaktno obliko-
van prijelaz tapa u vor
ZK-sustav (cilindrini vor), direktno
oslanjanje krovne opne, jednosloj-
ne strukture, moe i trapezolika
geometrija, veze pomou vie vija-
ka otporne na savijanje, kompaktno
oblikovan prijelaz tapa u vor
BK-sustav (blok vor), direktno os-
lanjanje krovne opne, jedno- i vies-
lojne strukture, jedno- i vievijane
veze, optika vora integracijomta-
pova
(12) Dio presjeka kroz gradsku dvoranu u Hildenu; arh. Strizevvski
Presjek Globe-arene u Stockholmu;
arh.: Berg
Detalj ed-sljemena. Pogled na kro-
vove paviljona za izlobe biljaka
Gruga, Essen (NK-sustav)
100
0 vorna toka
( 2) Sustav prostorne reetke
Di menzi j e cijevi
Broj pozicije stat. prorauna
ft kugle
Prikljuni vijak
tapovi gornjeg pojasa
Di menzi j e cijevi
Prikljuni vijak
Broj pozicije stat. prorauna
ft kugle
El astomerni l eaj
PROSTORNE REETKE
PRIMJENA CD
Prostornu reetku Krupp-Montalkoncipirao je i razradio E. Ruter,
Dortmund - Horde. tapovi se unutarnjimesterokutnimvijkomspa-
jaju na kuglu od kovanog eljeza. Unutarnji vijak prolazi kroz cijev -
vodilicu na kraju tapa i pritee je u vor. Uglavnom su svi tapovi
pocinani, a dodatno se moe nanijeti i boja. U sustavu Krupp-Mon-
talmogu se vijci ispitati tako da ih se ne vadi iz tapova; u sluaju
potrebe mogu se tapovi zamijeniti bez razaranja.
Sustav Krupp-Montalprikazan je ->0 - (5), detalji -> - .
KEBA-veza cijevi s vorompredviena je za prijenos vlanih i tlanih
sila, bez vijaka i bez problema u sluaju rastavljanja -> (?) -
KEBA-veza sastoji se od klinaste eljusti (KEBA), klinaste spojke,
klina i obuhvatnog prstena s osiguraem.
Prostornu reetku Scane-Space razvio je Kaj Thomsen. Spojna su
sredstva vjjci koji se posebnim postupkom usauju u krajeve ta-
pova i priteu u kuglasti vor -> - Za sve prostorne reetke
karakteristino je da omoguuju slobodne raspone od najmanje 80
-100 m.
i - ^ Br o j pozicije stat. prorauna
\ ^ 0 . 3 '
k u g l e
Di menzi j e cijevi
Prikljuni vijak
( ? ) Dijagonalni tapovi
Gl ava stupa
Upeti stup
( 5) tapovi donjeg pojasa ( 6) Svestrano pomini leaj ( 7) Glava stupa, upeti stup
Kugla
( o ) Privrenje podronice
Opi sredinji vor - centralni dio s

12 prikljuaka, od toga 4 x horizon-
talni i 8 x dijagonalni tapovi
Modul mree S
Opi sredinji vor
1 Hidroizolacija krova 2 Termoizolacija 3 elini trapez, lim 4 Postolje
5 Centralni dio 6 Leite klina 7 Klin 8 Podronica
9 Obuhvatni prsten 10 Osigura 11 Dra klina 12 Horizontalna cijev
13 Dijagonalna cijev
(13) Primjer mogueg oblika krova i detalji njegovih vorova - @ @ (14) Sustav prostorne reetke vorna toka
101
3 n = n = n
r i
p i
r i
r i r i r i
Prolazni stupovi, preke na sakrive-

nimkonzolama (D
Prolazni stupovi, preke na konzo-
lama
Nastavljani stupovi,
stupovi s prekama
pojedinani
Nastavljani stupovi, preke na sa-

krivenimkonzolama

Nastavljani stupovi, preke na kon-
zolama
Katni okviri oblika slova H
Dvozglobni okvir
Stupovi oblika slova T i L

KATNE KONSTRUKCIJE
- QQ
Izvode se na gradilitu ili od predgotovljenih elemenata, kao panel-
na ili skeletna gradnja. Izbor gradiva ovisi o konstrukciji i mjestu
gradnje.
Uporabivo u svim podrujima visokogradnje, broj katova ogranien
nosivou i teinomgradiva. Konstrukcija: vertikalni stupovi ili zido-
vi od gradiva s vlanom vrstoom ili bez nje.
Nuna su vertikalna ukruenja poprenim zidovima i horizontalna
stropnim konstrukcijama. Debljine zidova i ukruenja: DIN
1045/1053.
Skeletna je gradnja takva konstrukcija koja ne zatvara prostor; slo-
bodno se oblikuje tlocrt i fasada (ispuna ili ovjeena). Omoguuje
velik broj katova, razliita predgotovljenost.
Izvedba kao armiranobetonska skeletna gradnja: graenje na sa-
momgradilitu i predgotovljenost, skeletna gradnja u eliku, alumi-
niju i drvu.
Vrste konstrukcije: skelet s glavnim nosaima na zglobnim stupovi-
ma, s poprenim okvirima, s uzdunim okvirima, s uzdunim i po-
prenim okvirima.
Konstrukcijski sustavi: stupovi i glavni nosai odreuju okvirnu kon-
strukciju s krutim ili zglobnim vorovima (spojevi stupova i greda).
Potpuno kruti okviri: stupovi i grede krutim uglovnim vorovima po-
vezani su u katne okvire.
Zglobni okviri jedan iznad drugoga: stupovi i grede meusobno kru-
to povezani, pa su te tako nastale krute ploe zglobno postavljene
jedna iznad druge.
isto zglobni okviri: zglobni vorovi izvedeni. Vezovi (konici, reet-
ke), masivne ploe (zidne ploe, zabatni zidovi, zidovi stubita).
Mogui mjeoviti sustavi.
Kruti vorovi: lako izvedivi u armiranom betonu na mjestu gradnje;
predgotovljene armiranobetonske konstrukcije najee sa zglob-
nimvorovima, pa je potrebna kruta jezgra.
Konstrukcija: skeletne gradnje s neprekinutim stupovima -> -
. Grede lee na konzolama ili skrivenim konzolama.
Skeletna gradnja s prekinutim stupovima - > - . Pojedinani
stupovi s gredama (neposredno oslonjene na konzole ili skrivene
konzole) -> . Visina stupova mogua i kroz dva kata. Spoj stu-
pova moe biti pomaknut od kata do kata. Zglobni stupovi s jezgrom
za ukruenje. Skeletne gradnje s dijelovima okvira.
Skeletne gradnje s dijelovima okvira -
Dijelovi okvira u obliku slova H s objeenomgredomu srednjem po-
lju (zglobni katni okvir).
Dvozglobni okvir, u srednjem polju slobodno poloena ili s okvirom
kruto spojena greda (zglobni katni okvir).
Skeletne gradnje s gljivastim ploama - . Stupovi s konzolno
istaknutom ploomna sve etiri strane (ploe kruto spojene sa stu-
povima, zglobna veza ploa u sredini polja).
Stropna konstrukcija neposredno preuzima vertikalna optereenja i
vodi ih horizontalno do oslonaca. Masivna betonska ploa, bez gre-
da, uplja, rebrasta ili kasetirana ploa, vrlo je teka kad su veliki
razmaci stupova, to je loe za provoenje instalacija (mogu po-
stupak lift - slap), najee kvadratini osnovni raster -
Masivna betonska ploa
Gljivasta okvirna konstrukcija
Stropni nosivi sustav s nosaima u

jednomsmjeru: nosa lei nepo-
sredno na stupu

tri sloja: za vrlo velike razmake
stupova; optereenja podvlaka
preuzimaju glavni nosai
dva sloja: optereenje nosaa
ploe prenose se preko podvlaka
na stupove
102
Parket
Cementni estrih
Pl oe od mineralnih vl akana
perpl oe
perpl oe
Akustina izolacija
(D
Drveni grednik od lijepljenih daa-
nih nosaa s otvorenim podgledom
Strop od predgotovljenih arm. be-
tonskih elemenata s ispunom od
upljih elemenata koji statiki nisu
nosivi
Montani strop od arm. betonskih

rebara i ispunomod opekarskih u-
pljih blokova
Monta-strop od upljih opeka i sa

ljebovima za armaturu i beton
uplja ploa od prednapetog beto-
na s upredenomicomza prednap-
injanje
STROPNE KONSTRUKCIJE
Drvene stropne konstrukcije od punih greda ili lijepljenih daanih
nosaa @ - (2) u otvorenomili zatvorenomnainu graenja. Po-
laganjembetonskih ploica debljine 60 mmpoboljava se zatita od
buke (2) Djelomino ili potpuno montane stropne konstrukcije
postavljaju se u suho, bez oplate, i odmah su sposobne preuzeti op-
tereenje ->(3) -
Rebrasti stropovi: razmak rebara neka slijedi red mjera: 250 - 375
- 500 - 625 - 750 - 1000 - 1250 mm. Masivna stropna ploa betoni-
rana preko oplate na mjestu gradnje Postaje nosiva tek na-
kon vezanja betona, uz to uvodi vlagu u graevinu.
Krino armirana betonska ploa: odnos stranica do 1:1,5. Debljina
=7 cmgranica ekonominosti oko 15 cm. "Filigranske" stropne kon-
strukcije izvode se od predgotovljenih, najmanje 4 cm debelih
armiranobetonskih ploa u funkciji oplate i spreu betonom na
mjestu ugradnje do pune potrebne debljine ploe (2). Debljina
ploe 10- 26 cm. Ova konstrukcija povezuje prednosti montane
gradnje s dobrimstranama konvencionalnog graenja.
irina ploa najvie 2,20 m. Strop je nakon ispune spojnih reki bez
buke pripremljen za lienje.
Stropovi od opekarskih proizvoda -> mogu se izvoditi monta-
no. Debljine konstrukcije najvie 19 +21,5 cm. Raspon od 6,48 m.
irina stropnih elemenata 1 m. Sloj betona nije potreban. uplja
ploa od prednapetog betona -> sastoji se od nosivih predna-
petih betonskih predgotovljenih elemenata sa upljinama, pa je sto-
ga vlastita teina ploe mala. Elementi se meusobno spajaju zali-
jevanjemreki. Debljina elementa 15 i 18 cm, irina 1,20 m, duljina
do 7,35 m. Spregnuta elina stropna konstrukcija ->(3) Trapezni
i valjani profili osnovni su elementi oplate od pocinanog elinog
lima.
goo
- Nabijeni bet on-
1.10 1 Ovisno 0 strelici luka
Opeka 1 Opeka 1
Nabijeni beton pri osov. razmaku 5 150 cm
Opeka pri osov. razmaku 130 cm
Svod (Pruska kapa) osov. razmak prema stat. proraunu
Strop od elinih nosaa s ispunom- @
3 m
Kompletno montani strop od arm.
betonskih I - nosaa
Kompletno montani strop od arm
betonskih nosaa sanduastog pre-
sjeka
Armiranobetonski rebrasti strop be-
toniran na licu mjesta, razmak reb-
ara 70 cm, irina rebra =5 cm
Rebrasti strop od U - profila (arm. be-

ton. grede), povezanih vijcima, ime
se postie krutost u popre. smjeru
Arm. betonska stropna ploa, armi-

rana u jednomsmjeru ili krino
Strop od elinih nosaa s ispunom
od armiranih ploa od lakog betona
103
Ploe od prirodnog kamena, po-
loene bez pravilnog rasporeda
Ploe od prirodnog kamena, u rim-
skomslogu
Mali kvadratini
33/33 mm
mozaik, 20/20,
Kvadratini mozaik, 50/50, 69/69,

75/75 mm
Mali peterokutni mozaik 45/32 mm ^0
z a ! k
Essenskog oblika,
^g^ etverokuti s umetcima, uzorak
pletiva
^gj etverokut s umetcima 100/100,
PODOVI
Podovi u znatnoj mjeri odreuju ukupni dojamo prostorijama, kva-
liteti stanovanja i trokovima odravanja.
Pl oe od pri rodnog kamena:Solnhoferske ploe, ploe od krilje-
vca i pjeenjaka mogu se upotrebljavati neobraene, polubruene
i bruene - 0- ( | ) . Piljene ploe od vapnenca (mramora),
pjeenjaka i svih eruptivnih stijena imaju po elji obraenu gornju
povrinu. Polau se u mort ili lijepe na estrih.
Mozai k-podovi : raznobojno oploenje od stakla, keramike ili pr-
irodnog kamena poloeno u cementni mort ili lijepljeno. - (3)- (J )
Kerami ke podne pl oe: ploe i mozaik-ploice dobivaju se od gli-
ne koja se u procesu peenja sinterizira, pa nema gotovo nikakvog
upijanja vode. Zbog toga su otprne na smrzavanje, donekle i na
kiseline; malo se mehaniki troe i nisu uvijek otporne na ulja.
Parket: od prirodnog drva DIN 18356 i 280 u obliku parketnih dai-
ca, ploa, mozaika i dasaka - @ - @
Gornji sloj predgotovljenih parketnih ploa izrauje se od hrastovine
ili nekog drugog tvrdog drva u tri razliita asortimana -> - @
Vrste drva za daani pod: njemaka smreka / jela; za brodski pod
na pero i utor nordijska smreka / jela, ameriki crveni bor (redpine)
i smolasti bor (pitchpine).
Drveni tarac: (eono drvo) kvadratinog ili okruglog presjeka, po-
lae se na betonsku podlogu - @>- ()
50/50 mm
Mozaik parket
Uzorak pletiva
Predgotovljene parketne ploe na
konstrukciji s podnimgrijanjem
Predgotovljene parketne ploe na
starimdrvenimpodovima
Drveni tarac
Speci j al no ljepilo
Izravnavaj ui sloj ili
plivajuCi estrih
Drveni tarac poloen u ljepilo s povr-
inskomobradom(stambeni prostori)
Os nov ni premaz
Drveni tarac poloen u ljepilo, na
glatko zaribanom poloenom beto-
nu (profesionalno)
104
130 W/m
2
385 m
2
2700 m
2
90 W/m
2
550 m
2
3900 m
2
50 WIm
2
1 000 m
2
7000 m
2
100
50 kW
200 300 400 500 kW
350 kW Nominalni
termiki
uinak
Loi oni ca s
2 vr at a
( J ) Loita s temikimuinkom iznad 50 kW zahtijevaju vlastitu loionicu
| Dimnjak
/ / / / / / / / / V
T Loi oni ca s 8 m
3
= 2,0 m
i Dovod zr aka
Loionica (minimalne veliine 8m
3
) potrebna za termiki uinak =50 kW
Pr esj ek
C7
/ k
/
/ I
/
/
/
/
/
/
/
/
/
/
/
l
Di mnj ak
V / / / / / / / / / / / / 7 7 7 /
Odvod
zr aka
Loi oni ca
1
s 22 m
3
1
Ss2,40m
Dovod zr akai
z z z z z
/ / / / / / / / / / / / / / / / /
Druga vrata loionice (odn.
prozor) za sluaj nude
Loi oni ca s 22 m
3
Vr at a l oi oni ce
ot var aj u se van
" ; / / / / / / ; ; ; ; / / / / / / / /'A
J h-HiV/i
Podrumska vrata za sluaj nude
( 3) Loionica s 2 vrata (min. veliina 22m
3
) potrebna za termiki uinak =350 kW
GRIJ ANJ E
DIN 4701, 4705, 4725, 4755, 4756, 6608, 4108, 44576 - QD
Instalacije grijanja razlikuju se prema vrsti energije i vrsti grijaih po-
vrina.
Loenj e ul j em. J o uvijek je najrasprostranjenije loenje lakimloi-
vim uljem.
Pr ednost i i nedost aci l oenj a ul j em. Manja cijena goriva (u od-
nosu na plin oko 10 - 25%). Ne ovisi o javnoj opskrbnoj mrei. Lako
se regulira. Visoki trokovi spremnika i uskladitenja. U najamnim
zgradama gubi se dio mogue najamnine zbog skladinog prostora
za gorivo. U vodozatitnim podrujima i podrujima ugroenim od
poplava mogua primjena samo ako se postupa u skladu sa stro-
gim propisima. Plaanje goriva prije upotrebe. Visoko zagaenje
okoline.
Loenj e pl i nom. U porastu je grijanje zemnim plinom.
Pr ednost i i nedost aci l oenj a plinom. Nema trokova skladite-
nja. Niski trokovi odravanja. Plaanje goriva tek nakon upotrebe.
Preporuljivo za vodozatitna podruja. Lako se regulira, visok go-
dinji stupanj korisnog uinka. Mogue grijanje pojedinanih stano-
va odnosno prostorija (plinske pei). Nisko zagaenje okoline. Ovis-
nost o opskrbnoj mrei. Via cijena energije. Strah od eksplozije pli-
na. Prijelaz s ulja na plin zahtijeva preinake dimnjaka.
Krut a gori va. Za grijanje zgrada rijetko se upotrebljava kameni i
mrki ugljen te drvo. Iznimke su blokovske toplane jer se tek iznad
nekog kapaciteta postie ekonominost takvog grijanja. Ta goriva
emitiraju velike koliine tvari koje su tetne za okolinu, pa dravni
propisi nameu visoka davanja.
Pr ednost i i nedost aci krut i h gor i va. Ne ovisi se o uvoznim ener-
gentima. Niske cijene goriva. Mnogo rada oko loenja. Potreban ve-
liki skladini prostor. Velika emisija tetnih tvari. Slabe mogunosti
reguliranja.
Obnovl j i vi obl i ci ener gi j e. Tome pripadaju: Suneva energija, en-
ergija vjetra, energija vode, bioloke mase (biljke), otpadne tvari
(bioplin). Amortizacija ovih instalacija ne moe se postii tijekom
radnog vijeka, pa je potranja za njima mala.
Dal j i nsko gri j anj e je za razliku od glavnih prenositelja energije pos-
redan prenositelj. Toplina se proizvodi u blokovskim toplanama ili
energanama izmjenomenergije u toplinu.
Pr ednost i i nedost aci dal j i ns-
kog gri j anj a. Nisu potrebna
loita ni dimnjaci. Nema tro-
kova skladitenja. Plaanje na-
kon upotrebe. Preporuljivo za
vodozatitna podruja. Pri prije-
lazu energije u toplinu titi se
okolina. Visoka cijena energije.
Ovisno je o opskrbnoj mrei.
Promjena naina grijanja zahti-
jeva izgradnju dimnjaka.
Pl i nski b o j l er t T~|
n =U O . o . TT
r t m, r a . t o .
rezi - , rezu., p .
T
Pl i nski
Odvod
v o d o v i
Povr at ni vod
C E ^g c t i r c i p a
r t a o - r a
o - r a c r t a i a
i m J 4Kotao I
li 21
~L Odvod
- Povratni vod
&
- Odvod
-Povratni vod
s a
a t a m a
o ^ i a r a
ta
Dvocijevni sustav s donjim razvo-

dom i vertikalnim uzlaznim vodovi-
Dvocijevni sustav s gornjim razvo-

dom i vertikalnim uzlaznim vodovi-
S . L u ' S n i . i . ' S

J ednocijevni sustav sa specijalnim
ventilima i horizontalnim razvodom
- Kot ao
Dvocijevni sustav s horizontalnim

razvodom (standardna izvedba za
uredske zgrade)
105
0 Ug r a en i spod p o d a g) Ug r a en i spod p o d a h ) Ug r a en i spod p o d a i )Konv ek t or
s u s i s av an j em zr ak a s u s i s av an j em s o b o s t r an i m i za k l upe
i z pr ost or i j e hl adnog zr ak a u s i s av an j em
( 2) Razliite mogunosti ugradnje konvektora prema GEA
/ 40 mi n.
/
C _
H c
m
Kod dubok i h r adi -
j at or s k i h ni a pr e-
por u uj e s e
ost avi t i p r o r eze
111
i
77777777777,
Mjere za ugradnju lijevanih radijato-
ra prema DIN 4720
m
4HWI -
50
H
Du i n a
Visina Razmak Dubina Povrina
hl nosaa c za lienje
H2 po lanku
u mm u mm u mm (m2)
280 200 250 0,18
5
430 350 70 0,09
110 0,12
160 0,18
5
220 0,255
580 500 70 0,12
110 0,18
160 0,25
2
220 0,34
5
680 600 160 0,30
6
980 900 70 0,20
5
160 0,44
220 0,58
Dimenzije lijevanih radijatora prema
DIN 4720
Visina
h,
u mm
Razmak
nosaa
H2
u mm
Dubina
C
u mm
Povrina
za lienje
po lanku
(m
2
)
300 200 250 0,16
450 350 160
220
0,155
0,21
600 500 110
160
220
0,14
0,20
5
0,28
5
1000 900 110
160
220
0,24
0,345
0,48
Mjere za ugradnju elinih radijato-
ra prema DIN 4722
^g^ Dimenzije elinih radijatora prema
GRIJANJE
- t u
Grijanje struj om. Trajno grijanje prostorija elektrinom strujom,
zbog visoke cijene struje, mogue je samo u posebnim prilikama; iz-
nimka je akumulacijsko grijanje jeftinijom nonom strujom. Prednost
je struje u grijanju povremeno koritenih prostorija, npr. garae, por-
tirnice, crkve. Glavne prednosti: kratko vrijeme za postizanje odgo-
varajue temperature, ist pogon, nema skladitenja, stalna pripra-
vnost za rad, niski trokovi instalacija.
Akumul aci j sko grijanje struj om. Primjenjuje se kao elektrino
podno grijanje i za grijaa tijela poput termoakumulacijske elektri-
ne pei i elektrinog bojlera. Za akumuliranje se koristi vrijeme nis-
ke potronje struje u distribucijskoj mrei. Podno grijanje zasniva se
na tome to se nou pod grije a danju se toplina iz njega prenosi u
zrak prostorije. Slino tome se u akumulacijskim peima ili bojleri-
ma odgovarajui dijelovi zagrijavaju u vrijeme slabog optereenja
mree. Za razliku od podnog, ovaj se oblik grijanja moe regulirati.
Prednosti akumul aci j skog grijanja struj om. Nije potrebno loi-
te ni dimnjak, nema otpadnih plinova, zanemariva je potreba pro-
stora, niski su trokovi odravanja, nema skladitenja goriva.
Konvektori. Kod konvektora se toplina ne prenosi zraenjem nego
izravno na molekule zraka. Zbog toga se konvektori mogu maskira-
ti ili ugraditi tako da se ne smanjuje toplinski uinak. Nedostatak im
je intenzivno komeanje zraka i kovitlanje praine.
Uinak konvektora ovisi o visini okna iznad grijaeg tijela. Presjeci
prostora za dovod i odvod zraka moraju biti jako dimenzionirani
0 . Konvektori ispod poda @. Vrijede isti uvjeti kao za konvek-
tore iznad poda. Raspored ispod podnih konvektora ovisi o udjelu
prozora u ukupnoj potrebi topline prostorije. Raspored @ odgo-
vara udjelu preko 70%, od 20% do 70% odgovara @>, a ispod
20% (). Konvektori bez ventilatora nisu pogodni za grijanje nis-
kom temperaturom jer njihov uinak ovisi o koliini zraka koji prola-
zi, a time i o razlici temperatura grijaeg tijela - zrak u prostoriji. Da
bi se poveao uinak, mogu se kod konvektora s nedovoljnom visi-
nom okna (npr. podni konvektori) ugraditi ventilatori. Zbog buke koju
proizvode ventilatorski konvektori, u stambenim su prostorijama
samo ogranieno uporabivi-> 0 . Grijaa tijela mogu se na razne
naine maskirati. U nekim sluajevima se javlja znaajno smanje-
nje korisnog uinka. Treba paziti na zadovoljavajue mogunosti
ienja. Ako su maske metalne, toplina se zraenjem gotovo u ci-
jelosti prenosi na zrak u prostoriji, ali ako su od materijala niske to-
plinske vodljivosti, toplina se zraenjem u znatnoj mjeri gubi ->s.
107 0 . Prikazano je kretanje zraka unutar grijane prostorije. Zrak
se zagrijava na grijau, struji uz prozor prema stropu i hladi se na
vanjskim i unutarnjim zidovima. Ohlaeni zrak tee preko poda opet
prema grijau. Drugaije je ako se grija nalazi uza zid nasuprot
prozoru. Tada se zrak hladi na prozoru, pa onda tee hladan preko
poda prema grijau i zagrijava se tek tamo s. 107.
DIN 4722
s
1 i g y
' / / / / / / / / / V,
Du i n a po
" l anku 46 mm
m
r>>
w
Cijevni radijator (3-cijevni)
f h i
i
- -

i
V
I
i
f S
I-
+1
V
Razliiti oblici plata vertikalnih vo-
dova kod cijevnih radijatora
35 H 821 1
a) Horizontalnob) Horizontalno
Presjek kroz plosnato grijae tijelo
H
m
821 1
) Horizont
2-redno

DD
ffl
s_|amelama
E
E
1001 1
I) Vertikalno
2-redno
Prikaz razliitih ploastih grijaih ti-
jela
1 0 6
I Zatvorena obloga gnjaeg tijela
3 otvorena odn. perfortrana obloga grijaeg tijela
A irina okna - C+2k E Razmak nosaa radijatora
B Razmak od poda minimalno H Min. mjera ukupne visine
70 mm bolje 120 mm K Udaljenost od zida odn obloge.
C Dubina gnjaeg tijela
(1T) Promjene emisije topline pri razliitimnainima oblaganja grijaih tijela
( 2) Kretanje zraka A pri grijanju radijatorima i B kod stropnog grijanja
( 5) Podno grijanje (mokro polaganje)
Sl oj evi poda odozgo pr ema dol j e:
- pl o i c e 10 mm, l i j epl j ene
- estri h (vi si na i znad ci j evi mi n. 45 mm)
- ar mat u r n a mr ea ( 0 3.5 mm)
- PE- f ol i j a 0,2 mm
-t er moi zol aci j a PST 33/30
Vodove stropnc/ grijanja treba uz
vanjske zidove poloiti na manjim
razmacima
( 4) Podno grijanje
- p l o i c e 15 mm u
- postel j i ci od mort a 30 mm
- k l i zn a fol i j a 0,3 mm
- es t r i h 45 mm
- a r m. mr ea za ci j evi
- PE- fol i j a 0,2 mm
-t er moi zol aci j a PST 33/ 30
^^Betonskapl'o
( 8) Podno grijanje (suho polaganje)
Sl oj evi poda odozgo pr ema dol j e'
- p l o i c e 10 mm, l i j epl j ene, ili t api son
- mo n t . est ri h pl oe 19 mm
- PE- f o l i j a 0,2 mm
-al umi ni j s k e l amel e - vodi l i ce
- pol i sti rol ska podl oga s ut ori ma za ci j evi 40 mm
- h as u r a od mi ner al ni h vl akana 13/10 kao akust i -
ka i zol aci j a (ako j e pot r ebno)
( S ) Podno grijanje (termiki moduli)
- novi gornji pod s nosivim slojem(visina promjenjiva)
- PE-folija
- termiki modul s termoizolacijom
Stropno grijanje s aluminijskim ka-

setama
Zidni ureaj za grijanje zraka
GRIJANJE
- t u
Trea je mogunost da umjesto grijaeg tijela pod slui za zagrija-
vanje prostorije. U tomsluaju dolazi do jednolikog zagrijavanja zra-
ka u prostoriji. Problemi se javljaju samo kad su prozori suvie veli-
ki, ali se to moe rijeiti dodatnimgrijaima, npr. podnim konvekto-
rima.
O probl emu al ergi j a na kunu prai nu u gri j ani m prost ori j ama.
Do sada su se, kad je rije o mjerama protiv alergija na kunu prai-
nu odnosno grinje, zanemarivala grijaa tijela. Grijai s velikim ud-
jelomkonvekcije uzvitlaju kunu prainu, pa ona intenzivnije dolazi
u dodir sa sluznicama. Osimtoga se kod grijaa s konvekcijskimla-
melama javljaju nerjeivi problemi glede ienja. Pogodna su
dakle grijaa tijela kod kojih su ispunjeni sljedei uvjeti: to je mo-
gue manji udio konvekcije i mogunost ienja bez tekoa. To se
postie jednoslojnim ploama bez konvekcijskih lamela i rebrastih
radijatora.
Uskl adi tenj e l oi vog ulja. Koliina loivog ulja mora biti dovoljna
za najmanje 3 mjeseca i najvie za jednu sezonu grijanja. Priblina
prosjena godinja koliina loivog ulja iznosi oko 6- 10 litara po ku-
binom metru grijanoga prostora. U kotlovnici se smije uskladititi
najvie 5 m
3
. Spremnici moraju stajati u posudi koja moe primiti
cjelokupnu koliinu ulja. Kod ukopanih spremnika mora postojati
osiguranje od proputanja, npr. dvostruke stijenke ili unutarnja oblo-
ga od sintetinog materijala. U vodozatitnim podrujima propisuju
se maksimalne koliine i dodatne sigurnosne mjere. U zgradama se
postavljaju baterije spremnika od sintetike, iji je obujam po 500 -
2000 litara, ili se postavljaju elini spremnici proizvoljnog obujma
koji se izrauju zavarivanjem na mjestu gdje se postavljaju.
Prostor sa spremnicima mora biti pristupaan. U odreenim vre-
menskimrazmacima mora se provjeriti nepropusnost spremnika. U
sluaju nude mora prostorija u kojoj su spremnici primiti cjelokup-
nu koliinu ulja. Spremnici moraju imati instalacije za punjenje i odz-
raivanje. Osimtoga se propisuju ventili protiv prelijevanja i ureaji
koji signaliziraju istjecanje ulja (npr. pri ukopanim spremnicima).
Panel na gri j anj a sastoje se openito od velikih povrina na grani-
nimpovrinama prostorija, uz uglavnom razmjerno niske tempera-
ture.
Vrste panelnog grijanja: podno grijanje, stropno grijanje, zidno gri-
janje.
Podno gri j anj e. Kod podnog grijanja se toplina od povrine poda
predaje zraku u prostoriji, ali i zidovima i stropu. Prijelaz topline u
zrak je konvektivan, tj. uslijed kretanja zraka povrinom poda. Pri-
jenos topline na zidove i strop obavlja se zraenjem. Toplinski
uinak moe, ovisno o vrsti podne obloge, iznositi 70-110 W/m
2
.
Kao podna obloga prikladna je gotovo svaka uobiajena obloga od
keramike, drva ili tekstila, ali otpor prolazu topline ne bi trebao biti
vei od 0,15 m
2
kW.
Razvod zraka pom. ploa
16 20 24" 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24
Krivulje temperature u prostoriji za termiko - psiholoku ocjenu sustava grijanja
1 0 7
JiE^ t!
E3-
Razne mogunosti postavljanja normiranih spremnika loivog ulja
250 mm 250 mm
H E
250 mm 250 mm
H
( 2) Iskop jame za spremnik loivog ulja u zemlji
GRIJ ANJ E
- QP
Estrih za podno grijanje mora odgovarati DI N- u 1 8 5 6 0 odnosno
uputama Sredinjeg saveza njemakih graevinskih obrtnika. De-
bljina estriha ovisi o njegovoj vrsti, obradi i optereenju koje mora
preuzeti. Kad se primjenjuju cementni estrih ZE 20 i grijae cijevi
koje lee neposredno iznad toplinske izolacije, propisano je prekri-
vanje cijevi najmanje 45 mm. Ne raunajui oblogu poda, to daje mi-
nimalnu debljinu od 75 mm. Estrih se pri grijanju iri, a na poetku
grijanja javljaju se razlike temperature izmeu gornje i donje strane.
Zbog tako prouzroenih razlika u irenju, nastaju kod keramike
podne obloge u gornjoj zoni estriha vlana naprezanja koje moe
preuzeti samo armatura. Ako postoji parket ili tapison, armatura nije
potrebna, jer je tada razlika temperature manja. U propisima o to-
plinskoj izolaciji postavljaju se, neovisno o izboru termikih pror-
auna, posebni zahtjevi za ogranienje provoenja topline kod pa-
nelnog grijanja: "Kod panelnog grijanja ne smije koeficijent prolaza
topline kroz slojeve promatranog dijela graevine izmeu grijae
povrine i vanjske atmosfere, tla ili dijelova graevine sa znatno
niimtemperaturama u unutranjosti biti vei od 0,45 W/m
2
" U DIN-u
4 7 2 5 (podno grijanje toplomvodom) navode se najvee doputene
temperature povrine poda: za podruja stalnog boravka to je 2 9 C,
a za rubna podruja ija irina ne smije biti vea od 1 m3 5 C. Za
kupaonice i kupalita vrijedi najvea doputena temperatura poda
od 9C iznad normalne temperature zraka u prostoriji. U normalnim
je okolnostima pod tim uvjetima grijanje mogue jer potreba za to-
plinomrijetko prelazi 90 W/m
2
. Samo u nekimsluajevima, npr. ako
su velike povrine prozora ili ako prostorija ima vie od dva vanjska
zida, potrebno je vie topline. U tomsluaju treba osimpodnog gri-
janja instalirati i druge, statine grijae povrine ili grijanje toplim
zrakom.
730 730 7 3 0 .
mm mm mm
. .. , ,. Skupina Dosuda za gorivo od naj-
Posuda za gorivo od najlona (poha- . , ,
mid), pogled sa strane L
ona
" T (
v e l i c i n a s k u
P
i n e m a x
'
5 posuda)
Spremnik za loivo ulje, pogled sa

strane
Spremnik za loivo ulje, pogled
sprijeda
Spr emni k
Kont rol na l et va
( T ) Spremnik u kadi
^g^ Predgotovljena betonska zatitna
Nomi nal ni vol umen
V u l i trama (dm
3
)
Di menzi j e u mm max.
Masa m (s pri borom)
u kg
Nomi nal ni vol umen
V u l i trama (dm
3
)
Dul j i na I Dubi na t
Masa m (s pri borom)
u kg
1 000 (1100) 1100 (1100) 720 3 0 - 5 0 kg
1500 ( 1600) 1650 ( 1720) 720 * 4 0 - 6 0 kg
2 000 2150 720 * 5 0 - 8 0 kg
(^9) Dimenzije posuda za gorivo (skupine posuda) od sintetinih materijala
Vol umen
V u m
mi ni mal no
Di menzi j e u mm (mi ni mal no) Tei na u ka od Vol umen
V u m
mi ni mal no
Vanj ski
promj er
di
Dul j i na
I
Debl j i na l i ma
Svijetla irina
1,1
Jedno-
sti j eni
1,2
A/ C B
Vol umen
V u m
mi ni mal no
Vanj ski
promj er
di
Dul j i na
I
1-st r uka
st i j enka
s 2-strukon
stij (svaka)
Svijetla irina
1,1
Jedno-
sti j eni
1,2
A/ C B
1 1000 1510 5 3 - 265 - -
3 1250 2740 5 3 - 325 - -
5 1600 2820 5 3 500 700 700 790
7 1600 3740 5 3 500 885 930 980
10 1600 5350 5 3 500 1200 1250 1300
16 1600 8570 5 3 500 1800 1850 1900
20 2000 6969 6 3 600 2300 2400 2450
25 2000 8540 6 3 600 2750 2850 2900
30 2000 10120 6 3 600 3300 3400 3450
40 2500 8800 7 4(5) 600 4200 4400 4450
50 2500 10800 7 4 600 5100 5300 5350
60 2500 12800 7 4 600 6100 6300 6350
Tei na u kg od
1,3
A B
2,1 2.2 B
1,7 1250 1590 5 - 500 - _ - 390
2, 8 1600 1670 5 - 500 - - - 390
3,8 1600 2130 5 - 500 - - - 600
5 1600 2820 5 3 500 700 745 - 740
6 2000 2220 5 - 500 - - - 930
7 1600 3740 5 3 500 885 930 935 -
10 1600 5350 5 3 500 1250 1250 1250 -
16 1600 8570 5 3 500 1800 1950 1850 -
20 2000 6960 6 3 600 2300 2350 2350 -
25 2000 8540 6 3 600 2750 2800 2800 -
30 2000 10120 6 3 600 3300 3350 - -
2500 6665 7 - 600 - - 3350 -
40 2500 8800 7 4 600 4200 4250 4250 -
50 2500 10800 7 4 600 5100 5150 - -
2900 8400 9 - 600 - - 6150 -
60 2500 12800 7 4 600 6100 6150 - -
2900 9585 9 - 600 - - 6900 -
kada za spremnike Dimenzije cilindrinih spremnika za ulje (posude) ->
108
60
h
- 1 0
( T ) Spremnici za loivo ulje u prostorijama
%
Ra z m a k o g r an i en
Po l i j ev an j e s p r emn i k a
Ra z m a k
A I Sp r emn i k
p o d z emn i
( ? ) Malo skladite tekuih goriva
EristupnLpi
10 20 m
Za t i t n i p o j as p r e ma
T Rb F 110. br . 7 . 8 4
Sl o b o d n a p o v r i n a p r ema
T F b F 2 1 0 br. 4 . 6 1
ispod 100C
ispod 21 C
od 21do 55C
von 55 do 100C
ispod 21 C pri 15C
SKLADITENJE TEKUIH GORIVA->QP
Prihvatni prostori moraju u sluaju istjecanja uskladitene tekuine
sprijeiti njeno razlijevanje u okolinu. Moraju biti u stanju prihvatiti
najmanje 1/10 obujma svih spremnika, ili najmanje cijeli obujamnaj-
veega spremnika u prostoriji.
Spremnici u prostorijama: prihvatni prostor zahtijeva se ako je obu-
jamspremnika vei od 450 litara. To nije potrebno ako su spremni-
ci od elika s dvostrukim stijenkama, do obujma od 100000 litara
ako postoji ureaj za signalizaciju izlijevanja, ili pojaanja od sinte-
tike armirane staklenimvlaknima, ili kod metalnih spremnika s unu-
tarnjomoblogomod sintetike, sve uz dozvolu nadlenih slubi.
Prihvatni prostori moraju biti od negorivog, vatrostalnog materijala
dovoljne vrstoe, nepropusni i stabilni, te ne smiju sadravati ni-
kakve slivnike. Razmak spremnika od zida s dvije strane pristupa-
nog najmanje je 40 cm, inae je 25 cm, najmanje 10 cmod poda i
60 cmod stropa - 0
Klase opasnosti: A Plamite
AI Plamite
AII Plamite
A III Plamite
B Plamite
topivo u vodi.
Nadzemni spremnici na terenu: prihvatni prostori potrebni su iznad
1000 litara obujma; sve ostalo kao za spremnike u prostorijama.
Prihvatni se prostori mogu i oblikovati nasipima. Za spremnike iz-
nad 100 m
3
mora biti razmak do nasipa, zida ili krunog omotaa
najmanje 1,5 m. Kod uspravnih cilindrinih spremnika do 2000 m
3
obujma i etverokutnih prihvatnih prostora moe se taj razmak re-
ducirati na 1 m. Treba predvidjeti ureaje za odvod vode, ali mora
postojati mogunost njihova zatvaranja.
Ako voda moe otjecati gravitacijom, treba ugraditi separatore.
Nadzemni dijelovi postrojenja moraju biti osigurani od naleta vozila.
Najmanji razmak susjednih objekata obujma 500 m
3
jest 3 m; s po-
rastomobujma razmak se poveava, do 8 mza 2000 m
3
. Zbog mo-
guega poara moraju postojati prilazne prometnice za vatrogasna
vozila i opremu - ()- (3).
Podzemni (ukopani) spremnici: najmanji razmak spremnika od gra-
nica 0,4 m, od zgrada 1 m. Spremnike treba usidriti zbog uzgona
podzemne vode na prazni spremnik. Nasip iznad spremnika naj-
manje 0,3 m, najvie 1 m. Ulazni otvori 0 60 cm, iznad svakog zat-
voreno okno bez slivnika, najmanje irine 1 m, odnosno 0,2 mire
od otvora slivnika. Ako okno lei na prometnoj povrini, mora po-
klopac biti ispitan na teret od 100kN.
Prikljuna mjesta za punjenje moraju odobriti nadlena tijela ako se
radi o zapaljivimtekuinama klase A I, AII ili B. Takva mjesta mora-
ju biti pristupana za vozila bez manevriranja i osigurana od udara
vozila. Tlo mora biti nepropusno, sa zastoromod bitumena, betona,
ili tarac sa zalivenimrekama. Odvodi moraju imati separatore. Pot-
rebni su preljevni ventili i ureaji za pranjenje i ispiranje dostavnih
vozila.
Spremnici za opskrbu cestovnih vozila, plovila i zrakoplova tekuim
gorivima klase A III, npr. loivo ulje i dieselsko gorivo, ne smiju se
skladititi zajedno sonima klaseAl, Ali ili B. Manipulativna podruja
povrina i separatora ne smiju se preklapati. - @
Svi spremnici moraju biti opremljeni: ureajima za ventiliranje i odz-
raivanje, s otvorima najmanje 50 cm iznad terena, i zatieni od
kinice; ureajima za kontrolu visine punjenja; ulaznim otvorima
promjera najmanje 600 mm ili otvorima za vizualnu kontrolu
promjera najmanje 120 mm.
Osiguranje od groma i elektrostatikog naboja. Otpornost protiv pla-
mena, te korozije izvana i iznutra, vatrogasni aparati odgovarajuih
tipova. Spremnici za dieselsko gorivo ili loivo ulje EL, kojima je
obujam vei od 1000 litara imaju automatski ureaj za prekid pu-
njenja preko granine visine i preljevni ventil.
( J ) Postrojenje za opskrbu gorivom
1 0 9
Proizvodnja struje
r - n r
_
i
i ! i !
Proizvodnja pare
f I Proirenje "1
I I I I
V
Pomona postrojenja
Tehnoloka para ^
Ugljen
ulje/plin
+J L
Vapno
1
PijesahT
Grnbt
Fini pepeo
3
Kondenzat P**
80
Shema dispozicije termoelektrane
Grijae povrine
Pama turbina
[ G ) Generator
lehnoktka para
*
Fini pepeo
Funkcionalna shema termoelektrane sa sustavom
Popreni presjek ->(4) tlocrt termoelektrane
1 5 r <
r- -v-r . -" * u * 1
TERMOELEKTRANA DO
Ter moel ekt r ana s vrtlonim slojevitim izgaranjem
Svojstvo je termoelektrana pouzdana i ekoloki povoljna proizvodnja stru-
je, pare ili vrue vode. U termoelektranama na ugljen, osim tehnika izga-
ranja praine, izgaranja na rotilju itd., probila se 80-tih godina i tehnika
vrtlonog slojevitog izgaranja. Razvijeni su razliiti koncepti i izvedbe, od
stacionarnih do cirkulacijskih. Zbog sve zahtjevnije zatite okolia, razvoj
ide u smjeru cirkulacijskog vrtlonog slojevitog izgaranja. Daljnji se razvoj
oekuje od dananjeg atmosferskog prema visokotlanom vrtlonom slo-
ju.
- ( T) shematski prikazuje osnovne elemente postrojenja i najvanije to-
kove materijala. J edan od osnovnih elemenata je pogon za proizvodnju
pare, koji se sastoji od kotlovnice s vie kotlova, bunkera i manjih spre-
mita za ugljen, pomonih postrojenja - elektrinih filtara, usisnih ventila-
tora i dimnjaka. Drugi kompleks jest pogon za proizvodnju struje koji sa-
dri zgradu s turbinama i razvodnikom pare, rasklopnu stanicu s transfor-
matorima, distribuciju struje, elektrotehniku te mjerne i regulacijske
ureaje. Nadzor svih sustava i upravljanje njima provodi se iz sredinje
upravljake prostorije.
Osnovni tokovi materijala su:
a) ulazni tokovi kao to su ugljen, loivo ulje ili plin, vapno, pijesak i kon-
denzat,
b) izlazni tokovi - struja, procesna para, pepeo i dimni plinovi,
c) interni tokovi kao npr. voda za hlaenje.
Priprema i skladitenje krutih i tekuih materijala obavlja se centralno u po-
monim postrojenjima, odakle se opskrbljuju pojedini potroai u sklopu
termoelektrane.
- j e shema funkcioniranja termoelektrane s vrtlonim slojevitim izga-
ranjem i pretvorbom snage u toplinu. Takav se postupak zbiva u industri-
jskim energetskim postrojenjima i toplanama.
Ugljen se kao gorivo mehanikim transportnim trakama dovodi na vrui
pepeo, koji je na povratnom putu, i tako dospijeva u donji dio loita; ako
se raspolae suhim vrstama ugljena, prednost se daje pneumatskom ub-
acivanju izravno u loite. Pri temperaturama izmeu 800C i 900C dola-
zi do potpunog izgaranja. Potrebni zrak usisava se iz kotlovnice ili izvana,
grije u predgrijau i tlanim ventilatorom uvodi u loite kroz sapnice u
podu loita kao primarni zrak, te kroz bone otvore na vie razina kao se-
kundarni zrak. Pri izgaranju nastaju vrui dimni plinovi; pepeo koji se nala-
zi u loitu intenzivnim vrtloenjem preuzima dio topline izgaranja, dimni
ga plinovi povlae sa sobom pa se tako toplina prenosi na grijae povri-
ne u loitu, sve do ulaska u ciklon.
U ciklonu se iz mjeavine dimnih plinova i pepela najvei dio krutih esti-
ca izdvaja i povratnimtokom pepela vraa se u loite - tako se postie cir-
kulacija krutih tvari. Vrui se dimni plinovi hlade na sekundarnim grijaim
povrinama; ovisno 0 temperaturi stvara se pregrijana para visokog i sred-
njeg tlaka, te zagrijan kondenzat i zrak potreban za izgaranje. Dimni se pli-
novi pri temperaturi otprilike 140C u elektro - ili mreastim filtrima oslo-
baaju sitnih estica i usisnim ventilatorima upuuju u pojedinane dimn-
jake ili u jedan zajedniki.
Kako bi se sprijeila emisija sumpora, u odgovarajuim se koliinama u
loite ubacuje vapno. Pri prvompunjenju i dopunjavanju cirkulirajuih kru-
tih tvari dodaje se, izmeu ostalog, i pijesak.
Proizvedena para visokog tlaka u parnoj se turbini djelomino i nakon po-
novnog pregrijavanja kao para srednjeg tlaka dovodi u stanje procesne
pare; njena se energija u turbini pretvara u snagu, a ona se u generatoru
pretvara u struju. Procesna se para upotrebljava za proizvodnju vrue
vode, razne postupke suenja ili kemijske procese. Para uglavnom daje
toplinu kondenzacijom. Kondenzat se, ako treba, proiava i vraa u ko-
tao.
-> (3) je presjek, a -> (4) tlocrt termoelektrane s dimenzijama osnovnih
dijelova. Te dimenzije vrijede za industrijsko energetsko postrojenje sred-
nje veliine, koje proizvodi 200 t/sat pare u svakom od tri kotla, s mogu-
nou proirenja za jo jedan kotao.
Novi pogoni moraju se u postojee energetske komplekse integrirati ugla-
vnom u fazama. Pri projektiranju novih objekata treba predvidjeti mogu-
nost proirenja, ali tako da se time ne prekida kontinuirani rad postojeeg
postrojenja; za to unaprijed treba osigurati potrebne povrine.
Pr oi r enj e
Tlocrt termoelektrane s vrtlonimzagrijavanjem
10
v Inst al i r ana snaga Pj nst
P[ k W]
50% -| V I Prosjeno
optereenje.
Pr at ea T
: 1
Ofenpvrto 0[?tereen)eTm, 8 7 6 0 h / a
1) t ak o er i r ev er zi b i l n a h i d r o el ek t r an a
2) v i s o k o t l a n a p r o t o n a h i d r o el ek t r an a ( b ez ak u mu l ac i j e)
( T ) Dijagramoptereenja mree i tipovi hidroelektrana
1 Akumulac. jezero 7 Pogonska zgrada \v.v.
2 Ulazna graevina (strojarnica) >>;;
3 Tlani cjevovod 8 Nizvodni razdj. vod '
4 Okno zatvaraa 9 Odvod
5 Uzvod. razdj. vod 10 Ulazna graevina
6 Komore zatvaraa
Uzvodni dio
Duljina pogonskog cjevovoda"
Nizvodni dio
Hidroelektrana s visoko smjetenomakumulacijomi dugimdovodom
Tlocrt
Niskotlana hidroelektrana sa spiralnomturbinoms vertikalnomosovinom,
nadzemna gradnja
^J j Strojarnica s nagnutomcijevnom
turbinomi ledobranom
Hidroelektrana s vertikalnom
Kaplan-turbinom, nadzemna
gradnja
HIDROELEKTRANE ->Q0
Nain graenja, oblikovanje i veliina strojarnice hidroelektrana ovise o
prirodnim okolnostima i tipu, obliku kuita, poloaju osovine i broju
strojeva. to je stroj manji, manji je i njegov utjecaj na graevinski dio.
Ti povi turbina Podruje primjene
Pelton - turbina Velika visina pada (do 1820 m), mali protoci, vie
sapunice kod velikih protoka
Francis - turbina Srednje visine pada (izmeu 670 i 50 m) uz
velike protoke
Kaplan - turbina Vrlo promjenljivi veliki protoci i male visine pada
(najvie 70 m)
Protona
(Ossberger) turbina
Za snage do najvie 800 kW pri vrlo promjenjivim
visinama pada i protocima
Tip turbine je karakteriziran specifinim brojem okretaja.
Pu mp e reverzibilnih hidroelektrana, koje vikom struje stvaraju zalihe
hidroenergije, jesu centrifugalne pumpe i odgovaraju Francisovim tur-
binama, ali mogu biti stupnjevite ako treba svladati velike visine dizan-
ja vode. P umpne turbine su reverzibilni strojevi za pumpanje i pogon
turbine.
Ku i t e: Francisovim i Kaplanovim turbinama obino se voda dovodi
kroz spiralno kuite; kad su manje snage i visine pada vode, moe se
voda dovoditi iz okna. Za Kaplanove turbine male i srednje snage prih-
vaena je cijevna turbina kod koje je turbinsko kolo slino brodskom pro-
peleru i smjeteno u cijevi. Kod Peltonovih turbina kuite je samo zati-
ta od prskanja upotrijebljene vode. Pol oaj os ov i ne stroja: vertikalan,
horizontalan, a kod cijevnih turbina uobiajen je i kosi poloaj.
Broj s t r oj ev a: uinak postrojenja se optimiranjem broja dijeli na stro-
jeve jednake veliine. Svaki strojni komplet smjeten je u svom bloku
ije dimenzije neposredno ovise o tipu i promjeru turbinskog kola (5),
(7), Za visinu graevinskih trokova, kao i za besprijekoran
rad presudan je ispravan visinske poloaj turbine; on ovisi o tipu turbi-
ne i nadmorskoj visini lokacije. St r oj ar ni c a se sastoji od strojnih bloko-
va, tlocrtno priblino jednako velikog bloka za montau i prateih pro-
storija koje treba uz najmanje mogue trokove i duljine komunikacija
smjestiti oko navedenih blokova.
Na i n gr aenj a s t r oj ar ni c e: veliina i oblikovanje prostora iznad stro-
jeva slijedi dvije tendencije (izuzetak su podzemna postrojenja): kola s
mostnom dizalicom, dimenzioniranom za prijenos i najveih dijelova
strojeva (tip zatvorene visokogradnje) [Main, Weser]; druga je mogu-
nost izgradnja na otvorenom prostoru, pri emu se najvei dijelovi stro-
jeva sputaju ili diu kroz montane otvore ekstremno nisko smjete-
nog krova strojarnice pomou portalne dizalice (ili pokretne dizalice)
[Inn, Mosel, Saar], Duboko postavljanje strojeva - javlja se kod visoko-
tlanih i reverzibilnih hidroelektrana - tendira prema zatrpavanju nasip-
nim materijalom (horizontalni strojevi) ili graenju u oknima (vertikalni
strojevi). Kod podzemnih hidroelektrana postavljaju se strojevi u pod-
zemnu prostoriju, izvedenu rudarskim metodama, po mogunosti u
vrstoj stijeni i s malom koliinom konstrukcijskog betona.
Po g o n s k a z g r ad a
Pogonska zgrada sa slobodno
stojeomstrojarnicom
Pogonska zgrada pokrivena
nasipom
03Om 'I
Hidroelektrana u oknu
Po d z e mn i pr os t or F = 6 7 0 m
2
( 9) Podzemna hidroelektrana
111

Hi3)-i400t;
;
:
;
Xf-:-Hi5(X>-i600| "~"]1700-1800 Prosjean broj sati osunanja
godinje
MM1400-1500| 11600-1700 ^^^1800-1900
Sunane zrake / trajanje osunanja
=30
N
x 90
\ N
N
x 90 /f a =45
s V
N
x 90

a =60
N
x 90
S -V
N
x 90
\ %
\
./V"
a =90
V \
l y NN
i /
Sljean Veljaa Oujak Travanj Sviban Lipanj Srpanj Kolov. Rujan Listop. Studen Prosin.
Djelotvorno globalno zraenje pri razliitomnagibu a kolektora (prosjene vrijed-

nosti za Njemaku prema mjerenimpodacima njemake meteoroloke slube)
Kut upada Sunevih zraka p (visina Sunca za geografsku irinu 50 sjeverno
l ! f f I ! U I I I |
( 4) Godinji tijek optimalnog nagiba a za Njemaku
SOLARNA ARHITEKTURA
Ekonomska razmatranja zapravo su potaknula projektante i investi-
tore da potrae alternativnu energiju prema uobiajenim izvorima
fosilne energije. Danas se tome pridruuje jednako vana nunost
zatite okolia.
Energetski ispravnimgraenjemmoe se potreba energije stambe-
ne zgrade smanjiti za priblino 50% u usporedbi s konvencionalnom
izgradnjom.
Energetska bi l anca zgrada
Dobici energije: izvor energije svakoj je zgradi besplatno na raspo-
laganju. U naemje klimatskompodruju Sunevo zraenje ipak to-
liko slabo da je za grijanje prostorija, pripravljanje tople vode, ras-
vjetu i pogon kuanskih ureaja potrebna dodatna energija.
Gubici energije: najvei gubici energije iz zgrade nastaju gubitkom
topline kroz prozore, zidove, stropove i krovove.
Razmatranj a o energet ski i spravnom graenj u
Potrebna energija za stambenu zgradu moe se znatno smanjiti na
tri osnovna naina:
1. smanjenjemgubitaka topline,
2. poveanjemkoritenja energije Sunevog zraenja,
3. promiljenim ponaanjem korisnika u svrhu poboljanja ener-
getske bilance.
Osnova za smanjenje gubitaka topline iz zgrade moe se dobiti ve
pri izboru lokacije zgrade. Unutar malog podruja neke regije ve
postoje razliiti uvjeti, npr. visinskim poloajem zemljita mijenjaju
se prilike vjetra i temperature. Relativno povoljni mikroklimatski
uvjeti postoje na juno orijentiranim padinama ako je zemljite na
njenoj gornjoj treini, ali ispod sljemena. Vanu ulogu pri energets-
ki ispravnomgraenju ima i oblik zgrade. Fasade zgrade u izravnoj
su vezi s vanjskomklimomi predaju vrijednu energiju okolnomzra-
ku. Projektomzgrade treba dati to manju povrinu fasada u odno-
su na ukupno izgraeni obujamzgrade. Treba teiti obliku kocke, a
idealni je primjer polukugla.
Ove teoretske postavke vrijede samo za slobodnostojee jednoobi-
teljske kue.
Gubici Sunevog zraenja
na ulasku u kuu (primjer)
(5) Svaki pojedini utjecajni faktor treba / g\ 0 v j s n o s t ko| j i ne z r a e nj a na n e k u
W paljivo ispitati kako bi se gubici W povrinu o kutu upada zraka
paljivo ispitati kako bi se gubici
Sunevog zraenja smanjili koliko
je mogue
of \\>
Oba utjecaja djeluju istovremeno na dvije veliine, promjenu visine i promjenu kuta
azimuta
112
Iskoritenje Suneve energije

ovisno o nagibu
J uno orijentirane povrine u nagibu 55 do
65 omoguuju najvee iskoritenje Sune-
ve energije tijekomhladnih zimskih mjeseci
J uno orijentirane povrine u nagibu od 30
do 60 daju suprotno gornjemdobro iskori-
tenje energije tijekom prijelaznih razdoblja
(to su mjerodavna godinja doba za optimi-
ziranje osunanja kue)
J uno orijentirane povrine u nagibu 0 do
30 su tipine za koritenje ljetnog Sunca
(npr. za kolekotre za grijanje vode za ku-
anstvo). One su najprikladnije za skupljanje
energije difuznog zraenja.
Direktno koritenje Suneve

energije kroz zastakljenu povrinu
SOLARNA ARHITEKTURA
->QP
ft t )
Kombinacija razliito nagnutih
kolektora
."i"",,
\
1
V
A
50%
l f , 1
Blago nagnute i kose plohe su pri-

kladne za prikupljanje difuznog
zraenja
Nasuprot tome vertikalni prozori pri-

maju pri pokrivenomnebu samo do
50% difuznog zraenja
Presjek zgrade koja je projektiranja

samo za prijamdirektnog zraenja
(nebo bez oblaka)
A J
( 7) Gubici topline i rezlike temperature ovisno o poloaju na terenu
Polovica kocke sa 4
kompaktne jedinice 1 Razdvojenog ^
Naslagano
(fT) Optimiranje povrine. Gubitak topline opada proprcionalno redukciji povrine
Organi zaci j a tl ocrta
Kad je posrijedi pasivno koritenje Suneve energije, toplina se do-
biva izravnim zraenjem i akumuliranjem u odreenim dijelovima
zgrade, npr. zidovima, podu.
Iz toga proizlazi logina organizacija tlocrta. Stalno koritene stam-
bene prostorije neka budu orijentirane prema jugu i opremljene ve-
likimprozorima. Korisno je u podruju za stanovanje i boravak pred-
vidjeti zastakljene prostorije. Za to postoje vani razlozi:
1. proiruje se stambena povrina,
2. dobiva se Suneva energija,
3. stvara se termika tampon - zona.
Manje koritene, hladnije i negrijane prostorije s malom potrebom
dnevnog svjetla trebaju se orijentirati prema sjeveru. Te prostorije
imaju funkciju tampona izmeu toplog stambenog prostora i hladne
vanjske klime.
Kori tenj e Suneve energi j e
Koritenje Suneve energije moe biti aktivno i pasivno.
Aktivno koritenje Suneve energije znai primjenu tehnikih ur-
eaja, npr. sunanih kolektora, cijevnih vodova, sabirnih posuda,
pumpi itd. za prijenos Suneve energije.
Za investiciju i odravanje takvog sustava potrebno je mnogo nov-
ca. Taj se novac moe vratiti samo utedom trokova energije. U
jednoobiteljskim zgradama takvi sustavi nisu ekonomini.
Pasivno koritenje Suneve energije - znai upotrebu odreenih di-
jelova graevine za akumuliranje topline, npr. zidova, stropova,
staklene strukture.
Korisni uinak ovog sustava ovisi o odreenimimbenicima, a to su:
1. klimatske okolnosti:
srednja mjesena temperatura, geometrija osunanja odnosno
Sunevog zraenja, trajanje osunanja, zraenje energije;
2. nain koritenja Suneve energije:
neposredno koritenje, posredno koritenje;
3. izbor gradiva:
sposobnost povrinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja to-
pline.
Presjek zgrade koja je projektiranja
samo za prijam difuznog zraenja
(oblano nebo)
Indirektno koritenje Suneve

energije kroz Trombe-zid

Zimski dan. Upadajue Sunevo
zraenje grije zrak izmeu stakla i
Trombe-zida. Otvorenim gornjim i
donjimzaklopnicima zrak se u pro-
storiji kree i grije.
Zimska no. Zagrijani zid djeluje u
prostoriji kao grijae tijelo. Zrak iz-
meu vanjskog ostakljenja i Trom-
be-zida pri zatvorenimzaklopnicima
smanjuje gubitke topline.
113
Veliki ventilacijski otvori su vaan
preduvjet za regulaciju klime u
stakleniku tijekom ljetnih mjeseci
Ureaj za zatitu od Sunca postavl-

jeni izvana su uinkoviti jer Sunevo
zraenje ne dopire u prostoriju, ali
nisu trajni jer su izloeni vjetru i ne-
vremenu
Dogradnje s vanjske strane: zimi

osunane to je vie mogue. Ne-
dostatak je eventualno zasjenjenje
od susjednih objekata
Ljeti zasjeniti koliko je mogue. Lis-

natimdrveem, grmljemi slino po-
stie se ciljana klimatizacija
( 6) Mogunost dogradnje ostakljenih dijelova zgrade pri postojeimobjektima
m e t o
M
( I f ) Tlocrt prizemlja Arh. Berndt (l) Tlocrt kata
Istok
SOLARNA ARHITEKTURA
Staklenik:
Suptropska vegetacija, prosjena
relativna vlanost zraka 40 - 65%,
visok sadraj kisika, mogunost
upotrebe oko 300 dana u godini
( 5) Gradska sunana kua. Zimski vrtovi za dvije etae Arh.. PlanungsteamLOG
Otvoreni
kamin
Funkcija hipokaustinog zabatnog
Obiteljska kua sa staklenikom

Arh. Bela Bambek, Aichwald grijanja
-
1 Dnevni boravak 5 Gosti 9 Spavaa soba 13 Gosti
2 Blagovaonica 6 Kuna radion. 10 Garderoba 14 Djeja soba
3 Staklenik 7 Kuhinja 11 Kupaonica 15 Balkon
4 Ulaz 8 Kamin 12 Ostava
( l i ) Presjek - - @
Prizemlje
Kat
Tlocrti
1 Hodnik
2 Kuna tehnika
3 Ostava
4 Podrum
5 Vlani podrum
6 Dvojna garaa
7 Vjetrobran
8 Predsoblje
9 Dnevni boravak
10 Blagovaonica
11 Kuhinja
12 Prostorija za
domainstvo
13 Djeca
14 Zimski vrt
15 Akumulacijska
povrina
16 Spavaonica
17 Balkon
Arh.. PlanungsteamLOG
114
Potronja energije u domainstvu
Trad. kua Trad. kua Niskoener-
1982 1995 getska kua
Potrebna toplinska energija za
toplu i pitku vodu obiteljske
stambene zgrade
10 80 90100 150
Zgr ada s mi n. t er moi zol aci j om flSOVV/m
2
)
Zgr ada s pobol j . t er moi zol aci j om (13QWnf )
- - Zgr ada s dobr om t er moi zol aci j om (150W/r r f )
Zgr ada s vrl o dobr om t er moi zol aci j om (70 W/ r r f )
P o t r e b a topline i potronja goriva u
stambenimzgradama ovisno o ter-
moizolaciji
Topla voda 88 litara Hladna voda
28 litara
Hi gi j ena t i j el a
Pr anj e, r ubl j e
Pr anj e posua
Ost al o i enj e
Ukupno
53 l i tre Toal et a 2 0 1
18 l i t ara Pi e, kuhanj e 4 I
10 l i t ara Pr anj e aut omobi l a
7 l i t ara Vr t _ 4 J
88 l i t ara Ukupno 28 I
Potronja vode u domainstvu
Kua
n n
Kut nagiba
kolektora^
W / / / / / / / / / / / / / / y >
% Nagib
100
0 20 40 60
) Kut nagiba kolektora
Apsorber
1
Kolektor
130-138
Upr avl j aki
Koritenje suevog zraenja
^ 1 = kol ekt or
J ( - \ 2 = d o v o d i o d v o d
! s
" \ Oj 3 = osi gur . s o l amo g post r oj .
m . 4 = r egul at or
\45-53
( s ) Polumjer osunanja zimi Apsorber za bazen
Cijev izmjenjivaa topline
Kondenzator
^ Tekuina za prijenos
topline
Termo izolacija
V . A
J
\ ^ '//
Presjek termike cijevi S J / / / /
^j ) Vakuum- cijevni kolektori
Standardna solarna tehika
=>
Termiko iskoritenje
solarne energije
^ CI '
=>
Pasivna solarna energija
Niska temperatura
potrone tople vode
Grijanje bazena
- prostorija
r i O O
LEn
Niska temperatura
za grijanje prostorija
Koncentrirani solarni kolektori
>
Fotoelektrino iskoritenje
solarne energije
<
Solarne elije
Par a vi soke t emper at ur e
za t ehnol oku ener gi j u i
el ekt r i nu ener gi j u
Solarno postrojenje za potronu

vodu
=>
Elektrina energija
SOLARNA ENERGIJA
U kuanstvu treba po osobi oko
1,5 m
2
povrine kolektora i oko
100 litara volumena spremnika
za vodu - . J ednoobiteljsko
kuanstvo sa 4 lana treba za
pripremu tople vode kolektor od
30 cijevi sa 3 m
2
povrine ap-
sorbera. Kolektor ovisno o osu-
nanju prikuplja 8,5 - 14, 0 kWh
na dan. To je dovoljno da zagri-
je 200 - 280 litara vode -> .
Svaka solarna instalacija zahti-
jeva za sada i sustav za grija-
nje, jer se izravno Sunevom
energijom u dogledno vrijeme
ne moe grijati.
Suneva energija moe se do-
bivati aktivno i pasivno.
Aktivno dobivanje Suneve en-
ergije: primjena tehnikih ur-
eaja, npr. sunani kolektori, ci-
jevni vodovi, sabirni spremnici,
pumpe itd. za prijenos Suneve
energije.
Pasivno dobivanje Suneve en-
ergije: primjena odreenih dije-
lova graevine za akumuliranje
topline, npr. zidovi, stropovi,
staklene strukture: korisni
uinak tog sustava ovisi o raz-
liitim faktorima:
1. klimatske okolnosti - srednja
mjesena temperatura, geo-
metrija osunanja odnosno
Sunevog zraenja, trajanje
osunanja, zraenje energi-
je;
2. nain koritenja Suneve en-
ergije - neposredno koriten-
je, posredno koritenje;
3. izbor gradiva - sposobnost
povrinske apsorpcije i spo-
sobnost akumuliranja topli-
ne.
Razliite tehnologije:
1. Solarna termija: termiko ko-
ritenje solarne energije slui
se kolektorima. Pojam kolek-
tor znai prikupljanje ili "hvat-
anje". Solarna termija slui
za grijanje vode.
2. Solarna struja: fotovoltaa
(PV) neposredna je pretvor-
ba Sunevog zraenja u
istosmjernu elektrinu struju
uz pomo solarnih elija.
Solarne tehnike (shematski prikaz)
115
C
1-10
Enscheds K Osnabrck
i Frankfurt ad 0.
Dresden
Saarbrcken
Karlsruhe/
Strossburg
; f l \
w ber
W"""
T *lsipzig\Meissen)
v t-n r -
J f . / Gera
7Fulda4
, QhV ^
> Plauen
Eger
Bayr eut h (.
Nrnberg
W ber 600m.NN
I zo t er mi k a k ar t a
n aj n i eg d v o d n ev n o g
p r o s j ek a t emp er at u r e
Pas s au z r ak a u C ( 10 p u t a u
2 0 g o d i n a) , r azd o b l j e
1 9 5 1 . - 1 9 7 0 . Sas t av i l a
' . ^ S a l z b u r g n j ema k a met eo r o l o -
? Ber cht esgaden k a s l u b a, c ent r al ni
u r ed Of f en b ac h / Mai n
HLADNJ AE
DIN 4701, 4 710Q p
Kad je rije o novogradnjama i prvoj ugradnji, zamjeni ili obnovi vanjs-
kih dijelova postojeih zgrada, ne smiju se prekoraiti granine vri-
jednosti prolaza topline iz tablice - @ (maksimalni koeficijenti to-
plinske provodljivosti). Treba se drati propisanih debljina termoizo-
lacije. Ako se stropovi ispod neizgraenih tavana i ispod stropova
prostorija koje iznad ili ispod granie s otvorenim prostorom obna-
vljaju tako da se:
a) krovna obloga (ukljuivi oplatu) zamjenjuje neposredno ispod
krovne obloge,
b) oblae ploama ili ploastim graevnim elementima koji nisu
neposredno prigraeni, vezani bukomili lijepljeni, ili
c) ugrauju slojevi termoizolacije,
vrijede zahtjevi prema - @ redak 3.
Jai ne vj etra
Brzina u m/s
0 tiina 0 7 vihor 12-14
1 tihi propuh 1- 2 8 olujni vjetar 14-17
2 laki vjetar 2- 4 9 oluja 17-20
3 slabi vjetar 4- 6 10 jaka oluja 20-24
4 umjereni vjetar 6- 8 11 orkanska oluja 24- 30
5 svjei vjetar 8- 10 12 orkan preko 30
6 jaki vjetar 10-12
Smjer
S SI I JI J J Z Z SZ Prosjek Prosjek
\vjetra
bez tiine s tiinom
Mjesec^^ vjetra vjetra
Sijeanj 3,8 3,8 4,3 4,2 3,9 5,4 6,9 6,3 4,6 4,6
Veljaa 5,1 4,4 3,8 3,9 4,5 6,4 6,8 6,7 5,2 5,2
Oujak 5,5 4,4 5,0 3,5 3,5 6,6 7,0 7,0 5,2 5,2
Travanj 5,3 4,1 4,4 3,9 4,2 6,6 6,9 7,7 5,8 5,8
Svibanj 4,7 4,4 4,3 3,6 3,5 5,7 6,2 6,3 4,9 4,9
Lipanj 4,9 4,4 3,7 3,2 3,3 4,7 5,5 6,4 4,8 4,8
Srpanj 5,3 3,7 3,0 2,9 3,4 5,3 6,3 7,0 6,3 5,3
Kolovoz 4,5 3,3 3,4 3,4 3,5 5,3 6,3 7,0 4,4 4,4
Rujan 4,5 3,2 3,0 3,1 3,7 5,3 5,7 6,4 4,6 4,6
Listopad 4,4 3,1 2,8 3,0 3,1 5,9 7,0 6,4 4,7 4,7
Studeni 4,8 4,0 3,7 4,0 4,0 7,7 8,4 9,1 6,7 6,7
Prosinac 5,1 4,1 4,0 3,6 4,9 7,1 8,1 8,3 5,9 5,9
Godinje 4,9 4,0 3,9 3,6 4,0 6,1 6,8 6,8 5,2 5,2
[2) Prosjene brzine vjetra u m/s; zrana luka Frankfurt/Main
Smjer
S SI I JI J J Z Z SZ Prosjek Prosjek
\ vj etra
bez tiine s tiinom
Mj e s e c \ vjetra vjetra
Sijeanj 1,8 2,3 2,1 1,3 2,7 3,5 4,0 3,6 2,5 2,5
Veljaa 2,9 2,6 1,9 1,6 3,1 4,9 4,4 3,6 3,3 3,2
Oujak 3,3 3,1 2,1 1,0 2,8 4,2 4,6 3,4 3,2 3,2
Travanj 3,9 3,7 1,9 1,5 3,4 5,1 4,9 4,0 3,9 3,9
Svibanj 3,1 2,5 2,2 1,8 3,0 4,2 4,8 3,3 3,3 3,3
Lipanj 3,2 2,6 1,7 1,7 2,3 3,7 4,5 3,6 3,1 3,0
Srpanj 3,0 2,6 1,7 1,7 2,8 3,8 4,4 3,2 3,2 3,2
Kolovoz 3,0 2,6 2,0 1,8 2,6 3,7 4,2 3,6 2,9 2,9
Rujan 2,9 2,5 1,6 1,4 3,4 4,1 4,2 3,4 3,1 3,0
Listopad 2,6 2,3 2,1 1,6 3,0 4,0 4,4 3,4 3,0 3,6
Studeni 2,1 1,5 1,3 1,2 3,4 4,6 5,1 3,6 3,7 3,6
Prosinac 2,6 2,1 1,7 1,2 3,8 5,4 6,1 5,0 4,0 4,0
Godinje 3,1 2,6 1,9 1,6 3,1 4,3 4,7 3,6 3,3 3,2
( 3) Prosjene brzine vjetra u m/s; Bremerhaven
Elementi graevine Max. koeficijent
prolaza topline
W/(m
2
K)
1
>
Minim, zahtijevana
debljina termoizolacije
bez prorauna
2)
Vanjski zidovi 0,60 50 mm
Prozori Dvostruko ili izolacijsko ostakljenje
Stropovi ispod neizgraenog tavanskog
prostora i stropovi (uklj. kosi krov) koji
ograniuju prostoriju prema gore ili dolje
u odnosu na zrak izvana
0,45 80 mm
Podrumski stropovi i podne ploe, te
zidovi i ploe koje granie s negrijanim
prostorijama
0,70 40 mm
11
Koef i c i j ent p r o l aza t o p l i n e mo e s e u s t an o v i t i i z p o d at ak a o s l o j ev i ma el emen t a g r a ev i n e
2 )
Po d at ak o debl j i ni o d n o s i s e n a pr ov odl j i v os t t o p l i n e X = 0 , 0 4 W/ ( mK ) . A k o s e u g r a u j u mat er i -
j al i d r u g a i j i h k o ef i c i j en at a pr ov odl j i v os t i t r eb a d eb l j i n e t er mo i zo l ac i j s k i h s l o j ev a o d g o v ar aj u e
pr i l agodi t i . Uo b i aj en i mat er i j al i o d mi n er al n e v u n e i l i p j en as t e s i nt et i k e mo g u s e r a u n at i s k o-
ef i c i j en t o m pr ov odl j i v os t i o d 0 , 0 4 W/ ( mK ) .
Ograni enj e prolaza topline pri prvoj ugradnji, zamjeni i obnovi elemenata
graevine
Rashladne prostori
Pri odreivanju potrebne hladnoe za hlaenje prostorija treba uze-
ti u obzir injenicu da razliita roba zahtijeva odreenu temperatu-
ru, vlanost, izmjenu zraka, trajanje hlaenja odnosno smrzavanja,
nain skladitenja itd. - s. 115 Q . Nadalje treba voditi rauna o
specifinoj toplini robe, klimi, obiljejima graevine, poloaju, topli-
ni od rasvjete i prometu unutar hlaenog prostora. Proraun pot-
rebne hladnoe obuhvaa:
1. rashlaivanje robe koju treba hladiti odnosno zamrznuti (hlaenje
do toke smrzavanja - smrzavanje - pothlaivanje) (Q =mcp At).
Ako treba robu zamrznuti, mora se na toki smrzavanja oduzeti
potrebna koliina topline, pa je poslije toga specifina toplina
robe manja. Smanjenje vlage iznosi oko 5%;
2. rashlaivanje i suenje zraka koji struji;
3. dotjecanje topline kroz zidove, stropove, pod;
4. gubitke uslijed prometa (otvaranje vrata), osvjetljenja (prozori),
topline od rasvjete, kao i rada pumpi i ventilatora;
5. kondenzaciju vodene pare iz zidova - s. 123-130.
Hlaenje mesa
Svjee zaklano meso rashlauje se u prostoru za prethodno
hlaenje pri 280,15K do 281,15K i relativnoj vlanosti od 85 do 90%
tijekom 8 do 10 sati sa 303,15K na 288,15K, zatim u rashladnom
prostoru na 275,15K do 281,15K pri relativnoj vlanosti od 75% ti-
jekom 28 do 30 sati. Hlaenje i skladitenje je odvojeno. Gubitak
teine u 7 dana 4-5%. Danas se sve vie primjenjuje brzo rashlai-
vanje u rashladnoj prostoriji bez prethlaenja, gdje se mesu tempe-
ratura od 303,15K pri klanju sputa na temperaturu skladitenja od
274,15K, pri izmjeni zraka od 60 do 80 ciklusa / sat i relativnoj vla-
nosti od 90 do 95%.
Max. vrijeme skladitenja
pri razliitimtemperatura-
ma i postocima vlanosti
(0 K =273,15C)
4 8 12 16
Vr emen s k e j edi ni ce
116
Roba za hlaenje Temperatura Kretanje zraka Relativna Trajanje
K M. =srednje vlanost skladitenja
St. =jako zraka
D. =u tami u %
Pivovara
Skladitenje piva 274,15-274,65 M. 90 -
Skladita hmelja 273,15-271,15 M. 75 6 mjeseci
Meso
Govedina 272,65-273,65 M. 80-85 15 dana
Svinjetina 271,15-272,15 M. 80-85 15 dana
Ovetina i teletina 274,15-272,15 M. 80-85 15 dana
Iznutrice 273,15-274,15 M. 75-85 3 dana
Smrznuto meso 258,15-255,15 D. 85-90 10 mjeseci
Suho meso, kobasice 283,15-274,15 M. 75-80 6 mjeseci
Divlja i perad
Divlja smrznuta 265,15-263,15 M. 85-90 9 mjeseci
Perad svjea 272,15-273,65 M. 80-85 8 dana
Perad smrznuta 258,15-255,15 M. D. 85-90 4-10 mjes.
Riba
Ohlaena u ledu 273,15-274,15 - 100 5-10 dana
Smrznuta, masna riba 250,15-245,15 D. 90-95 8 mjeseci
Smrznuta, nemasna riba 253,15 D. 90-95 12 mjeseci
Soljena riba 271,15 M. 85-95 10 mjeseci
J aja
J aja u hladnjai 272,65-273,65 St. 75-85 pr. 8-10 mjes.
pakiranju
Maslac, mlijeko, sir
Maslac, kratkotraj. sklad. 272,15-277,15 St. 75-80 do 6 tjedana
Maslac, trajno skladit. 263,15-259,15 M. D. 80-85 12 mjeseci
Sir, meki 275,15-277,15 M. 80-85 2-6 mjes.
Skladite sira, vicarska 274,65-277,15 M. 70 4-12 mjes.
Povre
Cvjetaa 272,15-273,15 M. 90 4 tjedna
Grah, suen 278,15-280,15 - 70-75 9-12 mjes.
Graak u mahunama 273,15 - 85-90 1-2 tjedna
Krastavci, otv. skladitem 273,15-277,15 - 85 1-2 tjedna
Krumpir 276,15-279,15 M. 85-90 6-9 mjes.
Kiseli kupus 276,15 - - 6-9 mjes.
paroge 273,65-274,15 - 85-90 4 tjedna
pinat 272,15-272,65 - 90 8-10 dana
Rajice, zrele 273,15-274,15 M. 80-90 10-14 dana
Luk 271,15-270,65 St. 75-80 6-8 mjes.
Smrznuto povre 250,15-255,15 - - 6-12 mjes.
Voe
Ananas 277,15 - 85 2-4 tjed.
J abuka, prema sorti 272,15-276,15 M. 90-95 3-10 tjed.
Narane 273,15-275,15 M. 85 1-2 mjes
Banane 284,65 M. 85 3 tjedna
Kruke 271,15-275,15 M. 90-95 1-8 mjes.
J agode 272,15-274,15 M. 90 2-3 tjed.
Trenje, ribiz 273,15-274,15 M. 90 2-4 tjed.
ljive 273,15-275,65 M. 85 5-6 tjed.
Ogrozd 273,15-274,15 M. 85-90 2-6 tjed.
Groe 272,65-275,15 M. 80-85 3-6 mjes.
Limun 275,15-278,15 M. 80-85 1-2 mjes.
Smrznuto voe i voni soli 250,15-255,15 - - 6-12 mjes.
Sueno voe 272,15-277,15 - 70-75 9-12 mjes.
Biljke i cvijee
J orgovan i urice 269,15-266,15 M. 80 -
Rue 272,15-270,15 - 90 -
Rezano cvijee 275,15 M. 85 -
Krzna i vunena roba
ahure svilene bube, mrtve 258,15-253,15 - - -
Krznena roba 275,15-271,15 - 90 -
Vunena roba 275,15-278,15 - 80 -
Koe 274,15-275,15 - 95 -
Kruh, brano i dr.
Kruh, tjestenina 281,15-283,15 - - -
Brano 275,15-277,15 - - -
Gotova peciva 279,15-281,15 - - -
Skladite za okoladu 277,15-279,15 - - -
ito, suho 280,15 - - -
Vina i sokovi
Rajnsko i mozelsko vino 279,15-284,15 - - -
Bordo i burgundac 283,15-284,15 - - -
J abukovaa, gro. mot 273,15-274,15 - - -
Rakije 276,15 - - -
Razno
Restoranske hladnjae 275,15 - 80-85 -
Izlobene vitrine 279,15-281,15 - - -
Skladite za dimljene 283,15-276,15 - - -
proizvode (krzna)
Konzervator jestivog leda 265,15-261,15 - - -
Umjetno klizalite 288,15 - - -
Led na umjet, klizalitu 268,15 - - -
Mrtvanica, pretinci 268,15 - - -
Knjige u knjinicama 291,15-297,15 M. D. 55-65
-
HLADNJ AE
HLAENJE I SMRZAVANJE MESA - QP
Proces smrzavanja mijenja stanje i raspodjelu vode u mesu, ali se
sastav mesa ne mijenja.
Smrzavanje govedine je na 261,15K, svinjetine na 258,15K pri re-
lativnoj vlazi od 90%.
Vrijeme smrzavanja: ovetina, teletina, svinjetina 2 do 4 dana; go-
vedina - stranja etvrtina 4 dana, prednja etvrtina 3 dana.
Ispravno odmrzavanje 3 do 5 dana na 278,15 - 281,15K ponovno
uspostavlja stanje svjeeg mesa.
U novije vrijeme - poglavito u Americi - postupak ubrzanog smrza-
vanja pri temperaturama od 248,15 do 243,15K i 120 -150 izmjena
zraka u satu.
Prednosti: mali gubitak teine, meso postaje meke, zamjenjuje se
proces dozrijevanja, mali gubitak sokova, velika vrstoa i odrivost
nakon otapanja.
Trajanje uskladitenja ovisi o temperaturi u skladitu, npr. govedina
se na temperaturi od 255,15K moe drati 15 mjeseci, pri tempera-
turi 261,15K 4 mjeseca, pri 263,65K 3 mjeseca. Na kubini metar
rashladnog prostora stane 400 do 500 kg ovetine, 350 do 500 kg
svinjetine, 400 do 500 kg govedine, uz normalnu visinu slaganja od
2,5m.
Vrsta mesa Temperatura u Vrijeme skladi-
skladitu C tenja (mjeseci)
Govedina -18 15
-12 4
- 9,5 3
Svinjetina -18 12
-10 2-4
- 9,5 1
Svinjski but -18 51/2
-10 4
Kokoi -22 do 18
-18 4
-12 do 10
- 9,5 2
Puran -35 preko 12
-23 12
-18 6
-12 3
(2) Temperatura i trajanje skladitenja

Povoljni uvjeti skladitenja hlaene robe (273,15 K =0C)
Hl aenj e ribe
Svjea riba moe se na ledu pri 272,15K i relativnoj vlazi od 90 do
100% odrati svjeomdo 7 dana. Dulje vrijeme skladitenja postie
se upotrebom baktericidnog leda (kalcijev hipoklorit ili kaporit). Za
dulje skladitenje potrebno je ubrzano smrzavati na 248,15 -
233,15K, po mogunosti glazirati slatkomvodomda se sprijei pri-
stup zraka i isuivanje.
Sanduci za ribu 90x50x34 =oko 150kg.
Hl aenj e masl aca
Rok skladitenja: pri temperaturi 265,15K 3 do 4 mjeseca, na
258,15 - 252,15K: 6 do 8 mjeseci, pri 252,15K i nie: 12 mjeseci.
Relativna vlanost zraka 85-90%.
Posuda za maslac visine 600 mm, 0 350 do 450 mm, teina 50 do
60 kg.
Hlaenje voa i povra
Vano: odmah prethladiti jer snienje temperature na 281,15K do-
vodi do 50-postotnog usporenja dozrijevanja.
Rok skladitenja: ovisi o svojstvima zraka (temperatura, relativna
vlanost, kretanje), vrste, zrelosti, sastava tla, gnojenja, klime,
transporta, prethlaenja itd.
117
Hl aenj e j aj a
Hlaena su jaja ona koja su uskladitena u prostoriju kojoj se umj-
etno temperatura odrava ispod +8C. Ona moraju biti oznaena
kao "hlaena jaja". Pri izlazu iz hladnjae moraju se u prostoriji s kli-
matiziranimzrakomzagrijati ako je vanjska temperatura iznad 5C
via od one u hladnjai, kako bi se sprijeilo znojenje. Povrina pro-
storije za zagrijavanje priblino je 12% povrine hladnjae. Vrijeme
zagrijavanja za etvrtine sanduka je oko 10 sati, a za polovice i ci-
jele sanduke 18 do 24 sata. Slaganje etvrtina kutija u prostoriji za
zagrijavanje: oko 5000 do 6000 jaja (oko 400 kg bruto) na etvorni
metar.
Sanduci za 500 jaja dugi su 92 cm, iroki 48 cmi visoki 18 cm; za
122 tuceta =1440 komada 175 x 53 x 25 cm.
Rauna se 10-13 sanduka za po 30 tuceta na kubini metar rash-
ladnog prostora; jaje tei 50-60 grama, pa u kubini metar prostora
stane 180-220kg jaja. Za 10000 jaja treba neto 2,8 m
3
rashladnog
prostora. 2 milijuna jaja =15 vagona.
Za izvoz treba jaja, obloena drvenomvunom, pakirati u sanduke u
koje stane 1440 komada. Bruto teina 80-105kg; kod egipatskih jaja
70-87kg. Tara, tj. teina praznog sanduka i drvene vune iznosi 16-
18kg. 1 vagon sadri 100 polueksport sanduka =144000 jaja ili 400
izgubljenih sanduka po 360 komada.
Njemaki uobiajeni sanduci za 360 jaja dugaki su 66cm, iroki
31,6 cmi visoki 36,1 cm(tzv. izgubljeni sanduci). Sredinja pregra-
da omoguuje rastavljanje sanduka u dva dijela. Uloci su od kar-
tona, a sanduci od suhe jelovine; borovina nije pogodna. Ako se 7
sanduka slae jedan na drugi, stane na etvorni metar neto 10 -
11000 jaja.
Suh zrak od 75% u nepropusnompakiranju, kockaste kutije sa 360
komada u kartonskim pregradama. Ako su jaja izloena zraku,
moe relativna vlanost iznositi 83-85%. Vlanost se regulira ras-
hlaivanjemili zagrijavanjemzraka u tlanom kanalu.
Gubitak teine pri hladnomskladitenju u prvimje mjesecima vei
nego kasnije. Nakon 7 mjeseci gubitak je 3 do 4,5%.
J aja se mogu konzervirati i u plinu od 88% C02 i 12% N prema Le-
scarde-Everaertu. Autoklavi se pune plinom u prostoriji na 0C.
Tako se odrava prirodno stanje jaja.
Vana je jednolikost temperature i vlanosti. esto se u hladnjae
za jaja dodaje ozon.
Tijekomskladitenja potrebna koliina hladnoe po etvornom me-
tru tlocrtne povrine iznosi 3300-5000 kJ /dan; tijekompunjenja vie.
J aja se skladite od travnja / svibnja do listopada / studenog.
Hl aenj e i smrzavanj e di vl j ai i peradi
Visokoj divljai (jelen, srna, divlja svinja) treba prije smrzavanja od-
straniti iznutrice, to za sitnu divlja (zec, kuni, pernata divlja) nije
potrebno. Sva se divlja smrzava s krznomodnosno perjem. Pri sm-
rzavanju divlja treba slobodno visjeti, a kad se skladiti treba je
naslagati na podnu reetku. Zrak pri smrzavanju intenzivno struji, a
tijekomskladitenja to je strujanje slabo. Na etvorni metar povri-
ne poda i uz visinu slaganja od 3 mmoe se sloiti oko 20 srna, 7-
10 jelena ili 100 zeeva. Relativna je vlanost pri -12C oko 85%.
Domau perad ne treba smrzavati i skladititi uz divlja jer zbog
svog sadraja masti treba nie temperature i ne podnosi miris div-
ljai. Perad se hladi na 0C i 80 do 85% relativne vlanosti tako da
visi na stalci ma, ili u ledenoj vodi oko 7 dana; skladiti se pri 0C i
85% relativne vlanosti. Smrzavanje je pri temperaturi otprilike od
- 30 do 35C, a skladitenje pri otprilike -25C i 85-90% relativ-
ne vlanosti. Za smrzavanje kokoi treba oko 4 sata uz brzinu stru-
janja zraka od 2 do 3 m/s. Duboko smrzavanje provodi se prema po-
stupku Cryovaca i perad se pakira u plastine vakuumirane vreice.
Pilii se smrznu za 2-3 sata.
Rok je skladitenja pri -18C oko 8 mjeseci. Da se ne bi uegla,
treba perad umotati u polietilensku foliju koja ne proputa vodenu
paru.
HLADNJAE
- OD
Pi vovare
Skladitenje slada: +8 do +10C.
Potrebna koliina hladnoe po m
2
tlocrta je 5000 - 6300kJ /dan.
Podrum za vrenje: vrijeme vrenja 8 do 10 dana pri +3,5 do +6C
Potrebna koliina hladnoe je po etvornom metru tlocrtne povr-
ine 4200-5000kJ /dan.
Za hlaenje kace koliina hladnoe za vrenje treba biti 500 do 630kJ
po hektolitru mjeavine slada na dan.
Skladini podrum: - 1 C do +1,5C
Potrebna je koliina hladnoe oko 20-25 W m
3
, za prazni prostor,
odnosno 2,5-3kcal/sat po hektolitru kapaciteta skladita.
Instalirana je rashladna snaga oko 2,1 do 2,3Whl prosjeno godinje.
Hl aenj e prostori j a openi t o
Postrojenje za hlaenje, radi moguih zaliha i sigurnosti, izvodi se
vee od proraunane potrebe. Pretpostavlja se da je pogonsko vri-
jeme pri tome 16-20 sati dnevno; u pojedinim sluajevima i krae,
npr. zbog iskoritenja povoljnije cijene struje. U rashladnim prosto-
rijama za meso instalirana snaga ne treba biti prevelika, kako bi i pri
smanjenoj potrebi koliine hladnoe bilo osigurano dovoljno vrijeme
pogona i potrebno prozraivanje prostorije.
Za rashladne prostorije malog obrtnitva, s temperaturama +2/
+4C i obrta robe oko 50 kg/m
2
/dan moe sljedea tablica dati po-
datke za odreivanje potrebne koliine hlaenja i instalirane snage
postrojenja:
Tlocrtna povrina Potrebna koliina Snaga
prostorije hlaenja postrojenja za
m
2
kJ /Tag hlaenje W
5 50000 870
10 82000 1400
15 111300 1900
20 138600 2400
25 163800 2850
30 187000 3250
Dalje se moe priblino raunati: rashladni prostor pri viekatnom
nainu graenja 5000-8400 kJ /dan/m
2
. Skladite smrznute robe u
prizemnomobjektu 1050-1 700 kJ /dan/m
3
Koliina mesa, objeenog u hladnjai, po m
2
tlocrtne povrine i
raunajui 15-20% za prolaze: ovce 50-200 kg (5-6 komada),
svinje 250-300 kg (3-3 1/2 cijele, 6- 7 polovica), goveda 350 kg
(4-5 goveih etvrtina)
Po duinskommetru moe se objesiti na niske trake: 5 svinjskih po-
lovica ili 3 govee etvrtine ili 2-3 teleta.
Osovinski razmak cijevi niske trake: oko 0,65 m; visina do osi cijevi
2,3-2,5 m. Meusobni razmak visokih traka 1,2-1,5 muz slobodni
prolaz; visina do cijevi 3,3-3,5 m.
Po duinskom metru visoke trake moe visjeti 1-1,5 govedo (2-3
polovice), ovisno o veliini.
Priblina potrebna koliina hladnoe pri hlaenju mesa:
prostorije za brzo hlaenje 21000-31500 kJ /m
2
na dan
prostorije za najbre mogue hlaenje oko 4200 kJ /m
2
sat
Skl adi ni prostor za smrznut o meso
Koliina po kubinommetru prostorije:
smrznute ovce 400-500 kg
smrznute svinje 350-500 kg
smrznuta goveda 400-500 kg
Normalna visina slaganja: 2,5 m
Masti se pod utjecajem svjetla i kisika s vremenom uegnu, pa je
ogranien rok skladitenja.
Prostor za salamurenje mesa: temperatura +6 do 8C
Potrebna koliina hladnoe 4200-5000 kJ /dan
Slana voda u bavama za salamurenje privlai vlagu iz zraka.
eljezniki vagon tovarnog kapaciteta 15000 kg prihvaa oko 170
viseih svinjskih polovica na povrini poda od 21,8 m
2
.
118
Kretanje zraka nastaje zbog razlike u tlaku, odnosno poremeaj u
ravnotee koju uzrokuju:
1. temperaturne razlike
2. prirodni vjetar
3. rad ventilatora
"Prirodna ventilacija" prozori,
vrata, ventilacijska okna;
"Prisilna ventilacija", ureaji za do
vod i odvod zraka, klima ureaji
Ralamba tehnike ventiliranja
Ventilacijski se ureaji postavljaju s ciljem da se postigne traena
klima u prostoriji. Za to mora, ovisno o zahtjevima, biti ispunjeno sl-
jedee:
a) ukloniti oneienosti zraka iz prostorija - neugodne mirise, tet-
ne i suvine tvari;
b) odstraniti primjetna toplinska optereenja iz prostorija - opte-
reenja uslijed grijanja ili hlaenja;
c) odstraniti latentna toplinska optereenja iz prostorija - entalpijs-
ka strujanja od optereenja vlaenjemili suenjem;
d) odravati zatitni tlak - odravati tlak u zgradama koji titi od
neeljene izmjene zraka.
Veina uvjeta pod a) ispunit e se uobiajenim stalnim obnavljan-
jemzraka (provjetravanje) ili pogodnomobradomzraka (filtriranje).
Uvjeti pod b) i c) najee se postiu pogodnom termodinamikom
obradom zraka, u ogranienoj mjeri takoer obnavljanjem zraka.
Uvjeti pod d) bit e zadovoljeni dovoenjem i odvoenjem zrane
mase pomou razliitih strojeva.
1. Pri rodno provj etravanj e
Spontano provjetravanje kroz zidove zbog vjetra je manje nego kroz
spojeve prozora, vrata i kutija za rolete.
"S obziromna pojaane zahtjeve za toplinskomzatitomzgrada, u
nekim sluajevima provjetravanje zbog slabog brtvljenja prozora i
vrata nije dovoljno jer koeficijent propusnosti spojeva kod dananjih
konstrukcija prozora obino iznosi
> 0 , i = m? .
h m(da Pa) 2/3
To je razlog to u stanogradnji moe biti potrebno kontrolirano pro-
vjetravanje stanova mehanikimureajima za dovoenje i odvoe-
nje zraka, eventualno i uz povrat topline".
Provjetravanje kroz prozore s. 181 0 -( ) openito zadovolja-
va za stambene prostorije.
Povoljni su vertikalno klizni prozori, kod kojih vanjski zrak dolje ula-
zi a zrak iznutra gore izlazi.
Intenzivno provjetravanje postie se "...ureajima za provjetravanje
prema DIN-u 18017 za kupaonice i zahode bez prozora, kao i od-
voenje zraka kroz okna, pri emu treba osigurati zadovoljavajui ulaz
svjeega zraka kroz za to predviene elemente ili nebrtvljene prozo-
re. Treba takoer paziti i na to da ulaz vanjskoga zraka ne izaziva
propuh".
Ugradnja zidnih ventilacijskih otvora za dovod i odvod zraka moe
zimi uzrokovati propuh. Bolje su rjeenje mehaniki ureaji za pro-
vjetravanje (provjetravanje stanova, DIN 1946).
TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 ->W
Informacije: Sredinji savez za sanitarije, grijanje i klimu, Rat-
hausallee 6, St. Augustin
Ope smj erni ce za proj ekti ranj e ureaj a za kl i mati zaci j u i ven-
ti l aci j u DIN 1946
Vlanost zraka u prostoriji: za osjeaj ugodnosti gornja je granica
vlanosti zraka 11,5g vode po kilogramu suhog zraka.
Ne treba prekoraiti 65% relativnu vlanost! Najmanje strujanje van-
jskog zraka po osobi u kinodvorani, sveanoj dvorani, itaonici, sa-
jamskim halama, prodavaonici, muzeju, sportskoj dvorani jest 20
m
3
/satu, u uredu, kantini, sobi za sastanke, prostoriji za odmor, pre-
davaonici, hotelskoj sobi to je 30 m
3
/satu, u restoranu 40 m
3
/satu,
a u velikom zajednikom uredskom prostoru to iznosi 50 m
3
/satu.
Dovod svjeeg zraka_
Ventilator
Okno za izbacivanje produkata
sagorijevanja i svjeeg zraka
Ventilator odvoda
Mrea dovoda
( 5) Shematski prikaz instalacije s dvostrukimstrujanjemplina
2 0 21 2 2 23 v 24 2 5 2 6 2 7 2 8 2 9 3 0 C 3 2
(cT) Podruje ugodne temperature zraka u prostoriji Vanjska temp.U -
2 2 2 3 24 25 2 6 C
Temp er at u r a z r ak a u pr ost or i j i to
( 7) Krivulja doputene gornje granice ugodnih brzina kretanja zraka u prostoriji
Kri vul j a vri j edi za:
- s t upanj akt i vnost i 1
- o s r ed n j a odj evenost
- t emper at ur a zr aka pri bl i no j ed-
naka t emper at ur i povr i na koj e
zat var aj u prostori j u
Osi m t oga se pret post avl j a:
- d o v o en j e zr aka vrt l oni m
mi j eanj em
- ar i t m. sr edi na na j ednom mj est u
t i j ekom mj er enj a kroz mi n. 2s
- an emo met ar s vr emenskom kon-
st ant om od max 2s i cos - k ar ak -
t eri st i kom u oba smj er a st ruj anj a
Doput eno j e:
-kr at kot r aj ne vr ne br zi ne koj e
mogu i vi est ruko pr emai t i ari t m.
sr ed. vri j ednost
-pr ek or a enj e doput eni h br zi na
zr aka do 10% na max 10% mj er -
ni h mj est a
Ni j e doput eno:
2 7 -pr ek or a enj e br zi ne dul j e od 1
mi n. koj e nast aj u npr. usl i j ed ne-
st aci onar ne r egul aci j e
Od v o d
z r ak a i z
^ p r o s t o r i j e
Sk al a boj a:
vanj ski zr ak
dovod zr ak a
odvod zr ak a
kr et anj e zr ak a
mj eovi t i zr ak
zel en a
zel ena
ut a
ut a
nar an.
Do v o d v an j s k o g z r ak a
K o mo r a z a
I mi j e an j e
K-
1
sr
(r :
r
( ? ) Shema klimaureaja
119
Ureaji za ventilaciju i klimatizaciju imaju najee sljedee stupnje-
ve obrade zraka:
1. Fi l tri ranj e
ienje zraka od krupne praine (krupnoa zrna 5-50):
a) nauljenje metalne filtarske ploe s okvirom ili automatski okretni
filtri. Naroito za ozraivanje industrijskih prostorija. Nedostatak:
sa zrakomulazi i raspreno ulje.
b) suhi slojeviti filtri od tekstilnih ili staklenih vlakana u metalnomok-
viru, ne mogu se obnoviti, javljaju se i kao namotani trakasti filtri
s automatskim ienjem.
Fino ienje, odnosno uklanjanje ae:
c) elektrostatiki zrani filtri. Praina se ionizira i pada (rui) na ne-
gativno nabijene metalne ploe. Vrlo mali otpor zraka. Nedosta-
ci: veliki prostori za filtre, ienje toplom vodom.
d) Fino filtriranje kroz filtarske medije od papira ili staklenih vlakana.
Prednost: jeftino u nabavi, nema korozije zbog agresivnog zraka,
vea sigurnost pogona. Nedostaci: vei otpor zraka nego kod
elektrofiltara, u porastu s porastomprljavtine, stoga nastaju sm-
etnje u bilanci zraka.
e) Pranje zraka uklanja prainu, aerosole i pare kiselina, ali ne i
au, pa se ne preporuuje za podruja gdje se mnogo loi uljem.
Filtarska
klasa
Prosjeni stupanj filtriranja
u odnosu na
sintetinu prainu u %
Prosjeni stupanj uinka Em
u odnosu prema
atmosferskoj praini u %
EU 1 Am< 65 -
EU 2 65<Am<80 -
EU 3 80<An<90 -
EU 4 90 <Am -
EU 5 - 40 <m <60
EU 6 - 60 <m <80
EU 7 - 80 <m <90
EU 8 - 90 <m <95
EU 9
1
> - 95 <m
1)
Filtri za zrak s visokimprosjenimstupnjemuinka mogu se ve izjednaiti s
klasomza filtre lebdeih estica prema DIN 24185
( T ) Filtri za zrak se prema DIN 24185 dijele na filtarske klase
2. Zagri j avanj e zraka
a) Kod jednostavnih ureaja za loenje krutimgorivima ograniena
je mogunost reguliranja.
b) Ureaji zagrijani elektrinom strujom, zemnim plinom ili loivim
uljem. Dobra mogunost reguliranja.
c) Zagrijavanje parom niskog tlaka, toplom ili vrelom vodom. Re-
brasti radijatori od pocinanog elika, bakrene cijevi, bakrene ili
aluminijske lamele. Dobro i jednostavno reguliranje; neovisno o
dimnjacima.
3. Hl aenj e zraka
Naelno za industriju ako se kroz itavu godinu mora odravati stal-
na temperatura i vlanost; za poslovne i trgovake zgrade, kazalita
i kinodvorane ljeti.
a) Hlaenje zraka vodomiz gradskog vodovoda ili iz zdenaca, ako
je temperatura zdenane vode do 13C. Zdenanu vodu treba
radi odravanja razine podzemne vode vratiti procjeivanjem.
Hlaenje vodom iz vodovoda u veini je gradova zabranjeno, a
nije ni ekonomino zbog visoke cijene vode. Za zdenane ur-
eaje treba dozvola nadlenih vodnogospodarskih tijela.
b) Kompresorski ureaji za hlaenje prema UW - VBG - 20: ras-
hladni ureaji, kondicioniranje zraka DIN 1946 neotrovnim
DIN 1 946 ->QP
sredstvima za hlaenje Frigen 12 ili Frigen 22 (F12, F22) itd. Ako
je ureaj za hlaenje smjeten neposredno do klimatizacijske
centrale, mogue je isparavanje sredstva za hlaenje u odjelu za
hlaenje centrale. Sredstvo za hlaenje koje sadri FCKW
zabranjeno je od 1995. godine.
c) Kod veih postrojenja hlaenje se vode koja cirkulira u zatvore-
nom toku obavlja pumpanjem. Prednost: rashladna centrala
moe biti na mjestu gdje buka i vibracije ne smetaju. Vrlo siguran
pogon. Danas su uobiajeni kompletni sustavi za hlaenje vode
i postrojenja za klimatizaciju. v
Za velike centrale za hlaenje:
d) Stlaivanje sredstva za hlaenje u hermetinom turbokompre-
soru (kompleti strojeva s kompresorom, rashlaivaem vode i
kondenzatorom), malo vibracija, vrlo tiho.
e) Apsorpcijski ureaji za hlaenje litijevimbromidomi vodom. Ispa-
ravanjemvode oduzima se toplina vodi za hlaenje; litijev bromid
apsorbira vodenu paru i u krunomje procesu opet isputa; vo-
dena se para kondenzira i vraa u proces isparavanja. Vrlo tihi
ureaj bez vibracija, malih dimenzija.
f) Hlaenje mlazompare: mlazompare velike brzine u jednoj se po-
sudi stvara podtlak. Cirkulirajua voda pretvara se u paru i mag-
lu pri emu se hladi. Hladna voda dovodi se u ureaje za hlaen-
je zraka klimatizacijskog postrojenja. Ovaj se nain hlaenja
primjenjuje u industrijskim objektima.
Kod svih mehanikih ureaja za hlaenje treba odvoditi kondenza-
torsku toplinu. Za to stoje na raspolaganju: vodomhlaeni konden-
zatori (voda iz zdenca ili vodovoda) ili zrakomhlaeni kondenzato-
ri. Za vodeno hlaenje treba doputenje vodnogospodarskih vlasti.
Osimtoga treba paljivo provjeriti nije li voda agresivna, jer bi se
kondenzatori mogli otetiti. Ako se rabi morska voda, moraju kon-
denzatori biti otporni na tu vodu (povieni trokovi). Za vodu koja cir-
kulira potreban je rashladni toranj. U njemu se voda rasprskava sap-
nicama, tee preko rastresitih slojeva kroz koje se tlai zrak (hlaen-
je isparavanjem). Rashladne tornjeve, treba zbog buke smjestiti
podalje od zgrada, ili jo bolje na krovove zgrada. Isto vrijedi za zra-
komhlaene kondenzatore.
4. Fi l tri ranj e, vl aenj e, hl aenj e i sparavanj em
Ureaji za filtriranje zraka ovlauju suvie suh zrak ako su ispravno
regulirani, a pritomga do odreene mjere i proiuju. Zasienjem,
tj. povienjem apsolutne koliine vode u zraku, dolazi do "hlaenja
isparavanjem" (jeftina mogunost hlaenja za industrijska klima-
tizacijska postrojenja u predjelima s malomvlanou atmosfere).
U filtru se pomou crpki i sapnica voda pretvara u finu maglu. Izvo-
di se od pocinanog eljeznog lima ili vodonepropusnog zida od-
nosno betona. Homogenizatori zraka odnosno limeni odbojnici
spreavaju prolaz vode u klimatizacijsku komoru.
Ostali ureaji za vlaenje:
a) posude za isparavanje na radijatorima ili rasprivai;
b) sredinji ureaji s parom ili elektrino grijane posude za ispara-
vanje. Nedostatak: ovapnjenje;
c) pokretni rasprivai (aerosolni ureaji) prikladni su samo za male
koliine zraka.
120
5. Vent i l at ori
Radijalni i aksijalni ventilatori. Korisni uinak prikladnih ventilatora
ovisno o nanqjeni iznosi 80-90%. Do ukupnog radnog pritiska od
priblino 40 mmVS imaju obje vrste istu jainu buke, a iznad te vri-
jednosti aksijalni je ventilator glasniji; primjena naroito u industrijs-
kimgraevinama. Za izolaciju od vibracija primjenjuju se specijalni
temelji s amortizerima.
mTTTTT rP &&KvsN Uli/ \
X X >i V -1 J.
( T ) Reetke za dovod zraka s usmjerivaemstrujanja
i
TT
F
E
1
^2^ Ventilacijski otvori: a - sami se otvaraju; b, c, d, e
more; f - za runo opsluivanje
nepokretni; d - za tamne ko-
Zrani kanal s rutomza osvjetljenje

Reetka za dovod i odvod zraka
Prohodna reetka za dovod
i odvod zraka s kutijomza
prainu
6. Pri gui vai buke
U zranim kanalima priguivai buke spreavaju prijenos buke od
centrale prema klimatiziranim prostorijama. Duljina u smjeru stru-
janja zraka 1,5-3m, ovisno o priguenju. Izvedba u kulisama od va-
trootpornih materijala, npr. ploe od tvrdih vlakana ili lima, s ispun-
omod mineralne vune. QP VDI 2081 "Smanjenje buke kod RTL
- ureaja DIN 4109". U visokogradnji treba uzeti u obzir zatitu od
buke.
7. Kanal i i zr ani i spust i odnosno ul azi :
od pocinanog eljeznog lima, nehrajueg elika vatrootpornih
iverica i si. Najprikladniji je kvadratian ili kruni presjek, a moe biti
i pravokutan, s odnosom stranica do 1:3. Skretanje oko uglova tre-
ba zaobliti ->DIN 24147, 24151-53, 24163, 24167, 24191. Pot-
rebno je redovito odravanje. Voditi rauna o protupoarnim zahtje-
vima koji se odnose na ventilacijske ureaje.
Zi dani ili bet oni rani kanal i ekonominiji su od limenih za velike
podne ili kose kanale. Zidani kanali bolje priguuju zvuk nego beto-
nirani. Unutranjost treba glatko obukati i nanijeti presvlaku koja se
moe prati. Kanal i za dovod zr aka priguuju se malom masom,
izbjegavati akumuliranje topline. Presjek kanala mora biti dovoljno
velik za ienje (prljavtina oneiuje zrak). Podni kanali za od-
vod zraka moraju imati brtvljene ispuste za vodu i dovoljan broj ot-
vora za ienje.
Salonitni kanali (bez azbesta) prikladni su za vlani zrak bez kiseli-
na, a kanali od sintetike za agresivne plinovite medije. Reetke za
dovod i odvod zraka, prema DIN 4740, ne postavljaju se na pro-
hodne dijelove poda (izuzetak industrijske graevine i EDV prosto-
rije). Ispust zraka odluujue odreuje raspodjelu zraka u prostori-
ji, smjer strujanja horizontalan i vertikalan. Otvori na stropu za do-
vod i odvod zraka tehniki su ispravno rjeenje, ali moraju se moi
lako istiti; najprikladniji su od lima s peenim lakom-> 0 - ( 5 )
Uvoenj e zr aka u uredske prostorije treba biti po mogunosti kroz
prozor (najjae hlaenje odnosno grijanje); ispust sisanjemna stra-
ni hodnika. Za kazalita, kinodvorane i predavaonice treba omo-
guiti da zrak dolazi ispod sjedala, a isisava se na stropu. Voenje
zraka ovisi o obliku i namjeni prostorije.
DIN 1946 QQ
8. Prost ori j e za ur eaj e
Graevinski i sigurnosno - tehniki zahtjevi VDI 3803. Planiranje ur-
eaja za ventilaciju i klimatizaciju treba ukljuiti ve u idejni projekt
jer znatno utjeu na projekt i konstrukciju zgrade.
Prostorije za ureaje trebaju biti blizu klimatiziranih prostorija ako je
to akustiki prihvatljivo; dobar pristup. Zidovi zidani, obukani, s pre-
mazom koji se moe prati, bolje keramika.
Odvodnja poda u svim komorama, slivnici sa sifonima protiv mirisa
ili s hermetikim poklopcima koji se mogu skinuti. Za centrale iznad
drugih prostorija treba predvidjeti vodonepropusni pod. Na vanjsk-
imzidovima treba biti termoizolacija i parna brana da se sprijee o-
teenja od kondenzata. Postoje li visoki zahtjevi glede buke i vibra-
cija, rjeenje je "kua u kui". Dodatno optereenje poda od stroje-
va 750 do 1 500 kg/m
2
+teina zidova zranih komora.
Pot rebni prost or za kl i mat i zaci j ske cent r al e bitno ovisi o zahtje-
vima za filtriranje zraka i priguenje buke. Na uskim i dugim tlocrt-
nimpovrinama mogu se komore pravilno poredati jedna do druge.
Duljina za jednostavne industrijske
klimatizacijske ureaje oko 12 m
za komforne ureaje oko 16-22 m
za centralu iz koje se odvodi zrak oko 4-6 m.
irina i visina (svijetle mjere) centrala za industrijske i komforne ur-
eaje:
irina x visina
do 20000 m
3
/sat zraka 3,0 m 3,0 m ] komorne
20-40000 m
3
/sat 4,0 m 3,5 m l centrale
40-70000 m
3
/sat 4,75 m4,0 m J
Tome treba dodati prolaz 1,5 do 2mza montau i popravke. Kod ve-
likih postrojenja klimatizacijska centrala i prostor za distribuciju gri-
janja imaju zajedniki hodnik za opsluivanje i prostoriju za sre-
dinju upravljaku plou.
Kl i mat i zaci j ski ureaj i za velike ur edske pr ost or i j e
Svrhovito je velike prostorije klimatizirati pomou vie ureaja. Po-
sebna je klimatizacijska zona podruje uz fasade (ureaji s velikom
brzinom), a posebna je zona i unutarnje podruje zgrade, ureaji
niskotlani ili s visokim brzinama -> @
Topla voda (dovod)
Topla voda (odvod)
Nosivi stup
- Parapetna ploa
-Obloga
'Reetka za razmak
Primjer izvedbe visokotlanog klimatizacijskog postrojenja (sustav LTG), upravna

zarada Dvckerhoff Zement AG
121
Vi sokotl ani kl i mati zaci j ski ureaji
Veliki presjeci kanala niskotlanih klimatizacijskih ureaja potrebni
su samo zbog koliine zraka koja je potrebna za prijenos topline
zimi odnosno hladnoe ljeti, a ne zbog ope potrebe ventiliranja. Vi-
sokotlani klimatizacijski ureaji zahtijevaju otprilike treinu uobia-
jenih koliina zraka za provjetravanje istim zrakom izvana, a topli-
na odnosno hladnoa prenose se vodom sustavom cijevi kao kod
centralnog grijanja. Kubini metar vode prenosi oko 3450 puta vie
topline nego kubini metar zraka.
Ispod svakog prozora smjeten je klimatizacijski konvektor (injekti-
vni ureaj) s posebnim sapnicama za isputanje zraka i izmjenu to-
pline, koji se iz centrale opskrbljuje klimatiziranim zrakom i toplom
ili hladnom vodom. Regulacija je samo na izmjenjivau topline.
Manja koliina zraka omoguuje primjenu manjih centrala odnosno
besprijekorno kondicioniranje zraka. Vanjski zrak se isti predfiltri-
ma i finim filtrima. itava je zgrada pod laganim pretlakom, pa su
slabo brtvljena mjesta praktiki zanemariva.
Kl i mati zaci j ski konvektori . Opi zahtj evi :
1. jaina buke 30 do 33 fona. DIN 4109
2. filtar za proiavanje sekundarnog zraka (cirkulacija zraka DIN
1946);
3. izmjenjiva topline mora i bez ventilacije biti u stanju odravati
sobnu temperaturu u svim vremenskim prilikama;
4. temperatura hladne vode ljeti ne smije biti ispod 15-16C, u pro-
tivnom pogon za hlaenje nije ekonomian i stvara se kondenzat
na ureajima uz prozore (rashladne se povrine prljaju).
Visokotlani vodovi zraka, po mogunosti krunog presjeka, ideal-
ne prilike za strujanje, bez vibracija. Kod osovinskih razmaka pro-
zora od 1,5 do 2m raspored s vertikalnim cijevima za dovod zraka,
naizmjenino nosivi stup i instalacijski stup s mreom cijevi za zrak
i vodu. Vertikalni vod zraka za zgrade do 7 katova 0175-225mm.
Kod jo viih zgrada treba za svakih 7-10 katova predvidjeti in-
stalacijsku etau za ureaje grijanja i klimatizacije; npr. za 14-katni-
tu
cu jedna centrala u podrumu i jedna na krovu, ili instalacijska etaa
na sredini visine zgrade.
Skuplji je razmjetaj s jednim glavnim zranim oknom i horizontal-
nim razvodom po hodnicima na svakom katu s ograncima prema
van ili neposredno iza fasade, i to na niem katu i prodorima kroz
stropove prema gore.
Najvea dubina prostorije za visokotlane klimatizacijske ureaje
priblino je 6 m. Nije li tako, treba dodatni unutarnji ureaj za hlaen-
je, dakle najvea irina zgrade ako nema unutarnjeg ureaja je 2x6
=12 m +hodnik. Isisavanje zraka provodi se iza ugraenih ormara
na hodnik, odnosno u odzrani kanal na hodniku ili kroz sanitarne
prostorije. Kod visokotlanih ureaja nema cirkulacije zraka jer je
koliina zraka ve reducirana na mjeru koja je potrebna za bespri-
jekorna svojstva kondicioniranog zraka.
Ureaji za venti l i ranj e kuhi nj a
Velike kuhinje VDI 2052 ->i s. 458-459. Visina 3-5 m. Gornje dije-
love zidova i strop treba obukati porozno (nikako uljena boja). Iz-
mjena zraka oko 15-30 puta, paziti na podtlak; zrak odlazi iz sus-
jednih prostorija pa njihova grijaa tijela treba odgovarajue po-
veano dimenzionirati. Kotlove, tednjake i friteze treba grupirati i
iznad toga staviti odvod zraka s filtrom za masnoe. Kanale svake
godine treba istiti, dovodni zrak filtrirati i zimi grijati. Bez cirkulaci-
jskog provjetravanja. Potrebno je lokalno loenje i izolacijsko
ostakljenje.
I, , r A J
Sekundarni zrak
Grijanje
Injektorski aparatI
Visokotlano klima - postrojenje (sustav LTG)

<D
Ventilator, kondenzator,
openito
Filtar openito
Pretvara, grija zraka
Ureaj za vlaenje,
suenje zraka
Separator openito
Ispravlja strujanja
Komora za mijeanje,
openito
Razdjelna komora,
openito
i i
X

^10) Zrani vod, openito
^J ^ Priguiva zvuka, openito
^2) Prekiopnik, openito
R egul ator koliine
strujanja, openito
^4) Mjea (zraka), openito
^5) Prolaz ulaznog zraka
n6) Prolaz izlaznog zraka
Zatitna reetka od
atmosferilija
-
p Senzor, mjerno mjesto
Grafiki simboli tehnike kondicioniranja zraka DIN 1 946 T 1
A
A
Regulator, openito
Proizvoa vodene pare
Kotao za vodu
Pretvara vodene pare
~ Izmjenjiva topline s
23) krianjemtokova
materijala
_ Izmjenjiva topline bez
24) krianja tokova
materijala
Stroj za grijanje i
hlaenje openito
Toranj za hlaenje
openito
M
NJ
IX!
0
O
Pumpa za tekuine,
openito
Armatura, openito
Protoni regulacijski
ventil (priguni ventil)
Povratna armatura,
openito
Armatura sa
sigurnosnomfunkcijom
Armatura s runim
upravljanjem
Posuda openito,
ekspanzijska jedinica
Ventilatorski konvektor,
openito
Industrijski ureaj
openito
122
jzziczr
=1 =1
i u i -
I
Op a d a n j e t emp er at u r e
o d g o v ar a 1/ k
Princip prolaza topline kroz neki

element graevine
Tok temperature u jednoslojnom
Un u t ar n j a
b u k a
elementu graevine
Unutarnja buka 0,015 0,7 = 0,02
Zid 0,30 0,22 = 1,36
Vanjska buka 0,02 0,87 = 0,02
1/A
1 / a ,
1/aB
Van j s k a
b u k a
_ 1
1/k
1,34
0,12
0,04
1,56
0,64
1. 5
Proraun vrijednosti k vieslojnih elemenata gravine. Primjer: zid od plinobetona
500 kg/m
3
debljine 30 cm, obukan
Ro g
_
l i " M
k2 +
k na mjestu roga = 0,45
k izmeu rogova = 0,95
Ter mo i zo l ac i j a
b u k a
A, = 10 A ; = 7 0
A = 8 0
km = 0 , 4 5 +
70
=0,056 +0,83 =0,E
^^ Proraun prosjenog koeficijenta otpora prolazu topline sastavljenog elementa
graevine. Primjer: kosi krov izgraenog potkrovlja
Ter mo i zo l ac i j a
|- Termoizolacija
Op a d a n j e t emp er at u r e o d g o v ar a 1/k
) T o k temperature u vieslojnom
elementu graevine
Tok temperature kao (5),, ali kari-
kirani prikaz elementa graevine (u
mjerilu koeficijenata otpora prolazu
topline). Tok temperature je u cije-
lomelementu graevine linearan
( upl j a o p ek a)
k = 0 , 4 8
24 c m o
+ 5 c m s t i r opor
Tok temperature u razliito termoizoliranim elementima graevine za unutarnju

temperaturu 9, =28 i vanjsku teperaturu 9a =12 Temperatura 9W. unutarnje po-
vrine zida je toliko via koliko je bolja termoizolacija.
TERMOIZOLACIJA
POJ MOVI - MEHANIZMI
Svrha je termoizolacije:
- udobnost; zatita ovjeka od previe i premalo topline,
- uteda energije za grijanje,
- zatita od oteenja graevine koja nastaju zbog nedovoljne ili pogreno
postavljene termoizolacije pa nastaju termika strujanja, a prije svega kon-
denzacija vodene pare.
Definiranje pojmova u DIN 4108 [podaci u uglatimzagradama: jedinice u pri-
janjemsustavu kcal].
Kol i i na t opl i ne, navodi se u Wh [=1,16kcal]; temperatura C; razlike tempe-
rature K (kelvin; prijanja dimenzija grd); 1,16Wh (=1 kcal) podie temperatu-
ru 1000g vode za 1K.
Izmjena t opl i ne konvekcijom (prijenos topline), voenjem, zraenjem i difuzi-
jomvodene pare; moe se termoizolacijom usporiti ali ne sprijeiti.
Koef i ci j ent t opl i nske vodl j i vost i X u jedinicama W/mK [kcal/mhK] specifi-
no je svojstvo gradiva; stoje manji taj broj, manja je i toplinska vodljivost. Vri-
jednosti prema DIN-u 4108 sadre i dodatke za praktinu primjenu; "mjerne
vrijednosti" ne mogu se s tim usporediti!
Ot por pr ol azu t opl i ne 1/A u jedinicama m
2
K/W [m
2
hK/kcal] ] specifina je
vrijednost za debljinu sloja: 1/A =dl k (d =debljina sloja u m); moe se jed-
nostavnije proraunati mnoenjem debljine sloja d' (u cm) s faktorom
D'- 1/A=d' D'. Koeficijent otpora prolazu topline vaan je za potivanje odre-
daba DIN-a 4108, za tok temperature u elementu graevine i za oteenja
zbog kondenzacije (->dolje).
Koef i ci j ent pri j el aza t opl i ne 1/a jest termoizolacijska vrijednost sloja zraka
koji prianja uz element graevine, "granini" sloj zraka. to je manja brzina kre-
tanja zraka, toliko je vea vrijednost 1/a na vanjskoj strani elementa (1/aa) 0,04
(ako postoji vanjska obloga 0,08). Na unutarnjoj strani elementa (1/a,).
Ot por pr ol azu t opl i ne 1/k u jedinicama m
2
K/W [m
2
hK/kcal] jest zbroj otpo-
ra jednog elementa graevine prolazu topline: 1/k =1/aj +1/A +1/aa (njego-
va reciprona vrijednost k - koeficijent toplinske vodljivosti - daje u W/m
2
K
[kcal/m
2
hK] gubitak topline kroz element graevine i slui kao osnova za pro-
raune grijanja).
Koef i ci j ent t opl i nske vodl j i vost i k u jedinicama W/m
2
K [kcal/m
2
hK]
Reciprona vrijednost koeficijenta otpora prolazu topline 1/k danas je najva-
niji brojani podatak za proraun termoizolacije; njegova je veliina za razne
sluajeve propisana u DIN-u 4108 i "Odredbama o termoizolaciji" Ista velii-
na slui projektantu grijanja kao podloga za dimenzioniranje. Izvedena je ve-
liina km(F+w) =srednja veliina "prozor +zid"; proraunava se iz jednakih di-
jelova F i k-vrijednosti obiju komponenti:
km(F+w) =(kF FF+kw)' (Ff + Fw)
km =srednja vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti omotaa zgrade iz-
raunan iz podjednakih udjela F i k - vrijednosti sastavnih dijelova omotaa:
zid (W), prozor (F), krov (D), povrine poda na tlu (G) i povrine stropa u do-
diru sa zrakom (DL), uzevi u obzir minimalne faktore za povrine krova i po-
dova na tlu:
kw Fw +kF Ff +kDL Fdl +0,8 kD FD +0,5 ke FG
k m

Fw + Ff + Fdl+ Fd + FG
s t ak l o 6 mm i zo l ac i j s k o s t ak l o
2 x 6 m m
Pr ol az t opl i ne kroz j edan el ement gr aevi ne: stanovita koliina topline sv-
ladava unutarnji granini sloj zraka i tako iz zraka u prostoriji dolazi na unu-
tarnju povrinu elementa; svladava otpor elementa prema prolazu topline i do-
sie vanjsku povrinu elementa; svladava vanjski granini sloj zraka i izlazi u
vanjski zrak. -> ( i )
Razlika izmeu vanjskih i unutarnjih temperatura pri tome se raspodjeljuje na
pojedine slojeve u postotnom omjeru kojim sudjeluju u ukupnom otporu pre-
ma prolazu topline 1/k-> (3)
1 primjer: 1/aj +1/A +1/ota =0,13 +0,83 +0,04 = 1,00
1/a, 1/A 1/aa= 13%+ 83%+4%
Pri razlici od 40 K izmeu vanjskih i unutarnjih temperatura odnos je:
1/a, 13%- 40= 5,2 K
1/A 83% 40 =33,2 K
1/aa 4%- 40= 1,6 K
2. primjer
-
uz 1/A od 0,33 bio bi odnos
0,13 0,33 0,04 =26% 66% 8%
U tomsluaju na unutarnji granini sloj zraka otpada 26% 40 =10,4K, to znai
da je povrina zida za 10,4 K hladnija od zraka u prostoriji!
Prema tome, koliko je slabija termoizolacijska mo elementa graevine, toli-
ko je nia temperatura unutarnje povrine elementa (7) i toliko lake dola-
zi do pojave kondenzata vode.
Promjena temperature ovisi o toplinskom priguenju pojedinih slojeva, pa se
moe prikazati pravcem ako su slojevi crtani u mjerilu veliina svojih termoi-
zolacijskih svojstava (), (); tako se mogu zakonitosti lake utvrditi.
Promjena temperature nije samo vana kad je posrijedi kondenzacija nego je
vana i za termike dilatacije elemenata graevine - s. 124.
123
Tok t emper at ur e
1 0 0 1 0 2 0 3 0
Temper at ur a zr ak a ( C)
Koliina vodene pare u zraku pri

razliitoj relativnoj vlanosti zraka
O O O O O O

o o o o o o
o o o o o
o o o o o o

Relativna razlika tlaka pare (razlika

parcijalnog tlaka pare) meu stra-
nama elemenata graevine
Temp. C max. parcijalni tlak
pare u zraku (kp/m
2
)
- 10 26,9
- 5 40,9
0 62,3
5 88,9
+10 125,2
+15 173,9
+20 238,1
+25 323,0
Parcijalni tlak vodene pare u zraku

l
mbar 1
' Iznut r a
I
f 25
I
i
- 2 0 | /
I
1
- 15 |
I
I
- 10 i
| I
- 5 I
I
1
1
Parcijalni tlak vodene pare ostaje

ispod max. mogueg, nema kon-
denzata
Faktor rasporeda slojeva = nagib

krivulje, pada prema van =dobro!
Iz toka temperature u elementu

graevine proizlazi krivulja max. ko-
liine vodene pare koja difundir
kroz element
-ooooooooooo
ooooooooooo
Apsolutna razlika tlaka (razlika tlaka

zraka) meu stranama elemenata
graevine
Vanjska
tempera-
tura (C)
Relativna vlanost zraka Vanjska
tempera-
tura (C) 50 60 70
- 12
- 15
- 18
33,5% 25% 17,8%
30,8% 23% 16,2%
28,4% 21% 15,0%
Max. udio graninog sloja zraka

odn. do granice pare (x")
I I Iznut r a
mbar | I
r 25 I
I
I
- 2 0 |
/ 1
I
- 1 5 |
/ I
I
- 1 0 | I
I
- 5 ,
1
1
1
1
mbar RJ !
r 25 | ><1 '
1
- 2 0 |
/ i /
K J / |
1
- 15 |
10 '
K T J I
- 5 I
I
y ] i
/ i '
mbar
- r 25
Parna brana na hladnoj strani: kon-

denzat u elementu graevine
Dodatna parna brana na toploj stra-
ni spreava stvaranje kondenzata.
X=max. termoizolacija na unutar-
njoj strani parne brane
TERMOIZOLACIJA
DIFUZIJA VODENE PARE
Vodena para, plinovito agregatno stanje vode, nastaje pretvorbom u paru pri
temperaturi vrelita i isparavanjem pri svakoj temperaturi; toplina koja je za
to potrebna (oko 700Wh) oduzima se okolini. Vodena para u zraku nije vid-
ljiva ("oblaci vodene pare" kapljice su koje lebde u zraku).
Zrak moe primiti samo odreenu koliinu vodene pare: ta koliina je vea
pri vioj temperaturi. Rel at i vna vl anost zr aka je postotni odnos stvarno pri-
sutne vodene pare i najvee mogue koliine pri toj temperaturi. Kad tem-
peratura pada, r ast e relativna vlanost ako koliina vodene pare ostane ista.
Primjer koliina vodene pare u zraku 12,3 mbar
zrak 20C; 12,3 mbar / 23,4 mbar = 52%
zrak 15C; 12,3 mbar / 17,5.mbar = 72%
zrak 10C; 12,3 mbar /12,3 mbar = 100%
Ako bi prema ovom primjeru temperatura zraka i dalje padala, vodena bi se
para kondenzirala u tekuu vodu: na taj nain nastaje rosa, vrlo dekorativna
na ruinim laticama. Zato se temperatura pri kojoj relativna vlaga dosie
100% naziva rositem mjeavine zraka i vodene pare.
Atmosferski tlak iznosi 1 bar ili 1000 mbara (nazvano i hektopaskal); u
mjeavini vodene pare i zraka dio tog tlaka proizvodi vodena para - parcijal-
ni tlak pare. Iz praktinih razloga ta se veliina upotrebljava kao podatak o
koliini vodene pare u zraku (v.g. -tablica ()), jer se time razmatranja o di-
fuziji mogu jednostavnije prikazati (0,6 mbar =1 g vode/kg zraka). Razlike
parcijalnog tlaka pare > dakle su samo razliite koliine molekula vo-
dene pare pri istom ukupnom tlaku zraka (suprotnost: apsolutna razlika tla-
kova u smislu parnog kotla - (4) npr u mjehurima hidroizolacije krova ->
s. 89 i dalje).
Razliiti parcijalni tlakovi pare nastoje se izjednaiti difuzijom, tj. prolazom
kroz elemente graevine i njihove slojeve. Tome se slojevi suprotstavljaju
svojim otporom protiv difuzije \i d (cm, m); on se iskazuje debljinom sloja
zraka koji bi imao isti difuzijski otpor; izraunava se kao umnoak debljine
sloja d i koeficijent difuzijskog otpora (.t.
Difuzijom nastaje unutar elementa pad parcijalnog tlaka pare; analogno pro-
toku temperature u elementu graevine dijeli se i pad tlaka na pojedine slo-
jeve proporcionalno njihovu udjelu u ukupnom difuzijskom otporu elementa.
Granini slojevi zraka mogu se zbog svoje male debljine (vanjski 0,5 cm,
unutarnji 2 cm) zanemariti.
Primjer Unutra 20750% =11,7 mbar, vani - 15780% =1,3 mbar
Razlika 119 - 14 =10,4 mbar
H d 4,5 24= 108 cm 94,7% 105 =9,8 mbar
H d 6 1,0= 6 cm 5,3% 105 =0,6 mbar
uslijed nedovoljne izolacije: kon-
denzat na i u elementu graevine.
X=max. doputeni udio graninog
sloja zraka
Pogrean raspored slojeva: faktor

rasporeda =nagib krivulje, uzdie
se prema van =kondenzat u unu-
tranjosti elemenata graevine
Zid 24 cm;
Unutarnja
buka 1,5 cm; 114 cm 100,0%
Pr i mj er i di f uzi j e
Da bi se izbjegle oteenosti graevine, treba sprijeiti kondenzaciju na nje-
nim elementima. Kondenzacija nastaje tamo gdje stvarna koliina vodene
pare prelazi onu koja je prema temperaturi mogua. U primjerima - @
prikazanje element graevine sa svojim graninim slojevima zraka u mjeri-
lu termoizolacije (usporedi s. 123); zakrivljena crta pokazuje najvei mogui
parcijalni tlak pare, zadan pravcem protoka temperature. Da bi se izbjegla
oteenja, vano je:
Dovol j na t er moi zol aci j a
U primjeru jednoslojni je element bez kondenzacije; u primjeru na-
staje kondenzat na unutranjoj strani elementa jer je udio graninog sloja
zraka oito prevelik. Granini sloj zraka ne smije prijei odreeni dio X ukup-
nog otpora prolazu topline 1/k > .
Ispr avno post avl j anj e sl oj eva
Nagib krivulje difuzije treba biti s unutarnje strane koliko je mogue strm, a
s vanjske blag - ; u protivnom dolazi do kondenzacije - Taj nagib
proizlazi iz faktora slojeva s unutarnje strane visok koeficijent difuzijskog
otpora, dobar prolaz topline =visoki faktor sloja iA. izvana nizak faktor difu-
zijskog otpora, lo prolaz topline =nizak faktor sloja (A.
Par na br ana na pr avom mj est u
Ako je sloj koji zatvara prolaz pare na vanjskoj strani, tamo e doi do ukup-
nog pada tlaka pare; posljedica je kondenzacija >@ , eli li se to sprijei-
ti, treba parnu branu ugraditi s unutarnje strane, pri emu slojevi ispred bra-
ne ne smiju premaiti odreeni dio X cjelokupnog otpora prolazu topline 1 /k
124
( ZZ3Z3
F 777I F 71
EZH
- - buk a
( T ) Masivni zid bez termoizolacije
Hi dr oi zol aci j a
i Ter moi zol aci j a
- Par na br ana
wuMrnimimiir4riUH;f<iiiititHiiHTiTinnf
Masivni krov s paronepropusnim

pokrovom
Ot por pr ol azu t opl i ne 1/k
el ement a gr aevi ne
Redosl i j ed sl oj eva Debl j i na -Koef i c. Di f uzi j ski
od i zvana sl oj a t er moi zo- ot por
pr ema unut r a l aci j e
d (cm) 1M d : D |j d (c m)
Gr an. zr. sl oj i zvana _ 0, 04 -
Bet on ( 2200 kg/m^ ) 10 0, 047 600
St i r opor t i p 040 4 1,0 200
buk a 1.5 0, 02 15
Gr an. zr. sl oj i znut r a - 0, 12 -
Ukupno 1/ y =1, 120 815
Det al j I Det al j II
(D
'"i m
1 0 0 2 0 0 3 0 0 1 0 0 0
Di f uzi j ski ot por Z [ c d ( c m )
Det al j III
Ispitivanje pojave kondenzirane vode na nekomkrovu
[ buk a (si nt et i ka)
Nos a buk e (st akl ena v una)
Ter moi zol aci j a
- Azbes t c ement ne pl oe
i - Zr ani pr ost or
p Ter moi zol aci j a
J CTti i rmnY ffi mnroffmvni ro
Masivni zid s paronepropusnom

fasadom
Masivni zid s ventiliranom
fasadnomoblogom
Na unutarnjoj povrini vanjskog ( j \ N a unutarnjemuglu ne nastaje

ugla stvara se kondenzat kondenzat
Bet onski zi d i zvana
\
I zvana
/
n
\
I zvana
i
/
^
Zi d
1
I
I
tt 9 ft
l i
f t l 1 t t I
Iznut r a
/
Zi d
\
\
Bet onski zi d i znut r a
Na velikoj vanjskoj povrini toplins- Pri velikoj unutarnjoj| povrini to-

kog mosta nastaje kondenzat (veli- ( 9) plinskog mosta je gubitak topline po
ki gubitak topline po jedinici povri-
v
' jedinici povrine znatno manji
ne)
TERMOIZOLACIJA
NAINI GRAENJA
Nai n graenj a bez parne brane - @
Uobiajeni nain graenja ne sadri slojeve koji spreavaju prolaz
pare. Raspored slojeva treba biti takav da ne nastaje kondenzat: do-
voljna termoizolacija, faktor X smanjuje se iznutra prema van. Za
vrlo vlane prostorije (npr. zatvoreni bazeni) treba analitiki ili gra-
fiki provjeriti tok tlaka pare - (3).
Vano: na vanjskoj strani kod normalne buke preko termoizolaci-
jskih slojeva postoji opasnost od pojave pukotina zbog gomilanja to-
pline i podloge slabo otporne na posmina naprezanja. Stoga treba
upotrijebiti buku armiranu staklenim vlaknima - (4) (ne za zatvor-
ene bazene ->s. 261-262).
Nain graenj a s parnom branom - (2)
Novi je nain graenja ("topli krov", "topla fasada") s vanjskim slo-
jem otpornim na prolaz pare i time uvjetovanom unutarnjom parnom
branom (- s. 124);kod vertikalnih elemenata teko je izvedivo, pa
je u tom sluaju bolje izvesti ventiliranu fasadu (iznimka: predgoto-
vljeni zidovi). Vano: termika izolacija, ukljuivo granini sloj zraka
slojeva do parne brane, ne smije prijei odreeni dio ukupnog ot-
pora prolazu topline - s. 124. Kod masivnih konstrukcija treba iz-
ravnavajuim slojem zatititi parnu branu od mehanikih oteenja
>s. 92 i dalje. S obzirom na injenicu da na unutarnjoj strani par-
ne brane ne nastaje tlak u smislu parnog kotla, nego samo parcijal-
ni tlak pare - s. 125, preporueno "izjednaenje tlakova" pomou
tog sloja esto je besmisleno (suprotno tome: slojevi za izjed-
naenje tlaka ispod pokrivaa ravnog krova ->s. 92 i dalje).
Nai n graenj a s venti l i ranom fasadom - (5)
Ventilacija iza fasadne obloge uklanja paronepropusno djelovanje
relativno paronepropusnih vanjskih slojeva. Preduvjet: presjek ven-
tilacijskog prostora na svakom mjestu ^ 2 cm; funkcija ventiliranja
zbog visinske razlike (najmanji pad 10% izmeu ulaza i izlaza zra-
ka).
Kad je manji pad, potrebna je parna brana (raspored - nain
graenja s parnom branom) s difuzijskim otporom (i d unutarnje
obloge 10 m (kod zatvorenog bazena 100 m), jer se u protivnom
javlja prevelik prolaz pare i kondenzacija na vanjskoj oblozi. R as-
pored slojeva na unutarnjoj strani kao nain graenja bez parne bra-
ne. Unutarnja obloga mora biti uvijek nepropusna za zrak!
Topli mostovi su dijelovi elementa graevine u kojima je termoizo-
lacijski uinak manji od okolnoga. Tako raste dio otpora prolazu to-
pline graninog sloja zraka na tom mjestu, pa temperatura na po-
vrini toplinskog mosta na unutarnjoj strani pada i moe doi do
kondenzacije (->s. 123). Porast trokova grijanja zbog toplinskog
mosta beznaajan je ako je on malih dimenzija: ali ne kod jedno-
strukih prozora koji se takoer moraju smatrati toplinskim mostovi-
ma. (s. 123 ).
Da bi se izbjegao kondenzat na povrini graevnog elementa i nje-
gove neugodne posljedice (pojava plijesni i si.), mora se povisiti
temperatura na unutarnjoj povrini toplinskog mosta. U tu svrhu mo-
gui su naini: Smanj enj e gubi tka topl i ne kroz toplinski most po-
mou termoizolacijskog sloja protiv "vanjske hladnoe" (poveanje
termoizolacije smanjuje postotni udio graninog sloja zraka u ukup-
nom otporu prolazu topline 1/k);
Poveanje dovoda topl i ne prema toplinskom mostu poveanjem
njegove unutarnje povrine, okolinom koja je dobar vodi topline ili
dovoenjem toplog zraka. Tako se smanjuje otpor prijelazu topli-
ne1/ aj u odnosu na toplinski most, a time i udio graninog sloja zra-
ka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k.
Tipini su primjeri prikazani na . Meutim, i uobiajeni vanjski
ugao - predstavlja toplinski most jer je tamo, obrnuto nego kod
(9) maloj unutarnjoj povrini koja prima toplinu pridruena velika
vanjska povrina koja predaje toplinu; tome se pridodaje i injenica
da je termoizolacijski kapacitet graninog sloja zraka u uglovima
znatno vei nego na irokoj povrini.
Na zidovima s minimalnom termoizolacijom zbog toga e na uglo-
vima zgrade esto doi do pojave kondenzata i plijesni.
125
Naziv i skica Debljina
S
Otpor prolazu
topline 1/A
m
2
K/w
u pro-
sjeku
na naj-
povolj-
nijem
mjestu
1. Armirani beton
Arm. bet. rebrasta ploa (bez buke)
a fk
500
"(625,750)
500
(625,750)
500
(625,750)
Arm. bet. ploa s gredicama ( bez buke)
ODt M t
T
_ J _ 500
I (625,750)
500
"(625,750) ~
500
(625,750)

120 0,20 0,06
140 0,21 0,07
160 0,22 0,08
180 0,23 0,09
200 0,24 0,10
220 0,25 0,11
250 0,26 0,12
120 0,16 0,06
140 0,18 0,07
160 0,20 0,08
180 0,22 0,09
200 0,24 0,10
220 0,26 0,11
240 0,28 0,12
2. Arm. bet. ploa s rebrima i gredicama prema DIN 1045 sa upljimopekarskim
elementima prema DIN 4160
uplja opeka kao ispuna prema DIN 4160
bez poprenih rebara (bez buke)
3t O /I (31
300 300 300 300 300
uplja opeka kao ispuna prema DIN 4160
s poprenimrebrima (bez buke)
1
a
ton
a a'
ina
foaifaof
jnaâa?
li
ioi
Jat
300 300 300 300 300
115
140
165
190
225
240
265
290
0,15
0,16
0,18
0,24
0,26
0,28
0,30
0,32
0,06
0,07
0,08
0,09
0,10
0,11
0,12
0,13
3. Strop od arm. blokova prema DIN 1045 s opekarskimelement, prema DIN 4159
Blokovi s djelom, ispunjenimsljubnicama prema DIN 4159
Blokovi s potpun, ispunjenimsljubnicama prema DIN 4159
115 0,15 0,06
140 0,18 0,07
165 0,21 0,08
190 0,24 0,09
225 0,27 0,10
240 0,30 0,11
265 0,33 0,12
290 0,36 0,13
115 0,13 0,06
140 0,16 0,07
165 0,19 0,08
190 0,22 0,09
225 0,25 0,10
240 0,28 0,11
265 0,31 0,12
290 0,34 0,13
4. Arm. bet. uplje grede prema DIN 1045
(Bez buke)
DfD Df D sj
65
80
100
0,13
0,14
0,15
0,03
0,04
0,05
Otpor prolazu topline (koef. termoizolacije) 1/A (m

2
K/w)
Vrsta betona Prostorna Debljina (cm)
masa
kg/m
3
12,5 18,75 25,0 31,25 37,5
Plino-, pjenobeton 400 0,89"* 1,34" 1,79" 2,23** 2,68"
laki beton, ovrsnut 500 0,78*" 1,17" 1,56" 1,95* 2,34*
parom, plinobeton 600 0,66"* 0,99** 1,32* 1,64* 1,97
ovrsnut parom 800 0,54" 0,82* 1,09 1,36 1,63
Armirani laki beton 800 0,41" 0,63* 0,83* 1,04 1,29
kompaktan, uz primjenu 1000 0,33** 0,49* 0,66 0,82 0,99
ekspandirane gline ili 1200 0,25 0,38 0,50 0,63 0,79
kriljevca itd., bez 1400 0,20 0,30 0,40 0,50 0,60
kvarcnog pijeska 1600 0,17 0,26 0,34 0,43 0,51
Laki beton s poroznim 600 0,57*** 0,85" 1,14 1,42* 1,70
agregatombez 1000 0,35 0,52 0,69 0,87 1,04
kvarcnog pijeska 1400 0,22 0,33 0,44 0,55 0,66
1800 0,14 0,20 0,27 0,34 0,41
Armirani beton (2400) 0,06 0,09 0,12 0,15 0,18
* 200 kg/m Povrinska teina ukljuivo buka
** =150 kg/m
2
Povrinska teina ukljuivo buka
"* 1100 kg/m Povrinska teina ukljuivo buka
DETALJI TERMOIZOLACIJE: VANJSKI ZID
Openito: ako se termoizolacija ugrauje s vanjske strane, ne upot-
rebljavati mineralne buke nego oblogu s ventiliranjem-> ili bu-
ku na bazi sintetike (pojaana staklenim predivom), eventualno sa
zavrnimslojemmineralne buke.
Kri ti ni detal j i : klizna spojnica na prikljuku ravnog krova ->s. 90
i dalje nuna je termoizolacija kako bi se utedjeli trokovi grijanja
(tanji zid, via temperatura); spoj prozora sa zidom->
Posebni sl uaj : vl ane prostori j e (npr. zat voreni bazen): jaa
termoizolacija; najvei udio X unutarnjih slojeva (granini sloj zraka,
slojevi do parne brane ->s. 123) treba smanjiti. U ovomje sluaju
sintetina buka suvie paronepropusna pa je prikladnija ventilira-
na fasada ->(5) ili nain graenja s parnombranom-> @.
Staklena pjena u mastiksu
Bitumenska emulzija
300 kg/m
2
Vanjski zn
Parna brana
Termoizolacija-
Vanjski zid
Bitumenska emulzi|a
300 kg/m
2
i c-a^1 Unutarnja buka
Vi es l oj ni zid s termoizolacijom na
unutarnjoj strani
ZkJ KSK 11,5
' R OI k \ \ V W buka
Z i d s parnombranomna unutarnjoj
strani
Masivna konstrukcija
Stiropor 4 c m
Letve
Azbestcementna
ploa
Zrani prostor
Azbestcementna ploa
( 5) Vieslojni zid bez parne brane ^7) Termoizolacija nie za grijae tijelo
Termoizolacija
prolazi nepre-
kinuta preko
konstrukcije
- Kutnik - nosa ploa
Drveni krov hale (hladni krov) ^
Azbestcementne
Otpor prolazu topline (koef. termoizolacije) 1/A (m

2
K/w) velikoformatnih betons-
kih elemenata je primjetan: uporaba armiranog lakog betona (npr. za balkone) po-
boljava termoizolaciju za do 68,3%.
8 i Pravilni poloaj
| 111 J termoizolactjskog
I 'jri - ' ~ffi zranog prostora
j" || ^ \ Iznutra
r i
Kosi krov s masivnimstropom
Termoizolacija
vanjskog ruba presjek
stropa
u 1) Kosi krov s drvenimg red ni kom
126
TERMOIZOLACIJA
PRORAUN TERMOIZOLACIJE WSVO 1994, DIN 4108
Oznaka: ogledni projekt BEL, investitor: Neufert
Tip zgrade: 1.1 pojedinani/dvojni objekt, unutra ^10C
Stambena zgrada
Predgotovljeni objekt: ne
Svijetla visina prostorija: ^2,60 m
Ureaj za ventilaciju: (nema)
Tl ocrtna povri na AG: 1 5 4 , 9 5 m
2
( A G proraunato pr ema WS V O )
Gri j ana z apremi na: 5 3 5 , 8 6 4 m
3
Proraun vol umena:
El ement: pod stubi ta
A1 Pod stubita 3,51 x 3,26 11, 44 m
2
V1 EG 11,39x11,39x2,5 324,33 m
3
V2 - odbivi EG - (1,12 x 3,55 +1,39 x 4,01) x 2,50
V3 UG 3,51 x 3,26 x 2,4 27,46 m
3
V4 DG (povrina kao EG) 120,2 x 3,46/2 207,95 m
3
Ukupni grijani volumen zgrade: 535,86 m
3
Proraun povri na el emenata graevi ne
El ement: vanj ski prozori na sj everu
A1 WC 0,51 x 0,50 0,26 m
2
A2 Kuhinja 1,26 x 1,20 1,51 m
2
A3 Stanovanje (vanjska vrata) 0,89 x 2,01 1,79 m
2
A4 Roditelji 2,76x2,12 5,85 m
2
Ukupna povrina elementa: 9,41 m
2
El ement: vanj ski prozori istok / zapad
A1 Stanovanje 2,01 x 1,40 2,81 m
2
A2 Hodnik 1,01 x 1,40 1,41 m
2
A3 Djeca 1,26 x 1,40 1,76 m
2
A4 Kupaonica 1,01 x 1,01 1,02 m
2
2
El ement: vanj ski prozori na j ugu
A1 Stanovanje 4,01x2,12 8,50 m
2
El ement: krovni prozor
A1 AF 1,14 x 1,44x2 3,28 m
2
El ement: ul azna vrata
A1 AT 1,65x2,12 3,50 m
2
El ement: vanj ski zi d poroton 36,5 cm
A1 AWEG (11,99 +11,99 +1,12 +10,87
+1,39 +10,60) x 2,8 134,29 m
2
A2 -povrina AF sjever - 9,4071 - 9,41 m
2
A3 -povrina AF ist./zap. -7,0121 - 7,01 m
2
A4 -povrina AF jug - 8,5012 - 8,50 m
2
A5 -povrina AF sjever - 3,498 - 3,50 m
2
ulazna vrata
A6 zabatne strane DG 11,99 x 3,46 41,49 m
2
2
El ement: vanj ski zi d stubi te > t eren
A1 AW stubite 3,51 x 2,65 9,30 m
2
El ement: krov
A1 krov 11,99x13,6 163,06 m
2
A2 -povrina AF4 -3,2832 - 3,28 m
2
krovni prozor
2
Element: strop iznad podruma
A1 strop iznad podruma 11,99 x 11,99 143,76 m
2
A2 - odbitak -(1,12x3,55 +1,39x4,01) - 9,55 m
2
Ukupna povrina elementa:
Rezul tati poj edi ni h el emenata graevi ne
El ement: unutarnj ni zi d stubi ta > UG
134,21 m
2
A1 stubini
zidovi UG
(3,51 +3,26 +3,26) x 2,65 26,58 m
2
Vanj ski prozori sj ever
Staklo:
Vrijednost kv
g-faktor:
specijalno staklo s atestomkv =1.6
1,6 W/(m
2
K)
0,60
Okvir: Okvir grupe 1. drvo, sintetika, kombini-
rano. Ostali profili s atestomza kr
do 2,0
Grupa materijala za okvir: 1
Vrijednost kr 2,0 W/(m
2
K)
Vrsta elementa:
Ispred grijaeg tijela: /
Orijentacija:
Povrina:
Udio okvira:
1/a iznutra:
1/a izvana:
Solarni dobitak:
Vrijednost kF.eq:
Vrijednost k:
prozori, vrata - prozori
ne
sjever/zasjenjeno
9,407 m
2
^15%, <40%
0,000 m
2
K/W
0,000 m
2
K/W
415,418 kWh/a
1,030 W/(m
2
K)
1,600 W/(m
2
K)
Rezultati prorauna:
Dop. vrijed. k prema DIN 4108: nema zahtijeva
Element odgovara DIN 4108.
Dop. vrijed. kF prema WSVO:
Dop. vrijed. kv prema WSVO: 3,400 W/(m
2
K)
Element odgovara WSVO za taj tip graevine
Vanj ski prozori i stok/zapad:
Staklo:
Vrijednost kv
g-faktor:
specijalno staklo s atestomkv =1.6
1,6 W/(m
2
K)
0,60
Okvir: Okvir grupe 1. drvo, sintetika, kombini-
rano. Ostali profili s atestomza kr
do 2,0
Grupa materijala za okvir: 1
Vrijednost kr 2,0 W/(m
2
K)
Vrsta elementa:
Ispred grijaeg tijela:
Orijentacija:
Povrina:
Udio okvira:
1/a iznutra:
1/a izvana:
Solarni dobitak:
Vrijednost kp.eq:
Vrijednost k:
prozori, vrata - prozori
ne
istok
7,012 m
2
15%, <40%
0,000 m
2
K/W
0,000 m
2
K/W
532,218 kWh/a
0,610 W/(m
2
K)
1,600 W/(m
2
K)
R ezultati prorauna: kao vanjski prozori sjever
127
TERMOIZOLACIJA
Vanj ski prozor, j ug
Staklo:
Vrijednost kv:
g-faktor
specijalno staklo s atestom kv =1.6
1,6 W/(m
2
K)
0,60
1/a iznutra:
1/a izvana:
Vrijednost k:
0,130 m
2
K/W
0,040 m
2
K/W
0,398 W/(m
2
K)
Rezultat prorauna:
Okvir
Grupa materijala za okvir
Vrijednost kr
okvir grupe 1 drvo, sintetika, kombinirano.
Ostali profili s atestomza kr =2,0
1
2,0 W/(m2K)
Vrsta elemenata:
Orijentacija:
Povrina:
Udio okvira:
1/a iznutra:
1/a izvana:
Solarni dobitak:
Vrijednost kF.eq:
Vrijednost k:
prozori, vrata-prozori
ne
jug
8,501 m
2
>15%, <40%
0,000 m
2
K/W
0,000 m
2
K/W
938,532 kWh/a
1,060 W/(m
2
K)
1,600 W/(m
2
K)
Doputena vrijednost k prema DIN 4108/2, tablica 1 1,390 W/(m2K)
Doputena vrijednost k prema WSVO: nema zahtjeva
Vanj ski st ubi ni zi d i znad t erena (redoslijed slojeva iznutra prema van)
Brojana oznaka gradiva d
[m]
X
[W/mK]
P
[kg/m
3
]
H dM.
[1] [m
2
K/W]
1 KLB lakiklima - blokovi
W6 - NB, prostorna
masaO, 6, LM 21 0,3000 0,180 600
2 Polistirol, ekstrudirana
smjesa 0,0200 0,040 25
Rezultat prorauna: kao vanjski prozori sjever
5
10
80
250
1,67
0,50
Krovni prozor
Staklo:
Vrijednost kv:
g-faktor
izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm
2,1 W/(m
2
K)
0,70
Okvir- okvir grupe 1 drvo, sintetika, kombinirano.
Ostali profili s atestomza kr =2,0
Grupa materijala za ovkir 1
Vrijednost kr- 2,0 W/(m
2
K)
Vrsta elemenata:
Orijentacija:
Povrina:
Udio okvira:
1/a iznutra:
1/a izvana:
Solarni dobitak:
Vrijednost kF.eq:
Vrijednost k:
krovni prozor, nagib krova >15
ne
istok
3,283 m
2
>15%, <40%
0,000 m
2
K/W
0,000 m
2
K/W
290,727 kWh/a
0,854 W/(m
2
K)
2,000 W/(m
2
K)
Vrsta elemenata: vanjski zid u terenu
Povrinsko grijanje ne
Povrina: 9,301 m
2
Masa po m
2
- 180,500 kg
1/a iznutra: 0,130 m
2
K/W
1/a izvana: 0,000 m
2
K/W
Vrijednost k: 0,435 W/(m
2
K)
Rezultat prorauna: kao vanjski zid poroton 36,5
Krov, di j el ovi presj eka
Udio TDW Oznaka
12% rogovi
88% meupolja
Vrsta elemenata: krov/strop prema vanjskomzraku odozgo,
neventilirano
Povrinsko grijanje ne
Povrina: 159,781 m
2
2
K/W
1/a izvana: 0,040 m
2
K/W
2
K)
Rezultat prorauna:
Ul azna vrata
Staklo:
Vrijednost kv:
g-faktor
izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm
3,0 W/(m
0,50
K)
Okvir
Grupa materijala za
Vrijednost kr
ovkir
okvir grupe 2.1 betonski ili metalni profili
s atestomza kr2,0 do 2,8
2.1
2,8 W/(m
2
K)
Doputena vrijednost k prema DIN 4108/2, tab. 1 0,790 W/(m
2
K)
Doputena vrijednost k prema WSVO: nema zahtjeva
Krovni rogovi , di j el ovi presj eka (redoslijed slojeva iznutra prema van)
Brojana oznaka elementa d
[m]
X
[W/mK]
P
[kg/m
3
]
H dix
[1] [m
2
K/W]
Vrsta elemenata: vanjska ostakljena vrata, okvir <30% 1 Gipskarton ploe
Ispred grijaeg tijela: ne DIN 18180 0,0120 0,210 900 8 0,06
Orijentacija: sjever, zasjenjeno 8
Povrina: 3,498 m
2
2 Polietilen folije
Udio okvira: >15%, <40% debljina >0,1 mm 0,0005 0,300 0 100000 0,00
2
K/W 100000
1/a izvana: 0,000 m
2
K/W 3 Polistirol (PS) - tvrda 0,0400 0,035 15 20 1,12
Solarni dobitak: 128,726 kWh/a pjena (stiropor) 50
Vrijednost kF.eq- 2,425 W/(m
2
K) 4 Smreka, bor, jela 0,1400 0,130 600 40 1,08
2
K) 40
Vanj ski zi d porot on 36,5 cm (redoslijed slojeva iznutra prema van):
[m]
X
[W/mK]
P ,
[kg/m
3
] [1]
dIX
[m
2
K/W]
1 Gipsana buka bez 0,0150 0,350 1200 10 0,04
aditiva 10
2 Poroton - uplja opeka, sljubnice
ispunjene, prostorna 0,3650 0,160 800 5 2,28
masa 0,80, LM21 15
3 buka od umjetne 0,0150 0,700 1100 50 0,02
smole 200
Vrsta elemenata:
Povrinsko grijanje
Povrina:
Masa po m
2
:
1/a iznutra:
1/a izvana:
Vrijednost k:
19,147 m
2
95,400 kg
0,130 m
2
K/W
0,040 m
2
K/W
0,408 W/(m
2
K)
Rezultat prorauna
Vrsta elemenata graevine: vanjski zid, openito
Povrinsko grijanje: ne
Povrina: 147,355 m
2
Masa po m
2
: 326,500 kg
Dodatni zahtjevi za lake elemente doputenih
vrijednosti k prema DIN 4108/2, tabl. 2:
Masa po jedinici povrine:
(slojevi nisu definirani kao drveni)
0,585 W/(m K)
10,80 kg/m
2
Doputena vrijednost k prema WSVO:
nema zahtjeva
128
Kr ovna pol j a - di j el ovi pr esj eka (redoslijed slojeva iznutra prema van):
[m]
X p
[W/mK] [kg/m
3
] [1]
d/X
[m
2
K/W]
1 Gipskarton ploe
DIN 18180
2 Polietilen folije
debljine >0,1 mm
0,0120 0,210
0,0005 0,300
900 8 0,06
8
0 100000
100000
3 Polistirol(PS)-tvrda pjena
(stiropor) 035 0,0400 0,0350
4 Izolacijski materijal od mine-
ralnih/biljnih vlakana 040 0,1200 0,040
15
50
20
50
0,00
1,14
3,00
Vrsta elementa:
Povrinsko prianjanje:
Povrina:
Masa po m
2
:
1/a iznutra:
1/ a izvana:
Vrijednost k:
krov/strop prema vanjskom zraku odozgo
neventilirano
ne
140,607 m
2
17,400 kg
0,130 m
2
K/W
0,040 m
2
K/W
0,229 W/(m
2
K)
Rezultat prorauna: kao za krov
Pod st ubi t a (redoslijed slojeva iznutra prema van):
Brojana oznaka gradiva d X P
d/X
[m] [W/mK] [kg/m
3
]
[1] [m
2
K/W]
1 Cementni estrih 0,0400 1,400 2000 15 0,03
35
2 Normalni beton
prema DIN 1045 0,1600 2,100 2400 70 0,08
150
3 PoIistirol(PS)-tvrda pjena
(stiropor) 040 0,0400 0,040 - 15 20 1,25
50
Vrsta elementa:
Povrina:
Masa po m
2
:
1/a iznutra:
1/a izvana:
Vrijednost k:
pod na zemlji
ne
11,443 m
2
464,750 kg
0,170 m
2
K/W
0,000 m
2
K/W
0,656 W/(m
2
K)
Rezultat prorauna:
Doputena vrijednost k prema DIN 4108/2, tabl. 1
0,930 W/(m
2
K)
nema zahtjeva
St r op i znad podr uma (redoslijed slojeva iznutra prema van)
Brojana oznaka gradiva d X
P ,
d/X
[m] [W/mK] [kg/m
3
] [1] [m
2
K/W]
1 Keramike ploice 0,0100 1,000 2000 300
400
0,01
2 Cementni estrih 0,0700 1,400 2000 15
35
0,05
3 Polietilenska folija
debljine >0,1 mm 0,0020 0,300 0 100000
100000
0,01
4 Polistirol (PS) - tvrda pjena
(stiropor) 040 0,1000 0,040 15 20
50
2,50
5 Normalni beton
prema DIN 1045 0,1600 2,100 2400 70
150
0,08
Vrsta elementa:
Povrina:
Masa po m
2
:
1/a iznutra:
1/a izvana:
Vrijednost k:
strop iznad podruma (podrum nije grijan)
da
135,210 m
2
545,500 kg
0,170 m
2
K/W
0,170 m
2
K/W
0,335 W/(m
2
K)
Rezultat prorauna:
Doputena vrijednost k prema DIN 4108/2, tabl. 1
0,810 W/(m
2
K)
0,350 W/(m
2
K)
TERMOIZOLACIJA
Unut arnj i zi d st ubi t a i znad sut erena (redoslijet slojeva iznutra prema van):
[m]
X p n d/X
[W/mK] [kg/m
3
] [1] [m
2
K M]
1 Gipsana buka bez 0,0150
dodataka
2 Vapneno-pjeani blokovi i
ploe, DIN 106/1+2,1.400 0,2400
3 Polistirol(PS)-tvrda pjena
(stiropor) 035 0,0200
4 Gipskartonske ploe
DIN 18180 0,0120
0,350
0,700
0,035
0,210
1200
1400
15
900
10
10
5
10
20
50
8
0,04
0,34
0,57
0,06
Vrsta elementa:
Povrina:
Masa po m
2
:
1/a iznutra:
1/a izvana:
Vrijednost k:
Unutarnji zid prema znatno hladnijim prostor,
ne
26,579 m
2
365,100 kg
0,130 m
2
K/W
0,130 m
2
K/W
0,785 W/(m
2
K)
Rezultat prorauna:
Doputena vrijednost k prema DIN 4108/2, tabl. 1-
Element odgovrara DIN 4108.
element odgovara WSVO za taj tip graevine
Pr egl ed r azmat r ani h el emenat a gr aevi ne
1,960 W/(m
2
K)
nema zahtjeva
Oznaka elementa A f Vrijednost k A T k
[m
2
] [W/m
2
K] [W/K]
Zidovi Aw
Vanjski zid poroton 36,5 cm 147,35 1,0 0,398 58,58
Ukupno 147,35 58,58
Boni zidovi Aab
Unutarnji zid stubita iznad suterena 26,58 0,5 0,785 10,43
Ukupno 26,58 10,43
Prozori Af
Vanjski prozori sjever 9,41 1,0 1,600 15,05
Vanjski prozori istok/zapad 7,01 1,0 1,600 11,22
Vanjski prozori jug 8,50 1,0 1,600 13,60
Krovni prozori 3,28 1,0 2,000 6,57
Ulazna vrata 3,50 1,0 2,900 10,14
Ukupno 31,70 56,58
Krovovi/stropovi Ad
Krov 159,78 0,8 0,250 32,00
Ukupno 159,78 32,00
Elementi prizemlja zgrade Ag
Vanjski zid stubita iznad terena 9,30 0,5 0,435 2,02
Pod stubita 11,44 0,5 0,656 3,75
Strop iznad podruma 134,21 0,5 0,335 22,50
Ukupno 154,95 28,27
Sveukupno 520,37 185,86
Pregled prosjenih vrijednosti k vanjskih elemenata graevine
Povrina Udio vrijed. k * f Udio
Ogledni projekt BEL Neufert [m
2
] [%]
[W/(m
2
K)] [%]
Aw Zidovi 147,4 28,3 0,398 31,5
Aab Boni zidovi 26,6 5,1 0,392 5,6
Af Prozori 31,7 6,1 1,785 30,4
sa solarnim dobicima 0,839
Ad Krovovi/stropovi 159,8 30,7 0,200 17,2
Adl Stropovi sa zrakom odozdo 0,0 0,0 0,000 0,0
Aq Elementi prizemlja zgrade 520,0 29,8 0,182 15,2
Ukupno 520,5 100,0 0,357 100,0
Proraun prema WSVO za zgrade
Grijani volumen V: 535,86 m
3
Ukupna povrina omotaa A: 520,37 m
2
Odnos povrine prema volumenu A/V: 0,97 1/m
Godinja potreba transmisijske topline Q'r: 29,13 kWh/a m
;
Godinja potreba ventilacijske topline Q'L. 18,28 kWh/a m
;
Godinji interni dobici Q',: 8,00 kWh/a m
:
Godinji solarni dobici Q's: 4,30 kWh/a nr
(u odnosu na volumen zgrade)
Godinja potreba topline za grijanje:
Q'h =0,9 (Q'r +Q'L) - (Q'| +Q's): 30,37 kWh/a m
:
Q"H =Q'H/0,32: 94.91 kWh/a m
;
Maksimalna doputena godinja potronja topline:
Q' H- : 30,64 kWh/a m
;
O'Hma*: 95.75 kWh/a nr
Maksimalna doputena godinja potronja topline nije prekoraena.
Ljetna zatita od topline prema WSWO nije ispitivana.
Proraun QH prema WSVO zadovoljava uvjete.
Podaci koji se odnose na energiju proraunati su prema odredbamapropisa o termikoj
zatiti (WSVO), izdanje od 16. 8. 1994.
129
TERMOIZOLACIJA
Dokument o pot r ebnoj t opl i ni pr ema 1 2 Pr opi sa o t opl i nskoj zat i t i
Za zgradu s normalnim unutarnjim temperaturama proraun prema prilogu
1 broj 1 i 6 Propisa o toplinskoj zatiti
Oznaka zgrade ili dijela zgrade:
Mjesto:
Podruje:
BEL Neufert
Ulica i kuni broj
Broj parcele:
I. Godinja potreba topline za grijanje
A/V Max. dopust, godinja
potreba topline za grij.
Pror doput. godinja
potreba topline za grij.
Omota zgrade
koji pren. topi.
A = 520, 37 m
2
Q'HZUI =30,64 kWh/(m
3
a) Q'HZUI =30,64 kWh/(m
3
a)
Grijani volumen
zgrade
V = 535, 86 m
3
A/V =0, 97 nrr
1
Q"HZUI =95,75 kWh/(m
2
A) Q"HZUI =94.91 kWh/(M
2
a)
Godinja potrebna toplina za grijanje Q"H odnosi se na povrinu koja je iz-
vedena iz volumena zgrade (korisna povrina zgrade AN).
Dostavljaju se sljedei podaci:
Preraunato na
stambenu povrinu prema 44,
st 1 II. BV -samo uz koritenje
stana A*=149,91 m
2
proizlazi godinja
potreba topline za grijanje
Q**h =Qh/A* =108,56 kWh/(m
2
a
glavna korisna povrina prema
DIN 277 - za druga koritenja
- A*= . m
2
Napomene uz osnove ovog dokument a o pot r ebnoj t opl i ni
Naprijed navedene vrijednosti godinje potrebe topline za grijanje u prvom
redu daju polazne toke za usporednu ocjenu energetske kvalitete zgrade.
Ove se vrijednosti proraunavaju prema jedinstvenim rubnim uvjetima koji
su definirani u Propisu o toplinskoj zatiti (npr. meteoroloki podaci, odree-
ne pretpostavke o iskoristivim unutarnjim dobicima topline i izmjeni zraka).
Meutim, nije ukljuen korisni uinak postrojenja za grijanje i eventualno raz-
liitimnavikama korisnika, pa se stvarni utroak energije samo uvjetno moe
ocijeniti na temelju proraunate godinje potrebe topline za grijanje.
Br
Povr i nski
el ement
br oj
Ozn ak a / onj ent aci j a
el emen at a
Povr i na
A,
[m
2
]
-Koef i ci j ent
-pr ol aza
t opl i ne K,
[ W/ m
2
K) j
St upanj
ukupnog
pr ol aza
ener gi j e
9I
H
Fakt or
speci f i ni h
t emper at .
razl i ka
el emen at a
gr aev i ne
1
1 AV,' Vanj ski zi dovi Vanj ski zi d por ot on 36, 5 c m 147, 35 0, 389 1.0
2 Aj ,' Povr i na kr ova
i kr ovni h pl oa
Kr ov 159, 78 0, 250 0, 8
3
4
5
Ag : Donj i zav r et ak
zg r ad e ukl j u.
povr i ne u
kont akt u s t l om
Vanj ski zi d st ubi t e - t er en
Pod st ubi t a
St r op i znad podr uma
9, 30
11, 44
134, 21
0, 435
0, 565
0, 335
0, 5
0. 5
0, 5
A ^ Pl o e sa zr ak o m
odozdo
V
6 A^ . Gr ani ne povr
p r ema di j el ovi ma
zg r ad a s vi sokom
unut ar t emper at .
Unut ar nj i zi d st ubi t a > UG 26, 58 0, 785 0, 5
7
8
Ap: Pr ozor i ,
pr ozor i / vr t a i
v anj s k a vr at a
Or i j ent aci j a
1
sj ever / zas j enj eno
Vanj ski pr ozon sj ever
Ul azn a v r at a
9, 41
3, 50
1, 600
2, 900
0, 60
0,50
1,0
1,0
9
10
Or i j ent aci j a, i st ok
Vanj ski pr ozor i : i st ok / zap ad
Kr ovni pr ozon
7. 01
3,28
1, 600
2, 000
0, 60
0, 70
1,0
1,0
Onj ent aci j a: zap ad
11
Or i j ent aci j a: j ug
Vanj ski pr ozon j ug 8. 50 1, 600 0, 60 1, 0
Pri proraunu godinje potrebe topline za grijanje uzeto je u obzir
Zatvorene, negrijane staklene dog-
radnje s jednostrukimostakljenjem
1
)
/ izolacijskim ili dvostrukim ostaklje-
njem
1
) / termoizolacijskim ostaklje-
njemuz odgovarajue oznaene po-
vrine
Poviene vrijednosti iskoristive unu-
tarnje topline zbog iskljuivog kori-
tenja kao uredske ili upravne zgrade
Ventilacijski ureaj s mehanikimpo-
gonom s povratomtopline (sa ili bez
toplinske pumpe), stupanj povrata
topline ureaja r|W = %
Ventilacijski ureaj s mehanikimpo-
gonom bez povrata topline
Kod zatvorenih negrijanih staklenih dogradnji su za vanjske elemente graevi-
ne u tomdijelu dani faktori redukcije prema WSVO prilog 1, 1.5.3.
Ost al e kar akt er i st i ke koj e se odnose na ener gi j u
Godinje potrebe topline za grijanje (sveukupno)
Qh =16274,48 kWh/a
Uzeto je u obzir
Potreba transmisijske energije Iskoristivi unutranji dobici topline
Qr = 15612,21 kWh/a Q, =4286,91 kWh/a
Potrebe energije za ventilaciju Iskoristivi solarni dobici topline
QL =9795,59 kWh/a HQS =2305,62 kWh/a h sadran u Q,
Korisna povrina zgrade prema
Propisu o toplinskoj zatiti Proraunska zapremina zraka
An =171,48 m
2
VL=428,69 m
3
11,99 11,99
( T ) Presjek ( ? ) Prizemlje stambene povrine 95,91 m
2
(ogledni tlocrt)
130
Sr ed n j e u j n o p o d r u j e
120
110
100
9 0
80
05 70
Q
50
4 0
3 0
20
10
0
20 30 40 50 70 100 200 300 500 700 1000 2000 3000 4000 7000 10000 Hz
Fr ek v en c i j a f -
Odnos izmeu jaine tona (fon), tlaka zvuka (|ib), veliine jaine zvuka i
zvuka (db) i jaine zvuka (|iW/cm
2
)
0- 10 Poetak ujnosti
20 Tiho utanje lia
30 Donja granica uobiajenih umova u stanu
40 srednji umovi u stanu; tihi razgovor;
mirna stambena ulica
50 Uobiajena razina razgovora; glazba s radioaparata sobne
jaine u zatvorenoj prostoriji
60 Buka tihog usisaa; uobiajena buka u poslovnoj ulici
70 Pojedinani pisai stroj; zvono telefona na udaljenosti 1 m
80 Vrlo prometna ulica, dvorana s pisaimstrojevima
90 Glasna tvornika hala
100 Bosch-ova truba na udaljenosti od 7 m; motocikl
100-130 Vrlo buan pogon (kotlarnica i si.)
Skala jaine tona
a) Pogreno b j l s p r av n o
Prikaz savijenih valova zida pri nor-

malnimfrekvencijama: zid ne vibri-
ra kao cjelina (->a), nego njegovi di-
jelovi vibriraju jedan prema drugom
(-b)

Osjeaj jaine tona: uho openito
osjea neki um kao dvostruko
glasniji ako je jaina zvuka udese-
terostruena
AKUSTINA IZOLACIJA
QD
To je svaka mjera kojom se smanjuje prijenos zvuka od njegova izvora do
sluatelja - nije ga mogue potpuno sprijeiti. Ako su izvor zvuka i sluatelj
u istoj prostoriji, to se postie upijanjem zvuka ->s. 134, a ako su u razlii-
tim prostorijama, to se uglavnom postie akustinom izolacijom.
Kod akustine se izolacije prema vrsti zvune smetnje razlikuje izolacija od
zranog zvuka (ako izvor zvuka prije svega pobuuje okolni zrak) i izolacija
od materijalnog zvuka (ako izvor zvuka neposredno pobuuje neki element
graevine).
Primjer zranog zvuka: radio - vika - limena glazba
materijalni zvuk: buka koraka - umovi od instalacija - glasovir
(ujedno i zrani zvuk).
U DIN-u 4109 propisane su vrijednosti akustine izolacije koje treba postii
->s. 132, izolacija od buke koraka >s. 133. Zvuk se iri mehanikim titraji-
ma i tlanimvalovima koji poveavaju ili smanjuju atmosferski tlak (=1,0333
kg/cm
2
) u vrlo malim veliinama, mjerljivim u mikrobarima (|ib); (promjena
tlaka pri glasnom govoru =priblino jedna milijuntina atmosfere).
Zvuni titraji koje moemo uti imaju frekvenciju od 20 Hz do 20000 Hz; 1 Hz
(Hertz) = 1 titraj u sekundi. Za graevine je vano podruje izmeu 100 i
3200 Hz, na koje je ljudsko uho posebno osjetljivo. Tlak zvuka kree se u
ujnom podruju ovjeka od praga ujnosti do praga boli (7). To je zvuno
podruje podijeljeno na 12 dijelova = 12 bela (B) (prema izumitelju telefona
A. G. Bellu). Vio bela =1 decibel (db) je donja granica razlike tlaka zvuka to
ga ljudsko uho moe registrirati pri normalnoj frekvenciji od 1000 Hz. Zbog
toga je uzet decibel kao fizikalna mjera jaine zvuka u odnosu na jedinicu
povrine ->(T). Najee se razina zvuka navodi u decibelima - dB (A) od-
nosno iznad 60 dB u belima (B), mjeri koja priblino odgovara prijanjoj mje-
ri fon.
Za oznaavanje akustine izolacije slui za zrani zvuk r azl i ka r azi ne zvu-
ka, tj. razlika izmeu prvobitne i priguene razine zvuka (za materijalni zvuk
navodi se naj vi a r azi na koja od normiranog uma smije preostati). Aku-
stina se izolacija uglavnom ostvaruje masom, dakle tekim debelim ele-
mentima graevine, pri emu se energija zvuka gubi najprije na prijelazu
zvuka iz zraka u element graevine, zatim pobuivanjem mase elementa i
na kraju opet pri prijelazu u zrak. Ako se element neposredno pobudi (ma-
terijalni zvuk), priguenje je zvuka dakako manje.
Lake konstrukcije za akustinu izolaciju () koriste viestruki prijelaz zvu-
ka: zrak - element - zrak - element - zrak; bolja izolacija od one koju bi dala
sama masa elemenata javlja se samo iznad tzv. rezonantne frekvencije, koja
bi stoga trebala biti nia od 100 Hz. Rezonantna frekvencija moe se uspo-
rediti s klaenjem leteih vrata, koja se klate ve uz lagane udare (rezo-
nantna frekvencija); usporenje kretanja vrata moe se lako postii koenjem,
ubrzanje je teko i zahtijeva silu. Prostor izmeu dviju ljuski treba ispuniti ma-
terijalom koji upija zvuk kako bi se sprijeilo naizmjenino reflektiranje zvu-
ka. Zvuk se iri kroz zrak kao uzduni val -> a u vrstim materijalima kao
savijeni val. Brzina irenja uzdunog vala iznosi 340 m/s; kod savijenog vala
ovisi o materijalu, debljini sloja i frekvenciji. Frekvencija kod koje brzina i-
renja savijenog vala u nekom elementu graevine iznosi takoer 340 m/s
jest gr ani na f r ekvenci j a; kod te je frekvencije prijelaz zvuka iz zraka u ele-
ment i obrnuto vrlo dobar
c m 0, 5 1 2 4 6 8 10
Debl j i na el ement a gr aevi ne
( 5) Granine frekvencije za ploe od razliitih gradiva
b u k a
Oblona ljuska od obukane drvene

vune; laka ploa; buka 1,5 cm; pje-
nobeton 11,5 cm; stiropor 1,6 cm
(el. ekspandiran); laka ploa od
drvene vune 2,5 cmprikovana s ve-
likim razmakom avala; buka od
gipsa i pijeska 2 cm
100 2 0 0 4 0 0 8 0 0 1 6 0 0 3 2 0 0 Hz
Izolacija od zranog zvuka zida
(T) prema mjerenjima prof. dr.
Gosele; veliina izolacije od zra-
C j ) nog zvuka bez obloge - 7 dB, s
oblogom+2 dB
131
Ot p o r p o b u d i
Zr a en j e z v u k a
Gl av n i put
Sp o r ed n i put
0 Zrani zvuk - prenoenje
Zahtijevana granina krivulja za
zrani zvuk
/
1
Mal o
M
Sp u t en i s t r op
Zaobilazni put preko prikljuenih

jednoslojnih elemenata graevine,
ako ti zidovi i ploe imaju povrins-
ku masu iznad 250 kg/m2
Dijagonalni prijenos
Deb l j i n a e l e me n t a ( c m) u z n i e
n a v e d e n e p o v r i n s k e t ei n e
Te k i b et o n * ( 2 2 0 0 k g / m
3
) | 6 , 2 5 |
Pu n a o p ek a* , bl ok ov i
o d v ap n a i p i j es k a* ( 1 8 0 0 k g / m
3
) | 5, 25 | 11, 5
111, 5 I 124 136, 5 u p l j a o p ek a* ( 1 4 0 0 k g / m
3
) | 5,25
L ak i b et o n * ( 8 0 0 k g / m
3
) | 6, 25 112. 5 | 125 |37,5j
* o b o s t r an o o b u k an i
zi d o v i ( zi d ar s k e mj er e)
Kl i nk er ( 1 9 0 0 k g / m
3
) 15, 25 11, 5
0 5
e: 1,5 2 ( 2 6 0 0 k g / m
3
) St ak l o
10,3 I 0, 5 11.5 I 2 ' 2 , i Pr e an i az b es t c emen t ( 2 0 0 0 k g / m
3
)
Gi p s ( 1 0 0 0 k g / m
3
) [ 1 1-1.5 I 2 10 15 \ 20f .
-
3
l M
1, 5 2
i Uk o e n o . , , -
I d r v o <
6 0 0 k
9
/ m
>
10 2 0 3 0 4 0 5 0 7 0 100 2 0 0 3 0 0 4 0 0 5 0 0
Povrinska masa elementa (kg/m
2
)
(jT) Priguenje zranog zvuka, povrinska masa i debljina elementa (prema Gosele-u)
1 J ednostruka vrata s pragombez posebne brtve do 20 dB
2 Teka vrata s pragomi dobrombrtvom do 30 dB
3 Dvostruka vrata s pragombez posebne brtve, otvaraju se pojedinano do 30 dB
4 Teka dvostruka vrata s pragomi brtvom do 40 dB
5 J ednostruki prozor bez posebne brtve do 15 dB
6 J ednostruki prozor s dobrombrtvom do 25 dB
7 Dvostruki prozor s kutijombez posebne brtve do 25 dB
8 Dvostruki prozor s kutijomi dobrombrtvom do 30 dB
( ) Akustina izolacija vrata i prozora prema DIN 4109
ZRANA AKUSTINA IZOLACIJA
U tomje sluaju akustina izolacija koju prua element posebno loa, slabi-
ja nego bi to od njegove mase trebalo oekivati. Kod tekih krutih elemena-
ta granina je frekvencija iznad, a kod tankih savitljivih elemenata ispod in-
teresantnog podruja frekvencija; kruti elementi imaju svoju graninu frek-
venciju usred interesantnog podruja, dakle smanjenu akustini izolaciju
- >
Zatita od zranog zvuka
Kod zranog zvuka zvuni val pobuuje element graevine - time ra-
ste utjecaj granine frekvencije na priguenje zvuka - (5). Krivulja u DIN-u
4109 odreuje kolika mora biti naj manj a r azl i ka razina zvuka pri pojedinim
frekvencijama da bi se postigla veliina akustine izolacije LSM =
0 dB; propisane vrijednosti - (2), potrebna debljina zida -> .
Pri izolaciji od zranog zvuka javlja sevnegativni utjecaj "pokrajnjih putova" vei
negoli pri izolaciji od buke koraka (zbog toga bi u atestima 0 akustinoj izola-
ciji zidova trebalo uvijek uzeti u obzir i "pokrajnje putove" koji su posljedica uo-
biajenog naina graenja). Kao pokrajnji putovi posebno se istiu krute ljus-
ke teine izmeu 10 i 160 kg/m
2
; stoga granini zidovi izmeu stanova, na
koje se nadovezuju pregradni zidovi, moraju biti teki najmanje 400 kg/m
2
(ako su pregradni zidovi tei od 250 kg/m
2
tada je dovoljno 350 kg/m
2
).
Vrata i prozori sa svojim niskimvrijednostima priguenja zvuka - imaju
izrazito negativan utjecaj na priguenje zranog zvuka; ak i pri malom ud-
jelu otvora u ukupnoj povrini zida bit e rezultirajue priguenje zvuka naj-
ee ispod aritmetike sredine priguenja zvuka od zida i otvora; treba
dakle prije svega poboljati priguenje zvuka od vrata i prozora. Zidovi s ne-
dovoljnim priguenjem mogu se popravjtj ^vjtljivqm_obLQnnm. ljuskom ->s.
131 , dvostruki zidovi daju posebno dobar uinak ako lee na elastinom
izolacijskom materijalu i ako su savitljivi - * s. 131 ili ako su potpuno od-
vojeni od povrine na kojoj lee. Savitljive ljuske relativno su neosjetljive na
male zvune mostove (suprotno od krutih ljuska). Za dvostruke zidove koji
imaju funkciju akustine izolacije treba uvijek primijeniti tipiziranje, provjere-
ne naine graenja! Ljuska od buke na uobiajeno tvrdom izolacijskom ma-
terijalu (npr na uobiajenom stiroporu) znatno smanj uj e akustinu izolaciju!
Re- Broj Ozn ak a Pr ost or na Mas a zi da Mas a zi da
dak l i sta mas a > 400 k g / m
2
> 350 k g / m
2
nor me k g / d m
3
< 400 k g / m
2
mm k p / m
2
mm k p / m
2
Zi e od pune ili upl j e opek e ili bl okova, obost r ana buk a debl j i ne 15 mm
1 1.0 365 450 300 380
2 DI N 105 upl j a opeka, puna opek a 1,2 300 445 240 360
3 1,4 240 405 - -
4 Puna opeka 1,8 240 485 - -
5 Kl mker za vi sokogr adnj u 1,9 240 505 - -
6 - - 300 380
7 upl j i bl okovi od vapna 1 pi j eska 1.2 300 440 240 360
8 1.2 300 445 240 360
9 DI N 106 Gi t er bl okovi od v apna 1 pi j eska 1,4 240 405 - -
10 list 1 1.6 240 440 - -
11 1.6 240 440 - -
12 Puni bl okovi od vapna 1 pi j eska 1,8 240 485 - -
13 2 240 530 - -
14 DI N 398 Bl okovi od zgur e 1.8 240 485 _ -
15 Tvr di bl okovi od zgur e 1,9 240 505 - -
16 upl j i bi o- Obr nut o ugr a 1,0 300 420 - -
17 kovi s dvi j e eni , upl j i ne 1,2 300 460 - -
18 DI N ili tri up- i spunj ene 1.4 240 410 - -
19 18151 Ij i ne pi j eskom 1,6 240 440 - -
20 1.0 365" ) 400 - -
21 Bez i spune 1,2 - - - -
22 pi j eskom 1.4 - - 300 355
23 1,6 300 430 240 380
24 0, 8 365 405 _ -
25 DI N Puni bl okovi od l akog bet ona 1,0 365 450 300 380
26 18152 1,2 300 445 240 360
27 1,4 240 405 - -
28 1,6 240 440 - -
29 DI N Bl okovi od pl i no-1 pj enobet ona 0, 6 - - 490 390
30 4165 0, 8 490 485 365 380
Laki bet oni 1 bet oni u zi dovi ma bez r eki i pl oama vi si ne kat a.
obost r ano obukani debl j i ne 15 mm
31 DI N Pl i no-1 pj enobet on 0, 6 - - 500 350
32 4164 0, 8 437, 5 400 375 350
33 Bet on od pl ovuca, l j ake, 0. 8 437. 5 400 375 350
34 dr obl j ene opeke i si . 1.0 375 425 312. 5 360
35 1.2 312, 5 425 250 -
36 DI N 1,4 250 400 - 350
37 4232 1.6 250 450 187, 5 350
38 1,7 250 475 187. 5 370
39 Por ozni bet on od nepor oznog 1.5 250 425 - -
40 agr egat a, npr l j unka 1.7 250 475 187. 5 370
41 1,9 187, 5 405 - -
42 DI N Kompakt ni bet on od l j unka 2, 2 187, 5 460 150 380
1047 ili dr obl j enca
Minimalne debljine jednoslojnih zidova s veliinomizolacije od zranog zvuka

LSM =OdB
132
'TN Dvoslojni razdjelni zid s kontinuira-
' nomrazdjelnicomu presjeku
m u
5
Vl
U
Zr a en j e
z v u k a
Gl av n i put
7 /
) Sp o r ed n i put
Prijenos materijalnog zvuka
- Izolacija
Estrih (podloga)
- Obloga
- Estrih (podloga) za pod
( 2) Tlocrt-
Nepovoljno
Frekvencija (Hz)
Poeljna granina krivulja buke
koraka
Ploa
b u k a nanesena prije estriha do
gornjeg ruba ploe. Za porozne zi-
dove propisano
Trajno elastina masa
Plivajui pod od ploica
^g^ bukanje nakon izvedbe estriha
kod masivnih zidova
Ploa
Izolacija
Plivajui pod od keramikih ploica
(kupaonice)
^g^ Slojevi poda s hidroizolacijomza
kupaonice s tuem
r- Elast. stiropor ^10 mm
Drveni pod
- Pijesak, glina, ljaka
buka na pleteru
^ Letve
ZATITA OD ZRANOG ZVUKA I OD BUKE
KORAKA- QP
Razdj el ni zi dovi
Zidovi koji razdvajaju zgade od slojeva teine ispod 350 kg/m
2
mor-
aju biti odvojeni razdjelnom rekom po itavoj dubini zgrade; mini-
malna masa ispune iznosi 150 kg/m
2
(kod viekatnih zgrada 200
kg/m
2
). Ako reka poinje od temelja nisu potrebne dodatne mjere;
poinje li ona tek na razini terena, mora se strop nad podrumom iz-
vesti s plivajuimpodomili nekomelastinompodnomoblogom(kao
i razdjelni stropovi izmeu stanova). Reke treba ispuniti odgovara-
juimmaterijalom(ploe od pjenastog materijala) s preklopima; ve
i najmanja spojena mjesta smanjuju djelotvornost izolacije jer su zid-
ne ljuske krute!
Sl oeni zi dovi
Kod sl oeni h zi dova (tome pripada svaki zid s povrinama razlii-
te akustine izolacije, npr. zid s vratima) dobiva se ukupna vrijed-
nost akustine izolacije Dg nakon to se odbije smanjenje izolacije
R od vee izolacijske vrijednosti ->

0 5 10 15 20 25 30
Razlika pojednanih izolacijskih vrijednosti Dz=Di-D2
Smanjenje akustike izolacije prema Zeller-u CD
Izolacija
i - Estrih
Zatitni estrih
-Podne ploice ili ploe
( 9) Savitljiva stropna ploa
^ Mogunost priguenja buke koraka
kod drvenog grednika
Tijek prorauna:
1 Ustanoviti razliku pojedinanih izolacijskih vrijednosti
Dz =D1 - D2, pri emu treba staviti Di >D2
2. Izraunati odnos povrina izolacijskih dijelova zida
3. Smanjenje akustike izolacije R proizlazi iz sjecita krivulje odnosa povrina s
vertikalama razlike pojedinanih izolacijskih vrijednosti Dz.
Pri guenj e buke koraka
Zbog zvuka koraka meukatna se ploa izravno pobuuje na vibri-
ranje ->(3). Krivulja u DIN-u 4109 ->@ daje normiranu razinu zvu-
ka, dakle maksimalnu jainu zvuka koji se smije uti odozgo u pro-
storiji ispod, ako u gornjoj prostoriji djeluje normirano "tapkalo". Pri
tome - zbog utjecaja starenja - vrijednosti odmah nakon izvedbe
moraju biti za 3 dB povoljnije.
Uobiajeni oblik akustine izolacije je plivajui pod: meki elastini
izolacijski sloj bez reki, pokriven zatitnimslojem, i preko toga estrih
od betona, anhidrita, lijevanog asfalta (debljina propisana u DIN-u
4109, list 3); to je ujedno i izolacija od zranog zvuka, dakle dopu-
teno za sve vrste meukatnih konstrukcija (konstrukcije grupe I i II,
rub uvijek slobodno pokretan, reka zabrtvljena trajnoelastinim ki-
tom, vrijedi i za podnu oblogu od keramike ->. Estrih je tanka kru-
ta ljuska, stoga ekstremno osjetljiv na zvune mostove.
Kod meukatnih konstrukcija koje su dovoljna izolacija protiv zra-
nog zvuka (konstrukcije grupe II) moe se priguenje buke koraka
postii mekomelastinompodnomoblogom-> konstrukcije gru-
pe I mogu se ovjeenomsavitljivomstropnomoblogompretvoriti u
konstrukciju grupe II ->(9). Koliko e plivajui estrih ili meka ela-
stina podna obloga poboljati izolaciju od buke koraka, proizlazi iz
vrijednosti poboljanja VM (dB).
133
E Z]
i i
I I
I - - 4

I 1
o n
/ . ^
V."v
Akus, |
ki izolirana obujmica
(^3) Metalno gumeni element
1.2 0.4 0.8 1.6 3.2 6.4 12.5 25 50
Ud al j en o s t o d i zv o r a z v u k a ( m)
Postupcima upijanja zvuka moe se
razina reflektiranog zvuka sniziti
Time polumjer jeke postaje vei. a
istovremeno opada razina buke
unutar dotadanjeg polumjera jeke
Konstrukcija.
Beton B 25 12 cmD
Bitumenska Ijepenka 500 g/m
2
Ploa pluta 5 cmD
Bitumenska Ijepenka 500 g/m
2
Beton B 25 12 cmD
Akustiki izolirani temelj kotla
irine 90 cm
P W 1
L Mat er i j al koj i upi j a zv u k
A = mat er i j al z a i zol ac i j u o d mat er i j al n o g
zv u k a. npr . g u ma
B = zr a n i pr ost or , ev i s p u n a mat er i j al o m za
i zol ac i j u o d mat er i j al n o g z v u k a
Kanal opremljen materijalom koji

upija zvuk - (telefonski priguiva
zvuka)

0 200 400 600 800
Ekv povrina upijanja zvuka (m
2
)
Polumjer jeke i kapacitet upijanja
zvuka neke prostorije
2 0 = h/>.
Efekt akustine izolacije uz pomo
zapreka na otvorenom (A. I Kmg).
Na ordinati je djelovanje zaklona
ovisno o kutu ->(8); Visine su u
metrima a duljine zvunih valova tre-
ba oitati
Primjer- a =30 h =2,50 m uz 500
Hz (podr. sred frekv.) 340/500 =
0,68 Valna duljina je h/7 =2,5/0,68
=3,68, efekt zaklona =17dB
Skica dimenzija iz ->
Q =izvor zvuka
B =sluatelj
AKUSTINA IZOLACIJA
umovi od i nst al aci j a javljaju se kao
um i nst al aci j ski h ar mat ur a: moe se smanjiti upotrebom armatura
koje priguuju zvuk, nuan je atest; ispitna grupa I sa =20 db (A) razine
armaturnih umova na svim mjestima, grupa II sa =30 db (A) doputeno
samo za unutranje zidove u stanu i za zidove prema tuim instalacijsk-
im prostorijama; poboljanje svih armatura, izmeu ostalog, pomou pri-
guivaa zvuka;
um i nst al aci j ski h vodova nastaje stvaranjem vrtloga u vodovima, po-
boljanje: lukovi umjesto koljena, dovoljne dimenzije, akustino izolirani
nosai - (?)
umovi punj enj a pri udaru vode na stijenku kade i si., poboljanje: spri-
jeiti rezonanciju objekata, odzrani ventili u armaturama, postavljanje
kade na zvuno izolirajue noge (u tom sluaju i rub elastino prisloniti
na zid);
umovi pr anj enj a (umovi grgljanja); poboljanje: pravilno dimenzioni-
ranje i odzraivanje odvodnih cijevi.
Najvea doputena razina zvuka od instalacija u tuim stanovima je 35 dB
(A).
Dijelovi kunih tehnikih instalacija koji proizvode buku (cijevi vodovoda i
kanalizacije, vertikalni plinovodi, kanali za smee, dizalo) ne smiju se ugra-
diti u zidove mirnih stambenih prostorija (dnevna soba, spavaa soba).
Kot l ovi se akustiki izoliraju: izolirajuim postavljanjem (odvojeni temelj >
(2), podnoje koje apsorbira zvuk), zvuno izoliranim poklopcem goraa,
prikljukom na dimnjak akustiki izoliranim cijevima, prikljuak na razvodnu
cijevnu mreu pomou gumenih kompenzatora.
Prijenos zvuka u vent i l aci j ski m vodovi ma, bunost ventilacijskih i klima-
tizacijskih ureaja smanjuje se pomou tzv. telefonskih priguivaa zvuka;
oni se sastoje od oblonih slojeva koji upijaju zvuk i izmeu kojih struji zrak.
to je deblji komplet slojeva, obuhvaaju se dublje frekvencije. Ventilacijs-
ke instalacije treba postavljati akustiki izolirano!
Upi j anj e zvuka
Upijanje zvuka - suprotno od priguenja zvuka - najee ne smanjuje pro-
laz zvuka kroz element graevine. Isto tako ne utjee na zvuk koji od izvora
neposredno stie u uho, ve samo smanjuje reflektirani zvuk.
Kako neposredni zvuk opada s udaljenou od izvora, bit e od nekog po-
lumjera "jeke" oko izvora zvuka reflektirani zvuk jednako glasan odnosno
glasniji -> (5) od neposrednog zvuka. Ako se smanji refleksija zvuka, past
e razina reflektiranog zvuka izvan dotadanjeg polumjera jeke; polumjer
jeke se poveava. Unutar dotadanjeg polumjera jeke nita se ne mijenja!
Kapacitet upijanja zvuka neke prostorije izraava se u etvornim metrima
ekvivalentne povrine upijanja zvuka; to je idealna povrina upijanja zvuka
koja ima isti kapacitet kao sama prostorija. Za vrijeme odzvanjanja od 1,5
sekunde - idealno za privatne zatvorene bazene i si. - mora ekvivalentna
povrina upijanja zvuka A biti 0,1 m
2
po kubinom metru obujma prostorije
v (polumjer jeke iznosio bi pri tome u prostoriji 6 x 10 x 2,5 m samo 1,1 m),
a za polovicu vremena odzvanjanja dvostruko toliko.
Primjer- zatvoreni bazen: 40 m
2
vode 0,05 = 2,00 m
2
100 m
2
zidova i poda 0,03 = 3,00 m
2
60 m
2
akustinog stropa 0,4 =24,00 m
2
29,00 m
2
29
A = =0,2 V; vrijeme odzvanjanja dakle 0,75 sekundi
Zat i t a od vanj ske buke
Za zatitu od buke izvana (buka prometa i si.) postoje sljedee moguno-
sti:
a) ispravno projektirati zgrade: boravine prostorije locirati na suprotnoj
strani od izvora buke;
b) akustiki izolirati vanjske zidove, osobito prozore i vrata; ako su prozori
fiksni, treba predvidjeti ventilaciju;
c) ugraditi u fasadu prepreke protiv irenja buke;
d) izvesti prikladne zahvate u okolnom prostoru, npr nasipe, zidove ili ve-
getaciju.
Za nasipe, zidove i ostale zapreke moe se veliina izolacijskog djelo-
vanja za razliite valne duine oitati iz dijagrama (7) (valna duina prib-
lino 340 m/frekvencija); iz toga proizlazi koliko je vana veliina H odree-
na kutom a.
Vidjeti i: Smjernice za graevinske zahvate u svrhu zatite od vanjske buke
i DIN 18005 zatita od buke u urbanizmu.
134
/ . . L ak i zi d - s n a n a p o b u d a ,
t e k i zi d s l a b a p o b u d a
(D
} P o b u d a o d ma t e r i j a l n o g z v u k a
ZATITA OD VIBRACIJA
MATERIJ ALNI ZVUK - > QP
Vibracije u vrstim tijelima nazivaju se materijalni zvuk On nastaje
uslijed zranog zvuka li neposredno mehani kom pobudom -> 0
Kako su mehanike sile vibriranja najee j ae od onih koje uzro-
kuju vibracije zraka, najee je jaa i buka pri neposrednoj pobu-
di. esto se javljaju i fenomeni rezonancije koji u uskim frekvencijs-
kim podrujima izazivaju pojaanu emisiju zvuka.
Ako odbijeni zrani zvuk sadri samo j edan ton, razlog je tomu na-
jee neposredna pobuda materijalnog zvuka Zatitu od materi-
jalnog zvuka treba dakle usmjeriti na spreavanje pobude ili pro-
voenja zvuka
( O d v o j e n o o k n o d i z a l a '_ 3 c m
m i n e r a l n a v l a k n a
Pr i v r s ni el emen t
c j ev o v o d a
- ^ Bet o n s k i t emel j k ao
d u l ) i n e
fl<P" M u mi r u j u a ma s a
Z a v r e t a k o k n a n a n e o p r e n u
Nak o n mo n t a e
St o p a st r oj a G M T
Po s t a v l j a n j e s t r o j a n a e l a s t i n o m
( J 5 j u m e t k u u t e me l j u
Po n i k l an a el i n a o p r u g a
Pr i mj er i z a p o j e d i n a n e o p r u n e
' e l e m e n t e
(D
<D
20
-10
0
g> 10
i
20
3 0
40
Po j a an j e f r i g u en j e
0 1 0 3 10 20 50 10
2 = 1 41
( 7 ) Po s t a v l j a n j e o p r u g a p r e m a t e i t u ( j 3 ) Dj e l o v a n j e e l a s t i n i h l e a j a
St r o p n i o v j es DE 2 0 A
Vj e al i c a u s i d r en j a 1/ 16
Mi n er al n a v l ak n a
Opruga-
Dv o s t r u k o e l a s t i n o o s l o n j e n i
v en t i l at o r
DP 16
KuTno si dr o 1/ 22
Ui p s k ar t o n p l o e
Mjere protiv provoenja materijalnog zvuka
Za vodovodne instalacije treba upotrebljavati samo armature s
atestom grupe I ili II Tlak vode treba biti to nii
Brzina protoka vode ima podreenu ulogu.
Cjevovode, prema DIN-u 4109, treba privrstiti na zidove povrinske
teine m" ^250 kg/ m
2
-> (2)
Kade treba postaviti na plivajui estrih i odvojiti od zidova Za ozi-
dane kade reke su prema zidovima!
Zahodske instalacije koje vise na zidu izazivaju neposrednu pobu-
du materijalnog zvuka, ali se ne moe izbjei kruto privrenje.
Mogu se eventualno ugraditi elastini slojevi.
Vodovodne i kanalizacijske instalacije moraju se privrstiti elasti-
nim materijalima i ne smiju biti u dodiru s el ementom graevine.
Dizala treba ugraditi u odvojena okna -> (3)1 reke zapuniti mineralnim
vlaknima (ploe ^ 3 cm) ili konstrukciju osloniti na neopren -> @.
P umpe i strojevi moraju se postaviti na temelje izolirane od materi-
jalnog zvuka i elastino uvrstiti.
Kompenzatori rastereuju od vlanih sila jer unutarnji tlak djeluje 1 u
smjeru uzdune osi cijevi -> (5)
Kao priguivai su za temelje naroito prikladne ploe od granulata
gume zato to imaju visoku tlanu vrstou. Mogu se ugraditi i aku-
stinoizolacijski materijali od mineralnih vlakana i P S-pjene.
Pluto, puna guma i slini materijali nisu prikladni jer su suvie kruti.
to se materijali pod optereenjem vie komprimiraju, a da nisu pre-
optereeni, bolji je uinak
Kod povrinski ugraenih izolacijskih materijala mora optereenje
najee biti > 0,5 N/ mm
2
Ako to nije, potrebni su pojedinani le-
aji dimenzionirani prema teini ureaja
Uinak priguenja je i u tom sluaju najbolji ako su elementi maksi-
malno optereeni, ali bez preoptereenja Elementi se izrauju od
neoprena ili elika ->
Najbolje priguenje materijalnog zvuka daju eline opruge zbog
svoje male krutosti.
Za posebne sluajeve primjenjuju se zrane opruge. Kod pojedi-
nanih opruga treba se voditi rauna 0 teitu ureaja, tako da budu
jednoliko optereene -> @
Pri periodinom pobuivanju, npr vibrirajuih ili rotirajuih masa, ne
smije frekvencija pobude biti j ednaka vlastitoj frekvenciji elastino
privrenog sustava
Zbog rezonancije nastaju veliki pomaci koji kod elemenata malog
priguenja mogu dovesti do loma -> ()
Naroito se dobra izolacije postie dvostrukim elastinim oslanjan-
j em -> (9)
Nepovoljno podeavanje, npr temelja na elastinom estrihu, moe
dovesti do pogoranja
Pr i mj e r z a s t r o p n i e l e m e n t s
o s c i l i r aj u i m m e t a l o m
135
( j ) Mjerenja trajanja odjeka
Vr i j eme
( 2 ) Kriterij jeke
S 3 0
2 5
2. 0
h- 1 8
S 1 6
o
o
CD 1 4
Namjena prostorije Trajanje
odjeka
u sek.
Govor Kabare 0,8
Igrokaz 1.0
Predavanje
Glazba Komorna glazba 1,0 1.5
Opera 1,3 1,6
Koncert i 1,7 2,1
Orgulje 2,5 3,0
/'o
-
') Podruje optimalnog trajanja
odjeka
1
r I -
G
(4-) Tolerancije trajanja odjeka 20%
10
5
2 3 5
Vo l u men V
2 0 40 60 8 0 % 100
J . Razu ml j i v o s t s l o g o v a
| Loe
^5) R azumljivost govora
Dobro Vrlo dobro
Uporabna
funkcija
Volumenska
karakteristika
u m
3
/mjesto
Max.
zapremi-
na u m3
Dvorane za sast..
dramsko kazal.
3 5 5000
Vienamjenska
prostorija za
govor i glazbu
4 7 8000
Opera, opereta 5 8 15000
Dvorana za
komornu glazbu
6 10 10000
Koncert dvorana
za simfon. glazbu
8 12 25000
Prostorije za ora-
torije i koncerte
na orguljama
10 14 30000
j^g^ Tablica spec, volumena
V =f(vrsta)
i 17 33 100
Ra n e , p o v o l j n e r ef l ek s i j e
Slijed refleksije u prostoriji
AKUSTICNOST PROSTORIJE
DIN 52216 tU
Projektiranje akustinosti prostorije za govorne i glazbene predsta-
ve treba omoguiti da se sluateljima prue najpovoljniji uvjeti za
sluanje.
Treba uzeti u obzir razliite utjecaje, od kojih su najvaniji.
- trajanje odjeka,
- refleksije kao posljedica primarne i sekundarne strukture prosto-
rije
1 Trajanje odjeka:
Vrijeme opadanja razine zvukaôd 60 dB nakon iskljuenja izvora
zvuka - 0 . Vrednuje se podruje -5 dB do -35 dB (DIN 52216 -
mjerenje trajanja odjeka u dvoranama za sluateljstvo).
2. Apsorpcijska povrina:
Odreuje trajanje odjeka svojom koliinomapsorbirajueg mate-
rijala, izraeno kao povrina s potpunom apsorpcijom (otvoreni
prozor).
A =as S as =stupanj apsorpcije zvuka prema mjerenju odjeka,
S =dio povrine
Vrijeme trajanja odjeka izraunava se iz apsorpcijske povrine
formulom
t _ 0,163 V
(Sabineova formula)
as S
3. J eka:
Ako se iz jednoliko opadajue krivulje trajanja odjeka ->0 istiu
pojedini, subjektivno prepoznatljivi iljci, oni se nazivaju jekom
Za govor i glazbu vrijede razliite veliine vremena i intenziteta
kao kriterij jeke.
Prostorije za muziciranje trebaju imati dulje trajanje odjeka, pa se
uglavnom mogu smatrati manje kritinima s gledita jeke.
Zahtjevi za prostorije
1 Trajanje odjeka:
Optimalna vrijednost ovisi o namjeni i obujmu prostorije (3).
Trajanje odjeka je izmeu ostalog ovisno i 0 frekvenciji; dulje je
pri dubokim i krae pri viimfrekvencijama. Za f =500 HZ mogu
se na osnovi iskustva predloiti priblino optimalne vrijednosti
- >
2 Razumljivost govora
Slui za ocjenu razumljivosti izgovorene rijei - (5).
Nije normirana, tako da su uobiajeni pojmovi - razumljivost ree-
nice, razumljivost sloga, ocjena logatomima
Pri mjerenju logatomima smatra se >70% izvrsnom razumlji-
vou govora.
Razumljivost govora odreuje se tako da vee skupine sluatelja
ispisuju pojedine slogove bez smisla, npr lin, ter (logatomi), a to-
nost napisanoga slui ocjenjivanju razumljivosti.
U novijimobjektivnimpostupcima primjenjuju se modulirani um-
ni signali (RAST-postupak) koji dovode bez velikih ulaganja do
ponovljivih rezultata.
3. Doivljaj prostora
Doivljaj refleksija koje dolaze iz prostorije prema vremenu i
smjeru
Kod glazbe su difuzne refleksije povoljne za punou zvuka, dok
rane refleksije, s usporenjem do priblino 80 ms (odgovara 27 m
razlike u duljini puta) u odnosu na neposredni zvuk, pojaavaju
razgovjetnost ->(). Govor zahtijeva manje usporenje, do 50 ms,
kako se razumljivost ne bi smanjila.
1 3 6
( 0 ) Spreavanje treperave jeke ( 2J Nepovoljni oblik stropa
Berlinska filharmonija, visinsko stupnjevanje grupa redova sjedala
AKUSTICNOST PROSTORIJA
Rane bone refleksije, kad je posrijedi glazba, subjektivno se po-
voljnije ocjenjuju nego refleksije sa stropa, ak i pri malim vremeni-
ma zaostajanja (nesimetrinost akustinog doivljaja), jer oba uha
primaju razliite signale Uske, visoke prostorije s ralanjenim,
geometrijski reflektirajuim zidovima i difuzno reflektirajuim stro-
povima najjednostavnije su s gledita akustike prostorija
Primarna struktura prostorija
Obujam: ovisno o namjeni ->s. 136
-Govor 4 m
3
/po osobi
- Koncert 10 m
3
/po osobi
Suvie mali obujam prostorije onemoguuje zadovoljavajue tra-
janje odjeka.
Oblik prostorije: za glazbu su uske, visoke prostorije s ralanjenim
zidovima (rana pojava bone refleksije) posebno pogodne. U blizi-
ni podija potrebne su refleksijske povrine za rane poetne reflek-
sije i balans orkestra. Stranji zid prostorije ne smije reflektirati zvuk
u smjeru podija jer bi to moglo djelovati kao jeka. Treba izbjegavati
paralelne, neralanjene povrine, kako bi se onemoguila trepera-
va jeka uslijed viestruke refleksije ->(2) Izvedbomnabora s kuto-
vima >5 moe se paralelnost izbjei i postii difuzna refleksija
Strop prostorije slui voenju zvuka u stranje podruje prostorije i
mora biti odgovarajue oblikovan - (3). Ako je nepovoljan oblik stro-
pa, nastaju velike razlike u jaini zvuka zbog njegove koncentraci-
je.
Manje su pogodne prostorije koje se ire prema natrag, jer bi bone
refleksije mogle biti premale 0 . Taj se nedostatak moe kompen-
zirati dodatnimrefleksijskimpovrinama ("vinogradarske stepenice"),
npr Berlinska i Kolnska filharmonija-ili moraju zidovi biti jako na-
borani zbog provoenja zvuka.
Postavljanje podija: po mogunosti na uskoj stranici prostorije, ali za
govor ili u malimprostorijama (komorna glazba) moe se postaviti i
uz uzdune zidove (Beethovenov arhiv ->). Vienamjenske pro-
storije s razliitom postavom podija i ravnim parketom esto su
neprikladne za glazbu. Podiji moraju biti znatno vii od parketa kako
bi poduprli neposredno irenje zvuka, jer u protivnome prejako pada
razina zvuka pri irenju ->(9) Iz optinih i akustinih razloga treba
nadvisivati redove stolica, to daje jednoliki neposredni zvuk na
svimmjestima ->(7). Uspon krivulje prati logaritamsku spiralu
Sekundarna struktura
Refleksijske povrine mogu u znatnoj mjeri kompenzirati nepovolj-
nu primarnu strukturu, npr nabiranje povrine zidova koji se ire ->
(D Oblikovanje stropa pomou ovjeenih jedara ->0 ili elementi-
ranjem->s. 138 (2)
Podij u maloj dvorani za komornu glazbu Beethoven - arhiva u Bonnu
137
(^T) Platna za voenje zvuka
Rastavljanje nepovoljnih reflektira-
juih povrina
,s a) difuzna refleksija promjenom ma-
[ 3 j tenjala b) difuzno reflektirajua po-
vrina
Difuznost uslijed refleksije u vmens-
kim razmacima
Frekvencija -
Apsorpcija dubokih frekvencija oscilirajuim povrinama
:e)
Frekvencija
Apsorpcijsko ponaanje rezonatora
Frekvencija
[ 7 j Apsorpcija poroznih materijala
AKUSTICNOST PROSTORIJA
Apsorbirajue povrine spreavaju Koncentracije zvuka i prilagoa-
vaju trajanje odjeka traenim vrijednostima. Odgovarajua izmjena
reflektirajuih i apsorbirajuih povrina djeluje na refleksiju poput
jako ralanjene povrine -> (3)
Zakrivljene plohe mogu izazvati pojavu arita (kupola). Posebno
su nepovoljne prostorije oblika polukugle zbog trodimenzionalne
koncentracije zvuka, ako sredite kugle lei u visini podija -> (}
Ovaj se nedostatak moe izbjei: odgovarajuim oblikovanjem za-
krivljenog stropa postie se vrlo dobro usmjeravanje zvuka -> (9)
Difuzne refleksije' povrine od kojih se moe oekivati jeka moraju
difuzno reflektirati, tj. dolazei zvuk rastresito reflektirati -> (3). Di-
fuzne refleksije svojom jednolikom raspodjelom zvuka daju glatke,
jednolike krivulje trajanja odjeka. Ralanjenje nabiranjem povrina
zahtijeva kutove >5 J ednako su uinkovite jake strukture povri-
ne, parapeti, nie itd., dijeljenjem zvunih valova ili vremenski po-
maknutih refleksija -> (4)
Proraun trajanja odjeka provodi se najee Sabineovom formu-
lom
t =
0,163 V
s
Stupanj apsorpcije zvuka nekog materijala as. prema DIN-u 52212
odreuje se u prostorijama za odjek. Njegova je vrijednost izmeu
0 i >1 Trajanje odjeka proraunava se za frekvencije f = 125, 250,
500, 1000, 2000, 4000 Hz. Podaci o srednjem trajanju odjeka od-
nose se najee na vrijednost od 500 Hz. U proraun treba ukljui-
ti sve pojedinane povrine, osobe, stolice i dekoracije sa svojim
specifinim vrijednostima
esto je dostupno trajanje odjeka ovisno samo 0 sluateljstvu i sto-
licama Kako bi trajanje odjeka to manje ovisilo o sluateljima, ko-
riste se stolice ija sjedala i prednji dio naslona za lea ostvaruju to
je mogue veu apsorpciju, slino osobi koja sjedi. Dodatne apsor-
pcijske povrine za visoke frekvencije potrebne su samo u sluaju
kad je specifini obujam ->s. 136 znatno premaen. Ako su obu-
jam prostorije i stolice dobro meusobno usklaeni, najee je pot-
rebna samo korekcija trajanja odjeka za duboke frekvencije
Priblienje eljenom trajanju odjeka postie se kombiniranjem po-
vrina razliitih svojstava. Ta su svojstva odreena njihovom struk-
turom:
- vibrirajue povrine apsorbiraju duboke frekvencije. Dimenzije,
razmaci i ispuna upljina mijenjaju se u svrhu finog podeavanja
-> (5)
- povrine s otvorima ispred upljina najvie apsorbiraju srednje
frekvencije (Helmholtzovi rezonatori). Udio otvora, obujam i izo-
lacija upljina odreuju frekvenciju, intenzitet i oblik maksimuma
apsorpcije -> (i).
- porozni materijali primjenjuju se za apsorpciju visokih frekvenci-
ja Debljina sloja i otpor strujanju utjeu na prijelaz prema dubo-
kim frekvencijama - (7).
Krov na jednu vodu
Krov s blagim nagibom

ôj Kosi krov na dvije vode
Krov na etiri vode

GROMOBRANI
DIN 48801, 57185
Otprilike na 50. stupnju geografske irine nastaju u svakom satu
oluje, oko 60 udara groma u zemlju i 200 do 250 munja meu obla-
cima.
U krugu polumjera 30 m od mjesta udara groma (drvee, zidovi i si.)
ovjek je na otvorenome ugroen od elektrinog napona, ako je u
raskoraku treba skupiti noge
teta na graevinama nastaje razvojem topline pri udaru groma jer
se voda sadrana u materijalu pretvara u paru pa nastaju razaranja
zidova, jarbola, stabala nalik na eksploziju Dakle, tete nastaju gdje
ima vlage
U osnovi gromobranska instalacija predstavlja "Faradayev kavez",
s tim da su na temelju iskustva poveana mrena okca. Dodatno se
postavljaju metalni iljci koji odreuju mjesto udara groma
Gromobranska instalacija sastoji se od ureaja za prihvat, pro-
voenje i uzemljenje
Zadaa joj je odrediti mjesto udara i osigurati da zgrada bude u
zatienoj zoni
Pri instaliranju gromobrana treba obratiti posebnu panju na krovne
nadgradnje, zatvorene balkone, dimnjake i ventilacijske ureaje
Treba ih svakako prikljuiti na gromobransku instalaciju.
Ureaji za prihvat jesu metalne ipke, krovni vodovi, metalne krov-
ne povrine i metalna tijela. Ni jedna toka na krovu ne smije biti pre-
ko 15 m udaljena od ureaja za prihvat groma
Na slamnatim krovovima, zbog opasnosti od poara zbog iskrenja,
treba postaviti metalnu traku na drvene nosae 60 cm iznad slje-
mena -> () -
Kad elektrina struja groma potee kroz otpor uzemljenja, dolazi do
pada napona, npr 100000 A x 5 cm = 500000 V U trenutku udara
groma tom visokom potencijalu izvrgnuta je cjelokupna gromobran-
ska instalacija i svi s njom povezani metalni dijelovi.
Vrlo djelotvorna mjera, da se svi vei metalni dijelovi i vodovi poveu
s gromobranskom instalacijom, naziva se izjednaenjem potenci-
jala
(J 5) atorasti I ( 6 ) edl
CD
Danas uobiajena gromobranska
instalacija
Krovni vod Antena
Vod uzemljenja
0 1 ]
Dizalo
Uzemljenje u temeljima
D Kamin
- oo Razdjelno mjesto
o Metalne dogradnje
t
H <*-
Pomono uzemljenje
(razdjelno mjesto)
Prikljuak na metal
>
Premotenje brojila za plin-vodu
Prolaz kroz krov
Savitljivi prikljuak
=====
Vodo-plinovod
j i .
Traka za izjednaenje pot-
encijala /traka za uzemljenje
Brojana oznaka razd mjesta
O
Dubinsko uzemljenje
- - 0 Oluci i olune cijevi
M
Razdvojnik iskrenja
Dilatacijski luk
iii
Metalni pokrov
Reetka za zadravanje snijega
Hvataljka
Stabilizator
_s_ d -

Prik. mjesta na cjevovode,
oluk, olune cijevi i si.
Cijevno i tapno uzemljenje
E 3 -
Arm. beton s prikljukom
Uzemljenje
R ub zgrade p
W | !
] Brojilo za vodu, za plin
J J I elina konstrukcija
- e - Krovni nosa za elektr vodove
( E D
elini spremnik

Hvataljka/motka za zastavu
G D -
Svjetiljka
o Metalni cjevovodi
Slamom pokrivena zgrada u pogledu i tlocrtu, vod na sljemenu na drvenim stupo- ,.
8J vima uzdignut 60 cm iznad sljemena
-
udaljenost vodova od krova 40 cm, sabirni
vod za uzemljenje ""
ra\
Simbolike oznake za elemente
gromobranske instalacije
1 3 9
,s elina skeletna graevina skelet
( J j prikljuiti na krovni vod i na vod za
uzemljenje
ij za prihvat
Limeni krov s drvenim stijenkama.
krov prikljuiti na sljemeni vod i od-
vod
Aluminijski pokrov
min 0, 5 mm
GROMOBRANI
Uzeml j enj e se izvodi pomou nei zol i rani h metal ni h traka, cijevi ili
ploa, na dubi nu na kojoj se posti e ni zak otpor rasprosti ranj u u tlo
@ - Vel i i na otpora uzeml j enj a ovisi o vrsti i vl anosti tla (ij).
Uz eml j enj e i ma z adau da struj u gr oma brzo i j ednol i no odvodi u
tlo. Razl i kuj u se duboka i povr i ns ka uzeml j enj a. P ovri nska se
uzeml j enj a i zvode l i nearno ili prstenasto. P reporuuj e se uzeml j enj a
ugrai vati u beton temel j a - > - (}. tapasta uzeml j enj a znae da
se u zeml j u zabi j aj u cijevi, te tapovi okrugl oga ili razvedenog presj e-
ka. Ako su zabi j ena dubl j e od 6 m, onda se nazi vaj u duboki m uz em-
ljenjima Zrakas to uzeml j enj e j e s nop traka koje se zrakasto ire iz
j edne toke.
Za krovove od al umi ni j a, ci nka ili poci nanog elika - > ( i ) - ( ) ni su
dopu teni vodovi od gol og ili poci nanog bakra Odgovara goli al-
umi ni j ili poci nani elik.
R azdjelnik
Uzemljenje
Osnovni dijelovi gromobranske in- / N Aluminijski krovni pokrov kao ureaj

stalaciie K s za prihvat
- Aluminijska
obloga min
0, 5 mm
IOJ zida s krovom
ukoliko konstru-
ktivni metalni spoj
ne postoji
Zidna obloga
(D
Zidna aluminijska obloga kao odvod \y6/) Aluminijski krov i zid
Vrsta
uzemljivaa
M
o
v
a
r
n
o

z
e
m
lji
t
e

G
lin
a
,

p
o
ljo
-
p
r
iv
.

z
e
m
lji
t
e

V
la
n
i
p
ije
s
a
k

V
l
a
n
i
lju
n
a
k

S
u
h
i
p
i
j
e
s
a
k

i
lju
n
a
k

K
a
m
e
n
it
o

t
lo

I
_

Otpor ras-
prostiranja
o
Trakasti uzem
duljina u m 12 40 80 200 400 1200
5
Cijevi uzem
dubina u m 6 20 40 100 200 600 5
Trakasti uzem
duljina u m 6 20 40 100 200 600
10
Cijevi uzem
dubina u m 3 10 20 50 100 300 10
Trakasti uzem
duljina u m 4 13 27 67 133 400
15
Cijevi uzem
dubina u m 2 7 14 34 70 200 15
Trakasti uzem
duljina u m 2 7 13 33 67 200
30
Cijevi uzem
dubina u m 1 3 7 17 33 100 30
jo ekonomino nije vie ekonomino
Otpor rasprostiranja traka i cijevi za uzemnenje kod razliitih vrsta tla
Dimnjaci na sljemenu s prihvatnom /ôN Dimnjak s prihvatnom motkom
V-V napravom od kutnih elinih profila >- J prikljuenom na sljemeni vod
Uzemljenje u temelju od nearmira-
nog betona
Uzemljenje u temelju od armiranog
betona
Sve metalne elemente koji izlaze iz

krova, ventilacijske cijevi i si , pri- u0)
kljuiti na gromobransku instalaciju
Prihvatnu motku na dimnjaku blizu
strehe prikljuiti na oluk
Krovni nosa voda jake struje ne
treba neposredno prikljuiti. Raz-
mak za otvoreno iskrenje =3 cm
Za eline elemente s el. ureajima
ugraditi stabilizator napona
140
Odvod groma za zatitu
energetske i informacijske
Energetska mrea - f j frf-
mr
e e
U P odruje razdvajanja
7 is _ iskrenja
I nformacijska mrea
Stabilizator napona
I zjednaenje potencijala gromobrana
BSZ 1 =zona gromobranske zatite 1
\/\ Cijev za punjenje spremnika s katodnom zatitom
Uzemljenje u temelju
Kanal/zaci^ska cijev
&
ZATITA OD GROMA
U principu se objekt koji treba zatititi svrstava u razliite zone zati-
te, u normama oznaene i kao LPZ (Lighting Protection Zone)
Zona zatite 0A:
Izvan zgrade koju treba zatititi nalazi se zona zatite OA- U tomsu
podruju mogui direktni udari groma, postoji neprigueno polje od-
tereenja groma.
Zona zati te 0B:
Zbog ureaja za prihvaanja na i uz objekte koje treba tititi javljaju
se podruja za koja su direktni udari groma, u skladu s klasomzati-
te, iskljueni. Postoji neprigueno polje pranjenja groma. Takva
podruja izvan objekta oznaavaju se kao zona zatite od groma
(BSZ) 0B.
Zona zati te 1:
Sama zgrada koju treba zatititi oznaena je kao zona zatite od gro-
ma 1 Granicu prema zoni zatite O u pravilu ine krov, vanjski zido-
vi i pod podruma zgrade, pri emu njihova svojstva (zatita vanjskih
dijelova zgrade) moraju zadovoljavati odreene uvjete.
Zona zati te 2 i vi e:
Moe biti svrhovito ili zahtijevano da se unutar zone zatite 1 urede
daljnje zone zatite od groma. Na primjer raunalni centar kao zona
zatite 2 i pojedini elektroniki ureaji kao zona zatite 3.
Kut zatite ovisno o klasi gromobranske zatite i visine iznad podruja koje treba
zatititi
Klasa gromo-
brana [P]
Uinkovitost
[E]
Polumjer kugli
gromobrana
[r]
Veliina
otvora mree
M
Tipini
razmaci
odvoda
Zatitni kut
I
1
']
Min jaina
struje groma
[i]
I 98% 20 m 5 m x 5 m 10 m - > 200 kA
II 95% 30 m 10 m x 10 m 15 m
- >
150 kA
III 90% 45 m 15 m x 15 m 20 m
- >
100 kA
IV 80% 60 m 20 m x 20 m 25 m
- >
100 kA
(J 5y' Klase gromobrana
W =veliina otvora mree
Instalacija uzemljenja
Postupci za postavljanje prihvatnih ureaja gromobranskom kuglom, zatitnimku
tom i mreom
S = sigurnosni razmak
=zatitni kut
Zona gromobrana O.
a gromobrana Of.
Energetska
mrea
elina armatura
Uzemljenje u temelju Instalacija uzemljenja
0
I zjednaenje potencijala
gromobrana
0
Lokalno izjednaenje
potencijala i stabilizator
n
Krovovi zatieni prihvatnom motkom
(I)
141
Topli vlani zrak
Granini sloj
Hladni suhi zrak
prema J Henjesu -> ANTENE
irenje elektromagnetskih valova odgovara optikimzakonima valova
( o^S Smetnje prijema mogu se izbjei
izborompovoljne lokacije
Slob Moment od
duljina vjetra
L MR 80 MR 110
(m) (kpm)
4 15 41 4 57 0
4 0 38 4 53 0
3 75 33 7 46 4
3.5 29 4 40 5
3,25 25.3 34.8
3.0 21 6 28 7
2.75 18 1 24 9
2 5 15.1 20.6
2 25 12.1 16 7
2.0 96 13 4
Moment od vjetra MR na cijevnom
nosau 50 mm
1 LMK-antena i
UKW antena za
odabrani smjer
prijama
VHF antena (npr
F III (K8))
VHF antena (npr.
F II (K10))
UHF antena (npr
F IV (K35))
UHF antena (npr
F 5 (K56))
Antenski nosa za
2 UHF antene
Provoenje cijevi
nosaa antene
Prikljuci antene.
75-ii- koaksijalni
kablovi
Pojaalo za LMKU
i TV-kanale
10 ina za uzemljenje
11 Kabelska spojnica
s kontrolnom
kutijom
12 Glavni vodovi
75-U- koaksijalni
kablovi
13 Razdjelne kutije za
razdvajanje
osnovnih vodova
14 Antenske utinice
za radio i TV
15 Prikljuni kabel za
radio
16 Prikljuni kabel za
TV
17 Uzemljenje

Antene za prijamradijskih i televizijskih emisija nagruju izgled gra-
da. Tome mogu pomoi skupne antene Osimtoga, blisko smjete-
ne antene jedna drugoj smetaju pri prijamu. Projektiranje skupne an-
tene treba uzeti u obzir ve tijekomgrubih graevinskih radova (b)
s pojaalima protiv opadanja napona u vodovima itd. ->() +() koja
su ujedno mjerodavna i za uzemljenja Kad se prikljuuju na vodo-
vod, treba obratiti pozornost na premotenje vodomjera ^ () Ti-
jekom grubih graevinskih radova vano je da se uzemljenje gro-
mobrana izvede struno ->s. 140. Antene se ne smiju postavljati na
krovove od slame, trske ili drugih lako zapaljivih materijala! U tim
okolnostima treba predvidjeti antene na jarbolima ili u prozorima.
Uinak antena bitno ovisi o okolini - 0 i vodovima visokog napo-
na. Najbolje je postavljati antene s izravnim dogledanjem i odai-
ljaem. Dobar prijam zahtijeva usmjerenost prema najbliemu
odailjau, a uz to i tzv. polarizaciju. Kratki valovi ne slijede zakriv-
ljenost Zemlje, valovi metarske duljine djelomino slijede, a dio od-
lazi u troposferu i odatle se reflektira. Tako je u nekim sluajevima
mogu televizijski prjjam i na mjestu koje odailja uobiajeno ne
dosee. Brojni razliiti oblici antena stoje na raspolaganju. Treba se
drati osnovnih pravila >(|) Vaan je potrebni prostor za smjetaj
dodatnih kunih ureaja za uzemljenje gromobrana -> Visoka
stabla koja nadvisuju vrh antene mogu predstavljati smetnju u smje-
ru prema odailjau, naroito ako se radi o crnogorici Potkrovne an-
tene u podruju VHF imaju smanjen prijam. U podruju VHF to je
smanjenje u odnosu prema vanjskim antenama otprilike polovica
prethodno navedenog Sobne su antene mnogostruko slabije (po-
mone antene). J edna antena trebala bi sluiti za prijam dugih,
srednjih, kratkih i UKV valova, te za vie podruja TV valova, iz-
vedba treba osigurati trajnost i zatitu od korozije. Kad su ureaji na
jarbolu, treba provesti statiki proraun prema VDE 0855, dio 1 >
@ U normalnim okolnostima rauna se za jarbol usaen u grau
krovita s duljinom ukljetenja >1 m, pri ukljetenju u zid >0,75 m.
Zbog opasnosti od korozije ne preporuuje se privrivati na akti-
vni dimnjak. Kad su ravni krovovi, treba antenu privrstiti na vanjski
zid. Kod kabelske televizije nema antene Uz kuni prikljuak treba
predvidjeti pojaalo prikljueno na elektrinu mreu
Postojea .
gromobranska^^^l
instalacija
Ako gromobranska
nstalacija postoji treba
ostvariti ovu vezu
Cu 0 8 mmili NYY 10 mm?
Dodirna povrina
10 cm
2
ina za uzemljenje
vanjskih vodova svih
HF - antenskih kablova
Pojaalo
ina za uzemljenje
vanjskih dijelova
glavnih vodova
Premotenje cijevi od
sintetike ili nekog
privremenog prekida
Cu 10 mm
2
Premotenje
brojila za vodu
Shema instalacije skupne antene

Shema gromobranske instalacije
(Siemens)
Kuno Uzemljenje
uzemljenje gromobranske
instalacije
142
Fizikalne veliine Tehnike veliine i
oznake u formulama
Rasvjetno-tehnika jedi-
nica i skraena oznaka
Tok zraenja Svjetlosni tok <t> Lumen (lm)
J aina zraenja Svjetlosna jakost I Candela (cd)
J aina ozraenja J aina osvjetljenja E Lux (lx)
Gustoa zraenja Gustoa svjetla L (cd/m
2
)
Koliina zraenja Koliina svjetla Q (Im h)
Ozraje Osvjetljenje H (lx h)
( T ) Fizikalne i tehnike veliine svjetlosnog zraenja
Strujni vod s reflektorima
Svjetlosni sustav / svjet. cijevi
i Svjetlosni sustav s umetnutim
aruljama
X
Rasvjetno tijelo, openito
Rasvjetno tijelo s naznakom
0
O O O
l
-'9
raene
'
vise
oe svjetiljke,
okrugle / cilindrine
o
Zidni fluter, reflektor
okrugao / cilindrian
X 6br o j a arulja i snage
X
x
X
<s

Ugraene / visee svjetiljke,
kvadrati ne
Ugraene / visee svjetiljke,
pravokutne
2 x 58 W
Q Q
Rasvjetno tijelo s prekidaem
Svjetlo za nudu, stalno upaljeno
Svjetlo za nudu koje se pali
prema potrebi
Reflektor
Rasvjetno tijelo s metalnim
parama, openito
Svjetlea traka s naznakomsnage
Svjetlea traka s naznakombroja
svjetiljki i snage
Kontrolna svjetiljka openito
Openite oznake za arulje u arhi-
tektonskimnacrtima
Oznake za rasvjetna tijela za arh.
nacrte prema DIN 40717
arulje s elektrinimpranjenjem
Visokotlane arulje
arulja s parama
ive ili natrija
arulja s halogenim'
metalnimparama
Niskotlane arulje
=C A
Fluorescentna arulja
Kompjfflria
I
fhinrpcrpntna tarnlia
( ? ) Sistematizacija arulja
RASVJETA
- > t n
Umjetna rasvjeta, DIN 5035
Radni prostori - smjernice "Umjetna rasvjeta", ASR 7/3 1979
Informacije: LiTG - Geschftsstelle, Burggrafenstr 6, Berlin
ERCO Leuchten GmbH, Postfach, Ldenscheid
Svjetlosno - tehnike veliine
Uinak zraenja to ga oko moe ocijeniti naziva se svjetlosni tok O. Svjet-
losni tok odreeno usmjeren po prostornom kutu jaina je svjetla I. Svjet-
losna jakost neke arulje u svim smjerovima zraenja daje raspodjelu svjet-
losne jakosti, i openito se prikazuje krivuljomraspodjele jaine svjetla (LVK)
->s. 144 (2). LVK karakterizira zraenje arulje kao usko, srednje ili iroko,
simetrino ili nesimetrino. Svjetlosni tok koji pada na jedinicu povrine jest
jaina osvjetljenja E.
Tipine vrijednosti:
globalno zraenje (vedro nebo) max. 100000 Ix
globalno zraenje (oblano) max. 20000 Ix
optimalno gledanje 2000 lx
minimum na radnom mjestu 200 lx
rasvjeta za orijentaciju 20 lx
ulina rasvjeta 10 lx
mjeseina 0,2 lx
Sjajnost L je mjera za registriranu svjetlost. Sjajnost arulja relativno je vi-
soka i dovodi do zasljepljivanja. Iz toga proizlazi zahtjev da treba zasjeniti
svjetiljke u zatvorenim prostorima. Sjajnost povrina u prostoriji dobije se iz
jaine osvjetljenja E i stupnja refleksije (L =E p/7t).
Svjetiljke pretvaraju elektrinu snagu (W) u svjetlosnu snagu (Im). Mjera za
korisni uinak je svjetlosno iskoritenje (ImA/V).
Svj et i l j ke
Za rasvjetu prostorija upotrebljavaju se arulje i svjetiljke s elektrinim pran-
jenjem - (4) Tipina obiljeja arulja: boja je svjetla toplo bijela, staklo
moe biti mlijeno po elji, vrlo dobra reprodukcija boje, nema treperenja. Vi-
soka sjajnost (osvijetljenost), stoga naroito kod halogenih arulja izvanre-
dan svjetlosni uinak; male dimenzije arulja omoguuju male dimenzije
svjetiljki; dobre su mogunosti koncentriranja svjetla u eljenom smjeru, na-
roito u reflektorima. Svojstva: malo svjetlosno iskoritenje (lm/W); uporab-
na trajnost imje 1000 do 3000 sati.
Tipina obiljeja arulje s elektrinim pranjenjem: za rad je nuna sprava
za predukljuenje, a u nekim sluajevima i starter Veliko imje svjetlosno is-
koritenje i razmjerno su dugotrajne, 5000 do 15000 sati. Boja svjetla imje
ovisno 0 tipu, toplo bijela, neutralno bijela ili bijela kao dnevno svjetlo. Re-
produkcija boje umjereno je do vrlo dobra; mlijenost stakla ograniena. Za
rad bez treperenja potreban je elektroniki ureaj za predukljuenje (EVG).
arulje
PAR 38
PAR 56
P (W): 60 - 200
arulja za opu
uporabu
P(W): 60- 120
Reflektor arulja
P (W): 300
Reflektor, arulja
P(W): 60- 150
Reflektor, arulja
P(W): 25- 100
Mlijena arulja
P(W): 25- 100
Kriptonska arulja
P(W): 15- 60
Minjon arulja
er
P(W): 35- 120
Linijska arulja
Hal ogene ar ul j e
QT o o P (W): 75 - 250
GM P(W): 200-500
QT-DE
P(W): 300
500
750
1000 QT
PAR 38
(QR 122)
P (W): 75 - 250
Parabolina ref-
lektorska arulja
Ni skonaponske Halogene arulje
QT y P(W): 20- 100
GR-48
QR-CB
QR-111
P (W): 20
Reflektor, arulja
P(W): 20- 75
Reflektor s hlad
nim svjetlom
P(W): 35- 100
Reflektor, arulja
Visokotlane arulje s
el ekt r i ni m pr anj enj em
0
P(W): 50- 400
arulja sa
ivinim parama
P(W): 80- 125
Reflektorska
arulja sa ivinim
parama
4
P(W): 250
Reflektor, arulja
s halogenim met-
nir\ alnim parama
P(W): 70- 250
arulja s haloge-
HIT-DE nim met. parama
ft P(W): 35- 150
fijf arulja s haloge-
nim met. parama
P(W): 75- 400
arulja s haloge-
nim met. parama
HIT
HIE
HST
HSE

P(W): 35- 100
arulja s haloge-
nim met. parama
P(W): 50- 250
arulja s natri-
jevim parama
Fl uor escent na ar ul j a
T P(W): 18
36
58
Kompakt ne f l uor escent ne ar ul j e
T l 4 P(W): 7
9
11
TC-D
TC-L
3 0 =3 P(W): 10 26
13
18
P(W): 18
24
36
a P(W): 7 40
r=p 11 55
1 TC-SB
Ugraen starter
25 W f 5 W
40 w y J 7 W
60 W I i -* 11 W
75 W f " > - 1 5 W
100 W \ 20 W
120 W 1 -*23 W
Usporedba:
uteda struje
do 80%,
deseterostruki
vijek trajanja
143
RASVJETA
Svjetlosno
sredstvo
\ \
Fluter ^ ^
A
Rasterna svjetiljka
Svjetlosno
sredstvo
\ \
Fluter ^ ^
A i N , ,
Svjetlosno
sredstvo
\ \
Fluter ^ ^ Uplight
Q
Downlight Kvadratina Pravokutna
s A arulja ope uporabe
Q 60 - 200 W o O
PAR, R Parabolina
n reflektorska arulja
Reflektorska arulja
60 - 300 W
o O
= QT Halogena arulja
[I 75 - 250 W o o o O
OT-DE Halogena arulja s
n t . >n dva podnoka
100-500 W
o o
ja QT-LV Niskonaponska
M halogena arulja
U 20- 100 W
o o
OR-LV Niskonaponska reflekt-
J orska halogena arulja
/ A 20- 100 W
o o
T Fluorescentna arulja
a = 18 - 58 W o o o o
j i TC Kompaktna fluoresce-
M TC-D ntna arulja
Hl TC-L 7 - 55 W
o o o o o o
* HME arulja sa ivinim
P\ parama
U 50 - 400 W
o
<* HSE/ arulja s natrijevim
A HST parama
\ J 50- 250 W
o
HIT arulja s halogenim
i^M] HIT-DE metalnimparama
35 - 250 W
o o o o
( T ) Odgovarajui tipovi arulja za odreene tipove rasvjetnih tijela
Visea zrcalna
rasterna svjetiljka
direktno - indirektna
120
V
'60
y750 cd/klmi
Direktno - indirektno
rasvjetno tijelo
Downlight
6 0 W J
VvA
0
"
^ 30
cd/klm^--^
Svjetiljke i raspodjela svjetla
Direktno - indirektna svjetiljka
X /
Indirektna svjetiljka
Zrcalni rasterni
zidni fluter
60
A / 7
^s L
^^500 cd/kim,^
5
J ednosmjerno ventili-
rano downlight svjetlo
160 m
3
/h kod 35dB(A)
200 m
3
/h kod 40 dB (A)
Dvosmjerno ventilirano
downlight svjetlo
160 m
3
/h kod 35 dB (A)
200 m
3
/h kod 40dB(A)
Dekoracijsko downlight
svjetlo, otvor djelomino
prekriven:
- metalnimulokom
- zatamnjenimstaklom
- prizmatinomleom
- akrilnim prstenom
Kvadratini dovvnlight
reflektor
300x300 mm
144
Nominalna jaina svjetla
RASVJETA
Visina
prosto-
rije
Nomi-
nalna
jaina
rasvjete
Prostorije
A

<

1
0
0

W

A

>

1
0
0

W

P
A
R

3
8

P
A
R

5
6

a: Q
T

<

2
5
0

W

Q
T
-
D
E

Q
T

>

2
5
0

W

Q
T
-
L
V

Q
R
-
C
B
-
L
V

Q
R
-
L
V

l -
O
1- T
C
-
D

T
C
-
L

H
M
E

<

8
0

W

H
M
E

>

8
0
W

H
S
E

H
S
T

H
I
T
-
D
E

<

7
0

W

H
I
T
-
D
E

>

7
0

W

H
IT

<

7
0

W

H
IT

>

7
0

W

UJ
X
Parkirne garae, prostorije za pakiranje

Do
200 Lux
Nusprostorije
Do
200 Lux
Radionice
Do
200 Lux
Restorani
Foyeri

Standardni uredi, nastavne prostorije, alter-sale, blagajne
Prostorije za sjednice
Radionice

Do Knjiare

Do
3 m
500 Lux
Prodavaonice

Do
3 m
Izlobene dvorane @
Do
3 m
Muzeji, galerije, sveane dvorane

Ulazni pretprostori
Obrada podataka, standardni uredi s viimzahtjevima vidljivosti
Radionice
$
Robne kue

Do Prodajni centri
750 Lux
Izlozi
Hotelske kuhinje
Koncertni podiji
Tehniko crtanje, veliki uredi

Skladita
Radionice
Do
200 Lux
Industrijske hale
Do
200 Lux
Foyeri
Do
200 Lux
Restorani
Crkve

Koncertne dvorane, kazalita
Radionice

Industrijske hale
Predavaonice, aule, dvorane za skupove
Do Prodavaonice
3 m
500 Lux
Izlobene dvorane, muzeji, galerije slika
do Ulazne dvorane
5 m
Ugostiteljski objekti
Sportske dvorane, vienamjenske i gimnastike dvorane

Radionice
Crtaonice
Laboratoriji
Knjinice, itaonice
Do Izlobene dvorane #
750 Lux
Sajamske hale

Robne kue
Prodajni centri
Velike kuhinje
Koncertni podiji
Industrijske hale, strojarnice, rasklopna postrojenja
Do Skladita s visokim regalima
200 Lux
Crkve

Koncertne dvorane, kazalita
Industrijske hale
Do
500 Lux
Muzeji, galerije slika
Preko
Do
500 Lux
Zrane luke, eljeznike postaje, prometne zone
5 m
Do
500 Lux
Sveane dvorane
Sportske i vienamjenske dvorane
Industrijske hale

Do
750 Lux
Auditoriji, predavaonice
Do
750 Lux
Izlobeni prostori
Do
750 Lux
Sajamske hale

Prodajni centri |
1

A =arulja ope namjene
PAR =Parabolina reflektorska arulja
R =Reflektorska arulja
QT =Halogena arulja
QT-DE =Halogena arulja s dva
podnoka
QT-LV =Niskonapon. halog. arulja

QR-LV =Niskonapon. reflekt. arulja
QR-CB-LV=Niskonapon. reflekt. arulja,
hladno svjetlo
T =Fluorescentna arulja
TC =Kompaktna fluorescentna arulja
TC-D =Kompaktna fluorescentna arulja
4- cijevna
TC-L =Kompaktna fluorescentna arulja
izdueni oblik
HME =arulja sa ivinimparama
HSE =arulja s natrijevimparama
HST =arulja s natrij, parama, cijevna
HIT =Halogena arulja s metal, parama
HIE =Halogena arulja s metalnim
parama, eliptini oblik
145
Direktno osvjetljenje, simetrino
Zidni fluter, direktno osvjetljenje
Zidni fluter s djelominim osvjetlje-

njem prostorije, na tranikom raz-
vodu
Zidni fluter
Indirektno osvjetljenje
RASVJETA
Vrste rasvjete u prostorijama ^
Neposredna, si metri na rasvj et a 0 . Preporuuje se za opu
rasvjetu: radnih prostorija, prostorija za skupove, prostorija za kre-
tanje publike i za prometna podruja. Da bi se postigla neka zada-
na razina osvijetljenosti, potrebna je relativno mala elektrina sna-
ga. Normirane vrijednosti specifine prikljune snage ->s. 149 0
Kutovi zasjenjenja svjetiljke u prostorijama za rad i okupljanje izno-
se oko 30, a za vrlo visoki svjetlosni komfor oko 40 i vie. Pri pro-
jektiranju rasvjete treba polaziti od kuta zraenja 70 i 90.
Downl i ght - zi dni i rokokut ni refl ektori , zi dni refl ektori s ra-
sterom ->0 . Postavljaju se blizu zidova radi njihove jednoline os-
vijetljenosti. U prostoriji to djeluje kao izravna rasvjeta.
Zi dni i rokokut ni refl ektori u ni zu - . J ednolina rasvjeta zi-
dova i dijela prostorije. Ovisno o odabranimrazmacima svjetiljki po-
stie se jaina osvijetljenosti do 500 lx. Mogua ugradba halogenih
arulja ili fluorescentnih arulja.
Zi dni i rokokut ni refl ektori ugraeni u strop - 0 . Slue isklju-
ivo za osvjetljavanje zidova. Upotrebljavaju se halogene arulje i
fluorescentne arulje.
Downl i ght uskosnopni refl ektori - Pri pravilnom rasporedu
svjetiljki na stropu mogua je diferencirana osvijetljenost prostorije.
Uskosnopni reflektor moe se nagibati do 40 i okretati u punom
krugu od 360. Koriste se halogene arulje, naroito one niskona-
ponske.
Posredna rasvj eta - (). Karakteristika ove rasvjete temelji se na
doivljaju svijetle prostorije i pri niskoj razini osvijetljenosti i odsut-
nosti refleksnog zasljepljivanja. Preduvjet je dovoljna visina prosto-
rije. Potrebno je paljivo uskladiti rasvjetu i arhitektonske detalje
stropa. Za rasvjetu radnih mjesta treba sjajnost stropnih svjetiljki
ograniiti na 400 cd/m
2
. Potronja energije je do tri puta via nego
pri izravnoj rasvjeti.
Neposredno - posredna rasvj eta -> . Pri povoljnoj visini pro-
storije (h =3 m) prednost se daje kombinaciji neposredne i posred-
ne rasvjete: postie se doivljaj svijetle prostorije uz prihvatljiv
utroak energije (70% neposrednog, 30% posrednog). Preteno se
upotrebljavaju fluorescentne arulje ali mogu se kombinirati s obi-
nimaruljama.
Stropni i rokokut ni refl ektori , podni i rokokut ni refl ektori ->
() - (9). Primjenjuju se za povrinsko osvjetljenje stropa odnosno
poda. Upotrebljavaju se halogene arulje ili fluorescentne arulje a
mogue su i visotlane arulje s elektrinim pranjenjem.
Zi dna svj eti l j ka ->@>. Preteno za dekorativno osvjetljenje zida -
mogui i svjetlosni uinci, npr. pomou filtra za boju i prizmi. U ogra-
nienomopsegu i za osvjetljenje stropa i poda.
Zi dni i rokokut ni u ni zu - . Bez osvjetljavanja poda, naroito
su prikladni za izlobene i muzejske prostore. Vertikalne razine os-
vijetljenosti od 50 lx, 150 lx i 300 lx trebaju se postii kao tipizirane
vrijednosti za izlobe. Oprema: arulje i fluorescentne svjetiljke.
Uskosnopni refl ektori u ni zu - Najee upotrebljavani kut
zraenja 10 (Spot"), 30 (Flood") i 90 (Fluter"). Promjene svjet-
losnog stoca pomou lea (skulpturna lea i Fresnellova lea) i
promjene spektra pomou UV i IR zatitnih filtara (muzeji, izlobe-
ne prostorije, prodavaonice) i filtara u boji. Zatita od zasljepljivan-
ja rasterima i zatitnim zaklonima.
( 7) Direktno - indirektno osvjetljenje ( 8) Stropni fluter
Podni fluter
Zidna svjetiljka, direktno - indirektno

osvjetljenje
Zidni fluter na tranikom razvodu Reflektor na tranikomrazvodu
146
mm VfMfffffMMMiifJ}}}} RASVJETA
Geometrija rasporeda svjetiljki
Razmaci svjetiljki meusobno i u odnosu prema zidu ovisni su o vi-
sini prostorije; - - @.
Najpogodniji kut upada svjetla na objekte i podruje zidova je od 30
(optimalno) do 40 - ( ) - .
Kut zaklanjanja snopa svjetlosti kod down!ighta je izmeu 30 (iro-
kosnopna svjetlost, zadovoljavajue ogranienje bljetavila) i 50
(duboko zraenje svjetlosti visoko ogranienje bljetavila) -
kod svjetiljki s rasteromod 30 do 40.
4)
T
b
i
O O
O
(D w
n
,
d
T-1
9
5a '
J teri
'
raZmak SVjet
" Downlight, razmak svjetiljki: b - 2a
20 lx Potrebno za raspoznavanje crta lica. Zbog toga je 20 lx horizontalne
jaine osvjetljenja minimalna vrijednost za interijere izvan radnih
prostorija.
200 lx Radne povrine djeluju mrano pri jainama osvjetljenja E <200 lx.
Zbog toga je 200 lx min. jaine osvjetljenja za stalno zauzete radne
prostore.
2000 lx 2000 lx smatra se optimalnomjainomosvjetljenja za radne prostorije.
Faktor 1,5 je najmanja razlika u jaini osvjetljenja koja se jo zapaa.
Iz toga proizlazi stupnjevanje nominalnih jaina osvjetljenja En u
unutarnjimprostorijama: 20, 30, 50, 75,100,150, 200, 300, 500,750,
1000, 1500, 2000 itd.
J aina osvjetljenja u unutarnjimprostorijama
rM.y.Y.Y.YîV.y^ a ^v a ' â ^
Kut
flutera
V
r*~~ acr-io*
.. . . Kut nagiba reflektora za osvjetljenje
"a a =30 -'40 Stim^Kn) ' * a =30" - / opi ' (optimum)
( 7) Osvjetljenje objekta ( ) Osvjetljenje zida reflektorom
( 9) Osvjetljenje zida fluterom
^ Kut zaklanjanja svjetlosti
(=30/40/50)
Preporuena jaina Podruje, djelatnost
osvjetljenja
20 30 50 Putovi i radne povrine na otvorenom
50 100 150 Orijentacija u prostorijama pri kratkomzadravanju
100 150 200 Radni prostori koji se ne koriste stalno
200 300 500 Vizualni zadaci, laki
300 500 750 Vizualni zadaci, srednje teki
500 750 1000 Vizualni zadaci visokih zahtjeva, npr. uredski poslovi
750 100 1500 Vizualni zadaci s velikimtekoama, npr. precizna montaa
1000 1500 2000 Vizualni zadaci s vrlo velikimtekoama, npr. kontrolni zadaci
Iznad 2000 Dodatno osvjetljenje za posebno teke specijalne vizualne zadatke
02) Preporuene jaine osvjetljenja prema CIE
Slovna oznaka: IP Primjer: IP 44
Prva brojana oznaka: 0 - 6 Stupanj zatite od dodira i stranih tijela
Druga brojana oznaka: 0 - 8 Stupanj zatite od prodora vode
1. brojana oznaka, zatita 2. brojana oznaka, zatita
0 Bez zatite 0 Bez zatite
1 Zatita od velikih stranih tijela 1 Zatita od kapanja vode vertikalno
(>50 mm) 2 Koso pod kutomdo 15
2 Od srednje velikih stranih tijela 3 Od vode koja sipi
(>12 mm) 4 Od vode koja prska
3 Od malih stranih tijela 5 Od vode u mlazu
(<2,5 mm) 6 Protiv prodora vode pri
4 Od zrnatih stranih tijela preplavljivanju
(<1 mm) 7 Od prodora vode pri uronjavanja
5 Od naslaga praine 8 Od prodora vode pri potapanju
6 Od prodora praine
03) Vrste zatite rasvjetnih tijela
Stupanj Indeks Ra Tipina podruja primjene
1A >90 Biranje boja, galerije
1B 90 >Ra >80 Stan, hotel, restoran, ured, kola, bolnica, tiskara,
tekstilna industrija
2A 80 >Ra >70
70 >Ra >60
Industrija
3 60 >Ra >40 Industrijska i ostala postrojenja s malimzahtjevima glede
reprodukcije boje
4 40 >Ra >20 Ostalo
04) Reprodukcija boje arulje prema DIN 5035
147
ruju zraenja imati nisku razinu
sjajnosti
RASVJETA
- >QP
Obi l j ej a kakvoe rasvj et e
Dobro rjeenje rasvjete mora, uzevi u obzir ekonominost, zado-
voljiti funkcionalne i ergonomske zahtjeve. Osim tih kvantitativnih
kriterija, treba obratiti pozornost i na kvalitativne, prije svega arhi-
tektonske kriterije.
Kvanti tati vni kri teri j i
Razi na osvi j etl j enosti
Kao srednja vrijednost za radne prostorije zahtijeva se izmeu 300
lx (pojedinani ured s dnevnimsvjetlom) i 750 lx (velika prostorija).
Via razina osvijetljenosti moa se uz istu opu razinu postii do-
datnimosvjetljenjem pojedinog radnog mjesta.
Smj er svj etl a 0
Preporuuje se da svjetlo na radno mjesto pada sa strane, a pre-
duvjet je za to krilati oblik LVK s. 144 Q).
Ograni enj e bl j etavi l a 0 - 0
Ogranienje bljetavila odnosi se na podruja neposrednog bli-
jetanja, refleksnog blijetanja i zrcalnih refleksa na ekranima.
Ogranienje neposrednog blijetanja postie se primjenomsvjetiljki
s kutomzaklanjanja (kut zasjenjenja) 30.
Ogranienje refleksnog blijetanja postie se bonimupadomsvjet-
la na radno mjesto, u kombinaciji sa zagasitimpovrinama oko rad-
nog mjesta 0
Ogranienje zrcalnih refleksa ekrana postie se odgovarajuim iz-
borompostavljanja ekrana. Svjetiljke koje bi se unato tomu mogle
reflektirati moraju imati sjajnost 200 cd/m
2
(primijeniti reflektore
visokog sjaja).
Raspodj el a sj aj nost i
Harmonina raspodjela sjajnosti posljedica je paljivog usklaiva-
nja svih stupnjeva refleksije u prostoriji 0 Sjajnost pri posred-
noj rasvjeti ne smije prijei 400 cd/m
2
.
Boj a svj et l a i reprodukci j a boj e s. 147 @
Boja svjetla odreuje se izboromarulje. Razlikuju se tri grupe: to-
plo bijelo svjetlo (temperatura boje ispod 3300 K), neutralno bijelo
svjetlo (3300 K - 5000 K) i bijelo poput dnevnog svjetla (vie od 5000
K). Za urede se najee biraju izvori svjetla tople ili neutralne bije-
le boje. Pri reprodukciji boje, to uglavnomovisi o spektralnom sa-
stavu svjetla, treba nastojati da se generalno postigne stupanj 1
(vrlo dobra reprodukcija boje).
Proraun j ai ne osvi j etl j enosti t oke -> ()
J aine osvijetljenosti (horizontalno Eh i vertikalno Ev), koje proizvo-
de pojedinane svjetiljke, mogu se odrediti na osnovi fotometrijskog
zakona razmaka iz jaine svjetla i geometrije prostorije (visina h,
razmak d i kut upada svjetla a).
Stupanj
refleksije %
Stupanj
refleksije %
Materijali za izradu svjetiljk
Aluminij, ist, visokopoliran 80 do 87 Mort svijetli, vap. buka 40 do 45
Aluminij, eloksiran, zagasit 80 do 85 Mort taman 15 do 25
Aluminij, poliran 65 do 75 Pjeenjak 20 do 40
Aluminij, zagasit 55 do 76 perploa, sirova 25 do 40
Aluminij, obojen, zagasit 55 do 65 Cement, beton, sirov 20 do 30
Krom, poliran 60 do 70 Opeka, crvena, nova 10 do 15
Emajl, bijel 65 do 75
Lak sasvimbijel 80 do 85 Boje
Bakar, visokopoliran 60 do 70 Bijela 75 do 85
Mjed, visokopolirana 70 do 75 Svijetlo siva 40 do 60
Nikal, visokopoliran 50 do 60 Srednje siva 25 do 35
Papir, bijel 70 do 80 Tamno siva 10 do 15
Srebrna pozadina ogledala 80 do 88 Svijetlo plava 40 do 50
Srebro, visokopolirano 90 do 92 Tamno plava 15 do 20
Svijetlo zelena 45 do 55
Graevinski materijali Tamno zelena 15 do 20
Hrastovina, svijetla, polirana 25 do 35 Svijetlo uta 60 do 70
Hrastovina, tamna, polirana 10 do 15 Smea 20 do 30
Granit 20 do 25 Svijetlo crvena 45 do 55
Vapnenac 35 do 55 Tamno crvena 15 do 20
Mramor, poliran 30 do 70
Stupanj refleksije rasvjetno - tehnikih materijala
148
Specifina prikljuna snaga P* W/m
2
za 100 lx pri visini 3 m, povrina =100 m
2
i refleksiji 0,7/0,5/0,2
O A
QTe
12 W/m
2
O A
QTe
10 W/m
2
O A
QTe
5 W/m
2
O A
QTe
5 W/m
2
tC
4 W/m
2
TC-L
T26
3 W/m
2
Korekcijski faktor k
Visina Povrini Stupanj refleksije
H A[m
2
] 070502 050201 000
svjetlo srednje tamno
Do 20 0,75 0,65 0,60
3 m 50 0,90 0,80 0,75
S100 1,00 0,90 0,85
3- 5m 20 0,55 0,45 0,40
50 0,75 0,65 0,60
S100 0,90 0,80 0,75
5-7m 50 0,55 0,45 0,40
S100 0,75 0,65 0,60

Specifina prikljuna snaga P*za
razliite tipove arulja
. o .

. ffl .ffl. ffl^.
. O
0
O ffl O ffl Offl o

' o
9
ffl EB ffl
o
Proraun jaine osvjetljenja za

neku unutarnju prostoriju
( 2) Tablica korekcijskih faktora
Pr i mj er :
Povr i na pr ost or i j e A = 100 m
2
Vi si na pr ost or i j e H = 3 m
St upnj evi r ef l eksi j e 0, 5/ 0, 2/ 0, 1 (sr ednj a r ef l eksi j a)
Ti p r asvj et nog t i j el a @
P* = 4 W/ m
2
( k omp f l uor escent na ar ul j a)
P = 9 45 W = 405 W
Ti p r asvj et nog t i j el a :
P* = 12 W/ m
?
(st andar dna ar ul j a)
P = 8 100 W = 800 W
Ti p r asvj et nog t i j el a ( ) .
P* = 10 W/ m
2
(hal ogena ar ul j a)
P = 16 20 W = 320 W
For mul a - > @
E _ ( 100 405 100 ' 800 , 100 320 , 0 0
n
100 -4 100 12 100 10 ' '
En = 180 lx
6,00 m
A = 24 m
2
k = 0, 75 (svj et l a r ef l eksi j a)
P- = 3 W/ m
2
P = 4 90 W = 360 W
En =
100 4
24 3
En = 375 Ix
0, 75
( ? ) Proraun za uredsku prostoriju
Ugraeno rasterno rasvjetno tijelo
(ERCO)
( 6) Svjetlea struktura (ERCO)
RASVJETA
Proraun srednj i h j akost i osvijetljenosti CD
U praksi esto treba priblino odrediti srednje jakosti osvijetljenosti
(En) za danu elektrinu prikljunu snagu arulja, odnosno odrediti
potrebnu elektrinu prikljunu snagu P za zahtijevanu razinu osvi-
jetljenosti. En i P mogu se prema formuli priblino odrediti. Za
to potrebna specifina prikljuna snaga P* ovisi o primijenjenomtipu
arulje 0 . Ona se odnosi na neposredno osvjetljenje. Korekcij-
ski faktor k ovisi o veliini prostorije i stupnju refleksije zidova, stro-
pa i poda (2).
Predviaju li se u prostoriji upotrijebiti razliiti tipovi arulja, treba
komponente proraunati pojedinano i na kraju zbrojiti - .
Proraun osvijetljenosti pomou specifine prikljune snage moe
se primijeniti i za uredske prostorije. Dvoosna prostorija povrine 24
m
2
, u prikazanom primjeru opremljena je etirima aruljama sa po
dvije arulje od 36 W (prikljuna snaga obuhvaa i ureaj za pret-
paljenje 90 W). Proraunom prema - dobije se jaina osvijet-
ljenosti od priblino 375 lx.
Za uredske se prostorije esto, osim konvencionalnih zrcalnih ra-
sternih svjetiljki, postavljaju i kvadratine rasterne svjetiljke s kom-
paktnimfluorescentnim svjetiljkama - ili svjetlee strukture -
.Svjetlee strukture omoguuju i kombinaciju sa strujnim napoj-
nimtrakama i reflektorima.
Osvj et l j enj e zgrada
Pri osvjetljenju zgrada proraunava se potrebni svjetlosni tok aru-
lja koje e se postaviti na osnovi formule -> Sjajnost iznosi od
3 cd/m
2
(slobodno stojei objekti) i 16 cd/m
2
(objekti u vrlo svijetloj
okolini).
En =
1

P
k
A P
En A P* 1
P
100 k
E Nominalna jaina osvjetljenja (lx)
P Prikljuna snaga (W)
P* Specifina prikljuna snaga (W/m
2
) -> (i)
A Tlocrtna povrina prostorije
k Korekcijski faktor ->(2)
( 8) Formula za srednju jainu osvjetljenja E i prikljunu snagu P
Proraunska formula za svetlosni tok
svjetiljke
^ t L A
ct>=
NB P
Sjajnost za osvjetljenje
Objekt (cd/m
2
) L
Slobodno stojei
Tamna okolina
Srednje svijetla okolina
Vrlo svijetla okolina
3 - 6 , 5
6 , 5 - 1 0
1 0 - 1 3
1 3 - 1 6
Stupanj uinkovitosti osv
1B
jetljenja
Velika povrina
Mala povrina
Velika udaljenost
Tornjevi
0 , 4
0 , 3
0 , 2
<t> =potrebni svjetlosni tok
L =srednja sjajnost (cd/m
2
)
A =povrina osvjetljavanja
rjB =stupanj uinkovitosti osvjetljenja
p =stupanj refleksije gra. materijala
Stupanj refleksije pri osvetljenju
Graevinski materijal P
Opeka bijelo glazirana 0,85
Mramor bijeli 0,6
buka svjetla 0,3-0,5
buka tamna 0,2-0,3
Pjeenjak svjetli 0,3-0,4
Pjeenjak tamni 0,1-0,2
Opeka svjetla 0,3-0,4
Opeka tamna 0,1-0,2
Drvo svjetlo 0,3-0,5
Granit 0,1-0,2
Potreban svjetlosni tok svjetiljki za osvjetljenje
Ugraeno rasterno rasvjetno tijelo

(ERCO)
15 10 20 15^5"
Ô) Preporuene mjere za elektrine vodove u stambenimprostorijama u cm
149
RASVJETA
Toplo bijelo Neutralno bijelo Bijelo kao dnevno svjetlo
Boje svjetla (PHILIPS) 76 29 827 927 830 ' 930 25 33 840 940 950 865 965 54
Stupanj reprodukcije boje 3 1B 1A 1B 1A 2A 2B 1B 1A 1A 1B 1A 2A
Prodavaonice
ivne namirnice

X X
Meso X X
Tekstil, koa X

X

X
Namjetaj, sagovi X X X X
Pribor za sport i igre, papir X X
Foto, satovi, nakit X

X

Kozmetika, frizer

X

X

X
Cvijee

X X X
Pecivo X
Hlaena roba X
Sir, voe, povre X
Riba X
Robne kue, prodajni centri X X X X X
Industri j a, obrt
Radionice

X
Elektrotehnika, strojogradnja

X X
Tekstilna industrija X X
Tiskare, grafiki obrt

X X

X
Ispitivanje boja X X
Lakimica X

X

Skladite, transport

X
Uzgoj biljaka X
Obrada drva X X X
Ljevaonice, valjaonice

Laboratorij X X X
Ispitivanje boja X X
Uredi i uprava
Uredi, hodnici X X
Dvorane za sjednice X X
kol ski i nastavni prostori
Predavaonice, razredi, djeji vrtii X X
Knjinice, itaonice X X
Drutvene prostori j e
Restorani, ugostiteljstvo, hoteli X X
Kazalita, koncert, dvorane, foyeri X
Prostori j e za pri redbe
Izlobene i sajamske hale X X
Sportske i vienamjenske dvorane X X
Galerije, muzeji X X
Kl i ni ke i ordi naci j e
Dijagnostika i tretman

Bolesnike sobe, ekaonice
X

X
Stanovi
Dnevni boravak X X
Kuhinja, kupaonica, hobi, podrum X X X X
Vanj ska rasvj eta
Ulice, staze, pjeake zone X X
Osvjetljenje vert. signalizacije X
Q Pravilna primjena fluorescentnih arulja = preporuuje se =moe se primijeniti
150
RASVJETA
Smj erni ce za radna mj esta " Umj etno osvj etl j enj e" ASR 7/3
kao i DIN 5035 dio 2 (i zvod)
Tabl i ca nomi nal ni h j ai na osvj et l j enj a, smj erni ce za radna mj esta
Vrsta prostorije
Vrsta djelatnosti
En/lx Vrsta prostorije
Vrsta djelatnosti
En/lx Vrsta prostorije
Vrsta djelatnosti
En/ix Vrsta prostorije
Vrsta djelatnosti
En/lx
Opi prostori:
Prometne zone u spremitima 50
Skladini prostori 50
Sklad, prost, u kojima se roba trai 100
Sklad, prost, ukojima treba neto proitati 200
Prolazi u visokoregalnimskladitima 20
Pult za izdavanje 200
Otprema 200
Kantine 200
Ostale prostorije za odmor 100
Gimnastike prostorije 300
Garderobe 100
Praonice 100
Toalete 100
Sanitetske prostorije 500
Strojarnice 100
Opskrba energijom 100
Pota 500
Telefonska centrala 300
Prometni ce u zgradama:
Za osobe 50
Za vozila 100
Stubita 100
Utovarne / istovarne rampe 100
Uredske i sl i ne prostori j e:
Uredske prostorije s radnim
mjestima blizu prozora 300
Uredske prostorije 500
Veliki uredi / grupni uredi:
Visoka refleksija 750
Srednja refleksija 1000
Tehniko crtanje 750
Prostorije za razgovor 300
Prijamne prostorije 100
Prostorije za promet publike 200
Obrada podataka 500
Kemi j ska i ndustri j a:
Postrojenja s daljinskimupravljanjem 50
Postrojenja s povremenim runim
intervencijama 100
Stalno zaposjednuta radna mjesta
u postrojenjima tehnolokih procesa 200
Odravanje 300
Laboratoriji 300
Radovi s poveanim vizualnim
optereenjem 500
Kontrola boja 1000
Industri j a cementa, kerami ka,
stakl arski obrt:
Radna mjesta ili zone uz pei,
mjealice ili mlinove 200
Valjanje, preanje, oblikovanje,
puhanje stakla 300
Bruenje, jetkanje, poliranje stakla,
oblikovanje staklenih instrumenata 500
Dekoraterski radovi 500
Runo bruenje i graviranje 750
Fini radovi 1000
Tal i oni ce, el i ane, val j aoni ce,
vel i ke l j evaoni ce
Proizvodna postrojenja automatizirana50
Proiz. post. s ljudskimintervencijama 100
Stalno zaposjednuta radna mjesta
u proizvodnim postrojenjima 200
Odravanje 300
Kontrolna mjesta 500
Obrada i prerada met al a:
Kovanje malih komada 200
Zavarivanje 300
Grubi i srednji radovi sa strojevima 300
Fini radovi sa strojevima 500
Hladne valjaonice 200
Vuena ica 300
Prerada tekih limova 200
Prerada lakih limova 300
Izrada runog alata 500
Montaa, gruba 200
Montaa, srednje fina 300
Montaa, fina 500
Oblikovanje kovanjem 200
Ljevaonice, podrumitd. 50
Platforme 100
Priprema pijeska 200
ienje odljevaka 200
Radna mjesta na mjealici 200
Ljevaonike hale 200
Izljevna mjesta 200
Strojno oblikovanje 200
Runo oblikovanje 300
Izrada kalupa 300
Modelarstvo 500
Galvanizacija 300
Lienje 300
Izrada alata, fina mehanika 1000
Karoseristiki radovi 500
Lakirnica 750
Nona lakirnica 1000
Tapetarski radovi 500
Zavrna montaa 500
Inspekcija 750
Energetska post roj enj a:
Pogon za snabdijevanje 50
Kotlovnica 100
Prostorija za izjednaenje tlaka 200
Strojarnice 100
Nusprostorije 50
Rasklopna postrojenja u zgradama 100
Rasklopna postrojenja na otvorenom 20
Odravanje 300
Revizije 500
El ektrotehni ka i ndustri j a:
Proizvodnja kablova i vodova,
montani radovi, namotavanje
grubomicom
Montaa telefonskih aparata,
namotavanje srednjomicom
Montaa finih aparata,
podeavanje, ispitivanje
Montaa najfinijih dijelova,
elektronikih dijelova
Umjetno krpanje
Industri j a naki ta i satova:
Proizvodnja nakita
Obrada dragog kamenja
Urarska i optiarska radionica
Obrada i prerada drva:
Parenje
Piljenje
Sastavljanje
Izbor furnira, lakiranje,
modelska stolarija
Rad na strojevima za obradu
drva
Oplemenjivanje drva
Kontrola
300
500
1000
1500
1500
1000
1500
1500
100
200
200
500
500
500
750
Izrada i obrada papi ra, grafi ki obrt:
Bruenje drva 200
Strojevi za papir,
proizvodnja kartonae 300
Knjigovenica, izrada tapeta 300
Krojenje, pozlaivanje, preanje
i jetkanje klieja, radovi na
kamenu i ploama, tiskarski
strojevi, izrada matrica 500
Runi tisak, sortiranje papira 750
Retuiranje, litografija,
runo i strojno slaganje,
oblikovanje sloga 1000
Kontrola boja pri viebojnomtisku 1500
Urezivanje u elik i bakar 2000
Koarska i ndustri j a:
Rad na buradi
Prerada koa
Sedlarski radovi
Bojenje koe
Kontrola kvalitete,
Srednji zahtjevi
200
300
500
750
750
Kontrola kvalitete
Visoki zahtjevi 1000
Kontrola kvalitete
Vrlo visoki zahtjevi 1500
Ispitivanje boje 1000
Proi zvodnj a i prerada t ekst i l a:
Radna mjesta u kupkama 200
Predionice 300
Bojenje 300
Predenje, pletenje, tkanje 500
ivanje, tisak na tekstilu 750
Kitniarstvo 750
Ukraavanje 1000
Kontrola robe, kontrola boja 1000
Prehrambena i ndustri j a i i ndustri j a
potrone robe:
Opa radna mjesta 200
Mijeanje, raspakiranje 300
Klaonice, mljekare, mlinovi 300
Rezanje i sortiranje 300
Proizvodnja delikatesa
i cigareta 500
Kontrola proizvoda, dekoriranje,
sortiranje 500
Laboratoriji 1000
Trgovi na na vel i ko i mal o:
Prodajni prostori,
stalna radna mjesta 300
Radna mjesta uz blagajnu 500
Zanatstvo i obrtnitvo
(primjeri iz razliitih struka):
Lienje elinih konstrukcija 200
Predmontaa ureaja za grijanje
i ventilaciju 200
Bravarija 300
Automehaniarske radionice 300
Graevna stolarija 300
Radionice za razne popravke 500
Radionice za radio i TV aparate 500
Pogoni usl uni h dj el atnosti :
Hoteli i gostionice, prijam 200
Kuhinja 500
Blagovaonica 200
Buffet 300
Dvorane za sjednice 300
Restorani sa samoposluivanjem 300
Praonice, pranje 300
Strojno glaanje 300
Runo glaanje 300
Sortiranje 300
Kontrola 1000
Frizer 500
Kozmetiar 750
151
f
I
I
I
I
I
- b
\
N
V
s
O CT
r ^ J L J E

izvedba rastera
( i ) Paralelni raster
(2) Paralelni kosi raster
(3) Dijagonalni raster
(4) Dijagonalni kosi raster
(5) Razmjetaj svjetljki a =
2
/3 d
Planparalelna
ploa
propusnost prozirnog Difuzna propusnost
stakla, sa smicanjem opalnog mlijenog
kosih zraka
s , akl a
'
ai abas t er a ltd
-
( 8) Mjeovita propus-
nost ornament -
stakla, svile, svjetlog
opalnog stakla itd.
Materijal Rasi-
panje
Debljina
mm
Refleksija
%
Propus-
nost
%
Apsorp-
cija
%
Prozirno staklo Nikakve 2 - 4 6 - 8 90- 92 2 - 4
Ornament staklo Malo 3,2-5,9 7- 24 57- 90 3- 21
Prozirno staklo, izvana matirano Malo 1,75-3,1 7- 20 63- 87 4- 17
Prozirno staklo, iznutra matirano Malo 1,75-3,1 6- 16 77- 89 3- 11
Opalna stakla: grupa 1 Dobro 1,7-3,6 40- 66 12- 38 20- 31
grupa 2 Dobro 1,7-2,5 43- 54 37- 51 6- 11
grupa 3 Dobro 1,4-3,5 65- 78 13- 35 4- 10
Naborana grupa 1 Dobro 1,9-2,9 31 - 45 47- 66 3- 10
opalna stakla grupa 2 Dobro 2,8-3,3 54- 67 27- 35 8- 11
Opalno staklo u boji: crveno Dobro 2- 3 64- 69 2 - 4 29- 34
naranasto Dobro 2- 3 63- 68 6- 10 22- 31
zeleno Dobro 2- 3 60- 66 3- 9 30- 31
Opalinsko staklo Malo 2,2-2,5 13- 28 58- 84 2- 14
Porculan Dobro 3,0 72- 77 2- 8 20- 21
Mramor, poliran Dobro 7,3-10 30- 71 3- 8 24- 65
Mramor, natopljen Dobro 3 - 5 27- 54 12- 40 11 - 49
Alabaster Dobro 11,2-13,4 49- 67 17- 30 14- 21
Karton, slabo obojen Dobro 69 8 23
Pergament, neobojen Dobro 48 42 10
Pergament, obojen svjetlo uto Dobro 37 41 22
Pergament, tamno ut Dobro 36 14 50
Svila, bijela 28- 38 61- 71 1
Svila, obojena 5- 24 13- 54 27- 80
Pamuna tkanina 68 28 4
Resopal, toniran 1,1-2,8 32- 39 20- 36 26- 48
Pollopas, svjetao 1,2-1,6 46- 48 25- 33 21- 28
Celon, bijel (zamuen) 1,0 55 17 28
Celon, ut (zamuen) 1,0 36 9 55
Celon, plav (zamuen) 1,0 12 4 84
Celon, zelen (zamuen) 1 0 12 4 84
Kristalno staklo 6 - 8 8 88 4
Armirano staklo 6 - 8 9 74 17
Sirovo staklo 4 - 6 8 88 4
Staklo za zatitu od sunca 2,0 6 38 56
(zeleno)
RASVJETA
FLUORESCENTNE CIJ EVI ZA REKLAMNE PLOE
Proizvoljno voenj e l i ni j e, sve vrste pisma, ornamenata i likovnih
prikaza. Lako reguliranje (pomou otpornika ili transformatora), uo-
biajena primjena za kinodvorane, kazalita, prodavaonice, rekla-
mu.
U uredima i poslovnim zgradama potrebna je rasterska obl oga
ispod fluorescentnih cijevi. Svjetlo preteno pada izravno prema
dolje - .
Svj et l ee trake i svj et i l j ke u i zdueni m pol j i ma omoguuju jed-
nolinu opu osvijetljenost s blagompojavomsjene, slino dnevnoj
svjetlosti.
Vi sokot l ane i vi ne arul j e sa svjetleimmedijem(HQL) upotreb-
ljavaju se za rasvjetu tvornica i radionica, a takoer i za vanjsku ras-
vjetu.
arul j e za mj eovi to svj et l o sa svjetleim medijem (HWL) daju
svjetlo slino dnevnom, s dobrom reprodukcijom boje. arulje su
bez startera u normalnom grlu (npr. u grlu za standardnu arulju).
PROZIRNA, SVJ ETLOPROPUSNA GRADIVA
Pri odreivanju veliine, oblikovanju boja, dimenzioniranju prozora
i osvijetljenosti prostorija vano je poznavati svjetlopropusnost, ra-
sipanje i refleksiju graevnih materijala za postizanje umjetnikog i
ekonomskog uinka.
Razlikuju se: materi j al i koj i refl ekti raj u svj etl o (9) s usmjere-
nom, potpuno difuznomi djelomino difuznomrefleksijomi svj et l o-
propusni materi j al i s usmjerenom (), difuznom (?) i mjeo-
vitompropusnou - (S).
Treba napomenuti: mati rana stakl a s unutarnjim matiranjem (pre-
poruljivo i s obzirom na manje prljanje) apsorbiraju manje svjetla
od onih s vanjskimmatiranjem tablica (9).
Svi l ena sj eni l a u boji, s bijelom podstavom, imaju, uz malo sma-
njenje propusnosti, oko 20% manju apsorpciju od nepodstavljenih.
Stakl a za dnevnu svj et l ost , kojima je zadaa da boju elektrine
rasvjete uine slinomdnevnoj svjetlosti, apsorbiraju oko 35%, dok
ona koja se trebaju pribliiti difuznoj svjetlosti neba apsorbiraju
60 - 80%.
Prozorska stakl a prozirna stakla, proputaju 65 - 95% svjetla, ovis-
no o kakvoi. Prema dr. Kleffneru - QP zbog loe prozirnosti sta-
kla, naroito ako su dvostruka i trostruka, moe doi do tolike
apsorpcije svjetla da se, zbog toga potrebno poveanje povrine
prozora, bitno narui toplinska izolacija.
STAKLO, informacije:
Flachglas AG, Auf der Reihe 2, Gelsenkirchen-Rotthausen
Interpane, Postfach 20, Lauenfrde
Gerresheimer Glas AG, Heyestrae 178, Dsseldorf
VEGLA Vereinigte Glaswerke GmbH, Viktoriaallee 3- 5, Aachen
Staklo vueno mehaniziranimpostupkomizlazi iz stroja spremno za
uporabu bez daljnje obrade. Ono je jasno prozirno, bezbojno, jed-
nolike debljine, obostrano ravnih sjajnih povrina. Svjetlopropus-
nost je 91 - 93%.
Klasifikacija:
Klasa 1: najbolja trgovaka roba prema DIN-u 1249, za stambene i
uredske prostorije.
Klasa 2: graevno staklo za tvornice, skladita, podrumske i ta-
vanske prozore.
Za pojedinu prostoriju treba upotrijebiti samo staklo iste klase.
Primjena' ostakljenje prozora, izloga, vrata, razdjelnih stijena,
namjetaj, sigurnosno staklo, dvostruke ploe. Dodatna obrada:
bruenje, nagrizanje, matiranje, peenje, oblaganje, bojenje, savi-
janje. Posebno staklo za specijalne namjene u svimdebljinama, kao
obloeno staklo, staklo za suhe ploe, automobilsko staklo, sigur-
nosno staklo.
( 9) Svjetlosno - tehnika svojstva graevinskih materijala koji proputaju svjetlo
152
Kompaktno staklo sa Od dvije
zavarenimrubom staklene ploe
Izolacijsko staklo
Od tri staklene ploe
Zr ak u
prost ori j i
Izvana
10
Zr ak u
prostorijj_
Opadanje + 21
23
Staklo
-2
Izvanai
Zr ak u
prost ori j i
[Opa- 11 +2 1
danje
Staklo + 10
fevjna
- 10'
naJ :
J Opadanje 8'
Staklo ^13
( 2) Toplinsko zraenje kod jednostrukog, izolacijskog i trostrukog ostakljenja
Mnogokut Zaobljeni uglovi
Mogunost isporuke modela oblika stakla (primjeri)
Zaobljeni uglovi
STAKLO
IZOLACIJ SKO STAKLO
Viestruko izolacijsko staklo element je ostakljenja koji se sastoji od
dviju ili vie staklenih ploa 0 (prozorsko staklo, zrcalno staklo,
lijevano staklo, ravno staklo) koje su meusobno odvojene jednim
meuprostorom ili vie njih ispunjenih zrakom ili plinom. Viestru-
ko izolacijsko staklo prua, ovisno o izvedbi, visoku termoizolaciju
i/ili akustinu izolaciju (npr. akustino izolacijsko staklo, staklo za
zatitu od sunca, spregnuto staklo s meuslojem). U meuprostoru
se nalazi osueni zrak ili specijalni plin. S obziromna razliitost rub-
nih spojeva izolacijsko se staklo dijeli u tri grupe: kompaktno izola-
cijsko staklo A , lemljeno izolacijsko staklo B, izolacijsko
staklo s rubnimspojemod organskog materijala B.
SZR
k-Wert
Vie
2xC
4 mm
sloj no iz
PTIFLC
5 mm
olacijskt
AT-zrca
6 mm
staklo
nog sta
8 mm
Dd
da
10 mm 12 mm
k vrijedn.
W/m
2
K*
8
irina u cm 141 185 185 300 300 300
3,2 8
Visina u cm 240 300 500 500 500 500
3,2 8 Povrina m
2
3,4 3,4 3,8 8,0 10,0 10,0 3,2 8
Odnos stranica 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 1:10
3,2 8
Ukupna debljina u mm 16 18 20 24 28 32
3,2
10
irina u cm 141 245 280 300 300 300
3,1 10
Visina u cm 240 300 500 500 500 500
3,1 10 Povrina m
2
3,4 6,0 8,0 10,0 10,0 10,0 3,1 10
Odnos stranica 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 1:10
3,1 10
3,1
12
irina u cm 141 245 280 300 300 300
3,0 12
Visina u cm 240 300 500 500 500 500
3,0 12 Povrina m
2
3,4 6,0 8,0 12,0 12,0 10,0 3,0 12
Odnos stranica 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 1:10
3,0 12
3,0
Tolerancije debljine u mm 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0
Tolerancije veliine u mm 1,5 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0
Masa kg/m
2
20 25 30 40 50 60
( 5) Dvostruko izolacijsko staklo
Podaci OPTIFLOAT u mm
SZR u mm
4 4 4
(8,5) (8,5)
5 5 5
(8,5) (8,5)
4 4 4
(6) (6)
5 5 5
(6) (6)
k-vrijednost (W/m
2
K)* 1,9 1,9 2,0 2,0
Propusnost svjetla % 74 72 74 72
Debljina elemenata u mm 29 32 24 27
Max. duljina stranice u cm 141x 240 180x240 141x240 180x240
Min. dimenzije u cm
2
24x24 24x24 24x24 24x24
Odnos stranica 1:6 1:6 1:6 1:6
Max .povrina u m
2
3,4 3,4 3,4 3,4
Masa u kg/m
2
ca. 30 ca. 38 ca. 30 ca. 38
Tolerancija deblj.:-1 mm/ +2 mm
Tolerancija vel. 2,0 mm
'Ispitano prema DIN 52619
( 6) Trostruko izolacijsko staklo
Dulja stranica u cm(irina)
50 100 150 200 250 300 350 400 450 500
Preporuka za debljinu
vanjske i unutarnje staklene
ploe kod izolacijskog stakla
visine ugradbe do 8 m
(optereenje vjetrom=0,75
kN/m
2
odn. 750 pa)
( ? ) Preporuene debljine stakla za visinu ugradbe do 8 m
Dulja stranica u cm(irina)
0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500
20m(= 1,2 kN/m
2
1200
P a )
( 7) Preporuena debljina stakla za visinu ugradbe do 20 m
153
Sl oj za zat i t u od
sunca ~~
Upadno
zr aenj e
100%
Ref l eksi j a
svj et l a pr ema
i2D
Ref l eksi j a
zr aCenj a
pr ema v an
Tr ansmi si j a
svj et l a
>
Tr ansmi si j a zr a enj a
14%
Sek undar na
pr edaj a ,
o
i>
Solarnoizolacijsko staklo
Solarnoizolacijsko staklo
zlato 30/17
Q.
F p
r
o
p
u
s
n
o
s
t

s
v
je
t
la

T
l
%

R
e
f
le
k
s
ija

s
v
je
t
la

iz
v
a
n
a
/
iz
n
u
t
r
a

R
L

%

u
o
c
vi
3
CL
O
O.?

Dl - 1
)

k
-

v
r
ije
d
n
.

W
/
m

K

(
1
2

m
m
)

P
r
o
p
u
s
n
o
s
t

u
k
u
p
n
e

e
n
e
r
g
ije

g

%

P
r
o
s
je
n
i

f
a
k
t
o
r

p
r
o
p
u
s
n
o
s
t
i
b

B
r
o
j
a
n
a

o
z
n
a
k
a

s
e
le
k
t
iv
n
o
s
t

S

m
a
x
.

d
im
e
n
z
ije

c
m
x
c
m

Titan
66/43 | 66 | 21 | 18 | 17 | 1,4 | 43 | 0,49 | 1,53 | 260x500
Auresin
66/44
50/32
49/32
45/39
40/26
39/28
66
50
49
45
40
39
15
19
38
30
32
26
11
16
36
17
22
11
7
9
10
11
8
9
1.4
1.5
1.4
1.5
1.3
1.4
44
32
32
39
26
28
0,50
0,37
0,37
0,45
0,30
0,32
1,50
1,56
1.53
1,15
1.54
1,40
240x340
240x340
260x500
240x340
240x340
240x340
Zlato
40/26
30/23
40
30
25
18
36
40
11
11
1,4
1,4
26
23
0,30
0,26
1,54
1,30
240x340
240x340
Srebro
50/35
50/30
49/43
48/48
37/32
36/33
36/22
15/22
50
50
49
48
37
36
36
15
40
37
36
39
40
46
48
26
35
34
22
21
14
26
45
42
14
18
14
13
8
8
9
8
1.4
1.3
1.5
1,5
1.5
1.4
1,2
2.6
35
30
43
48
32
33
22
22
0,40
0,34
0,49
0,55
0,37
0,38
0,25
0,25
1,43
1,67
1,14
1,00
1.16
1,09
1,64
0,68
240x340
260x500
240x340
240x340
240x340
240x340
240x340
200x340
Bronca
49/33
36/26
49
36
16
26
35
46
12
8
1,4
1,4
33
26
0,38
0,30
1,48
1,38
240x340
240x340
Neutralno
51/39
51/38
51
51
11
16
30
10
15 I 1,6 | 39
18 1,6 38
0,45
0,44
1,31
1,34
240x340
300x500
Zeleno
37/20
38/28
37
38
25
34
36
17
3
8
1,4
1,4
20
28
0,23
0,32
1,85
1,36
260x500
240 x340
Sivo
47/51
43/39
47
43
6
7
22
17
27
18
2,9
1,5
51
39
0,59
0,45
0,92
1,09
240x340
240x340
UDO
(za uspor
78
edbu)
15 15 98 3,0 72 0,83 1,08
( 3) Solarnoizolacijsko staklo
SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO
Solarnoizolacijsko staklo odlikuje se visokom svjetlopropusnou
uz istodobno to manju propusnost ukupne energije. To je omo-
gueno vrlo tankimfilmom plemenite kovine koja je nanesena na
unutarnju stranu prema prostoru izmeu stakala. Osim dobrih
svojstava solarne izolacije, takvo staklo s vrijednostima k 1,2
W/m
2
K ispunjava sve zahtjeve glede visokog stupnja termoizolaci-
je. Zahvaljujui velikomizboru boja i koloristiki neutralnimtipovima,
nude se mnoge mogunosti oblikovanja, uz dopunu pomou prik-
ladno obojenih jednostrukih i dvostrukih fasadnih ploa. Solarnoi-
zolacijsko staklo moe se kombinirati s akustinim izolacijskim
staklom, jednostrukim sigurnosnim staklom, spregnutim sigurnos-
nimstaklom, oklopnim izolacijskim staklom, lijevanimstaklom/ or-
namentnim staklom kao vanjska ili unutranja ploa. Nije mogua
kombinacija s armiranim staklom.
Svaki se tip stakla oznaava bojom(gledano izvana) i parom bro-
janih vrijednosti oznaka, od kojih prva daje propusnost svjetla a
druga propusnost ukupne energije u postocima. Primjer: auresin
(=modro) 40/26.
SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO
Svjetlopropusnost TL je u rasponu valnih duljina svjetla od 380 do
780 nm (nanometara) u odnosu na svjetlosnu osjetljivost ljudskog
oka izraenu u postocima, DIN 67507.
Refleksija svjetla RL prema van i prema unutra izraava se u posto-
cima.
Indeks reprodukcije boje Ra DIN 6169:
Ra >90 =vrlo dobra reprodukcija boje,
Ra >80 =dobra reprodukcija boje
Propusnost ultraljubiastih zraka Tuv u rasponu valnih duljina od 280
do 380 nm, DIN 67507 u postocima.
Propusnost ukupne energije g u~rasponu valnih duljina od 320 do
2500 nmjest zbroj neposredne energetske propusnosti i sekundar-
ne emisije topline (= isijavanje i konvekcija) prema unutra, DIN
67507.
Srednji faktor propusnosti (shading coefficient) VDI 2078. Faktor b
je srednji faktor propusnosti Suneve energije u odnosu prema pro-
lazu energije kroz jednostruko staklo debljine 3 mm u iznosu od
87%.
w .. g u ( %)
Vrijedi odnos: b = 0_.0/
0/ / 0
Brojana oznaka selektivnosti S. S =TL/g. Visoka vrijednost S po-
kazuje povoljan odnos svjetlopropusnosti (TL) prema ukupnoj pro-
pusnosti energije (g).
Koeficijent prolaza topline k ploe izolacijskog stakla pokazuje koli-
ko se energije gubi prolazom kroz staklo. to je njegova vrijednost
manja, manji je gubitak topline. Vrijednost k najveimdijelom ovisi
o prostoru izmeu staklenih ploa (SZR) i mediju u njemu (zrak ili
plemeniti plin). Kad je rije o solarnoizolacijskom staklu, vrijednost
k poboljava se slojevima plemenitih kovina. Navedene vrijednosti
k, DIN 52619, odnose se na SZR irine 12 mm.
Pri gledanju iznutra prema van boje se uglavnom ne mijenjaju. Pri
neposrednoj usporedbi uz otvoreni prozor razabire se lagano toni-
ranje veine stakala koje je, ovisno o tipu, sivo ili umbralno. To se
moe primijetiti ako se gleda izvana kroz "preko ugla" ostakljene
prozore.
Na doivljaj boja u prostoriji vrlo malo djeluju solarnoizolacijska sta-
kla jer se dnevnoj prolaznoj svjetlosti mijenja tek neznatno spek-
tralni sastav. Reprodukcija boja oznaava se indeksom "R".
IZOLACIJSKO STAKLO - VIENAMJENSKO STAKLO
Uz pootrene zahtjeve za fasadne elemente postavljaju se i za
ostakljenje visoki i brojni zahtjevi, zatita od topline, zvuka, Sunca,
poara, zatita objekata, osoba i okolia, estetika u oblikovanju.
U svimtimnamjenama radi se o poveanimzatitnimuincima koji
se konvencionalnimizolacijskimstaklomne mogu postii.
Vienamjensko izolacijsko staklo je izolacijski element koji u sebi
sjedinjuje vie zatitnih namjena.
Tehniki je mogue gotovo sve zahtjeve ispuniti jednim vie-
namjenskimizolacijskomstaklom; ipak, standardno vienamjensko
staklo ne postoji. (4)
S
a
s
t
a
v

s
t
a
k
la

S
Z
R

s
t
a
k
lo

D
e
b
ljin
a

e
le
m
e
n
a
t
a

T
e
r
m
o
iz
o
la
c
ijs
k
a

v
r
ije
d
n
o
s
t

k
y
-
S
o
la
r
n
o
iz
o
la
c
.

v
r
ije
d
n
o
s
t

g
-
V
r
ije
d
n
o
s
t

e
n
e
r
g
.

b
ila
n
c
a

k
-
A
k
u
s
t
i
n
a

iz
o
la
c
ija

R
w

R
e
p
r
o
d
u
k
c
ija

b
o
je

R
a
D

P
a
s
iv
n
a

s
ig
u
r
n
o
s
t

E
s
t
e
t
ik
a

Z
a
t
it
a

o
k
o
li
a

mm mm W/m
z
K % W/m*K dB - - - _
ESG
6/16/4
26 1,2 43 0,68 36 98 da da da
( ? ) Vienamjensko staklo - primjer
1 5 4
J EDNOSTRUKO SIGURNOSNO STAKLO (ESG)
"ESG" je prednapeto staklo. Prednapon se postie termikom ob-
radom. Proizvodni proces tehnike obrade obuhvaa naglo zagrija-
vanje i nakon toga lagano hlaenje strujomhladnog zraka. Suprot-
no float - staklu, od kojeg prilikomloma nastaju otre iljate krhoti-
ne, od "ESG" nastaju mali komadii, najee tupih rubova, pa je
opasnost od ozljeda bitno smanjena. Osimtoga se "ESG" odlikuje i
drugim prednostima: poviena vrstoa na savijanje i udar, te po-
stojanost na temperaturne promjene (razlika temperature od 150
K). Podruje primjene: sportske dvorane radi sigurnosti od udara
lopte; kolske graevine i djeji vrtii takoer iz sigurnosnih razlo-
ga; u stambenimi poslovnimzgradama za stubita, vrata i razdjel-
ne stijene. Podruje u cijelosti ostakljene fasade - parapetna stakla
DIN 18516 dio 4. - ograde, staklo se upotrebljava kao stubina i bal-
konska ograda radi osiguranja od pada. Naknadna obrada "ESG"
nije mogua. Ve oteenost povrine dovodi do razaranja stakla.
"ESG" se moe obraditi da bi se moglo kombinirati s konvencional-
nimizolacijskomstaklom- (?)
STAKLO
SIGURNOSNO STAKLO ZA ZATITU OBJEKATA I OSOBA,
DIN 52290
Spregnuto sigurnosno staklo VSG je prikladan prozirni materijal koji
moe pruati zadovoljavajuu sigurnost protiv napada.
Mogunosti: dvostruko VSG u razliitimdebljinama s PVB - folijom.
Trostruko ili viestruko VSG u razliitimdebljinama s PVB - folijom
izvodi se standardnimili pojaanim nainom.
Dodatnu sigurnost prua kombinacija s alarmnomtrakomili icom
povezanom sa sustavom za uzbunjivanje. Ostakljenja DIN 52290
dijele se u sljedee grupe:
ostakljenje otporno na proboj - slovne oznake A - B - C; ostakljenje
otporno protiv eksplozije - slovna oznaka D.
Napada se obino izvana, na vanjsko staklo. Kad je rije o kazne-
nim ustanovama otporno staklo mora biti na unutarnjoj strani. Ne
doputa se promjena redoslijeda ugradnje, npr. okretanjem eleme-
nata - (3)
ESG
kombi-
nacije
Debljine stakla u mm ESG
kombi-
nacije
Float ESG VSG
ESG
kombi-
nacije 4 5 6 8 10 4 5 6 8 10 6 8 10 12
D
e
b
ljin
a

s
t
a
k
la

u

m
m

4 100x
200
100x
200
100x
200
100x
200
100x
200
100x
200
100x
200
100x
200
100x
200
100x
200
100x
200
100x
200
100x
200
100x
200
D
e
b
ljin
a

s
t
a
k
la

u

m
m

5 120x
240
120x
300
120x
300
120x
300
120x
300
100x
300
120x
300
120x
300
120x
300
120x
300
120x
300
120x
300
120x
300
120x
300
D
e
b
ljin
a

s
t
a
k
la

u

m
m

6 141x
240
210x
300
210x
360
210x
360
210x
360
100x
360
120x
360
210x
360
210x
360
210x
360
210x
360
210x
360
210x
360
210x
360
D
e
b
ljin
a

s
t
a
k
la

u

m
m

8 141x
240
210x
300
210x
360
210x
360
210x
360
100x
360
120x
360
210x
360
210x
360
210x
360
321 x
360
210x
360
210x
360
210x
360
D
e
b
ljin
a

s
t
a
k
la

u

m
m

10 141x
240
210x
300
210x
360
210x
360
210x
360
100x
360
120x
360
210x
360
210x
360
210x
360
321x
360
210x
360
210x
360
210x
360
Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim
optereenjima u DIN 1055
Max. dimenzija jednoslojnog izolacijskog stakla ESG u cm
SPREGNUTO SIGURNOSNO STAKLO (VSG)
U proizvodnji "VSG" dvije se ploe float - stakla ili vie njih vrsto
spajaju pomou jedne visokoelastine folije od polivinilbutirala ili po-
mou vie njih. Prozirnost, koja je za staklo uobiajena, neznatno
se smanjuje, ovisno o debljini. VSG je staklo koje vee krhotine; pri
lomu krhotine ostaju zalijepljene za foliju. ilavo elastina folija
oteava probijanje, ime se poveava aktivna sigurnost (spreava
se probijanje i provala). U sluaju loma stakla VSG i dalje zatvara
prostor. Podruje primjene: ulazni prostori komunalnih graevina,
kola i djejih vrtia, djelomino i obavezna primjena. Osimto osi-
gurava od provale, VSG je posebno prikladan za "ostakljenja iznad
glave", pa je ponegdje radi sigurnosti i propisano kao obvezno -
<D-
VSG
Kombi-
nacije
Debljine stakla u mm VSG
Kombi-
nacije
Float ESG VSG
VSG
Kombi-
nacije 4 5 6 8 10 4 5 6 8 10 6 8 10 12
D
e
b
ljin
a

s
t
a
k
la

u

m
m
6 141x
240
225x
300
225x
321
225x
321
225x
321
100x
200
120x
300
210x
321
210x
321
210x
321
225x
321
225x
321
225x
321
255x
321
D
e
b
ljin
a

s
t
a
k
la

u

m
m

8 141x
240
225x
300
225x
400
225x
400
225x
400
100x
200
120x
300
210x
360
210x
360
210x
360
225x
321
225x
400
225x
400
255x
400
D
e
b
ljin
a

s
t
a
k
la

u

m
m

10 141x
240
225x
300
225x
400
225x
400
225x
400
100x
200
120x
300
210x
360
210x
360
210x
360
225x
321
225x
400
225x
400
255x
400
D
e
b
ljin
a

s
t
a
k
la

u

m
m

12 141x
240
225x
300
225x
400
225x
400
225x
400
100x
200
120x
300
210x
360
210x
360
210x
360
225x
321
225x
400
225x
400
255x
400
Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim
optereenjima u DIN 1055
( ) Max. dimenzije spregnnutog izolacijskog stakla VSG u cm
Klasa
otpor-
nosti
Sastav Deb-
ljina
Teina Max.
dimen-
zije
Max.
povr-
ina
Max.
odnos
str. Primjeri primjene
Klasa
otpor-
nosti
Sastav
mm kg/m
2
cm m
2
-
Primjeri primjene
A1
J ednoslojno 9,0 21 225x400 9.0 1:10
Zgrade u naseljima
za jednu ili viie obitelji
A1
9/10/4 I so 23,0 32 225/400 6,0 1- 6
Zgrade u naseljima
za jednu ili viie obitelji
A2
J ednoslojno 9.5 22 225x400 9,0 1:10
Usamljene privatne
zgrade
A2
9,5/10/4 Isc 24,0 33 225/400 6,0 1 6
Usamljene privatne
zgrade
A3
J ednoslojno 10,0 23 225x400 9,0 1:10
Stambene zgrade s viso-
kovrijednomopremom
i usamljene zgrade za odmor
A3
10/10/4 I so 24,0 34 225X40C 6,0 1 6
Stambene zgrade s viso-
kovrijednomopremom
i usamljene zgrade za odmor
DH 4
J ednoslojno 11,0 24 225x400 9,0 1:10
Vile, posebno ugroeni
objekti
DH 4
11/10/4 Iso 25,0 35 225x400 6,0 1:6
objekti
Gore navedene max. dimenzije i povrine odnose se na vanjsku uporabu, ukoliko se de-
blja staklena ploa ugradi s vanjske strane. Kod jednoslojnih A-tipova max. dimenzije
predstavljaju tehnike mogunosti proizvodnje pa prema tome ne vrijede za primjenu na
vanjskoj strani.
Ostakijenje otporno na udarac baenog predmeta

OSTAKLJENOST OTPORNA NA PROBIJANJE
Prema DIN-u 52290 dio 3., ostakljenost protiv probijanja dijeli se
prema stupnju otpornosti u tri grupe: B1 - B3, s rastuim stupnjem
sigurnosti -> (4)
Ostakljenje protiv probijanja s atestomVdS vano je za odreiva-
nje premije osiguranja.
Klasa
otpor-
nosti
Sastav Deb-
ljina
Teins Max.
dimen-
zije
Max.
povr-
ina
Max.
odnos
strani
Dodat,
uinak Primjeri primjene
Klasa
otpor-
nosti
Sastav
mm kg/m
2
cm m
2
-
Dodat,
uinak Primjeri primjene
B1
J ednoslojno 17 40 225x30C 6,75 1:10 C 1 SA
Trgovine foto i video
priborom, ljekarnice,
dijelovi robnih
kua. raunski centri
B1
9/10/4 Iso 32 54 225x30d 6,0 1 6
C 1 SA
dijelovi robnih
kua. raunski centri
B2
J ednoslojno 21 52 225x300 6,75 1:10 C 2 SA Galerije, muzeji, antikvari-
jati, robne kue, psih. klinike
B2
9,5/10/4 Is 37 66 225x30C 6.0 1. 6
C 2 SA Galerije, muzeji, antikvari-
jati, robne kue, psih. klinike
B3
J ednoslojno 28 66 225x300 6,75 1:10 C 3 SA
Draguljarnice, krznarije
kazneno - popravne usta-
nove, energet. centrale
B3
28/10/5 Isc 43 80 225x300 6,0 1 6
C 3 SA
Draguljarnice, krznarije
kazneno - popravne usta-
nove, energet. centrale
SA =pojava krhotina
Gore navedene max. dimenzije odnose se na vanjsku uporabu, ukoliko se deblja stakle-
na ploa ugradi s vanjske strane.
( ? ) Ostakljenje otporno na proboj
1 5 5
SIGURNOSNO STAKLO
Ostakljenje otporno na probijanje s atestomVdS ->(T)
Da bi se odredila premija za zatitne objekte, Savez osiguravatelja
objekata (VdS) ispituje svojstva otpornosti protiv probijanja proval-
nih ostakljenja (EH). Priznati proizvodi uvrteni su u potreban popis.
Razliita EH ostakljenja podijeljena su prema otpornosti u pet kate-
gorija: EH01-02-1-2-3.
Koja je kategorija potrebna za odreeni objekt, ovisi o okolnostima.
O tomu se treba pravodobno dogovoriti s osiguravateljima.
Klasa
otpor-
nosti
Sastav Deb-
ljina
Teina Max.
dimen-
zija
Max.
povr-
ina
Max.
odnos
stranica Primjeri primjene
Klasa
otpor-
nosti
Sastav
mm kg/m
2
cm m
2
-
Primjeri primjene
EH 01
J ednoslojno 10 23 225x300 6,75 1:10
Zgrade u naseljima za
jednu ili vie obitelji
EH 01
10/10/4 I so 24 34 225/300 6,00 1 6
Zgrade u naseljima za
jednu ili vie obitelji
EH 02
J ednoslojno 11 24 225x300 6,75 1:10
objekti
EH 02
11/10/4 Iso 25 35 225/300 6,00 1: 6
objekti
EH 1
J ednoslojno 18 39 225x300 6,75 1:10 Trgovine foto i video
dijelovi robnih kua,
raunski centri
EH 1
18/10//5 Isc 33 52 225/300 6,00 1 6
dijelovi robnih kua,
raunski centri
EH 2
J ednoslojno 25 51 225x300 6,75 1:10 Galerije, muzeji, antikva-
rijati, robne kue, psihi-
jatrijske klinike
EH 2
25/10/5 Iso 40 63 225/300 6,00 1: 6
Galerije, muzeji, antikva-
rijati, robne kue, psihi-
jatrijske klinike
EH 3
J ednoslojno 36 78 225x300 6,75 1:10 Draguljarnice, krznarije,
kazneno - popravne
inst., energet. centrale
EH 3
36/10/5 Iso 51 91 225/300 6,00 1 6
Draguljarnice, krznarije,
kazneno - popravne
inst., energet. centrale
Zastakljivanje otporno na proboj s VdS - certifikatom
Ostakljenja otporna na proboj metka, DIN 52290, oklopno staklo na-
jvee sigurnosti od napada na ivot. To se staklo ugrauje tamo gdje
se u ozbiljnoj situaciji ljudi mogu nalaziti neposredno iza stakla. Po-
stoji pet klasa otpornosti: od C1 do C5. Osimtoga se razlikuju sta-
kla bez krhotina (SF) i ona s krhotinama (SA) -> (2)
Kako se sva ostakljenja otporna na proboj metka sastoje od vies-
lojnog asimetrinog VSG, svi tipovi stakla imaju i poveanu otpor-
nost protiv provale. Najvea teina po jedinici izolacijskog stakla iz-
nosi 500 kg; jednoslojna izvedba 600 kg.
Klasa
otpornosti
Sastav Debljina Teina Max.
dimenzija
Max.
povr-
ina
Max.
odnos
stranica
mm kg/m
2
cm m
2
-
C 1
SA
J ednoslojno
17/10/5 Iso
17
32
37
54
225 x 300
225 / 300
6,75
6,00
1:10
1 6
SF
J ednoslojno
19/10/9 Iso
28
38
66
64
225 x 300
225 / 300
6,75
6,00
1:10
1 6
C 2
SA
J ednoslojno
11/10/10 Iso
23
31
52
48
225 x 300
225 / 300
6,75
6,00
1:10
1 6
SF
J ednoslojno
28/10/11 Iso
34
49
83
93
225 x 300
225 / 300
6,75
5,30
1:10
1 6
C 3
SA
J ednoslojno
11/10/19,5 Iso
28
40
64
69
225 x 300
225 / 300
6,75
6,00
1:10
1: 6
SF
J ednoslojno
34/10/11 Iso
50
55
122
109
225 / 300
225 / 300
4,90
4,50
1:10
1 6
C4
SA
J ednoslojno
17/10/21 Iso
44
48
104
90
225 / 300
225 / 300
5,70
5,50
1:10
1 6
SF
J ednoslojno
48/10/11 Iso
70
69
168
140
225 / 300
210/300
3,60
3,20
1:10
1- 6
C 5
SA
J ednoslojno
32,5/10/32,5 Iso
77
75
187
156
210/300
225 / 300
3,20
3,20
1:10
1 6
SF
J ednoslojno
32,5/10/32,5 Iso
77
75
187
156
219/300
225 / 300
3,20
3,20
1:10
1 6
STAKLO
SIGURNOSNO STAKLO ZA ZATITU OBJEKATA I OSOBA DIN
52290
Ostakljenja protiv djelovanja eksplozije ->(3) Klase otpornosti D1 -
D3 imaju, prema tipu, i sigurnosna obiljeja protiv probijanja, sloma
i proboja metkom. Klasa otpornosti protiv eksplozije, navedena za
neki tip stakla, vrijedi samo ako mu je povrina 1 m
2
Klasa
otpor-
nosti
Sastav Deb-
ljina
Teina Max.
^dimenzija
Max.
povr-
ina
Max.
odnos
stranica
Dodatni
uinak
Klasa
otpor-
nosti
Sastav
mm kg/m
2
cm m
2
-
D 1
J ednoslojno 11 24 90 x 110 1,0 1 6
A3 D 1
6/8/11 Iso 25 40 90 x 110 1,0 1 6
A3
D 2
J ednoslojno 17 40 90 x 110 1,0 1 6
B1/C1 SA D 2
6/8/17 Iso 31 57 90 x 110 1,0 1 6
B1/C1 SA
D 3
J ednoslojno 28 66 90 x 110 1,0 1 6
B3/C3 SA D 3
6/8/28 Iso 42 83 90 x 110 1,0 1 6
B3/C3 SA
( 3) Ostakljenje otporno na eksploziiju
STAKLO ZA AKUSTINU IZOLACIJU -
Asimetrini sklop staklenih ploa
Ispuna
plinom
( 4) Staklo za akustinu izolaciju
A) Teina ploe: akustina izola-
cija obino raste s teinom plo-
e.
B) to je sastavljeno staklo ela-
stinije (npr. veza ploa lijevan-
om smolom) bit e obino i
uinak izolacije vei.
Debljina vanjske i unutarnje
staklene ploe ne smije biti jed-
naka. -> @
to je razlika vea, najee je
vei i uinak izolacije.
Ti p Skl op
i zvana
SZR
i znut r a
Deb-
l j i na
Tei na k-vr i -
j ednost
i spunj .
pl i nom
Propus
nost
svj et l a
Op.
reproduk-
ci j a boj e,
i ndeks
prozirnost
g - vri -
j ednost
Akust i -
na
i zol aci j a
R w
Max .
dul j i na
stranica
Max .
povr -
i na
Max .
odnos
strani ci
Shadi ng
koef .
Ti p
mm mm k g/ m
2
W/ m
2
K % - % dB c m m
2
- -
37/ 22 6/ 12/ 4 22 25 2, 9 82 97 75 37 300 4, 0 1 6 0, 86
39/ 24 6/ 14/ 4 24 25 2, 9 82 97 75 39 300 4, 0 1: 6 0. 86
40/ 26 8/ 14/ 4 26 30 2, 9 81 97 72 40 300 4, 0 1: 6 0, 83
43/ 34 10/ 20/ 4 34 35 3, 0 80 96 69 43 300 4, 0 1: 6" 0. 79
44/ 38 10/ 24/ 4 38 35 3. 0 80 96 69 44 300 4, 0 1.6* 0. 79
( 5) Staklo za akustinu izolaciju
Tip Sklop
izvana
SZR
iznutra
Deb-
ljina
Teina k-vri
jednost
ispunj.
plinom
Propus
nost
svjetla
Op.
reproduk-
cija boje,
indeks
prozirnosti
g - vri-
jednost
Aûsti-
ka
izolacija
R w
Max.
duljina
stranica
Max.
povr-
ina
Max.
odnos
stranica
Shading
koef
Tip
mm mm kg/m
2
W/m
2
K % - % dB cm m? - -
45/30 G
GH 9,5/
15/6
30 40 3.0 78 97 64 45
200 x
300
6.0 1:10 0.74
47/36 Gl
Gh 10/
20/6
36 40 3.0 78 97 64 47
200 x
300
6,0 1:10 0.74
50/40 Gl-
GH 10/
20/10
40 50 3,0 77 95 62 50
200 x
300
6,0 1:10 0,71
53/42 Gl-
GH 12/
20/10 Gl-
42 55 3,0 75 95 60 53
200 x
300
6.0 1.10 0,69
55/50 Gl-
GH 20/
20/10 Gl
50 75 3,0 72 93 54 55
200 x
300
6.0 1:10 0.62
Oklopno staklo - zastakljenje otporno na proboj metka
Staklo za superakustinu izolaciju

156
St akl eni pr oi zvod Boj a Debl j i na Izol aci j sko
st akl o
Max .
odnos
st r ani ca
pri
12 mm
SZR
Max .
di menzi j e
St akl eni pr oi zvod Boj a
mm
St ruk
Pr uganj e
t ur a
St r ana
Max .
odnos
st r ani ca
pri
12 mm
SZR c m
St ar o - ni emako ut a i bi j el a 4 A X 1:6 150x210
St ar o - nj emako k - kr ai
rub na < 25 c m 3i j el a, ut a, bronca, si va 4 x
1:6 150x210
Got sko st akl o ut a i bi j el a 6 0 1:6 150x210
Ci ni l a Br onca i bi j el a 4 A X 1-6 156 X213
Kr oko 129 Bi j el a 4 0 1:6 156 X213
Del t a Br onca i bi j el a 4 x 1.6 156x213
Di f ul i t 597 Bi j el a 4 X x 1:6 150x210
Di f ul i t , ar mi r an 597 Bi j el a 7 X X 1:10 1 5 0 x 2 4 5
Arm. staklo s parom mr ea^ Bi j el a 7 x x 1:10 186 x300
Arm. staklo s parom mrea^ ) Bi j el a 9 x x 1:10 150 X245
Ar mi r ani okul i t Bi j el a 9 x 0 1:10 150x 300
Ar mi r ani or nament 187
(abstracto) Bronca i bi j el a 7
0 1:10 180x245
Ar mi r ani or nament 521, 523 Bi j el a 7 x 0 1:10 180x245
Ar mi r ani or nament
Fl or a 035 + Neol i t Bi j el a 7 A

1:10 180x245
Edelit 504, dvo- i jednostran Bi j el a 4 A x 1-6 150x210
Fl or a 035 Br onca i bi j el a 5 A x 1:6 150x210
Li j evana ant i ka ut a, si va i bi j el a 4 x x 1:6 150x210
Lijevana antika 1074, 1082, 1086 Si va 4 X X 1:6 126x210
Kar ol i t dvost r an Bi j el a 4 A X 1:6 150x210
Kat edr al kr upno i
si t no kovano Bi j el a 4 1:6 150x210
Kat edr al 102 ut a 4 x x 16 150x200
Kat edr al 1074, 1082, 1086 Si va 4 x X 1.6 150x210
Pl et er ut a i bi j el a 4 A 0 1: 6 150x210
Kugel i t 030 Bi j el a 5 A x 1: 6 150x210
Li st ral Bi j el a 4 A 0 1: 6 150 x210
May a Br onca i bi j el a 5 x 0 1: 6 156 x213
May a mat i r ano Br onca i bi j el a 5 0 1-6 156 X213
Neol i t Bi j el a 4 A 0 1: 6 150x210
Ni agar a ut a, br onca i bi j el a 5 A 0 1: 10 156 X213
Ni agar a mat i r ano, gl at ko Bi j el a 5 A X 1: 10 156x213
Or nament 134 (Ncl eo) Br onca i bi j el a 4 A X 1: 6 150x210
Or nament 178 (Si l vi t ) Br onca i bi j el a 4 A X 16 150x210
Or nament 187 (Abst r act o) ut a, br onca i bi j el a 4 0 1 6 150x210
Or nament 502, 504, 520 Bi j el a 4 x X 1: 6 150x210
Or n amen t 521, 523 Bi j el a 4 x 0 1: 6 150x210
Or nament 523 Bi j el a 4 X X 1: 6 150x210
Ornament 528 Bi j el a 4 X 0 1: 6 150x210
Or nament 550, 552, 597 Bi j el a 4 x x 1: 6 150x210
Pat i o Br onca i bi j el a 5 A 0 1: 10 156x 213
Si r ovo st akl o, kovano Bi j el a 5 x x 1: 10 186x 300
Si r ovo sst akl o, kovano Bi j el a 7 x x 1: 10 186x 450
Ti gr i s 033 Bi j el a 5 A x 1.6 150x 210
Pr uganj e st r ukt ur e Pr uganj e st r ukt ur e pr oi zvol j no = *
se ne moe uzet i u obzi r = St r ukt ur i r ana str. s amo i zvana = V
Pr uganj e st r ukt ur e po vi si ni = A St r ukt ur i r ana str. pr oi zvol j no = *
1) Ar mi r ano st akl o s par om mr ee u kr ovnom pr ozor u max. odnos st r ana 1 3
Kombinacije lijevanog stakla

Vrsta stakla Nominalna
debljina
mm
Tolerancije
mm
Max. dimenzije
(cmx cm)
Vrtno prozirno
staklo
(normativne mjere)
3 0,2 48x 120 73x 143
46 x 144 73x 165
60x 174 60x200
Vrtno prozirno
staklo
(normativne mjere) 4 0,3
48x 120 73x 143
46 x 144 73x 165
60x 174 60x200
STAKLO
Potpuno ostakljena vrata sastoje se od vratnog krila ili vie njih, od
bonih dijelova i nadsvjetla. Ostale mogunosti: klizna vrata, harmo-
nika-vrata, segmentna ili kruna vrata. Isporuuju se u raznimstruk-
turama i bojama. Nude se standardne i posebne dimenzije. Dimen-
zije vrata odgovaraju mjerama za dovratnike DSN 18111 "elini do-
vratnici za uljebljena drvena vrata" --> (3) - (f). Pri nasilnom
razaranju raspada se staklo u mreu sitnog zrnja koja se manje ili
vie labavo dre na okupu. Uobiajena je debljina stakla 10 ili 12
mm. Prema statikimzahtjevima, mogu biti potrebna i ukruenja.
Lijevano staklo je strojno izvedeno staklo kojem se valjanjem obli-
kuje odreena struktura povrine. To staklo nije jasno prozirno. ->

Ugrauje se tamo gdje je jasna prozirnost nepoeljna (kupaonica,
zahod) ili se upotrebljava kao oblikovni element. Ornamentirano lije-
vano staklo klasificira se kao: ornamentno, staklo bijelo ili obojeno;
sirovo staklo bijelo; armirano staklo bijelo ili obojeno. Gotovo svako
komercijalno lijevano staklo moe se nai u kombinaciji za izolacij-
sko staklo -> 0
Strukturirana strana treba biti gotovo uvijek izvana, kako bi se spoj
rubova mogao besprijekorno izvesti. Radi lakega se ienja struk-
turirana strana okree prema SZR. To je mogue samo ako je struk-
tura plitka. Obojeno lijevano staklo ne kombinirati sa staklima u boji
kao float - staklo, ESG, VSG, niti s obloenimtermoizolacijskimi so-
larnoizolacijskim staklom.
dvokrilne kombinacije vrata

Veliina I Veliina II Veliina III
Vanjska mjera krila
standard
709 x 1972 mm
2
834 x 1972 mm
2
959 x 1972 mm
2
Mjere ljeba
dovratnika
716 x 1983 mm
2
841 x 1983 mm
2
966 x 1983 mm
2
Zidarska mjera 750 x 2000 mm
2
875 x 2000 mm
2
1000x2000 mm
2
Posebne dimenzije su mogue do veliine od:
1000x2100 mm
2
1150x 2100 mm
2
( 4) Staklena vrata - dimenzije DIN 18111
Vrsta stakla Debljina stakla
mm
Max. dimenzije
mm
2
Tolerance
debljine
mm
Sjajno, sivo, bronca 10
12
2400 x 3430
2150x 3500*
0,3
OPTIVVHITE
10
10
2400 x 3430
2150x 3500*
0,3
Struktura 200
10
10
1860x 3430
1860x 3500*
0,5
Bambus, inila,
sjajno/bronca
C
O

C
O

1700x2800
1700x 3000*
0,5
( 2) Vrtno prozirno staklo ( 5) Potpuno ostakljena vrata (s nadsvjetlomi bonimdijelovima)
157
r - 41
i Ili.
5
b
i
b b
c a a a a
A c
A =n, b +n2 a | n, =broj blokova (b)
n2 =broj reki (a)
B =A+2 c
H =A+c +d
c =8,5 cm
d =6,5 cm
Formule za odreivanje min. zidarske mjere otvora
Normativne mjere
staklenih blokova
Normativne mjere za zidove od
Ugradba u okvirni ljeb u zidu

2
JL,
H 4 1
1
a
I
n
Ugradba s jednostr. unutar, oslanjanjem
i 2 I
1- Klizna reka
2- Dilatarijska reka,
npr. tvrdi spuvasti
materijal
3- Trajno elastino
brtvljenje
4-buka
5-Alum. prozorska
klupica
6- Metalni dra,
L profil
7- Sidro ili ep
Ugradba u ravnini fasade s L - draem
Tlocrti
( 2) Primjeri konstrukcije zidova od staklenih blokova
1-Klizna reka
2-Dilatacijska reka, npr.
tvrdi spuvasti materijal
3-Trajno elastino
brtvljenje
4-buka
5-Alum. prozorska
klupica
6- Metalni U - profil
7-Metalni L-profil
8- Sidro ili ep
Detalj ugla u tlocrtu
Ugradba s U - profilima i izvana postavljenomtermoizolacijom
[JL
1-Klizna reka
2-Dilatacijska reka, npr.
tvrdi spuvasti materijal
3-Trajno elastino brtvljenje
4-buka
5-Metalni U -profil
6-Sidro ili ep
Tlocrt
Prikljuak na unutarnji zid

pomou U - profila
STAKLO
DIN 4242, 1055,4102-3,18175
Stakleni blok je uplje stakleno tijelo koje se dobiva stapanjemdva-
ju dijelova pod pritiskom. Pri tome meuprostor ostaje hermetiki
zatvoren. Obje bone povrine mogu biti u rasponu od glatkih i pro-
zirnih do vrlo ornamentiranih i gotovo neprozirnih. Blokovi se mogu
proizvesti u raznimdimenzijama, bez obloge, s oblogom izvana ili
iznutra, bijelo ili u boji. Primjenjuju se izvana ili unutar zgrade. To su
npr. svijetle razdjelne stijene, pregrade prostorija (gimnastike i
sportske dvorane), prozori, rasvjetne trake, balkonske ograde i ter-
asne stijenke. Ostakljenje klase vatrootpornosti G 60 odnosno G
120 primjenjuje se kao dvostruka stijena najvee pojedinane po-
vrine 3,5 m
2
, prema elji u obliku uspravnog ili leeeg pravokut-
nika. Za graevne elemente stakleni se blokovi upotrebljavaju prema
DIN-u 4242, pri emu se ne smije preuzimati nikakva konstrukcijs-
ka optereenja. Svojstva: dobra akustina izolacija i termoizolacija,
dobra svjetlopropusnost (do 82%); u skladu s dekoracijommogu biti
prozirni do blistavi, difuzni i matirani, poviene vrstoe protiv
udara. Termoizolacija zida od staklenih blokova: u cementnommor-
tu k =3,2 W/m
2
K,u vapnenommortu k =2,9 W/m
2
K .
0,8 cm
m s
65 c m mi n. pol umj er
11,5 c m
c = 1,8 c m
> 0
'
8
j
(
Min. polumjer R pri debljini staklenog bloka 8 cm
Reke <1,0 ne smiju se armirati
Nominalna mjera
staklenog bloka 11,5 cm 19,0 cm 24,0 cm
105 c m mi n. pol umj er ^
i r i n a r e k e
19,0 cm od 1,5 cm 200,0 cm 295,0 cm 370,0 cm
irina reke
od 1,8 cm 95,0 cm 180,0 cm 215,0 cm
c = 1,5 c m " 24, 0 c m
135 cmmin. polumjer irina reke
od 2,3 cm 65,0 cm 105,0 cm 135,0 cm
( 5) Minimalni polumjeri za zidove od staklenih blokova
mm
S
Dimenzije Teina Komada Komada Komada
mm kg za m
2
u kutiji na paleti
115x115x80 1,0 64 10 1.000
146x 146x98 1,8
6" x 6" x 4"
42 512
190x 190x50 2,0 25 504
190x 190x80 2,3 25 10 360
190x190x100 2,8 25
197x 197x98 3,0
8" x 8" x 4"
288
240x115x80 2,1 32 10 500
240 x 240 x 80 3,9 16
300 x 300x100 7,0 10 128
\ QJ Dimenzije staklenih blokova
Nearmi rapi zi dovi od st akl eni h bl okova
Zidovi od staklenih blokova koji ispunjavaju uvjete tablice - (7)
smiju se bez posebnih dokaza izvesti bez armature. Zbok kon-
struktivne armature rubnih traka obratiti panju na DIN 4242.
Raspored reki Debljina
mm
Dimenz
Manja stranica
m
ije zida
Vea stranica
m
Optere.
vjetra
k N/ m
2
Kontinuirane
>80 <1,5
>1,5
<0,8
Pomaknute
>80 <1,5
<6,0
<0,8
Presjek l I
( 7) Obavezni uvjeti za nearmirane zidove od staklenih blokova
158
6 H 220 ^
lNP 2 I J 41 K 22/41/6
232
218
250
I SP 2
J I '
60 K 22/60/7
|NP 26
262
J 41 K 25/41/6
7 k- -H 7
6H-
319
- H6
I SP 26 1 J O K 25/60/7
, 262
|NP 3 J J 41 K 32/41/6
331
6 H-
486
|NP 5
K50/416
H6
J I 4 1
NP/SP =Reglit
K =Proflit
J I
60 K
32/60/7
( T ) Profilno graevno staklo - presjeci DIN 1249
v V
L_ V
V
j
Gor nj i rub I II III
ot vora za do do do do do do do do do
osvj et l j enj e 8 m 20 m 100 m 8 m 20 m 100 m 8 m 20 m 100 m
Tip stakla - > ( T L* L* L* L* L* L* L* L* L-
NP 2 3,25 2, 55 2, 20 4,35 3,45 2. 95 4, 60 3,65 3, 10
K 2 2 / 4 1 / 6
NP 26 3,05 2, 40 2,05 4, 10 3,25 2, 75 4, 35 3,45 2, 90
K 2 5 / 4 1 / 6
NP 3 2, 75 2, 20 1,85 3, 70 2. 95 2, 50 3, 90 3, 10 2, 65
K 3 2 / 4 1 / 6
NP 5 2, 30 1,80 1,55 3,05 2, 40 2, 00 3,25 2,55 2, 15
K 5 0 / 4 1 / 6
SP 2 5,15 4, 05 3,45 6, 65 5,45 4, 65 7, 00 5,75 4, 90
K 2 2 / 6 0 / 7
SP 26 4, 85 3,85 3,25 6, 55 5,15 4, 40 6, 90 5,45 4, 65
K 2 5 / 6 0 / 7
K 3 2 / 6 0 / 7 4, 40 3,45 2. 95 5,85 4, 55 3, 90 6, 20 4, 90 4, 15
(2) Zatvorena zgrada (0,8 1,25 g)
h/a = 0 , 2 5 ; - ( 1 , 5 q) H/a = 0,5; - ( 1 , 7 q)
Vis. iznad ter
r - - . i r - V i
Gornji rub otv. do do do do do do do do do do do
za osvjetljenje 8 m 20 m 100 rn 8 m 20 m 100 m 8 m 20 m 100 m 8 m 20 m 100 m
Tip st aki a-^ L* L* L* L* L* L* L" L* L* L* L* L*
NP 2 2, 60 2, 10 1,75 3,75 2,95 2, 50 2, 45 1,95 1,65 3, 50 2, 75 2,35
K 2 2 / 4 1 / 6
2, 60 1,65
NP 26 2, 50 1,95 1,70 3, 50 2, 80 2, 35 2, 35 1,85 1,60 3, 30 2, 65 2, 20
K 2 5 / 4 1 / 6
2, 50 1,95 1,60
NP 3 2, 20 1.75 1,50 3,15 2, 50 2, 15 2, 10 1,65 1,45 2, 95 2, 35 2, 00
K 3 2 / 4 1 / 6
2, 20 1,45
NP 5 1,85 1,45 1,25 2, 60 2, 10 1,75 1,75 1,35 1,15 2, 45 1,95 1,65
K 5 0 / 4 1 / 6
1,85 1,45 2, 60 2, 10 1,15
SP 2 4, 20 3, 30 2, 80 5,95 4, 65 3,95 3,95 3, 10 2, 65 5, 55 4, 40 3, 70
K 2 2 / 6 0 / 7
4, 20 2, 65
SP 26 3,95 3, 10 2,65 5, 60 4, 40 3, 80 3, 70 2, 90 2, 60 5, 25 4, 15 3,55
K 2 5 / 6 0 / 7
3,95 3, 10 5, 60 4, 40 2, 60
K 3 2 / 6 0 / 7 3, 60 2, 80 2, 40 5, 00 4, 00 3, 40 3,35 2,65 2, 25 4, 75 3, 75 3, 20
( 3) Otvorena zgrada
Propusnost svjetla:
Akustina izolacija:
Termika izolacija:
jednoslojno
dvoslojno
jednoslojno
dvoslojno
trosiojno
jednoslojno
dvoslojno
r n r r - i m
A =jednoslojno, rebra izvana
( n m
B =jednoslojno, rebra iznutra
STAKLO
Profilno graevno staklo je lijevano staklo, proizvedeno kao U - pro-
fil. Prozirno je, s ornamentima na vanjskoj strani profila (ornament
504) i podlijee klasifikaciji kakvoe lijevanoga stakla.
Nema posebnih zahtjeva pri odravanju. Prikladno je za okna di-
zala i ostakljenje krova. Nema bljetavila u prostorijama. Posebni
tipovi: profilit-bronca, Cascade, Topas, Amethyst. Termoizolacijsko
staklo Reglit i Profilit "plus 1,7", presvueno slojem metalnog oksi-
da, postie vrijednost k =1,8 W/m
2
K.
Solarnoizolacijsko staklo: tip R - "jantar" I P - "antisol" omoguuje
zatitu osjetljivih dobara od ultraljubiastih zraka refleksijom i ap-
sorpcijom infracrvenog i ultraljubiastog valnog podruja. Reduci-
ran je prolaz energije zraenja u prostoriju i smanjen efekt stakleni-
ka. Svjetlopropusnost ostaje nepromijenjena. Za ostakljenje sports-
kih prostorija, gdje su stakla izloena udarcima, treba primijeniti
Reglit SP2 /Profilit - K 22/60/7 (sigurnost protiv udara lopte DIN
18032) bez ianog uloka. Reglit/Profilit doputa se kao vatro-
zatitno ostakljenje klase a30 DIN 4102. Normalni i specijalni profi-
li mogu biti i uzduno armirani icom.
55 ( 60)
Nomi nal na mj er a
55 ( 60)
Ii ' :
fL
J ^ " j 6 5 ( 8 5 )
2, 5
Dvosl oj no ost akl j enj e
71 H i
J
Jednosl oj no ost akl j enj e
( ) Mjere ugraivanja
Savijeno staklo - QQ
L = dul j i na st akl eni h t r aka u met r i ma
do 89%
do 81 %
do 29 dB
do 41 dB
do 55 dB
k =5,6 W/m
2
K
NP k =2,8 W/m
2
K
SP k =2,7 W/m
2
K
g L L i o A = nomi nal na mj er a + reka
B = vanj ska mj er a okvi ra
H = vanj ska mj era okvi ra
(vi si na)
L =dul j i na st akl a
= vi ekrat ni k od 25 cm
L/ J T n = broj t r aka
r * Odr ei vanj e i ri ne i vi si ne:
[i 2. 5 2. 5 i ri na B = n A + 5 cm.
6 5 ( 8 5 )
W s i n a
H = L + 4 cm
a) Savijanje u obliku krunih
isjeaka sa ili bez ravnih
dijelova
b) Dvostruko savijanje s
jednakimili promjenljivim
polumjerom savijanja
c) Stoasto savijanje
d) Savijanje S - oblika
e) Savijanje U - oblika ili slino,
sa ili bez ravnih dijelova
( 7) Oblici savijanja
Primjeri mogunosti savijanja ornament stakla
T s r
g
h Razvij, dulj.
" - rr" " n i t i
80-300 40-150 0-100 40-190 126-501
i T T - i T T
c =
r
C =jednoslojno rebra iznutra i izvana
r r n
i f i r n
S v i
D =jednoslojno, rebra izmjenino
i m m n
E-l =dvoslojno, promjenjljivi oblici
( 5) Mogunosti ugraivanja
s tf T VT
" P I P I
Oblici savijanja
(mjere u mm)
s m
9
h Razvij, dulj.
100-340 20-260 0-100 40-140 146-506
s g h Razvij, dulj.
80-200 7-183 33-200 112-464
s m Razvij, dulj.
160-340 20-200 308-488
s h R Razvij, dulj.
140-300 60-100 71-163 202-382
1 5 9
STAKLO
el i k
/ el i ni
' o k v i r
Gi pskar t on
Kl asa ot por nost i I G 60 G 120 G 90 G 120 F 60
Vel i i na ost akl j enj a u m
2
3, 5 m2 2, 5 m
2
9, 0 m
2
4, 4 m
2
4, 4 m
2
Max . vi si na el ement a 1 3, 5 m 3, 5 m 3, 5 m 3. 5 m 3, 5 m
Max . i r i na el ement a 1 6,Om 6, 0 m 6,Om 6,Om 6, 0 m
Pot r ebna vi si na par apet a 1, 8m 1, 8m ni j e pot r eban ni j e pot r eban ni j e pot r eban
Obl i k ost akl j enj a j ednosl oj no dvosl oj no j ednosl oj no dvosl oj no dvosl oj no
For mat st akl eni h bl okova 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 1 9 0 x 190 x 80 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0
Klase vodootpornosti staklenih blokova
FX-'
( 3) Detalji ugradbe - protupoarno ostakljenje
1 Kut ni el i k bO % b5 mm
Dul j i na 100 mm, po st akl enom
pol j u mi n. 4 k omada
2 Tr novi i el i ni vi j ci M 10 doput eni
za pr ot upoar nu pr i mj enu
3 Pl osni el i k za pr i vr enj e zi da od
st akl eni h bl okova (zavar i t i )
AKUSTINA IZOLACIJA
Gr a. pl oe
Ostakljenje klase vatrootpornosti "G"
PROTUPOARNO STAKLO
Obino se staklo u podruju protupoarne zatite moe samo
uvjetno koristiti. U sluaju poara float - staklo pri jednostranom
utjecaju topline puca nakon vrlo kratkog vremena, ispadaju veliki
odlomljeni komadi i prijeti irenje poara. Sve veom upotrebom
stakla u visokogradnji za fasade, elemente ograde i parapeta te za
razdjelne stijene poveala se opasnost pri izbijanju poara. Prema
DIN-u 4102, za ugroena se ostakljenja odreuju u graevnoj
dozvoli potrebna vremena otpornosti protiv poara. Pri tome se raz-
likuju sljedee klase vatrootpornosti:
G30, G60, G90, G120, G180
F30, F60, F90, F120, F180
T30, T60, T90, T120, T180
Klasa vatrootpornosti ,,G"
Takozvana G - stakla moraju kroz odreeno vrijeme sprijeiti prolaz
plamena i plinova (npr. G30 = 30 minuta). Za svako "G - ostak-
ljenje" i njegovu nosivu konstrukciju mora se ishoditi slubena
dozvola. ->(T)
G - ostakljenja mogu se izvesti na tri naina:
armirano staklo s tokasto zavarenom ianom mreom, najvie do
G60/G90;
sloena specijalna ESG - kombinacija u sklopu izolacijskog stakla;
prednapeto borosilikatno staklo, npr. Pyran.
STAKLENI BLOKOVI S ELINOM ARMATUROM DIN 18175
Vatrootporna ostakljenja od staklenih blokova mogu se, kao i sve
ostale stijene od staklenih blokova, sazidati s U - profilom i bez nje-
ga, a i sve mogunosti povezivanja zapravo su istovjetne. Zbog ja-
kog linearnog irenja prilikom poara i pojave dimnih plinova, treba
stijenu od staklenih blokova sa svih strana poloiti u uloke od mi-
neralnih vlakana (mineralna vuna) ->(3)
Posebno dobra akustina izolacija moe se postii samo vlastitom
teinom stijene od staklenih blokova sa:
1,00 kN/m
2
pri debljini od 80 mm
1,25 kN/m
2
pri debljini od 100 mm
1,42 kN/m
2
kod specijalnih staklenih blokova BSH. Prikljueni ele-
menti graevine moraju imati isti stupanj akustine izolacije. Kon-
strukcije od staklenih blokova idealno su rjeenje svuda gdje je pot-
rebna poviena zatita od zranog zvuka. Pri povienim zahtjevima
za akustinom izolacijom mogu se postii ekonomina rjeenja ako se
osvijetljenost prostorije ostvari staklenim blokovima, sa to manjim
prozorima, otvorima za ventilaciju i prolazima u sluaju nude.
Obratiti panju na DIN 4109, akustina izolacija u visokogradnji. Vri-
jednost pokazatelja akustine izolacije R'w odreuje se prema DIN-
u 52210. ->(7)
Rw =LSM +52 dB (LSM =veliina izolacije od zranog zvuka)
J ednostruke konstrukcije od staklenih blokova udovoljavaju zahtje-
Vr st a pr ost or i j e Nor mat i vne vr i j ednost i doput ene r azi ne
buke koj a i zvana pr odi r e u pr ost or i j u
Razi na za pr or aun*) Pr osj ena naj vi a r azi na
1 Pr ost or i j e za bor avak u st anovi ma, sobe u
hot el i ma, bol esni ke sobe u bol ni cama
i sanat or i j i ma
danj u
nou
30 - 40 dB (A)
20 - 30 dB (A)
danj u
nou
40 - 50 dB (A)
30 - 40 dB (A)
2 Nas t av ne pr ost or i j e, mi rni poj edi nani ur edi ,
znans t v ene r adne pr ost or i j e, knj i ni ce, konf e-
r enci j ske dvor ane i pr edavaoni ce, l i j eni ke
or di naci j e i oper aci j ske dvor ane, cr kve, aul e
30 - 40 dB (A) 40 - 50 dB (A)
3 Ur edi za vi e osoba 35 - 45 dB (A) 45 - 55 dB (A)
4 Vel i ki ur edi , gost i oni ce, pr odavaoni ce,
al t er ske dvor ane
40 - 50 dB (A) 50 - 60 dB (A)
5 Ul azne pr ost or i j e, ekaoni ce, ot pr ema 45 - 55 dB (A) 55 - 65 dB (A)
6 Oper a, kazal i t e, ki no 25 dB (A) 35 dB (A)
7 St udi o za t onska sni manj a pr ema speci j al ni m zaht j evi ma
*) Za buku zr anog pr omet a ekvi val ent na t r aj na r azi na
Normativne veliine razine buke za odreene namjene prostorije VDI smjernice

2719
Si t uaci j a i zvor a buke Udal j enost od pr ozor a
do osi cest e
Pr epor uene kl ase akust i ne i zo-
l aci j e za nav edene vr st e pr ost or i j a
1 2 3 4
Aut ocest e, sr ednj a gust oa pr omet a 25 m
80 m
250 m
4 3 2 1
3 2 1 0
1 0 0 0
Aut ocest e, vi soka gust oa pr omet a 25 m
80 m
250 m
5 4 3 2
4 3 2 1
2 1 0 0
Dr av ne cest e 8 m
25 m
80 m
3 2 1 0
2 1 0 0
1 0 0 0
upani j ske cest e 8 m
25 m
80 m
2 1 0 0
1 0 0 0
0 0 0 0
Gl av ne pr omet ni ce u cent r i ma
vel i ki h gr adova
Kompakt na i zgr adnj a,
gust pr omet
5 5 4 3 Gl av ne pr omet ni ce u cent r i ma
vel i ki h gr adova
Razr i j eena i zgr adnj a
sr ednj i do gust pr omet
4 4 3 2
Preporuene klase akustike izolacije za standardne sluajeve pri buci od
cestovnog prometa
Kl asa
akust i ni
i zol aci j e
R
6 > 5 0 d B Pogodno za dvoslojne
pr ozor e/ zi dove od
st akl eni h bl okova
5 45 - 49 dB Pogodno za pl ohe
od st akl eni h bl okova
4 40 - 44 dB Pogodno za pl ohe
od st akl eni h bl okova
3 35 - 39 dB
2 30 - 34dB
1 25 - 29 dB
0 S 25 dB
For mat st akl enog
bl oka mm
Vr i j ed. zat .
od zr anog
zv uk a L SM
Oci j enj vel .
akust . i zol
R' w
190 x 190 x 80 - 12 dB 40 dB
240 x 240 x 80 - 10 dB 42 dB
240x 115x 80 - 7 d B 45 dB
300x 300x 100 - 11 dB 41 dB
Dvosl oj ni zi d s
240 x 240 x 80 - 2 d B 50 dB
Klase akustike izolacije prema

VDI - smjernicama 2719 za prozore
Plohe od staklenih blokova
1 6 0
( ? ) Fazonski komadi ( ) Predgotovljeni elementi ->s. 177
Sendvi - ispuna (ig) Poboljanje zida (13) Poboljanje stropa
14) Linearna nosiva struktura (reetka)
1
Plono (ljuska)
(6) Nabrana struktura (T?) Ljuska
Betonska ljuska f. Schott
J ena (1925) 450 kg/m
2
A
Crkva sv. Petra u Rimu (1585.)
r>. Sendvi - kupola Hannover (1970)
33 kg/m oslonjena na 3 toke
(prof. dr. O. J ungbluth)
2600 kg/m
SINTETINI MATERIJALI
Informacije: Institut fur das Bauen mit Kunststoffen (IBK),
OsannstrafJ e 37, Darmstadt
Si nt et i ni mat eri j al i kao si r ovi ne tekui, u prahu, granulirani - dijele se u: 1
duroplaste (stvrdnuti toplinom); 2. termoplaste (toplinom se mogu oblikovati);
3. elastomere (trajno elastini). Industrijska dorada kemijskim dodacima, pu-
nilima, staklenim vlaknima i bojom daje poluproizvode, graevne materijale i
predgotovljene elemente.
Posebna svojstva za primjenu u graditeljstvu:
otporni su na vodu i koroziju, ne trae odravanje, mala imje teina, obojeni su,
visoko su otporni na svjetlo, mogu biti kao samostalni proizvod ili trajno nane-
seni na druga gradiva, moe biti i folija na eliku, ukoenom drvu -> (3) itd.,
lako se oblikuju i mijenjaju oblik, lako se obrauju, niska imje toplinska vodlji-
vost. Komercijalni oblici ( T) - (). Dvostruke ploe s rebrima, 16 mm, irina
1200 mm, duljine 1,60 m; 2,00 m; 2,5 m; 3,0 m; 3,30 m; mogue i vee duljine.
Dvostruke ploe s rebrima, 40 mm, duljina za ostakljenje krova 2,5 m, za ver-
tikalno ostakljenje 3,5 m; svjetlopropusno -> (3).
Velik broj komercijalnih naziva zbunjuje projektanta; mora se drati meunar-
odnih kemijskih oznaka i kratica za sintetine materijale, ija su svojstva u vei-
ni sluajeva ve utvrena normama, propisima i smjernicama. Najvaniji sin-
tetini materijali za graditeljstvo, s oznakama, prikazani su u tablici:
ABS = akril-butadien-stiren GF-UP poliester arm. stak. vlak.
CR = kloropren IIR butilkauuk
EP epoksidna smola MF melaminformaldehid
EPS = ekspandirani polistiren PA poliamid
GFK = sint. arm. stak. vlaknima PC = polkarbonat
PE polietilen PS polistiren
PIB = poliisobutilen PVC hart = tvrdi polivinilklorid
PMMA = polimetakrilat PVC weich = meki polivinilklorid
(akrilno staklo)
PP polipropilen UP nezasiena
poliesterska smola
Sintetini materijali koji su preraeni u poluproizvode, gradiva i predgotov-
ljene elemente sadre preteno do 50% punila, armature i ostale primjese.
Sintetini materijali u proizvodnji i primjeni vrlo su ovisni o temperaturi.
Granine temperature pri upotrebi iznose 80 do 120 Dugotrajna izloenost
temperaturi iznad 80 u graditeljstvu je rijetkost (iznimka su vodovi vrele vode
i poar).
Ponaanj e pri poar u: sintetini su materijali organskog podrijetla, dakle za-
paljivi. U nekimsluajevima postiu klasu B1 prema DIN-u 4102 (teko zapal-
jivo), najee su klase B2 (normalno zapaljivo), a neki klase B3 (lako zapa-
ljivo). Odgovarajui propisi dani su u pokrajinskoj graevnoj regulativi i smjer-
nicama za upotrebu zapaljivih gradiva u visokogradnji.
Podj el a si nt et i ni h pr oi zvoda za gr adi t el j st vo
1. Gr adi va, pol upr oi zvodi ; 1.1. graevinske ploe i trake; 1.2. tvrdi pjenasti
materijali; 1.3. pjenasti materijali s mineralnimdodacima (HS - laki beton); 1.4.
folije, trake, pletiva, netkani tekstili; 1.5. podne obloge, K - obloni materijali za
sportske povrine; 1.6. profili (bez prozora); 1.7 cijevi, crijeva i pribor; 1.8. brt-
veni materijali, ljepila, veziva za buke i dr.
2. El ement i gr aevi ne, pr i mj ene: 2.1. vanjski zid; 2.2. unutarnji zid; 2.3. strop;
2.4. krov i pribor; 2.5. prozori, doprozornici i pribor; 2.6. vrata, kapije i pribor;
2.7. leaji (oslonci).
3. Pomona sredst va, si t ni di j el ovi i d r : 3.1. oplate i pribor; 3.2. brtvene tra-
ke, trake i ploe od mekog pjenastog materijala; 3.3. privrsni elementi; 3.4. di-
jelovi okova; 3.5. ventilacijski pribor (bez cijevi); 3.6. ostali sitni dijelovi.
4. Kuna t ehni ka; 4.1 sanitarni dijelovi; 4.2. sanitarni objekti; 4.3. armature i
sanitarni pribor; 4.4. elektroinstalacija i pribor; 4.5. grijanje.
5. Opr ema, ur eenj e; 5.1. namjetaj i pribor; 5.2. rasvjetna tijela, rasvjetna in-
stalacija.
6. Konst r ukci j ska pr i mj ena; 6.1 krovovi i krovne konstrukcije, svijetli krovo-
vi; 6.2. pneumatske i atoraste konstrukcije; 6.3. spremnici za gorivo, posude,
silosi; 6.4. bazeni; 6.5. tornjevi, kamini, stubita; 6.6. prostorne elije; 6.7 kue
od sintetinog materijala.
Kao konstrukcijski oblici povoljniji su ploni nosai (oblik ljuske) nego linijski.
Konstrukcije od sintetinih materijala vrlo su lagane, pa je stoga malo opte-
reenje donjih konstrukcija i mogua predgotovljenost - >- Nosive kon-
strukcije od sintetinih materijala (bez drugih gradiva) za sada se primjenjuju
samo za prijenos vlastite teine, snijega i vjetra, kao i za mala dodatna koris-
na optereenja (npr. kod svjetionika). Prikladni su sljedei sintetini materijali:
akrilno staklo (do raspona od 10 m), GF - UP (do 40 m), PUR integralna pje-
na, sendvii s jezgromod pjene i metalnih limova (do 45 m), pneumatske mem-
brane (0 do 74 m) - > -<)
Pneumatska hala Forossa Finska
(1972.) 1,65 kg/m
161
DNEVNO SVJETLO
DIN 5034 tD
Openi ti zaht j evi gl ede dnevne osvi j etl j enosti i nteri j era
Sve prostorije namijenjene trajnomzadravanju ljudi moraju se za-
dovoljavajue osvijetliti dnevnim svjetlom. Isto tako treba osigurati
primjerenu optiku vezu s eksterijerom. Odgovarajue su odredbe
u glavnimcrtama iznijete u DIN-u 5034 "Dnevno svjetlo u interijeru"
(dio 1 - 5), smjernicama za radne prostorije i pokrajinskimnormama
SR Njemake.
Svj et l ost , val na dui na, boj a svj etl a
U podruju elektromagnetskih zrgenja - 0 vidljiva je svjetlost re-
lativno mali isjeak, naime valnih duina od priblino 380 do 780
nm. Svjetlost je (dnevno i umjetno svjetlo) isjeak elektromagnets-
kog zraenja, izmeu ultraljubiastog i infracrvenog, koji oko moe
osjetiti. Spektralne boje odreene su svojimvalnimduinama, tako
su npr. ljubiasti valovi kratki a crveni dugi. Suneva svjetlost sadri
relativno vie kratkovalnog zraenja nego arulja s veomkoliinom
dugovalnog zraenja, tj. veega udjela crvenog svjetla.
Dnevnu svjetlost ovjek doivljava kao bijelu; odstupanja su jutarn-
je i veernje rumenilo, duga itd.
J edinica mjere za jainu osvjetljenja - posebno za umjetno svjetlo -
jest luks (lx). Dnevno svjetlo u interijeru navodi se u postocima (vid-
jeti poslije).
Ast ronomske osnove: Sunce, pol oaj Sunca
Izvori svjetlosnog zraenja koji daju dnevno svjetlo nisu konstantni.
Sunce je "primarni izvor svjetla" - QP , za nastanak dnevnog svjet-
la, neovisno o razliitimnebeskim prilikama. Nagib Zemljine osi od
23,5, dnevna rotacija Zemlje oko vlastite osi i godinji obilazak
Zemlje oko Sunca daju za svako mjesto na zemlji poloaj Sunca koji
ovisi o godinjem dobu i dobu dana - (!). Taj poloaj karakterizi-
raju dva kuta:
Azi mut Og i vi si nski kut ys
Azimut as: tlocrtna projekcija poloaja Sunca, s oznakom horizon-
talnog odstupanja od 0, 0 =sjever, 90 =istok, 180 =jug, 270 =
zapad - gledano od strane promatraa. Visinski kut ys: verti-
kalna projekcija poloaja Sunca iznad horizonta, gledano od strane
promatraa -
Odrei vanj e pol oaj a Sunca
Za odreivanje poloaja Sunca u odnosu na promatrano mjesto po-
stoji vie metoda, npr. odreivanje stupnja geografske irine i vi-
sinskog kuta.
Na temelju Suneve deklinacije tijekomgodine s. 163 ->(5) nastaju
etiri osnovna odsjeka godine (godinja doba) odnosno poloaji
Sunca: 21. oujka i 23. rujna jesu proljetna i jesenska ravnodnevi-
ca (TNG), Suneva deklinacija 0.
21. prosinca je zimski solsticij (najkrai dan), Suneva deklinacija
-23,5, a 21. lipnja ljetni solsticij (najdulji dan), Suneva deklinacija
+23,5.
Poloaji Sunca proizlaze iz stupnjeva geografske irine. 21. oujka
i 23. rujna u 12,00 sati (as =180) daje Sunce za svaki stupanj iri-
ne zenitni kut iste veliine. Primjerice na 51 sjeverne irine (grad
Kassel) zenitni je kut u 12,00 sati (as =180) 51 ->(). Visinski kut
Sunca iznad horizonta iznosi 90-51 =39.
Poloaj je Sunca u podne 21. lipnja, dakle u 12,00 sati (as =180)
za 23,5 vii nego 21. oujka i 23. rujna, dakle 39 +23,5 =62,5,
nasuprot tome je poloaj Sunca 21. prosinca za 23,5 nii nego pri
ekvinociju, dakle 39-23,5 =15,5. Ova su odstupanja jednaka za
sve stupnjeve geografske irine.
Na ovaj se nain mogu za sve stupnjeve geografske irine odrediti
visinski kutovi poloaja Sunca koji odgovaraju godinjim dobima.
1 6 2
U metrima
U
nanometrima
(nm)
100000 10
5
100 bilijuna
10000 10
4
10 bilijuna
1000 10
3
1 bilijun
100 10
2
100 milijardi
10 10 10 milijardi
1 1 1 milijardi
1 desetinka 10"
1
100 milijuna
1 stotinka 10~
2
10 milijuna
1 tisuinka 10~
3
1 milijun
1 deset 10"
4
100000
tisuinka
1 sto 10"
5
10000
tisuinka
1 milijuntinka 10"
6
1000
1 deset 10"
7
100
milijuntinka
1 sto IO"
8
10
milijuntinka
1 milijarditi 10~
9
1
dio
1 deset mili- 10"' 1 desetinka
jarditi dio
1 sto mili- 10"" 1 stotinka
jarditi dio
1 bilijuntidio 10"'
2
1 tisuinka
1 deset 10~'
3
1 deset
bilijunti dio tisuinka
1 sto bilijunti 10"
14
1 sto
dio tisuinka
1 bilijarditi dio10
-15
1 milijuntinka
Frekvencija
U hercima
(Hz)
10'
10
:
10
6
-
10
7

10
8
-
10
!
10
10"-
10
10
13
-
1 0 '
4
-
10
10'
6
-
10'
7
-
10
, e
-
10'
9

10
20
-
10
2
'-
10
:
10
:
10
;
1 0
z b
-
Dugi valovi
Srednji valovi
Kratki valovi
Ultra kratki
valovi
Televizija
Radarski
valovi
Infracrveno
zraenje
Ultraljubiastq
zraenje
Rendgenske
zrake
Energetski spektar elektromagnetskog zraenja- Qp
(1 nanometar =1 milijunti dio milimetra)
21. oujka Ekvinocij
23,5
Naranasto
uto
Ljubiasto
23. rujna Ekvinocij
Godinja doba - ovdje na sjevernoj hemisferi
Horizontalno
0 odstupanje^
S r "
Kut azimuta -a, ( 4) Visinski kut -ys
/
\
Sijeanj Veljaa Oujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac
( 5) Suneva deklinacija 5 tijekomgodine- Qp
Geografska irina i visinski kut ys ->
DNEVNO SVJETLO
DIN 5034 QD
Dijagrami poloaja Sunca
U DIN-u 5034 navedena su tri dijagrama poloaja Sunca za sred-
nju, sjevernu i junu Njemaku, npr. za 51 sjeverne irine (Kassel
- (j). Dijagram prikazuje tlocrtnu projekciju poloaja Sunca azi-
mutomi visinskimkutompri stvarnommjesnomvremenu. Primjeri-
ce u Kasselu 23. rujna Sunce izlazi u 6,00 sati pri as =90 (istok), u
12,00 sati je istoga dana as = 180 (jug) i visinski kut 39, a zalazi
istoga dana u 18,00 sati i as =270.
Za odreivanje mjesnog toka promjene poloaja Sunca RWE u
Essenu tiskao je u boji dijagram poloaja Sunca - . Dijagram
sadri tlocrtnu projekciju azimuta as i visinski kut ys ovisno o dnev-
nimi godinjimdobima za dotini stupanj geografske irine i nazna-
ku meridijana vremenske zone.
Da bi se odredio poloaj Sunca, za pune sate nacrtane su satne kri-
vulje u obliku petlje, pri emu ljubiasta boja oznauje prvo polugo-
dite a zelena drugo polugodite. Oblik satnih krivulja posljedica je
elipsaste putanje Zemlje i kosi poloaj ekliptike. Navedena vreme-
na u danu odnose se na meridijan vremenske zone kojoj pripada
promatrano mjesto (npr. grad Essen: srednjoeuropsko vrijeme, 15
istone duine).
Sjecite dnevnih i satnih krivulja iste boje obiljeavaju poloaj Sun-
ca toga dana i toga sata. Iz naranastog polarnog dijagrama moe
se oitati poloaj Sunca kao smjerni kut Sunca (azimut), i visinski
kut Sunca (visina) (D
Projekcija putanja Sunca
Stereografskim projekcijama i uz pomo danih plonih podloga
(D moe se za svaki stupanj geografske irine odrediti putanja Sun-
ca ovisno o godinjemdobu i dobu dana (uvijek za 21. u mjesecu).
Poloaj Sunca, satno vrijeme i odreivanje vremena
Poloaj Sunca odreuje okolnosti dnevnog svjetla ovisno o dobu
dana i godinjemdobu. Pravo mjesno vrijeme (WOZ) uobiajeni je
podatak za doba dana (npr. u dijagramima poloaja Sunca) pri
odreivanju dnevnog svjetla. Svako je mjesto ukljueno u neku vre-
mensku zonu u kojoj vrijedi jedinstveno satno vrijeme (zonsko vri-
jeme). Ako se ele dobiti podaci u odnosu na zonsko vrijeme, treba
WOZ preraunati na zonsko vrijeme, koje je za SR Njemaku sred-
njoeuropsko vrijeme (MEZ). MEZ = WOZ + razlika vremena pri
emu u ljetu treba uzeti u obzir i ljetno vrijeme (srednjoeuropsko
ljetno vrijeme MESZ =MEZ +1 sat).
Sijeanj Veljaa Oujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac
23.9.
Azimut Sunca as i visina Sunca ys 51 S (srednja Njemaka, Aachen, Koln, Kas-
sel) ovisno o godinjemdobu i dobu dana- [J ]
l 18 Ruj
RWE - dijagrampoloaja Sunca za 49 52' S, 8 39' ID, meridijan raunanja vre-
mena: 15 00'lD ->QQ
Stereografska projekcija kretanja Sunca, npr. za 51 S. 21. 3. odn. 23. 9.. izlazak
Sunca u 6.00 sati. zalazak Sunca u 18.00 sati, ys =39 u 12.00 sati- Q]
163
Grafika konstrukcija sjene
45 odstupanje od 0 sredinje osi i5 90" 105 120"
Sunevo osvj | Panoramska maska I 49 SS
t t + t t
Istok J ugoistok J ug J ugozapad Zapad
Mogui tokovi sjena na foliji- Q]
Nebeski svod h 3 cm(prozirno)
Zamjenljivi listii s krivuljama za
Sunce, toplinu, svjetlo, zrake..
Podloga 0 14 cms kompasom
Horizontoskop s projekcijomprozora - istona strana- [Tj
Projekcija prozora
Shematski tlocrt
DNEVNO SVJETLO
Pol oaj Sunca, zasj enj i vanj e, pomagal a
Da bi se ustanovilo i preispitalo kako stvarno padaju Suneve zra-
ke odnosno kako zasjenjuju izvan i unutar zgrade ovisno o geo-
grafskom poloaju, dobu dana i godinjem dobu, o graevinskim
okolnostima i uvjetima okoline, postoje sljedea pomagala:
- grafika konstrukcija sjene:
Odreivanje sjene koju baca neka zgrada moe se u tlocrtu i verti-
kalnoj projekciji konstruirati uz pomo projiciranih (prividnih) tokova
Suneve putanje prikazanih na - s. 160 Primjerice zasjenjen-
je nekog dvorita u Kasselu, 51 sjeverne irine, treba prikazati za
21. oujka u 16,00 sati. U tomasu Sunce sije pod azimutom (as1)
od 245 i visinskim kutom (ys1) od 20 s. 163 +( ). Poloajni
nacrt se orijentira prema sjeveru. Smjer zasjenjenja odreen je ho-
rizontalnimrubovima zgrade, dakle paralelama sa smjeromSune-
vih zraka (as1 =245) kroz uglove zgrade. Duljina sjene odreena
je vertikalnim rubovima zgrade, znai treba smanjiti stvarnu visinu
zgrade (h) i nanijeti visinski kut od 20. Sjecite sa smjerom zas-
jenjenja daje duljinu sjene.
- panoramska maska:
Za sjevernu, srednju i junu Njemaku postoje u vertikalnoj projek-
ciji (gledajui prema jugu) nacrtani tokovi putanje Sunca (DIN A4) s
podacima o azimutu, visinskom kutu, dobu dana i godinjem dobu.
Panoramske maske koje treba kopirati na prozirnu foliju, postavlja-
ju se savijene u moguemsmjeru Sunevih zraka, ovisno o lokaci-
ji koju treba istraiti Gledajui kroz masku, svaki se utjecaj na
okolinu, a isto tako i zenitno zasjenjenje, moe prenijeti u mjerilu 1:1
na prethodno kopirani tok putanje Sunca (). Nakon toga se foli-
ja moe upotrijebiti za analizu eventualnih zasjenjenja i osunanja
dijelova fasada odnosno zgrade u pravom mjerilu.
- horizontoskop:
To je pomagalo kojimse na gradilitu, oko zgrade i u zgradi iznala-
ze prave okolnosti poloaja Sunca i sjene. Horizontoskop se sastoji
od prozirnog "nebeskog svoda", kompasa, podloge i zamjenjivih li-
stia s krivuljama koji se, ovisno o zadatku, podlau za odreivanje
svjetla, zraenja, topline itd.
Nain rada horizontoskopa je odrediti prave odnose svjetlosti i sje-
ne u prostoru, prikazano Na nekomodreenommjestu u pro-
storiji, kad se otvor prozora projicira na nebeski svod i istodobno na
listi s krivuljama ispod svoda, raspoznat e se pravi dio otvora kroz
koji upada svjetlo. Tako je mogue za svako mjesto u prostoriji, ovis-
no o orijentaciji zgrade, za svako godinje doba i doba dana odre-
diti odnose upada Sunevih zraka i osvijetljenost
- simulacija na modelu:
Za odreivanje tonog godinjeg osunanja ili zasjenjenja zgrade
preporuuje se pod "umjetnim suncem" (paralelno svjetlo) ispitati
model izraen u mjerilu
1 "Umjetno sunce" s parabolinim
zrcalomili slino
2 Model: npr. za urbanizam, arhitekturu
3 Simulator za razliita doba dana i godine, te
stupnjeva geografske irine
(14) "Umjetno sunce" kao na TH Darmstadt, struni odsjek arhitektura
164
DNEVNO SVJETLO
(14) Prosjeno godinje trajanje osunanja u satima- QQ
Poloaj,
npr.
51S
SMJ
< >
Vrijeme Vedro
plavo
nebo bez
oblaka
Maglovito
oblano,
sunce se
vidi kao
bijela ploa
Nebo prekri-
veno oblaci-
ma, mutan
dan
Horizontalna
jaina ozra-
enja W/m
2
600- 800 200- 400 50- 150
Horizontalna
jaina osvje-
tlienia lux
60000-
100000
19000-
40000
S 000
20000
Difuzijski
udio neba
10- 20% 20- 30%
80-
100%
"TT T-
j
l >
j
I
i \
J f '
1
TUE
I
1
N ]
Jt
1
N ]

Meteorol oke pri l i ke
Razliiti intenziteti zraenja i prom-
jenljiva kakvoa dnevnog svjetla pri
razliitimklimatskimprilikama ->CD
0 O.S 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0Mm|
Int enzi t et J Sunevog zr aenj a na gr ani ci Zem-
Ij i ne at mosf er e ovi sno o val noj dui ni (ys = 90).
r af i r ano podr uj e pr i kazuj e gubi t ke usl i j ed
r ef l eksi j e, r asi panj a i apsor pci j e zr aenj a zbog
s adr aj a v o d en e par e, ugl j i nog di oksi da,
pr ai ne i est i ca vl age u zr ak u
Int enzi t et J Sun ev og zr a enj a koj e dopi r e do
Zeml j e
Podr uj e vi dl j i vog svj et l a- DP
Toplinske zrake i intenzitet dnevnog svjetla na Zemljinoj povrini ti-
jekom godine odreeni su geografskom irinom, klimatskim okol-
nostima i razliitim stanjima neba (vedro, oblano, tmurno, djelo-
mino oblano itd.).
O, za nas tipinom, trajanju dnevnog i Sunevog svjetla, treba zna-
ti sljedee:
Godina ima 8760 sati. Trajanje "svijetlog dnevnog osvjetljenja" iz-
nosi u godini prosjeno oko 4300 sati.
Broj sunanih sati u Njemakoj varira izmeu 1300 i 1900 sati go-
dinje od ega najmanje 3/4 otpada na ljetno polugodite.
Tijekomveega dijela godine, tj. tijekom2/3 sati dnevnog svjetla, na
Zemlju dopire manje ili vie difuzno Sunevo svjetlo, ovisno o mje-
snimklimatskim prilikama.
Neposredno i posredno Sunevo zraenje koje pada na Zemljinu
povrinu (globalno zraenje) na taj nain stvara na Zemljinoj po-
vrini i blioj okolici lokalno promjenljivu klimu, vidjeti sliku (). "Ost-
varena vremena Sunevog zraenja registrirana su u jedinicama
1/10 sata. Podaci prikazuju samo makroklimu; lokalna mikrokli-
matska odstupanja nisu uzeta u obzir". QP
Stvarni podaci o klimi nekog mjesta (temperatura, trajanje osunan-
ja, stanja neba itd.) mogu se saznati od Njemake meteoroloke
slube u Offenbachu.
U razdoblju "Svijetlog dnevnog osvjetljenja" dakle se na Zemljinoj
povrini javljaju razliiti intenziteti Sunevog zraenja i promjenljiva
kakvoa dnevnog svjetla, ovisno o geografskoj irini i klimatskimpri-
likama.
Fi zi kal ne osnove zraenj a
Sunevo zraenje vrlo je "nepostojan izvor topline". Samo mali dio
Suneve energije dolazi na Zemljinu povrinu kao toplinska energi-
ja jer Zemljina atmosfera oslabljuje Suneve zrake, odnosno dovo-
di do neravnomjernosti njihova intenziteta.
Smanjenje uglavnomnastaje zbog razliitih faktora zamuenja, kao
npr. rasipanje, refleksija i apsorpcija zraenja, djelii praine i ka-
pljice vode (uzrok difuznog dnevnog svjetla), kao i zbog vodene
pare, ugljinog dioksida i ozona iz zraka. QQ
Ukupna energija Sunevog zraenja koja stie na Zemlju prenosi se
u valnompodruju od 0,2 do 3,0 (im.
Raspodjela ukupne energije na Zemljinoj povrini: oko 3% ultralju-
biasto zraenje u podruju valnih duina od 0,2 do 0,38 jam, oko
44% vidljivo zraenje u podruju valnih duina od 0,38 do 0,78 pm
(maksimumje pri 0,5 pmu podruju vidljive svjetlosti), te oko 53%
infracrveno zraenje u podruju valnih duina od 0,78 do 3,0 [im
QD
Povrina 2 prikazuje Sunevo zraenje koje dospijeva na
Zemlju; to je solarna konstanta i iznosi u naoj regiji oko 1000 vata
po etvornom metru okomito ozraene povrine.
Uinak zraenja se kod vrlo gustog naoblaenja smanjuje na prib-
lino 200 W/m
2
a kod iskljuivo difuznog zraenja (oblano nebo s
potpuno pokrivenimSuncem) na priblino 50 - 200 W/m
2
, usporedi
165
(T) Mogue ozraenje unutarnjih povri- (2) Optimalni nagib kolektora za tijekom
na zgrade direktnim upadom Sunevih godine iskoristivo globalno zraenje ->
zraka od zime do ljeta Qp -> s i 67
n8) Optimalni kutovi nagiba za povrine orijentirane prema jugu
z
Tl =
2
Horizontalne jaine ozraenja EeS od Sunca i EeH od neba pri vedromnebu i raz-
liitimfaktorima zamuenja TL (prema Linke-u) ovisno o visini Sunca Takoer i
horizontalne jaine ozraenja od Sunca i neba na morskoj razini ovisno 0 visini
Sunca. Globalna jaina ozraenja E^je zbroj horizontalnih jaina ozraenja od
Sunca EeS i neba EeH. -* QJ
X
\
\
\
0 jutro + ^f
A ' , u i"
1
.
/ \ / / / L U ^f - - - - ^
/ Y*
iga
J ug Istok - zapad
Usporedba direktnog ozraenja na horizontalnimi vertikalnimplohama pri razlii-
timpoloajima Sunca tijekomdana. Zavisnost koliine zraenja na neku povrinu
o kutu upada zraka (yx). Smanjenje koliine Sunevog zraenja u funkciji razliitih
nagiba (0-90). -* Qp
1000
800
1600
4 0 0
i" 200
LI
8 10 12 14 16 18 20 h
Zapadni prozor
Ljet
t
Zi na^
DNEVNO SVJETLO
^CO
Gl obal no zraenj e
Sunevo zraenje koje je djelotvorno za neku zgradu (na povrina-
ma zgrade se djelomino pretvara u termiko zraenje) jest global-
no zraenje Eeg. Ono je zbroj "direktnog" i "difuznog" (nastaje usli-
jed rasipanja zraenja zbog Zemljine atmosfere i razliitih stanja
neba) Sunevog zraenja, izraeno u W/m
2
ili npr. u vatsatima/m
2
dnevno, mjeseno ili godinje. Kod difuznog i direktnog zraenja
treba uzeti u obzir i dio reflektiranog zraenja, npr. od susjednih zg-
rada, ulica i okolnih povrina (naroito onih jako reflektirajuih).
Globalno zraenje moe se iskoristiti za zadovoljenje energetskih
potreba zgrade kao izvor topline neposredno "pasivnim koriten-
jem" pomou graevinskih zahvata (npr. ostakljene povrine za ko-
ritenje "efekta staklenika", unutarnji termoakumulacijski zidovi...)
@ ili posredno "aktivnim koritenjem" (npr. pomou kolektora, so-
larnih elija ...)-Obrnuto, udio globalnog zraenja odreuje ter-
miko optereenje u proraunu ureaja za ventilaciju ili klimatizaci-
ju pojedinih tipova zgrada (vidjeti i DIN 4701 i VDI 2078).
Takozvano potrebno globalno zraenje na zgrade odnosno povri-
ne kolektora, koje treba odrediti za lokalno koritenje, moe se do-
biti kao energetska veliina.
U DIN-u 5034, dio 2. navodi se globalno zraenje za oblano, vedro
i "srednje" nebo. prikazuje "...horizontalnu jainu ozraenja u
W/m
2
od Sunca Ees i od neba Een ovisno o visini Sunca..." pri ve-
drom nebu. Horizontalna jaina globalnog ozraenja je zbroj udjela
dobivenih od Sunca Ees i neba EeH-
Primjena: da bi se mogla odrediti stvarno iskoristiva koliina solar-
ne energije, moraju se odrediti udjeli u odnosu na nagib i orijentaci-
ju povrina zgrade prema . Horizontalna jaina ozraenja moe
se uzeti iz .
U tom smislu @ prikazuje smanjenje upadne koliine energije
zbog nagiba (0-90) odnosno orijentacije.
Kod vertikalne povrine moe se iskoristiti samo oko 50% horizon-
talne jaine globalnog zraenja.
Da bi se uzela u obzir relativna raspodjela gustoe zraenja udjela
neba, navode se u DIN-u 5034 podaci za jainu ozraenja na raz-
liito nagnute i razliito orijentirane povrine s tonim faktorima
korekcije 'R' koji ovise o visini Sunca i azimutu Sunca.
U usporedbi s time moe se u nai koliina zraenja koja pri
vedrom nebu pada na razliito orijentirane povrine u sluaju najvi-
ega odnosno najniega poloaja Sunca.
Pasivni i aktivni solarni sustavi
Potreba za energijom neke zgrade u naim je geografskim irinama
(misli se na njemake uvjete - primj. ur.) tijekom sedmomjesenoga
razdoblja grijanja relativno visoka u usporedbi s razdobljem svibanj
- kolovoz, lako udio globalnoga zraenja od rujna do travnja nije na-
roito intenzivan -*s. 167 ipak se dio energetske potrebe zgra-
de (grijanje, topla voda, ventilacija itd.) moe pokriti termikim ko-
ritenjem energije okoline; pri tome je u prvom planu problem du-
goronog akumuliranja energije.
Pri koritenju solarne energije razlikuju se po svom nainu djelo-
vanja dva sustava: aktivni i pasivni.
4 6 8 10 12 14 16 18 20 h
J uni prozor
4 6
Sjeverni prozor
Intenzitet zraenja na vertikalne plohe razliitih strana svijeta vedrog dana bez ob-
Zs laka u zimi (prosinac) i ljetu (lipanj) prema mjerenjima u Holzkirchenu. ->QQ
166
S V O T S L S K R L S P
12) Potreba topline - trajanje osunanja
Zraenje topline (3)
Pasivni sustavi - principi QQ
Ostakljenje 9
Dvost. ostakljenje prozir. staklon 0,8
Trost. ostakljenje prozir. staklom 0,7
Stakleni blokovi 0,6
Vieslojno ostakljenje specijal-
nimstaklom(termoizolacijsko,
solarno izolacijsko)
0,2-
0,8
Stupnjevi proputanja ukupne ener-
gije ostakljenja
Kolona 1 2 3
Preporuene max.
vrijednosti (gf f)
Redak Gradnja
interijere
Nema
pojaane
prirodne
ventilacije
Postoji
pojaana
prirodna
ventilacija
1 Lako 0,12 0,17
2 Teko 0,14 0,25
Preporuene max. vrijednosti (gf f)
ovisno o prir. mogunostima ventili-
ranja prema DIN 4108 dio 2, tab. 3
y A
Pr o i zv o d n j a t o p -
l i ne, npr . k o l ek t o r
. Zat v o r en i ^
k r u n i t ok
Med i j
2 I zmj en j i v a
t o p l i n e
Zat v o r en i
^ A ' k r u n i t ok
Med i j
1
Pl i nov i t
ili t ek u
J
Emi s i j a
t o p l i n e
Toplotna kaskada - aktivni sustav
Kolektor
Ureaj za zatitu od sunca z

Ureaj ne postoji 1,0
Smjeten iznutra ili izmeu stakala
Tkanine odn. folije 0,4-0,7
aluzine 0,5
Smjeten izvana
aluzine, pomine lamele,
ventilirane straga
0,25
aluzine, rolete, grilje,
pokretne ili nepokretne
lamele
0,3
Nadstrenice, loe 0,3
Markize, ventilirane odozgo
ili sa strane
0,4
Markize, openito 0,5
Faktor redukcije z ureaja za solar-
nu izolaciju u kombinaciji s osta-
kljenjima
Smanjenje zagrijavanja zatitom od zraenja uz istovremeno hlaenje pasivnim
mjerama (npr. uredske zgrade bez klima ureaja)
DANJE SVJETLO
Aktivni sustavi su oni kod kojih se procesi dobivanja i predavanja to-
pline odvijaju uz pomo ureaja instaliranih u zgradi. Nazivaju se i
indirektnim sustavima jer predaja topline uslijedi tek nakon nekih
procesa pretvaranja. U (- (}) prikazan je nain rada i djelovanja
aktivnih sustava kao toplinska kaskada. Pri tome se toplina moe
dobivati primjerice uz pomo solarnih kolektora ili slino.
Kod pasivnih se sustava solarna energija koristi "direktno", pri emu
se oblikom zgrade, gradivom, konstrukcijom i njenimsastavnim di-
jelovima pretvara solarna energija u toplinsku, akumulira i nepos-
redno predaje zgradi.
Ovdje e se navesti etiri fizikalna procesa koji su vani za dobi-
vanje, pretvaranja i predaju topline.
1. Provoenje topline: - @ 1
Ako neki materijal apsorbira sunano zraenje, ta se solarna ener-
gija pretvara u toplinsku. Tok topline stvara se razlikom temperatu-
re, a ovisi i o specifinom termikom kapacitetu materijala. Ako je
temperatura okoline primjerice nia od zagrijanog zida, "akumulira-
na" e se toplinska energija predati okolini.
2. Konvekcija:- @>2
Sunanim zraenjem zagrijani zid ili materijal predaje prisutnu en-
ergiju okolini, ovisno o razlici temperature. to je razlika temperatu-
re zida i okoline vea, predaje se vie topline. Tako zagrijani zrak
die se uvis.
3. Zraenje topline: - 3
Kratkovalno sunano zraenje pretvara se na povrini materijala u
dugovalno (infracrveno). Materijal zrai u svimsmjerovima, a inten-
zitet ovisi o temperaturi njegove povrine.
4. Kolektor: -> @4
Kroz staklene povrine orijentirane prema jugu prodire sunana
svjetlost. U unutranjosti se sunano zraenje pretvara u dugoval-
no i ne moe ponovno proi kroz staklo, pa se tako unutranjost
zagrijava (efekt staklenika) - @ 4
Prilikom primjene navedenih sustava treba obratiti panju na aku-
muliranje, reguliranje i raspodjelu u zgradi.
Zat i t a od l j et nog ozr aenj a
Prema DIN-u 4108, dio 2., preporuuje se ljetna termika izolacija
otvorenih fasada u zgradama s prirodnomventilacijom, kako bi se
izbjeglo pregrijavanje. Preporuka glasi: umnoak stupnja propu-
snosti ukupne energije (g) (- ) x faktor zatite od sunca (z) ( -
)x udio povrine prozora (f) na fasadi - dakle g xzxf- treba
za teke zgrade iznositi 0,14 - 0,25 a za lake 0, 12- 0, 17- >@ .
Treba pristupiti kritiki kada se u tablici 5. u 2. dijelu DIN-a 4108
(->@)) definiraju velike zatitne plohe koje znatno izlaze iz ravnine
fasade, jer se mogu pojaviti veliki vizualni uinci i eventualno trajno
pogorati vizualne kontakte interijera s eksterijerom -
Da bi se uskladili prirodni uvjeti okoline, fizikalne zakonitosti, speci-
finosti materijala i oblik zgrade, treba se za svaki pojedini sluaj
provesti tona analiza - @
Objanjenja uz sliku ():
Vanjski prostor i fasada
- zasjenjenje i hlaenje putemvegetacije
- (drvee, grmlje itd.)
- svijetla obloga poda (irina oko 1 m) npr.
ljunak ispred zgrade
- zatita od sunca i bljetanja (P =35),
istak oko 90 cm
- svjetli reflektirajui materijali fasade
(pastelne boje)
- primjerena veliina prozora (s izolacijsk-
imstaklom) za upad svjetla i topline, ok-
vir iznutra bijel
Unutarnji prostor i fasada
- event. biljke
- svijetla do srednja obloga poda
- fleksibilni sustav grijanja (komb. grijanje
zrakomi toplomvodom)
- svjetla zavjesa kao zatita od bljetanja.
koja direktno sunevo zraenje pretvara
u difuzno (naroito u prelaznimrazdoblji-
ma)
- svijetle matirane boje na zidovima i na-
roito na stropu (pastelne i prirodne boje
namjetaja)
- poprena ventilacija otklopnimkrilom
- event. jednostavna mehan. ventilacija
167
175
W/ m
2
150 J
125 _
< > 1 0 0 _
7 5 .
50
2 5
0
Si j . Vel j . Ou. Tr a. Svi . Li p. Sr p. Kol Ruj . Li s. St u. Pro.
Horizontalna jaina osvjetljenja Ea pri oblanomnebu za 51 sjev. irine ovisno o
dobu dana i godine - , Ee =horizontalna jaina ozraenja
Danje svjetlo i jaina osvjetljenja u unutranjosti prostorije u toki P
h i
o4 ^
Ref er ent na
I povr i na
i i r d r . f r . . :
Pr esj ek
Kvocijent danjeg svjetla pri bonoj rasvjeti s referentnom povrinom i tokom
danjeg svjetla u prostoriji
Potrebni kvocijenti danjeg svjetla u stambenimi radnimprostorijama
J aina unut.
osvjetljenja
Ei/lux
J aina vanjsk
E
5000
3g osvjetljenja
a
10 000 lux
200 4,0% 2,0%
500 10,0% 5,0%
700 14% 7,0%
J aina vanj.
osvjetljenja
Ea/lux
J aina unut.
osvjetljenja
Ei/!ux
5000
10 000
50
100
Potrebni kvocijenti danjeg svjetla za
eljene jaine osvijetljenosti pri raz-
liitimjainama osvjetljenja obla-
nog neba (D =Ei/Ea x 100%).
J aine osvjetljenja prostorije u
EP koje se mogu oekivati pri
razliitim jainama osvijetljen-
nosti oblanog neba, ako je
D =1%. (Ei =D x Ea/100%).
DANJE SVJETLO
-tu
Di menzi oni r anj e i ocj enj i vanj e danj ega svj et l a (TL) u pr ost or i j ama s
rasvjetom sa strane ili odozgo:
Danje se svjetlo u prostorijama moe ocjenjivati po sljedeim kriterijima:
- jaina osvijetljenosti i jasnoa
- jednolinost
- zasljepljivanje
- zasjenjivanje.
Osnove: Ocjenjivanju danjega svjetla u prostorijama uvijek je osnova jai-
na osvijetljenosti oblanog neba (dakle, difuzno zraenje). Danje svjetlo
koje upada kroz prozor sa strane izraava se kvocijentom danjega svjet-
la D (Daylight - Factor). Taj kvocijent oznauje odnos izmeu jaine osvi-
jetljenosti prostorije (Ei) i istodobno jaine vanjske osvijetljenosti (Ea), D
= (Ei : Ea) x 100%. Danje svjetlo u prostoriji uvijek se navodi u postoci-
ma, npr. jaina vanjskoga svjetla 5000 luksa (lx), a u prostoriji 500 lx daje
D = 10%.
Kvocijent danjega svjetla uvijek je konstantan. Osvijetljenost prostorije
mijenja se proporcionalno osvijetljenosti vanjskog prostora. J aina van-
jskog osvijetljenja oblanoga neba mijenja se ovisno o dobu dana i go-
dinjem dobu, npr. od 5000 lx zimi do 20000 lx ljeti, - ()
Kvocijent danjega svjetla u toki P sastavljen je od vie utjecajnih fakto-
ra: D =(DH +DV +DR) x i x k1 x k2 x k3 - >.
Ovdje znai:
- DH - faktor osvijetljenosti neba
- DV - faktor izgraenosti
- DR - faktor unutarnje refleksije
- Faktori redukcije:
i - stupanj svjetlopropusnosti ostakljenja
k1 - faktor neprozirnih dijelova konstrukcije prozora
k2 - prljavtina na ostakljenju
k3 - upadni kut danjega svjetla.
Referentna ravnina za jainu horizontalne osvijetljenosti u interijeru
odreena je prema DIN-u 5034 -> Ona se nalazi na visini od 0,85 m
iznad kote poda. Razmak do povrina koje omeuju prostor iznosi 1 m.
Na toj se referentnoj povrini odreuju mjerodavne toke (EP) za jainu
horizontalne osvijetljenosti. Odgovarajui koeficijenti danjega svjetla
(koje treba nai) mogu se onda prikazati u obliku krivulje kvocijenta dan-
jega svjetla - @>. Tok krivulje u presjeku daje jainu horizontalne osvi-
jetljenosti na referentnoj povrini (u odgovarajuim tokama), a njome se
utvruje Dmin i Dmax (v. i jednolikost). Krivulja kvocijenata danjega svjet-
la daje dakle informaciju o toku danjega svjetla u prostoriji.
Potrebni kvocijenti danjega svjetla D %:
Propisi o tomu sadrani su u DIN-u 5034 (danje svjetlo u prostorijama) i
Smjernicama za radne prostorije ASR 7.1. Taj DIN daje tone podatke o
minimalnim zahtjevima o toku danjega svjetla u stambenim i radnim pro-
storijama. Meutim, u Smjernicama za radne prostorije to nije tono ut-
vreno. Za sada o tome nema daljnjih podataka, ali se za to traeni tok
danjega svjetla moe odrediti i provjeriti na osnovi jednolikosti (vidjeti kas-
nije).
Uz preduvjet da se dimenzije radnih prostorija mogu usporediti sa stam-
benima, treba postii sljedee vrijednosti kvocijenata danjega svjetla u
radnim prostorijama:
Dmin - 1 % u stamb. prostorijama: ref. toka sredina prostorije - @>.
u rad. prostorijama: ref. toka u najudaljenijem dijelu prostorije -> (33)
Dmin- 2% u rad. prostorijama - za prozore na dvjema stranama,
Dmin- 2% u radnim prostorijama s rasvjetomodozgo, pri (Dm) min - 4%.
Napomena: Ako su prozori bono postavljeni, treba pripadni maksimalni
kvocijent danjega svjetla biti najmanje 6 puta vei od minimalnog zahtje-
va, a uz rasvjetu odozgo treba u radnim prostorijama srednji kvocijent
danjega svjetla (Dm) biti 2 x vei od Dmin.
- >@ prikazuje nekoliko primjera za razliite eljene jaine osvijetljenosti
prostorije u ovisnosti 0 jainama osvijetljenosti vanjskoga prostora.
168
Razliiti tokovi danjeg svjetla u prostoriji pri razliito postavljenimvertikalnimpro-
zorima
Definicija za odreivanje potrebnih irina prozora -
irina prozora =(bF) m
m
Visina prostorije (h) 2,50 m 2,50 m
Visina prozora (hF) 1,35 m 1,85 m
Dubina prostorije (t) 5 m | 7 m 5 m | 7 m
irina prostorije (b)
Zagraenost
a =0
5 2,75 2,75 5 2,75 2,75
7 3,85 3,85 7 3,85 3,85
5 2,75 4,46 5 2,75 2,75
7 3,85 6,07 7 3,85 3,85
5 3,69 - 5 2,75 3,83
7 5,07 - 7 3,85 5,18
DIN 5034. Odreivanje potrebnih irina prozora (bF) pri razliitimdimenzijama
prostorije i promjenljivoj zagraenosti, ovdje u izvodu
-L J f
Presjek
St ambene prost ori j e Rad n e pr ost or i j e
pr ema DI N 5034 pr ema DI N 5034, pr ema DI N 5034
c i 2, 20 m kao za s t ambene ako j e h < 3, 50 m ako j e h > 3, 50 m
h 8 0, 90 m pr ost or i j e, ako j e: povr i na pr ozor a c - hp := 1, 30 m
b F * 0, 55 b h s 2, 50 m > 30% od h B 0, 90 m
Mi ni mal ni t i 6, 00 m b x h b F i 0, 55 b
zaht j ev A 50 m
2
DANJE SVJETLO
Svj etl ost, vel i i na prozora, vi zual na povezanost
Poloaj, veliina i vrsta bonog prozora bitno odreuju tok danjega
svjetla u prostoriji -> DIN 5034 (dio 4.) definira odgovarajue ve-
liine prozora za razliito dimenzionirane stambene i radne prostori-
je. Pri tome osnovu ine sljedei uvjeti:
- D% =0,9 za sredinu stambene prostorije, odnosno za najudalje-
niju toku radne prostorije,
- irina prozora =0,55 x irina prostorije,
- oblano nebo,
- refleksija: zid =0,6;
strop =0,7;
pod =0,2
- gubici svjetlosti: staklo =0,75;
konstrukcijski elementi k1 =0,75;
prljavtina k2 =0,95
- reflektirano svjetlo okolnih zgrada: (Dv =0,2)
- kut okolnih zgrada a =von 0 do 50 (s. ->@> i >)
Napomena: ovo vrijedi i za radne prostorije ako su imdimenzije sli-
ne stambenima:
visina (h) =3,50 m;
dubina (t) =6 m;
povrina (A) =50 m
2
Vizualna povezanost s vanjskim prostorom zahtijeva potrebne ve-
liine prozora i za stambene i za radne prostorije. To je obuhvae-
no u DIN-u 5034, i u istomsmislu u Smjernicama za radne prosto-
rije (ASR 7.1, minimalni zahtjevi obvezatni su u SR Njemakoj) ->
, .
Graevinski propisi SR Njemake utvruju to ovako:
- treba se pridravati graninih razmaka i povrine razgranienja za
odgovarajue visine graevine;
- za sve prostorije u kojima se boravi zahtijeva se vizualna veza s
vanjskim prostorom;
- za stambene prostorije treba uglavnom predvidjeti veliinu pro-
zora otprilike 1/8 do 1/10 korisne povrine.
Kad se graevinski propisi i norme primjenjuju u urbanistike svrhe,
treba, meu ostalim, paziti na upad svjetla, razmake zgrada, obli-
kovanje povrina i prozora nasuprotnih zgrada; npr. poeljni su raz-
maci meu zgradama B =2H (=27) Iz toga proizlazi kut otvaranja
od =4 (ogranieno nadvojima i susjednimzgradama) prema nebu
i priblino se osigurava minimumtoga svjetla u prostoriji
Nove urbanistike koncepte treba preispitati i s obzirom na njihove
predviene kvalitete u vezi s osvijetljenou interijera; openito od-
govarajui propisi i norme postavljaju samo minimalne zahtjeve.
Preporuuje se pri planiranju unutarnji i vanjski prostor vizualno pro-
vjeriti pomou modela pod umjetnim suncem, odnosno umjetnim
nebomili endoskopskim ureajem.
Vizurne veze prema DIN 5034
T
2. 0 m
hF
1,3 m
^ tS 1,0 (0,5 m
K l ) u bol ni cama)

St ambena prost ori j a
b F i 0,55 b
b F / m ^ 0,1 A/ m
2
b F h F i 0,3 AF
- 0, 16 A
b F h F / m
2
^ 0,07 A h/ m
3
Pot r ebni pr ozor i u st amb. pr ost or i j ama -
m
1.25m
i
,85-1,25m
Rad n a pr ost or i j a
t 5 m F - 1, 25 m
2
t > 5 m F - 1,5 m
2
e F= 0, 1 A A < 6 0 0 m
2
E F= 60 + 0, 01 A A > 6 0 0 m
2
Zaht i j ev ane vel i i ne u r adni m pr ost or i j ama i pr ema
ASR- CD
Saimanje vizurnih veza i veliina prozora
Upad danjeg svjetla +razmak zgrada -> Q]
169
Vr st a
r ada
Danj e
svj et l o D/c
Gr ubo 1, 33
Sr ed. f i no 2, 66
Vr l o fino 5, 00
Fi no 10, 00!
Nap. . 10% j e na j uno
st r ani pr evi e, na sj ever
noj dobr o
Boj e pr ema svj et l i ni Mat er i j al i neobr aeni
boj om
Podne obl oge od t r aka
i pl oa
(Tamno do svi j et l o) (Tamno do svi j et l o) (Tamno do svi j et l o)
Cr v en a 0, 1 bi s 0, 5 Bet on 0 , 2 5 - 0 , 5 Tamne 0 , 1 - 0 , 1 5
ut a 0 , 2 5 - 0 , 6 5 Zi e Sr ednj e 0 , 1 5 - 0 , 2 5
Zel en a 0 , 1 5 - 0 , 5 5 Cr v. opek a 0 , 1 5 - 0 , 3 Svj et l e 0 , 2 5 - 0 , 4
Pl ava 0 , 1 - 0 , 3 ut a opek a 0 , 3 - 0 , 4 5
Sme a 0 , 1 - 0 , 4 Op. od pij. i va[ 0 , 5 - 0 , 6
Bi j el a (sr ed. 0 , 7 - 0 , 7 5 Drv. povr i ni
Si va 0 , 1 5 - 0 , 6 Tamne 0 , 1 - 0 , 2
Cma 0 , 0 5 - 0 , 1 Sr ednj e 0 , 2 - 0 , 4
Svj et l e 0 , 4 - 0 , 5
J aine
41} osvijetljenosti
D %
Stupnjevi refleksije (boje neobraenog materijala) -> Qp
"tb Lo^
1
iii
I I I LJ J
J ednolikost pri bonoj rasvjeti
\ /
H
Cl
l i
h II b&
Blijetanje Neznatno blijetanje
D % Krivulja
Zasjenjenost pri bonoj rasvjeti

OD
Zasjenjenost pri rasvjeti odozgo
OD
DANJE SVJETLO
- OD
Jai na osvi j etl j enosti , stupnj evi refleksije,
reprodukcija boje i zasl j epl j i vanj e
Meudjelovanje navedenih svojstava danjega svjetla bitno utjee na
rasvjetu u interijeru. Da bi se ispunili odreeni vizualni zahtjevi pot-
rebni su, ovisno o vrsti aktivnosti, odreene jaine osvijetljenosti pri
danjem svjetlu ->.Zbog toga treba koordinirati odabir stupnjeva re-
fleksije povrina koje zatvaraju prostoriju sa zahtjevima koji se tiu
vidljivosti. Razliito strukturiranje svjetlosti u prostoriji neposredno ovi-
si o stupnjevima refleksije povrina i rasporedu prozora na fasadi -
i usporedi -><).
J ednolikost (G) danjega svjetla u prostoriji treba iznositi: pri bonoj
rasvjeti G = Dmin/Dmax 1 : 6, -> , pri rasvjeti odozgo G =
1: 2- .Time je tok danjega svjetla u prostoriji naelno odreen.
J ednolikost je pri rasvjeti odozgo vea jer je gustoa zenitnog svjet-
la tri puta vea od one na horizontu.
Na mjere za promjenu jednolikosti mogu utjecati:
- stupnjevi refleksije (vrlo visoki),
- usmjerenje svjetla zaslonima,
- rasporedom prozora.
Blijetanje je izazvano direktnom i indirektnom refleksijom povrina
i nepovoljnim kontrastima gustoe osvijetljenosti
Mjere koje treba poduzeti da bi se izbjeglo blijetanje:
- zatita od sunca - izvana,
- zatita od blijetanja - iznutra, odnosno izvana u kombinaciji sa
zatitom od sunca,
- povrine bez sjaja,
- ispravno postavljanje dodatnih izvora svjetlosti.
Zasjenjenost je do odreene mjere poeljna kako bi se predmeti i
ostalo u prostoriji mogli razlikovati (- shema.)
Mjere koje treba poduzeti da bi se pri bonoj rasvjeti postiglo za-
sjenjenje koje daje dojam plastinosti:
- zatita od sunca,
- zatita od blijetanja (takoer i na sjeveru),
- uravnoteena raspodjela danjega svjetla,
- ne smije biti neposrednog blijetanja,
- vieslojne odnosno stupnjevane fasade.
Mjere koje treba poduzeti da bi se postiglo odgovarajue zasje-
njenje pri rasvjeti odozgo:
- ( - >shema) u padajue danje svjetlo na donjemu rubu otvora
treba filtrirati translucentnim materijalima, rotiljima ili si.,
- dopunska rasvjeta uz danje svijetlo (TEB),
- svijetle matirane povrine u kombinaciji s razliitim bojama (npr.
elementi konstrukcije).
Saetak, kriteriji kakvoe TL - bona rasvjeta
Openito vrijedi da kriterije kakvoe danjega svjetla treba primijeniti
tako da nastane identitet prostorije. Na tok danjega svjetla uz isto-
doban dobar pogled na vanjski prostor utjee oblikovanje fasade, tj.
prijelaz iz interijera u eksterijer. Stupnjevani, vieslojni i istodobno
transparentni prijelaz iz interijera u eksterijer moe zadovoljiti razlii-
te zahtjeve u vezi s danjim svjetlom tijekom izmjene godinjih doba.
Situacija rasvjete u japanskoj stambenoj kui -* Q0
170
Princip preusmjeravanja svjetla
r-p. Strukturirana Zastor za
^ povrina ^ svjetlo
Mount Airy Public Library, S. Carolina, SAD-> QQ
( D al uzi ne
Ostakljenje

Staklena prizma
CD Zrcalna ploha

Izolacija
Staklena prizma
Ostakljenje
Oblikovanje stropa u svrhu preusmjerenja svjetla- Qp
a DANJ E SVJ ETLO
- m
Usmjeravanje svjetla (bono svjetlo)
S rastuomdubinomprostorije (normalno 5 - 7 m) smanjuje se intenzitet da-
njega svjetla (vidjeti krivulju kvocijenta danjega svjetla). Usmjeravanje svjet-
la omoguuje osvijetljenost danjimsvjetlomi pri veimdubinama prostorije.
Osnove - preusmjeravanje svjetla
Cilj je toga preusmjerenja da se: ->@>
- ravnomjernije raspodijeli danje svjetlo,
- ostvari bolja osvijetljenost danjimsvjetlomu dubini prostorije,
- izbjegne blijetanje zbog visokog poloaja sunca, iskoristi sunana
energija zimi,
- prigui gustoa zenitnog svjetla, odn. da se to svjetlo posredno koristi,
- preusmjeri posebno difuzno zraenje,
- izbjegne dodatna zatita od sunca (eventualno stabla); dovoljna je samo
zatita od unutarnjega blijetanja.
Lightshelves (reflektori)
Mogu se razmjestiti ispred ili iza prozora u podruju prozorske preke.
Zrcalne, polirane ili bijele povrine slue kao ravnina refleksije. One znatno po-
pravljaju jednolinost rasvjete, naroito uz odgovarajue oblikovanje stropa.
Eventualnu zatitu od blijetanja treba postaviti izmeu preke i stropa -> (D
Prizme
S optikimje prizmama mogua ciljana selekcija i preusmjerenje zraenja
-> @ Ploe prizama reflektiraju sunanu svjetlost s malimodstupanjemi
proputaju samo difuzno nebesko svjetlo. Da bi se sprijeio prolaz suna-
nih zraka, ploe prizama su zrcala. Prizmine ploe omoguuju zadovolja-
vajuu danju rasvjetu prostorije do dubine od priblino 8 m.
Pogled, usmjeravanja svjetla, zatita od blijetanja
Usmjeravanjemsvjetla i odgovarajuimoblikovanjemstropa moe se pobolj-
ati osvijetljenost dubine prostorije -> @.
Pogled u eksterijer je ouvan. Gustoa je zenitnog svjetla priguena. Samo
je zimi potrebna zatita od blijetanja. Eventualno TEB na preki.
Solarna stakla, staklene opeke, zavjese
Za selekciju i preusmjerenje svjetlosnih zraka na raspolaganju su, meu
ostalim, sljedei sustavi -> @:
- solarna stakla: zrcalni reflektori (nepomini) izmeu stakala uzrokuju ljeti
refleksiju svjetla a zimi transmisiju svjetla,
- staklene opeke: prizmatino bruene poveavaju jednolikost,
- zavjese: pomine svijetle vanjske zavjese skreu danje svjetlo.
Primjeri za usmjeravanje svjetla u podruju stropa - u muzejima.
Nova pinakoteka, Mnchen Dvorana umjetnosti, Bremen Brandywine River Museum
Chadds Ford, Pennsylvania
7L
Nacionalni muzeja za zapad-
njaku kulturu, Tokio
Kimbell Art Musum
Fort VVorth,Texas
Nofdiyllands Kunstmuseum
alborg, Dnska
Bauhausarchiv, Berlin Museum Abteiberg
Mnchengladbach
Muzej zaklade Maeght
St. Paul-de-Vence
Dijecezanski muzej,
Paderborn
Guggenheim Museum
New York
Usmjeravanje svjetla
Uffizi, Firenca
Paderborn New Yor*
Preusmjeravanje svjetla - rasvjeta odozgo (izvedeni primjeri, muzeji) -> Qp
171
1| Jj upl j i na s t r opa
O O 0 0 0 O O 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6
1 l
Zr c al o
1 i i 1
Mo d el
rVc
n
1 1
i da 11
1 1 1 1
St ol z a mo d el ^ ^
Zi d s r ednj e
svj et l e boj e
y )
1
* ! Mj er a l uxa
Umjetno nebo, primjer
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
Mj erenj e danj ega svjetla na model u pod umjetni m nebom
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
Vi zu el n a kont r ol a
Al um, f ol i j a i li si . St ol za mo d el Vi zu al n a kont r ol a
Eksperi menti ranje sa svjetlom na modelu pod umjetni m nebom
100% Zenit
DANJ E SVJ ETLO
-CD
Postupci i metode odreivanja danjega svjetla (D%) u prostori-
jama (svjetlo sa strane - odozgo) pri oblanom nebu:
Za odreivanje danjega svjetla postoji niz postupaka: npr. analitiki,
grafiki, kompjutorski, mjerno - tehniki. Za odreivanje udjela dan-
jega svjetla (DH, DV, DR) u prostoru treba iz DIN-a 5034 uzeti
daljnje informacije.
Da bi se pronale konane osnove za odluke o "prostoru koji treba
izgraditi", odnosno za "zgradu koju treba sagraditi", preporuuje se
priblino simulirati stanje danjega svjetla. To se moe izvesti na te-
melju crtea ili modela.
Dnevno svjetlo moe se dodue odrediti i ocijeniti samo u trodi-
menzionalnom prostoru, pa stoga treba uz simulirane okolnosti te-
stirati model prostorije odnosno zgrade. Na njemu se mogu ispitati
razliiti naini djelovanja danjega svjetla.
Eksperimentalni postupak: prostor s ovjeenim, matiranim, svijetlim,
translucentnimstropom, koji ima umjetnu rasvjetu odozgo i zrcala na
zidovima koji ga okruuju (horizont), simulira se stvarno djelovanje
jednoliko naoblaenog neba u eksterijeru -
Dovoljna je jaina osvijetljenosti od priblino 2000 - 3000 lx. Po-
mou arhitektonskog modela (mjerilo ~1:20) moe se mjernim ur-
eajem ustanoviti jaina vanjske svjetlosti umjetnog neba (Ea =
2000 lx). Sondom se mjeri dobivena jaina osvijetljenosti unutar
prostora modela (npr. Ei =200 lx), pa u tomsluaju kvocijent dan-
jega svjetla u prostoru u toki P iznosi 10%. Tomse metodommoe
odrediti tok danjega svjetla u modelu - @
Razliitim se materijalima moe utjecati npr. na tokove danjega
svjetla, jaine osvijetljenosti, koloristine efekte, dimenzije prostori-
ja itd. Treba nastojati da se odre kriteriji kakvoe danjega svjetla.
Za eksperimentiranje sa svjetlomu modelu prostorije vani su slje-
dei materijali: - kartoni ili papiri razliitih, po mogunosti pastelnih
boja; - transparentni papiri za zatitu od blijetanja i dobivanje di-
fuznog zraenja; - aluminijska folija ili slian sjajni materijal za zr-
calne efekte.-
Danje svjetlo u prostorijama osvijetljenima odozgo
Rasvjeta prostorija danjim svjetlom "odozgo" podlijee istim pret-
postavkama i uvjetima kao prostorije s bono smjetenim prozori-
ma, dakle osvjetljenju danjimsvjetlompri oblanom nebu.
Dok bono svjetlo daje relativno lou jednolikost (stoga i vei zaht-
jev za D%), to je pri "nadsvjetlu" drugaije. Kakvou danjega svjet-
la u prostorijama pomou nadsvjetla bitno odreuju sljedei faktori:
- gustoa zenitnog svjetla - proporcije prostorije - kriteriji kakvoe -
danje svjetlo - nadsvjetlo - faktori redukcije. Radno mjesto - u
prostoriji jednako je udaljeno od bonog prozora i od nadsvjetla iz-
nad njega. Treba li na referentnoj ravnini (0,85 m iznad poda) po-
stii bonim prozorom istu jainu osvijetljenosti kao nadsvjetlom,
mora boni prozor biti 5,5 puta vei od otvora na krovu.
Obrazloenje: rasvjeta odozgo svjetlija je jer je gustoa svjetlosti u
zenitu 3 puta via nego na horizontu. Dakle 100% nebeskog svjet-
la pada na nadsvjetlo, a samo 50% tog svjetla u boni prozor.
Rasvjeta prostorije "odozgo" ovisi o njenimproporcijama, tj. o dulji-
ni, irini i visini, prema - Eventualnu pojavu efekta pilje treba
izbjei.
Kriteriji kakvoe nadsvjetla
Tok danjega svjetla (D%) u prostorijama s bonim prozorima iz-
raava se sa Dmin i Dma - (fj). Za danje svjetlo u prostoriji s nad-
svjetlomzahtijeva se jednolikost G =1:2 (Dn
a u radnimprostorijama ak (Dmin) =4%!
n/Dn i Dmin Od =1%.
Bona rasvjeta Rasvjeta odozgo
Danj e svjetlo (D % i Dm %) i jednolikost (G) pri rasvjeti sa strane i odozgo
1 7 2
Odnos
Dmi n: Dmax
Preporuka
ke - vri j ednost i = O/ h
| Nastojati ^
Prihvatljivo
Kritino
Izbjegavati
< 1 1,1
1.2 1,3 1,4
1.4 1,5 1.7
1,6 1,8 2, 0
1,7 2, 0 2, 2
Razmak nadsvj et l a, vi si na prostori j e i j ednol i kost koj u se nast oj i posti i uzevi u obzi r odgovar aj ue
obl i kovanj e nadsvj et l a u podruj u krova (ke - f akt or) - > CD
Preporuene vrijednosti odnosa Dm j n / Dm a x
u
60 90
Y
Usporedba tokova i koliina danjeg
a svjetla za rasvjetu sa strane i
odozgo ovisno o etiri razliito na-
gnuta otvora nadsvjetla -> CD
Faktor redukcije ky ovisno o kutu
b nagiba y ostakljenja ed krovova
h = O 1. Pri horizontalnom otvoru za svjetlo bez okna h = O (-
h = a 2. Kod svjetlarnika h = a ( )
h = 2a 3. Kod svjetlarnika h = 2a ( ) -> m
Redukcija koliine danjeg svjetla kod
nadsvjetala s visokim oknima odn. s
masivnom konstrukcijom ispod njih
Boni prozori +
nadsvjetla sa D/%
suprotne strane
z a
D
Jednoliko osvjetljenje prostorije i
time bolji odnosi danjeg svjetla kod
nadsvjetala s filigranskom dobro re-
flektirajuom konstrukcijom ispod
njih
Nadsvjetla +
D/% edovi + nagnuti edovi
= 5%
K
10
5
0
0,8
3
10
0, 5
0,3
S i
S i
S i
0,6
10-
5-
0 - SI
0-.
0,25 "
10 1-
5
0
Utjecaj otvora za danje svjetlo - uz iste glavne dimenzije prostorije kF = povrina pro-
zora / povrina tlocrta = 1:6 - na kvocijent danjeg svjetla. Uz to j e navedena potreb-
na kF- vrijednost za Dmi n = 5% -> m
DANJE SVJETLO
Otvori nadsvjetla C D
Tokasto razmjeteni otvori za svjetlo u podruju krova daju na ra-
vnini koritenja tipine minimume i maksimume osvijetljenosti.
Raunski se ocjenjuje srednja vrijednost tih "svijetlih" i "tamnih" po-
druja; to se naziva srednjimkvocijentomdanjega svjetla Dm.
Dm je dakle aritmetika sredina izmeu Dmin i Dmax u odnosu na koris-
nu odnosno referentnu povrinu (0,85 miznad poda). Traeno G =1:2
ne odnosi se na Dmax, nego na Dmin, jer se nejednolikosti danjega
svjetla odozgo fizioloki osjeaju "jaimod kontrasta". Pri toj jedno-
likosti (Dmin =1 i Dm =2) mora biti Dmin =2% ->usporedi ->
Na kriterije kakvoe koje treba zadovoljiti nadalje utjeu, pri us-
mjeravanju danjega svjetla odozgo u prostoriju, i sljedee kompo-
nente: visina prostorije i oblikovanje svjetlosnih otvora (ke - faktor).
Idealna se jednolikost postie ako razmaci izmeu nadsvjetala (O)
odgovaraju visini prostorije (h), dakle pri odnosu ~1:1.
II praksi vrijedi pravilo: odnos razmaka nadsvjetala prema visini
prostorije trebao bi iznositi 1:1,5 do 1:2, vidjeti s. - .
prikazuje tablicu iz koje se mogu uzeti navedeni odnosi i nain
njihova funkcioniranja. Takoer je dana preporuka za oblikovanje
svjetlosnih otvora.
Vrste i konstrukcija otvora za svjetlo
Nagib otvora nadsvjetla odreuje postotni udio svjetla s tako izre-
zanog svoda nebeskog svjetla. II - a usporeuje se koliina
svjetlosti koja upada kroz boni prozor s koliinom svjetlosti koja
upada kroz otvor nadsvjetla pod razliitimnagibima. Najvea kolii-
na svjetlosti upada kroz horizontalno poloeni otvor. Suprotno tome,
bonimprozorompostie se maksimalna jaina osvijetljenosti samo
u blizini prozora. Vertikalnimnadsvjetlompostie se najmanja jai-
na osvijetljenosti na referentnoj ravnini.
Postoji dakle faktor redukcije (ky) za koliinu svjetlosti koja upada
ovisno o razliito nagnutimotvorima u krovu. U - b predoeni su
odgovarajui faktori redukcije (ky) za razliito nagnute shed krovove
CD
Na difuzno zraenje koje pada na nadsvjetlo djeluje, prije nego ops-
krbi prostoriju danjimsvjetlom, i konstrukcija odnosno dubina ugrad-
nje otvora nadsvjetla.
prikazuje razliitost u padajue koliine svjetla pri razliitim
proporcijama okna ispod pokrova nadsvjetla. Treba dakle izbjega-
vati suvie visoka ili masivna okna, odnosno prevelike dubine ug-
radnje - a. Preporuuje se stoga filigranska, dobro reflektira-
jua konstrukcija - b.
Kakvoa danjega svjetla u prostorijama s nadsvjetlima ne ovisi
samo o prije navedenim parametrima.
Vaan je i odnos ukupne povrine nadsvjetala prema tlocrtnoj po-
vrini prostorije (kF - faktor).
II - prikazana je, pri navedenimodnosima, usporedba bonih
prozora i osvijetljenosti nadsvjetlima.
Da bi se pri bonimprozorima i nasuprotno smjetenim nadsvjetlima
kvocijent danjega svjetla povisio na 5%, mora se udio povrine pro-
zora znatno poveati, npr. do odnosa 1:1,5. Suprotno tome, mora se
za isti zahtjev, naroito ako je rije o kosimshed krovovima, povrina
nadsvjetla poveati tek neznatno. Tu zadovoljava priblino odnos 1:4
do 1:5 (odnos otvora nadsvjetla i tlocrtne povrine).
Ostali faktori redukcije kod otvora za nadsvjetlo:
x = transmisijski stupanj ostakljenja,
k1 = konstrukcijski elementi,
k2 = prljavtina na staklu,
k3 = difuzna svjetlost.
173
a
Ovjeeru strop s
^ 1/j umjetnom rasvjetom ^
'O O O O O O O O O O O OOOOU OOU OO
b) Svod (npr. pasa)
Pojedinani otvori velikih dimenzija
d) Svjetlarnici za direktni i indirektni
upad svjetla
c) Laterne
i W i
d) Krovovi na dvije vode (moe i kao
pojedinane svjetlosne kupole)
DANJ E SVJ ETLO
Empirijska ocjena kakvoe danjega svjetla kod nadsvjetla
Konano ocjenjivanje prilika danjega svjetla treba poduzeti pri obla-
nom nebu. Meutim, otvori nadsvjetla izloeni su ne samo difuznom
nego i neposrednom sunanom zraenju. Te razliite prilike osvijet-
Ijenosti treba simulirati pod umjetnim nebom, ali i pod umjetnim sun-
cem. Tom prilikom treba kriterije kakvoe danjega svjetla vizualno
procijeniti na modelu -> .
Projektni parametri - nadsvjetlo @ @ usporedi @
- ne orijentirati nadsvjetla prema jugu,
- pretvoriti upadajue sunano zraenje u difuzno zraenje,
- drati se kriterija kakvoe za danje svjetlo,
- izbjegavati visoke kontraste gustoe osvijetljenosti,
- voditi rauna o prosjenom kvocijentu danjega svjetla - Dm
- osvjetljavati sve kutove prostorija i povrina koje ju zatvaraju,
- izbjegavati blijetanje, bolje je plastino zasjenjenje,
- povrine koje zatvaraju prostoriju meusobno rasvjetno - tehniki
odvojiti
- omoguiti pogled van.
b) Nagib 60 (konkavni, konveksni)
ed otvori (konkavni, konveksni)
a) Meusobno uklopljene smaknute
koso poloene ljuske
c) Bona nadsvjetla kao vijenac
b) Lepti rasti otvor sa svjetlo-
propusnim stropom
( 7l ) Posebni oblici
d) Stakleni krov s lamelama za
difuzno i direktno svjetlo
b) Membrane (npr. za sportske dvorane) d) Transparentni prostor, natkriven i s usmje-
renim vizurama i osvjetljenjem
\ l 2 ) Otvori velikih povrina naroitih oblika
Svjetlo sa strane i odozgo
Izbor izmeu tih dviju mogunosti osvijetljenosti ovisi i o koritenju i
namjeni zgrade i o raspoloivim vanjskim izvorima svjetlosti, tj. o geo-
grafskom poloaju lokacije. Primjerice za ekstremne uvjete svjetlosti
i klime treba razviti odgovarajue oblike graevine + @
Oblici zgrada u naim geografskim irinama trebali bi se projektira-
ti na osnovi raspoloive ponude osvjetljenja - difuzna i neposredna
sunana svjetlost - +. Gunnar Birkets je, uzimajui u obzir
teme o gornjoj i bonoj rasvjeti, usmjerivanje svjetla, termiko opte-
reenje itd., izgradio u SAD nekoliko zgrada koje mogu biti primjer
kako rjeavati ovakve konfliktne situacije ->DD.
Alvar Aalto je naroito u skandinavskom prostoru (visok udio difuz-
ne svjetlosti) razvio nekoliko oglednih primjera graditeljskih kom-
pleksa CD.
Zenit
d) Zaobljeni s bijelom vanjskom povrinom
Horizont (Shema) Horizont
K o r p u s zgrade koji bi trebalo razvi-
ti u j uni m regijama (visoko sune-
vo zraenj e), bona rasvjeta
Horizont (Shema) Horizont
Korpus zgrade koji bi trebalo razvi-
@ t i u sjevernim regijama (visok udio
difuznog osvjetljenja), rasvjeta sa
strane i odozgo
Mogunost za rasvjetu sa strane i
odozgo
Rasvjeta sa strane i odozgo.
Konturni zidovi odvojeni od stropa
174
Kretanje Sunca u vrijeme l j etnog sol sti ci j a (priblino 21. lipnja)

Najdulji dan u godini
51,5 S ir. (Dortmund Halle)
Kretanje sunca u vrijeme prol j etnog (oko 21 oujka) i j esenskog (oko 23. rujna)
ekvi noci j a
SUNEVA SVJ ETLOST
Odreivanje osunanja graevina prema H.
B. Fisheru i W. Krtu ->QP
DIN 5034-2->s. 162-166
Primjena
Osunanje projektirane graevine moe se
odmah oitati ako se projekt graevine,
nacrtan na prozirnom papiru, u skladu sa
svojom stvarnom orijentacijom u prostoru
preklopi preko grafikona Suneve putanje ili
obrnuto. Sljedei podaci o Sunevoj putanji
odnose se na podruje 51,5 sjeverne irine
(Dortmund - Gttingen - Halle - Militsch). Za
najjuniji dio sa 48 sjeverne irine (Freiburg
- Mnchen - Salzburg - Wien) treba ucrtanim
visinama Sunca dodati 3,5.
Za najsjeverniji dio, sa 55 sjeverne irine
(Flensburg - Bornholm- Knigsberg), treba
3,5 odbiti. Stupnjevi navedeni u dva vanjs-
ka prstena odnose se na "azimut"; to je kut
kojimse mjeri prividno kretanje Sunca s isto-
ka prema zapadu u projekciji na horizontal-
nu ravninu. Lokalna vremena navedena u
vanjskom prstenu poklapaju se unutar Nje-
make s normalnimvremenomza 15 isto-
ne duine (Grlitz - Stargard - Bornholm =
meridijan srednjoeuropskog vremena). Za
mjesta istono od 15. stupnja lokalno je vri-
jeme za svaki stupanj 4 minute ranije, a za
zapadna 4 minute kasnije od normalnog vre-
mena. Za Potsdamje na 13 istono od Gre-
enwicha prema tome lokalno vrijeme 8 mi-
nuta kasnije od srednjoeuropskog vremena.
Trajanje osunanja
Mogua dnevna insolacija od 21 .svibnja do
21. srpnja priblino jednako traje, 16 do 16
3
/4
sati, a od 21. studenoga do 21. sijenja traje
8
1
/4 do 7
1
/2 sati. U mjesecima izmeu toga
mijenja se trajanje osunanja za gotovo 2
sata mjeseno. Stvarno osunanje zbog
magle i oblaka iznosi jedva 40% od navede-
noga. Stupanj djelovanja je u raznim mjesti-
ma vrlo razliit. U Berlinu su okolnosti na-
roito povoljne (u srpnju gotovo 50%, Stutt-
gart 35%). Tone podatke o tome za predjele
o kojima je ovdje rije, daju dravni me-
teoroloki uredi.
Sunce i toplina
Prirodna toplina na otvorenome ovisi o po-
loaju Sunca i sposobnosti tla da otputa to-
plinu. Zbog toga krivulja topline kasni oko
mjesec dana iza krivulje visine Sunca, tj. naj-
topliji dan nije 21. lipnja nego jedan od po-
sljednjih dana srpnja, a najhladniji dan nije
21. prosinca nego se javlja u posljednjimda-
nima sijenja. Naravno i u tome se lokalne
okolnosti znatno razlikuju.
175
SUNEVA SVJETLOST
Osunano od 10
10
20
1 S h
= 9 %
Osunano od 1420
1S h
/ - 6 1 4
Kretanj e Sunca: zimski solsticij (oko 21. prosinca), najkrai dan u godini 51 5 S
irine (Dortmund - Halle) ' '
21. l i pnj a
21. ouj k a i ,
23 r uj na Q ^
Lj et ni sol st i ci j
Pol oaj Sunca u podne karakteri-
stinih dana u godini. Udaljenost
Sunca od promatraa odgovara
unutarnjem polumjeru crtea kre-
tanja Sunca s tokastim kretanjem
Sunca u tlocrtu, to odgovara tlocrt-
noj projekciji visine Sunca.
21. pr os i nc a
Osunano od 3 " 1 0
M
"
6 %
( 5 ) Lj etni sol sti ci j . Ubrzo nakon 11 sati poinje na sje-
veroistonoj strani zasjenjenje, ubrzo nakon 13 sati
lei i jugoistona strana u sjeni, dok su ostale strane
u odgovarajuim vremenima osunane.
Osunano od 9*
5
16
=8
1
/4
\
v
Osunano od 1 4 1 8
h
= 3M
E k v i n o c i j . Sjeveroistona strana j e ubrzo nakon 10
sati u sjeni, a jugoistona strana j e ubrzo nakon 15
sati u sjeni
1- aH Pogled
iVisina Sunca
Za ustanovljenje osunanja :li zasjenjenja u neko odreeno doba godine i dana (npr. ekvinocij 11
sati) nanosi se kut azimuta u tlocrtu na promatrani ugao. On u tlocrtu odreuje granicu sjene na
koju se preklopljeno ucrtava visina Sunca (stvarna zraka svjetla). Odsjeak x nanesen vertikalno
na sjenu u tlocrtu, prenesen na pogled, daje u vezi s gornjim rubom zgrade granicu sjene na pred-
njoj fasadi.
K
Osunano od 915
45
\ Ni j e osunano
/
Osunano od 8 '
5
9 '
Zi mski sol sti ci j . Sjeveroistona strana dobiva Sun-
ce jedva j edan sat, jugoistona strana j e ubrzo nakon
15 sati u sjeni
176
z
1 5 - 3 0
1
'JM.
S post ol j em, kr ut a i vent i l i r ana
Vent i l at or -
H L
3
6 0 X 60
8 0 x 8 0
9 0 x 9 0
1, 00 X 1, 00
1 , 0 0 x 2 , 0 0
1, 20 X 1, 20
1, 20 x 1, 80
1, 20 x 2, 40
1 , 2 5 x 2 , 5 0
1, 50 x 1, 50
1, 50 x 1, 80
1, 50 x 2, 40
1, 80 x 1, 80
1, 80 x 2, 40
1, 80 x 2, 70
1, 80 x 3, 00
2, 20 x 2, 20
2, 50 x 2, 50
Ok r u g l a kupol a: 0 60, 90, 100, 120, 150,
180, 220, 250
50 x 1, 00 1, 00 x 1, 00 1, 20 x 1, 50
50 x 1, 50 1, 00 x 1, 50 1 , 2 0 x 2 , 4 0
6 0 x 6 0 1, 00 x 2, 00 1, 50 x 1, 50
6 0 x 90 1 , 0 0 x 2 , 5 0 1, 50 x 3, 00
9 0 x 9 0 1, 00 x 3, 00 1 , 8 0 x 2 , 7 0
" Normalna" svjetlosna kupola
Svjetlosna kupola s visokim
postoljem
*L : \
mi
A B A B
4 0 60 x 60 1, 60 1, 80 x 1, 80
70 90 x 90 1, 70 2, 00 x 2, 00
80 1, 00 x 1, 00 2, 20 2, 00 x 2, 20
1, 00 1, 20 x 1, 20 2, 30 2 , 5 0 x 2 , 5 0
1, 30 1, 50 x 1, 50 2, 40 2, 70 x 2, 70
A=
Prolaz svjetla
B=
Otvor na stropu
72 x 1,20 x 1,08
72 x 2,45 x 2,30
75x 1, 16x 76
125 x 1,25
1, 25x 2, 50
1, 50x 1, 50
( 3 ) Piramidalna svjetlosna kupola ( 4 ) Kupola za sjeverno svjetlo
NADSVJETLA
-SVJETLOSNE KUPOLE
Za osvjetljenje i ventiliranje prostorija, dvorana, stubita itd. te za
odvoenje dima iz tih prostora, na raspolaganju su: kupole, ele-
menti za osvjetljenje, kasete, kapci za odvoenje dima i rebrenice
kao kruti ili pomini elementi. Mogu biti i od pleksistakla koje reflek-
tira toplinu. Usmjerenjemsvjetlosne kupole prema sjeveru spreava se
upad sunanih zraka i blijetanje - Smanjenje blijetanja postie
se otrim kutom upada sunanih zraka uz pomo visokog rubnog
vijenca -> Ako se svjetlosna kupola koristi i za ventilira-nje, mora
otvor biti na suprotnoj strani od prevladavajueg smjera vjetra kako bi
se koristilo njegovo usisno djelovanje. Otvor za dovod zraka treba biti
20% manji od otvora za odvod zraka. Prisilno odvoenje zraka po-
stie se ugradbomventilatora u rubni vijenac; uinak je 150 - 1000
m
3
/sat -> Svjetlosna kupola moe sluiti i kao izlaz na krov.
Kad je rije o ureajima za odvoenje dima, odvodna povrina tre-
ba biti aerodinamina. Ciklikim smicanjem dimnih odvoda za po
90 koriste se vjetrovi iz svih smjerova. Ugrauju li se parovi venti-
lacijskih otvora prema glavnom smjeru vjetra odnosno protiv toga
smjera, onda je orijentacija niz vjetar - uz vjetar.
Za stubita, kad ima vie od 4 cjelovite etae, potrebni su otvori za
odvoenje dima. Ti su otvori razliitih veliina do 5,50 m, a u po-
sebnoj izvedbi 7,50 m, bez pomone konstrukcije.
Sustavi nadsvjetla daju difuzno osvjetljenje prostorija bez blijeta-
nja -> Nadsvjetla kod ed krovova s ulocima od staklenog pre-
diva pruaju sve znaajne klimatsko - tehnike prednosti hale sa
ed krovom -> Uobiajene ravne krovove mogue je podizan-
jempretvoriti u ed krovove
H 1 , 5 0 - 6, 50 H 5, 0
( 5 ) Svjetlosna traka, svjetlosna staza ( 6 ) Gusjeniasto nadsvjetlo
Laterna s nagnutim otvorima
Vertikalna laterna
60 = Kut zr a en j a Su n c a
Sj ev er
7 6 % Pr opus nos t z a svj et l o
3 , 6 1 - 4 . 5 0
El emen t
ed - nadsvjetlo od poliesterskih ploa armiranih staklenim vlaknima
( 7 ) Dvovodno nadsvjetlo ( 0 ) Jednovodno nadsvjetlo
- 2 , 0 0 - 4 , 0 0 - - 5, 00 -
O
60-ed, kosi ed 90-ed, vertikalni ed
Ter moi zol aci j a u podruj u zasj enj enj a
40 mm ul oka od st akl enog pr edi va
170 mm
4 , 5 1 - 6 , 5 0 1 90
m m
3 , 0 1 - 4 , 0 0 1 40 mm
4 , 0 1 - 5 , 5 0 1 70 mm
5 , 5 1 - 7 , 5 0 190 mm
El emen t
( 2 ) Dvoslojni transparente elementi za nadsvjetla
177
Povr i ne ost akl j enj a = 1/ 20 t l ocr t ne povr i ne
i r i na pr ozor a: 1/ 10 ( M + N + O + P)
Veliine prozora kod industrijskih
objekata
Veliine prozora = 0,3 A x B
n
Svi j et l i ot vor
pr ozor a
S 90 Par apet
( 3 ) Presjek kroz fasadu
( 4 ) irina otvora prozora Q = 0,5 R
ftVi
c b a
S3 0 - - S4 5 '
c b a
S 18' - S30* c b a
s> B
b a
s> B
3 18' c b a
i
1
10 15 20 25%
t > Vel i i na pr ozor a u % t l ocr t ne povr i ne sobe
( 5 ) Veliine prozora u stambenim zgradama
PROZORI
Prozori su nezaobilazni elementi koji prostoriji moraju osigurati za-
dovoljavajue danje svjetlo. U skladu s tako vanomulogomrazvili
su se otvori za danje svjetlo u znaajan element stilskoga obliko-
vanja: od romanikih prozora s krunim svodom do baroknih pro-
zora, uokvirenih bogatimrazigranimdekorom. U europskom kultur-
nom podruju sjeverno od Alpa oblikovanje prozora ima posebna
obiljeja. Suprotno od klimatski povlatenoga kulturnog podruja
Mediterana, moralo se ovdje svakodnevno ivjeti preteno u zat-
vorenom prostoru koji je bio vezan uz danje svjetlo jer je umjetna
rasvjeta bila skupa. Dobra rasvjeta prostorija tijekomsati bez danje
svjetlosti bila je za iroko stanovnitvo nedostina.
Svako radno mjesto mora imati jedan prozor za vezu s eksterijerom.
Svjetlopropusna povrina mora iznositi najmanje 1/20 tlocrtne po-
vrine radne prostorije.
Ukupna irina svih prozora mora iznositi najmanje 1/10 ukupne i-
rine svih zidova (M +N +O + P ) - .
Kod radnih prostorija viih od 3,5 mmora svjetlopropusna povrina
prozora iznositi najmanje 30% povrine vanjskoga zida:
=0. 3AxB- > .
Za prostorije ije dimenzije odgovaraju stambenimprostorijama vri-
jedi sljedee:
- najmanja visina ostakljene povrine 1,3 m
Primjer ->(5)
A Stan, upadni kut svjetla 18 - 30
B Potrebna veliina prozora u dnev-
nom boravku
C 17% tlocrtne povrine dnevnog bo-
ravka zadovoljava kao veliina pro-
zora.
Nagib krovne plohe j e poznat,
nadsvjetlo pod nagibom 0 zahtije-
va samo 20% veliine vertikalno
postavljenog prozora, tj. nagiba
30, uz isti efekt osvjetljenja pro-
storije - ali nedostaje pogled na
okolicu.
Prozori su uvijek bili i j esu najslabi-
j a toka termoizolacije. Stoga j e
povoljno zadovoljavajue osvjet-
ljenje postii malom veliinom pro-
zora, ukoliko se ne rauna na dobi-
vanje topline od sunca kroz prozor.
Osim veliine prozora i njegovog
nagiba vana j e i lokacija zgrade.
Slobodnostojea zgrada e uz istu
povrinu prozora dobivati vie
svjetla nego zgrada u centru gra-
da.
Pri mj er -
A Nagib krovnog prozora 40
Kua nije na slobodnoj lokaciji, ali
nije znaajno zasj enj ena
10% tlocrtne povrine j e dovoljno
kao veliina prozora
Visina parapeta =0,9 m
Ukupna visina svih prozora mora
iznositi 50% irine radne pros-
torije Q <0,5 R.
a Potrebna veliina prozora
dnevne sobe 14% tlocrtne po-
vrine. Za dnevnu sobu od 20
m
2
x 0,14 =2,8 m
2
prozora,
b Potrebna veliina prozora za
kuhinje.
c Potrebna veliina prozora svih
ostalih prostorija,
d Kut upada svjetlosti.
to je vei kut upada svjetlosti
toliko moraju prozori biti vei.
Razlog: to su susjedne zgra-
de blie i to su vie, vei je i
strmiji kut upada i manja kolii-
na svjetlosti koja prodire u zg-
radu. Manja koliina svjetlosti
nadomjeta se veim prozori-
ma.
U Nizozemskoj se propisima
odreuju veliine prozora ovis-
no o kutu upada svjetlosti.
Veliina prozora ( 7 ) Krovni prozor
178
POLOAJ PO IRINI
PROZORI
DIN 5034 RASPORED
( ? ) U zidu od lomljenog kamena
POLOAJ PO VISINI
U zidu od opeka ( 3 ) U kanatnoj stijeni
Na mjestu s lijepim pogledom i

istaknutim gra. el ementom
( ) Kuhinja
VENTILACIJA -
( 6 ) Prostorije s dobrim pogledom ( 7 ) Normal na visina (visina stola)
(IO) Ured (registratora)
H ^ - a ^ i u sobu. topli zrak ^ S r ^ *
ZATITA OD POGLEDA
Za zavj ese treba predvidjeti

dovoljno prostora u uglovima
Vertikalne rebrenice, lamelasti
zastori
( l i ) Garderoba
GRIJANJE - * ( ) -
U elinom ili armiranom beton-

skom skeletu
1,75 >
Nadsvjetlo u crtaonici
Osoba koja sjedi j e izloena
hladnom i toplom zraku (nezdravo)
Ugraena grijaa tijela (konvektori)
zahtijevaju dovoenje i odvoenje
zraka
Platnena roleta ili sintetika Lamelasta roleta (venecijaner)
179
SOLARNA IZOLACIJA
Rebrenice iznutra, sunce dopire iza ( 2) Rebrenice izvana

stakla; nepovoljno
; i 5 o
^^ Markize tite od sunevih zraka i
topline
Markizolete
Koso - vertikalna markiza

Kut upada sunca a
1
i zasjenjenja a za ju-
ni zid ispod 50 sjeverne irine (Frankfurt -
Schvveinfurt) ->(7)- (8)
21. lipnja (ljetni solsticij), u podne a
1
=63,
a =27; 1. svibnja i 31. srpnja, u podne a
1
=50, a =40; 21. oujka i 21. rujna (ekvi-
nocij), u podne a
1
=40, a =50
Openito istak A =tg kuta zasjenjenja a
visina prozora H; min. istak A =tga H) -
debljina zida D
PROZORI
DIN 18073 ->QD
Zatita od sunca treba sprijeiti
blijetanje, smanjiti ulazno
zraenje topline. Dok u junim
geografskimirinama i minimal-
na veliina prozora omoguuje
dovoljan upad svjetla, u zemlja-
ma srednjih geografskih irina
preporuuju se veliki prozori s
velikimupadomdifuznog svjetla
->. Na 50 geografske irine
juni prozori imaju pri upadnom
kutu 30 potpunu zatitu od sun-
ca -> - . Rebrenice ->
od plosnatih lamela (drvo, al-
uminij, sintetini materijali) iji je
razmak neto manji od irine
(nagib se moe mijenjati) - >.
Rolete, markize i markizolete
postavljaju se po elji. Brie so-
leil ugraen fiksno ili okr-
etno oko osi lamela. Pogodno i
za visoke i za kose povrine
prozora. Toplini koja se uzdie
uz fasadu mora se omoguiti iz-
laz kroz proreze, a ne da ulazi
u stan kroz otvorena nadsvjetla
uslijed gomilanja kraj elemenata
za zatitu od sunca. Prema
Houghtonu -> CP drvena rebre-
nica proputa 22%, markiza
28%, a unutarnje platnene role-
te 45% sunane topline (ne-
zatieni prozor 100%).
1
Balkon ili staza za asma oa /n uvosu

ienje prozora (10) drveta, alum. ili (11) zatita
Dvostruka Kosa
zatita
Poloaj rebrenice daje difuzno
svjetlo, djeluje kao zasjenjenje
el. lima
@
Venecijaner
Brise soleil,
zatita od sunca
i blijetanja
7, 5
t o
15
2, 10
2,60
3 , 1 0
/ / / ? / / / / / / / / / / / / / S / / / /
Zatita od Regulabilna
markiza
180
NAINI OTVARANJA
Ot kl opno kri l o
Zakl opno kri l o
Okr et no kri l o
5 oko
' hor i zont al ne
Okr et no kri l o
oko ver t i kal ne
osi (moe biti i
ekscent r i na)
( T ) Kr i l o ( p r ema v an i unut r a)
OBLICI NALIJ EGANJ A
^ ^ Okretno krilo oko vertikalne i
horizontalne osi
( 3 ) Ver t i k al ni kl i zni pr ozor
Nalijeganje iznutra na sakriveni

doprozornik
Dvokri l ni pr ozor i
Nal i j eganj e i zvana na sakriveni
doprozornik
1 Trokri l ni pr ozor i
I Jednokr i l ni prozori |
375500 625 750 875 1000 1125 1250 1375 1500 1625 1750 1875 2000
rr E !
F
P
rr
8x4
s r
8x6
a
0 !
0
0
/
m^
9x11
Br oj evi i znad sl i ka su br oj ane oznak e za vel i i nu.
On e se sast oj e od vi ekr at ni ka j edi ni ne mj er e.
125 mm za i ri nu i vi si nu:
npn: pr ozor ski ot vor 9 * 11 = (9 * 125) * (11 * 125)
= 1125 1375
PROZORI
Klizni prozor
( 8 ) Prozor sa cvijeem
62,5 62,5
ID I
Nain nalijeganja 1 (nalijeganje

iznutra)
62,5 62,5
" RR
5
Objanjenje:
Hl Preporuene veliine
Vel i i ne
Veliine, preporuljive za prozorske trake
| Veliine, preporuljive za prozore/vrata
ElVeliine, preporuljive za podrumske prozore
s Veliine, preporuljive za prozore na
Nain nalijeganja 2 (nalijeganje

i zvana)
p r aonicama
Zidarske mjere (RR) za prozorske otvore DIN 18 050

Nain nalijeganja 3 (bez
nalijeganja)
181
L
( T ) Okretni prozor
^ g ^ Otklopni prozor, otklopno - kli zni
prozor
Kli zni prozor, prozor - vrata

Otklopni prozor s metal, prozorski m
el ementom
( 5 ) Postavljanje prozora u krovnoj plohi
1,00
-1, 20
PROZORI
PROZORI ZA STAMBENA POTKROVLJ A
Za odreivanje veliine prozora mjerodavna je traena stambena
kakvoa prostora.
Graevinski propisi nalau da je za stambene prostorije najmanja svi-
jetla povrina prozora =1/8 tlocrtne povrine prostorije -
Veliki prozori s mnogo svjetlosne povrine ine prostorije ugodnima
za stanovanje. Za nusprostorije treba irinu prozora odrediti prema
razmaku rogova.
Bogati, iroki prozori za stambene prostorije mogu se dobiti ugrad-
njommijena i pomonih rogova. Strmi krovovi zahtijevaju krae, a
blae nagnuti dulje prozore. Krovni se prozori mogu pokrivnim ok-
virima spajati u nizove -> , ili u obliku kaseta slagati jedne pokraj
ili iznad drugih - - .
Dodatni element
kruni luk
54c m " | B4cm| , 7 4 c m, , 94c m | | 114c m , , 134c m ,

Okretni
prozor
A A
Okretni
prozor
r
A
A
Prozor uvren tvrdom pjenom
Otklopno -
okretni
prozor
k
n
\ f \ /
\ \ t'
Izlazni prozor 64c m
K
Dodatni
element zid
Veliina prozora
Vel . pr ozor a 54/ 83 54/ 103 64/ 103 74/103 74/123 74/ 144 144/ 123 114/ 144 134/ 144
Povr i na upada
svj et l a m
2
0, 21 0, 28 0, 36 3,44 3,55 0, 66 0, 93 1,12 1,36
Vel i i na
prostori j e u m
2
2 2 - 3 3 - 4 4 - 5 5 - 7 9 11 13 m
2
(D
Uz nazidak ( 7 ) Pri dodatnom vertikalnom prozoru ( t j ) Odreivanje veliine prozora u odnosu na tlocrtnu povrinu prostorije
r ^
1
20-75 N
( 8 ) Varijanta ugradbe, vertikalni presjek ( 9 } Horizontalni presjek
Prozorski niz s vertikal, dodat, pro-
zori ma ->(i n)
Jedan pokraj ili iznad drugog
182
Zidarska mjera
Modularna zidarska mjera
Vanjska mjera doprozornika
^ 0 Drveni prozor
PROZORI
DIN 68121, 4108
DIN 68121 normira drvene profile za okretne, okretno - otklopne i
otklopne prozore. Podjela prozora prema vrsti krila ->A - D i pre-
ma vrsti okvira ->@E - H. Zbog visokih zahtjeva koji se trae u vezi
s prozorima (termoizolacija i akustina izolacija), nastali su brojni
oblici i konstrukcije prozora -> - d). Vanjske prozore i ostakljena
vrata grijanih prostorija treba izvesti s izolacijskim ili dvostrukim
staklom. Koeficijent propusnosti topline ne smije biti vei od 3,1
W/m
2
K.
Vanjska mjera doprozornika
Zidarska mjera
( 2 ) elini prozor
t f ( 3 ) Prozor od elinih cijevnih profila
t ? ( 7 ) Prozor od^sintetinog materijala
Jedno-
struki
prozor
Prozor
krilo na
krilo
T T -
Dvostru- Prozor sa Prozor s
ki prozor sakrivenim punim
okvirom okvirom
( 6 ) Oblici prozora
1 2 3 4 5 6 7
Opis ostakljenja Ostakljenja
i )
Prozori i prozori - vrata
ukljuujui okvir
V
W/
(m
2
K)
1
F
2) W/m
2
2,1 | 2,2
K)
2,3 3
3
'
Uz upotrebu normalnog stakla
1 Jednostruko ostakljenje 5,8 5,2
2 > 6 do < 8 mm jednostruko staklo od 3,4 2,9 3,2 3,3 3,6") 4,1")
3 > 8 do <10 mm jednostruko staklo od 3,2 2,8 3,0 3,2 3,4 4,0")
4 >10 do <16 mm jednostruko staklo od 3,0 2,6 2,9 3,1 3,3 3,8")
5 > 6 do < 8 mm izolacijsko staklo s dva puta 2,4 2,2 2,5 2,6 2,8 3,4
6 > 8 do < 10 mm izolacijsko staklo s dva puta 2,2 2,1 2,3 2,5 2,7 3,3
7 >10 do <16 mm izolacijsko staklo s dva puta 2,1 2,0 2,3 2,4 2,7 3,2
8 20 do 100 mm dvostruko ostakljenje s
razmakom stakala od 20 do 100 mm
2,8 2,6 2.7 2,9 3,2 3,7")
9 Dvostruko ostakljenje s normalnim i izola-
cijskim staklom (zrani meuprostor
10 do 16 mm) s razmakom stakala
20 do 100 mm
2,0 1,9 2,2 2,4 2,6 3,1
10 - dvostruko ostakljenje s dvije jedinice izola
cijskog stakla (zrani meuprostor 10 do
15 mm) i razmakom stakala 20 do 100 mm
1,4 1,5 1,8 1,9 2,2 2,7
11 Zid od staklenih blokova prema DIN 4242
sa upljim blokovima prema DIN 18
3,5
t ? ( 5 ) Aluminijski prozor
1
) Za prozore kod kojih okvir ne prelazi 5% (npr. ostakljenje izloga) moe se za koeficijent
propusnosti topline kF uzeti koeficijent ostakljenja kv
2) Stupnjevanje prozorskih okvira u grupe materijala za okvirel do 3 treba provesti kako slijedi:
Grupa 1 Prozori s okvirom od drva, sintetike (vidjeti primjedbu) i kombinacije drva (npr.
drveni okvir s aluminijskim oblogom) bez posebnog dokazivanja ili ako j e ko-
eficijent propusnosti topline okvira kF < 2,0 W/(m
2
K) dokazan atestima.
Primjedba: u grupu 1 se mogu profili za prozore od sintetike uvrstiti samo ako
j e oblikovanje profila odreeno vrstom sintetike, a eventualni metalni uloci
slue samo za montau.
Grupa 2.1 Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih profila, ako j e ko-
eficijent propusnosti topline okvira kR < 2,8 W/(m
2
K) dokazan atestima.
Grupa 2.2: Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih okvira koeficijen-
ta propusnosti topline okvira3,6 > kR > 2.8 W/(m
2
K) dokazan atestima
Proraunske vrijednosti koeficijenata propusnosti topline za ostakljenja (kv) i za

prozore i prozore - vrata uklj. okvir (kF)
183
t * / T \ Aluminijski prozor sa spojenim ( 2 ) Aluminijski prozor s termiki
w
krilima odvojenim profilima do 37 dB
t 3 t
J
i ^Dj V
L L
n
4 - Univerzalni aluminijski prozor, iz- f ^ Aluminijski prozor krilo na krilo,
| f V^ / meu krila ugraena solarna izola- V
cija, kapacitet do 47 dB
temnoizolacija do 47 dB
" i
p f a
m
E H
t ( D
Aluminijski klizni prozor,
temnoizoliran do 35 dB
j L / ^ N Aluminijsko - drveni prozor,
V2/ konstrukcija krilo na krilo, do 40 dB
m
T
4 :
A
ru
* prozor oa sintetinog materijala, * . 0 . Prozor od sintetinog materijala,
( 7 ) aluminijski istaknuti doprozornik, W krilo na krilo, izmeu ploha sol ama
do 42 dB izolacija, kapacitet do 45 dB
-
- -
- -
J
I I - 1 1 1
1.39
4
1
PROZORI
DIN 4109
0 izboru konstrukcije, gradiva ili povrinske obrade prozora od-
luuju tehnike i oblikovne elje, iz kojih proizlaze zahtjevi koji taj
element graevine treba ispuniti. Osnovni zahtjevi u vezi s kon-
strukcijom: veliina, format, podjela, nain otvaranja, gradivo okvira
1 obrada povrine. Da bi se na dulje vrijeme osigurala nepropusnost
protiv pljuska, vano je oblikovanje ljebova te poloaj i namjeta-
nje brtvenih elemenata. Dodatni elementi koji se ugrauju kao npr.
kutije za rolete, parapeti i ventilacija, moraju biti usklaeni s aku-
stinomizolacijomprozora - - Tehniki zahtjevi: nepropus-
nost za pljusak, propusnost reki, ventilacija, termika izolacija,
akustina izolacija, zatita od poara, opa sigurnost, ostakljenje
protiv provale.
T
ip

u
lic
e

U
d
a
lje
n
o
s
t

u
lic
e

(
m
)

P
r
o
m
.
o
p
t
.
t
ije
-
k
o
m

d
a
n
a

u

o
b
a

s
m
je
r
a
,
v
o
z
ila

n
a

s
a
t

1
I
Stambena ulica <10 0
Stambena ulica <35 0
(dvotrana) 26 do 35 10 do 50 1
11 do 25 II
i 10 III
Stambeno - >100 0
sabirna ulica 36 do 100 1
(dvotrana) 26 do 35 50 do 200 II
11 do 25 III
i 10 IV
Lokalna cesta 101 do 300
u naselju" 101 do 300 1
(dvotrana) 36 do 100 II
Stambeno - 11 do 35 200 do 1000 III
sabirna ulica i 10 IV
(dvotrana)
Gradske 101 do 300 III
glavne pro- 36 do 100 1000 do 3000 IV
metne ulice
Industnjska >35 V
podruja
4- d o 101 do 300 IV
6 trane
glavne pro-
metne ceste.
autocestovni i 100 3000 do 5000 V
prikljuci
i auto -
ceste
" Izvan naselja i kod cesta u industnjskim i radnim
zonama uzeti slijedeu viSu razinu buke
R
a
z
i
n
a

b
u
k
e

P
r
o
s
j
e
n
a

v
a
n
j
s
k
a

r
a
z
i
n
a

b
u
k
e

(
u

d
B
)

P
o
t
r
e
b
n
a

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t

a
k
u
s
t
i
n
e

i
z
o
l
a
c
i
j
e

p
r
o
z
o
r
a

R
w

(
u

d
B
)

u

p
r
o
s
t
o
r
i
j
a
m
a

z
a

b
o
r
a
v
a
k

u

s
t
a
n
o
v
i
m
a
2
)

0 ^ 50 25(30)
1 51 do 55 25(30)
II 56 do 60 30(35)
III 61 do 65 35(40)
IV 66 do 70 40(45)
V >70 45(50)
2
> Vrijednosti u zagradi odnose se na
vanjske zidove i moraju se uzimati i za
prozore, ukoliko oni predstavljaju vie od
60% povrine vanjskog zida
Kolika j e glasnoa?
Izbor odgovarajue akustike

izolacije
( 9 ) Vanj ske mj er e sl i j epog dopr ozor ni ka za kl i zne pr ozor e-
Klasa
akustine
izolacije
Veliina
priguenja
buke dB
Orijentacijska upozorenja 0 obiljejima konstrukcije
prozora i ventilacijskih ureaj a
6 50 Prozor s kutijom i odvojenim slijepim doprozornicima
sa specijalnim brtvljenjem, vrlo velikim razmakom
stakala vee debljine
5 4 5 - 4 9 Prozor s kutijom sa specijalnim brtvljenjem, velikim
razmakom debelih stakala; prozori krilo na krilo s odvojenim
okvirima krila, specijalnim brtvljenjem, razmak debelih
stakala preko 100 mm
4 4 0 - 4 4 Prozor s kutijom sa specijalniim brtvljenjem i srednje
debelim ostakljenjem; prozori krilo na krilo sa specijalnim
brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 60 mm
3 3 5 - 3 9 Prozor s kutijom bez dodatnog brtvljenja i srednje debelim
staklom; prozori krilo na krilo sa dodatnim brtvljenjem,
uobiajenim razmakom stakala vee debljine, izolacijsko
ostakljenje u tekoj vieslojnoj izvedbi; staklo debljine 12 mm,
fiksno ugraeno ili u brtvljenim prozorima
2 3 0 - 3 4 Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim
ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje debelim staklom; fiksno
ugraeno ili s brtvljenim prozorima
1 2 5 - 2 9 Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim
ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje tankim staklom u prozori-
ma bez dodatnog brtvljenja
0 2 0 - 2 4 Nebrtvljeni prozori s jednostrukim ili izolacijskim ostakljenjem
Klase akustine izolacije prozora (izvod iz VDI - smjernica br. 2719)
184
Osiguranje pomou sigurnosne
koare i sigurnosnog pojasa @
rarai el no pomine sigurnosne
ljestve, mogua uporaba za 3 - 4
etae
CISCENJE ZGRADE
TRA 900 +AuFzV - >QP
Fasadna dizala i transporteri
Kao osiguranje od pada mogu se upotrijebiti sigurnosni pojasi s upr-
taima, sigurnosna uad ili drugi ureaji za osiguranje na visini -
Fasadna dizala odnosno transporteri za ienje prozora (to omo-

guuje fiksno ostakljenje) i fasada -> - slue i za radove na
odravanju i popravcima (tedi se izgradnja skele). Uz pravodobno
postavljanje slue i za izvedbu graevinskih radova (namjetanje
rebrenice, montaa prozora itd.). Uz male tehnike preinake mogu
fasadna dizala i transporteri posluiti za spaavanje pri poaru. Iz-
vedba kao prijevozne visee ljestve na vodilicama, ureaj s gondo-
lombez tranica, ureaj s gondolomna tranicama, privreno na
krovnu plou ili na balustradu, sa zavojima i skretnicama.
Ureaj s viseimIjestvama (fasadni transporter) od lakog metala -
sastoji se od pokretnih viseih ljestvi i tranica. irina ljestvi 724
ili 840 mm, ukupna duljina najvie 25 m, ovisno o sklopu zgrade. Na-
jvee korisno optereenje 200 kg (dva ovjeka i pribor). Varijante su
galerije za odravanje - i balkoni za ienje - .
ienje susjednih prozora
Zatamnj ena povrina predstavlja

prihvatljivu veliinu za ienje
Vrsta graevine Vanjski prozori Krovni prozori
Svakih:
Uredi Svaka 3 mj eseca* 12 mjeseci
Javni uredi 2 tj edna 3 mjeseca
Prodavaonice Izvana svaki tj edan 6 mjeseci
Iznutra svaki 2. tj edan
Prodavaonice (na gl. ulicama) Izvana dnevno 3 mjeseca
Iznutra svaki tj edan
Bolnice 3 mj eseca 6 mjeseci
kole 3 - 4 mjeseca 12 mjeseci
Hoteli (first class) 2 tj edna 3 mjeseca
Tvornice (precizni radovi) 4 tj edna 3 mjeseca
Tvornice (teki rad) 2 mj eseca 6 mjeseci
Privatne kue 4 - 6 tj edana -
Balkoni za ienje
* Prozore u prizemlju treba ee istiti
( 7 ) Vremenski razmaci ienja prozora
Sustav Gardemann
Radne platforme
185
VRATA
DIN 107 s.8
Openito pogreno otvaranje ( 2 ) Openito pravilno otvaranje
i.
( 5 ) S ormarom (povoljan raspored)
Dvoja vrata na uglu koja se

otvaraju u istu prostoriju
( 7 ) Dvoja vrata pogreno ( 8 ) Dvoja vrata pravilno
Li j eva br ava
y e v a ar ka K-J
LE VZ7-77
( 9 ) Zatvaranj e desno
Desna br ava
Desna ar ka
RE
(T^ ) Zatvaranj e lijevo
\ ^ ^ ^ D e s n
Desna br ava
Desno krilo
Li j eva Sarka J
Li j eva br ava
Lijevo krilo
Dvokrilna vrata s desnom bravom
^ ^ Letea vrata j edno- i dvokrilna,
event, desni promet
Okretna vrata, jednokrilna,
ekscentrina
( i ? ) etverokrilna vrata
Centrina, za desni promet
S Z 3 v ^ v v
Klizna vrata, klize ispred zi da
Kri l o s br avom
Klizna vrata, ulaze u zid
Dvokri l no
Ameriki Bal anced Door Ameriki Balanced Door
Vrata se otvaraju u prostoriju Vrata se otvaraju na hodnik
O
U unutranjosti zgrade moraju vrata biti smisleno rasporeena, jer nepo-
voljno smjetena ili nepotrebna vrata smanjuju iskoristivost prostora, otea-
vaju njegovo koritenje i uzrokuju gubitak prostora za smjetaj namjetaja -
- .
Razlikuju se: vrata koja se otvaraju prema unutra, u prostoriju, i vrata koja
se otvaraju van, prema hodniku. Uobiajeno je da se vrata otvaraju u pro-
storiju - Vrata se oznaavaju prema poloaju i namjeni, smjeru otva-
ranja, nainu nalijeganja, vrsti dovratnika, konstrukciji krila, nainu pokre-
tanja i otvaranja.
Unutarnja vrata: sobna vrata, ulazna vrata u stan, podrumska vrata, vrata za
kupaonicu, zahod i ostale nusprostorije.
Vanjska vrata: kuna i dvorina ulazna vrata, vrata za balkone i terase.
Balanced Door - @ - zahtijeva minimalnu silu za otvaranje, pogodno
za prolazna vrata u hodnicima, u vjetrobranu itd.
irina vrata ovisi 0 namjeni prostorije koju zatvaraju. Najmanja svijetla irina
iznosi 55 cm
U stambenimzgradama iznosi svijetla irina:
I I
I I
0

I I
I I
jednokrilna vrata, sobna vrata oko 80 cm
za nusprostorije, kupaonice, zahode oko 70 cm
ulazna vrata u stan oko 90 cm
kuna vrata do 115 cm
dvokrilna vrata, sobna vrata oko 170 cm
kuna vrata 140- 225 cm
Svijetla visina unutarnjih vrata: minimalno 185 cm
normalno 195-200 cm
Oblikovanje krila vrata
Ne doputa se da su klizna i okretna vrata izlazna jer u sluaju opasnosti
oteavaju bijeg iz zgrade.
186
8 .
D
m
Debel o uokvi r eno pr ef er ent ne mj er e
Gr ani c a za nazi v
" vr at a"
Za vel i i ne ozna ene br oj kom su u DI N 18101 nav edene t one mj er e za dovr at ni ke i vr at na kri l a.
Br oj ka j e i dent i na br oj u r et ka u t ab. 1. DI N 1 8 1 0 1
Zi dni ot vori ovi h pr ef er ent ni h vel i i na su u pr avi l u za dvokr i l na vr at a
| Mj er a v r at n o g kr i l a
Nor mi r ana zi d ar s k a mjera
( 2 ) irina > Visina vrata
I Mjera dovratnika od
I Ilijeba do lijeba
I Mjera vratnog krila
Normirana zidarska mjera
Mj er a d o v r at n i k a o d
l i j eb a d o l i j eb a
Mj er a v r at n o g k r i l a
No r mi r an a zi d ar s k a mj er a
( 4 ) Vrata sa slijepim dovratnikom
Sv i j et l a mj er a
o t v o r a
( 5 ) Vrata sa slijepim dovratnikom
S
o t v o r a
p r o l aza
i Mj er a d o v r at n i k a o d
' l i j eb a d o l i j eb a
I Mj er a v r at n o g kr i l a
I Nor mi r ana zi d ar s k a mj er a
Vr a t a s a s t o l a r s k i m d o v r a t n i k o m
VRATA
DIN 4172,18100, 18101, 18111
Mjere otvora za vrata u zidovima -> normirane su graevinske
mjere prema DIN-u 4172. Ako su u iznimnimsluajevima nune dru-
gaije veliine, treba ih oblikovati kao viekratnike od 125 mm. e-
lini se dovratnici mogu upotrijebiti kao desni i lijevi ->
Oznaka za zidni otvor irine 875 mmi visine 2000 mm(u normira-
noj graevinskoj mjeri): zidni otvor DIN 18100-875 x 2000
Normirane zidarske mjere Mj er e kri l a Mj er e dovrat ni ka
Zi dni ot vor i Vanj ske mj er e Mj er e kri l a o d Svj et l a
za vr at a vr at nog kri l a l j eba do i r i na Svj et l a
DI N 18100 (' t i pske mj er e" ) l j eba, dovr at ni ka vi si na
nomi nal ne mj . u l j ebu dovr at ni ka
dop. odst up. dop. odst up u l l j ebu
1 1
-3
1 875 1875 860 1880 834 1847 841 1858
2 625 2000 610 1985 584 1972 591 1983
3 750 2000 735 1985 709 1972 716 1983
4 875 2000 860 1985 834 1972 841 1983
5 1000 2000 985 1985 959 1972 966 1983
6 750 2125 735 2110 709 2097 716 2108
7 875 2125 860 2110 834 2097 841 2108
8 1000 2125 985 2110 959 2097 966 2108
9 1125 2125 1110 2110 1084 2097 1091 2108,
( ) Ufjebljena vratna krila i dovratnici DIN 18101
1
>Ove su mjere preferentne (dovratnici sa skladita)
2
>Samo su ove veliine prikladne za osobe u invalidskim kolicima (DIN 18025)
( ) Mjere elinih dovratnika - * +
( 0) elini dovratnik DIN 18111
j g j
I Mj er a d o v r at n i k a o d
' l i j eb a d o l i j eb a
Mj er a v r at n o g kr i l a
' No r mi r an a zi d ar s k a mj er a
Vr a t a s d o v r a t n i k o m ( d r v e n i )
Mormirana zidarska Nominalna mjera Mjera ljeba Svjetla mjera Vanjska mjera
njera (DIN 18100 zidnog otvora dovratnika prolaza kroz kroz dovratnik
irina x visina dovratnik (DIN 18101)
x V x V
1
- 2
x V S x V
875x1875 885x1880 841x1858 811x1843 860x1860
625x2000' ) 635x2005 591x1983 561x1968 610x1985
750x2000D 760x2005 716x1983 686x1968 735x1985
875x2000
1
> 885x2005 841x1983 811x1968 860x1985
1000x2000 1010x2005 966x1983 936x19682) 985x1985
750x2125 760x2130 716x2108 686x2093 735x2110
875x2125 885x2130 841x2108 811x2093 860x2110
1000x2125 1010x2130 966x2108 936x20932) 985x2110
1125x2125 1135x2130 1091x2108 1061x20932) 1110x2110
Sv i j et l a
mj er a o t v o r a
I
| Mj er a v r at n o g kr i l a
Mj er a d o v r at n i k a o d
i l i j eb a d o l i j eb a
Kutni dovratnik
' Mj er a v r at n o g kr i l a
I No r mi r an a zi d ar s k a mj er a
Obuhvatni dovratnik
Nor mi - I [ Mj er a
r an a ' vr at nog kri l a
i
z
'
d a r
" Mj er a dovr at -
I
s k
.
a
ni ka od l i j eba
m
'
e r a
do l i j eba
Dovratnik
187
Sklopiva vrata voena bono
Sklopiva vrata voena centrino
(harmonika - vrata)
Akordeon - vrata od drvenih ploa
odn. savitljivog materijala
VRATA
Okretna vrata - -
izrauju se tako da se mogu
sklopiti, tj. kad je mnogo prolaz-
nika, osobito ljeti, krila se sklope
u sredini ako ljudi istodobno ula-
ze i izlaze. Krila se mogu sasvim
gurnuti na stranu ako se prolazi
samo u jednomsmjeru (kraj rad-
nog vremena) ->@ -
Automatska vrata, ureaji za
otvaranje: radarsko upravljanje,
elektrina kontaktna hasura ->
- pneumatski kontakt u
podu.
J ednosmjerni ili refleksni svjet-
losni branik, automatska klizna
vrata pogodna za izlaze za nu-
du u trgovinama, upravnimzgra-
dama, samoposluivanjima,
6-krilna irine do 8 m.
Vrata - zrana zavjesa -> () ,
nou se zatvara podiznim vrati-
ma ->(D
Zatvaranje prostorije pomou
sklopivih vrata- ). Harmo-
nika - vrata objeena u sredini
-> (vi) za zatvaranje irokih ot-
vora. Kombinacija okretanja i
klizanja. Akordeon - vrata iz-
rauju se od ukoenog drva,
umjetne koe ili tekstila ->
Teleskopska vrata sadre vie
krila koja su meusobno spoje-
na zupcem. Teleskopska vrata s
vanjskomvodilicomjednoslojna
su -> a s unutarnjom vodili-
comdvoslojna ->
Teleskopska vrata jedna do
drugih- ili jedna u drugima
-> s gornjim ovjesom mogu
se voditi oko ugla ili kori-
stiti za promjenljiva zatvaranja
- >
Razdjelne zavjese nabrane
odozgo -> , ili horizontalno s
gornjim ovjesom > omo-
guuju dijeljenje velikih prostori-
ja.
Klizna vrata voena oko ugla,
1
zglobna klizna vrata
Razdj el na zavj esa prema DIN
10032 d. 4
188
a) Podizno-preklopna
vrata
b) Podi zna vrata s oprugom
za i zj ednaenj e tei ne bez
stropne vodilice
c) Podizna vrata s
protuutegom
A B V^
2,25 m 2,00 m
2,37= m 2.12
5
m
2,50 m 2,25 m
2,75 m 2,37
5
m
3,00 m 2,50 m
4,00 m 2,75 m
4,50 m 3,00 m
5,00 m 3,00 m
8,00 m 7,00 m
( ? ) Podizna sklopiva vrata
1 5 - 1 8
lankovita vrata (sekcijska vrata),
normirane veliine
Rolo - vrata / rolo - reetka (elik
aluminij)
14 m
Mogua st akl ena i spuna
Sklopiva vrata na mehaniki pogon

(brzo pokretna)

Brtvljenje vrata gumenim
segmentima
Klizna vrata
elina klizna vrata T 30 - T 90
T 30: 5,00 x 4,00; T 90: 8,50 x 3,50
Brtvljenje vrata gumeni m svitkom
POSEBNA VRATA
QP
Za garae i slino proizvode se
podizno - zakretna vrata 0 ,
zakretno - preklopna vrata s
oprugom ili protuutegom. J ed-
nostijena, dvostijena, zatvore-
na, djelomino ili potpuno
ostakljena. Ispuna drvo, sintets-
ka, aluminij, pocinani elini
lim.Najvei otvor za prolaz vozi-
la 4,82 x 1,96 m. Maksimalna
veliina krila oko 10 m
2
. Moe
se ugraditi i u kruni ili segment-
ni luk. Udobno rukovanje po-
mou motora za daljinsko upra-
vljanje. Podizna sklopiva vrata
- CD, lankovita vrata ->(D, te-
leskopska podizna vrata ->
rolo-vrata od aluminija za
smjetaj ispod stropa. J ednosti-
jena i viestijena velika ulazna
vrata za industrijske, prometne i
radionike graevine. Maksi-
malna irina 18 m i visina 6 m.
Rukovanje pomou: poteznog
prekidaa, fotoelijom, indukci-
jskim ili beinim daljinskim
upravljaem(elektrino ili pneu-
matski), kontaktnim pragom.
Provozne vratnice s brzimotva-
ranjem - , PVC vratnice -
klatna -> jednoslojni PVC ot-
poran na troenje i udar. Proiz-
vodi se i kao trakasti zastor ->
Brtvljenje vrata gumenim seg-

mentima ili gumenimsvitkomza
utovar u grijane skladine pro-
storije. Zatita od atmosferilija pri
utovaru i istovaru -
Protupoarna vrata T30 - T90
jednokrilna i dvokrilna ->
Protupoarna klizna vrata. ->@
Klizna, podizna ili podizno -
zakretna vrata u protupoarnim
zidovima moraju funkcionirati
neovisno o elektrinoj napojnoj
mrei. U sluaju poara moraju
se automatski zatvoriti (Fische-
rov zasun).
A B
1,00 2, 00
1,00 2, 125
1.25 2, 00
1,25 2, 125
1,50 2, 00
1,50 2, 125
1,75 2, 00
1.75 2, 125
2, 50 2, 50
Protupoarna vrata T30 - T 9 0
^ ^ Protupoarna klizna vrata
T 3 0 - T 9 0
189
( 5 ) Sustav glavnog kljua
1
fl
1
1
J
1
fl
1 _
0
?
il
1
J
f=%f
H I
0
O S ,
f
n
"SSiS
B gSiS m l i l r
UREAJI ZA ZAKLJUAVANJE
DIN 18252
Cilindrine brave pruaju najveu sigurnost jer je otkljuavanje po-
mou alata gotovo nemogue. Cilindrina brava koju je razvio LINUS
YALE bitno se razlikuje od drugih sustava brava.
Razlikuju se profilni, ovalni, okrugli, dvostruki i polucilindrini susta-
vi
Cilindri se prema potrebi isporuuju kao jednostrani ili dvostrani, u
duinama koje se poveavaju za po 5 mm, kako bi odgovarale de-
bljini vrata. Najveu sigurnost prua cilindar DOM IX ->() Varijaci-
jomirine sustav je IX predvien i za neuobiajeno velike i kompli-
cirane kljuarske sustave. Pri projektiranju i narudbi kljuarskog
sustava izrauje se plan zakljuavanja i izdaje pripadajua sigur-
nosna isprava, rezervni se kljuevi isporuuju samo nakon pre-
doenja tih dokumenata.
Sustav centralne brave
U ovomsustavu klju ulaznih vrata stana zakljuava i sva zajednika
vrata zgrade koja koriste svi stanari, npr. vrata u vrt, podrumili ulaza
u zgradu. Pogodno za zgrade s vie stanova -
Sustav glavnog kljua
U ovomsustavu zakljuava jedan "nadreeni" klju sve cilindre i-
tavog sustava. Prikladno za obiteljske zgrade, kole, gostionice -
<D
Sustav centralnog kljua
U ovomse sustavu sjedinjuje vie sustava centralne brave. Pogodno
za stambene zgrade Svaki stanar svojimkljuemzatvara svoj
stan, a jedan glavni klju zatvara sva glavna vrata.
Sustav generalnog centralnog kljua
Ovaj se sustav sastoji od vie sustava glavnog kljua. Generalni
glavni klju omoguuje jednoj osobi pristup svimprostorijama. Mo-
gua je podjela na podruja glavnimi skupnimkljuevima. Svaki ci-
lindar ima i svoj posebni klju i moe se zakljuati samo timi "na-
dreenim" glavnim kljuem.
Primjena: tvornice, radionice, zrane luke, hoteli
Slaba mjesta na koja treba obratiti panju pri projektiranju zgrade -

Kombinacija sustava centralnog i glavnog kljua
Ormari za spise, kabine za kupanje, potanski sanduii, prolazna vrata,
vrata za nudu, garderobe, brave ormara, hladnjae, vrata na namjetaju
vrata u cijevnom okviru, rolo - vrata, pisai stolovi, zasuni, kabine za pre-
svlaenje
Ugroeno
Strojarnica dizala, prekidai dizala, prostorije elektr. postrojenja, garana
vrata, zakretna vrata, reetkasta vrata, vrata kotlovnice, podrumska vrata
vatrozatitna i vatrootporna, prikljuci za spremnik ulja, razvodne kutije
Jako ugroe-
no
Ulazna vrata uredske zgrade, krovni otvori, okretni i otklopni prozori,
prostorije za elektron, obradu podataka, ulazna vrata, reetkasta vrata,
podizna vrata, podrum, prozori, nadsvjetla, prekidai, ulazna vrata stana
Vrlo j ako
ugroeno
( 5 ) Stupnjevi ugroenosti
Sustav general nog i centralnog
Di menzi j e u mm
kljua
Cilindrine brave: profil, polovica, okrugla
190
I Policija
Zatitarska
Vratar
l. obitelji,
poduzea |
Vratar
suradnici
0 Ureaji za dojavu provale - organizacija i nain djelovanja
Ureaj za dojavu poara
Sustavi daljinskog upravljanja
Sustavi osiguranja robe-
Ureaj za dojavu
napada ^provale
Sustav za alarmi-
ranje iz di zala
Sustav video
-nadzora Ureaj za nadzor
v a n j s k i h povrina
Sustavi osiguranja
Sustav kontrole
prilaza
( 3 ) Vanjsko osiguranje zgrade u privatnom podruju
OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJITA
DIN 57100, 57 800, 57 804 - > tD
Sigurnosna tehnika obuhvaa mjere koje su potrebne za otklanjan-
je kriminalne opasnosti za tijelo, ivot i materijalna dobra. Zapravo
se svi dijelovi zgrade mogu probiti, makar bili i od elika ili armira-
nog betona, ali je ipak osiguranje potrebno. Ustanovljuje se anali-
zomsigurnosti slabih mjesta, uz predraun trokova / koristi. Polici-
ja surauje i savjetuje pri izboru sigurnosnih i kontrolnih sustava.
Mehani ka osi guranj a su graditeljski zahvati koji poinitelju su-
protstavljaju mehaniki otpor, ije je svladavanje mogue samo si-
lom, uz ostavljanje tragova nasilja.
Vaan kriterij je veliina otpora. Osnovna mjesta za poduzimanje
mjera u stanovima su ulazna vrata, prozori i podrumska okna, a u
poslovnimzgradama izlazi, ulazi, prozori i nadsvjetla, ograde. Me-
hanike sigurnosne naprave, meu ostalim, eline su reetke, fiks-
ne ili rolo-reetke na otvorima zgrade i otvorima za ventilaciju, si-
gurnosne rolete, sigurnosne brave, lanci itd. Kod stakala to su ia-
ni uloci ili uloci od elinih vlakana koji djeluju kao zatita od
provale. Akrilna i polikarbonatna stakla pruaju poveanu zatitu.
El ektri ni al armni ureaj i automatski javljaju pokuaj provale ili
nasilnog ulaza u nadzirani prostor. Osnovni kriterij je vrijeme izmeu
dojave i intervencije slube kojoj je dojava upuena.
1. Ureaji za dojavu provale (EMA) i ureaji za dojavu prepada
(UMA) slue uvanju i osiguranju osoba i stvari koje se nalaze u zg-
radi.
Ti ureaji ne mogu sprijeiti upad u uvane prostorije, ali moraju
takav pokuaj to prije dojaviti.
Optimalno se osiguranje dakle moe postii samo kombinacijom
mehanikog osiguranja i smisleno ugraenoga ureaja za dojavu
provale. Mjere nadzora: kontrola oploja zgrade, nadzor nad pro-
storijama, pojedinanimobjektima, sigurnosne klopke, alarmni sig-
nali.
Ureaj i za doj avu poara (BMA) namijenjeni su za dojavu opas-
nosti (GMA) kako bi ljudi mogli neposredno pozvati u pomo i / ili za
pravodobno otkrivanje i dojavu poara.
Ti ureaji slue za zatitu osoba i materijalnih dobara.
2. Ureaji za nadgledanje vanjskog prostora namijenjeni su da se
sa svih strana izvan zatvorenih zgrada nadzire prostor. Slue za
zatitu objekta pomou mjera koje se poduzimaju u njegovu
okruenju, odnosno u okolnom slobodnom prostoru, najee do
granica zemljita (ukljuujui i granice). Sastoje se od mehanikih /
graditeljskih mjera, elektronikih detektora i / ili organizacijskih /
osobnih mjera. Svrha: pravno razgranienje, odvraanje, sprea-
vanje, usporavanje, rano upozoravanje, detekcija osoba i vozila,
promatranje i identifikacija pokuaja sabotae i pijunae. Sastav:
graevinski zahvati: ograde, jarci, zidovi, barijere, posebna vrata,
nadziranje prilaza, rasvjeta. Elektrotehnike mjere: centralna kon-
trola, detektori, senzori, video / TV, sustav kontrole prilaza, oba-
vjetavanje viih nadlenih slubi PO/TEMEX/TWG/FUNK. Orga-
nizacijske mjere: osoblje, promatranje, nadzor, osiguranje, specijal-
ne jedinice, tehniko osoblje, psi uvari, plan akcije na poziv u
pomo.
Unutarnje osiguranje zgrade u industrijskom i komunalnom podruju

191
Dijelovi zgrade i oprema
koje treba osigurati
Kuna vrata, vanjska vrata
Unutarnja ulazna vrata
Sobna vrata" )
Klizna vrata - unutra
1

Garana podizna vrata
Prozori - s krilima
Prozori - vrata, podizna vrata
Ostakljena klizna vrata - vani
Svjetlosne kupole
Prozori u krovnoj plohi
Zidovi od staklenih blokova
Izlozi, velika fiksna ostakljenja
Masivni zidovi i stropovi
Laki zidovi i stropovi
Tavanske stube - pokretne
- skulpture
Poj edi n. obj ekt i
1
2) rel j efi
- sl i ke
Podne povrine - unutra")
Oklopljena blagajna
12
)
Ormari, kuita aparata
12
)
Kanali, ventilacijska okna, instalacije
-
2 o

0 CO
o
C (O
Ol f
S o
2
O
o
o
o
o
o
o
o
o
o
p-
J l/IT
- a .
o
o
o
m
E o
i? ro
o "
*>-
o
o"
o
71
o'
o"
o
re a S
< 2 * 5
o
o
o
o
o
5
'
o '
o
3
'
o '
o
5
'
o
51
o
51
OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJITA
D I N 5 7 1 0 0 , 5 7 8 0 0 , 5 7 8 0 4 - > Qp
Simboli - s. 24
I I
I
O
O
Javl j ai pr ov al e ^ Vr l o pr i kl adni
11
Razl i i t i j avl j ai mogu se samo ogr ani eno upot rebl j avat i , npr. ne na armi r., spr egnut om ili st rukt uri ranom st akl u
2
) Pr venst veno kao ur eaj za zakl j uavanj e
O Jo upor abi vi
3
> Ako j e ukl opmk na ti m vr at i ma
") Ako t r eba osi gurat i samo ul azna vrat a, vi dj eti i zat var anj e vr at a s al ar mi r anj em
5
) Post avl j eno kao kl opka i spred
8) Posebno obl i kovani magnet ni kont akt za mont au u podu
7
> Ne upot rebl j avat i u t zv podruj u dohvat a rakom, ako j e krilo neset abi l no odn. i ma vi braci j a u bl i zi ni
3
> Post oj e svj et l osne kupol e s ugr aeni m al ar mni m ur eaj em
9
) Obrat i t i panj u na ogr ani enj a zbog t ei ne st akl a
1
) Za vrl o vri j ednu i sadr aj em bogat u opr emu preporuuj e se posebno poj edi nano osi gur anj e
11
) Pr epor uuj u se kapaci t i vni vanj ski det ekt ori
12
> i/ili ukl j ueno u nadzor prostori j e
Kontaktni i povrinski nadzor - prikladna instalacija j avl j aa provale

Uspor edbeni kri teri j i
m .
Ul t r azvuna zat i t a prat anj e Ul t razvuni dopl er Vi sokof rekvent ni dopl er Infracrveni dopl er
Karakteri sti ka nadzor a
pri ori tetno obuhvaen
smj er kret anj a
lili
Podruj e nadzora po jedinici -
ori j entaci j ske vri j ednosti dosega
Mont aa na stopu 90 - 110 m
2
mont aa na zi du oko 40 m
2
do 9 m
Ovisno o ureaj u 30 - 50 m
2
do 14 m
Ovisno o ureaj u 150 - 200 m
2
do 25 m
Ovisno o ureaj u 60
prostori j e do 12m
hodni ci do 60m
80 m
2
Nadzor nad i t avom prostori j om
(preko 80% prostori j e)
Gar ant i r ano Ni j e garant i rano Ni j e garant i rano Gar ant i r ano
Ti pi na mj est a post avl j anj a - mal e do vel i ke prostori j e
- hodni ci
- puni i dj el omi ni nadzor nad
prostori j om
- mal e do vel i ke prostori j e
- dj el omi ni nadzor nad
prostori j om
- si gurnosna zamka
- duge, vel i ke prostori j e
- nadzor nad di j el om prostori j e
si gurnosna zamka za vel i ke
prostorije
- mal e do vel i ke prostori j e
- puni i dj el omi ni nadzor
nad prostori j om
- si gurnosna zamka
- uj edno i doj ava poar a
Doput ena
i spod 0 C Uvj et no doput eno Uvj et no doput eno Doput eno Doput eno
t emper at ur a
okol i ne
od 0 do 50 C Doput eno Doput eno Doput eno Doput eno t emper at ur a
okol i ne
preko 50 C Ni j e doput eno Ni j e doput eno Doput eno Ni j e doput eno
Moe li u istoj prostoriji biti
vi e j avl j aa?
Bez pr obl ema S opr ezom S opr ezom Bez pr obl ema
Ut j ecaj susj edni h prostori j a ili
zona ul i nog pr omet a
Bez pr obl ema Bez probl ema Ne preporuuj e se Bez pr obl ema
Mogui uzroci pogrenog
al ar ma
- j aki umovi u podruj u
f rekvenci j e ul t razvuka
- zr ano gri j anj e u bl i zi ni j avl j aa
- j aka turbul enci j a zr aka
- nestabi l ni zi dovi
- obj ekti u pokret u, npr. mal e
i vot i nj e
- j ak i umovi u podruj u
frekvenci j e ul t razvuka
- zr ano gri j anj e
- turbul enci j a zr aka
- obj ekti u pokretu, npr mal e
i voti nj e
- smet aj ui utj ecaj i u blizini
j avl j aa (povi ena osj etl j i vost)
- skret anj e zr aka usl i j ed ref l ek-
sije na met al ni m pr edmet i ma
- zr aka prodi re kroz zi dove i
prozore
- obj ekti u pokretu, npr. mal e
i voti nj e
- venti l atori
- el ekt romagnet ski utj ecaj i
- izvori t opl i ne s br zom
pr omj enom t emper at ur e,
npr. arul j e, el . gri j al i ce,
otvoreni pl amen u podr. dj el .
- di rektni , j aki i promi j enj l j i vi
svj etl osni utj ecaj i na j avl j a
- obj ekti u pokret u, npr.
mal e i vot i nj e
( 2 ) Nadzor prostorija - najvaniji usporedbeni kriteriji
3. Sustavi za osiguranje robe,
nazvani i sustavi protiv krae u
prodavaonici, jesu elektroniki
sustavi i slue zatiti od krae i
neovlatenog ili zabranjenog
odnoenja robe iz nadzirane
prostorije ili podruja tijekom
normalnog dnevnog poslova-
nja.
4. Sustav za kontrolu prilaza je
elektroniki sustav koji povezan
s mehanikomdoputa odnosno
oslobaa pristup npr. zgradi,
prostoriji, zoni samo uz provje-
ru identiteta.
To se poduzima nakon elektro-
nike provjere osobne identifi-
kacijske isprave ili dozvole
izdane od nadlene slube.
Tehniki je mogue istodobno
nadzirati pristup i ureaje za
biljeenje vremena.
5. Daljinski sustavi za informi-
ranje, prijenos / izmjena poda-
taka izmeu dviju razliitih slu-
bi putem javne telefonske
mree Njemake savezne po-
te. TEMEX/DATEX/BTX slue
daljinskoj kontroli, mjerenju,
upravljanju, dijagnostici, regu-
laciji, informatici, kontroli stanja
informacija i podataka i povezi-
vanju jednog objekta s drugim.
6. Sustavi za nadzor, proma-
tranje, upravljanje, provjeru: bilje-
enje zbivanja pomou kamere
i monitora runo i / ili automats-
ki unutar i izvan objekata, danju
i nou tijekom365 dana.
7. Sustav alarmiranja iz dizala
koristi se za osobna i teretna
dizala. Ti sustavi slue sigurno-
sti korisnika takvih ureaja i
predvieni su prije svega s
namjenomda se mogu oslobo-
diti osobe koje su se zatekle
zatvorene u dizalu.
Zatvorene osobe dobivaju izra-
vnu govornu vezu s odgovara-
juom, stalno prisutnom slu-
bom za oslobaanje / spaa-
vanje.
192
2,00
n S i - ,
Duljina ovjejeg koraka na
horizontalnoj povrini
Podloga u usponu skrauje duljinu
koraka, ugodan uspon 1:10 - 1: 8
Povoljan normalni uspon 17/29,

duljina koraka 2 visine + 1 gazite =
oko 62,5 cm
Z a d o 5 s t u b a mo e s e
r u k o h v at i o g r ad a i zos t av i t i
( 4 ) Stube sline Ijestvama, s ogradom
Normal ne stube 17/29, podest pos-
lije max. 18 stuba
St u b e n ag i b a i s p o d 1: 4
b e z r u k o h v at a
Stube bez rukohvata
Pravilno postavljeni stubini

krakovi j edan iznad drugog tede
prostor
Poloaj rogova i greda u smjeru

stubinog kraka tedi prostor i
novac
Podrumska stubita s otklopnim

vratima treba izbjegavati; gornja
kombinacija j e prikladna i bezopasna
STUBISTA
DIN 18064- 65
Odredbe o stubitima u grae-
vinskoj su regulativi razliite.
DIN 18065 regulira zahtjeve o
dimenzijama stubita.
Za stambene zgrade do dva sta-
na korisna irina je najmanje
0,80 m, stube visina / gazite
17/28 cm. Stubita koja po pro-
pisima nisu nuna: 0,50 m
21/21. Prema propisima, nuna
stubita najmanjih dimenzija
1,00 m te 17/28. U visokim
stambenimzgradama irina tre-
ba biti 1,25 m. irina stubita u
javnimzgradama izraunava se
prema eljenomvremenu pra-
njenja - s. 490. stadion. Dui-
na stubinog kraka 3 stube do
18 stuba , Duljina podesta
=n-struka duljina koraka +1 i-
rina gazita (npr. kod stuba
17/29 = 1x63+29 = 92 cm, ili
2x63+29 = 1,55 m). Vrata koja
se otvaraju prema stubitu ne
smiju smanjiti irinu prolaza.
Blagi udobni nagib za stubita
na otvorenom, npr. u vrtovima i
si., postie se umetanjempode-
sta izmeu svake tri stube. Stu-
bitem u kazalitu ili na otvore-
nomljudi se kreu sporo, pa ono
moe biti blago. Stubite na po-
monom ulazu ili na izlazu za
nudu mora omoguiti brzo sv-
ladavanje visine.
Visina
etae
Dvokrako
stubite
blagi (ugodan)
nagib
Jedno- i trokra-
ko stubite,
stubite u zgradi
blagi (ugodan)
nagib
- broj
stuba
- visina
stube
- broj
stuba
- visina
stube
a b c f 9
2250 _ _ 13 173,0
2500 14 178,5 15 166,6
2625 - - 15 175,0
2750 16 171,8 - -
3000 18 166,6 17 176,4
MQ) Kod zavojitih stubita treba H l ) Kod stubinog kraka u 0 2 ) Stubite na kojem se
razmak izmeu linije hoda i pravcu razmak izmeu ^ ^ dva ovjeka mogu
vanjske ograde biti 35 - 40 cm linije hoda i ograde 55 cm mimoii
= irina za 3 osobe ^ 4 ) Visina etae i nagib stuba
Konsna i ri na prol aza i zmeu povri ne
_ zi da i unut arnj eg ruba rukohvat a
St ubi t a u obi t el j ski m zgr adama
unut ar st ana, st ube za t avan i
podr um
ili i zmeu rukohvat a
St u b e mor aj u i mat i vr st i r uk ohv at .
Kod i r i ne s t uba pr ek o 4 m p o t r eb an j e
dodat ni meur uk ohv at .
Zav oj i t o st ubi t e: r uk ohv at na v anj s k oj st r ani
U v i ek at n i c ama
u b o l n i c ama > 1, 25 < 2 , 5 0
Ma n j e
i r i n e pr ol aza kod
r i j et ko kor i t eni h st uba
U s t amb en i m z g r a d a ma s
d o dv i j e p u n e e t a e
> 1 , 0 m
U s t amb en i m zg r ad ama s v i e od I
2 p u n e et ae i os t al i m zg r ad ama |
Ve e
i r i ne pr ol aza z a vi e od 150 os oba
2 0 3 0
Gazite ( c m)
Minimalne dimenzije stuba Mj ere korisne irine prolaza -> s. 194 ( 4)
Potronja energije odrasle osobe pri

usponu stubama
193
20/ 23 Najstrmije stube u stambenoj zgradi
/ 19/ 25
18/ 27
Udobne stube u
stambenoj zgradi
l Bl age r ampe do 6
odn.1: 10
Nagibi za rampe, vanjska stubita, stubita u stambenim zgradama, stubita u
strojarnicama i ljestve
stubita
( ? ) Slobodni profil stubita
Vr s t a z g r ad e Vr s t a s t u b a Kor i s na
i r i na
s t u b a
Nag i b
a
2 )
Gazi t e
a
3
'
St a mb e n a
zg r ad a s n e
v i e o d
d v a s t an a
1)
- s t u b e
p r o p i s an e
g r a . r eg u -
l at i v om
- s t u b e k oj e v o d e u pr ost or i j u
z a b o r av ak
o

o

C
O

c
o

A
ll
A
l
i
1 7 3
= 21
281?
= 21
St a mb e n a
zg r ad a s n e
v i e o d
d v a s t an a
1)
St ube koj e pr ema propi si ma nisu neophodne (dodat,
st ube), v. DI N 18064/11.79., odsj ek 2.5
= 50 = 21 = 21
St u b e k oj e p r ema p r o p i s i ma ni su n eo p h o d n e ( d o d at n e
s t u b e) u s t an o v i ma
= 5 0 Ni j e p r o p i s an o
Os t al e
zg r ad e
St u b e k oj e zah t i j ev aj u pr opi s i
St ube koj e pr ema pr opi si ma ni su neophodne
(dodat ne st ube), v. DI N 18064/ 11. 79, odsi j ek 2. 5
o

o

o

m

A
ll
A
ll
1 7 ! i
2 1
2 8 1 1
= 21
1)
Ukl j uuj e i man s ar d n e s t an o v e u z g r ad ama s vi e o d 2 s t ana
2 )
al i ne <14 c m
3 )
al i ne >37 c m = ut vr i vanj e o d n o s a us pona a/ a
/
251 50 25~
. Korisna svijetla
irina stubita
iH
RukohvatQ
6
Svijetla irina
stubita
:>: D 6
( 2 ) Stubita u zgradama D!N 18 065 - (3) (4)
4 , 2 m
2
u
4, 3 m
2
l : B
m m
4, 7 m
2
5, Om
2
5, 2 m
2
4, 9 m
2
Slike 16 uspona 17/29, 17,2/28,1; visina et ae
2,75 m; irina prolaza 1,0 m.
Stubita bez podesta pokrivaju u svim formama praktiki skoro istu tlocrtnu povrinu, ali se put od izlaza s donjeg do pristupa
na gornji krak moe zakrivljenjem -> ( f j ) znatno skratiti. Zbog toga se takav oblik preporuuje za viekatne zgrade
I'M
5, 0 m
J
- 5, 4 m
2
UVu
6, 2 m
2
- 5 , 6 m
J
K 1
I 1
I - )
I 1
Y
1 1
t - 1
1 -1
1 1
1 1
Stubita s podestima pokrivaju tlocrtnu povrinu jednokrakih stubita
povrina podesta - 1 povrina stube. Stubita s podestima
visine et aa > 2,75m. irina podesta > irina prolaza stuba
povrina podesta - 1 povrina stube. Stubita s podestima su potrebna za (17)
T r o k r a k a
stubita: skupo, nije
svrhovito, zauzi ma prostor
, 1 , 2 0 ' .r 1 , 2 0
F
/
Kosi nastup i
izvuene stube
tede prostor
Zaobljenje stuba kod
uskih stubita tedi
irinu podesta
Minimalno potreban
prostor za prijenos
namjetaja
Za transport
bolesnikih nosila
J 2,70
U zavojitom stubitu
STU BISTA
DIN 18064- 65, 4174
irok je raspon stvaralake iz-
raajnosti kad je rije o stubiti-
ma i prilaznim putovima: od ob-
likovnih mogunosti najrazliiti-
jih stubita u stambenim
zgradama do raskonih vanjs-
kih stubita kod kojih uspinjanje
1 silaenje postaje koraanje.
Kretanje stubitem zahtijeva u
prosjeku 7 puta vei utroak en-
ergije nego normalni hod po ra-
vnom. Pri usponu stubitem fi-
zioloki je povoljan "rad penja-
nja" pri nagibu stubita od 30 i
izraen je odnosom penjanja
visina stube H _ 17
irina gazita T 29
Odnos penjanja odreen je du-
ljinom koraka odraslog ovjeka
(oko 63 - 64 cm). Za povoljan
odnos penjanja uz najmanji
utroak energije vrijedi formula:
2 h +t =63 (1 korak).
Pri dimenzioniranju i oblikova-
nju stubita vrlo je vaan, uz na-
vedene odnose, funkcionalna i
oblikovna svrha stubita. Vano
je ne samo svladavanje visine
nego i nain njenog svladavan-
ja.
Kod stubita na otvorenom, s
masovnim prometom, pre-
poruuju se niske stube 16x30
cm. Stubita za urede ili stubita
za nudu moraju omoguiti brzo
svladavanje visine. Svako pot-
rebno stubite mora biti smje-
teno u svom vlastitom prostoru
koji mora sa svojim prilazima i
izlazima u vanjski prostor biti
tako smjeten i oblikovan da se
bez opasnosti moe koristiti kao
izlaz za nudu. irina izlaza i-
rini stube.
Od svakog mjesta neke prosto-
rije za boravak, kao i podrumske
etae, mora udaljenost do naj-
manje jednog stubita ili izlaza
biti 35 mAko je potrebno vie
stubita, treba ih razmjestiti tako
da putovi za spaavanje budu
to krai. U stubinom prostoru
moraju otvori prema podrumu,
neizgraenom tavanskom pro-
storu, radionicama, skladitima i
slinim prostorijama biti oprem-
ljeni vatrootpornim automatskim
zatvarajuim vratima, vremena
otpora protiv poara T30.
194
> 3 0 1 .

Bolje
> Ako j e i r i na gazi t a (b)
manj a od 260 mm t r eba
st ubu podvui = 30 mm
Metalni profil Profil od sintetike Pleksi - staklo
12 djecu
( 3 ) Rukohvat i detalji obraza
B ez s t u b i n o g o k n a
Rukohvat na
podestu
STU BISTA
Profili stuba: da bi se izbjegle
rune mrlje od paste za cipele
koja se tare s peta uz vertikalni
rub 0 profil treba izvesti
koso, ime se postie i ire ga-
zite. Ako je irina (b) manja od
260 mm, treba gazite podvui
za ^30 mm.
ovjek na visini rukohvata treba
najvie mjesta, u podruju sto-
pala osjetno manje.
Tu moe irina stubita biti
smanjena u korist stubinog
oka.
Tako smaknuti raspored tetive i
rukohvata omoguuje statiki
povoljnije privrenje ograde
na tetivu. Povoljan raspored te-
tive i rukohvata uz priblino od
12 cm, rukohvat pomaknut unu-
tra (3).
Rukohvat za djecu 0 (visina
75 cm). Kaskadne terase, crk-
vene i ostale galerije, balkoni
itd. moraju biti ograeni (iznad 1
mvisinske razlike obvezno):
za visinu pada
<12 mH =0,90 m
za visinu pada
>12 mH =1,10 m
Stube - ljestve imaju nagib od
45 - 55. Trai li se zbog nekog
razloga mogunost uspinjanja
slina stubitu, npr. ako je ras-
poloiva duljina premala za nor-
malni stubini krak, bira se stu-
bini krak sa smaknutim gazi-
tima, tzv. kratki, tipa lice ili
"samba" krak @ + Broj
gazita takvog kratkog stubi-
nog kraka neka bude to manji,
a visina stube <20 cm. Pri tome
se irina gazita mjeri (naiz-
mjence) po osima koraanja
lijevomi desnomnogoma +b ->
^ ^ Kratke, liaste ili samba stube od
drva; presjek u sredini
H1 2
1, 30-
Rav no . .
Stubite u prostoriji na naj uem
prostoru
Svijetla visina Tavanske stube
prostorije veliina (cm)
220- 280 100x 60( 70)
220- 300 120x60 (70)
220- 300 130x60 (70 + 80)
240- 300 140x60 (70 + 80)
irina sanduka:
B = 59; 69; 79 cm
Duljina sanduka
L = 120; 130; 140 cm
Visina sanduka:
H = 25 cm
Sklopive pod iz ne tavanske stube

195
Pr es j ek
( ? ) Rampa
A k o p r ed n j i r u b g azi t a
t an g i r a c en t r al n i s t u p d o -
bi j e s e i r e g azi t e
Gazi ta zavojitog stubita
(10) Kvadratini otvor u stropu
2, 5 c m
L ak o s av l ad i v o
( 2 ) Stepenasta rampa ( 3 ) Rampa u stubitu
Spiralno stubite ->
^ g ^ Stube od drva, elika, umjetnog i
prirodnog kamena
Og r a d a
P V C
-4
el i n i l i m
I zol ac i j s k i
materijal
Stuba od masivnog drva
-( Og r a d a
el i n i l i m
PVC na cementnom estrihu

1, 875
( Tj ) Okrugli li otvor u stropu Poligonalni otvor
3
rotusmj erni promet . - nije mogu - mogu - lako mogu
Pod pojmom namj ena se
podrazumijeva spoj od - do
Teko Dobro prohodno Lako prohodno Udobno prohodno
Pod pojmom namj ena se
podrazumijeva spoj od - do
prohodno Mogu transport
malih komada namj
Mogu t r anspor t
r ast avl j enog namj et aj a
Mogu transport
namj et aj a
Za j ak u
f r ekvenci j u
- sporedne prostorije
- podrum, tavan
- kuni bar, hobi prostorije
- spavae sobe, sauna
- bazen, laboratorij
- radionica, vrt
- qaleriia, prir. skladite
- prodavaonica, int. toaleta
- mans. stan, boutique
- uredske prostorije, skladite
- radne prostorije, trgovina
- sobe.za goste
- stube za nudu
- " potrebne stube" u obit. zgradi
0 stube (nominalne mj ere)
1
2
0
0

1
2
5
0

1
3
0
0

1
5
0
0

1
5
5
0

1
6
0
0

1
6
5
0

1
7
0
0

1
7
5
0

1
8
0
0

1
8
5
0

2
0
5
0

2
1
0
0

2
1
5
0

2
2
0
0

0
0
CM
irina prolaza u mm
CD
m S
CD
CD
ir>
0
n

m
CD
CO
CD

0
00
CM
co
m
00 i n
CM
CD
0
m
CD
0
n
0
m
i n
N.
0
0
co
m
CM
CO
0
O
I D
CM
CT>
Izmeu centralnog stupa i rukohvata od 10 cm irine gazita
STU BISTA
R A M P E
Z A V O J I T A S T U B I T A
Pjeacima, osobama u invalids-
kimkolicima i osobama s djejim
kolicima treba omoguiti nesme-
tano svladavanje visine.
Rampe ->stepenasta rampa
(D rampa u stubitu -> nagib
- >
Zavoj i t o stubi te, spi ral no
st ubi t e
Kad je promjer otvora vei od
210 cm, za jednoobiteljske i
dvoobiteljske kue mogue je
"prema graevinskim propisima
potrebno stubite DIN 18065"
(najmanje 80 cmkorisne irine),
za ostale zgrade vei od0 260
cm(najmanje 1,0 mkorisne iri-
ne).
Spiralno stubite ispod 80 cm
korisne irine doputa se samo
kao "ne nuno stubite". Za po-
drumske, tavanske i druge spo-
redne prostorije izvode se stube
za spiralna stubita od profilira-
nog lima, reetke, mramora,
drva, umjetnog kamena.
Limene stube obloene sinteti-
kom ili tapisonom -
Stubita se mogu izvesti od e-
linih, aluminijskih ili drvenih
montanih elemenata. Upotreba
kao stubite za poslugu, protu-
poarno ili meukatno stubite
. Stubina ograda od eli-
ka, drva ili pleksistakla
Spiralna stubita tede prostor,
a treba ih konstruirati stabilno sa
stupom u osi ->- .
Sredinja os moe biti i prazna,
ime se postie otvoreno spiral-
no stubite sa stubinim okom
^ ^ Presjek zavojitog stubita
Odreivanje minimalnih veliina spiralnih stubita svih tipova prema namjeni Tlocrt uz
1
196
2, 00 2.00 2.00
2.00
90
2.00
90
80
20
@
Poluzavojito stubite. Korisna irina Okruglo spiralno stubite. Korisna
prolaza 90 cm/gazite 26,5 cm v /
1. 20-1. 40
irina prolaza 80 cm/gazi te 24 cm
Stubite j e prikladno kao prilaz nenasta-
njenim prostorijama umjesto Ijestava,
gdje se uz zaokret od 180 mora projekti-
rati prilaz uz minimalni utroak prostora
tedno spiralno stubite sa

smaknutim stubama
Instalacijsko okno
( 7 ) Stubite s odvojenim uglovima
5 mm 5 mm
- "H- H-
5 mm 5 mm "TJ5 n
I Nomi nal ni
pol oaj
Stubite S - oblika
Podest
Pogled
i : Pr i st upna
st uba
J â
Tolerancije za pristupnu stubu

Tlocrt
Poetak ograde i zmeu 1. i 2.

stube. Bono udoban prilaz
stubitu
Galerija
2.00
80 1 i 80
2 0 i r i na pr ol aza
Spiralno stubite kvadratinog
oblika
Vrste podesta za spiralna stubita.

Prilaz podestu iste irine kao irina
prolaza stubita 60 - 72
Podeste oblikovati pravokutno da bi

se postigao kontinuitet ograde
STUBISTA
DIN 18064-65
lako spiralno stubite djeluje bo-
gato, treba ih izbjegavati ako je
mogue, jer je svaki centimetar
korisne irine dragocjen. Uspo-
redba stubita u prostoru 2x2 m
Ako su stubini krakovi pod pra-
vimkutom, treba podest izmeu
njih biti pravokutnik a ne kvadrat,
jer se samo tako postie konti-
nuitet ograde - >. U protivno-
me nastaju razlike u visini ogra-
de u podruju skretanja. Poseb-
ni oblici stubita - > -
Odstupanja dimenzija izvedenih
stuba ne smiju biti vea od 5 mm
u odnosu na dimenzije po pro-
jektu - >. Spiralna stubita
daju najbolji dojamako vode na
galerije - U otvorenom
prostoru dolazi konstrukcija do
punog izraaja.
Spiralna stubita promjera >190
cmdoputena su kao jedino spo-
jno stubite unutar istoga stana,
s korisnom irinom od 80 cm
- K D - .

Osmerokutno stubite
Poetak ograde uz prednji rub 1. stu-

be. Ograda optiki djeluje nia nego
Galerija
Konzolno spiralno stubite
Spiralno stubite s podestom = 60
Spiralno stubite s koso prikljuenim Spiralno stubite koje slobodno stoji
V - ' u i podestom prostoriji, s produenim podestom
Spiralne stube oslonjene na zid
197
Sv i pot r ebni pr ozor i mi n 0 , 9 0 x
1, 20 svi j . mj er e, mo r aj u s e mo i
p o t p u n o ot vor i t i . L.
A k o j e > 8 , 0 m
p o t r eb n e s u
o k r et n e l j es t v e
Izlaz za nudu s izlaznim podestom @ Bafcon za spasavanje /
( } Izlaz s prijelaznim el ementom ( T ) Izl az s produetkom
i 2,0
< 3, 0
T
1,10
I
v Vi s i n a
p en j an j a
. ' Vi s i n a z g r ad e
<10,0
Kl i zni pr ozor , mo r a s e
mo i p o t p u n o ot vor i t i
( 2 ) Krovni prozor kao izlaz za nui du
( 5 ) Podizne ljestve
Po d es t 8 0 / 7 0 . .
TO
( ) Podest s ogradom
T
1,10
( 9 ) Uzl azne ljestve podizne
^ Uzl azne ljestve
smaknute
" . < 1 0 , 0
Po d es t z a 1 : 1 3 1 1
p r el aen j e M - l S 4 - I
2 , 2 0 - 3 , 0
< 1 0 , 0
m P o d e s t z a
' " p r el aen j e
<10,0
LJESTVE ZA BIJEG
IZLAZ ZA NUDU
DIN 18799, 24532, 14094
Mjesta za postavljanje Ijestava tre-
ba tako odabrati da ugroeni ljudi
mogu biti vieni s javnih prometnih
povrina. Ljestve za nudu urea-
ji su na graevini pomou kojih lju-
di u sluaju nude mogu biti
spaeni - >- @ +
Ljestve za uspinjanje, nazvane i
vertikalnim fiksnim Ijestvama,
potrebne su za uspon na krovo-
ve, dimnjake, silose, spremnike,
strojeve, ureaje itd.
Za graevine visoke iznad 5 m
moraju vertikalne ljestve biti
opremljene zatitom za lea.
J edan krak takvih Ijestava ne
smije biti visine iznad 10 m -
(2) - Promjer koa 0,70 m.
Di menzi j e- ( )
Visina Lena Privrenja
zgrade zatita u zidu
m od/do LZ pari
3, 0- 4,0 3
4, 0- 5,0 3
5, 0- 6,0 LZ 4
6, 0- 7,0 LZ 4
7, 0- 8,0 LZ 5
8, 0- 9,0 LZ 5
9, 0- 10, 0 LZ 6
Smaknuta izvedba > + @
10, 0-11, 0 LZ 8
Skokovi od po 1 m do
19, 0- 20, 0
*
13
n
I n
m
2,20
1 1
Uzl azne ljestve s podestima za
prel aenj e
Ljestve za nudu
198
Ot v or u st r opu 6, 20
T 23
POKRETNE STUBE
ZA TRGOVAKE I POSLOVNE ZGRADE
Ot v or
i r i na s t uba
Kont ak t za
I zaus t av l j anj e u nudi
tT f
Razi n a l
T
Kont akt za
zaus t av l j anj e u nudi
LT
( 2 ) irina pokretnih stuba
Pokretne stube u uzdunom presjeku / tlocrt temelja
Kapac i t et pr i j enosa
Q = 3600 x x f ( o s o b a/ h )
t
pri c emu j e
Gp = broj osoba po stubi (1;1,5; 2)
v ( m/ s ) = br zi na kr et anj a
f = dubi na st uba
f = 0 , 5 - 0 , 8 st upanj kor i snog ui nka
pokr et ni h st uba
( ? ) Jednokrake paralelne
S =
( 5 ) Jednokrake sa spojenim k r aj ev i ma^ ( 6 ) Dvokrake koje se kriaiu

J i
Pokretne stube irine 60
cm; (!)
Dul j i na u t l ocrt u- (i )
irine 1,00 m
Pri nagibu 30 =1,732 x visina etae
Pri nagibu 35 =1,428 x visina etae
Primjer: visina etae 4,50 mi nagib 30
(nagib 35 u inozemstvu ponegdje nije doputen)
Duljina u tlocrtu: 1,732 x 7,794.
S horizontalnim prilaznim i odlaznim povrinama je ukupna duljna
oko 9 m. Prema tome moe istovremeno oko 20 osoba stajati jed-
na iza druge na pokretnim stubama.
3rzina Vrijeme Pri irini dovoljnoj za
vonje 1 osobu 2 osobe j edna do druge
j edne osobe biti e biti e prevezeno
prevezeno
0,5 m/sec ~ 18 sec 4.000 8.000
0,65 m/sec - 14 sec 5.000 1.000
osoba/sat
irina stuba 600 800 1000
A 605r 620 805-820 1005-1020
B 1170-1220 1320-1420 1570-1620
C 1280 1480 1680
<apacitet-
prijenosa/h
5000-6000
Osoba
7000-8000
Osoba
8000-10000
Osoba
Dimenzije i kapaciteti za pokretne stube s nagi-
bom od 30 odn. 35 (27 18)
Za postavljanje i pogon vrijede "Smjernice za pokretne stube i po-
kretne staze" to ih je izdao Glavni savez profesionalnih strukovnih
udruenja. Pokretne stube - - pogodne su za neprekidni pri-
jenos mnotva ljudi (u graevnoregulativnom smislu smatra se da
ne postoje). Pokretne stube npr. u robnim kuama imaju kut uspo-
na 30 ili 35. Stube od 35 su ekonominije jer zahtijevaju manju
tlocrtnu povrinu.
Kad su vee visine uspinjanja, iz psiholokih i sigurnosnih razloga
prednost se daje nagibu od 30 Kapacitet je za oba nagiba pribli-
no jednak.
U prometnim graevinama, ako je mogue, treba primijeniti nagib
od 27-28.
Nagibje preuzet iz odnosa 16/30 koji oznauje udobno kretanje stu-
bitem.
U svijetu uobiajena norma za irinu pokretnih stuba iznosi 60 cm
(1 osoba), 80 cm(1 - 2 osobe) ili 100 cm(2 osobe) - >- Ako
je irina 100 cm, dovoljno prostora imaju i osobe s prtljagom.
Na prilazima i izlazima treba predvidjeti retencijski prostor dubine =
2,50 m.
Brzina kretanja u robnim kuama, uredskim i upravnim zgradama,
sajamskim halama i zranim lukama najee ne prelazi 0,5 m/s.
U postajama podzemne eljeznice i javnim prometnim graevina-
ma prednost se daje brzini od 0,65 m/s.
Prosjena raspodjela prometa u usponu u velikim robnim kuama:
nepokretno stubite 2%, osobna dizala 8%, pokretne stube 90%.
Pri silaenju je oko 75% prometa pokretnim stubama.
Prema sadanjim podacima, u prosjeku se postavlja jedno pokret-
no stubite na 1 500 m
2
prodajnog prostora, ali bi bilo najpovoljnije
da se postavi na 500-700 m
2
.
Pokretne stube u prometni m graevi nama. Prema "Smjernica-
ma za pokretna stubita" (Bostrab) zahtijeva se visok standard
(funkcija, konstrukcija, sigurnost). Kut nagiba 27 18 i 30. Dimen-
zije i kapacitet - -
(10) Podaci o kapacitetu ->
199
POKRETNE STAZE
Pr es j ek
Ev en t , p r ed v i d j et i o d v o d v o d e
Tl oc r t t emel j a
i u.
Popreni presjek ->
Pokretna staza, uzduni presjek i tlocrt temelja
Satni kapacitet prijenosa pokretne
staze proraunava se prema formuli
K B V 3600
Q = rT^ osoba/sat
U,Zo
Pri tome znai: B =irina staze u
m, V =brzina kretanja u m/s,
K =Faktor popunjenosti. Taj faktor
varira ovisno o optereenju izmeu
0.5 i 0.9;prosjena vrijednost 0.7
Brojka 0,25 ispod razlomake crte
predstavlja povrinu od 0,25
m
2
/osobi.
1 osoba s kolicima za kupovinu 60

c n cm irine (80 cm)
Po s t av l j an j e n as u p r o t
V ( ? ) Postavljanje pokretnih staza
t L
2 osobe 1 m irine
Presjek pokretne staze s gumenim
trakom
s paletastim trakom
T l o c r t
f j f / q \ Shematski presjek dvosmjerne
' v i / pokretne staze -> @
Na t e z n a s t r an a Po g o n s k a s t r an a
Tip 60 80 100
A 600 800 1000
B 1220 1420 1620
C 1300 1500 1700
Dimenzije- -
POKRETNE STAZE ZA ROBNE KUE I TRGOVAKE OBJEKTE
(ZAJEDNIKE SMJERNICE ZA POKRETNE STUBE I STAZE)
Smjernice Bostrab, DN - EN 115
Nagib 10 11 12
d Sx 5,6713 +15480 Sx 5,1446 +14100 Sx 4,7046 +12950
g 6400 5900 5450
i Hx 5,6713+ 3340 Hx 5,1145+ 3150 H x 4,7046 + 2990
( i j ) Pokretna staza s prijelaznim lukom odozgo ->
Horizontalna pokretna
traka
s paletnom
trakom
s prenos. trakom
(gumena traka)
dvosmjerna
pokretna staza
korisna irina S 800 +1000 750 + 950 2 x 800 + 2 x 1000
vanjska irina B 1370 +1570 1370 +1570 3700 + 4200
izvedba izvedeno u ravnini nagiba = 4
duljina j edne sekcije 12 - 16 m - 10 m
razmak oslonaca prema statistikom proraunu
mogua kori, duina L 225 m = = 300 m
kapacitet prijenosa 40m/min 11 000 osoba/h
(2) Dimenzije i kapaciteti horizontalnih pokretnih staza ->
Pokretne ili kotrljajue staze sredstvo su za horizontalni ili blago na-
gnuti prijevoz osoba. Prednost je pokretne staze to se uz minimalnu
opasnost od nezgode mogu ponijeti djeja i invalidska kolica, kolica
za kupovinu, bicikli i glomazni komadi prtljage. Pri projektiranju treba
vrlo paljivo ocijeniti prometno optereenje kako bi ureaj imao opti-
malni kapacitet. Kapacitet ovisi 0 korisnoj irini, brzini kretanja i fak-
toru popunjenosti.
Mogu je kapacitet od 6000 - 12000 osoba / sat. Najvei nagib 12
=21 %. Normalna je brzina za horizontalnu stazu 0,5 - 0,6 m/s, u
nagibu do 4 do 0,75 m/s. Kratkomse stazomsmatra ona do 30 m,
a duge se staze mogu graditi do 250 m. Budui da je mogu boni
prilaz / izlaz, svrhovito je predvidjeti niz kraih pokretnih staza. Dvo-
struka pokretna staza prua prednost jer je mogue horizontalno
skretanje- , za razliku od ->- . Njihova mala grae-
vinska visina od 180 mmomoguuje da se postave i u postojee zg-
rade.Vrijednosti za kotangens nagiba pokretne trake:
Formula =ctg x B x visina prijevoza
nagib u
0
10 11 12
ctgB 5,6713 5,1446 4,7046
Primjerice visina prijevoza 5 m, nagib 12
prosjena duljina =4,7046 x 5 m=zaokrueno 23,52 m.
200
Tlocrt okna dizala
Si met r i no ot v ar anj e
U Vr a t a
b -
20
Pr i l az u o v o m podr uj u
( 3 ) Strojarnica ( ? ) Strojarnica skupine dizala
V ( 5 ) Okno i strojarnica
20
t ^ Okno hidraulinog dizala
2 I 400 kg 1.0 nrt
1
3 U630 kg l . t i A
t 1 z 1000 kg l.CrrVi
5 i i 400. 1X1000 kg 1.0 mb
6 1 630 IKlOOOkg 1,0 m/s
6 u e n . 1 1000 kg l.orrVt
10 2x630 * 1x1000 kg 1.6 nVs
12 2x1000kg 2.SnV>
1} 3x1000 kg 2.5 nVs
0 100 200 300 400
Br oj s t an ar a u s v i m et a ama
600 700 800
DIZALA
Osobna dizala za stambene zgrade DIN 15306
Vertikalni promet u novosagraenim viekatnim zgradama uglav-
nom se obavlja dizalima. Arhitekt e za projektiranje dizala najee
konzultirati inenjera odgovarajue struke. U veim viekatnim
zgradama bit e svrhovito grupirati potrebna dizala u jedno promet-
no vorite. Teretna dizala treba vidljivo odvojiti od osobnih; uz to
treba projektom predvidjeti mogunost da se pri velikom prometnom
optereenju i teretna dizala mogu ukljuiti u promet osoba.
Za osobna dizala u stambenim zgradama odreene su sljedee no-
sivosti:
400 kg (malo dizalo)
630 kg (srednje dizalo)
1000 kg (veliko dizalo)
za prijevoz osoba s runom prtljagom;
za upotrebu osobama s djejim i inva-
lidskim kolicima;
slue i za prijevoz bolesnikog nosila,
lijesova, namjetaja i invalida u kolicima
- >
Prostor za skupljanje ljudi ispred ulaza u dizalo mora se oblikovati i
dimenzionirati tako
- da oni koji ulaze ili izlaze ne smetaju jedni drugima, ak i ako ima-
ju runu prtljagu,
- da se i najvei tereti za koje je dotino dizalo predvieno (npr.
djeja ili invalidska kolica, nosila, lijesovi, namjetaj) mogu unositi ili
iznositi bez opasnost od ozljeda ljudi ili oteenja zgrade odnosno
dizala, pri emu ometanje ostalog prometa mora ostati u granicama
neizbjenog.
Prostor za skupljanje ispred pojedinanog dizala:
- najmanja korisna irina izmeu vrata dizala i nasuprotnog zida.
mjerena u smjeru dubine kabine dizala, mora biti jednaka dubini ka-
bine;
- najmanja korisna povrina mora biti jednaka umnoku dubine ka-
bine i irine okna dizala.
Mjesta za skupljanje ispred vie dizala u nizu:
- najmanja korisna irina izmeu zida s vratima dizala i nasuprotnog
zida, mjerena u smjeru dubine dizala, mora biti jednaka dubini naj-
dublje kabine.
Nosi vost kg 400 630 1000
Brzi na kret anj a = ml 0,63 1,00 1,60 0, 63 1,00 1,60 2, 50 0.63 1,00 1,60 2, 50
Mi n. i ri na c mm 1800 1800 1800
Mi n. dubi na d mm 1500 2100 2600
c
SC
o
Mi n. dubi na j ame p mm 1400 1500 1700 1400 1500 1700 2800 1400 1500 1700 2800
Mi n. vi si na gornj eg
zavr et ka a
mm 3700 3800 4000 3700 3800 4000 5000 3700 3800 4000 5000
V
r
a
t
a

|

Svi j et l a i ri na c2 mm 800 800 800
V
r
a
t
a

|

Svi j et l a vi si na s2 mm 2000 2000 2000
Mi n. povri na m
2
8 10 10 12 14 12 14 15
ra
o
' c
Mi n. i ri na r mm 2400 2400 2700 2700 3000 2700 2700 3000
g
-
55
Mi n. dubi na s s mm 3200 3200 3700 3700 3700 4208 4200 4200
Mi n. vi si na h mm 2000 2200 2000 2200 2600 2000 2200 2600
Svi j et l a i ri na s mm 1100 1100 1100
Svi j et l a dubi na b mm 950 1400 2100
Svi j et l a vi si na k mm 2200 2200 2200
K
a
b
in
a

Svi j et l a i ri na pri l aza
kabi ni c2
mm
mm
800
800
800
800
800
800
Svi j et l a vi si na pri l aza
kabi ni f 2
mm
mm
2000
2000
2000
2000
200
Doput eni broj osoba 5 8 13
Potrebni kapaciteti za normalne stambene zgrade
) Graevinske mjere, dimenzije kabine i vrata
201
Presjek okna dizala
R
( 3 ) Strojarnica
i f o t v o r z a
mo n t a u
G R P t
r
t ^ ( 5 ) Okno za pojedinano dizalo
T I
11
11
| | 200
U ^ U
L
l
_ 7
r
Zajednika strojarnica za skupinu

dizala
Pregled di zal a-* - () .
0 1 0 0 2 0 0 3 0 0 4 0 0 5 0 0 6 0 0 7 0 0 8 0 0
Br oj s t an ar a u s v i m p u n i m e t a a ma
Potrebni kapaciteti za komforne stambene zgrade sa i bez uredskih et aa
DIZALA
Osobna dizala nami j enj ena preteno za urede, banke, hotel e
itd.; dizala za bol esni ke krevete DIN 15 309
Zgrada i njena namjena odreuju osnovni tip dizala koja e se ug-
raditi. Slue vertikalnom prijevozu osoblja i bolesnika. Dizala su
strojarski ureaji s dugogodinjom trajnou (oko 25 - 40 godina).
Treba ih dakle projektirati tako da i nakon 10 godina zadovolje
narasle potrebe. Izmjene pogreno ili suvie tedljivo projektiranih
ureaja vrlo su skupe ili ak nemogue. Pri projektiranju treba pro-
metne okolnosti tono istraiti Kad postoji mogunost grupirana
dizala treba smjestiti u glavnom stubitu.
Prometna analiza: oblici i definicije
Vrijeme kretanja: izraunana vrijednost daje vrijeme koje je dizalu
potrebno za predvienu vrstu prometa.
Prosjeno vrijeme ekanja je vrijeme izmeu poziva i dolaska kabi-
ne.
Prosjeno vrijeme ekanja (s) =vrijeme kretanja (s)
broj dizala u grupi
Kapacitet: unutar 5-minutnog razmaka maksimalno se mogui ka-
pacitet (broj osoba) izraunava prema:
300 (s) x kapacitet kabine (osoba)
vrijeme kretanja (s) x broj dizala u grupi
Kapacitet u postocima:
. ,x . n/ 100 x kapacitet (osoba)
kapacitet % =
broj osoba u zgradi
Nosi vost kg 800 1000 ( 1250) 1600
Nomi nal na br zi na m/s 0, 63 | 1,0 | 1,6 | 2, 5 0, 631 1,0 11,6 | 2, 5 0, 631 1,0 11,6 | 2, 5
Mi n i ri na okna c 1900 2400 26Q0
Mi n. dubi na okna d 2300 2300 2600
Mi n. dubi na j ame okna p 1400 1500 1700 2800 1400 1700 2800 1400 1900 2800
Mi n. vi si na gor nj eg
zavr et ka okna q
3800 4000 5000 4200 5200 4400 5400
i r i na vr at a okna c , 800 1100 1100
Vi si na vr at a okna f, 2000 2100 2100
Mi n povr i na st r oj ar ni ce m
7
15 18 20 25
Mi n. i r i na st r oj ar ni ce r 2500 2800 3200 3200
Mi n dubi na st r oj ar ni ce s 3700 4900 4900 5500
Mi n. vi si na st r oj ar ni ce h 2200 2800 2400 2800 2800
i r i na kabi ne a 1350 1500 1950
Dubi na kabi ne b 1400 1400 1750
Vi si na kabi ne k 2200 2300 2300
i r i na vr at a kabi ne e? 800 1100 1100
Vi si na vr at a kabi ne i , 2000 2100 2100
Doput eni broi osoba 10 13 21
Nosi vost kg 1600 2000 2500
Nomi nal na br zi na m/ s 0, 63 | 1.0 | 1,6 | 2, 5 0, 63 | 1,0 11,6 | 2, 5 0, 631 1,0 11,6 | 2, 5
Mi n i ri na okna c 2400 2700
Mi n dubi na okna d 3000 3300
Mi n. dubi na j ame okna p 1800 1700 1900 2800 1600 1700 190C 2800 1800 1900 210C 3000
Mi n. vi si na gor nj eg
zavr et ka okna q
4400 5400 4400 5400 4800 5600
i r i na vr at a okna c,
7
1300 1300(1400)
6
>
Vi si na vr at a okna f. 2100
Mi n. povr i na st r oj ar ni ce m
2
26 27 29
Mi n i r i na st r oj ar ni ce r 3200 3500
Mi n dubi na st r oj ar ni ce s 5500 5800
Mi n. vi si na st r oj ar ni ce h 2800
i r i na kabi ne a 1400 1500 I 1800
Dubi na kabi ne b 2400 2700
Vi si na kabi ne k 2300
i r i na vr at a kabi ne e,
7
> 1300 1300 ( 1400)
5
> I
Vi si na vr at a kabi ne 1, 2100
Doput eni broi osoba 21 | 26 | 33
( 9 ) Graevi nske mjere dizala za bolnike krevete
202

Dizalo za male terete s vertikalno
kliznim vratima u razini poda
Dizalo za mal e terete s okretnim
vratima u razini poda
Dizalo za male terete s parapetom
i vertikalno kliznim vratima
Podaci o di zal u 1 pr i l az i dvost r ani pr i l az Pr i l az oko ugl a i dvost r ani pr i l az oko ugl a
Kori sni t er et Q [ kg] 100 300 100
Br zi na v [ m/s] 0. 45 0, 3 0, 45
i r i na kabi ne = i ri na vr at a KB = TB 400 500 600 700 800 800 800 500 600 700 800 800
Dubi na kabi ne KT 400 500 600 700 800 1000 1000 500 600 700 800 1000
Vi si na kabi ne = vi si na vr at a KH = TH 800 1200 1200 800 1200
i r i na vr at a za ut ovar oko ugl a TB - - - - - - 350 450 550 650 850
i r i na okna SB 720 820 920 1020 1120 1120 820 920 1020 1120 1120
Dubi na okna ST 580 680 780 880 980 1180 1180 680 780 880 980 1180
Vi si na gor nj eg zavr et ka okna mi n. SKH 1990 2590 2590 2145 2745
i r i na vr at a st r oj ar ni ce 500 500 600 700 800 800 800 500 600 700 800 800
Vi si na vr at a st r oj ar ni ce 600 600
Razmak ut ovar ni h mj est a mi n. 1.) 1930 2730 2730 1930 2730
Razmak ut ovar ni h mj est a mi n. 2.) 700 450 700
Vi si na par apet a 600 800 800 600 800
Samo naj donj a post aj a B
Graevinske mjere dizala za

male terete
- i I
! I
I I
I
L i
1 1
( O^ Teretno dizalo s dvostranim
prilazom
^ St r oj ar ni ca d o g r a en a l i j evp
)
Teretno di zal a s jednostranim
prilazom, te strojarnica
Nosi vost kg 630 1000 1600 2000 2500 3200
Br zi na kr et anj a m/s < 0, 40 0, 63 ,00
Di menzi j e kabi ne
BK
mm
1100 1300 1500 1500 1800 2000
TK* 1570 1870 2470 2870 2870 3070
HK 2200 2200 2200 2200 2200 2200
Di menzi j e vr at a
B T "
mm
1100 1300 1500 1500 1800 2000
HT 2200 2200 2200 2200 2200 2200
Di menzi j e okna
BS
mm
1800 2000 2200 2300 2600 2900
TS 1700 2000 2600 3000 3000 3200
HSG 0,4 u. 0, 63 m/s 1200 1300 1300 1300 1300 1400
1,0 m/s 1300 1300 1600 1600 1800 1900
HSK 0, 4 u. 0, 63 m/s 3700 3800 3900 4000 4100 4200
1,0 m/s 3800 3900 4200 4200 4400 4400
HO 1900 1900 1900 2100 1900 1900
DIZALA
Di zal a za mal e terete
Tehnika pravila za dizala
TRA400
Dizala za male terete: nosivost
= 300 g povrina poda kabine
=0,8 m
2
; prenose male terete,
spise, hranu itd. Ne prevoze
osobe. Konstrukcija okna naj-
ee od elinih profila oslo-
njena u dnu okna ili objeena o
strop. Svestrana obloga od
nezapaljivog materijala -> -
.
Proraun kapaciteta teretnih
dizala @.
Formula za proraun vremena
jednog radnog ciklusa glasi:
h
Z =2 - +Bz +H (t, +t2) =... s
2 = konstantni faktor za jedan
ciklus odlaska i povratka,
h = visina dizanja, v = brzina
kretanja, Bz =vrijeme utovara i
istovara u sekundama, H =broj
stajalita.
t, =vrijeme za ubrzanje i uspo-
renje kretanja, u sekundama,
t2 = vrijeme zatvaranja i otva-
ranja vrata; za jednokrilna vrata
6 s, za dvokrilna vrata 10 s, za
vertikalna klizna vrata dizala za
male terete oko 3 s.
Kapacitet F proizlazi iz vremena
za jedan radni ciklus prema for-
muli:
60
F =
60
Z
vrijeme ciklusa u s
...vonji/min.
Graevinske mjere za teretno dizalo s pogonskim pl oama-
p Presj ek- -
Graevinske odredbe: prostorija
s pogonskimureajemmora biti
dovoljno osvijetljena, mora biti
zakljuana i mora biti tako di-
menzionirana da su iskljuene
nezgode pri odravanju.
Visina strojarnice = 1,8 m visi-
na. Dizala za hranu u bolnica-
ma: unutarnje stijenke okna mo-
raju biti glatke i jednostavne za
pranje.
Na svakomstajalitu mora izva-
na postojati kontaktno dugme za
pozivanje i odailjanje poruka.
TERETNA DIZALA
Teretna dizala su postrojenja
odreena za
a) transport robe; b) prijevoz
osoba koje rade na postrojenju.
Tonost zaust avl j anj a:
- teretna dizala bez usporavanja
kretanja 20-40 mm
- dizala za osobe i teret s uspo-
ravanjemkretanja 10-30 mm
- brzina: 0,25-0,4-0,63-1,0
m/s.
203
i
1 1 .'1
* 7 k N
K
I
-
' ~
^ K B
K
w
Ku k a s a
s t r an e ar ad n i e - i
' I I 1
f
" H
ft
SB
TB
1000/
H I -
SB
t ? ( 2 ) Tlocrt okna sa strojarnicom

Kor i s ni t er et [ kgl
10000
( 3 ) Verti kalni presjek okna
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 H
Vi s i n a d i zan j a m]
Di jagram za odrei vanje visine gornjeg zavretka okna SKH; dubine dna okna
SGT; dubine j ame za cilindar ZST; promjer j ame za cilindar D
Kor i sni t er et Q 5000 kg Q 10000 kg
i r i na okna SB =
Dubi na okna ST =
KB + 500 KB + 550 i r i na okna SB =
Dubi na okna ST =
KT + 150 pri j ednost r anom pr i l azu
KT + 100 pri dvost r anom pri l azu
Di menzi j e st r oj ar ni ce cea. i r i na =
(mogui su i dr ugi pol oaj i st r oj ar ni ce do
udal j enost i od 5 m od okna, v e e udal j eno- Dubi na -
sti pr ema zaht j evu) V j s j n a _
2000 2200 Di menzi j e st r oj ar ni ce cea. i r i na =
2600 2800
Di menzi j e st r oj ar ni ce cea. i r i na =
2200 2700
HIDRAULINA DIZALA
Hidraulina dizala ispunjavaju
zahtjev da se veliki tereti ekono-
mino prevoze na male visine.
Racionalno je primjenjivati ih do
12 mvisine. Strojarnica se moe
smjestiti neovisno o oknu dizala.
Neposredna klipna dizala stan-
dardne proizvodnje prevoze ko-
risni teret do 201 na visinu do naj-
vie 17 m->0 - (3) a posred-
na klipna dizala u standardnoj
izvedbi prevoze najvie 7 t na
visinu do 34 m. Brzina je hi-
draulinih dizala 0,2 - 0,8 m/s.
Izvedba strojarnice u krovitu
nije potrebna. Postoji vie vari-
janata hidraulike ->- (?). Na-
jee se postavlja sredinji te-
leskopski stup ->- Treba
samo izbuiti rupu za hidrauliku.
Tolerancija pristajanja mora se
bez obzira na teret svesti na 3
mm Svijetla visina vrata dizala
vea je za 50 . . . . 100 mm od
ostalih vrata, to omoguuje da
se teret unosi u kabinu dizala
sasvim vodoravno. Vrata mogu
biti: dvokrilna okretna, zglobna
klizna, na runi ili automatski
pogon, s jednostranim ili sre-
dinjim otvaranjem.

Tehniki podaci -> (JJ -
T f HT f
1 1 ! 111
11 111
' J U
L J
Potporanj jednostrani
Potporanj dvostruki 2:1
Nosi vost
kg 630 1000 1600
Br zi na kr et anj a.
m/ s 0, 30 0, 18 0, 23
0, 47 0, 28 0, 39
Vi si na di zanj a
max. m 6, 0 7, 0 7, 0
mm. B 1100 1300 1500
T 1500 1700 2200
H 2200 2200 2200
mm B 1100 1300 1500
H 2200 2200 2200
Di menzi j e ok na
mm. B 1650 1900 2150
T 1600 1800 2300
HSG mi n. 1200 1400 1600
HSK mi n. 3200 3200 3200
-> Dimenzije
Nosi vost
kg 630 1000 1600
Br zi na kr et anj a
m/ s 0, 28 0. 30 0. 24
0, 46 0, 50 0, 42
0, 78 0, 80 0, 62
Vi si na di zanj a
max. m 13, 0 16, 0 18,0
mm. B 1100 1300 1500
T 1500 1900 2200
H 2200 2200 2200
mm B 1100 1300 1500
H 2200 2200 2200
Di menzi j e ok na
mm. B 1650 1900 2150
i
HSU mi n.
l bUU 2UUU 2300
HSK J2UU S/ UU 3200
r f f ^ - i

' f v r v t Y p v r r v
! ' ' ! 1 1 1 1 1 1 1
i ' " ' i i
i UAJ I i L>i_! I
L 1 I I
t ? ( 7 ) Tandem jednostruki
Dimenzije
f i %
UJi
r f i f
1
Nosi vost
kg 1600 2000 2500 3200
Br zi na kr et anj a.
m/s 0, 15 0, 18 0, 24 0, 20
0, 24 0, 30 0, 38 0, 30
Vi si na di zanj a
max m 6, 0 7, 0 7, 0 7, 0
mm. B 1500 1500 1800 2000
T 2200 2700 2700 3500
H 2200 2200 2200 2200
mm B 1500 1500 1800 2000
H 2200 2200 2200 2200
Di menzi j e okna
mm. B 2200 2200 2600 2800
T 2300 2800 2800 3600
HSG mi n 1300 1300 1300 1300
HSK mi n. 3450 3450 3450 3450
-> Dimenzije @
Nosi vost
kg 1600 2000 2500 3000
Br zi na kr et anj a
m/ s 0, 23 0 19 0, 25 0, 21
0, 39 0, 32 0, 39 0, 31
0, 61 0, 50 0, 64 0, 51
Vi si na di zanj a
max . m 13, 0 14, 0 16, 0 18, 0
mm. B 1500 1500 1800 2000
T 2200 2700 2700 3500
H 2200 2200 2200 2200
mm B 1500 1500 18U0 2000
H 2200 2200 2200 2200
Di menzi j e okna
mm. B 2300 2300 2600 2900
T 2300 2800 >00 3600
HSU mi n 1300 1300 1300 1300
HKK 34UU JbSU 3B5U 3650
u Tandem dvostruki Dimenzije
204
8 -kutni oblik kabine
Ogr ada u podr uj u pr omet a
6- kutni oblik kabine
DIZALA
PANORAMSKA OSTAKLJ ENA DIZALA
Primjeri oblika kabine - 0 - Schindlerov sustav.
Nosivost 400 - 1500 kg, 5 - 20 osoba.
Razliiti sustavi pogona i nominalne brzine kretanja ovise o visini
zgrade i oekivanoj udobnosti.
Nominalne brzine i pogon: 0,4, 0,63,1,0 m/s izmjenina struja, 0,25
-1,0 m/s hidraulika.
Visina dizanja ^35 m, najvie 10 stajalita.
Oblici kabine: uglata, okrugla, polukruna U - oblik - >- .
Mogue je grupirati dizala - .
Panoramska dizala u donjem podruju brzine omoguuju mirnu
ugodnu vonju bez trzaja. Za panoramska dizala najvanije je da
kabina omoguuje dobar vizualni dojam. Kao materijal dolazi u ob-
zir staklo s elikom- brueno, visoko polirano, mjed i bronca.
Panoramska dizala vrlo su privlana. To vrijedi za vanjska dizala na
fasadama raskono oblikovanih poslovnih zgrada, unutarnja dizala
u robnimkuama ili u predvorju velikih hotela.
Osoba u dizalu uiva promatrajui ulini prostor koji moe obuhva-
titi pogledom ili u robnoj kui gledajui na izlobene i prodajne
etae.
1,70
K D
Polukruni oblik U Kruni oblik
Ogr ada
T
o
o

( 5 ) Okrugla kabina
t "
Oblik slova U V ( 9 ) Skupina panoramskih ostakljenih dizala
( ? ) Presjek hidraulinog di zal a-> f i * Presjek dizala s uetom (10) Dizalo unutar zgrade -> Panoramsko di zal o -> @
205
POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJ ENOJ BRZINI (50 km/h)
Informacije: Forschungsgesellschaft fr Strassen - und Verkehrswesen, Kln, Konrad Adenauer-str 13 > QP
KV/KV
( 6 ) KV/OV
POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJ ENOJ BRZINI (<40 km/h)
3, 50
OV/B
bo ool
2, 50
0 , 1 2 5
J
0, 25
4 , 7 5
0, 25
- H- i -

T v n v TV/OV
KV/KV
KV/OV
- 3 , 6 0
sl obodni pr ost or
pr omet ni profi l
Os nov ne mj er e sl obodni h i pr omet ni h prof i l a
pri odr eeni m sl uaj evi ma mi moi l aenj a s
nes manj enom i s manj enom br zi nom
A - aut obus
B - bi ci kl
TV - t er et no vozi l o
KV - komer ci j al no vozi l o
OV - osobno vozi l o
OV/OV
OV/B
|
s
OKFZ
s
S K F Z i 8
SR
Bi c i k l i s t i k ai Bo n i
r azd j el n i
! K F Z I K FZ
Ko l n i k |
Ss =boni si gur nosni pr ost or
So - gor nj i si gur nosni pr ost or
F = pj eaci
= g r an i c a s l o b o d n o g
pr of i l a
= g r an i c a p r o met n o g
pr of i l a
= bi ci kl i st i
= mo t o r n a v o zi l a
Pr omet ni profil za promet motorni h vo-
zi l a sastoj i se od prostora to ga zauzi -
ma predvi eno vozi l o - s . 437 i dal j e,
zat i m od boni h i gor nj ega zat i t nog
profi l a, dodat ke za prot usmj erni pro-
met i di j el ova prost ora i znad rubni h tra-
kova, ri gol a i stabi l i zi rani h banki na. Vi -
si na mu i znosi 4, 20 m 14, 20 m - Cj )
Pr omet ni profil za biciklistiki promet
irok j e po 1,00 m za svaki vozni trak i
vi sok 2,25 m. Promet ni profil za
pj eaki promet irok j e po 0,75 m za
svakog pj eaka u popr enom presj eku
i vi sok 2,25 m. Vi si na sl obodnog profi -
la za motorni promet i znosi 4, 50 m,
bol j e j e 4, 70 m kako bi se omogui l a
obnova kol ni ka.
Za pj eake i bi ci kl i sti ke st aze slo-
bodna vi si na i znosi 2,50 m.
i ri na bonog si gurnosnog poj asa
(SsKFZ) mj eri se od ruba pr omet nog
profila u st ranu. Ta i ri na ovi si o dopu-
t enoj maksi mal noj brzi ni VZul . Za cest e
sa VZul ^ 70 km/sat j e SsKFZ ^ 1,25 m
(1,00 m). Za VZul 50 km/sat j e SsKFZ
= 0,75 m - v . i ri na si gurnosnog po-
j asa za biciklistiki promet i znosi 0,25
(19) Di menzi j e slobodnog/prometnog profila za motorna vozila
206
1,75 3, 75
1, 501, 50 25 251, 501, 50
12,00 10,00
7, 00
^ 3. 75 3. 75 ^ - K 4 ^
3 , 2 5
^
3 , 2 5
2, 0025 25 2, 00 1, 50
2
5
( RQ 12) b 2 ( RQ 10) d 2
Ti p s k i p o p r e n i pr of i l i ( RQ) c es t a u z k o j e n e m a i z g r ad n j e
Informacije: Forscungsgesellschaft fr Strassen - und Verkehrswe-
sen, Kln, Konrad Adenauer-str 13 QP
Da bi se u projektu, izgradnji i uporabi cesta postigla jedinstvenost,
propisani su tipski popreni profili od kojih ne treba bez razloga od-
stupati. Tipski profili za ceste bez izgradnje su 0, za ulice s iz-
gradnjom- 0
Tako npr. kod "a 6 ms" znai:
- - "a-f grupa profila s osnovnomirinomvoznog traka 3,0 - 3,75 m,
- - "6" broj voznih trakova za oba smjera vonje s. 208.,
- - "m" izgraen razdjelni trak,
- - "s" utvrena bankina,
- - "r" biciklistika staza unutar profila,
- - "p" proirenja ili trak za parkiranje na rubu kolnika.
Podruja primjene tipskih profila - s. 208.
9, 00
3, 00 - f 3, 00
1, 50
( R Q 9 ) e 2
I
2, 75 - ^ 2 , 7 5 -
<RQ7, 5)
1,00
Par k i r anj e ( P)
c4mpr
18, 25
5, 25 -
>,Oo[ - 3, 25 3. 25 -J.2,0 0 0 , ^ 3, 25 ^ 3, 25 -?<- 3, 25
?1*4
2 , 0 0 f ^ 2 , 0 0 >
75
f 2p
L >r
- 71, 50 ^ ' 2 , 0 0 >' -2, 75 - 2 , 7 5 4 2 , 0 0 ^ 1 . SOf
1
50
d4mpr
-L
17, 00
- 5, 00
2 . 0 o | - 3, 00- >[ - 3, 00 J ^ . o o j - 3 , 0 0 3 . 0 0 }( 3, 0 2, 00; ^ 3, 75
3, 75 - 7 f 2 , 0 0 f 7
,
2 , 0 0 f
75
3, 25 3, 50
c4pr
- 3, 25- 7f 2, 00 Sj ' 2, 00
75
B
3. 75 - ^ 2 , 0 0 j s f 2 . 0 0 f - 3,
75
d4pr
. 00 ] f - 3. 25 3. 25 ^ 3 , 0 0 2 . 0 0 j s j ' 2 , 0 0 f - 3. 75
75
Ti p s k i p o p r e n i pr of i l i c es t a u z k o j e s e g r a d e o b j ek t i
c2pr
, 5 0 f 2 . 0 0 ^ ^ 2 , 0 0 1
75
> - \ - 3,; 25 ^ 2 , 0 0 <-Jf 2,OOf
75 1, 50
c2pr
:
2, 25 - 7f 2, 00f ^ 2, 00
75
2 , 0 0 } v 2 , 0 0 f - 2. 25
75
Treba nastojati da je izgled prostora trase prepoznatljiv. To se po-
stie jasnim diferenciranim dimenzijama, usklaenim rasporedom
pojedinih dijelova poprenog profila, odmjerenim odnosom irine i
visine prostora ulice, raznolikim hortikulturnim elementima: obliko-
vanje ulinoga prostora mora pomoi snalaenju u ulici i u samom
gradu.
Dijelovi poprenog profila s obje strane kolnika utjeu na funkcio-
nalno i vizualno oblikovanje prostora. Pri oblikovanju treba s ob-
ziromna namjenu i djelovanje uskladiti sljedee elemente: pjeake
i biciklistike staze koje prate kolnik, povrine za zadravanje i sje-
denje, povrine za mirujui promet, zaklonjene i zatitne povrine,
prostore gdje se doprema roba za privreivanje, pogone i trgovine.
207
Podruje primjene Tip ceste CESTE
Kategorija
ceste
Prometno optereenje
(vozila/sat)
Posebni kriteriji primjene Tipski
popreni
profil
Vrsta
prometa
Doputena
brzina
v
zui [km/h]
vorita Projektna brzina
V8 [km/h]
1 2 3 4 5 6 7 8
S 3800
a 2800
V =
V =
90 km/h
110 km/h
a6ms Mot. voz. - Vie razina 120 100
S 2400
S 1800
v =
V =
90 km/h
110 km/h
a4ms Mot. voz. - Vie razina 120 100
A I
2200
a 1800
V =
V =
90 km/h
100 km/h
Pri malom prometu teretnih vozila
ili prisilnim uvjetima
b4ms Mot. voz. - Vie razina 120 100
s 1700
s 900
V =
V =
70 km/h
90 km/h
b2s Mot. voz. a 100(120) Jedna (vie) razina 100 90
s 1300
900
v =
V =
70 km/h
80 km/h
Pri malom prometu teretnih vozila b2 Mot. voz. a 100 Jedna (vie) razina 100 90
= 4100
a 3400
v =
V =
70 km/h
90 km/h
= 2600
= 2200
V =
V =
70 km/h
90 km/h
S 2300
S 2100
v =
V =
70 km/h
80 km/h
c 4m Mot. voz. a 100(80) Jedna (vie) razina 100 90 (80)
A II
S 1700
S 1400
V =
V =
70 km/h
80 km/h
b2s Mot. voz. a 100 Jedna razina 100 90 80
s 1600
a 900
v =
V =
60 km/h
80 km/h
Pri malom prometu teretnih vozila b2 Mot. voz. a 100 Jedna razina 100 90 80
S 1700
S 900
V =
V =
60 km/h
80 km/h
Pri poljoprivrednom prometu > 10
vozila/sat
b2s Opi a 100 Jedna razina 100 90 80
a 1300
a 900
V =
V =
60 km/h
70 km/h
b2 Opi a 100 Jedna razina 100 90 80
a 1000
a 700
V =
V =
60 km/h
70 km/h
Pri malom prometu teretnih vozila d2 Opi a 100 Jedna razina 100 90 80
a 2600
a 2100
V =
V =
60 km/h
80 km/h
c 4m Mot. voz. a 80(100) Jedna (vie) razina (100) (90) 80
a 2300
a 1800
V =
V =
60 km/h
80 km/h
d4 Mot. voz. a 80 Jedna razina 80 70
A III
a 1700
a 900
V =
V =
60 km/h
70 km/h
Pri poljoprivrednom prometu > 20
vozila/sat
b2s Opi a 100 Jedna razina 80 70
a 1600
a 900
V =
V =
50 km/h
70 km/h
Pri jakom prometu teretnih vozila b2 Opi a 100 Jedna razina 80 70
a 1300
a 700
a 800
a 700
V =
V =
V =
V =
50 km/h
70 km/h
50 km/h
60 km/h
Pri malom prometu teretnih vozila d2
e2
Opi
Opi
a 100
a 100
Jedna razina
Jedna razina
80 70
80 70
60
60
a 1400
a 1000
V =
V =
40 km/h
60 km/h
Pri jakom prometu teretnih vozila d2 Opi a 100 Jedna razina 80 70 60
A IV
a 900
a 700
V =
V =
40 km/h
50 km/h
e2 Opi a 100 Jedna razina 80 70 60
a 300 Prometno - tehniko
dimenzioniranje nije potrebno
(2 Mot. voz. a 100 Jedna razina 70 60
H
A

H
A

t
o

t
o

&

o
s

o

o

o

o

V =
V =
60 km/h
80 km/h
Pri jakom prometu teretnih vozila b4ms Mot. voz. a 80 Vie razina 80 70
B II
a 2600
a 2100
V =
V =
60 km/h
80 km/h
c 4m Mot. voz. a 80 Jedna (vie) razina 80 70 (60)
a 2500
a 2100
V =
V =
50 km/h
70 km/h
d4 Opi a 70 Jedna razina 70 (60)
a 2500
a 2100
V =
V =
50 km/h
60 km/h
Pri jakom prometu teretnih vozila c 4m Opi a 70 Jedna razina 70 60
Bi l i
a 2200
a 1800
V =
V =
50 km/h
60 km/h
d4 Opi a 70 Jedna razina 70 60 (50)
a 1400
a 1000
V =
V =
40 km/h
50 km/h
d2 Opi a 70 Jedna razina 70 60 (50)
a 900
a 700
V =
V =
40 km/h
50 km/h
Pri malom prometu teretnih vozila,
ogranien promet linijskih autobusa
e2 Opi a 60 Jedna razina 60 (50)
B I V
a 1400
S 1000
V =
V =
40 km/h
50 km/h
d2 Opi a 60 Jedna razina 60 50
a 900
a 700
V =
V =
40 km/h
50 km/h
Pri malom prometu teretnih vozila,
ogranien promet linijskih autobusa
e2 Opi a 60 Jedna razina 60 50
a 2100 c4mpr
Opi
a 50 Jedna razina (70) (60) 50
a 2000 Pri malom prometu teretnih vozila d4mpr Opi
a 50 Jedna razina (70) (60) 50
c m
a 1900 Poseban sluaj c4mpr pri prisilnim
uvjetima
c4pr Opi a 50 Jedna razina (70) (60) 50
a 1800 Poseban sluaj d4mpr pri prisilnim
uvjetima
d4pr Opi a 50 Jedna razina (70) (60) 50
a 1700 c2pr Opi a 50 Jedna razina (60) 50 (40)
S 1500 Pri malom prometu teretnih vozila d2pr Opi a 50 Jedna razina (60) 50 (40)
a 1000 Pri jakom prometu teretnih vozila c2pr Opi a 50 Jedna razina (60) 50 (40)
C I V
a 1000 d2pr Opi a 50 Jedna razina (60) 50 (40)
a 600 Ogranien promet linijskih utobusa (2p Opi a 50 Jedna razina 50 (40)
Podruja primjene i tipski presjeci - s. 207
208
fit
r r
ui
0 Trokraka vorita ujednoj razini
- kao 0
( S ) Uklkjuivanje u sabirnu ulicu
Sabirna i
prometna ulica
= t a '
S dodatnim trakom za lijeve skre-

tae
CESTE
DD
Raskrija u obliku krunog toka u Njemakoj se rijetko
grade. U drugimzemljama (Engleska) daje imse prednost jer sman-
juju opasnost od tekih nesrea.
Daljnja prednost: ne treba svjetlosna signalizacija, nia je jaina
buke i potronja energije. Promjer krunog toka ovisi o odgovara-
juoj duini retencije vozila koja je potrebna prometnom optereen-
ju. Razmaknuto raskrije osigurava vie prostora, bolju preglednost
i prikladan zavretak ulice. Pogodno za spori promet kao npr. u
stambenimetvrtima {.
vorita na trasi dvotranih ulica najee su u jednoj razini (sa
svjetlosnomsignalizacijom ili bez nje).
Razlikuje se: trokrako vorite (jedna cesta se prikljuuje na
drugu-> 0 - @ i etverokrako vorite (dvije ceste se sijeku)
0 - .
Za ceste saveznog znaenja zabranjena je izgradnja na udaljenosti
do 20 m, mjereno od vanjskog ruba kolnika. Ogranienja izgradnje
postoje do 40 mod ruba kolnika s. 213. autoceste.
Interzonalna ili
sabirna ulica
Normalno
krianje (kod
1 I yulica nieg reda)
lnterzonalna~
V
\ j
sabirna ulica
Raskrija u jednoj razini

J V i
JednosmjernaN
( 6 ) kao
l i
...i R
R
min P
rema
tipu cesete
( j ) _ >k a o 0
M
Os ceste
Smjer
kretanja
Pjeaki
prijelazi
kao
Trokraka vorita / raskrija - vie

razina
Povezivanje petljama
zahtijeva relativno
velike povrine
( H) kao
Povezivanje ,
petljama zahtijeva
relativno velike >
povrir
2=
Prometna
cesta
y r
kao
Interzonalna ulica"S
^3) Suenje kolnika Kruni tok s pjeakim stazama
Smaknuto cestovno krianje, samo

za spori promet
209
Popreni profili
1
'
(vrijednosti u zagradi su minimal-
ne mjere u postojeim izgraenim
podrujima)
; 2, 25 ^ ^
0. 75
5

( S0 . 5 0 ) '
j i _0, 25
5
'
Pjeaka staza koja prati ulicu

R
6)
F
),25
51
( 1 , 6 0 ) = 1, 50 l
(1.00)
( 5 ) Biciklistika staza koja prati ulicu
i l
R F
0, 75
5
'
( 0 , 5 0 f
J ^ s o l
( 2, 00}
?0, 75
51
( 0 . 5 0 )
Zaj edni ka pjeaka i biciklistika

staza
0, 75
51
S0,75
s
'
( 0,500
Biciklistika ulica
( S0 . 5 0 )
= 0, 75
5
'
4 1
( 0 , 5 0 ) > 1
Samostal no voena pj eaka
staza
0 . 7 5
5
'
( S 0, 50)
S0. 25
5 1
(1,60)
Samostal no voena biciklistika
staza
( 1. 50)
( 7 ^ Stambeni prilaz bez prometa vozila
Napomene
' ) manja odstupanja od mjera za irine
mogu se pojaviti zbog di menzi j a ploa
2
> Smm = 0,5% (odvodnja)
3
> duljina stambenih prilaza bez prometa
vozila za 1 do 2 et ae 80 m
3 et ae 60 m
4 i vie et ae 50 m
4
> kod razdj el ne kanal i zaci j e 4,00 do
4,50 m
5
) ostali dodaci na irinu kontinuirani drvo-
redi zahtijevaju zel eni pojas irine min.
2,50 m
6
> dvosmjerni promet samo u iznimnim
sluajevima
Vrijednosti projektnih el emenata
(2)'
(2)'
S
2>
max
[%]
6
(12)
8
Kao
odgovarajua
vrsta
ceste
(4 na < 250 mf
(8 na < 30 mf
(4 na < 250 mf
(8 na < 30 m)
6
(12)
8
(4 na < 250 mf
(8 na < 30 mf
6
(12)
8
30
Svjetla
visina
min
[m]
10
2,50
2,50
2,50
2,50
2,50
3,50
(2,50)
polumjer zaobljenja u podrujima
vorita
u iznimnim sluajevima
Kratice:
F = pjeaci
R = biciklisti
R1 = polumjer zavoj a
s = uzduni nagib
Hk = polumjer konveksnog vert. zavoja
Hw = polumjer konkavnog vert. zavoja
Povrine za pjeaki i biciklistiki promet
CESTE
->tu
Po v r i n e za pj e a k i i bi c i k l i s t i k i p r o met
P jeake povrine - budui da slue i za djeje igre - treba projektirati raz-
novrsno i zanimljivo. Od atmosferskih utjecaja treba ih zatititi drveem, ar-
kadama i iznimno zatitnim natkrivanjem. P jeake staze po mogunosti ne
smiju biti ue od 2 m (od toga 1,50 m najmanja irina za kretanje i 0,50 m
zatitni pojas prema kolniku). esto j e svrhovito da su i ire. U blizini kola,
trgovakih centara, rekreacijskih graevina itd. treba nastojati da su iroke
najmanje 3 m - ( 7) .
Biciklistike staze du ulice moraj u biti iroke najmanje 1,0 m ako su jednot-
rane, a 2,0 m (iznimno 1,60 m) ako su dvotrane. Dodatno se predvia i-
rina 0,75 m zatitnog pojasa prema kolniku. Zajednike staze za pjeake i
bicikliste iroke su 2,50 m (naj manj e^, 0 m) - s. 206
0, 700, 700, 700, 90 1, 00 .
1 1 1 j I I '
1 2 0
1 / /
1 E l G 1 W 1 P 1 F H I , K M i / / K F I P WI' GIE
Osnovne irine opskrbnih i odvod-
( 8 ) nih instalacija i njihov razmjetaj u
ulinom prostoru
F F
2, 5% - e . 2 , 5 %
0, 60 0, 75 - I s ^ ^
MdvP
->
1 r
I \ ! \ 0, 75 0, 60
| 1 , 2 0 | l . 2 0 ; p . 9 0 l I I
1
KR II KS I P 1 w1 e1
>1 , Il I
E = struja
G = plin
W = voda
FH = topiovod
P = telefonski kabel
KM = kanal mjeov. kanalizac.
KS = kanal fekal. kanalizacije
KR = kanal oborin. kanal i zac.
F = pjeaci
R = biciklisti
Kfz = motorna vozila
P/G = parkirni odn. zel eni
pojas
I 1 Izgradnja s kolnim
Kolnik
- 6 - 8 m - 3 . 5 0 ' 1 2 + 6 . mj f .O' l '
Parkirna mjesta
Gredica s biljem
Povrina za posebne namjene
s kamenim ploama
Primjeri oblikovanja ulinog prostora s bonom izgradnjom
210
1,70-1,90
1,50
60
Osnovne mjere za bicikle ( ? ) Bicikl s koarom / djejim sjedalom
1,20 1,20 , 75- 80, 75- 80,
' 75 45 75 '
( 3 ) Prostrano ostavljanje bicikala
I . I I
35 40 35 40 35
Sueno postavljanje bicikala
f ^ g f o
1,90-2,00 1,80 1,90-2,00
1 1 1
Osnovne mjere za paralelno

ostavljanje bicikala
, 1,50 , 1,50 , 1,50 ,
I 1 l S
( S ) Raspored na istoj visini, pod kutom
1,90-2,00 1,80 1,90-2,00
Raspored smaknut po visini,

paralelno
1,50 , 1,50-1,80 1,50
I
1
I=
:
1
1
1
R a s p o r e d smaknut po visini, pod
kutom
( f t f o ( f t f o ( g j g )
| Os l o n ac
' 2 ,00 ' 1.80 I
i ' r
2.00
' 5.80
1,75 3,20 1,75
Biciklistiki parkirni prostor s
osloncima
^ d ) Prekl apanj e bicikala
BICIKLISTIKI PROMET
Osnovne mjere bicikla -> - . Pri tome treba uzeti u obzir koa-
re i sjedalice za djecu. Djeji bicikli su manji. Duljina leeih bicika-
la do 2,35 m, tandemdo 2,60 m. Prikolice za bicikle (s rudom) duge
su oko 1,60 m, iroke 1,00 m. Postoje i specijalni bicikli za invalide
i prijevoz tereta.
Treba nastojati da prostor gdje se ostavljaju bicikli bude dovoljno
pristupaan i velik- (3) Ako je preuzak, postoji opasnost od ozlje-
da, prljanja i oteenja prilikom zakljuavanja, stavljanja prtljage,
ostavljanja i izvlaenja bicikla.
Pri dvostrukomredanju bicikala mogua je uteda prostora prekla-
panjemprednjih kotaa. Suprotno tome, smicanje po visini proble-
matino je zbog mogunosti oteenja
Najpovoljniji broj mjesta proizlazi iz orijentacijskih podataka i grae-
vinskih propisa ->
Dra bicikla mora pruiti siguran oslonac i kad je bicikl natovaren.
Treba postojati mogunost da se zakljua samo jednimlokotomna
sponi koja obuhvaa oslonac te okvir i prednji kota bicikla. Zbog
toga su naroito pogodni oslonci za okvir . Treba predvidjeti
preku za djeje bicikle.
Oslonac za okvir koristi se s obje strane, pa razmak treba biti
1,20 m
irina prilaznog puta 1,80 m->- . Treba predvidjeti poprene
staze. Ukupna organizacija treba biti to jasnija i jednostavnija za
orijentaciju. Dodatne parkirne povrine za prikolice i specijalne bici-
kle - prema potrebi.
Oslonci za bicikle bez mogunosti zakljuavanja dolaze u obzir
samo u unutarnjim prostorima koji su dostupni malombroju ovla-
tenih. Za zadravanje tijekomvie sati treba predvidjeti natkrivanje
i rasvjetu.
Parkirni prostor treba biti u blizini odredita, tako da se moe lako
pronai, da mu se jednostavno prilazi i da je osiguran nadzor. Nad-
zor nad parkiranimbiciklima potreban je tamo gdje se odravaju ve-
like priredbe, na kolodvorima, kupalitima i pri trgovakim centrima.
Parkirna povrina za bicikle moe se osigurati i prenamjenom par-
kiralita za motorna vozila.
Stanovi 1 na 30 m
2
ukupne st. povrine
Posjetitelji privatnih stanova 1 na 200 m? ukup. st. povrine
Studentski domovi 1 po krevetu
Ope obrazovne kole 0,7 po uenikom mjestu
Osnovne kole 0,5 po uenikom mjestu
Zgrade s predavaoni cama 0,7 po mjestu za sjedenje
Knjinice 1 na 40 m
2
neto povr. itaon.
Fakultetske menze 0,3 po mjestu za sjedenje
Radna mjesta 0,3 po radnom mjestu
Prodavaonice robe svakodnevne potronje 1 na 25 m
2
prodajnog prostora
Trgovaki centri 1 na 80 m
2
prodajnog prostora
Trgovine za periodike potrebe 1 na 35 m
2
prodajnog prostora
Uredi, lijenike ordinacije 0,2 po istovrem. prisut. stranci
Sportski tereni, port, dvorane, zatvorena plivalita 0,5 po mjestu u garderobi
Prostori za znaaj ne skupove 1 na 20 mjesta za posjetitelje
Ostali prostori za skupove 1 na 7 mjesta za posjetitelje
Mjesni ugostiteljski objekti 1 na 7 mjesta za sjedenje
Vrtne pivnice 1 na 2 mjesta za sjedenje
U sluaju da se u istoj zgradi javlja vie korisnika treba odgovarajue veliine zbrojiti
( l i ) Orijentacijske veliine za odreivanje potebnog broja biciklistikih parkirnih mjesta
1,60 1.60 1,60 1,60 1,60
Preklapanje prednjeg kotaa sa sredinjim prolazom
211
1.10 1.50 1.10
Kosi pol oaj
tH
60 60 35 35
( 2 ) Jedan kraj drugog smaknut o
3,50
Dvostruko
post avl j anj e
i
1
'
5 0
i
S dr aem okvi ra
BICIKLISTIKI PROMET
->QP
Pri obinoj vonji u jednomsmjeru biciklistika staza treba biti iro-
ka 1,40 m, a bolje da je 1,60 m. Pretjecanje i mimoilaenje smanje-
nombrzinomtrai irinu 1,60 - 2,00 m. Ako se oekuju biciklisti s pri-
kolicom, potrebna je irina 2,00 - 2,50 m.
Osnovne mjere prometnog profila za biciklista mogu se sastaviti od
osnovne irine 0,60 mi visine biciklista -> (5) te potrebnih ma-
nevarskih prostora koji odgovaraju razliitim okolnostima.
Prilazne staze izmeu stalaka za bicikle treba projektirati dovoljno
iroko, najmanje 1,50 m, a preporuuje se 2,00 m. Na svakih 15 m
dolazi jedan popreni prolaz. Za etane stalke irina je najmanje
2,50 m. Veoj duljini stalka odgovara vea irina prilaza: irina 1,50
mza duljinu do 10 m, 1,80 mza 15 mte 2,20 mza duljinu do 25 m.
Skladite bicikla moe imati 1 - 3 etae, sa 15 do 42 bicikla.
Tlocrtna povrina 4x4 m, visina iznad terena 5m- >@
0,70 1, 00- 2, 00 -
Bi ci kl i sti ka st aza
- 2,5%
S 1,50
Pj eaka st aza
Zat i t ni t rak, obl oga

pri rodni m ili umj et ni m
kamenom, t amno sivo
Bi ci kl i sti ka st aza,
Bet onska kocka, crvena
Bet onske pl oe, cr vene
Asf al t , crven
Kolnik - biciklistika st aza - pj eaka st aza
2,50 2,90 2,50
Trakast i t emel j
( 6 ) Nadst reni ca, luni krov
2,10
( 7 ) Luni krov, dvostruki stal ak
2,25
' Trakast i t emel j
( 8 ) Nadst reni ca - okvir od ci j evi
30 _
. S f c ^ . ,
{J j
( 9 ) Natkri veni stal ci za bicikle
Biciklistika st aza sa zel eni m
( 11) poj asom na strani pr ema kol ni ku
Dobro rj eenj e.
Skl adi te bi ci kal a
212
AUTOCESTE
11.50, 2. 50 0. 50 3, 75 3. 75 3. 75 1. 00 4. 00 1. 00 3, 75 | 3, 75 | 3, 75 0, 50 2. 50 1. 50
37, 50
( T ) Tipski popreni profil za 6-trane autoceste (RQ 37,50) a 6 ms
su I a
2, 5%.
1, 50, 2, 50 0. 50 3, 75 3, 75 0. 50 4, 00 0, 50 3, 75 3, 75 0. 50 2, 50 1.5Q
29, 00
( 2 ) Tipski popreni presjek za 4-trane autoceste (RQ 29; RQ 26) a 4 ms
2 , 5 % 2 , 5 %
0
1. 50, 2, 500^ 50 3, 50 i 3, 50 0. 50 3, 00 0. 50 3, 50 | 3. 50 0, 50 2, 00 .1,50
26,00
( 3 ) Tipski popreni presjek za 4-trane autoceste (RQ 29; RQ 26) b 4 ms
Autocestovno vorite (trokrako)
( ? ) Truba
Aut oc es t ov no vor i t e ( et v er ok r ak o)
Trokut
Rava
( 7 ) Dj et el i n a
Pr i kl j uci na aut oc es t e ( et v er ok r ak i )
( 8 ) Mal t e k i k r i ( 9 ) Vj etrenj aa
Informacije: Rheinisches StraB-

enbauamt, Euskirchen >CP
Autoceste su namijenjene
brzomprometu motornih vozila.
Neposredno uzdu autoceste
ne doputa se izgradnja obje-
kata.
Oba kolnika za protusmjerni
promet odvojena su razdjelnim
pojasom. Kolnik sadri dva
vozna traka ili vie i, osimiznim-
no, jedan zaustavni trak-(T) -
(D-
Autoceste se meusobno pove-
zuju voritima izvan razine
(trokraka vorita et-
verokraka (7) - (9)) i oprem-
ljena prikljunim voritima ->
Autoceste su najsigurnije ceste,
a uz to i najviega kapaciteta. Pri
projektiranju i graenju najvea
je briga kako zatititi okoli.
Prometna signalizacija - putokaz
- (12), Lokacija signalizacijskog
okvira kod prikljuaka treba biti
1000 mispred toke na koju se
odnosi, a kod autocestovnih
vorita 2000 m.
Graevine uz autocestu mogu
negativno utjecati na odvijanje
prometa (smanjena pregled-
nost, odvlaenje panje), pa su
zakonom propisane zone
zabrane i zone ogranienja izg-
radnje. Zona zabrane je pojas
do 40 mod vanjskoga kolnikog
ruba, a zona ogranienja izg-
radnje pojas 40 -100 mod ruba
- >
Zo n a 40 m
zab r an e >
g r a en j a
Zo n a ogr ani enj a .
g r a en j a
Zabrana graenja / ogranienje
graenja
5, 00
( 4, 75) m
Poludjetelina ^ j ) Paral el ne rampe
| 1, 50 ,
(1,00 m)
J Signalizacijski portal iznad kolnika
, 1 , 5 0 ,
(1,00 m)
213
Rad n i pr ost or t r ol e
Gr an i n a k ont ur a
vozi l a
Gr an i n a l i ni j a
r azmak a z a fiksne
ili pok r et ne o b j ek t e -
(i u o d n o s u n a
gr ani nu l i ni j u
r azmak a dr ugi h
t r ani ki h v ozi l a)
Og r an i en j e z a ni e
i s i gur nos ne
pr ost or e
( SO) 0 , 0 0
+ 5 , 0
Donj i r ub
0 20 napoj nog v o d a u
h" ' + 4, 20 p r o met n o m
" I -T5i OQ pr ost or u j av n e
c es t e
Naj v e a v i s i na
U v o z i l a ( b ez t r ol e)
Pr ek o 50, al i mi n.
2, 20 i znad p er o n a
Raz mak d o f i ksni h
obj ek at a (st ubi t a
i t d.)
0, 05
0,00 ( S O)
a) Na ot v or enoj pr uzi b) Na p o s t aj ama i ul i ni m za t i t ni m ot oc i ma

Mi n i mal n i r a z ma c i a k o s u k o l o s j ec i u k o l n i k u j a v n e c es t e
Rad n i pr ost or t r ol e
Gr an i n a kont ur a
v ozi l a
Gr an i n a l i ni j a
r azmak a z a f i k s ne ili
pok r et ne obj ek t e (i
u odnos u n a
gr ani nu l i ni j u
r azmak a dr ugi h
t r ani ki h v ozi l a)
Og r an i en j e z a ni e
i s i gur nos ne A j t
p r o s t o r | Q ) 0 , 0 0 ^
Kol ni k j av n e c es t e
Mj er e u m
Donj i r ub
n ap o j n o g v o d a u
p r o met n o m
pr ost or u j av n e
c es t e
Gor nj i r ub
2, 80 s p u t en e t r ol e
Naj v e a vi si na
v ozi l a 2, 20 i znad
p er o n a
Pr ek o 50, al i mi n.
2, 20 i znad p er o n a 0 , 3 0 IT1
TRAMVAJ
GRADSKA ELJ EZNICA tU
Pravna podloga: Zakon o prijevozu osoba, BOStrab.
Sustavne razlike: t r amvaj prometuje iskljuivo prema vizualnim in-
formacijama i sudjeluje u ulinomprometu (podlijee StVO); gr ads-
ka el j ezni ca koristi izgraene podzemne i / ili nadzemne kolosije-
ke s vlastitimsigurnosnim ureajima, na trasama koje nisu bezuvj-
etno u vezi s ulicama (eljezniki kolosijeci u ulici ili posebno);
podzemna el j ezni ca prometuje samo na posebnim kolosijecima
s krianjima izvan razine, a ne sudjeluje u ulinom prometu.
i ri na kol osi j eka: : normalni kolosijek 1,435 m, metarski kolosijek
1,00 m. irina slobodnog profila = irina vagona +dodatak zbog
prolaza kroz zavoj +dodatak zbog nadvienja i ljuljanja (najmanje
2x0,15 m).
i ri na vagona: 2,30 do 2,65 m (djelomino jo prisutna mjera od
2,20 m proizala je iz lokalnih okolnosti i treba se kod novogradnje
izbjegavati).
Osovi nski r azmak kol osi j eka: najmanje 2,60 odnosno 2,95 m,
bolje 3,10 m zbog potrebnog proirenja u zavojima srednjih po-
lumjera.
Razmak i zmeu r ubnj aka i vagona: uobiajeno 0,5 m, iznimno
a) Na ot v or enoj pr uzi
(3,05 0,00(s0)
b) Na p o s t aj ama i ul i ni m za t i t ni m ot oc i ma
Mi n i mal n i r a z ma c i a k o s u k o l o s i j ec i n a p o s e b n o m t r u p u u n u t ar p r o me t n o g
p r o s t o r a j a v n e c es t e
Ti p A 0. 50 2, 65 0. 30 2, 65 0. 5"
u . u u u u j u y /
l r B
- - T D .
Bez s t u p o v a
Ti p B
6,60
0. 50 2, 65 0 , 3 0 , 4 0 , 3 2, 65 0. 50
St u p o v i U sr di n " ' *" L
7, 30
Ti p C
J H
2, 65 0. 30 2. 65 0, 50. 40. 5
m
St upov i s a s t r an e
( i ) No r mi r a n e i r i n e z a z a s e b n i t r u p el j ez n i k o g k o l o s i j ek a u s ab i r n i m u l i c ama
Pol umj er i zavoj a: po mogunosti iznad 180 m, kod prikljuaka i
okretnica najmanje 25 m.
Uzduni nagi b: najvie 25%o, iznimno do 40%o.
Popr eni nagi b: najvie 1:10, nadvienost pri normalnom kolosije-
ku najvie 165 mm, pri metarskom 120 mm. Po mogunosti treba
ispred krunog luka predvidjeti prelaznicu koja se poklapa s ram-
pom nadvienja (tada je najvei nagib 1:6 V).
Di menzi j e vozi l a: duljine vozila od 15 mdo 40 m, duljina vlaka na-
jvie 75 m; duljina perona =duljina vlaka +5 mza netono koenje.
Visina vagona najvie 3,40 m. Minimalna slobodna visina 4,20 m, a
unutar ulinoga profila 5 m.
Post aj e: irina perona treba biti najmanje 3,50 m. Ako se predvia-
ju ekaonice, irina dvostranih perona treba biti najmanje 5,50 m.
BOStrab doputa da peron bude irok najmanje 1,50 mako se nala-
zi unutar ulinog profila, ali bi to u interesu putnika trebalo izbjega-
vati (u uskimprostorima irina od 2 mtrebala bi biti donja granica jed-
nostranih perona). Sigurnosni pojas: irina 0,85 mod granine crte
vozila na strani gdje su vrata, moe se nalaziti u cestovnom kolniku.
Donj i r ub n ap o j n o g v o d a u pr o-1 Gr an i n a l i ni j a
met n o m pr ost or u j av n e c es t e \ r azmak a
Ko n t u r a s l o b o d n o g
Ti p A 0. 50
r r
2, 65 0, 30 2, 65 0. 05 3, 50
Bez s t u p o v a
Ti p B
St upov i u s r ed i n i L -
0. 50 2, 65 0, 30, 40, 3 2, 65 C. 05 3. 50
SI IFII
Ti p C
0. 50, 40, 5 2, 65 0, 30 2. 65 0, 05 3, 50
+ 4 , 2 0 m
Naj ni i
pol oaj
n ap o j n o g
v o d a u
pr ol azu
i spod
o b j ek at a
!L
pr of i l a kol ni ka
St upov i s a s t r an e L
i l i
I
n
S
10, 55
J Gr an i n a l i ni j a v ozi l a
1 1
U i zni m
- ( 3 ) Po s t a j e s j e d n e s t r a n e
50 m
i zni mni m
sl uaj evi ma 30 m
Gr a n i n e l i ni j e s l o b o d n i h p r o f i l a k o l -
n i k a i t r a mv a j a
| B/ 2 B/2
M
i - ><
i , d _B = 4, 0b r n
0, 50 0, 15 0. 15
Pj e a k i p r i j el az p r ek o k o l o s i j ek a
b e z r eg u l ac i j e s v j et l o s n i m s i g n a l o m
ih
St upov i u sr edi ni
Ti p C ^
3, 50 0, 05 2. 65
L
0, 3
TT"
3, 50
f l l ' ' '
M A N .
r m
t rri\
I sj , I
I - , . ' I
i *
^
- 1
C - U
M /
Ud
m
' ' i
12, 70
St upov i s a s t r an e
( 5 ) - > ( 3 ) Po s t a j e o b o s t r a n o
B/ 2 B/ 21
1
1 -

1 F I
1
. J
H
j o t j = 4 0 0 ' J
0 . 5 0 0 , 1 5 0. 15
1
i ^ r
RJ J l P _ B = 4 , 0 0 m
0, 50 0, 15 0, 15
S a s v j et l o s n i m s i g n al i ma z a p r i j el az
p r ek o k o l o s i j ek a
214
PROMETNI PROSTORI
prema R. Seredzunu - H. Zollneru
Prometne povrine (ulice, kolosijeci i si.) treba projektirati na osno-
vi kibernetikih spoznaja, tj. uzevi u obzir sve imbenike koji su u
meusobnoj vezi.
Razlikuje se: i. povezujui promet (gradske eljeznice, autoceste)
sa =4 vozna traka;
II. gl avne prometni ce s kolosijekom ili bez njega -> .
III. prometne ulice sa 2 - 4 vozna traka, djelomino parkirne po-
vrine uz rub - te konano IV. st ambena ulica sa =2 vozna
traka, parkirne povrine pokraj ili unutar profila ulice - @+ @.
Velike parkirne povrine predlau se uz stambene ulice +
a mogui su i parkirni "depovi" izmeu stambenih zgrada - .
Za ulice IV. reda s prilazima, trgovima i slobodnim povrinama mo-
gunost je raznolikosti oblikovanja vrlo velika - CD
Ulicu treba, s prostornog gledita, smatrati dijelom urbanizacije.
Ulice II. reda trebale bi biti bez prilaza i izgradnje uz rub. inska vo-
zila za javni lokalni promet moraju biti iskljuena iz profila ulice, od-
nosno voena na vlastitomkolosijek - - s. 216 - .
ci

_ L * d
Pr esj ek
( 3 ) 4 - trane ulice 3 reda
( 5 ) Parkirati na jednoj strani Parkiranje obostrano
Mogunosti parkiranja u "parkirnim
depovima" izmeu zgrada
215
m
E H
m
o o
I B I
I Z ]
o o
II ILctv. x 'Mi
( T ) Gr adska el j ezni ca s napoj ni m vodom odozgo
- ' ^ ^ . . . . J t f - j - - ^ e B L f e j j , " J l f r . K. V.
1
. ' . " . ' .
( 2 ) Gr adska el j ezni ca
MM&M
( 3 ) Izdi gnuta na obj ektu
( 4 ) U pl i tkom usj eku
( 6 ) U usj eku s potporni m zi dovi ma
Ind. + obrtniki pogoni
( 7 ) Na obj ektu, i spod nj ega parki ranj e
PROMETNI PROSTORI
Gr adske el j ezni ce mogu biti s gornjimnapojnimvodom, ali je bo-
lje bono napajanje. Dobro rjeenje omoguuju vlastiti kolosijeci od-
vojeni ogradom ili ivicomod cestovnih kolnika - + .
Izdignuti kolosijeci - () omoguuju slobodno odvijanje prometa is-
pod graevine. Promet nije ometan ulinomsvjetlosnom signaliza-
cijom, neupitna je tonost voznoga reda, ali je poveana buka za
okolno stanovnitvo.
Bolje rjeenje su kolosijeci u usjeku, djelomino ili dubokom
ili u podzemlju (0).
Buka s ulice u ravniarskomterenu moe se ublaiti nenastanjenim
graevinama (garae) hortikulturnimzahvatima desno,
ili nasipima sa zelenilom -
J o bolje djeluju ceste u usjeku s ozelenjenimnasipima - ili pot-
puno u usjeku .
Cesta na vijaduktu prihvatljivo je rjeenje u radnim i industrijskim
etvrtima, gdje buka manje smeta .
Valjane mjere zatite od buke openito su mogue samo kad je rije
0 novogradnji, posebno kad se urbanistikim planiranjem nove
izgradnje brze gradske prometnice (100 - 120 km/sat) dovoljno uda-
Ijuju od stambenih zgrada, najbolje u usjeku, - - ++ sa
spojnim ulicama prema stambenim etvrtima. Tu se nalaze i nizovi
garaa i parkirne povrine, te iroke pjeake povrine po kojima je
mogu interventni promet (hitna pomo, vatrogasci, promet prilikom
selidbe) do stambenih zgrada ->s. 215 - . sa spojnim ulicama
prema stambenim etvrtima. Mnogo zelenila sa zimzelenim
drveem (crnogoricom) pridonosi mirnom stanovanju -<).
Poumljeni pojas irine ~100 msmanjuje buku za ~10 dB, to znai
da se buka doivljava kao da je smanjena na polovicu. Zatita od
buke ->s. 218.
Zatitni pojas mora biti dovoljno dug da se zatite zgrade poloene
okomito prema prometnici.
^ 0 ) Ul i ca na ravni arskom t erenu
U usj eku s nasadi ma na zeml j ani m pokbirria '
Po k u s i ma j e d o k a z a n o d a j e s ak u s t i n o -
t eh n i k o g s t aj al i t a naj pov ol j ni j e r j e en j e
c es t a u u s j ek u s n as ad i ma n a p o k o s i ma.
Gl av n i zv u n i v al ov i n e s mi j u n ep o s r ed n o
d o s eg n u t i d o zg r ad a.
Pj e a k i t u n el
a
9 9 e B
( 9 ) Sa zeml j ani m nasi pi ma sa st rane posti e se dobra zati ta od buke @ U I
216
eljeni uinak
Br. mjere
1 Slijepe ulice
Ulice s petljama
3 J ednosmjerne ulice
B
1 Promjena materijala
kolnika
2 Suenje profila
3 Opt. preoblikova-
nje ul. prostora
4 Voznodinamike
zapreke
5 Preureenje
mirujueg prometa
6 Poploenje
C Oznake "stambena
1 zona"
2 Brzina 30
3 Promj. regul. predn.
= S
L U CL
> " c
CD
TO o
a ) c
cd ro
2 t o
05
&
ra QJ
o
o cd
> >w
o u
CL '
CD
E i
c o - Q
S E
Kompl eks mj era
A - prometni sustav
B - oblikovanje detalja
C - voenje prometa
eljeni uinak
# vjerojatni uinak
O mogui uinak
- 4 -
Prometni znak
325/326 .

Y
SMIRIVANJE PROMETA
OD
Pojedinane mjere:
B1 + B2 + B3 + (. B4 + B6) +
C1 + C2
Zadrati razdvaj anj e kolnih i pjeakih po-
druja, ali reducirati irinu kolnika u korist
irih pjeakih hodnika - redukcija brzine
vonj e suenj i ma kolnika i djelominim po-
ploavanjem - vie prostora i sigurnosti za
pj eake - poboljano oblikovanje prostor-
nom ralambom.
Oblikovanje ulige
prijedlog A
( T ) Smirivanje prometa na ulicama u stambenim podrujima / pregled mjera i uinaka
isti pjeaki prostor
Podruje sa sporim prome-
tom, odn. jednakim pravima
ili prioritetom za pjeake i
bicikliste
Podruje s prioritetom
motornog prometa
I O O O O O O O O O O ^ ' n O O ? >
<o o o o o t>
Gr a d s k e i r eg i o n al n e
Gl a v n e p r o met n e c es t e
Shematski prikaz odnosa prostora i prometnih prioriteta
(A3) + B1 + B2 + B3 + B4 + B5 +
B6 + C1
Vonja, parkiranje i kretanje pjeaka odvi-
jaju se na zajednikoj povrini (mjeovita
povrina) - mogue j e vienamjensko ko-
ritenje cjelokupne povrine ulice - ogra-
nienje brzine vonje na "brzinu koraa-
nja" (20 km/sat). Opseno preoblikovanje
cjelokupnog prostora u skladu s potreba-
ma stanovanja u " stambenoj ulici"
Oblikovanje ulice
prijedlog B - > @.
217
7 0 d B ( A )
6 5 d B ( A )
\
75 d B ( A )
\ X
" ml j an i
n as i f i . O i
f 8 0 ' dB(A) 1 6 t St i j en k a z a za t i t u o d b u k e ' ! v
I 2 3 1
2 8 1 6 3 1
6 0 d B ( A )
55 d B ( A )
' " ~ 5 0 d B ( A )
4 5 d B( A)
Karta i zof ona. Ut j ecaj zeml j anog nasi pa ili sti j enke za zati tu od buke na razi nu
bunosti
Za t i t n a
i r i n a ul i ge
z a I H max . I - -
( ? ) Di j agram za odrei vanj e pot rebne vi si ne sti j enke za zati tu od buke
St i j en k a
( 3 ) Mj er e za smanj enj e buke uz prometni cu
I 2, 50
St i j en k a s a s t a mb e n i m v r t o m
g . r Ter en
Normi rano post avl j anj e sti j enke za

zati tu od buke uz cest e
t40-90(
zid od be
el emenat a H = 1,19
1,12
^ ^ Zati tni zi d od betonski h
1251 1, 50
Pi rami da za zat i t u od buke (be- D , . . .

tonski predootovl j eni el ement i ) Bedem za zast,tu od buke
PROMETNI PROSTORI
ZATITA OD BUKE DIN 18005
Smjernice za zatitu od buke na cestama
Poveana ekoloka svijest doprinosi sve veoj vanosti zatite od
buke, naroito u prometnimprostorima. Intenzitet buke prouzroen
viim prometnim optereenjem i gustoa izgraenosti zahtijevaju
uinkovitu zatitu u obliku zemljanih nasipa, zatitnih pregrada i
zatitnih piramida - >- . Buka od prometa trebala bi pri prolazu
kroz zatitnu pregradu oslabjeti za =25 dB (A). Ta redukcija oznau-
je se sa A LA, R, STR. i predstavlja modificiranu mjeru priguenja
buke od cestovnog prometa. Razlikuju se zatitne pregrade koje re-
flektiraju A LA, a, STR. <4 dB (A), koje apsorbiraju 4 dB (A) <LAa
STR.
Dac ^
i sto st ambeno nase- 50
Ij e, podruj e vi kendi ca
Openi t o st ambeno 35
podruj e, mal o nasel j e
Seosko ili mj eovi to 60
podruj e
Zona cent ra, obrtni ka 65
zona
No
35
Industri j ska zona 70
Proj ekt na razi na buke 4 5 - 7 0
za graevi nska podruj a u dB (A)
50
70
3 5 - 7 0
Efektivna visina zatitnog objekta hef (m)
^ 8 ) Smanj enj e razi ne buke
<8 dB (A), i koje visoko apsorbiraju 8 df} (A) <LAa STR. DIN 18005
dio 1. i Smjernice za zatitu od buke na cestama RLS - 81 daju iscr-
pne podatke za proraun. Mogua uinkovitost zatitne pregrade ne
ovisi 0 gradivu, ve preteno o visini pregrade. Njeno djelovanje zas-
niva se na stvaranju "zvune sjene" za buku od vozila, ali ta "sjena" -
za razliku od optikih okolnosti - nije potpuna. Refrakcijomzvunih va-
lova moe manji dio energije zvuka proi u zonu "sjene". Taj je dio to-
liko manji koliko je pregrada via i put refrakcije zvunog vala dulji. In-
dustrija nudi brojne predgotovljene betonske elemente i zatitne pre-
grade od stakla, drva i elika.
Zah t i j ev an o s man j en j e 10 15 2 0 2 5 3 0 35
Potrebna uda
Ijenost u m
L i v ad e 7 5 - 1 2 5 1 2 5 - 2 5 0 2 2 5 - 4 0 0 3 7 5 - 5 5 5 - - Potrebna uda
Ijenost u m
u m a 5 0 - 7 5 7 5 - 1 0 0 1 0 0 - 1 2 5 1 2 5 - 1 7 5 1 7 5 - 2 2 5 2 0 0 - 2 5 0
( 9 ) Smanj enj e razi ne buke uslijed udal j enosti
Vi s i n a za t i t . o b j ek t a u m 1 2 3 4 5 6 7
Red u k c i j a u d B ( A) 6 1 0 14 16, 5 18, 5 2 0 , 5 2 3 , 5
(10) Pri bl i na procj ena redukci j e postoj ee odn. oeki vane buke od cest ovnog pr omet a
Dn ev n o p r o met n o Ti p o v i c es t a p r e ma p r o met n o m Ra z m a k mj es t a Po d r u j e
o p t er e en j e u o b a o p t er e en j u s t a mb e n a ul i c a p r i j ema z v u k a r azi n e
s mj er a v o zi l a/ s at o d osi k ol ni k a u m b u k e
< 10 - 0
1 0 - 5 0 St a mb e n a ul i c a ( d v o t r a n a) > 3 5 0
2 6 - 3 5 I
1 1 - 2 5 II
< 1 0 III
> 5 0 - 2 0 0 Sab i r n a ul i c a ( d v o t r a n a) > 1 0 0 0
3 6 - 1 0 0 1
2 6 - 3 5 II
1 1 - 2 5 III
10 I V
> 2 0 0 - 1 0 0 0 Ce s t a u n as el j u i s ab i r n a 1 0 1 - 3 0 0 1
ul i c a ( d v o t r a n a) 3 6 - 1 0 0 II
1 1 - 3 5 III
1 0 I V
Ce s t a i zv an n as el j a i l i u i nd. i 1 0 1 - 3 0 0 II
o b r t n i k o m p o d r u j u ( d v o t r a n a) 3 6 - 1 0 0 III
1 1 - 3 5 I V
= 1 0 V
> 1 0 0 0 - 3 0 0 0 Gr ad s k a g l av n a p r o met n a c es t a 1 0 1 - 3 0 0 I V
i c es t a u i nd. i o b r t n i k o m 3 6 - 1 0 0 I V
p o d r u j u ( d v o t r a n a) < 3 5 V
> 3 0 0 0 - 5 0 0 0 Gl a v n a p r o met , c es t a, pr i k l j u ak 1 0 1 - 3 0 0 I V
na aut o., aut ocest a (4 - 6 t r akova) = 100 V
( T i ) Pri bl i na procj ena postoj ee odn. oeki vane buke od cestovnog promet a
218
Drveni stup D . .
. Papua za stup
'*/1'
= 5.
11
voda koja prska
Privrenje stupova za ograde i
pergole
r ^ i A
Pr i v r en j e p r e k e n a s t u p
u S/SA tit if A - y A-t A i / n n ^
Mo g u e
( ? ) Ukopavanj e stupova
Bolje
T
( ? ) Letve na preki
A ,
( 4 ) Oblikovanje vrha letava
u
(5^ ) Ograda s nadvienim stupovima ( ) S kontinuiranom prekom
( 9 ) Lovaka ograda Ornament - ograda
3 H Z !
Livadna ograda s oblicom na vrhu
^ ^ Od naizmjenino postavljenih
lijepljenih talpi
J : -
N '
Livadna ograda sa smaknutim

stupovima i prekama
Od drvenih talpi kvadratinog
presjeka
VRTOVI - OGRADE
- >OD
Zakon o susjedskimpravima, obveza ograivanja
Unutar izgraenog dijela naselja vlasnik je zemljita, na kojem je
zgrada ili se obavlja neka gospodarska djelatnost, duan na zahtjev
vlasnika susjednog zemljita podii ogradu na zajednikoj mei.
Postoje li na oba zemljita zgrade ili se obavlja gospodarska djelat-
nost, oba su vlasnika duna zajedniki podii ogradu. Ograda mora
biti u skladu s mjesnimobiajima. Poeljno je da je ta ograda visoka
oko 1,20 m - - Ogradu treba podii na mei, a trokove
snose oba vlasnika zemljita u jednakim dijelovima.
Zajednika se ograda postavlja centrino na mei. Vlastita ograda:
rub temelja dodiruje meu.
Udaljenost do mee za ivicu: ako je ivica via od 2,00 m, udalje-
nost od mee treba biti 1,00 m, a za visoku do 2,00 mta je udalje-
nost 0,50 m - Kod ivice se mjeri od bone povrine, a kod
drvea od sredine stabla.
Zatitne ograde protiv divljai treba ukopati 10-20 cm, naroito ako
su u ivici - Drvene ograde, stupovi, okviri i palisade bit e tra-
jniji ako se impregniraju u koti u pod tlakomi u vakuumu. Trajnost im
je tada vie od 30 godina.
Za zatitu od pogleda prikladne su ograde od drvenih lamela - -
a mogu sluiti i kao zatita od buke. Ograda od ukrtenih letava,
nazvana i lovaka ograda, najomiljeniji je nain ograivanja zemljita
/
/ / B / / / / / / / / / / / / H / /
w [ W f W W W t f T O 1 W
S horizontalnim l amel ama ( 8 ) S vertikalnim drvenim l amel ama

( Fi ) Ograda od okrajaka Od uzduno rezanih okrajaka
Jednostavna drvena ograda Varijanta drvene ograde
Neobraene daske iz pilane
pribijene na stupove
Od savijenih drvenih letava na okvi-
ru od elinih cijevi
-10 cm u zemlji
ivica s ulokom od i ane mree
Ograda od i ane mree, plastifici-
rana, uz donji rub mali razmak i bod-
Ijkava i ca, ili ukopana
Ograda od elinih profila (pocina-
nih) sa plastinim ogradnim el e-
mentima
Horizontalni u Vertikalni'
presjek presjek
v Razdj el na ograda o<f armiranog
4) ornament - stakla na betonskom
postolju
219
15
200/22 100/16
3 x 10
m 0,90/0,65/0,40
O ^f Y T T O
3 x 1 0
i ano pl eti vo, uobi aj ena vel i i na
oka 4-5,5 cm
( ? ) vorast a reet ka i ukrasna reet ka
' " t
t r r
( 5 ) i ana ornament - reet ka
M
( 4 ) i ane hasure
^ - / ( S f i K o ^
fi
o OOO b o o
Ogr ada
Vr at a i pol j e ogr ade od val ovi t e
reet ke
^ g ^ Vrtna vrata od umjetnikog kovanog
el j eza
( 7 ) Zat ezanj e i canog pl eti va
I I . . I"
r r
i i . 1 1 . 1 t
Slojeviti kameni zi d s razliito

debel i m sl oj evi ma
Presj ek
^ g ^ Zi d od l oml j enog i obraenog
VRTOVI
OGRADE
Vlasnik zemljita najee podie ogradu samo prema jednom sus-
jedu, jer e s druge strane ogradu podii drugi susjed.
iana pletiva - isporuuju se s okcima razliitih veliina, u skla-
du s razliitim eljama korisnika. Plastificirana iana pletiva s
pocinanim stupovima ne treba odravati.
iana se ograda natee preko drvenih, betonskih ili elinih stu-
pova + koji su temeljeni u tlu. iani ornamenti ili reetka-
ste ograde tokasto su zavareni rpocinani .
Ograda od kovanog eljeza moe biti umjetniki obraena ili jed-
nostavna, gotovo svaki oblik je mogu ->(D.
Prirodni i lomljeni kamen, granit ili kvare, mogu se upotrijebiti neob-
raeni - >i l i klesani - >.
Po mogunosti treba upotrijebiti samo jednu vrstu kamena.
Srednj i stup
Zat ezna ah u r a- ' ' Vi j ak
Dr a i ce za zat ezanj e
Kraj nj i stup
Dr a i ce za zat ezanj i
i r a i c e z a z a t e z a n j e 2 | c a z a z a t e z a |
i ca za
zat ezanj e V a n j s k j u g a o
i ana mr ea
Zat ega od nef i r aaj ucegt
Bodl j i kava i c a
7
Dr a i ce za zat ezanj e*
Si dro u zeml j i
Detal j i zat ezanj a vorastog pl eti va
Dr a i ce za zat ezanj e
Vanj ski ugao
Kraj nj i stup
Det al j i st upa
T - i r - i ^ V - i } ^ - T J
I t
n T T
Pogl ed
ft -
Razl i i te met ode spaj anj a i obrade

etverokutnog i pl osnog el i ka
Det al j
el i na reetka
Pogl ed
( 375/375 I
Osovinske
mjere
Presj ek
Uobi aj eni komerci j al ni

oblici betonski h bl okova
kamena
Ova tabl i ca daj e di menzi j e u skl a- g+
du s normati vni m mj er ama u vi so- " u
kogradnj i DIN 4172. Sve osovi ns-
ke mj ere su vi ekratni k od 125
mm uz reke od 10 mm.
8/12
i/IO 6/10
5 a'
4 5 i i,8
1
3/B I2/B
4 7
1
-
4/6 5/bI 5/ 6
-
8/6 10/6 j
4/5 5/5 6/5 8/5 9/5 >0/5
4/4 5/4 6/4 j 7/4 8/4
4/3 i 1 I
-^ 0|j l 625l - 750+-875-+-1000-M 125 -
220
i ' i i i 90
! ! Kamen a pl oa ! l
[ . . i tV.t 1
I 1, 60 1
( T ) Ok v i r z a p en j a i c e - S. 2 1 9 ( T )
Pe r g o l a n a I z d i z an j e
z i d a n i m ( 2 ) d r v e t a i z n ad s t u p o v i ma t l a pr ot i v
t r u l j en j a
Duljina L
cm
irina B
cm
Visina kut.
cm
50 50 12
50 70 14
Pl o e z a v r t n e s t a z e
6 2
5
-
Op l o e n e s t az e
m e u
g r e d i c a ma ,
u z v i en j e z b o g
ma n j e g p r l j an j a
( ) U t r av n j ak u u
i st oj r azi n i ( n e
s m e t a k o s a i c i )
u :
Ra z m a k p l o a =
d u l j i n a k o r ak a
d eb l j i n a = 3 c m
VRTOVI
PERGOLE, STAZE, STUBE, POTPORNI ZIDOVI
->S. 267
Elementi za oploavanje vrstih staza izmeu lijeha upotrebljavaju se
radi lakega odravanja ->@. Pri oploenju se razlikuje poviena
staza izmeu cvjetnih lijeha ili staza u razini travnjaka ->-(7).. Da
bi se udobnije hodalo, treba niveleta uspona biti konkavna
Valja paziti na smjer nagiba terena pri projektiranju staze - >- @.
Primjeri -( > pokazuju oblike stuba u vrtu, tako da se po njima
moe sigurno i udobno hodati, ali ih se mora skladno uklopiti u nasa-
de drvea, grmlja i cvijea. Stube moraju biti blago nagnute napri-
jed kako bi kinica mogla otjecati. Da bi vrt izgledao to slinije
prirodnomu, prikladne su stube od oblica - >+.
Stube se mogu vrlo matovito oblikovati upotrebom"Karlsruhe" vrt-
nih elemenata. Mati ne treba postavljati granice, samo se treba
drati formule za stubita ->s. 193-197. Rampe s bonim stubi-
tem- >za bicikle, djeja kolica, kolica za smee i invalide s pra-
tiocem. Suhozid od kamena u slojevima do 2 mako podupire sras-
lo tlo. Nagib prema brdu 5 - 20% - >. Betonski potporni zidovi jed-
nostavniji su i jeftiniji a mogua je nabava predgotovljenih
elemenata ->@ raznih oblika i veliina, izmeu ostalog kutni profi-
li, unutarnji ugaoni i obli profili. Pomou predgotovljenih elemenata
mogu se oblikovati i lukovi. Element dimenzija 55/30 omoguuje
najmanji polumjer od 4,80 m, 205/125 polumjer 24,90 m.
n n i r w^ f f f f ^ T ^ j i f f * i v I v Xv !
l v n S S o '
i n i j a U S P
n a j e

k o n v
e k s n a
St a z a u z k u u :
p o p r e n n ag i b
Pj e a k a s t a z a n a
i
l
4
6
Zav r ni sl oj
Vezn i sl oj
Sl oj si t nog l j unka
Sl oj k r upnog l j unka
p ad i n i
Q D D O Q C D a ^ i o
1 0 - 1 5
Dr v e n e o b l i c e
VCI l I Ndi l l U
p o s t av l j en e k a m e n e
p l o e
K a m e n o b r a e n s
d v i j e s t r an e
Po l j u n a n a s t a z a
- Si t n a k o c k a
I s puna r eki pi j es k om
Si t n a k o c k a, s k u p o i
al i t r aj n o
Ko l n i p u t n a p ad i n i
3DC 1 5
Sl oj pl ot . pol o. op.
Pi j es ak
l j ak a ili dr obl j enac
Sl o j p l o t i mi c e
p o l o en i h o p e k a
Su h o z i d , ni j e p o t r eb n a p o s e b n a
o d v o d n j a
B et o n s k i p o t p o r n i zi d ( i zv o d i s e i
o d p r ed g o t o v l j en i h
e l e m e n a t a ) - ^ .
Pr ed g o t o v l j en i e l e me n t i z a p o t p o r n e z i d o v e
221
l i j eb z a
/ " o d v o d n j u
v/ s / h , >?/
I 3 - 4 m I
Naslaga humusa
Koherentni materijal u podlozi s

blago nagnutim stepenicama
Hu mu s
Do b ar mat er i j al
L o mat er i j al
Nasipavanje humusa na blago
nagnute plohe
( ? ) Nasipanje u slojevima
777777777?,
Ploe od busenja uvrene kolii-
ma za nagibe > 1:2
. yC*''-"};*
Stabiliziranje horizof
poloenim busenjem
Ko n s t r u k c i j a o d
ar mat u r n i h mr e a
Berma za grmlje, pionirska sadnja i

prskanje bitumenom za osiguranje
strmih kosina
Ispuna pi j eskom - l j unkom
^ j gj Osiguranje povrine kosine kon-
strukcijom tipa Weber
Odvodnja i osiguranje noice kosi-

ne nabaajem drobljenca i kamena
Osiguranje kosine kamenom, krup-
nim ljunkom ili drobljencem
VRTOVI
ZEMLJANI RADOVI DIN 18915 - > QD
Humus na gradilitima uva se privremenim odlaganjem na hrpu
->0 . Ako nije u sjeni, treba hrpu zatititi od pretjeranog isuivanja
(busen, slama itd.). Ostaje li to odlagalite dulje vrijeme, pre-
poruuje se posaditi biljke koje mogu posluiti kao zeleno gnojivo.
Naslagu humusa treba najmanje jednomgodinje prekopati i onda
na svaki kubini metar dodati 0,5 kg negaenog vapna.
Pri nasipanju humus treba sabi j at i ako se neposredno nakon zem-
ljanih radova izvode vrtnotehnike graevine, travnjaci ili ako se
sadi (posebno vano za izvoenje staza i slobodnih prostora).
1. Najee je dovoljno prelaenje mehanizacije (gusjeniar - grej-
der) kad se izvodi nasip.
2. Sabijanje polijevanjem mogue je samo kod nekih vrsta materi-
jala (ljunak, pijesak).
3. Koherentno tlo sabija se valjanjem u slojevima (debljina sloja 30
- 40 cm). Uvijek treba valjati izvana prema unutra, tj. od padine
prema sredini nasute povrine. Valjanje se primjenjuje i za sloje-
ve tucanika pri gradnji putova.
4. Kod svih vrstih tala mogue je nabijanje i zabijanje.
5. Sipki, nevezani nasipni materijal moe se vibrirati.
Kod svih radova oko sabijanja treba voditi rauna o namjeni. Za
staze, putove i slobodne prostore treba sabijati i najgornji sloj, za
travnjake treba ma povrini ostaviti 10 cm sipkog tla, a na povri-
nama za sadnju biljaka 40 cm.
Kosi ne, osi gur anj e kosi na
Treba izbjei pojave erozije, klizanja, odnoenje tla vjetrom itd.
Nasipanjem materijala u slojevima postiu se najstabilnije kosine.
Profiliranjem podtla -> (2) postie se veza nasipnog materijala i
podloge i spreava stvaranje kliznih ploha. Izvedba stuba kod viih
nasipa na nagnutomtlu ->(3) spreava klizanje (irina stuba =50
cm). Ako su stube nagnute prema brdu, potreban je uzduni nagib
radi odvodnje procjedne vode.
Vrsta tla Prost. te. Kut prirodnog
kN/m
3
potkosa u grad.
Nasipano rahlo i suho 14,0 3 5 - 4 0
tlo rahlo i prirodno vlano 16,0 45
rahlo i zasieno vodom 18,0 2 7 - 3 0
nabijeno i suho 17,0 42
nabijeno i prirodno vlano 19,0 37
Ilovaa rahla i suha
(prosjek za laka tla) 15,0 4 0 - 4 5
rahla i priroodno vlana 15,5 45
rahla i zasiena vodom
(prosjek za srednja tla) 20,0 2 0 - 2 5
nabijena i suha 18,0 40
nabijena i prirodno vlana 18,5 70
ljunak (oblutci) srednje krupni i suhi 18,0 3 0 - 4 5
srednje krupni i vlani 20,0 2 5 - 3 0
suhi 18,0 3 5 - 4 0
Pijesak sitan i suh 16,0 3 0 - 3 5
sitan i prirodno vl aan 18,0 40
sitan i zasien vodom 22,0 25
krupan i suh 19, 0-20, 0 35
Drobljeni kamen, mokar 20, 0- 22, 0 3 0 - 4 0
Glina rahla i suha 16,0 4 0 - 5 0
rahla i jako vlana 20,0 2 0 - 2 5
vrsta i prirodno vlana (vrsto tlo) 25,0 70
Suhi pijesak i kr 14,0 35
. . . .. . Smaknuti raster blokova koji su
Kamena rebra za odvodnjju , osigu- otvoreni za sadnju, stepenasto
ranje umjetnih kosina W j n a g i b u 1 : 1 i 5
Teina i kut prirodnog pokosa razliitih vrsta tala DIN 1055-2
222
Buot i na za odvodnj u
St i j ena od pi l ot a,
di j af r agma ili mu r j e
Obloni zid za kosinu od neveza-
nog kamenja s prethodno izvede-
nom sidrenom gredom (shema
Badberg II - Badgastein)
Obloni zid sa stijenom od pilota,
d i j a f r a g mo m ili murjem (sa ili bez
sidrenja) u nevezanom kamenom
materijalu
VRTOVI
OSIGURANJE PADINE - > QP
Na strmim padinama treba uvrstiti povrinski sloj. Preporuuje se,
meutim, izvedba blago nagnutih, zaobljenih kosina ije se povrine
uvruju travom, grmljem ili drveem. Kosine koje su strmije od
prirodnog kuta nasipanja uvruju se busenjem, pleterom, taraca-
njemili zidovima.
Ako je nagib strmiji od 1:2, treba plosnato busenje uvrstiti drvenim
kolcima ->s. 222. eono busenje treba primijeniti za nagibe od 1:1
1 /2 do 1:1/2. Pleteromse uvruju strme kosine na kojima je teko
zasaditi raslinje. Razlikuje se mrtvi i ivi pleter. Kod ivog pletera
(vrbovi kolci) treba naknadno posaditi bjelogoricu kao trajno rjee-
nje s. 222.
Za osiguranje dubokih usjeka u cestogradnji ili pri graenju na padi-
nama potrebne su opsene zatitne mjere - - .
Usidreni rotilji od greda razliite izvedbe, npr. od horizontalnih usi-
drenih greda i uspravnih stupova. Polja izmeu njih pokrivaju se
armiranimmlaznimbetonom - >.
Ozelenjeni potporni zidovi stvaraju prostor za dobro uporabiva zem-
ljita, ceste i putove. Mogu se svladati i znatne visinske razlike -
+. Ovisno o sustavu i nagibu, mogu se visoki zidovi izvesti i s usi-
drenjemu tlo

Si dr eni k abel
3 3 - 6 5 1
Osiguranje kosine u nevezanom
kamenom materijalu: stepenasti
iskop odozgo prema dolje uz istovre-
meno podupiranje zidnim elementi-
ma i aluvijalnim sidrima (autocesta
preko Brenneta)
Primarno osiguranje kosine u gli-
nom vezanim ili djelomino veza-

nim materijalima pomou usidrenog
rotilja od greda
Faz e i skopa
Osiguranje kosine u nevezanom

kamenom materijalu: stepenasti
iskop odozgo prema dolje i istovre-
meno osiguranje mlaznim betonom
s armaturnom mreom
Pr i r odna ( ne b ezu v j et n o ,
st abi l na) k os i na ( N)
Pot r ebno
u b l aav an j e,
nagi ba i
os i gur anj e
it'rmi poks mogu
^ amo uz osi guranj e
(naroi to ako i ma
nevezani h sl oj eva)
Prostorna reetka kao potporni zid
( ) ("Krainerov" zid) od betona (sustav
Ebensee)
Zn at n o p o v e an j e nagi ba
u mj et n e k os i ne ( K) mo g u e
j e s amo uz p o s eb n a
os i gur anj a ( ov dj e npr .
pot por ni m zi d o m u noi ci )
"Krainer" zidovi izvedeni u stepeni-
cama daju dovoljno prostora za novu
trasu. Krajolik ostaje zelen.
Bl agi nagi b s l oj ev a (po
mogu nos t i b ez i zv ed b e
Naini oblaganja stijene kao oblo-
ni ili potporni zid (prema L. Mulleru
1969.)
St r mi nagi b s l oj ev a
( s a s t ep en i c ama ili
b er mo m)
Oblikovanje (i osiguranje) kosina, u

slojevima tla razliite vrstoe
Oblikovanje (i osiguranje) kosina u
slojevima tla razliite vrstoe
Stijenska kosina uvjetovana
geolokim okolnostima
Stijenska kosina uvjetovana
geolokim okolnostima
Krainer" zid u Ebenseeu
223
T~ 30 c m u zeml j i
( ? ) Skela palira od el j ezni h cijevi ( 2 ) Skel a za dvostruke palire ( D Stijenka palira od drva
VRTOVI
- > QP
L e t v e z a pal i r
i c a pal i r a
( 5 ) Vertiklani kordonci
1 60 H
( 6 ) Kordonci oblika slova U
i c a pal i r a
, / _ .
( 9 ) Dvokraki horizontalni kordonac
Sustavi saenj a prema -> CD De Haas

f
1

-
1 i
o o o

Razmak
4x111
6x6m
10* lOm

Stabla na 1/4 ha Stabla na 1/4 ha Razmak
Glavna stabla Ispuna
156 4 x 4 x {2) m 156 156
Saenj e u kvadrat
10 x 10 x (5) m 25 25
Saenj e u kvadrat s
ispunom
o @ o o @
o o o #
o A O @ o
o
L
e
c
o o
o o
Stabla na 1/4 ha Razmak Stabla na 1/4 ha
3 x 5 x 2,5m 167 167
4 x 6 x 3m 104 104
6 x 10 x 5m 42 42
Saenj e u trokut
1.5 x 3 x 3m 320 320
2 x4x4m 178 178
3 x 6 x Gm 80 80
S a e n j e u trokut s
ispunom
$
9 9
9 9

e e e
# #
9 9
i ;
1 T

t
(
t
@ a a
Stabla na 1/4 ha
6 x 3 x 3m 69 69
8 x 4 x 4m 39 39
10 x 5 x 5m 25 25
Saenj e u kvadrat s
dvostrukom
ispunom

#

# t
l t #
*

Stabla na 1/4 ha
46 46
26 26
Saenj e u
pravokutnik s
dvostrukom
ispunom

a
a 0
a
a

a a a
m a
a v.

c /
v
e X e a
0
* * *
a a a
a
( 7 ) Verrier - palmeta (6 i 8 grama) ( 8 ) Pal meta u obliku svijenjaka
Lepeza: puta se da rastu samo
dvije grane pod kutem od 45
prema tlu. Iz njihovih se izboja
poetkom proljea oblikuje l epeza.
palir: srednje stablo u paliru vue
se vertikalno, a bone grane vode
se lijevo i desno pod 90
^ ^ i ana skela za grmlje kupine
Nat eg n u t a i c a
Kad g r an e i zr ast u
i znad i c e odr ezat i
na 15 c m i znad
naj vi e i c e, savi t i u
obl i ku s l ov a U i
pr i vezat i
Nak o n b er b e or ezat i t ak o d a o s t an e 5 - 8 g r an a
Maline
3, 0-4, 0
St upov i
Sad n i c e
T^ o
Razmak Stabla na 1/4 ha
3 x 3 x 3m 80 80 160
Saenj e u trokut s
dvostrukom ispunom
- 1 5 0 - 6 0
h 1,5 h

v
Ri bi z
Og r o zd
-i 1,5 h

' " V
Mj ere za sadnju malina
Ogrozd i ribiz
224

Penjaice i visina njihova rasta
( 2 ) Horizontalne penjaice ( 3 ) Mahunarke koje pokrivaju zid
VRTOVI
- QP
Za biljke penjaice nije dovoljno samo pogodno tlo i ispravna ori-
jentacija -> treba uzeti u obzir i visinu rasta. Kad se ozelenjivaju
zidovi zgrada, potrebna su razliita pomagala za penjanje ->(2) -
< D .
Kod mahunarki zahtijeva svaka biljka svoju motku za penjanje. Za
dva reda biljaka pogodna je metoda atora >.
Za sadnju u koritima i kacama prikladna je metoda vigvama (indi-
janski ator) - > Pomo pri penjanju graka: grane koje otpada-
ju pri obrezivanju stabala - >, napeta iana mrea - >@ ili dvo-
strano iano pletivo. Zatitne mree od pletene ice tite sjeme i
sadnice od ptica - - .
Viegodinje penjaice i puzavice ->.
J ednogodinje biljke:
zvonii visina 4- 6 m rast: brz lie: ljeti zeleno
ukrasne tikvice visina 2- 5 m rast: brz lie: ljeti zeleno
japanski hmelj visina 3- 4 m rast: brz lie: ljeti zeleno
ladole visina 3- 4 m rast: brz lie: ljeti zeleno
grahorica visina 1 - 2 m rast: brz lie: ljeti zeleno
ukrasni grah visina 2- 4 m rast: brz lie: ljeti zeleno
dragoljub visina 2- 3 m rast: brz lie: ljeti zeleno
( ? ) esterokutna iana mrea ( 5 ) palir od letvica ( 6 ) Metoda vigvama za 8- 11 biljaka ( 7 ) Metoda atora
Skala za vrijee od prua - razmak:

70 x 60 najvie 50 x 100 cm
^ g^ Dvostruka reetka od ianog
pletiva
(j j g) Zatitna reetka za ptice od
pletene ice
Reetka za vrijee graka od
pletene ice
Viegodinje vrste Visina Rast Podupiranje Lie Zalijevanje Cvijet/mjesec Mjesto
Brljan - Hedera helix do 25 m polagan zimi - 9- 10 zelenkast O-
Troskot - Polygonum aubertii do 15 m brz x potrebno eti + 7 - 9 bijel O -
Divlja loza - P. tricuspidata Veitchii" do 15 m brz eti (+) 5 - 6 zelenkast o
Pavitina gorska - Clematis montana do 8 m brz x eti 5 - 6 bijel o @
Glicinija - Wisteria sinenis do 10 m srednji x eti (
+
) 5 - 6 modar o @
Pavitina - Clematis vitalba do 10 m brz X eti 7 - 9 bijel o @
Hortenzija penjaica - Hydrangea petiolaris 5 do 8 m srednji (x) preporuuje se eti 6 - 7 bijel
Amerika lulica -Aristolocchia macrophylla do 10 m srednji X eti /+) 5 - 6 sme @
Kampsis - Campsis radicans do 8 m polagan (x) preporuuje se eti 7 - 8 naranast o
Pasja loza - Vitis coignetiae do 10 m srednji X eti /+) 5 - 6 zelenkast o @
Vinova loza - Vitis vinifera do 10 m srednji X eti 5 - 6 zelenkast o @
Kozjak - Lonicera heckrottii 3 do 4 m srednji X eti /+) 6 - 9 uto - crven O
Hmelj - Humulus Lupulus
Kozja krv - Lonicera caprifolium
4 do 6 m brz X eti - 5 - 6 zelenkast 9 Hmelj - Humulus Lupulus
Kozja krv - Lonicera caprifolium do 5 m srednji X eti + 5 - 6 uto - crven
Rue penjaice do 5 m srednji X eti - 6 - 8 razliito o a
Kuri ka - Euonymus fortunei 2 do 4 m polagan (x) preporuuje se imi <
+
) 6 - 8 zelenkast 00
Bijela loza - Clematis-Hybriden 2 do 4 m srednji X ljeti + 6 - 9 razliito o
Zimski jasmin - Jasminum nudiflorum do 3 m polagan X zimi + 1 - 4 ut o
O = sunano d = polusjena, npr. sjeverni zid = sjenovito
Pregled nekih penjaica i puzavica - >
225
VRTOVI
PUZAV1CE I PENJAICE
Povoljno mjesto
Sunano, polusjena,
sjenovito
Rast: polagan, umjeren,
brz
Podupiranje: drvo,
nategnute ice,
armaturne mree
Pavitine vole hladne noge i vruu
glavu
226
zeml j a
Iskop j ame dubi ne oko 25 cm i i ri ne oko 1,50 m
Gr anj e
Sl oj vl anog l i a oko 20 cm
Gr ubi kompost
Sl oj vrt ni h ot padaka i granj a vi si ne 25 cm i
i ri ne 40 cm
Sl oj gr ubog kompost a 10 c m
_ 2l j eb za zal i j evanj e
- Bet onska p l a t j c ^ Z e m | j a
Sl oj t reset a
( T ) Ureenje breuljkaste lijehe
Hu mu s
Gr ubi k ompos t
Popl oana st aza
Presjek breuljkaste lijehe Bolja j e betonska platica kao zavret ak- (2j
1 , 0 0 - 1 , 2 5
( 6 ) Poviena lijeha - slojevita ispunjena kao breuljkasta lijeha -> (T) - (?)
Fr ancuska ci j ev za zal i j evanj e
Dr vo 40/ 60
Zavrni sloj j e zeml j ani omota

debeo oko 10 cm - >( ? ) + (3)
Breuljkasta lijeha pokrivena foli-
jom, kienje francuskom cijevi za
Poviene lijehe, idealno za izjed-

naenje visinskih razlika
Poviena lijeha izvedena uz j uni

zid; pokrivena staklom kao mali
staklenik
VRTOVI
POVIENE I BREULJKASTE
LIJEHE
Vaan je pravilan sklop i poloaj
sjever - jug Q - (3). Na
povienimi breuljkastim lijeha-
ma moe se postii rana berba.
Breuljkasta lijeha izraziti je
izvor topline. Dodue zahtijeva
stanovit napor pri oblikovanju,
ali se zato moe upotrebljavati
godinama. Na njima se postiu
rekordni prinosi i rana berba.
Upravo na breuljkastoj ili
povienoj lijehi posebno dobro
uspijevaju mjeovite kulture.
Rajice visokog uzrasta dolaze
u sredinu. Breuljkasta lijeha
iroka je oko 1,50 mi dugaka 4
m. Najbolje je oblikovati je tije-
komjeseni, jer je tada na raspo-
laganju najvea koliina vrtnog
otpada. Navodnjavanje francus-
kimcrijevom (3) ili kapanjem.
Varijanta breuljkaste lijehe jest
poviena lijeha, u osnovi zapra-
vo hrpa komposta omeena
daskama . Umjesto dasa-
ka moe se upotrijebiti svaki
drugi materijal koji brzo ne
trune, npr. impregnirane oblice,
gredice ili kameni zidovi. Biljke
koriste sunanu toplinu koja
pada na bone stijenke.
Pri sijanju, saenju i branju ne
treba se sagibati ako su lijehe
visoke 60 do 80 cm +(f).
Visoke lijehe poveavaju urod
ako su slojevito ispunjene
organskim materijalom kao to
su panjevi i grane, nasijeene
granice ili fina kompostna zem-
lja.
Mini j ezerce u povienoj lijehi od

kamena
Luk,
pori l uk,
mr kva
Kraterska lijeha 0 2 m -
227
Gl avni smj er vj et r a
Legenda - >( T)
1 Stan
2 Terasa
3 Sjenica
4 Pumpna kuica
5 Vodovod
6 Staja
7 Bazen
8 Travnjak
9 Mjesto za gnoj
10 Zimsko povre
11 Povre
12 Maline
13 Ogrozd i ribiz
14 Cvijee
15 Ukrasno i zatitno
grmlje
16 Spalir na zidu
17 ivice
18 Lisnato drvee
19 Voke
20 Kotiavo voe
21 Jezgriavo voe
22 Upojni bunar
1
113.10
V e i vrt sa sportskim terenom ispred kue, okruen trkaom stazom izmeu nasutih kosina. Od ljetnog jugoistonog vjetra
zatitu prua ivica na zapadnoj strani, a od sjevernoistonog vjetra stijene od platica. M. 1 1000 (1929) Weimar (Gelmeroda)
Arh.. E. Neufert
(T) Ukrasni i ekonomski vrtovi
( 5 ) Atrijski vrt
VRTOVI
OGLEDNI PRIMJERI
Projektiranje vrta treba zapoeti prije
konane verzije graevinskih proje-
kata, jer su kolni prilaz, glavni i
pomoni ulaz, terase i prije svega
visinski poloaj prizemlja te orijenta-
cija kue usko povezani s oblikovan-
jem vrta. Natkrivena terasa je pove-
zujui dio kue i vrta. Ona je suhozi-
dovima, oploenim stazama,
ivicama, grmljem i drveem pove-
zana s raznim prostorima vrta koji
okruuju zgradu i povezuju je s kra-
jolikom, te tite stanovnike od pogle-
da, buke, vjetra i praine.
Dugi i uski vrtovi djeluju manje usko
ako ih se popreno podijeli na razlii-
te zone, npr. povieno mjesto za sje-
denje i rotilj. - (3) Pri izboru biljaka
treba posebno paziti na svijetle i sje-
novite zone. Za sputeni vrttipine su
stube, obrasli zidovi i jezerce u sredi-
ni - (4) Tako na maloj povrini
nastaje strogo geometrijski oblikova-
ni vrt. Boni zidovi akumuliraju topli-
nu, tite od vjetra i daju povoljnu
klimu za biljke koje vole suho tlo i
sunce.
Klima atrijskog vrta toliko je toplija
koliko okolni zidovi bolje primaju i
akumuliraju toplinu od sunanih
zraka. - (5) - (?). Tamnosmei
zidovi od opeke primaju vie topline
od onih bijelo olienih. Zidovi oko vrta
tite od vjetra pa se u vrtu zadrava
topli zrak. Pogodno za suptropsko
raslinje.
Legenda->(2) - ()
1 Mjesto za sjedenje
2 Korito
3 Mjesto za vatru
4 Bazen/t ekua voda
5 Zidni bunar
6 Stube
7 Kamena klupa
8 Betonske ploe
9 Ploe od granita
10 Kulir / klinker
11 ivica od imira
12 Travnjak
13 Biljke u loncima
14 Kameni blokovi
15 Krupni ljunak
16 imir oblikovan u kugle
17 Mjeovita kultura
18 Breuljkasta tijela
19 Silos za kompost
20 Suhozidovi
228
1 Krovna ventilacija
2 Automatski otvarai prozora
3. Vanjsko sjenilo
4. Odvlaiva zraka
5. Pokreta zraka
6. Boni ventilacijski prozori
7 Dvostruke ploe od pleksistakla
8. Kapljino navodnjavanje
9. Pribor za zalijevanje
10. Pumpa za vodu
11. Kabel za podno grijanje
12. Bazen za vodu za zalijevanje
13. Izolacija
Staklenik s odgovarajuim ureajima i klimatizacijom
14. Grijanje
15. Stol za sadnju
16. Lijeha za umnoavanje
17 Svjetiljka za raslinje
18. Automatksa prisilna ventilacija
19. Svjetiljka staklenika
20. Regulator vlage
21 Mjera vlanosti zraka
22. Regulator temperature u
prostoriji
STAKLENIK
Prozraivanje staklenika treba
dimenzionirati tako da se pri
otvorenoj ventilaciji postie tem-
peratura priblino jednaka vanjs-
koj. U tu se svrhu mora oko 20%
krovne povrine izvesti kao ven-
tilacijska traka ili moraju na ras-
polaganju biti pojedinani zaklo-
pci za zraenje. Treba se pobri-
nuti za dovoljni dovod svjeega
zraka.
Ako stijenke nisu izvana dovolj-
no obrasle, odnosno ozelenje-
ne, treba se pobrinuti za neku
zatitu od sunca kako bi se uz
intenzivno osunanje osigurala
podnoljiva klima.
Zatita od sunca moe se izve-
sti izvan ili unutar staklenika.
Ekonomina je zatita iznutra.
Vanjska zatita je uinkovitija
ako je dovoljan razmak izmeu
zatitnih elemenata i staklene
stijene - 0 i - (rj)
Veliina 1,00/1,00
i 1,00/2,00
Solarna breuljkasta lijeha s
poklopcem
Zemlja
^ 30 Gnoj
( ? ) Sanduk za brzi rast vlastite izrade
> 4
C/ i l l P^ Staklena ploha orijentirana
Sr edi nj i pr ol az
Holandski staklenik
Razmak vezaa 3,065 m
23 Tj 65 Razmak rebara 613 mm
13,04-
( 8 ) Staklenik s nagibom krova 23- 27
Ventilacija ispod .<-
zatite od sunca
Prikljueni staklenik ( i ^ ) Prikljueni staklenik
Zatita od sunca smjetena
(11) izvana, s punom ventilacijom
ispod nje
Optimalni kut nagiba staklenih
ploha
229
Sl oj koj i se ukl anj a " f v n r i M- s SV
Sl oj koj i s e navozi
St var anj e humus a
Gl avni pr ost or za
kor i j enj e
Os l ob aanj e hr anj i vi h,
t var i i z t l a ..- <3
. - L \ O i i o \ o \ . T J c l - - s
Hodni ci ki ni h gl i st a
kr oz sve sl oj eve
Mi ner al ni sl oj
( r as t r oj eno k amenj e,
spr emni k v ode)
Mat i Cna st i j ena
(r ast r ona ili sr asl a st i j ena)
Svaki sloj humusa ispunjen j e ivotom. Svaka razi na ima svoje stanovnike
Kronja stabla i razgranata mrea

korijenja sline su kao slike u
ogledalu
Piramida j e osnovni oblik poput

" boinog drvca", ima prednost
pred oblikom kal ea j er se bone
grane mogu drati kratkima i ne
lome se lako pod teinom plodova ili
snijega.
Kal e s otvorenim sreditem pods-
j ea na alicu ili kupicu. Grane se
usmjeravaju prema van da bi svjet-
lo dospijevalo u kronje.
VRTOVI
DRVEE I IVICE QJ
Svaki je sloj tla pun ivota. Svaka etaa ima svoje stanovnike ->.
Korijenje prodire i u stjenovite slojeve. Oblici stabala - . Pirami-
da je oblik "boinog drvca" i ima prednost pred oblikom kalea.
Grane se skrauju pa se ne lome tako lako pod teretom plodova ili
snijega. Oblik stabla poput kalea sa slobodnom sredinom. Grane
se reu tako da se usmjeruju prema van i kako bi svjetlost doprla u
krunu stabla.
Najbolje je vrijeme za sadnju voaka kasna jesen: u krajevima s
ranimmrazomto je mjesec listopad, a studeni u krajevima s blagom
klimom. Mjesto na kojemje voka cijepljena prepoznaje se lako po
zadebljanju na obodu debla, to mjesto mora bezuvjetno biti iznad
razine tla - >Voke treba uvijek saditi u neto viempoloaju nego
to su bile u rasadniku. Potporni kolac mora biti za irinu dlana uda-
ljen od debla - , i to na junoj strani, kako bi titio stablo od pre-
jakog sunca. Pri saenju ivice valja paziti na razmak prema susje-
du. Za visinu ivice do 1,2 mrazmak treba biti 0,25 m, za visinu do
2 m0,50 m, a za onu iznad 2 m0,75 m- >- . elja za skrovi-
tou u vlastitu vrtu, zatitomod vjetra, buke, praine i znatieljnih
pogleda ini ivicu prijeko potrebnom- >- ivica smanjuje brzi-
nu vjetra, poveava stvaranje rose, regulira oborine, akumulira topli-
nu i titi tlo od erozije. ivica na nasipu (tzv. "naklon") u obal-
nompodruju daje zavjetrinu do 200 m.
Visoko deblo kod jo mladog stabla.

Deblo i dvije ili tri grane treba osta- ( 5 J Oblici stabla za kuni vrt
viti - kako bi se odrao el j eni oblik
Obrezi vanj e grabove ivice u 1., 3. i 5. godini nakon sadnje (lijevo ljetni, desno
zimski rez)
^ g ^ Kod sadnje etinjaa treba razvezati Podupira treba postaviti koso
krpu oko korijena
Mj est o ci j epl j enj a mor a Pr avi l na sadnj a Debl o t r eba od sunca Vi soka st abl a se si dr e
bi ti i znad zeml j e l i snat og st abl a zat i t i t i s l amom nat egnut om i com
Visina ivice "Prijelom" u Sjevernoj Njemakoj

Drvee za vrt
Visine rasta obrezanih i slobodno rastuih ivica (biljka oznaena s X posebno
dobro podnosi obrezivanje) (u zagradama broj biljaka na tekui metar)
230
Poploena
staza 20 cm
Folija 5 cm supstrata
pijeska zemlje
S t e p e n a s t o izvedeno j ezerce od
folije
2 cm
ljunka
v / / / w / /
Vlana zona
777777777777777/
Zona plitke vode
od sintetike
armirane staklenim
vlaknima
Vie od 5 cm pijeska moe prouzroiti
slijeganje i naginjanje bazena
Zona duboke vode
Vrtno j ezerce horizontirati i ispuniti
vodom do visine prve stepenice
? T / f i y ? / y 7 / Pi j e s k a
( 3 ) Pravilna ugradnja vrtnog jezerca
VRTOVI
VRTNO JEZERCE
J ezerca treba skladno uklopiti u vrt. Da bi biljke i ivotinje napre-
dovale u jezercu i oko njega, najvanije je ispravno odabrati loka-
ciju. Preteni dio movarnih i vodenih biljaka zahtijeva mnogo
sunca, oko 4 - 6 sati dnevno. Najpogodniji je poloaj u blizini tera-
sa i mjesta za sjedenje, odakle se jezerce dobro vidi. Ako su kolii-
ne vode, pijeska i raslinja dobro usklaene, nastat e nakon 6 - 8
tjedana bioloka ravnotea, voda e se razbistriti. Mora se
uspostaviti odgovarajui odnos povrine i volumena vode (oko 400
l/m
2
).
Vrtno jezerce postaje stanite kukaca i biljaka. Sadnja biljaka
prethodi punjenju jezera, to treba obaviti vrlo paljivo. Vrijeme je
sadnje od svibnja do rujna. Da bi se postigla skladna ukupna slika,
treba visoke biljke saditi pojedinano. Za poluvisoke treba razmak
30 - 40 cm. Niske biljke oko ruba sade se u nizovima ili grupama,
s razmakommeu biljkama 20 - 30 cm. Za prvu sadnju dovoljno je
5 vodenih biljaka po etvornom metru. Biljke se vrlo brzo raz-
mnoavaju. Biljke u posudama, mogu se podizanjemili sputanjem
prilagoditi vodostaju koji im odgovara.
Biljke se mogu posaditi u koare, posude ili izravno u posebnu
zemlju. Mora se oblikovati i okolina jezera. Movarne ili plitkovod-
ne zone - >( ? ) - (2) te vlane lijehe dopunjuju i stvaraju prirodne
odnose. Veliina jezera ovisi o veliini vrta. Idealna je vodena povr-
ina od 20 do 25 m
2
, ali ve 3- 5 m
2
nudi mnoge vrste ivotnog
prostora. Da bi kukci i liinke mogli prezimiti, potrebne su vee
vodene zone dubine 5- 20 cm, s jednim dijelom dubine najmanje
60 cm. Dublji dio slui i kao pribjeite za sve ivotinjske stanovni-
ke.
J ezero treba i preko zime biti puno kako bi se izbjeglo bubrenje dna
zbog smrzavanja.
Ribe, abe i vodozemci mogu prezimiti samo ako se sprijei zam-
rzavanje i osigura protjecanje vode. Gotovi bazeni nude koarama
s biljemispravnu dubinu i spreavaju slijeganje ili klizanje ljunka i
zemlje za biljke (2) - (5).
Sa zemljom iz iskopa dobro nabiti
Mjeavina lia i
pijeska kao zimsko
prebivalite
vodozemaca
Za vrijeme mraza staviti svenjeve
( 5 j slame ili na drugi nain osigurati
kisik
Staza na konzoli Obalna zona
ljunak
Folija
( 8 ) Korito protoka u presjeku
231
Plastina cijev za
preki d kapi l arenj a
pijesak 5 cm
50- 100 j 2 200 geotekstl l folija supstrat 10 cm
" zona
3
1
z o n a b i l
i
a k a 5 0 %
P
u r i n e TOde
JEZERCE ZA PLIVANJE
Oblikovne mogunosti da se vrt I optiki obogati biolokimelementom-
vodom- vrlo su raznolike. Velike su mogunosti da se planirano vrtno
jezerce prilagodi vlastitimeljama u pogledu veliine, oblika i uporabe. Ide-
alan je poloaj u smjeru istok - zapad sa 5 - 6 sati sunca u danu. Tko eli
jezerce koristiti i uivati u njemu, planirat e ga u blizini terase uz kuu -
Veliina povrine treba biti 60 m
2
, ne manje od 55 m
2
, i volumena 35
m
3
. J ezerce u kojemse moe plivati treba imati povrinu 155 m
2
, prostor
za kupanje 40 m
2
, podruje za obnavljanje vode 90 m
2
, podruje za bist-
renje 25 m
2
-> -
Dubina vode: movarna zona <25 cm, zona pliaka 10-40 cm, duboka
voda >50 cm, podruje za kupanje >1,30 cm.
0 Oblikovanje obal e
Razi na vode
Vari j anta za prekid kapi l arenj a
( 5 ) Zona tal oenj a / talonik
^ 0 ) Vodotok sa irokim i dubokim meandri ma i kaskadama. -> ( )
232
S malomjamomulaz vode
nee bit previsok
10-12
WX^TTW/s
PVC - tlani vod
pumpe
( T ) Izvorski kamen - (5)
f Izvorski kamen >
Ispusno okno,
mineralni slojevi
razliite
granulacije
Popreni presjek jezerca za plivanje- (2)
Dubine saenja
Hrvatski naziv Botaniki naziv Vrijeme cvat Boja cvijeta
Vodenklas Aponogeton
distachyos
Vll-X bijela
abogriz Hydrocharis
morsus-ranae
VI-VIII bijela
Lokvanj uti Nuphar lutea VI-VIII uta kao umanjak
Lopo Nymphaea-Hybriden VI-IX prema vrsti
Okrugolisni plavun Nymphoides peltata Vl-Vll zlatnouta
Plivajui mrijesnjak Potamogeton natans VI-IX bijela
Vodeni abnjak Ranunculus aquatilis VI-IX bijela
Rezac Stratiotes aloides V-Vll bijela
Vodeni oraak Trapa natans Vl-Vll bijela, blijeda
JEZERCE ZA KUPANJE
U dobro projektiranomjezercu pojedini su ivotni prostori bez vidljivih gra-
nica. Prednost treba dati leernim, organskim, prirodnimoblicima. Svaka
biljka trai svoj prirodni ivotni prostor i samo u takvomu e napredovati.
Prirodno jezerce se sastoji od vie ivotnih prostora - tek ukupnost biljaka
svih prostora ini jezerski krajolik bogatim, prirodnimi lijepim. ivotni pro-
stori u vrtu razlikuju se prije svega po vlanosti ili po vodostaju. 0 -
Korito potoka je vaan sastavni dio jezerca u kojemse moe kupati. Treba
biti to dulje, idealno je 8 - 10 m- - ( D Preko kaskada i kamenja
protjee oko 15 m
3
vode u satu, i tu se obogauje kisikomi ugodno grije.
Hrvatski naziv Botanicki naziv Vrijeme cvat Boja cvijeta
Mirisni a Acorus calamus Vl-Vll uto-zelena, smea
Obini aboun Alisma plantago-aquatica Vl-Vll bijelo - ruiasta
abnjaka kornjanica Baldellia ranunculoides Vl-X smea
titasti vodoljub Butomus umbellatus VI-VIII ruiasta, bijela, crv.
Visei a Carex pseudocyperus Vl-Vll uta
Velika pirevina Glyceria maxima
"Variegata"
V-Vll zelena
Borak Hippuris vulgaris VIIVIII neugledna
Zlatni tap Orontium aquaticum V-Vl zlatnouta
Vodeni dvornik Polygonum amphibium Vl-Vll ruiasta
tukina trava Pontederia cordata VIIVIII plava
Kovravi mrijesnjak Potamogeton crispus VI-IX neugledna
Veliki abnjak Ranunculus lingua VI-IX uta
Obina strelica Saqittaria saqittifolia VI-VIII bijelo-ruiasta
J ezerska aina Scirpus lacustris VIIVHI smea
Razgranieni ieinac Sparqanium erectum VIIVIII zeleno-bijela
Uskolisni rogoz Typha angustifolia Vl-Vll crno-smea
( ) Zona plitke vode, dubina vode 10-40 cm
Vodeni kozlac Calla palustris Vl-Vll bijela
Movarna kaljunica Caltha palustris IV-VI uta
a kareks Carex grayi VI-VIII zelene glavice
arena preslica Equisetum variegatum - nema cvijeta
Uskolisna suhoperka Eriophorum angustifolium V-Vl bijela
Movarna mljeika Euphorbia palustris IV-V uta
Sita Juncus ensifolius VII-IX smee glavice
Protivak Lysimachia thyrsiflora V-Vl uta
Ameriki kozlac Lysichiton americanus IV-V uta
Vodena metvica Mentha aquatica VI-VIII svjetloljubiasta
Movarna trolistica Menyanthes trifoliata V-Vl bijela - svjetlorui.
Bakreni cvijet Mimulus cupreus V- X crvena
Movarna potonica Myosotis palustris VI-IX svjetloplava
Draguac Nasturtium officinale IV-VI uta
Biserna paprat Onoclea sensibilis - nema cvijeta
Potona estoslavica Veronica beccabunga V-IX tamno plava
( 7) Movarna zona
Movarni stolisnik Achillea ptarmica VIIVIII bijela
Puzajua ivica Ajuga reptans V-Vl ljubiasta
tikac mali Chelone obiigua VIII-IX ruiastocrvena
tikac veliki Darmera peltata IV-V ruiasta
Konopljua Eupatorium cannabium VII-IX ruiasta
Surunica Filipndula ulmaria Vl-Vll ljubiasta
J ezinjaa Ligularia przewalskii VIII-IX uta
Metiljeva trava Lysimachia nummularia Vl-Vll uta
Purpurna vrbica Lythrum salicaria VII-IX Ijubiastocrvena
Kraljevski pujanik Osmunda regaiis Vl-Vll smei vijeni
J akobova ljestvica Polemonium caeruleum Vl-Vll plava do bijela
Livadni dvornik Polygonum blstorta V-VIII ruiasta
Vrste jaglaca Primula in Arten ab III bis VII prema vrsti
abnjak, ljuti Ranunculus acris
"Multiplex"
V-Vl uta
Hibridi planinice Trollius-Hybriden V-Vl razni tonovi ute
( ) Vlana zona
J ezer s k a ab o v l at k a Callitriche stagnalis zi mzel en e, kor i j enj e r azvi j a u podl ozi
Kr ut a v a i k a Ceratophyllum
demersum
b ez kor i j enj a, pr ezi mi k ao pupol j ak na
d n u j ezer a
Kan ad s k a v o d en a k uga Elodea canadensis zi mzel en a, sadi t i u dno j ezer a,
skl ona i r enj u
Mo v ar n a r ebr at i ca Hottonia palustris zi mzel en a, kor i j enj e u mul j u
Vr s t e k r oc anj a Myriophyllum in Arten zi mzel en a, kor i j enj e u dnu j ezer a
Vr s t e mr i j es nj ak a Potamogeton in Arten sadi t i u bi l j ni k ont ej ner zb o g
kont r ol e r ast a
ab n j ak Ranunculus circinatus zi mzel en a, posadi t i u dno j ezer a
Ob i n a mj e i nk a Utricularia vulgaris b ez kor i j enj a, mal i m mj ehur i ma l ovi
k uk c e, pr ezi ml j av a k ao l i snat i pupol j ak
Zona lopoa-> ( 9) Biljke proizvoai kisika za jezerce
233
Sito s poklopcem
na dnu oiune
Cljevl
JL^
Filtarski
talonik
Stilna zaliha vode za zalijevanje,
bure za kinicu
Runa pumpa
Filtarski lonac
( 2) Filtar ispred spremnika kinice
0 1,20-2,50
;ini
kapaciteta do 12.500 /
Ekoloki spremnik kinice
1 Kuni vodovod
2. Protoni ventil
3. Dovod pitke vode
4. Spremnik
5. Preljev
6. Oluna cijev
7 Kanal
8. Filtarski lonac
9. Sifon --sf-r :
Vt 't
Ureaj za prikupljanje kinice s filtarskimloncemi vanjskimspremnicima
Obuj am Dul j i na i r i na Vi si na Tei na
1100/ 1,45 72
1500/ 1,52 72
2000 / 2,05 72
1,335 53 kg
1,605 81 kg
1,64 130 kg
( 5) Osnovni spremnik za kinicu Instalacija za kinicu
1. Oluk / oluna cijev
2. Filtarski skuplja
3. Dovod
4. Spremnik
5 Preljev sa sifonom
6 Usisni vod
7 Kuna vodovodna stanica
8. Zatita od praznog hoda
9. Mrea vodova kinice
10. Instalacija pitke vode
11. Magnetni ventil
12. Pl ovak
Iznad protonog ven
1100/
:
, 1500 /;.: 20001
( 6) Ureaj za koritenje kinice
' Â Kuni vodovod
Oluna cijev
Vrtna cijeva
Runa pumpa
Mi n 20 mm ili 2d
Uronjena pumpa
Iznad slobodnog izljeva
^0) Dopuna pitke vode
Spremnik oborinskih voda za
navodnjavanje vrta
Razvodnik s pokazi vaem
razi ne punjena
Slobodno istjecanje
razmak min. 20 mm ili
VRTOVI
UPORABA KINICE
U projekt nove kue treba
ukljuiti spremnik za prihvat
kinice. Pri odluci o njegovu
obujmu ne treba biti pretjerano
tedljiv. Naime, vei obujam
postie se malim poveanjem
trokova. Moe se i naknadno
postaviti u kui ili vrtu. Pro-
raun veliine spremnika za
navodnjavanje vrta. za obitel-
jsku kuu oko 5000 I Obujam
spremnika za navodnjavanje
vrta ovisi o povrini vrta,
godinjoj koliini oborina, pov-
rini krova i koeficijentu otje-
canja. Ako je kinica i za kunu
uporabu, treba u proraun
ukljuiti broj osoba i izljevnih
mjesta. Prosjena potronja
vode po osobi dnevno- za pie
i kuhanje 5 I, ispiranje 10 I,
kupanje/tuiranje 40 I, za njegu
tijela 10 I = ukupno 65 I pitke
vode; za pranje rublja 18 I,
ienje 4 I, zahod 45 I (kod
ekonominih ispiraa 18 I),
ostalo 8 I =ukupno 75 I kinice
(kod ekonominih ispiraa 48
I). Za navodnjavanje vrta treba
godinje 40 - 60 I kinice po
etvornom metru
Primjer:
God. koliina oborina 800 mm=800 l/m
2
Kosi krov - koeficijent otjecanja f =0,75
Neto povrina krova =120 m
2
Koliina kinice = Neto povrina krova
120 m
2
x God. koliina oborina 800 l/m
2
x koeficijent otjecanja f =0,75
Raspoloiva koliina kinice = 72 000
l/godinje
Broj osoba =4
Dnevna potronja =45 I po osobi (eko-
nomini ispira u zahodu),
Povrina vrta =200 m
2
Potrebna koliina kinice =Broj osoba 4
x dnevna potronja 45 I x 365 dana +
povrina vrta 200 m
2
x godinja potron-
ja 50 l/m
2
Potrebna koliina kinice = 75700
l/godinje
Faktor g =(1 - raspoloiva koliina kini-
ce 72000 I potrebna koliina kinice
75700 I) x 100 =4,9% <20% =>g =0,05
Obujamspremnika =raspoloiva kolii-
na kinice 72000 I x faktor g 0,05
obuj am spremnika = 3600 1
preporuka: spremnik korisnoga obu-
j ma 4500 I
Objanjenja:
Neto povrina krova: projekcija krova od
oluka do oluka (odgovara tlocrtnoj
povrini kue).
Godinja koliina oborina (npr NRW
oko 740 - 900 mm l/m
2
) oitava se iz
odgovarajuih karata ili dobiva od
meteoroloke slube.
Koeficijent otjecanja: f =0,75 za kosi i
ravni krov,
f =0,40 - 0,60 za ravni krov s nasipom
ljunka.
Faktor g: g =0,05 ako se raspoloiva
koliina kinice od potrebne razlikuje za
manje od 20 %
g =0,03 ako je razlika vea od 20 %
g =0,20 - 0,40 ako se preteno koristi za
navodnjavanje vrta i u sluaju velikih
sezonskih razlika u koliini oborina.
234
ireni
bazen
@
(D
()

CD
Garderoba
WC
Tu
Trimprostorija
Predvorje saune
Sauna
Otvor, prostor saune
Bazen za noge
Prost, za boravak
Kuhinja
Bar
Stanovanje
Dijagramrasporeda plivake dvorane u jednoobiteljskoj kui. Prostorija za
boravak moe kao povrina biti dio plivake dvorane
4. 25
Naj manj i pl i vaki
bazen s j ednom
st azom
(2 pl i vaka
zamaha, 1/1-2
osobe)
Srednj i pl i vaki
bazen s dvi j e st aze
(3-4 pl i vaka
zamaha, 2/4-5
osoba), naj manj i
bazen za startni
skok s eone st r ane
Veliine bazena
Normalna dubina za privatna

kupalita (bazeni za plivae)
J ednoslojni predgotovljeni
poliesterski bazen
Armiranobetonski bazen,
jednostavna izvedba s
Wiesbadenskimljebom
Bazen s pokosomi folijom, rub osi-
guran drvenomgredom
-Al umi n. rubni
profi l
T
Zidani bazen s drenaom
( 9) Skimmer (skida pjene)
^^ Wiesbadenski ljeb, bazen s
preljevnimljebom
( j j ) Zuriki ljeb na obodu bazena
Voda Sezona Dodatni mjeseci
8w 4. mjesec 5. mjesec 6. mjesec 5. mjesec 6. mjesec
22 C 1,25/6,5 1,33/7,2 1,55/7,8 1,65/7,2 2,65/7,8
23 C 1,50/7,2 1,70/7,9 2,00/8,5 2,50/7,9 3,50/8,5
24 C 2,08/7,9 2,26/8,6 2,66/9,2 2,98/8,6 4,66/9,2
25 C 2,60/8,5 2,80/9,3 3,20/9,8 3,60/9,5 5,25/9,8
26 C 3,50/9,2 3,75/10,0 4,00/10,5 4,75/10,0 5,25/10,5
Gubici topline otvorenog plivakog bazena (prosjeno / maksimalno) u kWh/m
2
d
prema mjerenjima RWE, nisu ukljueni posebni utjecaji, npr. znatni toplinski gu-
bici javnih kupalita (hotelski bazeni itd.) zbog koritenja zagrijane vode za po-
vratno ispiranje filtara (do 1,5 kW/m
2
d odn. 1300 kcal/m
2
d). x =interpolacija
Gubitak topline povrine bazena
odn. slobodnostojeeg zida bazena
tijekom5 - mjesene sezone
(prosjene vrijednosti)
VRTNI PLIVAKI BAZEN
tu
Poloaj:
Vrtni plivaki bazen treba biti zatien od
vjetra CD, blizu spavaonice (upotreba u
prohladnim danima). Treba biti vidljiv iz
kuhinje i dnevne sobe (radi nadziranja
djece i iz dekorativnih razloga), tj. u vidnom
polju. U blizini bazena ne smije biti bjelo-
gorice i grmlja po rubu (padanje lia).
Treba ga zatititi od upadanja trave. Pred-
vidjeti stazu oko rubova; po mogunosti
podii rub bazena (pitanje oblikovanja).
Veliina:
irina trake 2,25 m. Duina zamaha pri pli-
vanju 1,50 m, dodati duinu tijela: za etiri
zamaha treba 8 mduljine. Dubina vode: do
brade domaice, ne djece!
Razlika dubine bazena - dubina vode ->
(4), ovisi o nainu odvoenja vode
- >- <fl ).
Oblik:
to jednostavniji zbog trokova i odvoen-
ja vode (s.u.), pravokutnik, svakako s
niomza ljestve ili stube.
Naini graenja bazena:
Uobiajeno: bazen s folijom(folija: nepro-
pusna povrina). Nosiva konstrukcija
zidana beton, elik (moe i iznad
terena) ili ukopano ->(5).
Bazen od poliestera, rijetko se izvodi na
gradilitu, najee predgotovljeni ele-
menti; openito nije nosivo, potrebna je
zaloga od mravog betona ->
Betonske ploe vodonepropusne
(beton na gradilitu u dvostranoj oplati,
mlazni beton preko jednostrane oplate,
predgotovljeni elementi): povrina naj-
ee keramika ili stakleni mozaik, rjee
premaz (klor - kauuk, cementna boja).
Odravanje vode: danas uobiajeno
ureajem za mijeanje vode, vano: jed-
noliko odvoenje vode s dobrimienjem
povrine pomou skimera ili bolje
pomou lijeba->
Vrste filtara: ljunak (dubinski filtar, djelo-
mino s upuhavanjemzraka radi ienja),
dijatomit (povrinski filtar), pjena od sinte-
tinog materijala. Dodatno treba unitavati
alge pomou kemikalija (klor, sredstva pro-
tiv algi bez klora, bakreni sulfat).
Grijanje:
pomou protustrujnog ureaja ili protonim
grijaem u bojleru; predvidjeti mogunost
reguliranja! Znatno se produuje sezona
kupanja uz relativno niske trokove
Zatita djece:
po mogunosti ne ogradomnego pokriva-
njem bazena ili pomou automatskog
alarmnog ureaja (reagira na pojavu valo-
va).
Zatita od smrzavanja:
za krute konstrukcije bazena pomou rub-
nih greda, grijanjem ili preljevom zatie-
nim od smrzavanja; zimi ne prazniti!
(iskoeni rub bazena).
Pribor, oprema:
vidjeti privatni zatvoreni bazen - s.
261-263
Podni izljev s izjednaavanjem

tlaka podzemne vode
235
STAMBENE KUE
S PLIVAKIM BAZENOM U VRTU
Primjer - stambena kua na padini s otvorenim bazenom,
pristup iz suterena ili vanjskim stubitem.
Primjer ->- kratak put od saune i spavaonice do bazena u
vrtu, u razini terena ispred dnevnog boravka.
U Suteren -> @ -
Prizemljem -
tnmrrr
U Prizemlje -> -
V Presjek -> -
+ 6,00 Nagi b 1:10
Arh. P. Neufert U Presjek -> -
Arh. K. Richter
Perspekti va
( 5) Okrugli plivaki bazen na padini Plivaki bazen izmeu kue i garae
Arh. Kappler
236
PRETPROSTOR, VJETROBRAN, ULAZ
U nepovoljnim klimatskim okolnostima vjetrobran je prijeko potre-
ban. Ulaz u pretprostor treba biti, koliko je to mogue, izvan domi-
nantnog smjera vjetra, ali mora biti odmah uoljiv s ulice ili vrtnih
vrata. Iz pretprostora trebaju biti neposredno pristupane najvani-
je prostorije kroz koje se najvie prolazi, a naroito stubite - -
Povoljna je neposredna veza izmeu kuhinje, stubita i zahoda
Q Meusobna veza prostorija
V Ulaz centralno
t>
jf /Tn Ulaz povezan s podrumskim
* stubitem
p ^^ Predprostor povezan s uredskim
prostorijama
( ) U vezi s podrumskimstubitem ^ ( 7) U vezi s dnevnimboravkom
u
vezi s vjetrobranom
U vezi s kuhinjom, WC-om,

podrumskimstubitemi spavaom
sobom
> 9 0 - 1 , 0
Za hodnik s vratima samo s jedne jednostrani hodnici za 2 osobe
strane dovoljna ,e sir,na hodnika fas koj e s e nesmetano mimoilaze
W od>0 9m, bolje tOm; osovinski ^ W i r|na 1 3n . 1 4 0 m
razmak zidova 1,25 m
irina 1,30 - 1,40 m
Dvostrani hodnici sa ivahnim
prometom: 1,6 mza 2 osobe, >2,0
mza 3 osobe
HODNICI
irina hodnika ovisi o njegovu
poloaju, o tome je li jednostran
ili obostran, o rasporedu vrata
>A ili B i jaini prometa. Ra-
una se da je 1 mslobodne iri-
ne hodnika (bez istaka) potreban
za 60 do 70 ljudi (-> kazalita,
kole, stubita itd.). Svrhovite i-
rine hodnika -> - Po mo-
gunosti trebaju se sva vrata ot-
varati u prostorije ->s. 186.
J ednostrani hodnici sa slabim

prometom: irina hodnika =irina
vratiju +50 cm
J ednostrani hodnici sa ivahnim
prometom
Dvostrani hodnici sa smaknutim1
vratima pri ivahnom prometu
Dvostrani hodnici s nasuprotno
postavljenimvratima
237
1,35
f ^ h
1,40
| 38 |
( 7) Kaput ( 2) Kaputi
? <
enske cipele
>
1
- r
13
>-
ULAZI,
GARDEROBE
Ulaz odreuje izgled kue. Ovd-
je posjetitelj stjee prvi dojam, tu
sve mora biti promiljeno, od os-
vijetljenog kunog broja do et-
ke kraj ogledala. Za dostavljae,
listonoe i posjetitelje mora sve
to je potrebno biti predvieno,
nenapadno ali prikladno pri ruci.
Kiobran, eir i koveg
^^ Stalak za kiobrane s nepropusnim
koritom
Sanduk za kiobrane
.""55"+ 1,25 ' H H 1,15 1,00 - i
Za odlaganje odjee 6 kuka na 1m Za udobno odlaganje odjee
h 1,30
^l ) Za udoban rastanak
T
95
1
1-95-1 H 0 13
(6) T
^ 1,70
h) 1
I 600 1 1 900 1
H
T 0 16 75
105
1
i i i i i i " " T r nr nT T T " jfe
n 1 1 1 1 1 1 1 U
013H J L_ L
ts b db Q
JL
IH
Ti
'165(
t > ? H H
59 33
I 1 H
(12) Garderobne kuke
3 kuke 5 kuka
^^ Garderobne motke
28 kuka
38 kuka
1,65
1,50 +2,0
(14) Garderobni stalak
U
1431
1,80
T
45
Garderobni stalak
T 4,0 -
H I I I I I I I I I I I I I I I 11 I I I I I I I
I I I I I 11 11 I I I I I I I I I I I I I II I
T
1,0
1
60 ^ 90
Garderoba, jednodjelna, sa stalkomza glaanje
4,01-75-
H+++ -H+H-
H4 -H-H+-
T
1,0
1
90 A
B H H
liMr
I S v j
...
2
.;. Mm
90 |60| 75 - j
T
1,0
1
Garderoba, dvodjelna, sa stalcima za glaanje

238
Potrebna povrina pri razliitom broju prostorija HODNICI
a HnHnik im2 - t uoiiko nmctnriio na * Hodnik 2m
2
=4 velike prostorije i Hodnik 3m
2
=kao @ , uz to 1osta-a Hodnik 3m
2
=4 velike prostorije i 1
V' ( D kraju stuba koje e ne^nastavljaj ^ WC, njprikladnije iskoritenje hodni - V ( 3J va ali bez WC-a ili slino. Zbog o t - F ( 4 ) mala prostorija, kupaonica, garde-
ka s ugodnimoblikom prostora vorenog stubita hodnik djeluje pro-
strano kao sa 4m
2
roba ili slino, te WC
V ^nemaiolje"mogunost?[frilazaj U
P r
"
W
ali je ii prostor W storije (kupaonica, garderoba)
Hodnik 7m
2
, samo 5 prostorija i 2 p ('gN Hodnik 5m
2
=5 prostorija i 1
male (kupaonica, garderoba) kuDaonica kupaonica
Hodnik 7m
2
=8 prostorija i stubite t/
1
^ ^ ^
1 k U p a
>
ca, garderoba i ostava
Hodnik 4m
2
=4 velike prostorije i 4
male, pri smaknutim etaama (po-
voljno rjeenje, otpadaju stubini po-
desti)
Hodnik 1m
2
=4 prostorije kao vo-
V (13) t * f izmeu spavae sobe, p 4) Hodnik 2m
2
= 4 prostorije, ostal og ( f o Hodnik 2m
2
=4 prostorije s ugrae-fc, tfg) ^T u ^^ kLpôTe"'fsp'avate
djeje sobe, kupaonice i sobe za kao ([3) mmormarima i krevetima i J ^
boravak
Hodnik 3m
2
=6 prostorija, pristup
sobe i sobe za boravak
Hodnik 4m
2
=5 prostorija s ugrade- p ^ ^ S S H ^
v
J
mmormarima
3
tima
(T)- @ pokazuje maksimalnu pristupanost razliitih veliina i
oblika hodnika prema prostorijama koje su ire od 2 m (prostorije
iroke2-3 u ovomse razmatranju smatraju garderobom, ostavom).
prikazuju najekonominije oblike hodnika za odree-
ne okolnosti. U tim primjerima usvojena irina hodnika od jednoga
metra zadovoljava kao minimalna irina, jer se u tomsluaju dva la-
na obitelji jo mogu mimoii. Ta irina, meutim, nije dovoljna za
postavljanje ormara, pa ih treba ugraditi Pri rasporeivanju
vrata treba razmotriti poloaj kreveta i ugraenih ormara u sobama.
esto sobe postaju prostranije ako se poveanjemhodnika na raun
soba postigne povoljniji odnos vrata i ormara - - ( i j ) .
239
SPREMISTA
Krovne i stubine kosine, nie i
uglovi nude prostore za ostave,
ormare i pretince.
Kod krovnih kosina treba iza or-
mara ugraditi dobru termoizola-
ciju.
Ormari bi gore i dolje trebali
imati otvore za zrak iii vrata kao
rebrenice - tako da
je omoguena staina ventilaci-
ja.
Klupa sa sandukom u hodniku
slui za smjetaj pribora za i-
enje cipela, metle itd. (7).
Ispod stubine kosine esto
ima mjesta za ormare s kliznim
vratima () ili za radni pro-
stor - (8)
lzviaivi ormari smjeteni do pod

strehu
Prostor za ormare ispod kosine
krova. Okvir s lameliranimvratima
Prostor za ormare ispod kosine
krova pokraj mansardnog prozora
Sklopivi krevet pri strmomnagibu
krova
240
1.4
letla za prainu
etka
Kanta za smee
3 Univerzalni usisa Usisa za prainu
f eS T *' '
j
@[
e
'
S t0j 6 e 0S
'
0nj ene
Klupica sa stubama
( T ) Okvir za ienje sagova ( 8) Prikladna visina ormara
J S L I
<>
( 9) Potrebni prostor za velike sanduke za smee
Za svaka daljnja vrata se
sanduk proiruje za 820 mm
PROSTORIJE ZA KUANSTVO
s. 243
Za njegu i ienje potrebno je:
ormar za manje kune naprave, sredstva za pranje i ienje, kante,
usisa, alat i ljestve irina prostora za ormar =60 cm.
Pri oblikovanju kuanskih naprava treba osigurati jednostavno ru-
kovanje bez ugroavanja zdravlja Q)- ( ).
Ureaji za odlaganje smea okno za kuno smee,
papir ili rublje treba biti od nehrajueg elika ili pocinanog eli-
nog lima.
Presjeci - okno za odzraivanje -(13)presjeka 30-35% okna
za bacanje smea. Trite nudi ureaje za ubacivanje smea s elek-
trinim otvaranjem vrataca, iz sigurnosnih razloga. Taj se sustav
ne moe primijeniti za vie otvora istodobno. . Kuni otpad
namjenski se skuplja za odvoz u pokretnim kontejnerima obujma
priblino kubini metar Vano je voditi rauna o dimenzioni-
ranju mjesta za postavljanje i putove odvoza.
U kuama s jednom obitelji pogodna su okna za ubacivanje rublja
->(5), isto tako i za hotele, bolnice, umirovljenike domove itd. Pot-
reban prostor za kontejnere za smee -().
Kante za smee od pocinanog elinog lima ili polietilena.
Obujam50,110 litara, DIN 6623, 6629. Velike kante za otpad (5))s
obujmom 120 i 240 litara trebaju biti pokretne.
Kontejner za smee - (5) od elinog lima ili polietilena, obujma
0,77 m
3
i 1,10 m
3
(1100 I), s kliznimpoklopcemi odvodomvode.
Preke Za visinu pros- Cj el okupna dui-
torije mm na ljestvi oko mrr
3 2400 1350
4 2600 1580
do 8 3500 2540
Preke Za visinu pros- Cj el okupna dui-
torije mm na ljestvi oko mrr
12 3630 1710
16 4750 2250
20 5870 2770
Lj estve- .
Vrsta otpada Okno 0 cm Min. mjere cm
Za otpad Za odzr. a b c d e
Kuni otpad rastresit 40+45 25 55 55 24 95
Otpad u vreama 110 I 50 30 60 60 24 130 c
Papir (uredski otpad) 55 30 65 65 24 110
o
Q.
Rublje (jednoobiteljska zgrada) 30 15 35 35 11,5 110 O
Rublje (vei objekti kao stambene 40 25 45 45 11,5 110
5
zgrade, hoteli, bolnice) 45 25 50 50 11,5 110 >
50 30 55 55 11,5 110
( l i ) Ureaji za odlaganje kunog otpada ^2) - (13)
Velika kanta za otpad - kontejner za
pranjenje
241
Podrumsko
stubite
Kuhinja
Ku. gosp. prost.
Shema prostornih veza s kunim

gospodarskim prostorom
Dijelovi ureaj a i opreme irina
u cm
Bolje
Automatska perilica i aparat
za suenj e rublja kao 60 60
komplet
Korito za pranje s gr i j ai em
vode 60 60
Sanduk za prljavo rublje 50 60
Radna povrina za sl aganj e
rublja 60 1,20
Ureaj za gl at anj e oko 100 1,00
Ormar za manji pribor 50 60
Ukupno 380 4,60
<D
PROSTORIJE ZA KUANSTVO
Povoljna je orijentacija prema sjeveru - -
Takva prostorija slui za smjetaj ormara s priboromza ienje, za
ivanje, glaanje, pranje rublja, a moe biti kao kutak i za hobi. Mi-
nimalne dimenzije _ .
Prostorija za potrebe kuanstva uz pomoni ulaz, s dugimpultomza
odlaganje - >, bolje rjeenje neposredno uz kuhinju ili pri-
stup iz kuhinje - - .
Pri oblikovanju pribora i sprava za kuanstvo treba se brinuti o
udobnosti i zdravlju korisnika. Daska uz koju se glaa stojei - >
mora biti drugaije visine od one uz koju se sjedi
Potrebni prostor za dijelove opreme
I
8
+
8
8
I
8
+
8
8
i
8
+
j:
.. 1
1-60- -1,20 (-60-100I
-2,40-2,80 1
k d rx
s
; L
s
s rr
p , 0 S , 0 , i l a l ,
>
D
"

1
8
+
+
8 8
C
+
(5
1
D
I60-
t " u-
-1,20-
-2,40-2,80-
-60-100-1
1
8
+
+
8 8
c
8
+
1
t "
L-oblik
U f r aômonûl S
P r0S t0r
'
i a
Pristupano iz kuhinje V ( 9)
p r i s t u p a t n o i z
V Pokraj kuhinje i kupaonice
-1,40-
1
l,
90
50>
K
Daska za glaanje, sklopiva uz zid
ormar
1, 00-
Potrebni prostor za glaanje u
sjedeemstavu
Uz elektr. valjak za glaanje
^^ Kombinirani pribor za glaanje,
sklopiv
t * ^5) ivai stroj * g
D
,Snj
Z
e
a
ru
9
S
nje
= * stroj za glaanje
Stroj za glaanje ugraen u ormar
242
J ednoredna
SPREMISTE, SMOCNICA
Pri projektiranju stanova ili kua treba voditi rauna o nusprostorija-
ma kao to su smonice, spremita, hladnjae. Te su prostorije vrlo
vane za svakodnevni ivot. Najpraktiniji je poloaj smonice po-
kraj ili unutar kuhinje ; ona mora biti hladna i prozraena,
zatiena od sunca. Treba predvidjeti prikljuak za zamrziva i
eventualno hladnjak za vino.
Najbolje je police postaviti sve do stropa. Za vea kuanstva trite
nudi hladnjake elije po sustavu nadograivanja - >, takoer s
odvojenimodjeljcima za hlaenje i zamrzavanje.
V
Smonice
t ^ (2) Smonica u nastavku na ormar t ^ ( ) Smonica preko ugla
a Smonica u nastavku ugla za
W ( 4) blagovanje
i .r-v. Smonica zbog utede prostora u
r ( 6) nastavku na kadu t ^ ( 7) Kao prije, u nastavku na WC t f ( S ) Smonica ispred kuhinje
Hladnjae - razne veliine, korisna
povrina 1.23-3.06 m
2
SPREMITA
hodnik i spavae
Osimprostorija u podrumu i na tavanu, mora u stanu postojati pro-
storija za odlaganje =1 m
2
svijetle irine 75 cm. Za vee stanove
treba u projektu predvidjeti ostavu po mogunosti od 2% povrine
stana. Ona slui za odlaganje i uvanje pribora za ienje, alata,
daske za glaanje s. 242, daske za glaanje rukava, torbe, koa-
re, kovege, koare za rublje, ljestve, nakit za boino drvce. Radi
utede prostora, vrata se otvaraju prema van. Treba predvidjeti ras-
vjetu s prekidaem na vratima i pobrinuti se za dobru ventilaciju.
Prostoriju predvidjeti neposredno uz kuhinju; ostaviti nie za ugra-
ene ormare ->(t3).
Prostori za odlaganje i ormare
opicllllMc I Uni
Spremite u podruju ulaza W (14) podruju ulaza
Kuhinja
Spremite
Spremite i ormar za cipele u
Spremite
Smonica i ostava u podruju 4 oi i i uui k
V Q5) kuhinje
243
KUHINJE
| - 45- ( - 4CH 80I 60I
( T ) Presjek kuhinje s 2 radna mjesta
|601,10-1,20 H60|
Presjek kuhinje s prostorom za 2

osobe
! a 1,20l
Nisko smjeteni dijelovi tednjaka

zahtijevaju odgovarajui prostor za
rukovanje; iznad tednjaka postavi-
ti odvod para
I60I I60I
Stolovi za rad i odlaganje dubine

60 cm
H60H 1,20-
sobe'zT bta g o va njls s I uTd odava nju ( 7 ) Rade dvije osobe jedna do druge
W
na sudopera s policom,znad njega W hr a ne bad njega su obostrano pri-
W
stupane police za posue
Izmeu prostorije za pripremu i bla-
govaonice treba letea vrata dolje

obloiti zbog mogunosti otvaranja
nogom
^g^ Ispravna i pogrena rasvjeta u
kuhinji
Uobiajena visina stola od 85 cm

je izmeu povoljne visine za
mijeanje tijesta i sudopera
Predvidjeti radnu plou koja se
moe izvui za rad u sjedeem
poloaju
Ispravno izvedeno podnoje orma-
ra za lako ienje >8 cm
^ t!
A B
Umjetno odzraivanje ventilatorom u mj et n o o azr ac i v an j e v en i u ai u i u m
na vanjskomzidu (A) ili bolje preko (14) Bolja je napa za usisavanje para
nape direktno iznad tednjaka (B)
Stol za izvlaenje
U
"1-fi
m tv
Barski pult za blagovanje
Presjek kroz elemente kuhinjske

opreme prema preferentnim
mjerama DIN 68901
Kuhinjska oprema i mjesta za postavljanje elemenata prema DIN 18022
Radnu visin uskladiti s visinom
tijela
244
H(cm) x B(cm) x T(cm)
85 2 0 - 6 0 60
Q J ednodjelni donji ormarii
35 2 0 - 1 2 0 35
65
100
l - i - l - l
85 7 0 - 1 5 0 60
( 5) Dvodjelni donji ormarii
50 7 0 - 1 5 0 35
65
100
( 3) J ednodjelni gornji ili zidni ormarii ( ? ) Dvodjelni gornji ili zidni ormarii
L^lJ
cej
L; ; J L^lJ
cej I
L
1
l - l - ^- l -
203 4 5 - 6 0 4 0 - 6 0
Visoki ormarii
KUHINJE
ELEMENTI ZA POSTAVU I UGRADNJU
Mjere i programi proizvodnje naalost su, usprkos normizaciji, i dal-
je razliiti. Openito se kuhinjski namjetaj isporuuje u irinama od
20 do 120 cms korakomod 5 cmi visinomod 85 cm. Tipizirani ele-
menti, koji se uklapaju u svaku kuhinju koju je arhitekt projektirao,
spajaju se prilikom ugraivanja i nepominu cjelinu. Radne povri-
ne i povrine za odlaganje ine jedinstvenu plohu, ukljuujui po
mogunosti i elektrini tednjak (s izrezima za grijae ploe).
Mat eri j al : drvo, perploe, iverice, sintetika; vidljive plohe: brueni
lak, drvo, sintetika; police u ormarima drvene ili ploe obloene sin-
tetikom.
Za lonce su najbolje metalne reetke. Vrata klizna, bolje specijalna
otklopna koja pri otvaranju ne zahtijevaju dodatni prostor.
Donj i or mar i i : -> + (2) za smjetaj veih, teih ili rijetko kori-
tenih kuhinjskih sprava i pribora.
Gornji ili zidni ormarii (3) +0 ograniene su dubine kako bi se
radna ploha ispod njih mogla nesmetano koristiti. Gornji ormarii
pripomau iskoritenju prostora, a posue se dosee lako i bez pri-
g i banja.
Vi soki ili boni ormarii -> (5) slue za metle, sredstva za ien-
je ili za zalihu namirnica; pogodni za ugradnju hladnjaka, penice i
mikrovalne penice na prikladnoj visini.
Sudoper i pl oa za ci j eenj e ugrauju se u donje ormarie. Ispod
sudopera je posuda za smee, kuhinjski kabli, eventualno elek-
trini bojler, pribor za ispiranje i ienje.
Posebna opr ema -> - @ kao to je naprava za rezanje kruha
ili univerzalna, uputa se ispod radne plohe, ormari za kuhinjske
strojeve i dijelove s ladicama na izvlaenje ili otklapanje, kuhinjska
vaga te posude za namirnice i mirodije koje se uputaju, suilo za
runik - sve pomae da se tedi vrijeme i snaga.
Preporuuje se mehanika ventilacijska naprava iznad tednjaka ->
Za tu svrhu na tritu se nude nape. Razlikuju se naprave za odvod
i naprave za cirkuliranje zraka. Za odvod zraka mora postojati ven-
tilacijsko okno, ali je taj ureaj znatno uinkovitiji od onoga za cir-
kuliranje zraka.
Kutni ormarii
Ugraena penica ( ^ Kuhinjski centralni element ( 9) Elektronika prea za smee ^0) Nie za kuhanje
Ormari za kuhinjske aparate i

ormari za suenje
245
85
( ? ) Elektrini tednjak ( 5) Veliki plinski tednjak
( 4) Hladnjak
44
1,24
Ploice iznad
uzdignutog ruba
O
44
86
I
1
'
2 4
25/ 34
T
44^
T
44^
1.10 1.24
( 7) Mjere za ugraene sudopere Ugraeni sudoperi
80
( 3) Trajno gorea pe
Hladnjaci
Zapr. (I) b (cm) t (cm) h (cm)
50 55 55-60 80-85
75 55 60-65 85
100 55-60 60-65 85
125 55-60 65-70 90-100
150 60-65 65-70 120-130
200 65-75 70-75 130-140
250 70-80 70-75 140-150
Ugraeni hladnjaci
Zapr. (I) b (cm) t (cm) h (cm)
50 55 50-55 80-85
75 55 55-60 85-90
100 55 60-65 90
( ) Dimenzije (7) -
KUHINJE
Ako se nastoji utedjeti prostor,
treba paziti na dimenzije sprava
i ureaja jer su vane za odrei-
vanje dimenzija ormaria. Elek-
trini i plinski ureaji te kuhinjski
namjetaj danas se izrauju
tako da se mogu meusobno
poredati, ugraditi i kombinirati
omoguujui nesmetano obavl-
janje poslova. Veliina prostorije
nije sama po sebi mjerodavna,
treba u projektu predvidjeti do-
voljne povrine za postavljanje
kuhinjskog pribora i strojeva.
Treba predvidjeti dovoljan broj
utinica; po jednu dvostruku
utinicu za svako podruje rada
i pripreme. Najee je potreban
dvostruki sudoper (7) - @ sa
60 cm irokom plohom za ci-
jeenje lijevo i 60 cm irokom
plohom za odlaganje desno.
Stroj za pranje posua treba
smjestiti desno ili lijevo uz sudo-
per. Malo potrebnog prostora,
ali obilje komfora, odlike su
"single" kuhinje.
Kutije od stakla ili plastike
rezance i tijesto
^^ Kuhinjske daske
Kuhinjske vage Kuhinjski stroj
Univerzalni elektrini no
CO
Stroj za mljevenje mesa
246
Ulaz Predprostor
\
%
Vrtna vrata
Kuhinja
Gospodarska
prostorija
V
Pomoni ulaz |
Djeje igralite Blagovaonica
Soba za
boravak
_l Smonica
_) Prostorija za |
L Erigremu
Podrumske
stube
Povrtnjak
Pogled iz kuhinje
Putevi
Ove prostorije su uobiajene samo kod velikih kua
Odnosi prostorija vee kuhinje
% I Uestalost koritenja
radnog prostora
[ <Glavne veze s ostalim
i J podrujima
Uestalost koritenja
puteva izmeu podruja
KUHINJ E
AMK - PREPORUKE - >
DIN 18011, 18022, 68901
Kuhinju treba orijentirati prema sjeveroistoku ili sjeverozapadu, u
posrednoj vezi s vrtomza povre i zaine, te s podrumom. Po mo-
gunosti se iz kuhinje trebaju vidjeti vrtna vrata, ulazna vrata, djeje
igralite i terasa 0 .
Kuhinja je u stanu radno mjesto, ali istodobno i boravak domaice
tijekommnogih sati. esto je kuhinja sastajalite obitelji ako prostor
za blagovanje pripada kuhinji
Prilikom namjetanja treba obratiti panju na sljedee:
tedjeti kretanje, omoguiti nesmetan rad i dovoljnu slobodu kre-
tanja, izbjegavati rad u stojeem poloaju, povoljno dranje tijela,
prilagoditi visinu radne plohe visini tijela, dobra rasvjeta radnog mje-
sta s. 244.
Najmanja tlocrtna povrina kuhinjske nie 5- 6 m
2
, radna kuhinja
8-10 m
2
, radna kuhinja s prostoromza jelo 12-14 m
2
0 - .
Da bi se olakalo raditi u kuhinji, treba svrhovito poredati radna mje-
sta. To znai, idui s desna na lijevo: povrina za odlaganje, ted-
njak, mjesto za pripravljanje, sudoper, povrina za cijeenje >@
- 0 .
Za koritenje sprava i namjetaja nuan je izmeu nizova slobodni
prostor irine 1,20 m. Uz dubinu niza sa svake strane od 60 cmdo-
bije se minimalna irina kuhinje od 2,40 m (?).
Potreban prostor za namjetaj i sprave: tednjak, mjesto za kuhan-
je 60 cm, sudoper s dva korita i plohomza cijeenje (ukljuivo stroj
za pranje posua) 150 cm, penica 60 cm, hladnjak 60 cm, zamrzi-
va 60 cm, ormari za namirnice 60 cm, ormar za metle 50 cm, donji
ormarii za posue, male naprave, pribor itd., pokrovna ploa od
200 cmujedno je povrina za pripravljanje i odlaganje. Za to ukup-
no treba 700 cmkako bi se postavili svi elementi.
Pravilan raspored bitno utjee na olakanje posla. Svi su primjeri
koncipirani za denjake, tj. radni proces slijedi zdesna nalijevo. Za
ljevake to e biti slijeva nadesno.
Povoljan raspored radnih mjesta u kuhinji
O
O
T
E 60
B 6 0
1
A 3 0
A =povrSina za odlaganje >30 D =sudoper prema
B =tednjak 60 proizvoau
C =radna ploha >60 E =povrinaza odlaganje
odn. cêdenje
( i ) J ednoredna kuhinja
F =velika radna pola i donji ormarii
G =gornji ormarii
H =visoki ormar
( 5) Dvoredna kuhinja V ( 6) Kuhinja u obliku slova U ( 7) L-oblik s kutomza jelo
3
IV
1 T
I E- I
'ra I
1
t J
1-62
0^ 0^
2,00
m i
Perspektivniprikaz jednoredne ~
k u h i n j e V J V Perspektiva-
t " @ v
N
e S r
n j a S
T h
r a
S r t Ormar-kuhinja (firma Haas u Sohn)
247
o
c
o
CO
O
o
(0
*
o
c
>
o
c
c
3
ra
(0
CL
E
TO
-
CO
>
o
.m
o .o
(0
CL
E
TO
t/i O
CO
N
CO
N
(0
N
S is
(0 (0 TO (0
CO S ra (0 ra (0
<J E <J <J <J <J
BLAGOVAONICE
POSUE I NAMJETAJ
( ? ) ae
Meni: juha, jelo s mesom, desert,

pie
a a s s s a g s * - H
I I & l 1 1 1 -g I s i ^ s
> >>N"N"N5>nz > MOT OT >N
Meni: juha, jelo s ribomi jelo s me-
som, desert, bijelo i crno vino
Meni: juha, jelo s ribomi jelo s me-
som, sladoled, ampanjac, bijelo i
crno vino
Meni. predjelo, jelo s ribom i jelo s
mesom, desert, ampanjac, bijelo i
crno vino
10f - 50-
!
-2,00-
- 8 0
j 45
-1,80-
- 50- 110

45
, 5P
J lO
Min. potrebna povrina za
postavljanje stola
I . I s
i
I
m i ^
CO
.a
o
tf
tx>
B
-1,80-
- 2, 00-
Min. potrebna povrina za
postavljanje stola
Mjesta za blagovanje irina Dubina Povrina
cm cm m
2
4 osobe 130 2,6
5 osoba 180(190) 3,8
6 osoba =180 (2,00) 195 3,9
7 osoba 245 (255) 5,1
8 osoba =260 5,2
3,14
Npr. pri 60 cmirine mjesta i 6 osoba =
60 x 6
=1,14 m
3,14
Min. potrebna povrina za postavljanje stola
248
Min. razmak do zida ovisi o

posluivanju
160 150 - 110-1
I
:" i
.. I
O
u
T
80
4o
4/54
I
80
1
( ? ) Stol na izvlaenje i zakretanje
I
-1,80
a D
q D
T
1,00
1
Minimalni prostor: stol za jelo u

vagon-restoranu; neto vie: nia
za jelo
V 9 - 0 \
I o f e f o i
7t> / !
Razmak izmeu povrine za

pripremu i stola predvidjeti i za
prolaz
Za ladice i vrata
1-60-1-40-180| h45-f-40-H-30f 30|
T 40
' +
120 50
. 4-
J^ 30

( ? ) Stol na izvlaenje
J if:
II.:
II
II :
:ll . ;
s
i
i
D]
( ? ) Bar - ploa
3,00 -
T
>j a D
1,27
i a D
1
1
a
0
D
M ,001
n
: 2,4C
I 1
1-1,10-1
80 C 3
T
k
1
>
35
i; 4-
: 60
Uz vie od 5 osoba mora se
predvidjeti prolaz do stranjih

mjesta; uteda prostora: stol s
kutnomklupom
( ? ) Okrugli stol, 4 do 6 osoba
l-50-t 155 I-
QOOOQ
O O 4,00
BLAGOVAONICE
DIN 18011
U kuhinji je poeljno imati mjesto za
meuobroke, ili i za glavne obroke. To
zahtijeva dodatne povrine za namje-
taj i kretanje -> @ - Mjesto za
mali obrok moe biti stoli koji se izvlai
iz donjega ormaria, visine 70 - 75 cm
->. Lijevo i desno od stola povrina
za kretanje od 80 cm. Ako ima prosto-
ra, stol moe biti u sklopu slobodno sto-
jeeg ormaria -> Manju dubinu
zahtijeva barski pult za jelo, dubine 40
cm, ali zbog uzdignute police od 15 cm
zahtijeva manje mjesta. Potrebne su
posebne stolice ili visoke stolice bez
naslona >. Mjesto za blagovanje
zahtijeva znatno vie prostora, ali moe
zamijeniti posebnu blagovaonicu ->
- Uvijek je ugodno sjediti za
okruglim stolom - Najmanji
je promjer takvoga stola 0,90 m, bolje
1,10 - 1,25 m. Klupa u kutu sa stolom
kao mjesto za jelo zauzima najmanji
prostor -> . Ako treba smjestiti vie
od 3 osobe, mora se dodati 80 cm za
kretanje oko sjedeih mjesta. Povoljno
je ako se prostorija za jelo moe prili-
kom sveanosti proiriti sklopivim ili
harmonika - vratima -> + Da bi
se moglo udobno jesti, treba svaka
osoba za stolomimati dio povrine sto-
la 60 x 40 cm, tako da je dovoljan raz-
mak do susjeda i mogu smjetaj
cjelokupnog pribora. Na sredini stola
treba ostaviti trak irine 20 cmza zdje-
le, lonce i si. Stolne svjetiljke ne smiju
zasljepljivati. Razmak izmeu ploe
stola i donjega ruba svjetiljke ne vei
od 60 cm . Tako nema blijetanja
i susjedi si mogu gledati u oi.
Orijentacija blagovaonice prema zapa-
du, prostorija za zajutrak prema istoku
Prilaz iz kuhinje ili prostorije za pripra-
vljanje >@ - @ Preporuuje se iz-
laz na terasu. Vanjski prostori (veran-
de, terase) lee na sunanoj strani
zatienoj od vjetra, ispred blagovaoni-
ce ili dnevnog boravka (dakle pri na-
jeem jugozapadnom vjetru prema
istoku do jugoistoku).
Najmanja blagovaonica za 6 osoba: Blagovaonica za 12 osoba s povrinomza pripremu, najudobniji raspored stolica, ^2)
okrugli stol, kutni ormari za posue vL ' mogunost produljenja ako postoje harmonika vrata prema susjednoj prostoriji ^'
Smjetaj jednog kompleta pribora
za jelo
Soba za
boravak
BIagoyi:
Kuhinja
Shema odnosa prostorija oko bla-
govaonice ^ '
Zatvorena blagovaonica izmeu
kuhinje i sobe za boravak s poseb-
no mirnimpoloajemmjesta za bla-
govanje
Blagovaonica izmeu terase i sobe
za boravak, veza prostorija leteim
vratima
Blagovaonica kao naprijed, sa so-
bomza boravak uz zajedniku tera-
su, dobra rasvjeta prostorija
249
Oko kreveta prostor 75 cm
Odlaganje je neophodno: noni or- Prostor za ormare sa sklopivimvrati-

mari uz krevet V- / ma
Sj ever Sj ever
*
n
2,00
4-
V ( ? ) Mala spavaa soba/djeja soba V ( B) Uobiajena svrhovito namjetena fr ( 5) Spavaa soba s vie prostora za
v/
r
1 > " spavaa soba V- / toaletu 1 ormare
75 , 2,00 . 75 , 75 2,00 .75 ,60
SPAVAE SOBE
Udobnost pri spavanju ovisi o
krevetu. Uobiajene dimenzije:
90 x 190, 100 x 190, 100x200,
160 x 200. Duljina kreveta za
svaku pojedinu osobu treba biti
jednaka tjelesnoj visini +25 cm.
Oko svih strana kreveta treba
projektirati prostor irok najman-
je 60 cm, bolje 75 cm->. To
je vano za namjetanje kreve-
ta, a naroito ako usporedno s
krevetomstoje ormari. Pri otvor-
enimvratima mora ostati dovol-
jan prostor za kretanje -> Li-
jevo i desno od branog kreveta
mora postojati prostor za odlag-
anje. Prikladni su i ormarii na
koje se mogu postaviti none
svjetiljke -> Po osobi treba
osigurati oko metar prostora za
ormar. Ako nema raspoloivog
mjesta, treba nai mjesto na
hodniku - >+. Osim ras-
vjete itave prostorije, potrebno
je i svjetlo za itanje -> (2). U
spavau sobu treba postaviti
najmanje jedno zrcalo u kojem
se moe vidjeti cjelokupna figu-
ra. Dobro je rjeenje ormar sa
zrcalima na vratima ili stranica-
ma.
1 0 ( 7) Spavaa soba s garderobom f Spavaa soba s garderobom V bnimtednikom^"** * ^ ^
Kupaonica
U Spavaa soba i garderobni hodnik p, ( g) Spavaa^soba s garderobomi prila- p, ( g) S p a v a a s o b a -t dj e j a soba do nje t ' ^3) Spavaa soba / tu / kupaonica
V Dvokrevetna soba / dijete / gost t * (15) () t ^ 06) Dvokrevetna soba V Mogunost podjele Q6
250
A) Leaji na raznim visinama
SPAVAE SOBE
VRSTE KREVETA
i,
Vrea za spavanje s patentnim

zatvaraemi kapuljaomza glavu;
slian je japanski nain spavanja
B) Leaj i (kau, poi val j ka)
Poljski krevet s napetim platnom
za jedra, sklopljen se moe koristiti
kao klupa za sjedenje
Niski krevet od elinih cijevi s
poplunom ili vunenim pokrivaem
^^ Bakin krevet s perinom, glomazan
s visokimnogama
-
Poivaljka, pokriva i jastuk su

preko dana smotani u navlake s pa-
tentnimzatvaraem
C) Leaji za nudu
Kao prije, sa sandukom tspod ma-

draca za smjetaj posteljine preko
dana
Poivaljka sa sandukomza poste- / g \ Poivaljka za spavanje na izvla-

Ijinu iza kosih jastuka enje
Visoki krevet na ormaru s dubok-

imvodilicama s gornjomploomna
izvlaenje koja je ujedno poklopac
Krevet na ormaru, niski ormar za
odjeu, prikladno za vrlo male pro-
storije, brodske kabine, ateliere i si.
~ Tro katni krevet za spavaa kola,
11) kue za odmor i djeje sobe, potre-
ban prostor 0,338 m
2
po krevetu
-62j-
Pullman-krevet za stambene pri-
kolice i spavaa kola, uzdignuti nas-
lon je drugi krevet
D) Skl opi vi kreveti
Naslonja za spavanje (rasklopiv,
potreban je poseban sanduk za po-
steljinu)
E) Rastezl j i vi i zi dni kreveti
^^ Poivaljka za spavanje
(rasklopiva)
Mmmmm ^
t- 72 -i 68
Rastezljivi krevet za 1 ili 2 osobe,

preko dana se ugura u krevet
Zidni ormar za rastezljive krevete
- * obratiti panju na uske ot-
vore za vrata
Frankfurtski krevet (bono preklo-
piv)
2,10
2,00
l
Rastezljivi kreveti mogu stajati
ispred zatvorenih vrata ormara
35 ?
Frankfurtski krevet (preklapa se
po visini) 2-struk ili kao dva kreveta
Kod okretno-sklopivih kreveta je
ormar nou otvoren
251
SPAVAE SOBE
POLOAJ KREVETA
Za osjeaj sigurnosti i mira osobe koja se odmara, vrlo je vano gdje je krevet smjeten:
S l
i
i slobodno u sobi
Samosvjestan ovjek rado spava u slobodnomprostoru sobe @, bojaljivi radije uza zid - 0 +(2), i l i jo radije ->(5) - (J )
Osjeaj smirenosti ovisi 0 zidnoj oblozi, obliku kreveta, poloaju prema stranama svijeta (glava po mogunosti prema sjeveru), o poloaju u
odnosu prema svjetlu (otkrenuto od prozora ) i vratima (pogled na vrata). Ima li vie kreveta, vaan je njihov meusobni poloaj, jer ako:
( ) Prijatelji
spavaju u istoj sobi, odreeni zahtjevi uvjetuju raspored kreveta, a takoer i poloaj glave u krevetima koji se dodiruju +@ . J o su
osjetljivije razlike kad je rije o branim krevetima:
Dva kreveta jedan do drugog
3
VM
Dva kreveta jedan iznad drugog
poloaj kreveta manje ovisi o prostornimmogunostima nego 0 osobnimeljama. Ako su kreveti razdvojeni, po mogunosti brani par ne
lei u istomsmjeru nego u suprotnimsmjerovima - > +. Danas prevladava odvojeni poloaj branih kreveta, a nekada je zajedniki
leaj bio uklopljen u zasebni prostor:
I krevetu u sanduku Krevet s baldahinom Natkriveni krevet Krevet - kua
koji je bio oblikovan poput bazilike, uz zatvorene zavjese osebujno osvijetljen odozgo kroz baldahin. Posljednja etiri primjera zorno po-
kazuju koliko je oblikovanje prostora i namjetaja ovisno o nainu ivota u nekom razdoblju.
252
2, 00 1,25 3, 25
i
1,50
i I I .
- Z I S ,
j l l f i
i t
Po^J gd na dvokatnu krevetsku niu ^g^ Pogled i presjek krevgtske nie s
gornjimormarom
SPAVAE SOBE
KREVETSKE NIE I ZIDNI ORMARI
Za vlastiti dompoeljni su ugraeni ormari, a za unajmljeni stan po-
kretni ormari. Male prostorije zahtijevaju maksimalnu tednju pro-
stora, pa su poeljni ormari du cijele stijene. Najpovoljnije su ma-
sivno obrubljene nie s obinimpodom, zidovi obojeni ili oblijeplje-
ni tapetama koje se mogu prati, klizna vrata tipizirane proizvodnje.
Najprikladniji su ormari kao pregrade izmeu spavaih soba ->(?),
i Ako su ormari uz vanjski zid, treba paziti na termoizolaciju
i ventiliranje kako bi se izbjeglo kondenziranje vode. Ventilacija je
potrebna i za garderobe @ .
J
T
1,00
1
n
f \
M :
Mt
I
60
Krevetska nia oblikovana ugrae-

nimormarima
Dvostruka nia (s povrinama za
odlaganje na vratima) (Q)
U
^ Mnogo kratkih odjevnih predmeta, izvrstan raspored ormara, dobro iskoritenje
prostora
10
Presjek ->() Presjek dijela s ladicama- () Presjek-
60 60
1,00
33
t i
1
i
S fc" i 9-10
/ Hlae
Ladice
33
1
\ za rublje
V
CJ i
O , ^
70
30
: 1
T
/
/
jf
1, 50
55 65 , 30
Unutarnje povrine
tapete ili obojene
( 6) Uobiajeni ormar za odjeu i rublje ( 7) Ugraeni ormar za odjeu i rublje
Ugraeni dvostruki orrrar, uteda
trokova i prostora -
, 90
^^ Prohodni ormar izmeu dviju
prostorija
2,00
^g^j Prostorija za ormare i tu izmeu
dviju djejih soba
Prostor za ormare s razdvojenim
pristupom
Prostorija za ormare, ormari obo-
strano
Prostorija za ormare s mjestomza
oblaenje
253
5-10 kom., 50-70 cm
5-10 kom., 4 ^>5 cm
1,45-1,60 ;
Ûlu
enski "I
kaputi " MukT"
kaputi
Kaputi
( 2) enska odjea
GARDEROBE
U ormare za odjeu i rublje moraju se najmanje moi smjestiti:
85
1,30
za gospodi na
2 ljetna odijela
2 zimska odijela
1 sportsko odijelo
2 ljetna kaputa
1 kini kaput
2 zimska kaputa
1 crno odijelo
1 smoking, 1 frak
za damu
1 zimski kaput
1 krzneni kaput i kaputi 6 koulja
2 ljetna i kina 5 potkoulja
kaputa
4 kostima
5 vunenih haljina i halj.
za prijelazno vrijeme
5 bluza
6 pidama
12 dnevnih koulja
6 potkoulja
12 mreastih koulja
12 gaa
3 koulje za frak
8 maramica
24 para tara pa
18 gaica
4 veernje haljine
4 ljetne haljine
6 pidama i
spavaica
15 pari arapa
8 pari rukavica
8 pari cipela
4 eira
2 ljetna eira
2 zimska eira
1 slamnati eir
1 kruti eir
1 cilindar
5 pari cipela
ostal o
6 plahti
6 presvlaka
12 jastunica
6 frotir, runika
24 runika
6 krpa za
brisanje.
( 5) Muko rublje
3 kom. frotira*
za tuiranje
6 kom. malih frotir-runika
Ci) Runici i si.
3 para sportskih arapa
Muke arape
10x8x3,5
arape i rukavice
Vjealice za odjeu 14) Toaletni stoli
Stolica za odjeu, naslon u obliku
vjealice za odjeu
Ormar za odjeu i rublje s iskori-
tenjempovrinama vratiju; dimenzi-
je s. 253
254
KUPAONICE
OPREMA -> tH
1, 04 1, 70
Kod kraih kada vea je potronja vode
%
7T T \
38 1
1 J-
I-30H 105 1
U tu kabini ( 4) Ugraena kada
Obloga kade jedno- ili dvostrana,
2,25
Konzolna WC koljka s niskim
vodokotliem
takoer i s konvektorom
11
S
1
S
7
5
1,20
t411
t-33
s
H
WC uavac (francuska izvedba)
WC koljka s ugraenim vodokot-

liem, potronja vode 6 litara
1 , 0 0 ^
Podnoje pomino
WC ispod kosine krova ili stuba ^l ^r L d b T " ^ ^ ^
I S 55|
Prostor izmeu kade i zida
1 1.05 1
Poeljan slobodni prostor
1 (-27-40
1 9 - 2 2 ,
23- ar
(14) Bojler ispod umivaonika
Protoni plinski bojler s prikljukom . . . .
na dimnjak Toaletn, ormanc Ormari za lijekove pod kljuem
Dva umivaonika s draima runika
izmeu njih
Dvostruki kombinirani stol za
umivanje s donjimormarom
Kombinirani stol za umivanje
255
p
25 40 20 40 15 40 20
1 H H i
1/
B x T
75 x 90
8 0 x 80
90 x 90
80 x 100
70!)
K D
i,e
P
1
p
1
'
6 5
1 5
40
\\{l/)
--J
[ q]
V
30 90 ,20, 40 ,25
I 1I 1
-2,05-
V
25 , 40 15 50 20,
H H H
2
. I80I90 1
U j1,70 I
_ I1.00t70I
P [ 1 , 7 0 - - ]
1 P
1,20 1
20 60 1,70
-2,50-
(SI (8) gl
U
20, 55 15 40 20 40 25
1 H H h-
-2,15-
l i t
t h
7 5 9 0
1'
7
H9C
^ I 2,35 1| 1,;
KUPAONICE
tu
1. Zahod sa stojeomili
zidnom koljkom
Iz higijenskih razloga bolje je
postaviti koljku uza zid. Zah-
odske koljke s dubinskim ispi-
ranjem smanjuju neugodne mi-
rise.
L
I - AH
O
n
A 38-45
B 60-75
L 55-75
T 120-135
2. Tu - kade slue uglavnomza
pranje tijela. Kupae kade osim
za pranje tijela slue i za opora-
vak (ljekovite kupke).
T T A 80-100
I B 75-100
B L 80-100
I _ T 130-175
3. Kupae kade
Najee je to ugraena kada.
Povoljno: visoka kada s ugrae-
nim konvektorskim grijanjem
s. 255.
n?
1
t t
160- 180
70- 80
100- 120
120-150
4. Pisoar -> 0 -
Danas uobiajeno i u kui.
L
IAI

f l
35-45
35-45
60-75
100- 120
5. Umivaonik
c
B
l i
A 115-145
B 40- 55
L 120-175
T 100-145
Mora biti dovoljno velik i imati
dovoljno prostora za odlaganje.
Armature ispod buke tede
prostor i lako se odravaju. Mje-
alice s polugom tede vodu i
energiju. Radi akustine izolaci-
je treba upotrebljavati armature
grupe I. Dvostruki umivaonik i-
rine 1,20 m ne prua dovoljno
prostora za ruke pri pranju. Bol-
je rjeenje su dva umivaonika s
prostorom za runike izmeu
njih i sa strane za odlaganje
s. 255 .
256
w o
Blok ugraen u zid
f i oj i o)
Bio k ugraen u zid
mmmmmm
Blok ispred zida

i f
f>. v
i f
[oJ(q)
0 v
Blok ispred zida
0 v
pt Instalacijski elementi za WC ^ ( 2) instalacijski elementi za kupaonicu

mm
SANITARNE KABINE
PREDGOTOVLJAVANJE
Uobiajene instalacije za tzv. mokre prostorije najee su skupe i
zahtijevaju vrijeme za izvedbu. S obziromna to da su zahtjevi uglav-
nomjednaki, preporuljivo je predgotovljavanje, naroito za zgrade u
nizu, kue za vie obitelji, zgrade za odmor, zgrade s apartmanima,
hotele i za sanaciju starih zgrada. Predgotavljavaju se instalacijski blo-
kovi - > do (3) instalacijski zidovi, cijele kabine za cjelovitu visinu
etae, - , s ugraenim instalacijama i sanitarijama s pri-
borom. Cjelovite kabine s nepromjenljivimdimenzijama - >- .
Konstrukcije:
Najee tipa sendvi, kao drveni kostur s ploama od lesonita, az-
bestcementa, aluminija, preanoga nehrajueg elika. Poliester
armiran staklenim vlaknima, ali i drugi sintetini materijal. Postoji i
izvedba gdje su kua i oprema od istog materijala. - > -
^ ( 3) Instalacijski blok ispred zida p ( 4) Instalacijski zid
I 1,80-
1,94
5
Dimenzije instalacijskih okana
Instalacije kune tehnike
Z W K WAS WAr G Hu Hr min. sred. max. min. sred. max
W ( 6) Kao prije, s tuem
I 2,05 1
2,11
5
" si
39 !R " l
bA B S i
6 6
H72H 1,20 -
1.74
5
1,32
P wc-kompaktnakabinasobjektima P ( j ) oknom
S tU em
'
l ns ta a c i
)
s k l m
j ^( g) Mala kabina s kadom P
Kabina s kadom
,30,,6
-1.72 H
2,76 2,87
5
1,53
1,53
1,45
P Kabina s kadomi perilicom P ( l i ) Kompaktna kabina Kao prije, ali tu sa strane Kompaktna kabina
- 2,28
5
I
1-1,40-1
P Kabina s tuemu hotelu P Kabina s tuemu najmanjemstanut^ S h S inâlacNe ^
53
V
w c k a bi na u bol ni c i
257
Kupaonica
Spav. soba
ra supruga
g
p
O Spav. soba
supruge
Odnosi kupaonice prema ostalim

prostorijama
b ^T o S a n ^ S r ^
S0b3
> (D Kupaonica ugraena u kuhinji
. Neposredni pristup kupaonici i WC-u
V (4) leteimvratima iz roditeljske spava-
e sobe
Kupaonica na hodniku, izmeu
sobe za boravak i tri spavae sobe
/gN Kupaonica dvojimvratima dostu-
* pna s hodnika i spavae sobe
p, Kupaonica izmeu spavaih soba,
dostupna iz hodnika
Leteim vratima mogu se spavae
V postorHa
Pa0niCa

dV
i i , i
^ ^ ^ Kupaonica i tu dostupni iz hodnika
KUPAONICE
POLOAJ U KUI
Ako nije predviena prostorija za kuanske poslove, mora se u ku-
paonici predvidjeti prostor i osigurati prikljuci za strojeve za pranje
i suenje rublja te prostor za koaru za prljavo rublje Za mla-
de ljude pogodniji su tuevi, a za starije sjedee ili leee kade ->
primjer @ - s manjimpotrebnimprostoromod prostora za kupa-
onice s tuem. Prilaz iz spavae sobe i kroz zahod -() Najpovolj-
niji je poloaj u neposrednoj blizini spavaih soba.
Ureaji Povrina za smjetaj
irina u cm Dubina u cm
Toaletni stolovi s umivaonikom, umivaonici
za ruke i bide
1 J ednostruki toaletni stol
2 Dvostruki toaletni stol
3 Ugraeni toaletni stol s jednim umivaonikom
i donjimormarom
4 Ugraeni toaletni stol s dva umivaonika
i donjimormarom
5 Umivaonik za ruke
6 Bide (bidet), stojei ili
konzolni na zidu
> 60
>120
> 70
>140
> 50
40
>55
>55
>60
>60
>40
60
Kade
7 Kada za kupanje
8 Tu - kada
>170
> 80
>75
>80*
WC i pisoar
9 WC s tlanimispiraemili vodokotliem
10 WC bez vodokotlia (s vodokot. ugraenimu zid)
11 Pisoar
40
40
40
75
60
40
Sprave za pranje
12 Perilica
13 Suilo za rublje
40 do 60
60
60
60
Kupaonski namjetaj
14 Donji ormari, visoki ormari,
gornji ormari
prema pro-
izvoau 40
* Kod tu - kada s b =90 i 75 cm
(O) Potreban prostor za ureaje u kupaonici i WC-u
Potronja Potrebna koliina Temperatura Vrijeme
tople vode tople vode tople vode troenja
za: (0 (C) (pribl. min)
Pranje:
Ruke 5 37 4
Lice 5 37 4
Zubi 0,5 37 4
Noge 25 37 6
Gornji dio tijela 10 37 10
Donji dio tijela 10 37 10
Cijelo tijelo 40 38 10
Glava 20 37 10
Pranje djeteta 30 40 5
Kupanje:
Leea kada 140-160 40 15
Sjedea kada 40 40 5
Kada za noge 25 40 5
Tuiranje 40-75 40 6
Njega tijela:
Brijanje na mokro 1 37 4
(TT) Potrebna koliina tople vode, temperatura i vrijeme troenja vode
258
^ Kupaonica u tavanu, s krovnim
prozorom
p ^J ) Kupaonica dostupna iz spavae
sobe i kroz tu / WC
U Kupaonica uz unutranji hodnik V
IB1 IS!
C l |
I
1
)
Spavanje Spavanje
a v . Tipini hotelski tlocrt: hotel
V (5) Tipina kupaonica u kuama u nizu (6^) "Nassauer Hoff" Wiesbaden
arh.. Verfasser
KUPAONICE
POLOAJ U KUI
DIN 18022
Prema DIN 18022, kupaonice i zahod samostalne su prostorije u ko-
jima su smjeteni ureaji i oprema za njegu tijela i odravanje zdra-
vlja.
Treba predvidjeti dvije odvojene prostorije za kupaonicu i zahod.
Vano je da su takve u stanovima s vie od 5 osoba. Prostorije se
zakljuavaju. Kupaonica i zahod mogu biti povezani sa spavaom
sobomako postoji drugi zahod ili kupaonica sa zahodoms pristupom
iz hodnika - (i )- . Kada za kupanje i/ili tu - kada, umivaonik i pe-
rilica pripadaju kupaonici, a zahodska koljka, bide i mali umivaonik
zahodu.
Iz ekonomskih i tehnikih razloga treba kupaonicu i zahod, a ta-
koer i kupaonicu i kuhinju, smjestiti tako da se mogu koristiti za-
jednika instalacijska okna.
- @ - - Dobro je smjestiti kupaonicu u podruje spavaih
soba - .
Kupaonicu i zahod treba orijentirati prema sjeveru, po mogunosti
s prirodnomrasvjetomi ventilacijom. Ako se nalaze u unutranjosti
zgrade, treba predvidjeti najmanje 4 izmjene zraka u satu. U vie-
katnoj zgradi treba kupaonice i zahode smjestiti tako da instalacijs-
ki zidovi lee jedan iznad drugoga, jer e tako biti najnii trokovi in-
stalacija i akustine izolacije.
Dvije susjedne kupaonice dvaju razliitih stanova ne smiju se prik-
ljuiti na zajednike instalacije dovoda i odvoda vode. Ugodna tem-
peratura kupaonice iznosi +22 C do 24 C. Za zahod u stanu +20
C, u drugimzgradama (npr. upravne zgrade) +15 C. Prostorija ku-
paonice znatno je izloena vlazi.
Treba predvidjeti odgovarajuu izolaciju.
Zbog visoke vlanosti zraka i stvaranja kondenzata, moraju povri-
ne biti jednostavne za ienje. Zidna i stropna buka moraju biti u
stanju upiti i ispustiti dovoljno vlage iz zraka. Obloga poda mora biti
sigurna od klizanja.
Za akustinu je izolaciju mjerodavan DIN 4109. J aina buke koju uz-
rokuju kuanske tehnike naprave i instalacije u tuimstanovima ne
smije prijei 35 dB (A).
Treba predvidjeti najmanje jednu uzemljenu utinicu za elektrine
naprave uz ogledalo, na visini od 1,30 m.
U kupaonici i zahodu trebaju se nai i: ormari za runike i sredstva za
pranje i ienje, ogledalo s rasvjetom, bojler za toplu vodu, ormari
za lijekove i zavoje (pod kljuem), dodatna grijalica, drai za male i
velike runike, suilo za runike, rukohvati iznad kade, kutija za papir
na dohvat ruke, ae za pranje zuba, alice za sapun i povrine za
odlaganje.
Kuhinja, kupaonica i WC na jednomf < /oN

instalacijskomzidu
Kuhinja, kuno gospodarstvo, ku-
paonica i WC u unutranjem pod-
ruju
tjr Kuhinja, kupaonica i WC na jednom /J TjS Kupaonica dostupna iz spavae yf my Velika kupaonica
instalacijskomzidu * sobe
Kupaonica i sauna (veza preko
tua)
259
V
1, 65
Primjeri ureenja malih kupaonica
2,15
Kao ->0 , ali irine 2,15 m
2,50
Kao ->0 , ali irine 2,50 m
KUPAONICE
PRIMJ ERI IZ PROJ EKATA
Primjeri - >0 - 0 prikazuju mi-
nikupaonice, tu i kadu koji su od
umjetne smole (poliester), obli-
kovani i prilagoeni svojoj namje-
ni, tj. sa irokimdijelomza rame-
na i uskimza noge. Prema tome,
zahtijevaju najmanje prostora.
Trite nudi i kade sa zakoenim
kutovima, tako da se vrata mogu
lake otvarati (za stare zgrade)
6 76
0 Mala kupaonica s iskoritenjemku- p 0 esterokutna kada i tu
40 55-65
V ( 8) Kada i tu u kutovima
1,60-1,80
( 9) Kupaonica s odvojenimtuem
Kupaonica I h i u zasebnimprJ Ito- ^ ( g) 0 d v o j e n j pr os tor z a u mi va n j e
1,44 80 75 75 75
Kupaonica s kadomu kutu t " Tu i kupaonica na 7 m
5 .
70 10 76 75
Dvoredni raspored ^l ) Odvojeni prostor za tu
U WC i tu odvojeni
Kupaonica i tu odvojeni
li!
Uj
f l i
0
25' 40 '25 90/90
Tu, WC, bide, umivaonik
1,00 . 70- 75
Kupaonica i tu odvojeni, s dva
umivaonika
Kada sa zaobljenimkutem; potreb-
no u skuenomprostoru
260
Bl agaj na
| vanjski bazen [ ] Terasas lealjkama -
- j Travnjak za leanje ] - Prohodni
bazen
Kuhi nj a " |
Igral i t e " |
St rani
posj eti tel j i
Bazen za djecu j
Veze prostorija uz zatvoreni bazen
/ Hot el u vel egr adu
e Uobi aj eni hot el
/
/

s
/
/*
' % *

9 >
a
/" vobi aj eni
hotel
- ^ Do n j a gr a
3 2
Hot el
l i ca
u vel egr adu
Krevet i 100 200 300
@
Max. broj istovremeno prisutnih go-
stiju
Kr evet i 100
Hotelski bazeni u Njemakoj, proiz-

voljno odreena veliina bazena
Pl i vaki bazen
Grijanje
3 7 , 5
4 , 0 0 , 2 , 5 0 ,
1 1
Presvlaenje
Ureaj za mijeanj44)de
| Ventilacija |
Uobiajena veliina plivake
dvorane <D
u. !
,_ I,.,!'
A
=:- -u
>
150
Protustruj ni ur eaj
Najmanji bazen
Raspored prostorija oko plivake
dvorane kod jednoobiteljske kue
40 1,25 obi l azna st aza
100 __
res:
Jako prskanj e
Nor mal no prskanj e
2,00
Udaljenost do koje dopire prskanje
od mjesta nastanka
PRIVATNI ZATVORENI BAZEN
QP
Neprijeporno slui uivanju tijekomslobodnog vremena, treba mno-
go svjetla, prozore okrenute prema vrtu, ugraditi opremu za zaba-
vu! Bazen u podrumu, ako je bez otvora, nakon kratkog vremena
prestat e se upotrebljavati!
Uobiajeno: voda 26-27, zrak 30-31, relativna vlanost zraka
60%-70%, maksimalna brzina zraka 0,25 m/s. Isparavanje vode 16
g/m
3
sat (mirovanje) do najvie 204 g/m
3
sat (upotreba). Glavni pro-
blemje vlanost zraka: iz bazena voda isparava dok se ne doseg-
ne granica zasienja - s. 262 (ii) - . U stanju mirovanja ve pri
niskimvrijednostima prestaje isparavanje jer se nad bazenomstva-
ra zasieni sloj zraka, pa ne treba ventilacijomporemetiti taj sloj; in-
ae, uklanjanje vlage iz prostorije ventiliranjemje skupo, ali nuno.
Zbog visoke relativne vlanosti zraka do 70%, svaki mali toplinski
most dovodi u kratko vrijeme do tete na zgradi! Specijalna literatu-
ra -QP . Najei nain graenja je cjelovito izolirana zimska hala
(Km=0,73), rjee neizolirana "ljetna" hala (po mogunosti rastav-
ljiva); djelomino pokretni krovovi ili dijelovi hale omoguuju da se
pri lijepom vremenu kratkotrajno otvori hala i bazen koristi kao ot-
voreni (kupanje po svakomvremenu); problematino zbog toplins-
kih mostova.
Mi ni mal ne di menzi j e bazena - >; u hali je nuno imati (i ako je
dograena uz kuu): zahod, tu, mjesto za najmanje 2 lealjke.
Nadzemni prolaz oko bazena ->s. 262 irina ovisi o obradi povri-
ne zida (visina prskanja - >; predvidjeti podzemni prohodni kanal
za instalacije radi moguega proputanja bazena i instalacija i
voenja ventilacijskih ureaja - s. 262.
Orijentacija: a) prema vrtu (idealni "zatvoreni bazen" je otvoreni ba-
zen) s koritomza prilaz, b) prema spavaoj sobi roditelja (eventualno
roditeljska kupaonica moe sluiti za tuiranje) i c) prema dnevnoj
sobi; prostoriju za tehnike ureaje =10 m
2
, smjestiti uz kotlovnicu.
Dodatne prostori j e: prostorija za boravak, priruna kuhinja, bar,
masaa i fitnes, kompleks saune (sauna, prostorija za hlaenje
vode, otvoreni prostor, prostorija za odmor) - >0 Hot-Whirl-Pool
(masaa, 40 C).
Tehni ka oprema: priprema vode s ureajima za filtriranje i dozi-
ranje sredstava za dezinfekciju, preljevna posuda na kraju lijeba
(oko 3 m
3)
, omekiva vode (za tvrdou iznad 7 dH) i ureaj za ra-
sprivanje sredstva protiv gljivica na nogama (naroito ako je oko
bazena tapison); ventilacija s dovodomsvjeeg zraka i ureajemza
mijeanje zraka - s. 262 s kanalima u stropu i podu, ili primitivni
ventilacijski sanduk s ventilatoromza izbacivanje zraka (suvie veli-
ka brzina zraka, opasnost od prehlade); grijanje radijatorima, kon-
vektorima ili zrano grijanje, kombinirano s ureajemza ventiliranje.
Podno grijanje je dodatni komfor, ima smisla ako je izolacija poda k
>0,7, ili zrak u hali <29. Uteda energije moe se postii toplinsk-
im pumpama (ekonominost ovisi o cijeni struje) i/ili povratnim iz-
mjenjivaemtopline (Menerga/Frlich) u ureaju za ventilaciju, po-
krivanjembazena (rolo ili pokretni prekrivai), nuno, samo pri tem-
peraturi zraka <29 C) ili povienjemtemperature zraka (reguliranje
higrostatom) u stankama izmeu kupanja. Uteda do 30% ukupno
potrebne topline.
Ostal a oprema: startni blok, podvodni reflektori (paziti na sigur-
nost), protustrujni ureaj za plivanje, tobogan, sola rij; daske za ska-
kanje zahtijevaju odgovarajuu dubinu vode i visinu hale. Vana je
zatita od sunca i akustina izolacija (strop koji apsorbira zvuk, pri-
guivai zvuka za ventilacijske ureaje, bazen s izolacijom protiv
materijalnog zvuka).
Tehni ke poj edi nosti
Naelno samo materijali otporni protiv korozije: pocinani elik, al-
uminij otporan protiv morske vode, nikako gips; drvo obraeno la-
zurnom bojom!
Odredbomo termikoj izolaciji vie se ne postavljaju nikakvi zahtjevi
(prije: najvie =0,85 W/m
2
k max). Uz visoku prozorsku termoizola-
ciju, ugradbomdvostrukog stakla (K =1,4), nepotrebno je grijati pro-
zore toplimzrakom, a nisu potrebni ni konvektori ispod prozora.
261
lijeb
/ /R eetka / Dilat. reka
JT^TTT.
Irtvena traka
( / ' / i
R ubnjak bazena
/Hrapave ploe
R ubnjak bazena
Prstenasti vod
Hrapave ploe
Klizni leaj
Naglavnica bazena, preljevni lijeb
sustava "Wiesbaden"
f R ubnjak bazena H
R eetka ^pl ote
Prstenasti vod
Preljevni lijeb sustava "Wiesba-

den"
Ploa za
prihvaanje R e J M t o Hop.
Ij X ; . ,
( 3) Povrinski usisnik (Skimmer)
Prstenasti vod
S i S
n i a k 0 m t o n a
Finski lijeb
Prozori - vrata
I
Preljevni lijeb sustava "St. Moritz"
Hidroizolacija i parna brana
[-Estrih u padu
r Stakleni mozaik ili slino
*-Alum. stijena od platica|v%y"v
- Obloga od poliester-
skih ploa
Prohodni
kontrolni
hodnik
Aluminijski bazen s oblogomod po- /Tn Ventilacija s mehanikom regulaci-

liestera jom(jednostavno rjeenje)
L
Nosiva ploa I- Termoizolacija
ovjeena
Podno grijanje ovjeeno =jedno-
stavno, jeftino, lako pregledno
Strojarnica
R elat. v l an o s t zr ak a
50% 1 60% 1 70%
28C
Tempe
26C
r at u r a
28C
zr ak a
30 C 28C
R
24C M
21
219
13
193
0
143
0
67
R
26C M
48
294
53
269
21
218
2
163
0
143
R
28C M
96
378
104
353
66
302
31
247
36
227
R
30C M
157
471
145
446
123
395
81
339
89
320
" Razl i ka temperature voda/zrak od 4K ne
moe se trajno odrati
(l^) Plivaka dvorana ispod terena
T&T
Specifina koliina vodene pare u
z atvorenom bazenu (g/m sat) za
stanje mirovanja (R ) i maks. kori-
tenje (M) prema Kappleru -> tH
Hibridna toplinska pumpa -
postrojenje za odvlaivanje
Shema postrojenja za dovod
svjeeg zraka
Ventilator za
odvod zraka v.,..., ^
vanjskom zidu piM g
J ednostavno postrojenje bez dovo-

da svjeeg zraka - jeftinije u nabavi
i eksploataciji
PRIVATNI ZATVORENI
BAZEN ->QD
Bazeni se najee grade od armiranog
betona, odvojeni leaji. Izgraen nadzem-
no sa zidovima od lake opeke skuplji je za
oko 5000 DM od potpuno ukopanoga (jer
su i instalacije jeftinije).
Dilatacijska razdjelnica do 12 m duljine
nije potrebna.
Vano: potreban je ventil za izjednaenje
s tlakompodzemne vode da bi se sprijei-
lo razaranje bazenal
Obloga: keramika, stakleni mozaik ili jed-
nostavni nali (vodonepropusni beton!) ili
poliester, PVC folija debljine najmanje 1,5
mm(izolacija).
Skimmer ili bolje lijeb.
Potrebno je preljevno okno: uzdignuto -
(2) jednako lijepo kao ( 4) - () , ali pot-
rebno samo s jedne strane, a mnogo je
bolje jer nema hidraulikog tlaka na oblo-
gu obilazne staze.
Predvidjeti slivnik u podu, plivajui protu-
strujni ureaj, podvodne reflektore s brtve-
nimprirubnicama!
Bazen od sintetinog materijala samo iz-
nimno zbog podzemnog kontrolnog hodni-
ka - (7) ili s posebnim potpornim kon-
strukcijama.
Uobiajena podna obloga: keramika, pr-
irodni kamen (pad prema slivnicima!); u
novije vrijeme vodopropusni tapison (na-
domjeta oblogu stropa koja apsorbira
zvuk).
Predvidjeti odvodnjavanje ispod obloge,
kao i ureaj za rasprivanje sredstva pro-
tiv gljivica na nogama!
Grijanje poda uz temperaturu zraka
>20 C i dobru podnu izolaciju besmisle-
no je!
Materijal za obradu povrina mora biti otpo-
ran na vlagu i neosjetljiv na prskanje vodom.
Nuan je ureaj za ventilaciju - (j4)
Bazen za hotele: openito je dovoljan ba-
zen povrine 60 m
2
iznimke: hotel za vr-
hunac sezone, hoteli za zimske sportove.
Vano: velike povrine za leanje, leal-
jke, oprema za odmor i zabavu, bar, spra-
ve za vjebanje, sauna, neposredna veza
izmeu hotelske sobe i bazena (dizalo,
posebno stubite); nekoliko kabina za
presvlaenje, ali ormarii za odjeu pod
kljuem.
Najee je potreban nadzornik bazena
(smjernice saveza HUK-a potovati).
Preko ljeta proiruje se mogunost kori-
tenja dodatnimvanjskim bazenom i spoj-
nimkanalomkroz koji se moe plivati, te li-
vadom za sunanje. Zajedniki bazen,
analogan hotelskom, najee bez nad-
zornika. Glavne tekoe: a) dogovor oko
trokova i ienja, b) ako slui za vie od
60 do 80 stanova, ve nakon nekoliko pr-
vih mjeseci nee vie biti "prihvatljiv"
T5 0 + 1 0 +20 i f 3 0 + 4 0
Temperatura zraka odnosno vode
Granica isparavanja kod zatvore-
nog bazena - gornja linija; slijed
donjih linija: stanje mirovanja, npr.
temperatura vode tw=27C, granica
isparavanja u pogonu 36 mbar
(- 30 "C/84% vF.) odn. mirovanje
28 mbar 30 C/65% vF.)
262
Klupa za sjedenje
BAZEN ZA PLIVANJE
DETALJI
@ Klasini filtarski sustav sa skimmeromi dovodom
Dmand
Prema kanalu
Voda ,1 " Odzraivanje lijeba
t ti Komand
Ureaj za mjerenje i regulaciju
U zidu bazena dolje U lijebu bazena na dnu U zidu bazena gore Ispod konzolne ploe
( 2) Pokrivanje bazena, mogunosti ugradbe
Bona kanalska pumpa
Dezinfekcija^ Kojek.^pH Boûlactja
( 3) Shema cjevovoda za plivaki bazen s preljevnimlijebom
V P rema Kanal u v P rema k anal u Fl oKul aci j a, Kori g. p h
( 4 ) S hema c j ev ov oda za whi r l pool
- r ^t -_ - - - --__ --.-- r -.---r
Plivaki bazen, vrtloni bazen i sauna
Ulaz >
( j ) Plivaki bazen, vrtloni bazen i sauna
Podne ploe
Terasa
(jo) Plivaki bazen s rimskomstubom
M / 7 ;
r
7 ^ 1.10
F . O 1.40
p'tfp1'
1,75
J:- 1,90
V > Q.
jesak
( 8) Okrugli plivaki bazen s vrtlonimbazenom
f .
- Betonska ploa
Poliesterski bazen / gotovi bazen jpN _ , ., . . . /n
za plivanje
G o , o vl b a z e n z a
P
llvan
J
e
"> (2)
6,50 x 3,20 x 1,20/1,60
10,20 x 4,10 x 1,50
6,50 x 3,20 x 1,20/1,60
10,20 x4,10 x 1,50
,00 x 3,00 x 1,50
12,00 x 6,00 x 1,50
5,20 x 2,95 x 1.35
11,70 x 5,20 x 1,80
263
20 20
H 595 H
r ~i
i
i

i
I
ili0
i
'.V.V.V.V.V.V.V.V.
( T ) Centrifuga za rublje
20 20
H 595 H
Suionik
S -
( 5) Centrifuga za rublje
( 7 ) Vreli valjak
( 2) Pogled sa strane (T)
rivanje novca
T
+
I 700 1
1100 1
Pogled sa strane -> ( f )
Pogled sa strane ()
r
!L
Utinica
%
H 5 0 I - 3 9 0 - I
Pogled sa strane- ( j )
( 9) Koritasti valjak
PRAONICA RUBLJ A - UREAJ I ZA PRANJ E
- > QD
Potronja rublja u kilogramima suhog rublja tjedno:
Kuanstvo oko 3 kg/osoba (udio rublja koje se glaa oko 40%);
Hoteli oko 20 kg/krevet (svakodnevno posteljina i runici),
oko 12-15 kg/krevet (tjedno 4 izmjene rublja),
oko 8- 10 kg/krevet (tjedno 2- 3 izmjene rublja),
oko 5 kg/krevet (turistiki hotel, tjedno 1 izmjena rublja).
Navedene koliine vrijede ukljuujui mjesto u restoranu.
Pansioni: oko 3 kg/krevet
Restorani: oko 1,5-3 kg/mjesto.
Za hotele, pansione i restorane udio rublja koje se glaa iznosi oko 75%.
Domovi za stambeni dom: oko 3 kg/krevet,
umirovljenike: doms njegom:
s
oko 8 kg/krevet,
kod inkontinencije: oko 25 kg/krevet.
Djeji domovi: oko 4 kg/krevet; Dom. za dojenad: oko 10 -12 kg/krevet.
Ljeilita i ustanove za njegu: oko 4 kg/krevet,
Kod inkontinencjje: oko 25 kg/krevet.
Za navedene ustanove udio rublja koje se glaa iznosi oko 60%.
Bolnice, klinike (do priblino 200 kreveta):
Ope bolnice: 12 -15 kg/krevet,
Bolnice za enske bolesti i porodnitvo oko 16 kg/krevet,
Djeje bolnice: oko 18 kg/krevet.
Za bolnice udio rublja koje se glaa iznosi oko 70%.
Bolniko osoblje: oko 3,5 kg/osoba
potrebni kapacitet praonice = koliina rublja/tjedan
broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan
Pri mj eri prorauna
1 Hotel sa 80 kreveta, popunjenost 60% =48 kreveta
4 izmjene posteljine /tjedan, dnevna izmjena runika =oko 12 kg/krevet
48 kreveta po 12 kg rublja =576 kg/tjedan
Stolno i kuhinjsko rublje oko 74 kg/tjedan
650 kg/tjedan
Potrebni kapacitet = =18,6 kg/jedno pranje
2. Hotel sa 150 kreveta, popunjenost 60% =90 kreveta
Dnevna izmjena posteljine i runika =20 kg/krevet,
90 kreveta po 20 kg
Stolno i kuhinjsko rublje oko
=1800 kg/tjedan
200 kg/tjedan
2000 kg/tjedan
=57,1 kg/jedno pranje Potrebni kapacitet =
2 0 0 0 k
9
3x7
Staraki domi domza njegu: 50 mjesta za zdrave, 70 mjesta za bolesne
70 mjesta za bolesne po 12 kg rublja =840 kg/tjedan (sumnja na infekcije)
Potrebni kapacitet =
8 4 0 k
9
5x5
50 mjesta za zdrave po 3 kg rublja
stolno i kuhinjsko rublje
(nije sumnjivo na infekciju)
250 kg
Potrebni kapacitet =
3x6
Stambena zgrada sa 90 stanara
oko 3 kg rublja po osobi i tjednu
=33,6 kg/jedno pranje
=150 kg/tjedan
100 kg/tjedan
250 kg/tjedan
=8,3 kg/jedno pranje
koliina rublja/tjedan
Potrebni kapacitet=
broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan
90 osoba x 3 kg =270 kg: (6 dana x 5 pranja)
=9,0 kg/jedno pranje: 5 kg/jedna perilica rublja =1,8 perilica
Potrebne su 1,8 =2 perilice.
Studentski dom226 stambenih jedinica (SJ ), 1 jedinica =1 stanovnik
Iznalaenje potrebnog kapaciteta:
U kuanstvu s jednom osobom najmanje se jednom tjedno, tj. 4 pranja
mjeseno za 1 SJ .
226 SJ x 4 pranja(SJ =904 pranja/mjesec 1 100%
Prema iskustvu, za studentski se dommoe pretpostaviti popunjenost od
60%. 60% od 904 =524 pranja/mjesec : 30 dana =18 pranja/dan.
Potrebni broj perilica: studenti zbog prisustvovanja nastavi imaju na ras-
polaganju samo odreeno vrijeme u danu; to vrijeme moe se pretposta-
viti da je izmeu 16 i 20 sati (=4 sata).
Za odvijanje programa pranja i punjenje te za pranjenje perilice mora se
raunati na priblino 1 sat. Potreba: i 18 pranja: 4 sata =4,5 do 5 perili-
ca. Potrebno je dakle 5 perilica i dva stroja za suenje.
Pogled sa strane
264
V _
Pranje i centrifugiranje
Suenje
Glaanje
Vozno postolje
Korito za rublje
Stol za odlaganje
1
Blok za glaanje
J pokretan)
Mala perionica za hotel
+
Pranj e
Suenj e
Gl aanj e
( D
+
Razvrstavanj e
+
Gl aanj e
Odl aganj e
Skl adi tenj e
+
Pranj e
+
Suenj e
Gl aanj e
+
Razvrstavanj e
Gl aanj e
+
Gl aanj e + odl aganj e
i vanj e
+
@ Skl adi tenj e
_>0D
+

U dvije odvojene prostorije
-a
M
2
Pranj e
a
r
r
Gl aanj e
T
T
rl I
JL
K = Bl agaj na
Pranj e
Ti
Korito I pokretno postolje
K|
Suenj e K.-'
_ J K f f l DhZMT
1-1.20t- -4,00
( 4) Perionica - samoposluga
Perilice s jednimvratima u
dezinfekcijskoj kabini
PRAONICA RUBLJA - UREAJI ZA PRANJE
- > CD
Praonice rublja u bolnicama treba podijeliti na istu i neistu stranu,
svaku sa svojim prilazom - - - . Podovi, zidovi i vanjske
povrine ugraene opreme i strojeva na neistoj strani moraju se
moi prati i dezinficirati.
Prolazi za osoblje izmeu iste i neiste strane praonice moraju se
urediti za obaveznu dezinfekciju ruku i u njima osigurati prostor za
zatitnu odjeu.
Vrata tog "filtra" za osoblje moraju se naizmjenino zakljuavati,
tako da se istodobno mogu otvoriti samo jedna vrata - .
Muko rublje
Teina
9
Koulja 170
Potkoulja laka
teka
100
150
Gae kratke
duge
75
180
Pidama 450
Maramica 20
arape (par) 70
ensko rublje
Bluza 140
Garnitura 140
Podsuknja 75
Pidama 350
Nona koulja 170
Maramica 10
Pregaa 170
Radna haljina 130
Djeje rublje (malo dijete)
Odijelce 110
Garnitura 80
Kaputi, pulover 75
Hlaice 25
Maramica 15
arape 70
arape s gaicama 100
Rublje za kupaonicu
Teina
g
Ogrta za kupanje 900
Runik za kupanje 100 x 200 800
Prostirka za plau 67 x 140 400
Runik 50x100 200
Kupae gae 100
Kupai kostim 1-djelni
2-djeini
260
200
Posteljina
Navlaka 160 x 200 850
Plahta 150x250 670
Preklopna navlaka 140 x 230 600
J astunica 80 x 80 200
Stolno i kuhinjsko rublje
Stolnjak 125 x 160 370
Veliki stolnjak 125 x 400 1000
Salveta 70 x 70 80
Runik 40 x 60 100
Krpa za sue 60 x 60 100
Radna odjea
Radno odijelo 1200
Overall 800
Pregaa 200
Muki radni ogrta 500
enski radni ogrta 400
Prosjene teine komada rublja

Pranj e
Postolje
Pranj e
Suenj e
Gl aanj e
Sredst. za pranje
Pokret, postolje
Korito za rublje
Blok za gl aanj e
Stol za odlaganje
Stol za odlaganje
@ Stol za gl aanj e
Pokretni regal
| Q) i vai stroj
izdv. prost, za osoblje
Razdj el ni zid | @CE>
Pranje s razdvojenim prostorijama
za isto i neisto
Perionica u domu za starije osobe

265
Ugaoni balkoni
Zajedniki balkoni s pregradama

od pogleda (zatita od vjetra)
( 5) Uvueni balkon (loa)
Slobodni balkoni sa zaklonom od

pogleda (ujedno zatita od vjetra)
Zajedniki balkoni odvojeni ostava-

ma za balkonski namjetaj
Smaknuti balkoni
Zrak M
struj i I
H 7,5 cm
v a z g ^ ^ e ^ n S ^ Vanjante ograda

( 9) Sklopiva lealjka
W
BALKONI
Vrijednost je stanovanja vea ako postoje balkoni i otvoreni prosto-
ri. Proireno je podruje rada i omoguen jednostavni nadzor nad
djejim igralitem.
Slue za odmor, leanje, spavanje, itanje, jelo. Funkcionalnoj du-
bini treba dodati prostor za posude s cvijeem-()
Ugaoni balkoni nude zatitu od pogleda i vjetra, i ugodniji su od slo-
bodnih balkona - .
Zbog toga treba za slobodne balkone predvidjeti zatitu od vjetra
-(2). Zajedniki balkoni (u zgradama za iznajmljivanje) trebaju ima-
ti pregrade koje tite od pogleda i vjetra >(3), J o je bolje da su
razdvojeni izvedbom ostava za balkonski namjetaj, suncobrane i
si.
Loe su u junimkrajevima opravdane, a u njemakom klimatskom
podruju nisu prikladne. Osunane su samo kratko i susjednimpro-
storijama stvaraju odvie vanjskih zidnih povrina, to izaziva
hlaenje -(5). pomaknuti balkoni u pogledu mogu uiniti izgled fa-
sade rahlijim, ali se teko zatititi od pogleda, loega vremena i sun-
ca ->(D. Suprotno tome, tlocrtno pomaknuti balkoni daju izvrsnu
zatitu od pogleda i vjetra ->(j).
Pri projektiranju treba obratiti panju na sljedee zahtjeve:
dobra orijentacija prema suncu i pogledu; ispravan poloaj u odno-
su prema susjednom stanu i kui; prostorni odnos prema stambe-
nim, radnimili spavaimsobama s kojima granii; dovoljne dimen-
zije, zatita od pogleda, buke i klimatskih utjecaja (vjetar, kia, jako
sunce).
Za ogradu balkona prikladno je neprozirno staklo, sintetini materi-
jali, drvo na nosivoj konstrukciji, a najbolji su laki elini profili ili ci-
jevi s dobrimusidrenjemu zidove. Reetkasta ograda od vertikalnih
elinih ipki (preko horizontalnih se djeca mogu penjati!) nije po-
godna jer ne prua zatitu od vjetra i pogleda, pa ju stanari najee
sami nekontrolirano oblau raznim materijalom.
Ako je ostavljen prostor izmeu betonske ploe i ograde, javlja se
propuh -(), Dobro je plou ograde izvana spustiti do ispod donje-
ga ruba balkonske ploe ili izvesti masivnu ogradu. Masivna ogra-
da ne smije biti visoka da se ne stvori dojamkorita, ve treba iznad
nje na propisanoj visini (=900 mm), postaviti horizontalnu elinu
cijev ili posude s cvijeem ->().
/
o o
/ o
_ao_
a
a
I^R) Djeji krevet i djeja kolica
Balkon s ostavomza balkonski
namjetaj

| | I
s
A SSsSsi
li
o
I li J o
OJ
B
I p
Stol i stolice
A =7,0 m
2
balkon za 3- 4 osobe
B =g,0 m
2
za 5- 6 osoba
A =6,0 m
2
balkon za 1-2 osobe
B =10 m
2
za 3- 4 osobe
266
PUTOVI I ULICE
( T ) Visoki rubnjak ( ? ) Skoeni rubnjak ( 3) Zaobljeni rubnjak
( 4) Rubnjak za travnjake
Visina irina Duljina Komada
cm cm cm po m^
6 11,25 22,5 39
8 11,25 22,5 39
10 11,25 22,5 39
Profilirani blokovi
cm cm cm po m^
6 10 10;20 48; 96
8 10 10;20 48; 96
( 8) Sistemsko oploenje
\ZZ3 l
Oploenje okruglim
blokovima
Visina
cm
irina
cm
Osovinski-
razmak cm
Kom./
m 2
40 9 12,5 8

( 5) Parkovski rubnjaci
cm cm cm po m^
6 14/9 23 38
8 14/9 23 38
( 7) Dekorativni profilirani blokovi
visina irina Duljina Komada
cm cm cm po m^
8 7 21 68
8 14 14:21 51; 34
Rustikalni tarac
Vi si na
cm
i ri na
cm
Dul j i na
cm
Komada
po m^
10 33 16,5 18
10 33 33 12
Puni blokovi istih di menzi j a
uplji blokovi za
travu
Dubi na ukopavanj a
1/3 ukupne vi si ne
40; 60; 80; 100;
120, 150; 180, 200
Betonska palisada ^5) Povezana palisada
a b c d e
Visoki rubnjaci 12 15 13 25
l 50 )
Skoeni rubnjaci 7 12 20 15 100
15 18 19 13 50
Zaobljeni rubnjaci (3) 9 15 22 15 100
50
Rubnjaci za travnjake _ 8 _ 20 /100 \
-
8 - 25 \ 50 )
Parkovski rubnjaci - 6 - 30 100
DIN 483 - s. 221
Vezano opl oenj e: za ulice, parkiralita, podove u halama,
oploenje kolosijeka, stabilizacija dna i kosina vodotoka. Podnosi
veliko prometno optereenje zbog povezanosti ako postoji odgova-
rajui donji ustroj. Visine blokova 6, 8 i 10 cm. Dimenzije duljina/i-
rina 22,5/11,25; 20/10; 10/10; 12/6 itd.
Tako je mogua prilagodba normiranim irinama u cestogradnji
(D -
Debljinu nosivog sloja (ljunak, drobljenac veliine zrna 0- 35 mm)
treba prilagoditi podlozi i prometnomoptereenju. Uz dobro nosivu
podlogu, nosivi sloj 15 - 25 cm treba sabiti do stabilne vrstoe.
Ploe polagati u 4 cmsloj pijeska ili drobljenca 2- 8 mm. Nakon vi-
briranja posteljica se sabije za 3 cm.
Mogu se isporuiti i klinasti blokovi za zakrivljene dijelove po-
ligonalni uplji blokovi ispunjeni travom za gospodarske puto-
ve, parkiralita, vatrogasne prilaze, stabilizirane vozne trake, osigu-
ranje kosina protiv erozije, prilazne putove u zaplavnimpodrujima.
Trava se sije radi brzoga ozelenjivanja i stabilne vegetacije.
Povezane i okrugle palisade od betona @ - slue za ogra-
nienje i uokvirenje zelenih i povrina pod biljnim pokrovom, izjed-
naenje visinskih razlika i osiguranje kosina. Dolaze u obzir i oblice
impregnirane pod tlakom
Blok 1 % Nor-
3
/ % Klin Klin
mal - 1 - 2

Visina 8 8 8 8 8 8
irina 12 12 9 6 8/11 5/13
Duljina 18 12 12 12 12 12
k./m2 46 69 92 139 87 92
(16) Blokovi za cvjetnjak / beton (i7) Drvena palisada
267
atori
STANOVI ZA ODMOR
d D O
<=zx>
<=X>
0 Mali ator s apsidom
Stambene
prikolice
i Klupa
r Stol
Vei ator s unutranjimatorom,

2 apside i nadstrenicom
J [Garderobni
No Dan
Il i
1
Povrina
za l eanj e
Veliki ator - kua s visokimbonimstranicama, unutarnjimatorima,
nadstrenicomi prozorima
2,10
Kuhi nj a-
\ I
( 7) Stambena prikolica s 3 kreveta ( 5) S 5 kreveta
U otvorenom poloaju: boni,
prednji i stranji dijelovi su od
atorskog platna
S 4 kreveta, toaletomi kliznim

vratima
Vi si na s kotaima 2,45 m
S 5 kreveta, toaletomi kliznim

vratima
3,00
Mala stambena prikolica s odjelima
( 8) za kuhanje, sjedenje, spavanje i
prtljagu
I ^ 1
Dostruki krevet
Sj edenj e u krug
Velika stambena prikolica, leajna
povrina za 8 -9 osoba
( q \ Perspektivni prikaz- (5)
Nou na mjestu stola 3 leaja
1,85
Mala stambena prikolica s
nO) prostorima za kuhanje, jelo,
stanovanje
2,12
Ista prikolica prireena za spa

vanje (5 mjesta za spavanje)
2,07
Kombi za kampiranje
VVestfalia - J oker 1 / Club - J oker 1
^4) Kombi za kampiranje Ti scher XL65 ^5) Kombi za kampiranje Lyding ROG2
Brodske kabine
Otklopni
krevet
TT
n
Ormar
1, O Kupaoni ca
p r r ~ X s S
Kabina s 2 donja i jednimgornjim
krevetom, tuAA/C
Dvokrevetna kabina unutra
Dvokrevetna kabina uz vanjsku
stranu
Apartman s prostorijama za
boravak / spavanje
268
-2,44-
i i.,
/ / / / / / / / / / / / / / / / / / / / /
Povrina 3,1 m
2
p Dograena vrtna kua
KUCE ZA ODMOR
VRTNE KUE
Kue za odmor u brdima treba smjestiti tako da budu zatiene od
zapadnih vjetrova, otvorene prema istoku (jutarnje sunce). Za zim-
ske sportove zatieno od istonjaka, otvoreno prema jugu, isto
tako kraj vode. Konstrukcija po mogunosti od prirodnog i organs-
kog materijala tipinog za okolno podruje (prirodni kamen, drvo).
Iz sigurnosnih razloga opremu treba povezati s konstrukcijom.
Otvore zatvarati kapcima da se otea provala. .
Povrina 3,15 m
2
t * ( ) Mala vrtna kua
Gornja etaa
-3,26
I
2,36
rt
! Povrina 7,7 m
2 1
I 1
Spavanje
Stube - ljestve
I . . . I
Prizemlje
2,15 ' 2,15
KuhinjaJ Alat
Stanovanje
4,30
Ulaz
( 3) Vrtna kua s preputenimkrovom ^ ( ? ) p^gj^m"
3
^
1
6
'
10
'
11 o t v o r e n o m
( 5) Brvnara sa spavanjemu tavanu
Presjek
Konzolni prepust 5 m
Arh. Konstantinidis
t f Drvena vikend - kua za 4 osobe, 25 m
2
stamb. povrine Arh. H. Lovvett P Kua za odmor u Belgiji t * Kua za odmor u Grkoj
Arh. Immich/Erdenich
Prizemlje 1

i Galerija:
:
:
:
:
:
14 m
2
-
=
-
i Galerija:
:
:
:
:
:
14 m
2
-
=
-
i Galerija:
:
:
:
:
:
14 m
2
-
=
-
i Galerija:
:
:
:
:
:
14 m
2
=
-
=
===
E E E
1
Potkrovlje U Presjek (9)
Pogled -> (9)
fm
0DD
c i
Li o
:BD
Boravak
:0
Cl i
a 0
i
Sr
iiiiiiiiiiiiiiiiii
f
I 2L
Dj
I
I 2L
Dj
Arh. Hagen
^m o i
Z a 0 d m
r U Z
Gornja eta a- > U Vikend kua
Arh. Solvsten Arh. J ensen
V Kua za odmor na Bornholmu
269
( 7) Vidljiva kanatna konstrukcija
omgraom
Sustav u presjeku
( 4) Drvena skeletna konstrukcija ( 5) Sustav u tlocrtu ->(4)
Sustav u presjeku
Graenje oblom i rezanom drven-
( 3) Stijene od punog drveta
Drvena konstrukcija na stupovima ToN Zatita od prskanja vode pri duDoko

od rezane grae v5' sputenoj oplati
Graenje drvenimpanelima
Glavni nosa
GRAENJE DRVENIH KUCA
- QP
Najstariji nain graenja drvenih kua
jest graenje brvnara - >0 - ( | ) , pri
emu se tesane oblice ili grede polau
jedna na drugu, meusobno povezuju
i uvruju nazubljenjem. Drvene ske-
letne konstrukcije, nazvane i kanatne
kue, nude brojne konstrukcijske i ob-
likovne mogunosti - >@ - @ Na-
jraireniji nain graenja drvenih kua
jest drvena okvirna konstrukcija. Ver-
tikalno optereenje prenosi se preko
nosivih rebara. To je najekonominiji
nain graenja drvene kue. Ispunja-
va sve zahtjeve glede graevinske
fizike, kakvoe, statike i udobnosti.
Varijanta okvirnog sustava panelno je
graenje. Zgrada se sastavlja od zid-
nih i stropnih panela - Za zatitu
fasade, najvanije je sprije-iti prodor
vode u drvo. Pri projektiranju treba
predvidjeti zadovoljavajui istak krova.
Vanjsku oblogu izvesti tako da kinica
brzo otjee. Podruje prskanja vode
treba konstruirati tako da se elementi
mogu lako izmijeniti Naj-
manja debljina vanjske obloge iznosi
20 mm. irina daske ne smije biti vea Sekundarni nosa
vorna toka: stup prolazi neprekinuto
o d 1 4 0 m m
"
Naglavnica
( 9) Tesarski vez kanatne konstrukcije (l0) Gornja etaa konzolno istaknuta
Intenzivno moena drvena oplata;
izvesti tako da se moe izmijeniti
Mogunost izmjene grede balkona
ili terase
1 100-120 1 100-120 ,
/J c\ Drvena obloaa horizontalnim /W\ Drvena obloga vertikalnim daska-
( 1 6 )
daskama VI ) ma
270
POLOAJ KUCE
p Pf
-
R ] Sj ever
SJEVER
Malo sunca, hladni zimski vjetrovi, jednoliko osvjetljenje, potrebni vei
prozori za difuzno dnevno svjetlo, manje muke s muhama
Prilazni put
Ulica istok - zapad
a=razmak do mee
O
I
Povoljni poloaji kua
na ulicama smjera
istok - zapad
Povoljna orijentacija
prostorija prema
stranama svijeta
Povoljno
Nepovoljno
Najpovolji liji
polo;
A
Stubite,
hodnici, ostave
Operaci j ska dvorana
HladnjaCa
Zal i he
Vinski podrum
Smoni ca
Tamna komora
Kotlovnica
Gar aa
WC
Ul az
Garderoba
Atel j e
Kuhinja
Staj e
Perionica rublja
Soba za gl aanj e
A
Gospodarske
prostorije
Prostorije za umi-
t: y
! \
ZAPAD
Vjetrovita strana
Duboko osunanje
poslije podne
povezano sa
zagrijavanjemi
bljetanjem ljeti -
s. 172 saditi drvee
Prostor za suenj e (na
uglu zbog propuha)
drutvene prostorije
Soba za muziciranje
Predsoblje, dvorana
Soba za dame
Soba za puenje
Knjinica
Prostorija za igre
Pri premanj e * \ vanj e i tuiranje
Pranj e \ zanat l i j a i osoblja
posua
Mj esto u
^j ^ni
Ured i radionica,
Prostorije za osoblje
Spavaa soba 7anatl i j e
~ir
/ \
/ \
m
Blagovaonica
Dj ej a soba
Soba za boravak
Zimski vrt,
Terasa
Garderoba, sunalite
Prostori za sport,
Kupaoni ca
pav. soba intelektualca
bolesnike sobe
oba za goste
Mj esto za doruak
ISTOK
Duboko osunanje
ujutro, ugodno
grijanje ljeti, najvee
hlaenje zimi ->
s. 172
Graevni
pravac
ft
Jugoistona
terasa
a
to vei
razmak
a
z \
_Sjeve[_
Za garau
povoljno
Povoljno
Nepovoljno
Jezero ili rijeka
Soba za gospodu
Radna soba
Stambena kuhinja
Stan od jedne
prostorije
Povoljni
poloaji kua
na ulicama
smjera sjever -
jug. Posebno
je povoljna
istona strana
ulice
Povoljni i nepovoljni pooaji na

obroncima i uz cestu
JUG
Najvrijednija strana kue, strme zrake sunca ljeti, duboko osunanje zimi,
za zatitu od sunca markize, veliki prepust krova
>s. 177
\ SI

/ Dobro \
Vrlo dobro
T 3 "
Povoljni poloaji kua na razliito

orijentiranim ulicama
Pogodni predj el i za st anovanj e
Pogodni predjeli za stambenu izgradnju uglavnom su na zapadu i
jugu naih gradova, jer vjetar najee pue s juga do zapada,
odnosno jugozapada, donosi svjei zrak iz pokrajine a odnosi dimi
gradski smog prema sjeveru i istoku. Ti bi krajevi dakle bili neprik-
ladni za stanovanje, ve su prihvatljivi za industriju. U brdovitim
predjelima ili uz jezera mogu okolnosti biti obrnute, jer sunane
june i istone padine na sjeveru i zapadu nekog grada koji je u kotli-
ni upravo su traena zemljita za obiteljske kue.
Zeml j i ta na padi nama brda
Zemljita ispod brdskih cesta naroito su pogodna. Moe se dovesti
neposredno do kue, garaa moe biti uz kuu, brdske vode prih-
vaa sustav odvodnje ceste. Vrt lei mirno, orijentiran prema
sunanoj strani i dolini, okruen drugimvrtovima -(?). Ako je kua
iznad ceste, nedostaje sunana padina za vrt pred kuom. Iza kue
najee su potrebni potporni zidovi za zatitu od odrona i betoni-
rani jarci za prihvat brdskih voda.
Zeml j i te uz vodu
Pokraj rijeka i jezera ne gradi se suvie blizu vode zbog komaraca
i magle; bolje je graditi neposredno ispod ceste s orijentacijompre-
ma jezeru i vrtomizmeu kue i jezera -(7).
Pol oaj prema ulici
Pri otvorenoj izgradnji (pojedinane kue s ogradnim zidovima na
meama), zemljite je na junoj strani ulice najpogodnije, jer su tada
sve nusprostorije i ulaz okrenuti prema sjeveru i s dobrim pogledom
prema ulici - . Sve stambene i spavae sobe nalaze se tako na
suprotnoj strani od ulice, mirno je oko njih i osunane su (istok - jug
- zapad), s izlazom i pogledom prema vrtu ->(T)- Najee su
zemljita uska i duboka kako bi ulina strana bila to kraa, tako da
lijevo i desno od zgrade ostaje samo zakonompropisani razmak do
mee. Ako je zemljite ire, treba viak iskoristiti na zatienoj
sunanoj strani projektiranjem velikih prozora, terasa i balkona
- >Q i (2). Ako zemljite lei na sjevernoj strani ulice, treba zgradu
smjestiti to dalje od ulice, usprkos poveanimtrokovima prilaznog
puta, kako bi se stvorio osunani vrt ispred kue ->(T). Takva su
zemljita pogodna za zgrade koje gledano s ulice reprezentativno
izgledaju. Kad je zemljite uz ulicu u smjeru sjever - jug -(2), bolji
je poloaj na istonoj strani jer su stambene prostorije i vrt na is-
tonoj strani zatiene od vjetra i nikakve susjedne zgrade ne zak-
lanjaju nisko istono sunce, to je sluaj kod izgradnje uz ulicu istok
- zapad -(2) i (). Da bi se zimi moglo koristiti nisko juno sunce,
mora se zgrada locirati sasvim na sjeveru zemljita, s terasom od
istoka do juga. Na zemljitima na zapadnoj strani treba kue ako je
mogue meusobno pomaknuti, kako bi svi imali sunce s juga i slo-
bodan pogled s terase ->(2), po mogunosti smjestiti kuu uz
stranju meu ->(T). To su pogodni poloaji kad su ulice razliito
usmjerene -().
Osi guranj e od zagai vanj a, sl obodan pogl ed
Prednost treba dati zemljitima oko kojih su susjedna zemljita iz-
graena na junoj strani. U tomsluaju se poloaj i tlocrt mogu tome
prilagoditi tako da se sunce ne moe kasnije zakloniti.
Pol oaj prostori j a
Sve stambene prostorije i spavae sobe po mogunosti treba
okrenuti prema vrtu i sunanoj strani, a gospodarske prostorije pre-
ma ulici -(3). Prostorije trebaju biti osunane (osimiznimaka) u vri-
jeme kad se najvie koriste -s. 175. Uz pomo sunevih tablica -
s. 175 moe se tono ustanoviti kako e Sunce nekog odreenog
sata i godinjeg doba osvijetliti sobu, pa ak i mjesto u sobi, odnos-
no kako treba zgradu orijentirati prema stranama svijeta ili ju
odmaknuti od susjednih graevina, stabala i si.
Treba paziti na prevladavajui smjer vjetra. Openito u Njemakoj
nepovoljna strana vjetra i atmosferilija: zapad do jugozapad; povol-
jan poloaj stana: jug do jugoistok. Zimi hladni vjetrovi sa sjevera do
sjeveroistoka - @.
271
GRADNJA STANOVA
Tipovi zgrada s
pripadnim
parcelama
Slobodnostojea
jednoobiteljska
zgrada
S D
Dvojna zgrada
01
Kua u nizu, kua
s vrtom
T ,
I

I
0
.
Ali I *
tc I
i .-
1 Minimalna irina fronte m 13,5 1
15
(13,5)-
5,5 I 7,5
o Minimalna dubina parcele m
poeljna dubina
22
(25)
20
(25)
20
(25)
20
(25)
18,5
(25)
17,5
(20)
24
(26)
3 Minimalna veliina parcele m
2
440
(500)
400
(500)
300
(375)
260
(325)
250 262
1
(236)
(338) I (300)
130
(143)
a Dostatna povrina za garau ili m
2
parkirno mjesto
(30)
5
Povrina parcele m
2
=neto povrina za izgradnju (4 +5)
440
(500)
400
(500)
300
(375)
260
(325)
250 | 262
I (266)
(338) (330)
160
(173)
165 , 188
5 Uobiajeni broj punih etaa
I
1 | 11/2 1 1/2 | 2 (1)-2 j 1 2
7 Prosjena bruto povrina etaa/kue m
2
150 | 160 150 I 160 150 | 150
I I
130 | 130 | 150
0 Odnos izgraene povrine prema povrini
0 parcele (GFZ) za proraun
0,34 I 0,4
(0,3) i (0,32)
0,5 ^ 0,62
(0,4) | (0,5)
0,6 I 0,57
(0,45) | (0,45)
I I
0,8 i 0,78 i 0,79
(0,75) | I
i
n Maksimalni doputeni GFZ"
Maksimalni doputeni GRZ"
0,5
0,4
0.5 | 0,8
0,4
(0,5)0,8 I 0,6
0,4 | 0,6
0,8
0,4
1 0 Prosjeni broj stanara EW/WE 3,5 3,5 3,5 3,5
Neto gutoa naseljenosti WE/ha maksimalno
Doputeno variranje
I
22 | 25
20-25
33 | 38
26-38
40 38
29-40
62 | 60 I 53
50-62
Neto gustoa naseljenosti EW/ha maksimalno
' D"oputeno variranje

77 88
70-90
116 133
90-130
140 ^
133
100-140
217 J ^210 J _ 186
170-210
_ Prosjeno WE/ha
" Bruto gustoa naseljenosti""
I
17 | 18
I
I
24 | 28
I
I
28 | 28
I
42
Q Pregled gustoe naseljenosti kod jednoobiteljskih stambenih zgrada
* Bez garae na parceli
** Seoska i stambena podruja prema Bau NVO 19,20
*** Razlika izmeu neto i bruto povrine za
stambenu izgradnju 20 -
Buka, prljavtina,
zasjenjenje, okolina
Klimatski utjecaji
vjetar, kia, hladnoa
Slobodnostojea Susjedna zgrada do- Susjedna zgrada
graena s jedne strane s obje strane
Kontakt s okolinom, pogled
( 2 ) Odnos stambene zgrade i njene okoline
irina, skuenost
Oblikovano uklapanje s gledita arhitekture i vegetacije
( 4 ) Poloaj kue na parceli i (graditeljsko) uklapanje u susjedstvo
Pogled
C
zasjenjenje
Oblik parcele
. Susjed,
<=P ^
susjedna
zgrada
Stambeni vrt
Prednji vrt
Topografija, vegetacija
S
Ulica Ulica
(vT) Odnos stambene zgrade i parcele
Zoniranje parcela s utjecajemna oblikovanje tlocrta stana, raspored prostorija
(funkcionalna podruja)
272
Preteno
koritenje prostorija
Prostorija za boravak
Blagovaonica /
mjesto za blagovanje
Djeja soba
Spavaa soba
Preteno vrijeme
boravka,
poeljno osunanje
Od podneva do veeri
Od jutra do veeri
Od podneva do veeri
Nou
Poeljno jutarnje sunce
Dijagram: orijentacija stambenih prostorija
GRAENJE STANOVA
- > W
Odreivanje poloaja zgrada na
situacijskom planu, mogunost
otvaranja gradilita, te meusob-
ni odnosi stvaraju preduvjete za
priblino jednoliko osunanje ti-
jekomdana.
Dunost je arhitektonskog pro-
jekta da organizacijom tlocrta
postigne poeljno osunanje po-
jedinih skupina prostorija.
( 5) Orijentacija stambenih prostorija
A- 100 Sunce najkraeg dana u zimi
0 B -200 Sunce od poetka proljea do
kraja jeseni
C- 300" Sunce najdueg dana u ljetu
^g) Dijagram Sunevog ozraivanja kroz
godinja doba
h h
b
Hi
Ukl apanj e kue u urbani sti ko tki vo i kraj ol i k. Lokal na speci fi na obi l j ej a urbani st i ke si tuaci j e, susj edni h zgr ada, ul i ca, t rgova ili krajoli-
ka zaht i j evaj u - u prvom redu obl i kovno - pri l agodl j i vo i s okol i nom uskl aeno proj ekti ranj e kue.
( ? ) U seoskomokruenju U naselju
Prilagodljivost oblika zgrade u oblik krajolika
( 6) U "gradskoj" situaciji
A ,
( 7 ) U slobodnom krajoliku
Krov na 2 vode Strmkrov
( ? ) Ravniarski krajolik
( 9) Valoviti teren, poloaji na kosini
Nepovoljno
Strmnagib terena
Krov na etiri vode Krov s lomom sljemena
Povoljno
Ravni krovovi
s
4 -
273
Oblici zgrada tipini za pojedina podruja
1 1/2 SD I SD
0 Dvojna kua
ISD
1 1/2 FD
( 2) Kua u lananomnizu
( ? ) Atrijske kue
1 1/2 PD
1 1/2 PD
1 1/2 SD
f vH f ?
II FD
I FD I FD
A - glavni stan
( 5) Gradske kue
! FD
B - stan za poslugu
II 1/2 PD
Legenda:
1; 1 1/2 broj et aa
SD krov na dvi j e vode
PD krov s l omom sl j emena
FD r avni krov
GRAENJE STANOVA
- OD
0 Dvojne kue
najee tipizirane dimenzije
prema jednakim ili neznatno
promijenjenim tipovima kua,
katkada kao individualni projek-
ti, rjee kao zbroj individualno
projektiranih polovica kua,
otvoreno graenje, uobiajeno
garae ili natkrivena parkirna
mjesta na privatnom zemljitu
(sa strane prema mei).
(2) Kue u lananomnizu .
najee kao jedinstvena kon-
cepcija projekta (tipska rjeen-
ja), rjee kao zbroj individualnih
projekata (najee je potrebno
oblikovno usklaivanje odnosno
utvrivanje zajednikih osno-
va). Graenje je otvorenog (na-
jvie 50 m) ili zatvorenog tipa,
mogua prihvatljiva gustoa uz
visoku kakvou stanovanja.
Garae/parkirna mjesta na pri-
vatnom zemljitu ili na zajed-
nikoj parceli.
(3) Atrijske kue
kao individualni projekti (potre-
bno oblikovno usklaivanje odno-
sno utvrivanje osnovnih uvjeta)
ili tipska rjeenja s jednakim ili
neznatno promijenjenim tipovima
kua, otvoreno ili zatvoreno gra-
enje, mogua znatna gustoa
uz dobru kakvou stanovanja.
Garae / parkirna mjesta na pri-
vatnom zemljitu ili zajednikoj
parceli.
0 Kue u nizu
zajedniko graevinsko obliko-
vanje kao niz jednakih ili uskla-
enih varijanti tipova kua, otvo-
reno ili zatvoreno graenje, mo-
gua visoka gustoa uz dobru
kakvou stanovanja, posebno
ekonomian oblik kue. Garae /
parkirna mjesta preteno na za-
jednikoj parceli.
(5) Gradske kue
zajedniko graevinsko obliko-
vanje niza jednakih ili usklaenih
varijanti tipova kua ili niza indi-
vidualno projektiranih kua
(potrebno oblikovno usklaivan-
je odnosno utvrivanje osnovnih
uvjeta), zatvoreno graenje,
mogua visoka gustoa uz do-
bru kakvou stanovanja. Garae
/ parkirna mjesta na privatnom
zemljitu, na ulici ili na zajed-
nikoj parceli.
274
Ulica
N
t
4
mifi
EG
Dvojne kue
( 2 ) Kue u lananomnizu
N Ulica
T W I V ! '
I T I
_L t L.
Kue u nizu
V
F F T 3 "
Ali
T
L_
I j ]
Prizemlje
l V,
4
[ML
1
1 1
I -L J X
| 10,00|
Prizemlje Kat
E
urar
2
l i
- 12, 50-
Prizemlje Kat
FD
Presjeci
FD
WA
Presjeci
FD
m.
1 8 - 2 2
Presjeci
Prizemlje (EG) Kat (OG) Presjeci
Skica izgradnje
Gradska kua
GRAENJE STANOVA
- >PP
Dvoj ne kue:
iroka sloboda u oblikovanju
tlocrta i zadovoljavajua sposob-
nost prilagoavanja glede osun-
anja. esto jednaki ili beznaa-
jno razliiti tipovi kue. J avlja se i
kao individualni projekt, rjee kao
kombinacija zasebno projekti-
ranih polovica kue. Garae ili
parkirna mjesta esto su sa strane
prema mei. Minimalna veliina
jedne parcele 375 m
2
.-(T)
Kue u l ananom ni zu:
Kolektivno oblikovana izgradn-
ja, jedinstvena koncepcija tlocr-
ta i arhitektonskog oblikovanja.
Zadovoljavajua mogunost pri-
lagoavanja uvjetima osunan-
ja. Preporuljiv nain graenja
jer je mogua povoljna gustoa
uz visoku kakvou stanovanja.
Mogue je otvaranje graevin-
skog zemljita uz utedu prosto-
ra i trokova. Minimalna veliina
parcele 225 m
2
- ( 2) .
At ri j ske kue:
Mogue kao zbroj individualnih
projekata ili kao kolektivno
graevinsko oblikovanje. Slo-
bodno oblikovanje tlocrta. Zahti-
jeva se jedinstveno oblikovanje
krovova, izbor materijala,
rjeenje detalja i izbor boja.
Visoka gustoa uz dobru
kakvou stanovanja. Minimalna
veliina parcele 270 m
2
/kua.
garae/parkirna mjesta na pri-
vatnom zemljitu ili zajednikoj
parceli -(3).
Kue u ni zu:
J edinstveno oblikovanje tlocrta i
izgradnje. Prilagodljivost glede
osunanja ograniena (rjeenja
tlocrta moraju biti usmjerena
prema povoljnom osunanju).
Kua u nizu je, uz dobru kakvo-
u stanovanja, najekonominiji
oblik kue s vrtom - .
Gradska kua:
Zajedniki graevinski oblik kao
nizanje jednakih ili usklaenih
varijanti tipova kua ~>
( I ) .
p
r o s . za bor avak
fc.V.V.^ 1 2 3 6 Gl avna
iffl^
spavanje
W M Nusprost ori j e < 3 "
275
Potkrovlje
K
- v i 11^ u Pri zeml j e M __
Xj Skupina kua u nizu sa smaknutimrazinama Arh. H. Leonhardt i E. Schirmer / ( 2 ) Kua u nizu sa stanomza poslugu u potkrovlju
STAMBENE ZGRADE U NIZU
Potkrovlje / stan za poslugu
Arh. Kulka
__ Pri zeml j e vari j anta
( 3 ) Kue u nizu razliitih dubina izgraenosti
Varijanta
Arh. K. i B. VVoicke V ( J ) Rjeenje kue na kraju niza -> ()
Kua u nizu 1. kat i stube za stan za
poslugu u potkrovlju
Arh. Kulka/Neufert
U Balkoni]
Kat 1 t
( ) Kue u nizu. Sve instalacije u jednomoknu
Potkrovlje
^ Kue u nizu s povoljnimosvjetljenjemi osunanjem Arh. Disch
Podrumska etaa Potkrovlje sa stanomza poslugu
Arh. Hermann t ^ ( ) Podrumi potkrovlje -> ( f )
Kua u nizu s poprenim stubitem
V>
276
DVOJNE STAMBENE ZGRADE
Prizemlje
^^^ Smonica ^
/ C D Dvojna stambena zgrada s ugaonomterasom
Prizemlje
t ^ ( 2) Dvojna stambena zgrada sa smaknutimrazinama
Prizemlje Kat
V ( ) Dvojna stambena zgrada s kvadratinimtlocrtom Arh. L. Neff
Rad. Gospodarsfl
prostorija m
' Prizemlje
ena zgradi
podijeljena dijagonalno
p ( 6) ^
vo
i
na starr|
bena zgrada
V Kat -> ()
Pr i zeml j e
T " [ Kat
t* (8)
Dv
j
na
st
amb
ena zgrada s ulazom j L / g\ Dvojna stambena zgrada s ulazom
' spriieda * V' sa strane
Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s dvije terase
Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s atrijem
Arh. R. Probst
t ^ ( i j ) Dvojna stambena zgrada, suteren (l2) Prizemlje
277
u Prizemlje - V
Podr umska et aa Pr i zeml j e,
180 m
2
st amb. povri ne
Arh. A. Hennig ^ Arh. Schwingen i Wermuth
Arh. Kuhn, Boskamp i partneri,
f - Kua s vrtnimdvoritemi direktno
* dostupnomslobodnompovrinom v2/
Arh. Latty i Tucker
Kua s vrtnimi gospodarskim
dvoritem
Ulaz
Arh. Ungers
Diferencirani slobodni prostori
Spavanj e
r=
Boravak
- nr
Spav.
K
T T
Trti
| Vit
01
- T
Kupaonica Natkriveni hodnik
STAMBENE ZGRADE
ATRIJSKE KUE
Unutarnjim dvoritima stvaraju
se otvoreni prostori koji su zak-
lonjeni od treih osoba. Tako se
i jako duboki tlocrti mogu osvi-
jetliti - >( ? ) -
Izgraeno vrtno dvorite, prem-
da na relativno malim parcela-
ma, jami visoku kakvou
stanovanja, usporedi li se sa slo-
bodno stojeim zgradama, prije
svega zato to su zaklonjeni
otvoreni prostori.
U drugomsluaju, kad se za vrt
i dvorite zahtijevaju velike
povrine, moraju unutarnja
dvorita biti to je mogue ma-
nja, kako se ne bi ometalo ob-
likovanje tlocrta -(T>+(n)
Stanovanje u vrtu zahtijeva rela-
tivno male slobodne povrine,
dovoljna je veliina jedne sobe
za dnevni boravak.
Prizemlje s vrtnimdvoritemu
predsoblju
U Stambena zgrada s atrijemu Kaliforniji
Ulaz
Arh. C. Papendick
t ^ ( 9) Kua s vrtnimdvoritem/ prizemlje
t l r
<0
a.
Kat
Spavanj e
. __ Arh. Chambertin . _
t f J ednoobiteljske zgrade s vrtnim t * mi \
w
Vi ^ dvoritem
w
V_V
J ednoobiteljske zgrade s vrtnimdvoritima
Arh. Bahlo, Kohnke, Stosberg i partneri
V Dvoetana atrijska kua
t ' ^3) Prizemlje V
- F 3
V Presjek ~>
Arh. J acobs i Wiedemann
V Presjek
278
STAMBENE ZGRADE
Op "p *- t nP
itiinjalli
U Jelo
" " j p i l i i t f i f
- 1 r
U Jelo
i
1
Boravak u Rad Q
\ !!
1
n -
4 - - 1 -
i i
i Terasa i
I * Prizemlje -> V Presjek V Presjek Arh. Tissi u. Potz
ô O Q
Spavaa
Ki i pi -MP soba
f f B ^
t ^ Prizemlje -> U
Kat t * Potkrovlje t * Presjek Arh. Heckrott
279
P Prizemlje- - V> Kat pr Presjek - - @ Arh.. Hellwig
M
Balkon
STAMBENE ZGRADE
SA ZIMSKIM VRTOVIMA
Zimski vrtovi nisu jednostavno
staklene dogradnje, nego sustav
koji treba tehniki definirati. To je
u vezi s razliitim oblicima ko-
ritenja, temeljem kojih se
odreuju stakleni elementi, venti-
lacija i zasjenjenje, ako se eli da
sustav djeluje na zadovoljavajui
nain. Zimski vrt je prijelazno po-
druje izmeu vanjske klime i
stambenog prostora. Staklenici
djeluju kao sunani kolektori. U
najpovoljnijem sluaju moe
uteda energije iznositi oko 25%
ukupne potrebe. Vanija je korist
u tome to zimski vrt poveava
kakvou stanovanja. Za ugod-
nost boravka u kui i radi utede
energije preporuuje se ugraditi
staklena vrata na prilazu u zims-
ki vrt, kako bi se oba podruja
mogla termo-tehniki razdvojiti
- 0 ~
V Prizemlje ->
_ Q X |
Radna soba I
L r - f i
U Kat U Presjek - -
Grijanje
PL
TTfT
Radij 2
f l
Podrumska etaa
Prizemlje -
K a t - * - ) Presjek - Arh.. B. Cramer
Arh.. Gundogan
V @ Prizemlje
280
STAMBENE ZGRADE
Arh. Luckmann
Prizemlje sa stanomza poslugu (j)~(Q) Arh. B. Rosevvich t ^(16) Stanovanje bez barijera Arh. M. +K. Simons
281
STAMBENE ZGRADE
OBLIK KVADRATA, KOCKE I ATORA
Prizemlje
K
J \ Stambena zgrada kvadratinog 4-
V tlocrta
r Arh. Brixel ( 7) Uzduni presjek -> ( ) - (
12
Potkrovlje -> V ( 8) Etaa na padini
1
1
8
r 10
BS j nC
w
r
]
K
7
B
i
L ]
j
1 1
Prizemlje
Stambena zgrada na padini Kat ( 9) Prizemlje
rrs
d ;
1
v V
|
| 1 I L-r 1 1i
n
l
!
2
c
D
r
-J
-
U

13
Terasa
7 Djeja soba
8 Gosp. prostorija
9 Hobi
10 Zalihe
11 Grijanje
12 Garaa
13 Terasa
14 Terasa/jelo
15 Atelijer
1 Predsoblje
2 Boravak
3 Kuhinja / bar za jelo
4 Blagovaonica
5 Kupaonica
6 Spavaa soba
1 Garaa
2 Terasa
3 Ulaz
4 Blagovanje
5 Boravak
6 Radna soba
7 Kaljeva pe
8 Dijete
9 Dijete
10 Roditelji
11 Kupaonica
II \

I I
(12) Prizemlje
t *
Drvena stambena zgrada u obliku atora
10) Popreni presjek -> ( f ) - Arh. J . Romberger
^ (13) Potkrovlje ^ (14) Popreni presjek Arh. Lederer
f / ( T ) Prizemlje Kemi kua
2 Ulaz
Jk ( 3) Prizemlje
V
Gruber: drvena kua
t>
Prizemlje U
DRVENE KUCE
EKOLOKO GRAENJE
Brvnara je prototip prirodnog, izvor-
nog, zdravog stanovanja. Taj nain
graenja odgovara ekolokim, bio-
lokimi, ne zanemarivo, ekonomsk-
im potrebama mnogih naruitelja.
Upotrebljava se izabrana masivna
drvena graa i prirodni izolacijski
materijali kao to su pamuk, ovja
vuna i pluto. Prirodni proizvodi poput
glinenog crijepa i biljne boje daju vi-
soki standard kakvoe. Garae,
nadstrenice za vozilo i vrtne kuice
isporuuju se u skladu s kuom
->(7)- (). Za gradnju brvnare na-
jee se upotrebljavaju vrste drve-
ta koje sporo rastu na hladnomsje-
veru. iroki prepusti krova tite fa-
sade; uobiajena je neograniena
trajnost i niski trokovi odravanja.
Tako neke vrste aria sadre kiseli-
nu koja prirodno titi drvo, pa je im-
pregnacija suvina. Drvena se kua
moe zagrijati uz utedu goriva. Is-
poruitelji nude razliite sastave
vanjskih stijenki. Dvostruka stijena
sastoji se od dviju greda jednakih
presjeka s izolacijom izmeu njih.
J ednoslojna stijenka daje poslovi-
nu izvornost atmosfere u kui (kua
od prirodnog drva). Investitor moe
birati izmeu rustikalnih oblica ili
pravokutno otesanih greda.
Mnoge drvene kue mogu se pro-
jektirati prema eljama naruitelja.
Interijer se najee moe slobodno
oblikovati. Izbor vrste drveta (bor,
smreka, cedar) takoer se preputa
naruitelju. Mnogi izvoai, uz stru-
no vodstvo majstora, nude da i sam
naruitelj sudjeluje u graenju,
poevi od grubih radova na posta-
vljanju konstrukcije do dovrenja zg-
rade.
1 Ventilacija Kupaonice
2 Odzraivanje kroz prozore
3 Ventilator za prazni
prostor ispod poda
4 Prazni prostor
5 Vent. kanal kotla
6 Kanal za odvod zraka
7 Dovod zraka za kotao
8 Dovod zraka za kuhinje
Prizemlje Artv. Baker-Brown +McKay
9 Kotao za grijanje
10 Dovod zraka
11 Odvod zraka od kotla
do prizemlja. Prilaz
za ienje.
12 Odvod zraka iz kup i VVC-a
13 Solidni kotao za grijanje
14 Dovod zraka prema
otvorenom prostoru
Shema energetskog sustava ( )
13 Svjei zrak za kuu
16 Autom, zaklopac za
izbjegavanje pregrijavanja
17 Dobivena solama energija
za predgrijavanje zimskog vita
18 Zimski vrt
19 Dovod zraka iz praznog
prostora u zimski vit
20 Pod akumulira toplinu koja nastaje
uslijed topline vanjskog zraka i
pradgrijava zrak koji se uvodi
u zimski vrt
283
STAMBENE ZGRADE
t * Prizemlje ( D - @
^ ( 5) Popreni presjek
U Prizemlje ->() - (?)
k
( ? ) Pogled s juga i pregled kroz bazen Arh.. P Neufert
t " Podrumska etaa
t ^ Uzduni presjek Arh.. F Kuhnis
Ulaz -H
I ? ( ? ) Prizemlje
Suteren (o) Arh. L. Neff
284
STAMBENE ZGRADE
NA PADINI
^ Prizemlje - kua na padini \2) V Suteren
t ^( 5) Prizemlje - kua uz kamenolom-* (?) (5)
o .
v Potkrovlje -
V
Prizemlje
bpavaca
soba \ ^
0
1
i
a
r l
0
1 1
V Suteren
P Popreni presjek -
Arh . L. Neff
gmmamammmmmm. I
u Podrum @ Arh.. v.d.Valentyn
285
STAMBENE ZGRADE
VELIKE
Kolni prilaz ^ ^
r
r r r
T T
:
Stambena zgrada jednog arhitekta. Atelje i gospodaarske prostorije uz pomo-
| / tn ni ulaz, radna soba izmeu ateljea i dvorane za boravak. Daljnje crtaonice sa
r sjevernimosvjetljenjemiznad kuhinje. Trakt spavaih soba je zatita stambe-
nog vrta od vjetra i pogleda, otvoren prema istoku. Natkriveno mjesto za sje-
denje na otvorenomdobiva sunce sa zapada.
Arh.. autor.
t ^ ( 2) Prizemna stambena zgrada sa stanomza poslugu (voza). Mj. 1:500 Arh. autor
Stambena zgrada u Beverly Hillsu, California. Mj. 1:500 Arh.. R. Neutra
288
STAMBENE ZGRADE
MEUNARODNI PRIMJERI
i V
t " 2. kat-* (2)
P P r i z e ml j e - * - t * P r i z e ml j e - * - V Prizemna kua u SAD - *
t * 1. kat - *
Kua u Kaliforniji
V K a t - * V K a t - * Arh.. R. Meier
Ostava
Ulaz
Arh.. R. Kappe, Los Angeles
2. k a t - * -
Perioni
J Arh.. L.Neff
Podrumska etaa - * - Prizemna kua u SAD - *
i f f l E r -
Vrt
Prizemna kua u saveznoj dravi Victoria/Australija ^ Arh.. Bilt Modem ^3) Suteren Arch.. M. Breuer
289
STAMBENE ZGRADE
Podrum ->(9) p Prizemlje I "
290
(1) 2-4 stana Galerija
na etai
0 Blokovska izgradnja
2-4 stana Galerija
@ n a etai
Linijska izgradnja
2-4 stana Galerija Unutranji
na
etai hodnik
( 3 ) Izgradnja u diskovima
0
o
J I
$ m o ^
Cb
U
cp
VIEKATNE STAMBENE ZGRADE
Bl okovska i zgradnj a
Zatvoreni, ravninski oblik izgradnje, kao jedinstveni objekt ili niz po-
jedinanih zgrada. Mogua velika gustoa. Vanjske i unutarnje pro-
storije moraju se namjenski i oblikomjasno razlikovati.
Li ni j ska i zgradnj a @
Otvoreni, ravninski oblik izgradnje, kao grupiranje istih ili varijantnih
tipova kua, ili zgrada razliitih koncepcija. Izmeu vanjskih i unu-
tarnjih prostorija nema razlika ili su slabo naznaene.
Izgradnj a u di skovi ma
Zgrade poput nebodera najee su vrlo dugake i visoke, bez raz-
likovanja vanjskih i unutarnjih prostorija. Oblikovanje prostorija
moe se samo naznaiti.
Izgradnj a vel i ki h bl okova
Proirenje i povezivanje zgrada - diskova u velike cjeline, izgradnja
poput nebodera ili povrinska izgradnja velikih dimenzija. Razliko-
vanje vanjskih i unutarnjih prostorija teko se moe postii.
" Tokasta" i zgradnj a
Izrazite znaajke nebodera su da je slobodno stojei u prostoru od-
nosno na povrini; te nema mogunosti diferenciranja prostorija.
Kao urbane "dominante" esto se povezuju s povrinskim (niskim)
strukturama zgrada.
( ) Stambena zgrada Augsburg - -
1 J elo
2 Boravak
3 Kupaonica/WC
4 Roditelji
5 Djeja soba
Arh.. E.C. Miiller
3-4 stana Galerija Unutra
_ na etai hodnik
{4) Izgradnja velikih blokova ( 7) Zgrade povezane hodnicima ->(T)
<5>
"Tokasta" izgradnja Tlocrt etae s etiri stana - >
1 J elo
2 Boravak
3 Spavaa s.
4 Djeja soba
5 Kuhinja
6 Kupaonica
Arh.. W. Iron
291
a Etaa s dva stana sa stubitem
K ( 5) unutar zgrade
Arh.. Diener i partneri
Legenda:
1. Boravak
2. Kuhinja
3. Spavaa soba
4. Hodnik
5. Kupaonica
6. Djeja soba
7. Ostava
8. Balkon
9. J elo
10. Predsoblje
11. Ulaz
12. Roditelji
Etaa s dva etverosobna stana
Etaa s tri dvosobna stana ( 9) Etaa s tri stana, 2 tro- i 1 dvosobni
Etaa s tri dvosobna stana Etaa s tri stana Arh.. L. Neff

( Etaa sa etiri stana, 2 dvosobna i 2 etverosobna (13) Etaa sa etiri stana Arch.. Peichl (14)
Etaa sa etiri stana
Arh.. Neufert/Mittmann/Graf
292
SOCIJALNI STANOVI
ZA IZNAJMLJIVANJE
Zgrade za vie obitelji, s obziromna
oblik tlocrta, broj stanova najednom
stubitu i katu te s obziromna nain
koritenja interijera, treba oblikovati
tako da budu pregledne i komunika-
tivne. Potrebe invalida, starijih oso-
ba, samaca, ena i djece treba prih-
vatiti s razumijevanjem. U prizemlju
treba projektirati stanove bez zapre-
ka (DIN 18025). Treba drati velii-
ne stana u sljedeimgranicama:
Prema broju osoba:
1 soba, kuhinja, nusprostorije
>35 m
2
<45 m
2
2 sobe, kuhinja, nusprostorije
<60 m
2
(65 m
2
)
<77 m
2
(82 m
2
)
<92 m
2
(98 m
2
)
<107 m
2
Dnevna soba >18 m
2
, s prostorom
za jelo >20 m
2
J elo i spavanje ne
spadaju u istu prostoriju. Veliine
stanova smiju se u iznimnim slua-
jevima poveati za 7 m
2
. To se pre-
koraenje ne preporuuje.
Dio tlocrta / socijalna stanogradnja Arh.. Neufert/Mittmann/Graf
293
U -
I
N
1
M
<o u>
T T
to cvj
4 4
T rgl
A
I 8-10|
1 Boravak
2 Mjesto za jelo
3 Kuhinja
4 Spavaa soba
5 Kupaonica
Presjeci
- r *
0 Tip zgrade s jednimstanomna etai; osnovni oblik "gradske kue"
( ? ) Tip zgrade s dva stana na etai
>T
I - 12- 15H
( 3 ) Tip zgrade s tri stana na etai
M 2 - 1 5 H
( 4 ) Tip zgrade s etiri stana na etai
h- 12- 13 H
PROJEKTNO RJEENJE ETAE
Ti p zgr ade s j edni m st anom na et ai ->0 Rjeenje sa samo jed-
nimstanom po etai nije ekonomino. Uobiajeno je ogranienje na
4 kata ako nema dizala. Osnovni oblik gradske kue.
Ti p zgr ade s dva st ana na et ai (2) ima uravnoteena obiljeja
kakvoe stanovanja i ekonominosti. Uz dobro rjeenje osunanja,
mogua su raznolika rjeenja tlocrta. Mogu se smjestiti stanovi istog
ili razliitog broja soba. Vertikalni promet u zgradi do 4 kata treba biti
stubitem, za 5 ili vie katova potrebno je dizalo. Za stambene
prostorije na visini iznad 22 m od terena vrijede propisi za visoke
zgrade.
Ti p zgr ade s t ri st ana na et ai -> (3) nudi povoljnu kombinaciju
kakvoe stanovanja i ekonominosti. Pogodan za zgrade na uglu.
Na etai mogu biti dvosobni, trosobni ili etverosobni stanovi.
Ti p zgr ade s et i ri st ana na et ai (4) Uz odgovarajue obliko-
vanje tlocrta treba biti zadovoljavajua kombinacija kakvoe stano-
vanja i ekonominosti. Mogua su razliita rjeenja stanova po
etaama.
Neboder i -> (5) Ralanjenost tlocrta odreuje plastinost cijele
zgrade. Snana razvedenost konture istie vertikale, dojam vitke,
visoke zgrade -> (f)c.
Legenda:
I I I boravljenja <
u l a z u z
9
r
adu
spavanja
O s n o v n a
orijentacija
Nusprostorije Sekundarna orijentacija
Dva stana
0 Varijante tlocrta
etiri stana
( 7 ) Stanovanje - etiri stana Varijanta: ured / ordinacija
V ( ) Stambeni neboder
Arh . S. Pogadel
294
A
Unutranji hodnik
M
Vanjski hodnik
K
Vertikalni sustavi komunikacija
Boravak
Spavanje f
Gal rija
Spavanje X ,
Boravak W
Spavanje^ l / \
Boravak/
^DUIdVK^
SiJ sIN
Gali rija
Spavanje
( 2) Mogunosti prilaza iz hodnika
D
i 1 1
Pr
v
eds.
A
GALERIJSKE STAMBENE ZGRADE
Umjesto kroz glavni prilaz sa stubita, u galerijskim se stambenim
zgradama ulazi u stanove iz horizontalnih hodnika koji su jednomili
vie vertikalnih veza povezani meusobno i s glavnimulazom. Ako
se hodnik nalazi u unutranjosti zgrade, taj se tip naziva zgradoms
unutarnjimhodnikom ->(T).
A. Ako je prostor za stanovanje u jednoj razini stanovi su jednostra-
no orijentirani. Zbog toga se nastoji stanove projektirati na dvije ili
vie etaa ->(3).
Kod zgrada s vanjskim hodnikom horizontalni se ulazi u stanove
nalaze na duljoj vanjskoj strani kue 0 .
B. Otvoreni je hodnik u srednjoeuropskim klimatskim okolnostima
problematian - >, a osimtoga se uz vanjski hodnik mogu smje-
stiti samo sporedne prostorije - (?). Znatno je povoljnije ako se
stan nalazi u dvije ili vie etaa ->-(7).
Apartmani i jednosobni stanovi projektiraju se samo u jednoj etai
- Rasporedomstana u vie etaa mogu se odnosi funkcija vrlo
povoljno rijeiti. Ako su etae pomaknute samo za pola visine, po-
stoje izvrsni preduvjeti za funkcionalno povezivanje u sve tri dimen-
zije -
Mogunosti varijacija znatno se proiruju ako stan po cijeloj dubini
zgrade nije jednako irok nego se preklapa sa susjednim stanom.
Za vertikalno opsluivanje postoje stubita, dizala i instalacijska
okna. Razlikuju se ugraene, dograene i slobodno stojee verti-
kalne komunikacije - >Q.
Horizontalne komunikacije treba smjestiti u to manji broj etaa, jer se
time poboljava odnos obujma zgrade i stambene povrine -(3).
Horizontalne komunikacije u svakoj drugoj etai omoguuju pogo-
dan smjetaj velikih stanova u razliite etae, u kombinaciji s malim
stanovima u etai hodnika. Dobra se rjeenja mogu postii naizmje-
ninimpoloajemvanjskih hodnika. Zrcalno simetrinimrasporedom
garsonijera i odgovarajuim smjetajem vieetanih stanova moe
se ograniiti broj horizontalnih komunikacija.
Sistemski presjeci pojedinih mogunosti prilaza iz hodnika (unutranji hodnik)
w
n 11
1 oo
roya pit. 22
m
n 0
1 '
( J ) Zgrada s galerijom, stanovi sa smaknutim etaama Arh . Hirsch p* Potkrovlje
Stubite locirano ispred galerije. Kuhinja osvijetljena i ventilirana preko I ode.
Arh.. Seitz
Kat- (6)
295
a - x h u h hx-H a-x 4xH
( T ) Zatita od pogleda na terase
T
t l hc
1
a = smi canj e
ha = visina oka
hc = visina et ae
ht = visina korita
x = dubina korita
t = dubina terase
Djelomino uvlaenje terasa /'gN Uvlaenje kod dvo- fT") Slobodne povrine kod Uvlaenje terasa kod
u tijelo zgrade etanih stanova razvedenih oblika tlocrta zgrada oblika slova L
(ha - ht)
TERASASTE KUCE
Strme padine navode na graenje tera-
sastih kua. Kut smicanja (odnos visine
etae prema dubini terase) = prosjeni
nagib padine >8 - 40 Dubina terase >
3,20 m, najea orijentacija prema ju-
gu, zaklonjeno od tuih pogleda i sa slo-
bodnim vidikom - (? )- () Tlocrti i
presjeci - ( ) - Neki su gradovi
za to donijeli posebne propise. Terasaste
kue nude ispred stanova slobodni pro-
stor za odmor, rad i igru djece kao prize-
mni stan s vrtom. Ozelenjavanje parap-
etnih ograda podie kakvou stanovanja
-> ( j ) - (j j ) Prednosti velikih otvorenih
terasa je da potiu izgradnju terasastih
kua i na ravnomterenu. Tako nastali pro-
stori u donjimetaama koriste se za ope
zajednike sadraje -> - Veliki
zatvoreni prostori takoer potiu tera-
sastu izgradnju iznad njih ->@ Tera-
sasti oblik moe biti jednostran, dvo-
stran i viestran. Terase se mogu dobiti
smicanjemjednako dubokih stambenih
jedinica () ili smanjivanjem dubine
stana odozdo prema gore
Dubina korita x
(ha - ht)
Potrebna dubina korita, ako se eli
onemoguiti pogled s gornje terase na
donju, ovisi o visini etae i odnosu smi-
canja etaa. J o se povoljniji uvjeti
postiu ako je terasa djelomino uvu-
ena u korpus zgrade - >(4), (f).
Presjek uz -> ()
1. kat terasaste kue na ravnomterenu
Arh.. Buddeberg
Presjek kroz kongresni centar - QP i->s. 470 +s. 471
Projektant: E. Gisel
296

_95| 1 1. 42
5
I I 1.90-
Dva sjedita Tri sj edi t ^ .|upa ^ et i r i sjedita
|95 I t 1 , 4 2
5
I I 1.90
etiri sjedita Sest sjedita Osam sjedita
Dvost ruka kl upa sa
-1, 90
Leaj (3-struki )
1,90-
Dvostruki l eaj (3-st ruki )
Alg
T
o
r>
i"
AtS
m
to
+
in
+
Alg
t
IO
o
4
Alg
( T ) Vanjske mjere i smjetaj sjedita i leaja
Leaj i
ST
1 1,90 5
Kl upe
1 Ul azni prostor + zahod = 2. j 0 m
2 Prostor za boravak = 6,0 m
2
3 Venti l aci j a = 1,3 m
2
4 Prostori j a za filtre = 1,5 m
2
O s n o v n a zatita kuno sklonite
za manje od 8 osoba =17, 2 m
2
10 osoba, izgraena povrina
~2! 28,3 m
2
1 Zat i eni ul az
2 Prostor za boravak
3 Suhi zahod
4 aor egat za venti l aci j u
6 Prostori j a za filtre
6 Pri l az osi guran od ruevi na
( J ) Kuno sklonite za 50 osoba =50 m
_ C T 0 1
SKLONISTA
- m
Graenje velikih sklonita u Njemakoj je dobrovoljno, a u nekim
zemljama obveza, npr. u vedskoj, vicarskoj. Ako je vie-namjens-
ko, prednost je na strani civilne upotrebe.
Kuna sklonita: za sve vrste stambenih zgrada za 7 - 50 osoba (pri-
vatna sklonita).
Predviaju se za uredske zgrade, kole, bolnice, stambene zgrade
i radionice.
J avna sklonita: srednja veliina: 51 - 299 osoba
velika sklonita: 300-3000 osoba
velika sklonita u podzemnoj eljeznici
i podzemnimgaraama do 4000 osoba
s. 288
Predviena su za prolaznike u javnom prometu i korisnike promet-
nih sredstava (potrebni su termodinamiki atesti za odavanje i od-
voenje topline).
Sklonita za zbrinjavanje kulturnih dobara. Graevinsko - tehniki
propisi razlikuju osnovnu i pojaanu zatitu.
a) Osnovna zatita:
zatita od ruevina (statiko optereenje), zatita od poara,
zatita od kemijskog oruja (filtri za zrak), od radioaktivnih obo-
rina (fali - out), za dugotrajno zadravanje (pripremljene zalihe).
b) Pojaana zatita dodatno uz a):
zatita od zranog udara (dinamiko optereenje), radioaktivno
poetno djelovanje (kratkotrajno).
Kuna sklonita su autonomni, hermetiki zatvoreni dijelovi grae-
vine koji se dre pod kljuem: prostorije za boravak, nusprostorije,
prostor za filtre i izlaz za nudu.
Ureaji za ventilaciju, opskrbu i sanitetske zahvate moraju biti u na-
jkraemvremenu dostupni. Zalihe za 14 dana. Poloaj u neposred-
noj blizini pripadnih stanova. Komunikacije izmeu ulaza u skloni-
te i stanova =150 m. Sklonite za 7 osoba. =6 m
2
tlocrta i =14
m
3
obujma. Za svaku daljnju osobu do =25 treba tlocrtnu povrinu
poveati za 0,50 m
2
i obujamza 1,40 m
3
. Najmanje jedan suhi zah-
od za =12 osoba, a dva ako je predvieno do 25 osoba.
Svijetla visina prostorije =2,30 m, iznad trokatnih leaja 1,70 m, iz-
nad dvokatnih leaja 2,00 m, iznad povrina za kretanje 1,50 m.
Oblikovanje: tlocrt i presjek su proizvoljni. Kod pravokutnog tlocrta
ne smije se prekoraiti odnos stranica 2:1. Pri oblikovanju treba vo-
diti rauna o mirnodopskomkoritenju, npr. praonica rublja, prosto-
rija za igru i hobi, ostava za bicikle i si., pod uvjetomda se moe u
kratkomvremenu isprazniti.
Materijal: beton za konstrukcijske dijelove =B25 DIN 1045
= 1/3 odn. 1/4 vi si ne do st rehe
Izl az za nudu
Pr esj ek
Tlocrt
Horizontalni izlaz za nudu

(shematski primjer)
Presjek
Tl ocr1
Vertikalni izlaz za nudu
(shematski primjer)
Koritenje za civilnu zatitu ->
Skel et na
konstrukcija
s i spunom
f j S k l o - l f j
HM ni te H [
297
Podr uj e zgr ade
P .
i i
E Z
p ,
4
O
Za vi e od pet puni h et aa
r
} u
r
- Podr uj e zgr ade
} u
r
P ,
i i l } u
'-3 E
p
- - 3 fcPha
Do pet puni h et aa
SKLONISTA
Velika sklonita treba izvesti kao autonomne graevine koje se
mogu hermetiki zatvoriti i zakljuati. Veliko sklonite obuhvaa ulaz
s kontroliranimprolazom, prostor za nadzor i skladite, prostoriju za
boravak s odjelomza bolesnike, povrine za zalihu vode, zahode,
pomonu kuhinju i prostoriju za tehnike ureaje i opremu. Ispod
sklonita treba izvesti jamu za otpadnu vodu. Kapacitet ne treba biti
manji od 300 osoba, a za viekatno sklonite ne vei od 3000 oso-
ba. Neposredno jedno pokraj ili iznad drugoga smiju biti samo dva
velika sklonita, ukupnog kapaciteta do 5000 osoba.

Dopunsko statiko optereenje za optereenje ruevinama
Optereenje ruevinama: utjecaj ruevina koje padaju treba uzeti u obzir kao dodatno
statiko optereenje
Za pijesak i ljunak
Za glinu srednje konzistencije
Za ilovau i glinu meke konzistencije
Za sve vrste tla u podzemnoj vodi
15 kN/rrr
10 kN/m
2
6,75 kN/m
2
9 kN/m
2
pha= 11,25 kN/m
2
pha= 15 kN/m
2
Pv
Ph.
Pha =
Pha =
=10 kN/m
2
=10 kN/m
2
= 4,50 kN/m
2
= 6 kN/m
2
= 7,50 kN/m
2
=10 kN/m
2
Legenda:
1 Kont rol i rani ul azni prost or = 3, 0 m
2
2 Prost ori j e za sj edenj e = 2, 16, 6 m;
3 Prost ori j e za l eanj e = 2, 13, 4 m
4 Zahodi = 2, 01, 5 m
2
5 Vent i l aci j ski prost ori = 2, 01, 7 m
2
6 Pr ost or i j e za fi l tre = 2, 03, 0 m
2
( 2) Shematski crte: dva susjedna kuna sklonita za ukupno 100 osoba
Br. mjesta u sklonitu 51...80 81... 149 150...180 181...240 241...299
m
2
m
2
m
2
m
2
m
2
Prostorija za boravak
1
' 51... 80 81...149 150...180 181...240 241...299
od toga
Prostor za bolesnike
2
' 3,8...6 6...11 11...13,5 13,5...18 18..22,5
Priruna kuhinja - - 5 5 5
Ventilatori 3,5 7 10,5 14 17,5
Zaliha vode 1... 1,5 1,5...2,5 2,5..3 3. .4 4...5
Skladini prostor 10 10 20 20 20
Toaletne prostorije 3,2 3,2...4,8 4,8...6,4 6,4...8 8...8,8
J ama za otpadnu vodu 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5
Prostor za filtre 4 8 12 16 20
Filtar za prainu
(~ovisno 0 3 3 3 3 3
konstrukciji)
Pjeani pred-
filtar (s 2 m 2...3 3...5,6 7,5...9 9...12 12.15
visine nasipa)
Kontrol. ulazni prostor 1,5 3 3 3 3
1)
Meuvrijednosti treba linearno interpolirati; za svijetlu visinu prostorije ispod 2,50 m
su minimalne povrine vee
2
>Meuvrijednosti treba linearno interpolirati
( 5) Potrebni prostor (minimalne vrijednosti), neto povrine
300 osoba 600 osoba 1000 osoba 2000 osoba 3000 osoba
Kontrolirani ulazni prostori 3 x 15 m
2
4 x 15 m
2
2 x 4,5 m
2
2 x 9 m
2
2 x 15 m
2
ili 20 m
2
+15 m
2
ili 2 x 20 m
2
Prostori za boravak 600 m
2
1200 m
2
2000 m
2
4000 m
2
6000 m
2
Prostorije za bolesnike 30 m
2
60 m
2
100 m
2
200 m
2
300 m
2
Nadzorna prostorija (skladite) 10 m
2
10 m
2
10 m
2
(+10 m
2
) 10 m
2
(+20 m
2
) 10 m
2
(+30 m
2
)
Toaletne prostorije 6,4 m
2
12 m
2
20 m
2
40 m
2
60 m
2
Priruna kuhinja 10 m
2
10 m
2
10 m
2
2 x 10 m
2
3 x 10 m
2
Strojarnica ventilacije i skladite filtara 20 m
2
25 m
2
30 m
2
40 m
2
60 m
2
Pjeani predfiltar (nasip do 2 m) 11,5 m
2
22,5 m
2
37,5 m
2
75 m
2
112,5 m
2
Rezervni agregat za struju - 15 m
2
20 m
2
20 m
2
Skladite ulja - 7,5 m
2
10 m
2
15 m
2
Spremnik zalihe vode 4,2 m
3
8,4 m
3
14 m
3
28 m
3
42 m
3
J ama za otpadnu vodu 1,0 m
3
1,0 m
3
2,0 m
3
2,0 m
3
2.0 m
3
(za meuvrijednosti kapaciteta treba vrijednosti tablice interpolirati odn. ekstrapolirati)
( 3) Potrebni prostori (minimalne veliine)
1000 osoba 2000 osoba 3000 osoba 4000 osoba
Kontrolirani ulazni prostori Kod svakog ulaza i izlaza po 1 x 10 m
2
Prostori za boravak 2000 m
2
4000 m
2
6000 m
2
8000 m
2
Prostorije za bolesnike 100 m
2
200 m
2
300 m
2
400 m
2
Nadzorna prostorija (skladite) 10 m
2
+(10 m
2
) 10 m
2
+(20 m
2
) 10 m
2
+(30 m
2
) 10 m
2
+(40 m
2
)
Toaletne prostorije 20 m
2
40 m
2
60 m
2
80 m
2
Priruna kuhinja 10 m
2
2 x 10 m
2
3 x 10 m
2
4 x 10 m
2
Strojarnica ventilacije i skladite filtara 30 m
2
40 m
2
60 m
2
70 m
2
Pjeani predfiltar (nasip do 2 m) 37,5 m
2
75 m
2
112,5 m
2
150 m
2
Rezervni agregat za struju 15 m
2
20 m
2
20 m
2
25 m
2
Skladite ulja 7,5 m
2
10 m
2
15 m
2
20 m
2
Spremnik zalihe vode 14 m
3
28 m
3
42 m
3
56 m
3
J ama za otpadnu vodu 2 m
3
2 m
3
2 m
3
2 m
3
(za meuvrijednosti kapaciteta treba vrijednosti tablice interpolirati odn. ekstrapolirati)
Potrebni prostori (minimalne veliine) velikih sklonita u kombinaciji s podzemnim garaama i pod-
zemnomeljeznicom
298
Snimak postojeeg stanja:
skica s mjerama
skica tlocrta
Snimak postojeeg stanja
nacrt u mjerilu
tlocrt u mjerilu
( 5 ) Glavna oteenja
SANACIJA STARIH ZGRADA
>s. 299-303
Preneseno iz "Der Altbau"
Rau O. i Braune U., Leinfelden 1985
Sanacija, moderniziranje, pregradnja ili graevinsko proirenje
neke stare zgrade zahtijeva od projektanta drugaiji pristup nego
kad je u pitanju novogradnja.
Stare su zgrade najee pod zatitom.
Preduvjet i osnova moderniziranja jest sustavno snimanje posto-
jeeg stanja, pri emu se svaki vaniji element graevine i svaki de-
talj mora briljivo ispitati -
Snimanje stanja obavlja se najee u sljedeim fazama:
opi graevinski opis (zemljite, graevinska regulativa, odredbe i
zakoni, starost zgrade, povijesni dijelovi zgrade, povijesna obiljeja
graevinskog oblikovanja, materijali koji su ugraeni, namjena zg-
rade, konstrukcija i njene osobitosti, ostale karakteristike). Opis gra-
diva i standarda opremanja, tehnika opremljenost, koritenje poje-
dinih dijelova zgrade (stanovanje, obrt itd ), stanari, stanarina, po-
daci 0 financijskom stanju.
Snimanje stanja zgrade po pojedinimelementima (fasade, krov, stu-
bite, podrum, stanovi, radne prostorije, posebne prostorije), iz-
mjera dimenzija, nacrti postojeeg stanja.
Vo d a s p ad i n e
Us p o r v o d e
Vana podruja oteenja: glave dimnjaka, zaepljeni dimnjaci, o-
teena krovna konstrukcija (gljivice, insekti), truli vijenci i krovni ista-
ci, krovni i zidni prikljuci, odvodnja s krova. Nedostatak termo izo-
lacije i hidroizolacije, pukotine u zidovima, oteenja konstrukcije,
truli drveni grednici, oteena buka zidova i stropova, propusna fa-
sada. Oteena drvena vrata i drveno stubite. elini stropni no-
sai (u podrumu) izjedeni hrom, neizolirani podrumski zidovi.
Grijanje i sanitarije neuporabivi. Glavni vodovi i kuni instalacijski
prikljuci oteeni odnosno moda poddimenzionirani.
I zvi r e p o d zemn a v o d a
Vj et ar
Pl j usak
Sni j eg v
Vo d a sa f as ad e
O t e en i ol uci
Ot v o r en a ol una
Ug r o en o mj est o
Spoj s t er en o m
Pov r i ns k a v o d a
^g^ Glavna oteenja od vode koja nije
pod tlakom
^y^ Glavna oteenja od vode pod
tlakom
Naknadna horizontalna izolacija i
isuivanje u podruju podruma
Isuivanje injektiranjem
Pr o v u en a dr ena^ f
Isuivanje iznutra kod djelomino
J nepristupanih vanjskih zidova
Po d n o j e
l j eb od t ar ac a
na pi j esku
O
Saniranje temelja s istakom prema
terenu
; .v.; .v.v.v.; .vA Reka i spunj ena mor t om
. v . v . v . v . v . v . v za raspodj el u opt er eenj a ^
s
j U J l i J I l ^
Sk upl j anj e s u h e gl i ne
i spod zg r ad a
Ugl ov i zg r ad e koj i s e odv aj aj u
Puk ot i na
flri
SOT.CTWW,v.V.V.V.\V.V.Y
Naknadno ugraena horizontalna
izolacija (razdvajanje zida)
f f Si dr enj e
Sidrenje ugla zgrade koji se

razdvaja
299
- 0 0
Vanj ski zi d, kanatni skel et
U izvornoj kanatnoj konstrukciji nije bilo metalnih dijelova, ni avla
ni vijka. U pravilu se kanatna konstrukcija moe sastaviti bez elika
ili eljeza, iskljuivo s drvenimdijelovima - >Q Za ispunu polja na-
jee se u sjevernoj Njemakoj primjenjivala vidljiva opeka, a u
sredinjimi junimpodrujima glina. ->{J g)
Polja od gline treba svakako zadrati, a oteena popraviti.
Obrtnike, graevinsko - fizikalne i graevinsko - bioloke prednosti
ispune od gline ne moe zamijeniti ni jedan materijal. J o danas
nema zidne ispune koja bi se mogla preporuiti kao ekvivalent glini
- >.
Zidna ispuna ukruuje kuu, to meutimproturjei konstrukcijskim
naelima kanatne gradnje, a lake ispune nemaju sposobnost aku-
muliranja.
Fasada kanatnih zidova zahtijeva redovito odravanje u obliku
sitnih popravaka.
Glavna mjesta oteenja kod kanatne stijene:
zavretak za bata, streha, oluk, olune cijevi, krovni prikljuci, vlaga,
trule, suha trule, plijesan, gljivice, insekti, rastavljeni i otvoreni
drveni spojevi, prodor vode, prikljuci na prozorski parapet, susjed-
ne zgrade ->(i)
( T ) Glavne toke oteenja kod kanatne konstrukcije
Standardni sklop kanatne
konstrukcije
sa zasj eci ma
Mogunos ti uglovnog spoja kanat-
nih pragova (vlano i tlano opte-
reenje)
( 3) Ukruenje ugla metalnimsidrom
Dr vena i ri na l et ve
24/ 48 mm
Vent i l aci j ski sl oj
Ter moi zol aci j a
40 mm
St ar a vapnena buka
Pl et er od
hr ast ovog
i vr bovog pr ua
Unut ar nj a buka
(vapno)

Vanjska izolacija s jako difuzijskim
izolacijskimmaterijalomispod ven-
tilirane obloge
Nadomjestak praga u dva radna ko-
raka
Mi ner al na vanj ska buka
Lake pl oe od dr vene vune
(LDV) 25 mm
i zol aci j ske pl oe od
mi ner al ni h vl akana 2 x 40 mm
Let ve 24/ 48 mm
Gi pskar t on pl oe ili
LDV pl oe s t r skom
Obuk ano
Novi kanatni skelet s jakomtoplins-

komizolacijom, iznutra obloeno
Ugao pragova, novo usidren eo-
nimvijcima
Si l i kat na buka 15 mm
Mr ea
LDV pl oa 20 mm
Izol aci j ska pl oa od
mi ner al ne vune 80 mm
LDV pl oa 25 mm
Mr ea (ne met al na)
Vapnena buka
Novi kanatni skelet, vidljiv izvana i

iznutra
Kanat ni skel et vi dl j i v
i znut r a i i zvana
Mi ner al na vanj ska buka
od kal ci j evog si l i kat a
Izol aci j ska pl oa 60 mm
Naba eni mort
Pu n a opeka 52 mm
Vapnena buka
Gu men a t r aka
Iznutra
Zidni sklop u novomkanatnomske-

letu s mineralnimizolacijskimploa-
ma i opekom
Ispuna kanatnog skeleta: glina na
pleteru, zid od lomljenog kamena,
zid od klinker opeke
Teoretski povoljna izvedba ispune
e Dobr o h -15
I zb j eg av an j e nees t et s k i h pr i j el aza
k od popr av l j anj a gl i nene i s pune
300
Gl av a
d i mn j ak a
Glavni izvori oteenja u podruju krova
Krov od podronica
J ednos t r uk a us pr av na st ol i ci
Krov od rogova
J ednos t r uk i kr ov o d r ogov a
Dv os t r uk a us pr av na st ol i ca i 6 . 0 0
s k os ni c i ma
S kl i j et i ma
a n
Tr ost r uka us pr av na st ol i ca i 8. 00 1
s pot por nom konst r ukci j om i i i |
A JL
S dv os t r uk i m kl i j et i ma, i 8. 00 -
s t u p c em i p o d v l ak o m
ff~" f t / t . i
U / i \
ii jl a
t
1
i 10.00i
a n. i a
Tr ost r uka st ol i ca s i 10. 00 1
k os ni c i ma i n ad zi d o m l ^ O v Sa u s p r av n i m i k os i m st upovi ;
/ - ; za v i s nk s knr i sna ont er e pni s
( O s n o v n e pravilno izvedene konstrukcije krova od podronica i rogova
O t e en a
s t r eha
- >QP
Podruje krova:
Izvorna je funkcija krova zatititi zgradu, pa je krov pojamza funk-
cioniranje kue.
Krov je dio kue koji je najizloeniji atmosferskim utjecajima. Neza-
paena mala oteenja dovode do velikih teta.
Zbog toga treba odravanju krova posvetiti najveu panju. Bespri-
jekorno stanje krovita i krovnog pokrivaa jest osnova svakog
smislenog saniranja - > i .
Materijal za povijesne krovne konstrukcije u naim je krajevima
gotovo iskljuivo drvo.
Sve krovne konstrukcije koje su se primjenjivale zasnivaju se na
sustavu trokuta razliitih naina izvedbe
Nain prijenosa sila je ovisno o konstrukciji razliit. Poznavanje tog
naina temeljni je uvjet ispravne sanacije krova.
Optereenje krova vlastitomteinomi snijegomnije mjerodavno, ve
je najvanije optereenje vjetromkoji djeluje na velike krovne povr-
ine. Zbog toga je za stabilnost krova najvanije postojanje i stanje
vjetrovnih vezova. - >
Postojei podovi u nepodrumljenim zgradama bez termoizolacije i
hidroizolacije - >.
Pri obnovi treba izvesti potpuno novi pod s obje izolacije -(7)
Def ek t n a zat eg a, s pu t anj e s l j emen a
Popravak prikljuka kosnika umet-

komproteze od sintetikog materi-
jala ili drvenimvezicama
Uklanjanje pajanti dovodi do po-

maka krovita pod pritiskomvjetra
Ker ami k a u ar mi r anoj
post el j i ci od mor t a
Ul j eni papi r
Ter moi zol ac i j a - kr ut a - 6 0 mm
Hi dr oi zol aci j a
odl ona bet onska pl oa
Stari pod od prirodnog kamena u

nepodrumljenompodruju
Obnova poda s termo- i hidroizola-
cijomna betonskoj podlozi
Pr es j ek Po g l ed
Pr es j ek Po g l ed
^g^ Pojaanje oslabljenja stropne
grede u polju
^g^ Pojaanje oslabljenja stropne
grede u polju
301
Ugurane daske na letvama
- Ispuna pijeskom
Nosa
buke
# F 1
"
L
Letve L LDV-ploe
(termika izolacija drvenog grednika iznad
podruma)
r Izolacijski nasip
y
z
r c r
r Y v/ "
IL

Poboljanje akustino-tehnikih
uvjeta sputenim stropom
Letve na elastinimnosaima
L- Gipskarton poe 12,5mm
Poboljanje akustino-tehnikih
uvjeta stropa s glinenom ispunom
Gornji pod na Betonska Razdjelni
J ploa 50mm fsloj
I t z L , nr pda L Ispuna od gline
sa slamom
(konstrukcija poda za priguenje koraka s
estrihomod lijevanog asfalta)
Tapison
Gipskarton ploa na letvama- Trake od mineralne vune
(poj aana i zol aci j a od zr anog i mat er i j al nog
zv uk a pri obnovi dr venog gr edni ka)
Par ket r Iver i ca
-OD
Meukatne konstrukcije:
Nekada su tesari prema iskustvu odreivali dimenzije nosivih strop-
nih greda. Pri tome se optereenje najee prenosi poprenimgre-
dama koje su poduprte jednomuzdunompodvlakomili s vie njih.
U jednom starom graevinskom priruniku iz 1900.g. navodi se
odnos irine prema visini presjeka grede 5:7, kao podatak za oda-
bir grede.
Pravilo: polovica dubine sobe u decimetrima =visini presjeka grede
u centimetrima. Temeljemtog naina dimenzioniranja esto su sta-
ri drveni grednici dobili znaajne progibe, ali to nije ugroavalo sta-
bilnost ako nisu bila prekoraena doputena naprezanja.
Mogunosti sanacije - - @. Pojaanje podvlake novom drve-
nomgredom. Bolja je raspodjela optereenja umetanjem dodatnih
drvenih greda ili elinih nosaa - >.
Skraenje raspona postie se ugradbomjedne ili vie dodatnih pod-
Novi el i ni no- vlaka ili ugradbom nosivog poprenog zida. Graevinske preinake
sanzmeu greda nosive konstrukcije uvjetuju prethodno toan snimak svih eleme-
ska'uaka nata za prijenos sila i ukruenje. Da bi se mogao jamiti besprijekor-
ni prijenos optereenja, mora se provjeriti sigurnost svih spojeva.
St ar i dr veni gr edni k s i spu-
nom od gl i ne sa s l amom
Novi pod, tapison na iverici +izola-
cija zvuka koraka
= Drvene platice
Gredica
Nasip pijeska
Podrumski svod
Uvlaenje nove konstrukcije sa eli-
nimnosaima - stari grednik sa
vrijednomtukaturomkrova ostaje
- Gipsana ploa
Mineralna vuna
Zrani sloj
Gipsana ploa
- Gipskarton ploa
Stupac
Mineralna vuna
Laka graevinska ploa
- Drvena oplata
Stupac
Izolacijska traka
J x
m
Pod odplatica iznad podrumskog svoda
Keramike ploe u
armiranoj
posteljici od morta
Izolacijski sloj
Hidroizolacija
Podrumski svod
Izvedba donjeg pojasnog nosaa za raspodje-
LVka^grae'vinska ploa lu opterecenia kod laganih pregradnih zidova
Gipskarton ploa
-KL-
WW
Pod iznad podrumskog stropa - nov
(D
- Drvena oplata
Stupac, labavo
Objeena brtum. tb
mineralna vuna
Stupac, gips-
kartonska ploa
-Gipsana ploa
labavo objeena
Bitum. ili mineralna
vuna, stupac
Gipskarton ploa
SS
i
Laki pregradni zidovi za stare
zgrade
Izjednaenje razina u podruju
praga
etiri varijante za spreavanje
propuha kod starih vrata
Obloga od pjeenjaka
Udvostruenje
Ulazna vrata - postojee stanje (horiz. presjek)
Obloga od pjeenjaka
Donji naslon- postojei
"7/ na eljeznu
plou Donji naslon- novi
( 9) Stara kuna ulazna vrata na novomslijepomdovratku (horizontalni presjek)
Pljusak
Presjek
Presjek
Prepravljanje jdnostrukog prozora u prozor krilo na
J ^ i
Sanirani donji opav
J iN Oteenja uslijed vlage kod
i J vanjskog opava
Nova okapnica od hrastovine na
staromdrvenom okviru
Ugradba predgotovljenog prozora (14) Kanatna zgrada u pogledu
302
Izlizana stuba
Izravnavajui sloj od
sintetike ili si.
Kutni profil (vodilica za
izravnavanje)
PVC zatitni kutnik
Dodatak zbog
poveanja gaz/ta
Stare stube
okrenute
Produenje uspona i okretanje stuba kod
kamenog stubita
Udvostruenje izlizanog drvenog
stubinog kraka
Stubita:
Vanjska i unutarnja stubita vani su oblikovni elementi starih zgra-
da.
Za unutarnja stubita primjenjivana su brojna konstrukcijska rjee-
nja i materijali. Najee su drvena. Najvanije pravilo sanacije gla-
si: popraviti sve to se moe popraviti - >Q -
Vanjska su stubita najee od kamena, a slue uglavnomza ulaz
u izdignuto prizemlje - .
Izlizana gazita mogu se urediti jednostavnim okretanjem stuba,
ako je i donja strana bila klesarski obraena.
Takozvane mokre prostorije i kupaonice:
Obnovu zidova i podova treba paljivo projektirati i izvesti. Naj-
opasnije su pojave rupa u instalaciji tua ili kade Nepo-
stojee i oteene parne brane, prije svega na vanjskimzidovima s
unutranjomtermoizolacijom, uzrokuju kondenzat i vlagu u zidovima.
U tome lei uzrok pojave truljenja i gljivica. Poboljanje sanitarnih
uvjeta jedna je od najvanijih mjera modernizacije. Projektiranje no-
vih tlocrtnih rjeenja mora se detaljno prilagoditi postojeemstanju,
a ono uskladiti s tehnikimuvjetima - -
Mogunosti produenja stubine / 7 \ Mogunosti produenja stubine

tetive V 7 tetive
/F i
Postojee stanje
( 5) Varijante ugradbe kupaonice
Smoni c
h r ^ t i r -
Kuhinja
Varijanta I:
i r n
a
J p
L/ \a
Kuhinja
Varijanta II: Varijanta I
( 8 ) Proirenje za duljinu kade
^ Pogled postojee
( 9) Voenje instalacija ispod buke
Kanatna stijena
Vertikalne letve
na 30 cm
Gipskarton ploa
Izolacijska pasta
Nalijepljene zi dne
ploice u PCI
Trajno elastina
ispuna reki
Lijepljene podne ploice
Estrih 4,5 cm
Armirana konstrukcija
Zavar ena folija, bono
min. 5 cm iznad gornjeg
ruba poda
Zat i t na Ij epenka
Pr i guenj e zvuka ko)^
Ispuna gl i nom .'
St r opna g r ed aj
Izvedba poda i zida u mokromvoru

kanatne zgrade
I
Zidne ploice u PCI - ljepilu
I Nova zi dna buka
Zi d
Trajnoelastina reka
i Lijepljene podne ploice
I na izolacijskoj masi
Armirani estrih 4.5 cm
Dva sloja lijepljene ili
j zavarena folija, do 5 cm
I iznad gornj eg ruba poda
Zvuk koraka
I Nova zi dna buka
Zi d
Trajnoelastina reka
Zvuk koraka
I Nova zi dna buka
Zi d
Trajnoelastina reka
Zvuk koraka
I Nova zi dna buka
Zi d
Trajnoelastina reka
Zvuk koraka
I Nova zi dna buka
Zi d
Trajnoelastina reka
Zvuk koraka
I Nova zi dna buka
Zi d
Trajnoelastina reka
Zvuk koraka
I Nova zi dna buka
Zi d
Trajnoelastina reka
Zvuk koraka
I Nova zi dna buka
Zi d
Trajnoelastina reka
Zvuk koraka
I Nova zi dna buka
Zi d
Trajnoelastina reka
Zvuk koraka
X / ^ ^ ^ ^ ^ ^
/ X I
f
Konvencionalne mogunosti hidro-

izolacije drvenog grednika u starim
graevinama
Provlaenje kanalizacijske cijevi
ispod novog poda
Prikljuak poda na prag
~^P
1
Umivaonik
opjeen na elini
okvir ispred
pregradnog zida
Izvedba poda i zida u mokrom
voru u masivnoj zgradi s drvenim
grednicima
(14) Vani detalji mokrih vorova
Gipskarpn ploa Reka
Zrani prostor ispunjena
Mineralna vuna aiosom
Stupac "
p
Dvoslojna konstrukcija zida s
akustinom izolacijom
303
^ + 1 8 , 2 7
( 2) Prostorna reetka / krov u pogledu^
_ 2.70
7.01
=1=0.70
11 x 7,30x80,30 m
i" 4" " '' ' 'A'" ' ~k '
1070
d ) ( D ( D ( D ( D ( D
Statiki sustav konstrukcije vorova i tapova. B - niz jednostrano pokretan,

D -1 niz zglobno.
Tr i sl oj a i zol aci j e od mi ner al ne v une
Al um. l i m s uspr avni m pr ekl opi ma 0, 8 mm
I Par na br ana PE f ol i j a
Privrsni element
otro savijen
pocinani Z - profil
Graa krovne ljuske - uzduni
pogled
Popreni presjek - >
OUVANJE I SANACIJA
Primjerna rjeenja CO
Spaavanje jedne stare drvene konstrukcije nadsvoenjem eli-
nom konstrukcijom
Si tuaci j a, zadatak
Vienamjenska hala u Mnsteru, sagraena 1928.g., bila je pokrive-
na elinom krovnom konstrukcijom, koja je u II. svjetskom ratu bila
tako teko oteena daju je trebalo potpuno obnoviti. Nakon rata e-
lik je bio suvie dragocjen, pa je kao krovite hale, dimenzija 37 m x
80 m, izvedena drvena reetkasta ljuska bez stupova, koja je slui-
la 35 godina. Konstrukcija je nosila samo vlastitu teinu, bez termo-
izolacije, bez snijega i bez korisnog tereta kao to su rasvjetna tijela
i slino.
Uvjeti za rjeenje
Novi krovni pokriva treba
- zadovoljiti propise o toplinskoj zatiti,
- izolirati halu od buke izvana i osigurati mali intenzitet refleksije
zvuka na unutarnjoj strani krova.
Nova konstrukcija treba
- preuzeti sva optereenja od sportskih sprava, kulisa, rasvjetnih
tijela i si.,
- biti prohodna,
- omoguiti postavljanje na postojee temelje,
- mora se zadrati postojea konstrukcija,
- vrijeme projektiranja i izvoenja treba biti to krae.
Rj eenj e
Prostorna reetka sastavljena od okruglih cijevi s vijanim spoje-
vima dovela je do minimiziranja ukupne teine, a na nju je objee-
na postojea drvena konstrukcija - > 22 reetkasta luka spojena su
prostornim dijagonalama i pokrivaju povrinu od 37,34 m x 80,30 m.
J edan od dva niza 70 cm visokih leajnih stupova pomian je, a dru-
gi je niz od pendl - stupova - >. U prostornoj reetki nalazi se 10
poprenih staza. -
Male montane dizalice obavile su predmontau sedam elemenata
velikog formata, teine do 32 t, koji su u dva i pol dana stavljeni na
svoja mjesta pomou 500-tonske dizalice. - >-
Konstrukcija je pocinana, oliena PVC-akrilnim premazom i
zatiena od korozije i poara termoizolacijskim premazom. Pokrov
se sastoji od podronica, trapeznih elinih limova, parne brane,
termoizolacije i aluminijskog profiliranog lima kao zavrnim slojem.
Sudionici: Mnsterlandhalle GmbH, Hochbauamt Mnster, MERO-
Raumstruktur i mnogi inenjeri odgovarajuih struka.
J ednostrano pokretni 70 cm visoki Montaa jednog elementa

leaj ->(3) \U prostorne reetke
( b ) Postojei krov ostaje u potpunosti odran
304
Stari i novi popreni presjek, crtani jedan preko drugog -> () (5)
Veliki strojevi ostaju tijekom pregradnje na svojim mjestima
Uzduni presjek >(3)
OUVANJE I SANACIJA
Pri mj erna rj eenj a > CD
Obnova i proirenje izvedbom nove eline krovne reetke
Situacija, zadatak
Na gusto izgraenom terenu jednog pogona za lake metale u Mun-
chenu trebalo je obnoviti i proiriti halu kovanice. Stara je zgrada
ve vie puta pregraivana i pri nabavi novih strojeva opremljena
razliitim dogradnjama krova. - >-
Nova hala treba
- dobiti bitno veu svijetlu visinu,
- ostati u okviru graevinske linije stare hale, s tim da ruenje i po-
novna izgradnja ne dolazi u obzir
- prekid proizvodnje ograniiti na 2 - 3 tjedna, uz minimalne smet-
nje uzrokovane graevinskim radovima,
- izgledom se prilagoditi susjednoj upravnoj zgradi koja je zatie-
ni spomenik,
- i na kraju omoguiti dogradnju druge faze.
Postavke rj eenj a
Projektanti su odabrali elinu konstrukciju zbog sljedeih pred-
nosti:
- nadgradnja je izvediva bez stupova -> -
- velik raspon uz malu vlastitu teinu
- predgotovljenost i montaa s lakom mehanizacijom u kratkom
vremenu.
Kosi krov s reetkastim krovnim vezaima izveden je s kosinom na za-
batnim stranama, kako bi ga se prilagodilo etverovodnom krovitu
upravne zgrade, uravnoteilo visinu sa susjednim objektima i omo-
guilo prirodno ventiliranje. U vanjskim su zidovima smjetene rebre-
nice za dovod zraka, a u sljemenu otvori za odvod zraka -> -
Vanjski se zidovi sastoje od ovjeenih betonskih predgotovljenih
sendvi - elemenata. Tako je postignuta visoka razina akustine izo-
lacije koja je za kovanicu prijeko potrebna, a ujedno omoguena
suha montaa.
Radovi na pregradnji bili su tono isplanirani: nakon montae nove
eline konstrukcije, usporedno se s napredovanjem novoga krov-
nog pokrova demontirala stara krovna konstrukcija pomou nove
pokretne dizalice. -> - ( )
( D Tlocrt
( ? ) Stanje na poetku projektiranja
. . , . ... . . . . Postavljanje nove eline konstruk- Dovrena montaa nove eline
Ruenje postojec.h objekata iz- ( q \ c i j e znad postojeeg krova stare ( ? ) konstrukcije. Poetak ruenja
meu kovanice 1 upravne zarade W ^ W s t a r j h z j do
J
va
Nova dizalica preuzima ruenje sta-
rog krova i odvoz kroz jo otvoreni za-
padni zabat, nakon toga zatvaranje
vanjskih zidova i krova.
I I

I I

1

1

1
1

1

1
1

1

1
1

1

1
ili Milili
1

1

1
m
1

1

1
Dio fasade s otvorima za dovod

zraka
(IO) Nova zgrada uklapa se u postojeu Arh.. Henn i Henn
305
( T ) Kln, glavni kolodvor s natkrivenimperonima Projekt: Busmann + Haberer
Po d -
r o n i c a
Kr aj nj i n o s a
Go r n j i p o j as
( 2) Luni nosai na rasponu 62 m
i rf l i i i n u a n A u n i
A) Stari vijenac
B ) Novi vijenac, kod kojeg je reduci-
ran broj profila i naroita panja
posveena odvoenju vode
Stari vjetrovni vez sputen sve do perona
Novi vjetrovni vez s pojaanimlunimnosaemu donjemdijelu
( 5) Presjek kroz veliku halu s pokretnomdemontabilnomunutranjomskelom
OUVANJE I SANACIJA
Primjerna rjeenja >CD
Glavni kolodvor u Kolnu
I. Velika hala s peronima: situacija, zadatak. Trebalo je s lijepe 80-
godinje eline konstrukcije sastavljene od 30 lunih vezaa uklo-
niti oteenja od korozije i zaostalih ratnih oteenja, a trebalo je i
obnoviti vieslojni pokrov i rasvjetna tijela. Povijesni oblik trebalo je
zadrati, unato primjeni modernih gradiva. Graevinski radovi nisu
smjeli bitno ometati promet i uobiajene aktivnosti na kolodvoru -
-
Rjeenje: Pokretna elina unutarnja skela treba istodobno biti rad-
na platforma, zatita od atmosferskih utjecaja i treba zatititi kolod-
vorski prostor od padanja alatalli dijelova konstrukcije. MERO-pro-
storna reetka sastavljena od 1400 vorova i 5000 tapova sasto-
jala se od 5 graevinskih elemenata koji su povezani u cjelinu
dimenzija 38 mx 56 m. Postupno je, u tro tjednimtaktovima, pomi-
cana preko 6 tranica skela teka 50 t. Pojedini dijelovi su unapri-
jed montirani u nekomteretnom kolodvoru i u minutu tono prema
vremenskomplanu dovoeni vagonima i montirani pod lukove hale
- . Primjena nove tehnike saniranja pokazana je na obnovi vjet-
rovnih vezova: stari sustav povezivao je po dva vezaa u krutu cje-
linu. Spregovi od okruglog elika sezali su do perona za prtljagu. U
novomsustavu su po 4 vezaa u donjempojasu spojeni u krute ok-
vire, a dilatacijske su reke smanjene - > Detalji vijenaca i slino
obnovljeni su s malim brojem profila naizgled gotovo identino -
II. J une hale ispred perona: situacija, zadatak.

Nakon zavretka sanacije velike hale predvia se obnova krovita
jugoistonih predhala. Zbog poloaja u odnosu prema katedrali i no-
vom muzeju treba, osimfunkcionalnih, zadovoljiti i oblikovne zaht-
jeve - -
Postavke rjeenja: temeljemstrune ekspertize nastala su tri idejna
projekta u kojima je prekrivanje geometrijski sloene kolosjene lire
oblikovno rjeenje na razliite naine:
1. Natkrivanje putnikih perona kao primarna konstrukcija s ovjee-
nimljuskama razliite zakrivljenosti - +
2. Prostorni nosivi sustav koji kao krini svod prekriva sve putnike
perone i one za prtljagu - Ovaj sustav nudi znaajne predno-
sti pa je preporuen za daljnju razradu.
( 7) Prijedlog oblikovanja Neufert Planungs AG
( ? ) Prijedlog oblikovanja izaciju, projektanti Busmann / Haberer s prof. Polnyi-jem
306
kolski djeji vrti
)ie G>T\
1
M X Odravapje--
lOL \ I /
I P k fza
V
igr
d
uT l
1
!'
1
'
V r t >
' Osnovna kola
roditelji
Zahtjevi i odnosi
puteva uenika
J ako Srednje Malo
Nastavnici
Materijal
1 Grupna prostorija 13 Pribor nastavnika
2 Prostorija za odmor i spavanje 14 Uionica
3 Garderoba 15 Ulaz
4WC 16 Boravak nastavnika
5 Soba deurnog nastavnika 17 Prostorija za odmor
6 Vienamjenska prostorija 18 Kuepazitelj
7 Prostorija za seminare 19 Odravanje prostorija
8 Plivaki bazen za obuku 20 Nastavnika knjinica
9 Filtarski ureaj 21 Zamjenik upravitelja
10 Tuevi 22 Tajnitvo
11 Presvlaenje 23 Upravitelj
12 Pribor 24 Uila
25 TK
( T ) Shema povrina i njihovih meusobnih veza, prvi stupanj
Ope obrazovanj e:
kolski djeji vrtii i predkolski razredi, prikljueni uz osnovne kole i kole
za hendikepirane, razvrstavanje u djeje vrtie ili kole.
Osnovne kole pohaaju sva djeca, obuhvaaju prve 4 (u Berlinu 6) kolske
godine; razredi 1 -4, prvi stupanj.
kole za hendikepirane s obvezom punog nastavnog vremena namijenjene
su za tjelesno, umno ili duevno zaostalu ili socijalno ugroenu djecu, koja ne
mogu sa zadovoljavajuim uspjehompohaati normalnu kolu.
U glavnimkolama nastavlja se kolovanje u 5 (u Berlinu 3) kolskih godina,
s dvogodinjim usmjerenim kolovanjem u Bremenu ili s trogodinjim u Do-
njoj Saskoj; razredi 5 - 9, drugi stupanj I.
U realnimkolama nastavlja se kolovanje poslije osnovne kole ili nakon 6.
razreda glavne kole; razredi 5-10, drugi stupanj I.
U gimnazijama se nastavlja kolovanje poslije osnovne kole ili nakon 6. raz-
reda glavne kole; razredi 5-13, drugi stupanj I +II.
Integriranje ili kooperativne zajednike kole objedinjuju razliite vrste kola
u razliitimorganizacijskimi sadrajnim oblicima.
kole za profesionalno obrazovanje:
Strune kole za dublje ope obrazovanje i struno - teoretsku osnovnu izob-
razbu. Uenici se mogu do svoje 18. godine kolovati i sa skraenim vreme-
KOLE
-00
nomtemeljemugovora o obrazovanju ili nekog drugog ugovora o radu.
Strune kole za hendikepirane, najee s punim nastavnim vremenom,
struno osposobljavaju tjelesno, umno ili duevno zaostalu ili socijalno
ugroenu mlade.
kole za obrtnika zanimanja najee su podijeljene po strukama, osposo-
bljavajui mlade za odreeno zanimanje.
Profesionalne strune kole imaju puno nastavno vrijeme, namijenjene su
mladei koja dobrovoljno jo najmanje godinu dana nastavlja obvezno stru-
no kolovanje.
Vie strune kole nastavljaju se na realnu ili njoj ekvivalentnu kolu, razredi
1 -12, u svrhu pripreme za studij na visokoj strunoj koli.
Strune kole za dobrovoljno daljnje struno obrazovanje: majstorske kole,
tehnike kole.
Visoke kole poglavlje Visoke kole
Podloge za razvoj kolskih programa jesu smjernice za gradnju kola u poje-
dinimsaveznim pokrajinama.
Projektiranje graevina u skladu je sa zakonima, smjernicama, propisima:
- podaci o regionalnoj i komunalnoj strukturi iz razvojnih planova pokrajine,
grada, kolstva i si.,
- ostali komunalni planovi, prometni planovi, planovi stambenih podruja i si.,
- planovi namjene povrina, plan izgradnje.
Lokacija, situacija i poloaj, struktura podruja i gravitacijsko podruje:
- odnos prema susjednimsportskimi zelenimpovrinama, izvank. objekti;
- dostupnost, javni lokalni promet, sustav kolskih autobusa, pjeaki pro-
met, privatni motorni promet.
Uvjeti zemljita, veliina, oblik i graevinsko koritenje:
- orijentacijski podaci za osnovnu i posebnu kolu 25 m
2
/uenik
drugi stupanj I +II 22 m
2
/uenik
strune kole, skraeno vrijeme nastave 10 m
2
/uenik
puno vrijeme 25 m
2
/uenik
Prostorni program i projektiranje prema broju uenika u odnosu na stupanj
kole ili godite i uenika po razredu, broju usmjerenja, vrsti kole, obliku ko-
le, za kolu tipini zahtjevi za povrinomi prostorom.
U skladu s timpostoje ogledni programi prostora u okviru smjernica za grad-
nju kola. Osnova su funkcionalni zahtjevi:
- organizacija, cjelodnevna ili poludnevna nastava, razredi osnovne ili stru-
ne naobrazbe,
- pedagoki/didaktiki ciljevi,
- odnosi prostorija, preklapanje nastave, kapacitet povrina i opreme,
- prostorne mogunosti i zahtjevi,
- tehnika, rasvjeta - osvjetljenje, klimatizacija - ventilacija - grijanje, instala-
cije: struja, radio, TV, telefon, vodovod, kanalizacija.
Posebne kole:
Preporuke komisije za obrazovanje Njemakog savjeta za obrazovanje
upuuju - ako postoje pedagoke i terapeutske mogunosti - da se hendi-
kepirani ukljue u normalne kole, to znai da treba sve kole oblikovati tako
da odgovaraju i tomzahtjevu. U tomsmislu postoje u pokrajinskim propisima
zakonske odredbe glede retardiranih uenika.
Stanovnika u
gravitacijskom
podruju
Stupnjevi i oblici
kolovanja
Starost
uenika
(godina)
Razred Broj uenika
po koli
Uenika po
goditu
Uenika po nastavnoj
grupi (npr. razred min/ma x/
orijentacijski broj)
Grupe po goditu
(smjerovi)
Oko 2000-4000 Elementarni odgoj:
djeji vrti
3- 5 -
60-120
max. 150
30-60 15/25//20 2- 4
Oko 2000-10000 Prvi stupanj:
osnovna kola
5-10
odn. 5-12
1- 4
1- 6
250-500
max. 600-850
30-150 1. razred
15/30//20
2-4. razred
18/35//25
2- 4
Ovisno o
vrsti kole
Posebna kola za
oko 5 % jednog
godita, ukoliko
se ne mogu uklopiti
u normalne kole
5-15
max. do
25
Pred-
Donji-
Srednji-
Vii-
Struni-
stupanj
Ovisno o
vrsti
kole
100-500
6/13//10
Ovisno o vrsti
kole do
12/24//18
Oko
10000-120000
Drugi stupanj!:
kolski centar/
zajednika kola
10-16
odn.
12-16
5-10
7-10
1200-1800
max.
2000-2500
150-300 20/35//30 G-
R min. 2- 3 4- 9
Gl min. 2- 34- 9
Oko
60000-120 000
Drugi stupanj II:
Zajedniki vii
stupanj / koled
Uenici s punimili
djelominimvremenorr
nastave svih smjerova
obrazovanja
16-19 11-13 2500-4000
do oko 6000
min. 80-100
900-1800
Gimnazija:
13/25//22
Strune kole:
Teorija:
13/30//22
U radionici: 8/16//14
min. 4
Upr. 6-12
Orijentacijske vrijednosti
307
Gl avna kol a, npr. s dvije odnosno 3 smjene,
10 (12) odn. 15 (18) uionica po 65-70 m'
(10.)
3 sluaonice po 45 m
:
Prirodne znanosti:
1 odn. 2 prostorije za demonstracije i vjebe po 70-75 m
1 odn. 2 prostorije za pripremu, ujedno
prostorije za zbirke i materijal po 40 m
1 prostorija za
fotolaboratorij 20-25 rrr
Kuni poslovi:
1 kuhinja 70-75 m
1 prostorija za obuku i blagovanje 30-40 m
:
prostorije za zalihe, materijal
i kuanske strojeve 30-40 m
1 prostorija za pranje i presvlaenje 15- 20m
Umjetnika predmetna nastava, radionice i tekstil:
prostorija za tehnike radove
prostorija za umjetnike radove
prostorija za materija!
prostorija za pranje i presvlaenje ukupno oko 180 m
2
prostorija za oblikovanje u tekstilu 70-75 m
2
- 3 prostorije za uila 10-15 m
2
prostorija za ueniku knjinicu
i asopise 60-65 m
2
prostorija za ueniku komponentu uprave 15-20 m
2
prostorija za sveane priredbe (za najvie
polovinu svih uenika) po 1 m
2
/uenik
Uprava:
k o l e - m
1 prostorija za ueniku knjinicu 60-65 m
2
odn. 70-75 m
2
1 prostorija za ueniku komponentu uprave 15-20 m
2
1 prostorija za sveane priredbe (za najvie
polovinu svih uenika) 1 m
2
/ueniku
Uprava:
1 zbornica (dvorana za konferencije)
1 nastavnika radna soba (nastavnika knjinica)
odnosno mogu se objediniti
1 soba za upravitelja kole
1 soba za zamjenika upravitelja
1 kancelarija
1 soba za primanje roditelja, ujedno soba za lijenika
1 soba za nadstojnika zgrade (i izdavanje mlijeka)
Sport
gimnastika dvorana za svakih zapoetih 10-15 razreda
1 vjebaka jedinica od 15 x 27 m
sportski teren prema potrebi
Gi mnazi j a
primjerice 2 smjene
12 razreda
6 razreda (vii razredi)
2 izmjenine uionice
3 izmjenine uionice
1 velika uionica (zemljopis,
povijest)
prostorija za drutvene znanosti
80-85 m
2
100-105 m
2
20-25 m
2
20-25 m
2
15-20 m
2
20-25 m
2
20-25 m
2
18
65-70 m
2
50 m
2
65-70 m
2
50 m
2
1
zbornica (konferencijska soba) ako je to 60--65 m
2
Prirodne znanosti
ujedno i nastavnika radna prostorija i knjinica 80--85 m
2
Fizika i biologija:
soba za upravitelja kole 20--25 m
2
po 1 uionica
kancelarija 15--20 m
2
po 1 prostorija za zbirke i materijal
soba za primanje roditelja, ujedno soba za lijenika 20--25 m
2
po 1 prostorija za pripreme
soba za nadstojnika zgrade (i izdavanje mlijeka) 20--25 m
2
po 1 prostorija za demonstracije i vjebe
50 m
2
55-60 m
2
30-35 m
2
30-35 m
2
70-75 m
2
otvoreni prostor za slobodno vrijeme >5m
2
sport
po ueniku i uenici gim. dvorana za svakih zapo. 10-15 razreda
vjebaka jedinica od 15 x 27 m
sportski teren prema potrebi
Real na kol a, npr. s dvije odnosno tri smjene,
12 odn. 18 uionica
1 velika uionica (djeljiva u dvije prostorije)
2 sluaonice
Prirodne znanosti:
1 prostorija za demonstracije i vjebe, fizika
1 prostorija za demonstracije i vjebe,
kemija i biologija, ili
1 prostorija za demonstracije i vjebe, kemija
1 prostorija za demonstracije i vjebe, biologija
1 prostorija za pripreme za fiziku i kemiju,
ujedno prostor za zbirke i materijal, ili
1 prostorija za fiziku
1 prostorija za kemiju
1 prostorija za biologiju
1-2 odn. 2 prostorije za prirodoslovne
radne grupe
1 prostorija za fotolaboratorij
Kuni poslovi:
1 kuhinja
1 prostorija za obuku i blagovanje
i kuanske strojeve
1 prostorija za pranje i presvlaenje
Umjetnika predmetna nastava, radionica, tekstil:
1 crtaonica (umjetniki radovi)
1 odn. 2 prostorije - radionice (tehn.)
1 odn. 1 - 2 prostorije za materijal
1 prostorija za rad u tekstilu
1 prostorija za glazbu
1 pomona prostorija (instrumenti, note, stalci)
Laboratorij za jezike:
1 prostorija za uenje jezika
1 prostorija za opremu i materijal
3 prostorije za uila
po 65-70 m
2
85 m
2
po 40 m
2
70-75 m
2
70-75 m
2
70-75 m
2
70-75 m
2
30-35 m
2
30-35 m
2
20 m
2
30-35 m
2
po 30-35 m
2
20-25 m
2
70-75 m
2
30-40 m
2
30-40 m
2
15-20 m
2
ukupno oko 180-220 m
2
70-75 m
2
65-70 m
2
15-20 m
2
80-85 m
2
10-15 m
2
po 10-15 m
2
Kemija:
1 uionica i vjebaonica
1 prostorija za pripreme
1 prostorija za zbirke i materijal
2 prostorije za radne grupe
za prirodne znanosti
1 prostorija za fotolaboratorij
Kuni poslovi:
1 kuhinja
1 prostorija za obuku i blagovanje
i kuanske strojeve
Umjetniko obrazovanje:
1 crtaonica
2 prostorije - radionice
2 prostorije za materijal
1 prostorija za rad u tekstilu
1 prostorija za glazbu
1 pomona prostorija
Laboratorij za jezike:
1 prostorija za uenje jezika
1 prostorija za opremu i materijal
3 prostorije za uila
1 prostorija za ueniku knjinicu
1 prostorija za ueniku komponentu uprave
1 prostorija za sveane priredbe (za najvie
polovinu uenika) po 1 m
2
/uenik
Uprava:
1 zbornica (dvorana za konferencije)
1 nastavnika radna soba (nastavnika knjinica)
odnosno mogu se objediniti
1 soba za upravitelja kole
1 soba za zamjenika upravitelja
1 kancelarija
1 soba za primanje roditelja, ujedno soba za lijenika
1 soba za nadstojnika zgrade (izdavanje mlijeka)
Sport
gimnastika dvorana za svakih zapoetih 10-15 razreda
1 vjebaka jedinica od 15 x 27 m
sportski teren prema potrebi.
80-85 m
2
30-35 m
2
30-35 m
2
po 30-35 m
2
20-25 m
2
70-75 m
2
30-40 m
2
30-40 m
2
15-20 m
2
80-85 m
2
60-65 m
2
po 20-25 m
2
20-25 m
2
70-75 m
2
65-70 m
2
15-20 m
2
80-85 m
2
10-15 m
2
po 15-20 m
2
70-75 m
2
15-20 m
2
80-85 m
2
100-105 m
2
20-25 m
2
20-25 m
2
15-20 m
2
20-25 m
2
20-25 m
2
308
Djeaci
l / g g M n n l

WC za trajno
koritenje npr. za
oko 100 djeaka
oko 15 m
2
Djevojice ^
J 7 <
UjOjU|b|b|
Djeaci

?
@
Za oko 100 djevoj-
ica oko 15 m
2
WC za koritenje tijekomodmora, npr.
j ednor edni raspored:
za oko 250 djevojica oko 40 m
2
za oko 250 djeaka oko 40 m
2
@
WC za nastavnike
npr. za oko 30 na-
stavnika oko 15 m
2
a a i D i p p p i D p l p o
Djevojice

lijeb Djeaci ^

Za oko 20 nasta-
vnica oko10 m
2
v5v
Npr. dvoredni raspored za oko 500 djevojica 65 m
2
,
za oko 500 djeaka 40 m
2
.
Za vei broj decentralizirati.
Normalna uionica kvadratina ili
pravokutna 65 m
2
s odreenimi
slobodnim rasporedom
namjetaja
32-40 mjesta
( 7) Prostorije i podruja za opu nastavu
30-36 mjesta

Nastavno podruje s oko 180 uenikih radnih mjesta oko 550 m
2
kao 6 normal-
nih uionica s mjestomza nastavnika ili kao zajednika velika uionica
! b i
OL
o o
o O
cm
M l i!
o o o Ol o
I I I )
T - T T - f
OOOO
TJ
SK Â R ^f
J
SG-labor.(9)
33 radna mjesta kao
pultovi, oko 65 m
(oko 2 m/radno
mjesto) uklj. pom.
prostorije oko 951m
SGS-labor. ->(0)
23 radna mjesta"kao
kabine oko 65 m
(oko 2,8 m
2
/radno
mjesto) uklj. pom.
jxostorije oko 95 m
2
Materijal
laparati f
SK = Kabi na za govor
AR = Pr ost or za
sni manj e
J ezini laboratorij za strane jezike
SG-laboratorij (sluati i govoriti)
KOLE
-OP
Garderobe su razmjetene izvan uionica, ali su u izravnoj vezi s
njima s. 312 .
Sanitarne prostorije:
Dimenzioniranje potrebnog broja zahodskih koljki, pisoara i umiva-
onika prema ukupnom broju uenika, odvojeno po spolovima, u sk-
ladu sa smjernicama za gradnju kola ->(ri). Zahodi po mogunosti
s neposrednim osvjetljenjem i ventilacijom. Prilazi odvojeno za
djeake i djevojice. Primjeri za razliite kolske toaletne prostorije
- >( ? ) - (). Horizontalne i vertikalne komunikacije najee slue i
kao izlazi za nudu. Svijetla irina najmanje je 1,00 m/150 osoba,
irina hodnika u nastavnom podruju najmanje 2,00 m, a ako ima
manje od 180 osoba, tada je 1,25 m, inae putovi u nudi 1,00 m.
Najvea duljina puta u nudi je 30 m, raunajui i skretanje do sre-
dine prostorije; 25 mzrane linije mjereno od stubinih vrata do na-
judaljenijeg radnog mjesta. Kapacitet stubita ovisi o broju korisni-
ka i manjoj prosjenoj optereenosti. irina stubita: 0,80/100 oso-
ba (ali najmanje 1,25 m i najvie 2,50 m). Alternativno: 0,10 m/15
osoba (samo najvia etaa se rauna sa 100%, ostale sa 50% op-
tereenja). Ope podruje nastave obuhvaa stalne i izmjenine
uionice, velike uionice, prostorije za teajeve, za uenje jezika i
drutvenih znanosti, jezine laboratorije, za uila, karte i druge po-
mone prostorije.
Nastavni predmeti ope nastave su: jezici, prirodne znanosti, mate-
matika, vjeronauk, drutvene i politike znanosti, te obvezni izborni
predmeti i posebna nastava (ukupno oko 50 - 70% tjednog fonda
sati).
Potrebne povrine: uionica za tradicionalnu nastavu oko 2,00 m
2
po uenikom mjestu, kod viestruke unutarnje diferencijacije oko
3,00 m
2
po mjestu, a za nastavu u velikim uionicama oko 4,50 m
2
po mjestu, ukljuivo pomone povrine potrebne za funkcioniranje.
Standardni je oblik prostorije pravokutnik do kvadrat (12 x 20, 12 x
16, 12 x 12, 12 x 10 m), tj. uz najveu dubinu prostorije od 7,20 m
jo je mogue staviti prozore samo s jedne strane >.
Povrina:
normalna uionica 1,80-2,00 m
2
/ueniko mjesto
velika uionica oko 3,00-5,00 m
2
/ueniko mjesto
svijetla visina 2,70-3,40 m.
J ezini laboratorij: poloaj unutar openitog nastavnog podruja ili u
neposrednoj vezi s njim, po mogunosti blizu medioteke ili knjinice.
Potrebno je:
oko 30 radnih mjesta u lab. za jezike na oko 1000 uenika d ) - .
Veliina:
veliina HS i HSA- laboratorija ukupno oko 80 m
2
, kabina laboratori-
ja oko 1 x 2 m, broj mjesta u laboratoriju 24- 30, tj. 48- 60 m
2
ukljuu-
jui pomone povrine.
Pomone prostorije: studio, prostorija za snimanje, arhiva za snimlje-
ne nastavnike i uenike vrpce. J ezini laboratorij moe se smjesti-
ti i u unutranje dijelove zgrade, s umjetnom rasvjetom i ventilacij-
skim ureajima.
Poj am Obl i ko-
vanj e
Podj el a
dj e./dj evoj .
Pol oaj Upor aba Ost al o
WC
za r azr ed
Nuni k s
pr ed prost .
Ne Uz j edan
r azr ed
Ti j ekom sat a Ev. za pr edkol ski odn. kol ski
dj ej i vrt i 2 WC- a i pr edpr ost or
WC
t i j ekom
sat a
Nuni k Da Pr i l az iz
hodni ka
ili
pr edvor j a
Vi e r azr eda
t i j ekom sat a
Od svakog r azr eda bez WC- a t r eba
posl i j e max. 40 m put a ili dva st ubi na
kr aka mor a se doi do WC- a za
kor i t enj e t i j ekom sat a
WC
t i j ekom
odmor a
Nu i n i k Da Pr i l az iz
pr edvor j a
ili
dvor i t a
Razr edi
t i j ekom
odmor a
WC u pr i zeml j u, pr i st upaan s
povr i na za akt i vnost i t i j ekom
odmor a
WC
za
nast a-
vni ke
Nuni k Podj el a
gospoda/
d ame
Uz nast a-
vni ko
ili
upr avno
podr uj e
Ti j ekom
odmor a
Ev povezano s gar der obama
za nast avni ke
SGS-laboratorij (sluati, govoriti,
snimati)
( l i ) Ureenje zahoda
309
o o o o o o o o o o o o o o
10
a
n n n n
o o o P
O O o P L o j o . o J o
V I v j "
Predavaonica Priprema i zbirke
oko 48 mjesta oko 80m
2
oko 60m
2
V J
Prostorija za vjebe
oko 40 mjesta oko 80m
2

Prostorije i podruja za nastavu prirodnih znanosti
1) Prostorija za vjebe
2) Predavanja i vjebe
3) Predavaonica
4) Priprema i zbirke
5) Alternativna prost, za vjebe
6) Zbirka
^j-^Materijal za pripreme
( z p Podruje za prirodne znanosti, oko 400 mjesta oko 1400 m
:
r \_
T T
a
V. Rad- prirodne znanosti
n
Materijal
U
LJ
s
Oko 12 mjesta oko 95 m
2
oko 40 m
2
oko 30mjesta oko 100m
2
( 3 ) Prostorije i podruja za tehniku, ekonomiju, glazbu i umjetnost - >(4)(i )
o o o o o o o
K I L
0 0 0 ^
itroievi r-< Strojevi

Rads papirom, glinom
Oko 25 mjesta
( 4 ) Podruja tehnike
\j2tlx>
Materijali
flIKDS
Rads drvetomi metalom
oko 56 m
2
oko 25 mjesta
30mjesta ~80 m
2
V j oko 35 m
2
'- j
55
mjesta oko 90m
2
Glazba i umjetnost
KOLE
- OD
Nastavno podruje prirodnih znanosti obuhvaa prostorije za pre-
davanja, predavanja s vjebama, vjebe, pripreme i zbirke, fotora-
dionice i fotolaboratorije. Predavaonice za biologiju,, fiziku i kemiju
oko 2,50 m
2
/ mjesto. Prostorije za predavanja i demonstracije oko
4,50 m
2
/ mjesto, za vjebe su u tome ukljuene pomone povrine
ali bez nusprostorija.
Prostorije za demonstracije i vjebe za kombinaciju predmeta od-
nosno za predmete:
prirodne znanosti, kemija i biologija, fizika, kemija, biologija oko
70- 80 m
2
- >0.
Prostorija za predavanja i demonstraciju za predmete fizika, biolo-
gija ili kemija, oko 60 m
2
,s nepominim nizovima stolica koji se uz-
diu. Dva ulaza/izlaza. Ako su prostorije smjetene u unutranjem
dijelu zgrade mogu biti s umjetnom rasvjetom.
Prostorija za uenike vjebe, radne grupe i si. za biologiju i fiziku
ili za vjebe raznih podruja prostorno ralanjene i djeljive; za po-
jedinu prostoriju odnosno povrinu oko 80 m
2
.
Prostorije za pripreme, zbirke i materijal za kombinacije predmeta ili
za pojedinane predmete: ukupno oko 30- 40 odnosno oko 70 m
2
,
ovisno o veliini kole i podruja prirodnih znanosti. Dopustive su
unutarnje prostorije s umjetnom rasvjetom.
Prostorije i podruja za nastavu prirodnih znanosti. Fotoradionice i
fotolaboratoriji prikljueni su prostorijama za prirodne znanosti. Mo-
gue koritenje i drugih prostorija. Fotolaboratorij kao tamna komo-
ra s dijelomza izradu pozitiva (1 stol za poveavanje za 2 - 3 ue-
nika, u kombinaciji s radnim mjestima za mokre postupke), za ne-
gative (razvijanje filmova) i prostor ili nia za spremanje filmova.
Poloaj prostorija: moe biti i sjeverna strana ali s konstantnom kli-
matizacijom u prostoriji. Potrebni prostor ovisi o broju uenika,
uglavnom 6- 14 uenika u jednoj radnoj grupi, najmanje 3- 4 m
2
radno mjesto. Tip fotolaboratorija ovisi o podruju i veliini:
- laboratorij u jednoj prostoriji 20- 30 m
2
, najmanji oblik, samo s
dodatnom niomza spremanje filmova oko 1,50-2,0 m
2
.
- laboratorij u dvije prostorije 30- 40 m
2
, sastoji se od svijetle pro-
storije, svjetlosne brane i tamne komore (radovi na pozitivima i
negativima), prostor za spremanje filmova oko 2 m
2
.
- laboratorij u tri prostorije, tamna komora pokraj svijetle prostorije
ukljuujui odgovarajue svjetlosne brane. Svjetlosne brane oko
1 - 2 m
2
, bez namjetaja, samo sa svjetiljkama za tamnu komoru.
Zatvaranje: zavjese, vrata, labirint - i okretna pregrada.
I| ]| SU su a j l
o
I O|
y Ekonomska tehnika
DDOI
m m 1
Tehniko crtanje [
n mn ]
Uredska tehnika
" ^" C
0
l i ?
8
'

tfcrostor. za strojevi .. 'p, -
Drvo _ Metal
Podruje za ekonomsku tehniku, uredsku tehniku, tehniko crtanje, rad, ukupno
oko 350 mjesta, oko 1600 irr
310
Ol I o o O o
o | o I r o i
O iQo [ iQ
0
o o
1 Vienamjenska prost.
2 Mjesta za sluatelje
3 Ured
4 Centralni katalog
5 Novine, asopisi
6 Rad u grupama
7 Pojedinani rad
8 Kabine s pisaim
strojevima
Informacije, posudba
10 Predavaonica
11 Audiovizuelni studio
12 Skladite
13 Prezentacije
14 Stroj za kopiranje
15 Garderoba,
odlaganje torbi
( j ^ Primjer kolske knjinice / medioteke
"LAJ
(zT) Primjer kolske knjinice / medioteke
KOLE
- QQ
Knj i ni ca, medi oteka i centralni ureaji
Zadatak:
Informacijski centar za nastavu, daljnje obrazovanje i slob. vrijeme.
Korisnik:
uenici, nastavnici i izvankolski sukorisnici.
Knjinica obuhvaa konvencionalne uenike i nastavnike knjinice,
izdavanje knjiga, mjesta za itanje i rad kao i odgovarajui fond knji-
ga i asopisa. Medioteka predstavlja proirenje knjinice svojimure-
ajima za snimanje i reprodukciju (hardware) za radio, film, televi-
ziju, kasete i vrpce, tj. tzv. audiovizualni materijal, te odgovarajui
asortiman softwarea.
Normativna potreba povrine:
paualno biblioteka/medioteka 0,35-0,55 m
2
/uenik.
Pojedinano:
posudba i vraanje knjiga oko 5 m
2
/radno mjesto, ukljuujui po-
vrinu za smjetaj kataloga oko 20- 40 m
2
.
Savjeti:
knjiniar, medijski pedagog, medijski tehniari dr. oko 10-20 m
2
po
suradniku. Kompaktno spremanje knjiga u skladitu za 1.000 sve-
zaka, uz priblino 20 - 30 svezaka Im' police, zahtijeva oko 4 m
2
ukljuujui prostor za kretanje. Pultovi za itanje i katalozi za 1000
svezaka strune literature odnosno prirunika oko 20- 40 m
2
. Ope-
nito radni prostor za 1000 prirunika, leksikona i dr. oko 25 m
2
za
priblino 5% uenika/nastavnika, ali najmanje 30 mjesta po 2 m
2
daje oko 60 m
2
. Prostorije za skupni rad 8 - 10 osoba oko 20 m
2
nj
ro
P
r
ip
r
e
n

m
e
s
a

f
o
i
Q.E

Q.

o>
5 -
m
4 "O
[ p n t mc z H mn mi c z i D I
i
>D
<5
>0
, 0
-o
>0
[ j e n e m c r n
A. ^ A * M A A A .
H
la
e
n
je

p
i
a

P
r
e
d
h
la
e
n
je

g
m
r
z
a
v
a
n
je

K
r
u
m
p
ir

P
o
v
r
e
,

v
o
e
,

H
W

s
a
la
t
a

S
k
la
d
i
t
e

s
u
-
h
ih

n
a
m
ir
n
ic
a

i
k
o
n
z
e
r
v
i
V
o
z
n
i
p
a
r
k

l-Oo
<3 |
O
<5! 8
n
o
r
i
i i
i "
ediuey o 2
nai
ediuey!E
l b E "
s <
Shema povrina i njihovog rasporeda za kolsku kuhinju
Kuhi nj a i nusprostori j e
Veliina i oprema ovisi o sustavima prehrane, izdavanja hrane i
vraanja posua. Za mlae uenike moe biti sustav izdavanja hra-
ne "zajednica za stolom" (nastavnik dijeli obroke), inae samopo-
sluivanje (sa trake, pokretne trake, pulta, Cafeteria-Line, Free-
Flow-Cafeteria, okretni ureaj za dijeljenje i si.). Kapacitet izdavan-
ja 5 -15 obroka/min, odnosno 250 - 1000 obroka/sat uz razliit broj
zaposlenih. Potrebna povrina sustava za izdavanje oko 40- 60 m
2
,
blagovaonica ovisno o broju uenika i smjena najmanje 1,20-1,40
m
2
/mjesto za jelo. Velike povrine treba podijeliti na pojedinane
prostorije. Na ulazu predvidjeti po jedan umivaonik na priblino 40
mjesta - >-
D
0
D
G
0
D
0
Q
0
~2500 m
2
i *
fr
4
Ostava
Priprema
Kuhinja
j
Zamrzi- ' HlaT
i vai njaa
Otpad
0)10
C 3
nj
3T1 CO <U i
. s i n
h m
2 o 1
- I
ro' o
oE
( a>
o E
~T T
o
fr
L l
. raE
m
S o
( f i l
( o
oE
( 4) Izdavanje hrane, izdavanje posua i prostor za jelo
h
5u , _
hi "
1 t/5 ,
0"O
311
DoDP D
OD
oQcD

J L
Garderoba
Hodnik

Uionica iza garderobe i hodnika, osvjetljenje i ventilacija s dvije strane, proirenje
hodnika za po dvije uionice Arh.: Yorke, Rosenberg, Mardall
Otvorena uionica
Uionica
Prostorija za runi
D 0 Q oO
qQ oQ =0 OO
oQ dQ CQ oQ
oQ QQ DQ 0
0Q qQ 0
dQ
d
D OQ
TU
( 2) Kompozicija uionice, otvorene uionice i prostorije za runi rad, prijedlog tipa
Arh.: Neutra
Hodnik
Uionica dodatno osvijetljena visoko postavljenimprozorima sa stranje strane, bez

pogleda. Proirenje hodnika ispred svake uionice, s garderobomi ostavom
KOLE
Osnovne kole
Svaki razred ima svoju uionicu za najvie 32 uenika. Prostorija je
po mogunosti kvadratina, iznimno pravokutna, najmanje 65- 70
m
2
(oko 2,00 m
2
-2,20 m
2
/uenik). Osvjetljenje je po mogunosti
dvostrano - >(3)+, a namjetaj pomian i nepomian.
Prednja strana: na zidu je preklopna ili klizna ploa, povrina za pro-
jiciranje, prikljuci za "TV, radio, magnetofon i si. U blizini ploe odno-
sno ulaza nalazi se kolski umivaonik. Za kolske karte treba pred-
vidjeti da se mogu postavljati na zid, a za prozore da se mogu
zastrti radi zamraenja prostorije. Skupne prostorije kao odvojene
radne povrine za internu diferencijaciju mogu se predvidjeti samo
u posebnim sluajevima.
Alternativa za pojedinane razrede i skupne razrede:
Objedinjavanje 2 - 3 uionice u nastavne povrine za razgovor na-
stavnika s uenicima, za raspravu, predavanje velikimskupinama ili
podjela paravanima. Vjetrobran i ulazni prostor ujedno slue kao raz-
vodne povrine za vertikalne i horizontalne komunikacije (hodnici,
stubita, rampe), ili za zadravanje tijekomodmora (0,50 m
2
/uenik).
Vienamjensko podruje za kolske sveanosti, igru i izlobe.
Prostorija za uila oko 12-15 m
2
. Centralni poloaj, uz nastavniki
dio odnosno vienamjenske prostorije.
fl U
d
D 0
oQ
l] i :
ng oQ ng cg
TP
D
D
D
D
D
C
Q D
D
D
D
D
C
Q
( 6) Po dvije uionice uz jedno stubite, dvostrano osvjetljenje u etanoj izgradnji
Arh.. Schuster
( 3) Tlocrt u obliku zubaca pile. Opasnost od meusobnog ometanja Arh.. Carbonara
Arh.. Carbonara
etiri uionice po etai s dvostranimosvjetljenjem, sa strane proirenje za grupnu
nastavu
Arh.. Haefeli, Moser, Steiger
Prostorija za
runi rad
( 5) esterokutna uionica sa zatvorenimtrokutnimprostorijama za runi rad
Arh.. Brechbuhlen
Natkriveni prilaz
( 8) esterokutna uionica bez hodnika, prilaz kroz garderobu =vjetrobran
Arh.. Gottvvald, Weber
312
1. Rampa
2. Uionica
3. Aula
4. Odlaganje stolica
5. Garderoba
6. Galerija
7. Menza
8. Ulaz
9. Trijem
10. Uprava
KOLE
PRIMJERI CD
( T ) Prizemlje - struna kola Arh.. Mitchell/Giurgola
1. Predvorje
2. Kafeterija
3. Boravak
4. Garderoba
5. Rektorat
6. Foyer
7. Aula
8. Medioteka
9. Radna soba nastavnika
10. Konferencije
\ 11. Uionica
1. Sportska dvorana
2. Predvorje sp. dvorari
3. Parkiralite
4. Uprava
5. Garderoba
6. Uionice
7. Odmor
( ? ) Prizemlje - osnovna kola Arh.. B. i C. Parade
J ".
( ? ) Prizemlje kole u Wohlenu Arh.. Burkard, Meyer, Steiger
Popreni presjek ->(g)
( f f ) Gornja etaa kole u Zrichu Arh.. Naef, E. Studer +G. Studer
3 1 3
( T ) kolski prostor t
Podijeljene pokretnimormarima -
stijenama
Lamel i r ani
zast or i Q
Hi -
CO
( 3) Grupna kola Tannenbergschule Seehim
Ov j e eni
st r op
Pr egr adni
zi d
Pr odi r anj e
zv uk a
Prikljuak pregradnih zidova na
pod i strop
uplji prostori ispod stropa za
prolaz instalacija
VELIKI PROSTORI U GRADNJ I KOLA
Veliki uredski prostori, danas u mnogim sluajevima sasvim uobi-
ajeni, pojavljuju se i u graenju kola. Zbog toga se postavljaju i
slini zahtjevi glede veliine prostorije, osvijetljenosti, ventilacije,
akustike, podne i stropne obloge, namjetaja, boja.
Glavna je prednost fleksibilnost + CD . Skupna nastava
(Team-Teaching) kad grupe imaju =100 uenika. Povrina oko 3,4
m
2
- 4 m
2
/uenik (bez jezgre).
Treba omoguiti naknadnu ugradbu razdjelnih stijena mnot-
vo amerikih primjera ->Q3 Njemaki ogledni primjer: Tannenberg
kola u Seeheimu. ->. Problemi se pojavljuju kod kanalizacijskih
vertikala, zidnimutorima itd. zbog mogunosti prikljuenja akustine
izolacije pregradnih zidova -> @ Stropne obloge treba izvesti de-
montabilno da bi instalacije u upljinama bile dostupne ..
Velika grupa 40 - 50 uenika moe se podijeliti u srednje grupe od
25 - 26 uenika, male grupe 10 uenika (3).
Graevin. raster dosljedno 1,20 x 1,20 m; svijetla visina prostorije 3 m.
Prijelazna rjeenja od starih konvencionalnih razreda do velikog
prostora nude pomine pregradne stijene koje se mogu ukloniti
@. Dolaze u obzir i graditeljski oblici s formiranjemnia +
i - . Primjeri za raspored mjesta pri prikazivanju projekcija
+
Pedagozi ukazuju na injenicu da ovjek pri svjesnom usvajanju
najvie zadrava ono to je sam uinio:
10% od onoga to ita
20% od onoga to uje
30% od onoga to vidi
50% od onoga to uje i vidi
70% od onoga to sam ree
90% od onoga to je sam ui ni o, u emu je sudjelovao svojim po-
kretima.
oo oo
" C k n D &
aoh 1
o 0
Do
Varijabilni tlocrt sa 8 osnovnih uionica
Uio
64 m
nica
2
i
Uionica
64 m
2
Uionica
64 m2
i
h
II n
Uio
64 m
ica
64 m2
Predvorje za
247 m2
xlmor
I Uionica
64 m2
Uionica
64 m2
Uio
64 m
lica
2
( 7) Razliita podruja koritenja
<n 40
( 8) Razdvojene grupe
1.80-l.20f-
î.ifcat
1
Raspored mjesta za 80 uenika =10 godina, pri projekcijama filma, dia- i

"overhead" projekcijama
Tl ocr t
(IO) Za 117 uenika 10 godina
314
/ Su metali \ _ Materijali
Spor t s k i obj ek t i
o u
1Koritenje svih U (kolska
usmjerenja)
2 U Sp.
3 U G
4 U mladi
)>' kuepazitelj, %/
^ dvorana za
Dolazak odmor,
garderoba, WC-i,
ventil, centrala,
bicikli
travnjak
5 U elektro
6 Uprava
7 Stan kuepazitelja
8 Parkiralite (nastavnici, uenici
posjetitelji)
0 Shema povrina i njihove povezanosti - struni kolski centar
Teoretska nastava Struno-praktina nastava
Op a t eo r et s k a n.
f
No r mal n i r azr ed i
Struno-teoretska n.
Struni razredi
( 2) Oblici nastave i prostorni zahtjevi
Teoretsko podruje

Posebno usmjereni razredi
Radionike prostorije
(demonstracije / vjebe)
Praktino podruje

( 3) Organizacija podruja
KOLE
- >t n
Strune kol e, ukljuivi pripremnu godinu prakse odnosno godinu
osnovnog strunog obrazovanja, kao i obrtnike kole i strune vie
kole najee se objedinjuju u strune kolske centre. U timse cen-
trima koluje oko 75% mladei od 14 do 18 godina koja podlijee tzv.
obveznomkolovanju s dijelomnastavnog vremena. Uz obrazovan-
je s potpunomnastavomi meuoblicima postoje smjerovi sa skrae-
nom nastavom, a pravilo je: za struno obrazovanje vrijedi naelo
dvojnosti kole i prakse: struna kola prua predmete opeg obra-
zovanja i struno - teoretsko znanje odabranog usmjerenja. Prakti-
nim se radom u odgovarajuem pogonu stjeu praktina znanja.
Obrazovanje je podijeljeno na 11 strunih smjerova: 1. gospodarstvo
i uprava, 2. metali, 3. elektrotehnika, 4. graenje i drvo, 5. tekstil i od-
jea, 6. kemija, fizika i biologija, 7. tisak i papir, 8. boje i oblikovanje
prostora, 9. njega tijela i zdravlja, 10. prehrana i kuanstvo, 11. poljo-
privredno gospodarstvo. Ponuda kola za struno obrazovanje ovisi
o regionalnim, strukturno - specifinimi lokalnimimbenicima; apso-
lutne veliine sustava jedva je mogue navesti. Brojani podaci obuh-
vaaju uenike s punimi djelominimnastavnimvremenom. Ovisno
0 gravitacijskom podruju, na 60.000 - 150.000 stanovnika dolazi
2.000 - 6.000 uenika. Zbog velikih gravitacijskih podruja, pre-
poruuje se lokacija blizu javnog prometa i eljeznice. Zemljite: za
uenika s djelominimnastavnimvremenomnajmanje 10 m
2
terena,
s punimnastavnimvremenomnajmanje 25 m
2
terena po ueniku. Te-
ren po mogunosti treba biti bez utjecaja buke, dima, mirisa, i prai-
ne; paziti na povoljan oblik i 0 mogunost proirenja zemljita. Raz-
mjetaj na zemljitu, vrsta i nain izgradnje ovise o veliini uionica
koje se mogu nizati po vertikali (opi predmeti, struni predmeti, pro-
storije za upravu i si.) i veliini povrina koje moraju leati u terenu
(povrine za praktine vjebe, radionice, podruje sportskih aktivno-
sti i si.). kolska zgrada najee ima 2 - 3 etae, samo iznimno vie;
radionice s teimstrojevima ili opsenimisporukama materijala samo
su u jednoj etai.
Prilaz: Podruje ulaza i hola sa centralnimureajima ujedno slui i za
razdiobu prometa prema horizontalnimi vertikalnim komunikacijama,
slino kao u kolama za ope obrazovanje i u kolskimcentrima. Na-
stavna podruja ralanjuju se prema oblicima odravanja nastave i
tome odgovarajuimprostornimpotrebama. Ope nastavno podruje
(AUB) zauzima oko 10 - 20% povrine.
-Ope uionice za normalne razrede oko 50- 60 m
2
, mali razredi oko
45- 50 m
2
, naroito veliki razredi oko 85 m
2
. Velike uionice oko
100-200 m
2
mogu ujedno sluiti kao dvorane za prikazivanje filmo-
va i za predavanja.
Graditeljski uvjeti, oprema i ureenje slino kao za opeobrazovne
kolske centre odnosno kole s vie smjerova. Na priblino 5 normal-
nih razreda treba predvidjeti prostoriju od priblino 20 m
2
za zbirke.
( ? ) Isjeak iz projekta strune kole za okrug Viersen Arh: Kasper, Dhmen
315
~ Tliriik, '
snabdijevanja!
Studentski domovi
Velika pre"-"
davaonica
ritud.
|:zgrad:
Parkiranje

Studentski
domovi
::Knjinica .
: Uprava
Nastava
Lili llil
nstittiJ i: :j:jlnstitutj
l i l i l
O O o
Proirenje fakulteta
Shema visokokolskog kompleksa
Parkiranje
VISOKE KOLE
PREDAVAONICE - QP
Centralni sadraji visokih kola: >QP
Auditorium Maximum, sveana dvorana, uprava, dekanati, student-
ska kua. Uz to knjinice, menze, sportski objekti, studentski do-
movi, parkiralita.
Tehniki ureaji zajednike opskrbe:
toplana, tehnika osnovna opskrba.
Struno specifina oprema za nastavu i istraivanja.
Osnovni prostori za sve predmete:
predavaonice za osnovna i specijalna predavanja, prostorije za se-
minare i rad u grupama (djelomino opremljene raunalima) za pro-
dubljivanje materijala s nastave. Knjinice za pojedina struna pod-
ruja, slubene radne prostorije znanstvenog osoblja, prostorije za
konferencije, ispite itd. - >.
Posebni prostori za pojedine struke:
Humanistike znanosti: bez posebnih zahtjeva.
Tehniko - umjetnike struke: npr. arhitektura, likovne umjetnosti,
glazba itd.: crtaonice, atelijeri, radionice, vjebaonice i prostorije za
zbirke svih vrsta.
Tehniko - prirodoslovne struke npr. graevinarstvo, fizika, strojarst-
vo, elektrotehnika: crtaonice, laboratoriji, radionice, industrijske hale
i industrijski laboratoriji.
Prirodoslovne i medicinsko - teoretske struke, npr. kemija, biologi-
ja, anatomija, fiziologija, higijena, patologija itd.:
laboratoriji s pripadnimfunkcionalnim prostorijama, znanstvene ra-
dionice, prostorije sa ivotinjama i za pokuse na ivotinjama.
( ? ) Grafiko odreivanje krivulje sluatelja Uzduni presjek predavaonice
Mjesto za projektor
60
( 4) Normalni oblik predavaonice ( 5) Predavaonica u jaemusponu
( ) Predavaonica za demonstracije na stolovima (kirurke klinike)
Stepenasto dizanje u dvorani za crtanje akta, po studentu 0,65 m
2
povrine za
sjedenje
316
VISOKE KOLE
PREDAVAONICE - QP
Velike dvorane za predavanja najee se smjetaju u posebnim
zgradama za predavaonice. Manje predavaonice za struna izlag-
anja nalaze se u institutskimi seminarskimzgradama. Prilaz dvora-
ni odvojen je od istraivakog podruja, po mogunosti to kraim
putomiz vanjskog prostora, sa stranje strane na uzdignutomdije-
lu sjedala, a kod velikih dvorana i sa strane, priblino na sredini -
(3) +(). Predavai ulaze u dvoranu sprijeda, iz prostorije za pri-
preme, odakle se doprema i oprema za pokuse.
Uobiajeni su kapaciteti 100, 150, 200, 300, 400, 600, 800 mjesta.
Predavaonice do 200 mjesta, visina etae 3,50 m, uklopljene su u zg-
radu instituta, a za vie mjesta bolje je da su u samostalnoj zgradi.
Predavaonice za humanistike znanosti imaju plou za pisanje i
projekcije; blago se uspinju redovi sjedala ->s. 316 @
Predavaonice za demonstracije iz prirodnih znanosti treba opre-
miti stolovima za izvoenje pokusa; strmje uspon redova sjeda-
la ->s. 316 (5)
Medicinske demonstracijske predavaonice "kazalite za anato-
miju" imaju strmuspon redova sjedala - s. 316 ()
3.65 a
Pravokutni tlocrt
0,25 a 5,5 a
( 5) Trapezni tlocrt
( 6) Predavaonica s 200 mjesta TheologicumSveuilite Tbingen
3 1 7
VISOKE KOLE
PREDAVAONICE - QP
Presjek -> ( | )
JI I I I I, H
Normalna etaa - ()
H r v ' W^r W^
Tlocrt
Predavaonica za fiziku s dvostrukimzidovima da se sprijei prijenos buke i
vibracija TV Darnstadt
F r ^ l i H
Zgrada za predavanja Sveuilita Freiburg, prizemlje

Ulazno predvorje i velika dvorana kroz dvije etae. Normalna etaa prostorije za
seminare i upravu. Arh.. O.E. Schweizer
1 Velika predavaonica
2 Projektor
3 Predavaonica
4 Dvorana za sjednice
senata
5 Garderoba
( 3) Auditorij TV Delft
( 6) Studijska zgrada Dsseldorf Arh.. Pfau
^ ^ \ \ \ \ \ ^
Arh.. Brdek +Bakema ( 7) Predavaonica ETV Hnggerberg u Zrichu Arh.. Steiner +Gehry
318
Ravni pod
, 85 _.
Raspored sjedita s otklopnim sje-

dalima i otklopnimpultom
Na stubama od 15 cm
F
5
= ^ "
Kosa ravnina nagiba do 12%
Postavljanje s
predavaonici
Postavljanje sjedita u
Raspored s fiksnimpultovima i
zakretnimsjedalima (pronalaza:
autor)
Sjedita u predavaonici: ventilacija
VISOKE KOLE
PREDAVAONICE - QP
Pojedine stolice u redovima stolaca u predavaonicama sastoje se od:
otklopnih ili zakretnih sjedala, naslona za lea i pultomza pisanje (s
policomili kukomza torbu), najee kruto montirano -> +(3).
Razmjetaj po visini ovisi 0 strunom podruju, broju sluatelja i
nainu izlaganja gradiva (dijaprojekcije, elektroakustiki ureaji), pa
prema tome nagib moe biti blag ili strm.
U predavaonicama za kirurgiju, internu medicinu, fiziku redovi su
stolica u usponu, a optiko vidno polje odreuje se grafikimili ana-
litiko - proraunskimpostupkom ->(4) + (f).
Potrebna povrina za jednog sluatelja ovisi 0 obliku sjedala, dubi-
ni pulta i nagibu poda. Povrina za jednog studenta pri udobnompo-
loaju treba biti 70 x 65 cm, normalno 60 x 80 =55 x 75 cm. Po stu-
dentu treba, ukljuivi povrine za kretanje, kod velikih predavaoni-
ca i najguega rasporeda 0,60 m
2
, kod malih predavaonica i
normalnog rasporeda 0,80-0,95 m
2
. - s. 320
Materijal koji
upija zvuk
<2,5
Ot vor vr at a
( ) Tlocrti barijera za svjetlo i zvuk
Ventilacija kroz pult / voenje zraka
Uzduni presjek ->()
Tlocrt
90 f 90 ,
Tlocrt
Dijaskop
Paradouit color
Prado
Prado 16 mm, projek-
. tor za uski film
( ~3Ploa sprekidaima T~"
Veliki projektor
Presjek Projektor za uski film
Dijaprojektor za male slike
Radni projektor
_ a 1,80 -2.00 |
Izljevno mjesto
a.
1
o !
-I
a
^ J _ l J 1 W M
75 . 90
Podruje podija
I
90
l
300 | Xt
30
H

Mjesto projektora ( 7) Mjesto projektora ( 9) Tlocrt podruja podija
3 1 9
I1,20|
O , U 1,9 m
2 o o o
Radno mjesto na seminaru
O O O O oo O oo
l i l i
o o o o oo oo o
l i l i
0 0 0 o o o o o o
1 I I ~l
o o o o o o ooo
I
- 0 0 0 0
0 I
0
0
0
0 I
- 0 0 0 0
I
o
o o o ooo o o o
I I I
1 r
o o o ooo o o o
Prostorije za seminare, razliite mogunosti rasporeda stolova
O 20 m
2
prof.
I I
0
c O D c O D
0
20 m pomono osoblje
fl
I
- i i
q D D
U 15 m
2
znan. asistent
1 O
" o o l
i
15 m
2
daktilografi
l U u I
= J
Osnovni namjetaj za slubene prostorije
o O o O o o
l i l i
o o o o o o
i r
o o o o o o
o o o o o o
o o o o o o
o o o o o o
o o o o o o
Knjige
T
0
(D
1
Raspored regala
Raspored radnih mjesta za itanje i regala s knjigama
O [p
Radno mjesto za itanje
2,5 m
2
VISOKE KOLE
Nastavak sa s. 319.
Stolovi za pokuse po mogunosti su zamjenjivi, a pokretne jedinice
prikladne za laboratorijske radove. Potrebni su prikljuci za medije.
Povrine za projekcije i ploe: povoljna je stijena za projekcije od
segmenata, ili vrsta na eonomzidu. Zidne ploe trebaju biti u vie
segmenata, najee vertikalno podizne, na runi ili motorni pogon,
s mogunou sputanja do ispod projekcijske povrine; mogu biti
i pokretne s kotaima - s. 319 ().
Akustika prostorije:
Govor treba do sluatelja doprijeti koliko je mogue jednolino, bez
ometajue jeke. Ovjeeni su stropovi za refleksiju i apsorpciju zvuka.
Stranji zid treba obloiti materijalom koji upija zvuk, ostali zidovi su
glatki. J aina svjetla u predavaonici bez prozora 600 lx (DIN 5035).
Dodatne povrine uz predavaonicu:
Uz svaku predavaonicu treba predvidjeti jednu neposredno do-
stupnu pomonu prostoriju. Nema odreenu funkciju, moe sluiti za
odlaganje. Uz sve predavaonice u kojima se obavljaju pokusi mora
se predvidjeti dovoljne povrine za pripreme, u istoj razini i nedaleko
od podija. Orijentacijski podaci za minimalne veliine: pravokutni
tlocrt predavaonice, oko 0,2 - 0,25 m
2
/po mjestu, trapezni oblik
0,15-0,18 m
2
/mjesto. Za prirodoslovne i pretklinike predmete treba
predvidjeti 0,2-0,3 m
2
/mjesto.
Za normalno funkcioniranje zgrade s predavaonicama potrebne su
povrine za skladitenje i boravak: prostorije za boravak tehnikog
osoblja koje odrava opremu i ureaje predavaonica, prostorija za
osoblje koje odrava i isti zgradu, prostor za skladite rezervnih di-
jelova, arulja, fluorescentnih cijevi, ploe za predavaonice, odjeu
itd. Minimalna veliina pojedine prostorije 15 m
2
, sve pomone pro-
storije ukupno 50- 60 m
2
.
Garderobe i zahodi: gruba procjena zajednikih potreba, kao ori-
jentacija, 0,15-0,16 m
2
/mjesto.
Osnovni prostori za sve strune smjerove:
Prostorije za opu nastavu:
prostorije za seminare, uobiajene veliine: 20, 40, 50, 60 mjesta,
pokretni dvostruki stolovi; irina 1,20, dubina 0,60 m, potrebna po-
vrina 1,90-2,00 m
2
/student - >0
Raspored stolova moe se mijenjati za predavanja, skupni rad, ko-
lokvije, jezini laboratorij, PC (osobno raunalo); laboratoriji i kon-
ferencijske dvorane zahtijevaju isto toliko prostora -> 0 .
Slubene radne prostorije znanstvenog osoblja:
profesor 20- 24 m
2
- > A
asistent 15 m
2
@ B
pomono osoblje 20 m
2
->(2) C
administrativno osoblje 15 m
2
(dvostruko koritenje 20 m
2
) - D
fakultetska knjinica (slobodno biranje knjiga) ->s. 331-336
U slobodnoj postavi moe se smjestiti 30000 - 200000 svezaka.
Povrina za police s knjigama: -> 0
Regali sa 6 - 7 polica, visina 2 m(doseg rukom),
Razmak regala 1,50 - 1,60 m,
Potrebna povrina 1,0-1,2 m
2
/200 svezaka.
Radna mjesta itatelja: - 0
irina 0,9-1,0 m/dubina 0,8 m,
2
/radno mjesto.
Kontrola na ulazu, odlaganje torbi, katalog, kopiraonica.
Raspored radnih mjesta za itanje i regala s knjigama
CRTAONICE
1 - 2 , 0 0 - 2 , 3 0 - 1
O o
I 1 I
[ ^ 3, 8 q m ~j
Radno mjesto u crtaonici
Pok r et ni Or mar za
or mar i nac r t e
( 2) Radna povrina
DIN AO
DINA1
DINA2
DIN A3
Vel i i ne c r t a e d as k e
97 x 127 cm
65 x 90 cm
47 x 63 cm
37 x 44 cm
Upad svjetla pri pisanju lijevo straga,
pri crtanju lijevo sprijeda
Veliine crtae daske
cg
oi
AI
T

i 1
Tl ocr t l 44l
AI
T
. J
m
AI
T
. J
m
AI
T
. J
i AI
T
. J
Ureaj za crtanje, stojei -> ( i )
1 - 5 7 - 7 0 - 1 - 4 4 - 1
Presjek ->
Crtaonice svih vrsta
Tehnike discipline, ukljuivi arhitekturu i umjetnike akademije
(dvorane za slikanje i modeliranje) imaju razliite potrebe za pro-
storom.
Osnovna oprema radnog mjesta u crtaonici
Dimenzije crtaeg stola po mogunosti za format DIN A0 - 0,92 x
1,27 m. Daska vrsta ili pomina ->(2), - .
Ormar za nacrte iste visine kao stol, za smjetaj leeih nacrta, upo-
rabiv i kao povrina za odlaganje -> (2).
Pokretni ormar ispod stola za crtai pribor i po mogunosti registra-
tor fascikle - > + - .
Okretna stolica s kotaima, promjenljiva visina.
Stroj za crtanje na kotaima, promjenljiva visina, dimenzije 1,5 x 100
-114, daska uspravna ili s mogunou promjene kuta, uporabiva i
u horizontalnom poloaju, dimenzija 180 x 115 -> -
Dnevno svjetlo po mogunosti s lijeve strane -> .
Umjetna rasvjeta prostorije 500 lx, crtae radno mjesto 1000 lx s
montiranomcrtaomsvjetiljkomili s pominomsvjetiljkomiznad uz-
dune osi stola.
Ostali pribor: povrina za odlaganje, ormari za leee ili visee nacr-
te, veliina najmanje za DIN A0 - format - >- .
Crtaonice
2
ovisno o veliini crtaeg stola Q .
Crtaonice po mogunosti orijentirati prema sjeveru kako bi se dobi-
lo jednolino dnevno svjetlo. Svakom stolu pripada ormari s
kljuem.
Dvorana za crtanje, slikanje ili modeliranje:
Smjetaj po mogunosti u potkrovlju, prema sjeveru, velike povri-
ne prozora (V3-V4 povrine poda), dodatno su mogua nadsvjetla.
Dvorane za kipare i keramiare:
Potrebno je mnogo mjesta za tehnike ureaje, kao npr. lonarsko
kolo, pei, alat, uz to skladite, prostorija za rad u gipsu, vlana pro-
storija itd.
2 4 0
( 220- 200) ( 220- 200)
DI NA 1 80 , max . 135
( DI N AO)
1 1
(100)
Tlocrt radnog mjesta ->
St ol z a St ol za
odl aganj e o d l ag an j e
1
T ] I
!" 1
0)
a
6
0

0 t
]
ro 0 ro
0
Q_
-
M - Q_ - - CO
( 9) Stojei i leei nacrti
Ormar za nacrte od elinog lima

80. . - X
- 7 7 H
O
I43I
Presjek -
Uredski i crtai stols promjenljivim
nagibomploe ->
321
Studentske sobe
J edinica s dvije sobe
( 5) J edinica s dvije sobe i posebnomtu kabinom, i varijantno rjeenje
J edinica s dvije sobe sa

sanitarnimvorom
J edinica s etiri sobe sa sannarnimvorovima
STUDENTSKI DOM
Graevinskimpropisima odreeni
su zahtjevi o prostorijama za bora-
vak u studentskimdomovima koji
se moraju ispuniti. Prostorija mora
imati tlocrtnu povrinu od najman-
je 8 m
2
(15 m
2
), najmanje irinu 2
mi svijetlu visinu 2,40 m. Za sobe
u potkrovlju dovoljna je svijetla vi-
sina od 2,30 miznad najmanje V2
tlocrtne povrine. Za osvjetljenje i
ventilaciju moraju postojati prozori.
Zidarski otvor prozora mora iznosi-
ti 1/10 (1/8) tlocrtne povrine pro-
storije. Sobe treba orijentirati pre-
ma jugu, jugozapadu i jugoistoku,
a sjevernu orijentaciju izbjegavati.
U studentskomdomu treba u sva-
koj etai predvidjeti dvije meu-
sobno neovisne komunikacije za
izlaz u nudi. J edna od njih izlazi
na stubite koje prolazi kroz cijelu
zgradu, a druga do mjesta do ko-
jeg je mogue doprijeti vatrogas-
nim Ijestvama i ureajima za
spaavanje.
Povoljne uvjete stanovanja prua
jedna kuhinja i jedan zahod, s
tuemna svake dvije sobe (?)
Gal er i j a Gal er i j a

J edinica s etiri sobe s prilazomsa galerije ( ) J edinica s etiri sobe i zajednikomprostorijom
m
J edinica sa est soba, sa zajednikomprostorijom, zajednikomkupaonicomi
odvojenimWC-ima
J edinica sa osamsoba, sa zajednikomprostorijom
322
- i -
g o 4 0 8o ^ eo^'i.esî.so'-^so H
$ ft
A M
i W =
h- so f
( T ) Minimalne irine prolaza uz radna mjesta
1
o
Labor at or i j
o o
o o
o o
o o
L ab o r at o r i j
o
1
I 8 0 + - 1 , 6 0 - 4801
( 2) Istraivaki laboratorij
Fu n k c i o n al n e i p o mo n e pr os t or i j e
- 3, 60 180) - 1, 60 - 480*
y
X X
o o
o o
o o
o o
o o
o o
pl l l pl m
o o
o o
o o
o o
o o
o o
24 l ab o r at o r i j s k a s j ed e a mj es t a
Laboratorij za nastavu i vjebe

Labor at or i j si gur nosnog st upnj a 3
1 Pl oa s upozor enj em
2 Bar i j er a s dvoj ni m samozat var aj ui m vr at i ma
3 Ci vi l na odj ea
4 Zat i t na odj ea
5 Udubl j enj e u podu ( ev dezi nf ekci j ska hasur a)
pr edvi eno za odvod vode s t ua
6 Umi vaoni k za pr anj e r uku s ur eaj em za
dezi nf ekci j u
7 Radna kl upa (Cl ean Bench) s posebni m
Hep a f i l t er om
8 Odv od zr ak a
9 Aut okl av (u l abor at or i j u ili zgr adi )
11 Pl oast a gr i j aa t i j el a ( r azmak do zi da: 7, 5 cm)
12 Kont r ol ni or mar i s pr eki dai ma, r azvod st r uj e,
gl avni pr eki da za sl uaj nude, pl oa
s j avl j ai ma
13 Pokazi va r azl i ke pr i t i saka, mogue oi t avanj e
i zvana i i znut r a, s akust i ki m si gnal i zat or om
14 Pozi v u nudi , t el ef on
15 Int er f on, el. ot var anj e vr at i j u
16 Pr ozor i nepr opusni , nezapal j i vi , zape a eni
17 Unoenj e mat er i j al a, ot por no na poar
Labor at or i j
Labor at or i j si gur nosnog st upnj a 4
2 Bar i j er a s tri komor e, vr at a, nepr opusna.
s amozat v ar aj u a
5 Tu za osobl j e ( moe s e pr euzet i iz L - 3" )
7 Nepr opus na zat v or ena r adna kl upa,
i ndi vi dual ni dovod i odvod zr ak a,
dodat ni Hep a f i l t eri
9 Aut okl av s dvoj i m vr at i ma koj a s e mogu
nai zmj enc e zakr aunat i , kondenzat se
dezi nf i ci r a
10 Br ana prot i v pr el i j evanj a
18 Posude za upot r i j ebl j enu zat i t nu odj eu,
mogu se aut okl avi r at i
" ) Pot r ebno s amo u sl uaj u da se pr edvi a
pr i j el az na L - 4 l abor at or i j
Po d r u j e z a i zmj en u
7~mo y
t S 3 l l j 2 L f l l l S i
T l a J
Ul az z a o s o b l j e
LABORATORIJI
- > m
Laboratoriji se razlikuju prema koritenju i strunom usmjerenju
Prema koritenju:
Laboratoriji - praktikumi namijenjeni nastavi sadre vei broj laborato-
rijskih radnih mjesta i najee jednostavnu osnovnu opremu (3).
Znanstvenoistraivaki laboratoriji su najee male povrine sa
specijalnomopremom i pomonim prostorijama, kao to su prosto-
rije za vaganje i mjerenje, za centrifuge i autoklave, prostorije za
pranje i ispiranje, klimatizirane prostorije i hladnjae s konstantnom
temperaturom, foto / tamne prostorije itd. (2).
Prema strunom usmjerenju:
Kemijski i bioloki laboratoriji imaju vrsto montirane laboratorijske
stolove. Prostorije imaju visoku razinu izmjene zraka, esto i dige-
store s. 324 za radove s velikomemisijomplinova i dima. Ne-
rijetko se digestori smjetaju u vlastite prostorije (smrdljive prostori-
je).
Fizikalni laboratoriji imaju preteno pomine laboratorijske stolove i
diferenciranu elektroinstalaciju u energetskim trakama (kabelski
kanali) po zidovima ili objeenimna strop, te malu izmjenu zraka
s. 324.
Specijalni laboratoriji za posebne djelatnosti, npr. izotopski labora-
toriji za rad s radioaktivnim tvarima, s razliitim klasama sigurnosti
(A- C DIN 25425).
isti laboratoriji za radove u posebno filtriranom zraku bez
praine, npr. u podruju mikroelektronike ili za rad s naroito opa-
snim tvarima, iji se prijelaz u okolne prostorije mora sprijeiti vla-
stitomcirkulacijom i filtriranjemzraka (mikrobiologija, genska tehni-
ka, stupnjevi sigurnosti L1 - L4)
Labor at or i j ska j edi ni ca
1 Kapel e 5 St ol ovi za vaganj e 8 Or man za mat er i j al 12 Most za ci j evi
2 Radni st ol ovi 6 Radno mj est o 9 Tu za i spi r anj e oi j u 13 Inst al aci j a vent i l , i kl i mat
3 Rezer v a kemi ar a 10 Runi pr ot upoar ni apar at
4 Suha r adna mj est a 7 Hodni k 11 Ver t . ener get ski vodovi
( ? ) Presjek BASF-laboratorija za sintetike materijale Arh.. Suter i Suter
u

OE J
9

. .ODI
Do - I I < !
|QQ. . DD| I
loo
:
=onl I
1 2 [ ] 2 [ 1
] [
3
3
c
!
. j
Primjer istog laboratorija Tlocrt - >

323
m
T
M
TE T a
D
a
e J P
o o
o o
o o
o o
I
3,125 1- 3, 125
Dimenzije prostorija razvijaju se iz veliine stola (veliine radnog mjesta), instala-
cija i ormara u zidu hodnika. Soba s vagama je odvojena.
m
Tost or z a mj e-
r enj e i v aaan i B
ffl
Lab o -
r at or i j
Labo-
r at or i j
m
r ost or z a mj i -
r eni e i v ao an i g
m
Lab o -
r at or i j
Lab o -
r at or i j

r ost or z a mj e
renje i vaganje
m
Labo-
r at or i j
Lab o -
r at or i j
3, 75
( 4, 00)
3, 75
( 4, 00)
7, 50
( 3, 00)
7, 50
(8 . 00)
Laboratorijske jedinice s prostorima za mjerenje i vaganje Sveuiline klinike u

Frankfurtu Arh.: Schlempp +Schvvethelm
Bal k on za ev ak uac i j u
-M it- UMSSW
Ureaji u zn. glavnom laboratoriju

(Tvornica boja Bayer AG)
Raspored prohodnih instal. okana
(BASF)
Ener get s k i st up + pr i sl onj eni r adni st ol s donj i m o r mar i em
Fi ksni o r mar
1,20
20
I- 1 60 H
Pokr et ni or mar
1,20"
( 5) Kemijski laboratorijski stol
Ener get s k i st up s pr i sl onj eni m r adni m st ol om
O Q0Q
I 1,20 1 60 I
( 6) Laboratorijski stol za fiziku
; '' '.or' 'J ?'""' ' ''
LABORATORIJI
->QQ
Hlaeni laboratoriji za rad u ekstremnimtemperaturnim uvjetima.
Fotolaboratoriji i tamne komore ->s. 323.
Uempodruju laboratorija pripadaju i radne prostorije bez instala-
cija:
Boksovi za razmiljanje, drutvene prostorije (prostor za boravak)
za laboratorijsko osoblje. Uz to postoje zajednike prostorije kao
ope skladite, skladite kemikalija i izdavanje uz posebne sigur-
nosne ureaje, skladite izotopa s izolacijskim posudama itd. Po-
sebno mjesto zauzimaju laboratoriji za rad sa ivotinjama i prosto-
rije za smjetaj ivotinja koje sudjeluju u pokusu. Takve prostorije,
ovisno 0 vrsti ivotinja, imaju posebnu opremu i moraju ispuniti zahtje-
ve glede izmjene zraka.
Laboratorijsko radno mjesto:
J edinica mjere za laboratorijsko radno mjesto je laboratorijski stol,
vrsto ugraen ili pomian, ije dimenzije s pripadajuom povri-
nomza rad i kretanje predstavljaju tzv. laboratorijsku os, osnovnu
jedinicu prostora, s. 323 0 - (3)
Normne mjere za normalni radni stol:
u praktikumu irina 120 cm, u istraivakomlaboratoriju viestruko,
dubina 80 cm, ukljuujui energetsku traku -> -
Laboratorijski stolovi i digestori najee su u obliku sustava za
slaganje kockica, irine elemenata 120 cm.digestora 120 i 180 cm.
Energetski stup je samostalni element sa svimopskrbnim ureaji-
ma, a laboratorijski stol i donji ormari postavljaju se ispred njega ->
-
Nosiva konstrukcija laboratorijskih stolova od elinih je cijevi, rad-
na ploa od kamentine bez reki, rjee keramika ili sintetine ploe
otporne na kemikalije. Donji su ormarii od drva ili iverice, obloeni
sintetikom. Instalacije se dovode odozgo iz upljina ovjeenog stro-
pa ili odozdo kroz nosivu meukatnu plou.
Ventilacija:
Postoje niskotlana i visokotlana postrojenja, ovo drugo se pre-
porua kod vieetanih laboratorijskih zgrada i potrebne velike ko-
liine zraka, jer omoguuje manje presjeke ventilacijskih kanala.
Za ventilacijske ureaje treba mnogo vie prostora nego za sve
ostale instalacije.
Svi laboratoriji u kojima se radi s kemikalijama moraju se umjetno
ventilirati.
Izmjena zraka u satu: kemijski laboratorij 8 puta
bioloki laboratorij 4 puta
fizikalni laboratorij3-4 puta
(u podruju odvoenja zraka)
Elektroinstalacija:
Kad su velike snage prikljuka ili kad su posebne vrste struje, pot-
rebna je u zgradi vlastita trafostanica.
Elektrina centrala mora biti zatvorena vatrostalnim materijalom, i
ne doputa se prolaz stranih vodova.
00 000000
000000
D 0 o o (
1,20 1,80 1 I- +- 60 -I
( 7) Digestori (ormari s odvoenjemplinova)
324
Instalacije stalacije
Instalacijska okna na eonoj strani,

komunikacijska jezgra u unutranjosti
m : : [
Instalacijska okna na eonoj strani,

komunikacijska jezgra izvana
ns
i.' .' | Instalacije
Instalacije
Instalacijska okna centralno Pojedinana instalacijska okna,

postavljena, komunikacijska jezgra ( A j komunikacijska jezgra u
sredinji element zgrade unutranjosti
tBalkon za evak.
I nstal aci j ska okna u unutranjosti,
povezana s komunikacijskom
jezgrom
Instalacije
Instalacijsko okno izvana, komuni-
kacijska jezgra neutralno
Pojedinana okna za instalacije zgrade, direktni horizontalni
prikljuak laboratorijskih stolova, digestora itd. Ograniena
fleksibilnost tlocrta.
t t l l i l
| Stubite^
l
1
l l l
l l l l
t l l l
( 7) Vertikalni sustav snabdijevanja
Ti
'sabirna okna za instalaciju zgrade.
-Horizontalni razvod instalacije u
' podruju stropa. Velika fleksibil-
nost tlocrta.
LABORATORIJI
->QQ
Razmjetaj instalacijskih okana, stupova i vertikalnih komunikacija
Sabirna okna na eonoj strani zgrade, komunikacijska jezgra unutra
0 . Sabirna okna izvana, komunikacijska jezgra izvana ->0 . Sa-
birna okna centralno, komunik. jezgra sredinji element ->0 . Po-
jedinana instalacijska okna, komunikacijska jezgra unutra 0 .
Komunikacijska jezgra sredinji element -> 0 Pojedinana insta-
lacijska okna, komunikacijska jezgra unutra -> 0 . Trocrtni oblik
kria: okna izvana, komunikacijska jezgra centralno ->0 Instala-
cije i komunikacije unutra 0 .
Vertikalni sustav opskrbljivanja:
mnotvo vertikalnih opskrbnih vodova u unutranjosti zgrade ili na
fasadi u pojedinanimoknima dovodi medije neposredno u labora-
torije. Decentralizirani dovod i odvod zraka za digestore, pojedina-
ni ventilatori na krovu.
Prednost:
Maksimum individualne opskrbe. Kratki horizontalni prikljuci do
laboratorijskog stola.
Nedostatak:
Ograniena varijabilnost oblikovanja tlocrta, potrebno vie povrine
u radnimetaama i u tehnikoj etai -> 0 .
Horizontalni sustav opskrbljivanja:
Vertikalni glavni vodovi svih medija u sabirnimoknima i iz njih hori-
zontalni razvod u radnim etaama, dovod do stola odozgo ili
odozdo.
Prednosti:
Manje vodova i manje povrina za instalacijska okna, vea mogunost
varijacija u oblikovanju tlocrta, jednostavnije odravanje, lake nak-
nadno uvoenje instalacija 0 . Velika gustoa instalacija zahtijeva
vie prostora. Vertikalna sabirna okna preglednija su, lake im se
moe pristupiti i mogu naknadno primiti daljnje instalacije. Vodove tre-
ba izolirati protiv kondenzata, topline, hladnoe i buke-* 0 - .
( 9) Horizontalni razvod instalacija u laboratorijskoj etai. Tlocrt -> 0
KW Hladna voda DA Para
WW Topla voda KO Kondenzat
Z Cirkulacija L Zrak
DW Destilirana voda G Plin
KUWV Dovod vode za hla. SON Posebni mediji
KUWR Odvod vode za hla.
I 1. stupanj tlaka
II 2. stupanj tlaka
E Pranjenje
RE Rezerva
LA Laboratorijska voda
SE Sekundarna ventilacija
SA Sanitarna otpadna voda
RR Cijevza kinicu
0
0 180
LIJ ? S- t f LU
K j NS Oi i J o) 0400
( 8) Horizontalni sustav snabdijevanja Tlocrt sabirnog okna 0
325
Presjek
1 Barijera
2 Tamna komora
3 Autoradiografija
4 Hladnjaa
5 Kulture tkiva
6 Sterilne prostorije
Tlocrt dijela Centra za istraivanje raka Heidelberg Arh.. Heine, VVischer i Partner
( ? ) Fizikalno - analitiki laboratorij (BASF Ludwigshafen)
LABORATORIJI
- >m
Koritenje prostora prema prostornom programu i zahtjevima glede
tlocrta. Prostorije s malo ili mnogo instalacija, s prirodnom i umjet-
nomrasvjetomi ventilacijom, stvaraju zone razliite namjene i teh-
nike kvalitete. Zbog toga imaju laboratorijske graevine esto ve-
like interne zone (trotraktne zgrade) ->(?) - (3). Duljina zgrade ovi-
si 0 maksimalnoj prihvatljivoj duljini mokrih instalacija.
Instalacijske etae za tehnike centrale u prizemlju ili potkrovlju.
Konstrukcijski i graevinski raster:
Zbog varijabilnosti tlocrta prednost se daje armiranobetonskom
skeletu, od predgotovljenih elemenata ili betoniran na gradilitu.
Konstrukcijski raster je viekratnik uobiajenog graevinskog ra-
stera 120 x 120 cm(decimetarski sustav).
Povoljni konstrukcijski veliki rasteri kojima se postiu velike prosto-
rije bez stupova: 7,20 x 7,20 m, 7,20 x 8,40 m, 8,40 x 8,40 m. Nor-
malna visina etae 4 m, svijetla visina prostorija =3,0 m.
U polju rastera stoje stupovi pomaknuti u odnosu na graevinski ra-
ster radi poveanja fleksibilnosti voenja instalacija. Treba odvojiti
sustav pregradnih zidova koji zatvaraju prostoriju od sputenih stro-
pova. Pomini pregradni zidovi trebaju biti jednostavni za montiranje
i obloeni materijalima otpornimna kemikalije. Stropove treba izvesti
demontabilno, s akustinom izolacijom. Podne obloge trebaju biti
neosjetljive na vodu i kemikalije, bez reki, loe elektrine vodljivosti.
Najee su to sintetine ploe ili trake sa zavarenim spojevima.
U zidu izmeu hodnika i laboratorija mora biti prozor za mogunost
pregleda, pokraj vrata ili u vratima.
Izotopni laboratoriji imaju glatke stropove i zidne povrine, bez pora.
Zaobljeni uglovi, plat od olova ili betona, kontrola otpadne vode,
elije tueva izmeu laboratorija i izlaza. Betonski spremnici za od-
laganje radioaktivnih ostataka i otpada, betonski trezori s olovnim
vratima itd.
E 3 D Q E E H
f 3, 12- f 3, 12- 1
( 3) Tipski tlocrt adaptabilnog vienamjenskog instituta
Stol za vaganje je sastavni dio svakog laboratorija, najee u vla-
stitoj prostoriji. Stolovi stoje uz zidove koji nisu izloeni vibracijama.
is
m
r-
c

I
in
C4
<0
1
rtP5
[ 3, 12f 3, 12- |
Arh.. W. Haake
f-30-f 8 7
5
( 3 0 - I |- 62
s
-|I40I1-62
5
I
( 7) Popreni presjek laboratorija s prikladno lociranimsredinjimhodnikom
Oznaavanje vodova prema DIN-u: voda zeleno, topla voda zeleno-crveno, para
crveno, plin uto, komprimirani zrak plavo, duik crno vakuumsivo.
Kanal za glavne vodove (prohodan), presjek razliit ovisno o broju cijevi.
326
1 Ter asa
2. Bor avak 4 5 - 4 8 m
2
3. Dor ukovaoni ca
4 Dj ej a kuhi nj a
5. Ul az
6. Kut za i gr e kot ur al j kama 4 m
2
7. Kut za sl aganj e kocki ca 4 m
2
8. Kut za i gr e po i zbor u 4m
2
9. Pr ost or i j a za gr upu 18 m
2
10. Umi vaoni ci , WC
Arh.. Franken/Kreft
1. Boravak 47,5 m
2
2. WC/umivanje 9,8 m
2
3. Grupna prost. 20,0 m
2
4. Njegovatelji 16,0 m
2
5. Garderoba 42,0 m
2
6. Ostava 3,0 m
2
7. Prost, s ogledalima11,0 m
2
8. Predvorje 37,0 m
2
9. Vienamjen. pr.66,0 m
2
10. WC za osoblje 7,0 m
2
11. Kuhinja 13,0 m
2
12. Upraviteljica 10,5 m
2
13. Vjetrobran/hod. 34,0 m
2
14. Grijanje 6,0 m
2
,15. Kuni priklj. 4,0 m
2
16. Sredstva za i. 2,5 m
2
Arh.. Franken/Kreft
1) Boravak 4) Vienamjenska
2) Grupna prostorija prostorija
3) Terasa 5) Upraviteljica
- >( 4)
1. Vjetrobran
2. Zajedniki prostor
3. Ured
4. Prostorija za razgo-
vor s roditeljima
5. Soba za izolaciju
6. Rublje
7. Garderoba
8. Grupna prostorija
9. Dvorana za igru
i odmor
10. Mlijena kuhinja
11. Djeja kolica
12. Prostorija za odmor
13. Lijenik
14. Kuhinja
15. Vrtlar
16. Ostava
17. Grijanje
18. Buna zona
19. Tiha zona
20. Soba za igru
Djeji vrti sa centralnimvinamjenskim prostorom
DJ EJ A OBDANISTA
- QQ
Djeja obdanita su socijalno - pedagoke ustanove koje tijekom
dana zbrinjavaju djecu od predkolske dobi do 15. godine. Pri pro-
jektiranju treba voditi rauna o djejim potrebama.
Podjela prema dobnimskupinama: J aslice od 8 mjeseci do 3 godi-
ne, veliina grupe 6 - 8 djece; djeji vrti od 3 godine do kolskog
uzrasta, grupe 25 - 30 djece; obdanite za mlade od 6 do 15 godi-
na, grupe 20 - 25 djece. Ako je mogue, treba kombinirati dobne
skupine. Lokacija blizu stanova i daleko od prometa. Program i
veliina prostorija, pojedinosti Q +(2).
Za jaslice 2- 3 m
2
povrine po djetetu (dojenad, puu, hodaju). Uz
to povrine za stol za povijanje, ogradu za djecu koja tek puu,
ormare, police za igrake, djeje stolove i stolice.
Djeji vrti oko 1,5-3 m
2
po djetetu. Prostorije za 15 - 30 djece. Uz
to povrine za ormare, police za igrake, djeje stolove i stolice,
ploe itd.
Obdanite za mlade oko 1,5-4 m
2
po djetetu. Prostorije za 20 dje-
ce. Uz to povrine za ormare, police za igrake, djeje stolove i sto-
lice, ploe, mjesta za odlaganje. Prostorija za izradu kolskih za-
daa s ormaromza uila, regalima, kolskimstolovima i stolicama
Prostorija za runi rad s ormaromza materijal i alat, radni stol, sto-
larski strug itd.
Tamo gdje su vie od 2 skupne prostorije potrebna je i jedna vien-
amjenska, po mogunosti uz skupne prostorije i s vizualnomvezom.
Zahtijeva se dobra zatita od buke kako bi se djeca mogla usredo-
toiti na proces uenja (npr. priprema kazaline predstave i dr.).
Uz dovoljnu veliinu (najmanje 60 m
2
) moe se prostorija koristiti i
za tjelovjebu ili spavanje; pomona prostorija za sprave.
U gusto naseljenim podrujima sve se vie grade dvoetani objek-
ti. Osimuobiajenog stubita, potrebno je i ono za nudu. Obdanita
imaju dulje radno vrijeme (7,30 - 17,00 sati) zbog zaposlenih ili
samohranih roditelja. Treba predvidjeti ureaje za hendikepirane,
pranje i zahod dostupno za invalidska kolica, prostoriju za njegu i
terapiju. Najmanje 6 parkirnih mjesta za osobne automobile, povr-
ine za ostavljanje bicikla i djejih kolica.
Kolni prilaz i parkiralite za roditelje i osoblje, igralita.
1. Boravak
2. Grupna prost.
3. Dvorana za igru
4. Prostor, za odmor
5. Previjalite za
dojenad
6. Kuhinja
7. Osoblje
8. Upraviteljica
9. WC/umivanje
10. Garderoba
11. Ostava
12. Sredstva za i.
13. Vjetrobran
Arh.. Franken/Kreft
1 Vienamjenska
prostorija / odmor
2. Boravak
3. kolski rad
4. Radionica
5. Sprave
6. WC
7. Ostava
327

Traktor
( | ) Prikolica - 0
(^ Indijanski konj
( ? ) Konj za ljuljanje
( 7) Ljuljaka za malu djecu
(O) Stol za pripremu tijesta
( 9) Sanduk s pijeskom(rezana graa)
5
^4) Tobogan
(IO) Sanduk s pijeskom(oblice)
L / B/ H 7, 30/ 3, 80/ 3, 40
8) Klizalica i penjalica
PRIBOR ZA IGRU, IGRALITA
DIN 18034, 7926 - QP
Iskustva steena igromtemeljni su doprinos razvoju djetetove osob-
nosti. Igra je za malo dijete najbolji nain uklapanja u okolinu. Po-
vrine za igru moraju biti razliitih oblika, promjenljive i prilagodljive,
one moraju ostvarivati djeje potrebe. Tijekom igre stjeu se soci-
jalna iskustva, djeca ue kako ocijeniti posljedice svojih postupaka.
Povrine za igru moraju ispuniti sljedee zahtjeve:
moraju biti sigurne od prometa, bez nepovoljnih utjecaja okolia,
obilno osunane, bez visoke razine podzemne vode. Pijesak vidjeti
DIN 7926T.1.
U okviru stambene etvrti trebajij povrine za igru biti orijentacijska
mjesta, povezana jednostavnom mreom staza sa stambenim i
ostalimpodrujima. Ne treba ih locirati na periferiji nego ih predvid-
jeti s vezomna komunikacijski sustav. Orijentacijski podaci za pro-
jektiranje igralita slau se iz pojedinanih imbenika: dobna skupi-
na, korisna povrina po stanovniku (m
2
/ E), veliine podruja za
igru, udaljenost do stana, te ostale podloge za dimenzioniranje:
Dobna Veliina Udaljenost do stana
skupina podruja /m
2
um u min.
0- 6 0,6 95- 190 110- 230 2
6- 12 0,5 750-2400 350- 450 5
12-18 0,9 3400-6250 700-1000 15
preko 18 1,5 preko 1500 do 1000 15
Za djecu do 6 godina, djecu od 6 do 12 godina te za odrasle treba
na graevinskomzemljitu uz stambene zgrade izgraditi igralita na
otvorenom koja su privatni objekti. Prema DIN 7926, to je obvezat-
no za 3 stambene jedinice i vie. Podloga za odreivanje veliine
javnih igralita je DIN 18034. Po stambenoj jedinici treba biti 5 m
2
povrine za igru, a najmanja veliina igralita 40 m
2
. Slobodne po-
vrine za igru moraju se od ulica, parkiralita, eljeznikih objekata,
dubokih vodotoka, provalija i slinih izvora opasnosti odvojiti naj-
manje metar visokomogradom (gusta ivica, plot i slino).
0 - Richterov pribor za igru, @ Lappset sprave za igru
Legenda:
1. Otvorena osmerokutna kua
2. Liliputanska tvrava
3. Nj i h al j k e
4. Sprave za igru vodom
5. Stalci za bicikle
6. Ploe za stolni tenis
7. Klupe s pergolom
8. Elastine daske
9. Utvrda s pokretnim
elementima
10. Robinzonski otok
11. Izvor vode
12. Krini vrtuljak
13. Oploena povrina
14. Amfiteatar
Igralite "Karnacksvveg"
328
= St a mb e n i di o
Pr ed p r o s t o r
Go s p o d ar s k i di o
Go s p o d ar s k i u l az
Os o b l j e Os o b l j e
= s i
1
<51
T?i
St an o - =
S'S
v an j e = ( 313
= = Go r n j e e t a e =
Po s eb n i di o Di o z a s p av an j e Ot v or , t i ha z o n a Di o z a d n e v n o b o r av l j en j e Ot v o r , g l as n a z o n a
F u n k c i o n a l n a s h e m a
PRENOITA ZA MLADE
Informacije: Njemaki savez omladinskih prenoita Detmold.
Razlikuju se prenoi ta za ml ade, najee u izvangradskim pod-
rujima, prenoita za djecu do 13 godina i za mlade od 13 do 17
godina (podjela nema otre granice), i hotel i za ml ade u gradovi-
ma s turistikomi kulturnomponudom, u gradskomsreditu ili u mir-
nim etvrtima. Tei se internacionalnom standardu hotela sa 3
zvjezdice, veliina 120- 160 postelja.
Svrha: smjetaj i mjesto sastanka za zasjedanja, teajeve, semi-
nare, obrazovanje za mlade i odrasle, aktivnosti u slobodno vrije-
me, osobni ili obiteljski pjeaki izleti.
Funkci onal na podruj a
Prostorije za dnevni boravak, 1 prostorija na 20 - 25 postelja. Vie
blagovaonica i vienamjenske prometne povrine s individualnim
zakutcima i niama, kafeterija, predavaonica, blagovaonice mogu
sluiti i za priredbe, broj mjesta ovisi i o broju postelja. U predvorju je
prijavnica i kancelarija za upravitelja, a na otvorenom atorski kamp
(vrata prema sanitarnimprostorijama), prostori za sport i igre, parkira-
lita za autobuse i osobne automobile, upraviteljev vrt. Unutar zgrade
prostorije su za stolni tenis, hobi, radionice, s akustinom izolacijom.
Spavaoni ce u prenoitu >4- 6 (najvie 8) postelja, grupirane su
oko sobe za voditelja (1 postelja, 1 kau na rasklapanje za dnevni
odmor). U hotelu su sobe sa 2 do 4 postelje, soba za voditelja i
referenta 1 - 2 postelje te mjesto za rad; obiteljske sobe imaju 4- 6
postelja. Nastoji se sobe za roditelje odvojiti od djejih soba. Dje-
aci i djevojice takoer su odvojeno. U hodnicima treba biti vie
vrata kako bi se po potrebi mogli prostori odvojiti. Tuevi i umivao-
nici povezani su sa sobama, zahodi odvojeno, pristupani za inva-
lide. Ostava za prtljagu pod kljuem. Po etaama postoje prostorije
s priboromza ienje te ostavljanje i ienje obue.
Gospodarski di o slian je onome za hotel sa 3 zvjezdice, kuhinja
s izdavanjem pojedinanih obroka ili zajednika zdjela s hranom,
kolica za posluivanje, bez linije za samoposluivanje. Gospo-
darske prostorije, prostorije za osoblje i boravak.
St ambeni di o ukljuuje stan za upravitelja i vie stambeno - spa-
vaih soba za osoblje, veliine 12-15 m
2
.
I3,30U 3,30I
Hotel za mlade s omladinskimprenoitemKln - Riehl 4 +6-krevetne sobe
Arh.. M. Ehringhaus
kolsko ferijalno odmaralite Habischried 5-krevetne sobe
13,8
5
Arh.. W. Zinke
-4,74 4,74
4,00H3,49-
Stan za upravitelja i stanovi za osoblje -
Omladinsko prenoite Uslar,

paviljon s 18 kreveta
Paviljon s 14 kreveta
Arh.. Schnwald
329
OMLADINSKA PRENOITA
PRIMJERI
Prizemlje prenoita za mlade Uslar
F Hajek
1 Vjetrobran
2 Ulazno predvorje
3 Prijava
4 Garderoba
5 Telefon
6 Ured
7 Blagovaonica
8 Kuhinja
9 Pranje pos.
10 Priprema
11 Ostava
12 Skladite kruha
13 Boravak osoblja
14 WC osoblja
15 Grupna prostorija
16 Spavaonica
17 Upravitelj
18 Gosti
19 K u p ao n i c a
20 Tu
21 Sredstva za ienje
22 WC
Di o z a n o en j e
( 2 ) Hi t z a c k e r 1 9 8 0 Arh.. C. Schnwald
rvuvi
Vjetrobran
V U V
Ulazno predvorje
Arh.. Ehringhaus
330
Bl ok r eg al a
i vost r uki r eg al
( dul j i na x d u b i n a x v i s i na)
Po l i c a r eg al a
( dul j i na x d u b i n a x v i s i n a)
Ras t er nosi ve
OsovfnskTrazmak konstrukcije
o j ed i n a n i r eg al
Skica (nije u mjerilu) za objanjenje pojmova primijenjenih pri proraunu
potrebnih povrina
Bl ok r egal a 8, 70 x 12, 00
Povrine za regale s knjigama u prostorijama koje nisu javno dostupne
-f 6,00 f
Boni pr.
Regal
Regal
Podr uj e Osovi nski

r azmak u m
1, 35
Depo ( 1, 20)
1, 44
Podr . dost - 1, 40
upno j avnost i 1, 70
Inf or maci j sko 1, 60
podr uj e i
i t aoni ca 2, 00
Povrine za regale s knjigama u podruju dostupnomjavnosti,
blok regala 8,70 x 6,00
Konstruk.
raster
7,20 mx
7,20 m
7,50 mx
7,50 m
7,80 mx
7,80 m
8,40 mx
8,40 m
n x oso-
vinski raz-
mak u m
6 x 1,20
5 x 1,44
4 x 1,80
6 x 1,25
5 x 1,50
4 x 1,87
6 x 1,30
5 x 1,56
4 x 1,95
6 x 1,20
5 x 1,40
4 x 1,68
Podruje Svezaka po
polici regala
Nedostup. javnosti 25-30
Dostupno javnosti 20-25
Informatika i
itaonica
20
Primjer osovinskih razmaka regala kod

uobiajenih konstrukcijskih rastera
Broj svezaka po polici
regala
Skladite (M)
Dostupno javnosti (H)
Dostupno javnosti (F)
Podruja itaonica (L)
Radna mjesta (2,25)
Grupna radna mjesta
Konstrukcijski raster
3,60 4,20 4,80 5,40 6,00 6,60 7,20 8,40
y
1,05 1,08 1,10 1,05

1,20 1,20 1,20 1,10 1,20 1,20 1,20 1,12/1,2
1,29
1,40 1,37 1,35 1,33 1,32 1,31 1,40
1,44 1,50 1,47 1,44
1,60 1,54 1,60 1,53
I
1,68 1,65 1,68
1,80 1,80 1,71 1,80
1,92 2,00
2,10 2,07 2,10
2,40 2,10 2,40 2,10 2,40 2,20 2,40 2,10
3,60 4,20 4,80 3,60 4,00 4,40 3,60 4,20
Prikladnost uobiajenih konstrukcijskih rastera za bitne funkcije knjinice
Police regala jedna iznad druge n 7 6 5
Max. visina knjiga u cm 25 30 35
Srednje dubine knjiga u cm 18 20 22
Optereenje po polici u kN 0,38 0,51 0,55
Uz pretpostavku
raspodjele formata od
25 cm - 65 %
25 do 30 cm - 25%
30 do 35 cm - 10%
proizlazi optereenje
za proraun od
7,5 kN/m
2
( 7) Optereenje za stropne konstrukcije skladita 7,5 kN/m
2
KNJINICA
- > CD
Znanst vene knj i ni ce (WB): prikupljanje, izdavanje i koritenje li-
terature odreenih znanstvenih i strunih podruja u svrhu uenja i
istraivanja najee je dostupno javnosti bez ogranienja. Javne
knj i ni ce (B): iroka ponuda literature i drugih informacijskih
medija, po mogunosti izloeno slobodnom odabiru. Svestrano
opskrbljuju literaturom sve slojeve puanstva i dobne skupine. U
veimje gradovima ponegdje mogua i kombinacija znanstvene i
javne knjinice. Pokraj i nske knj i ni ce (LB): nadregionalne i nacio-
nalna knjinica: prikupljanje literature izdane u nekoj pokrajini ili re-
giji (obvezatni primjerci); javno dostupne. Speci j al ne knj i ni ce
(SpB): znanstvene knjinice sa zadaom prikupljanja specijalne
literature i medija uskih strunih podruja, esto s ogranienim
koritenjem.
(WB) prikupljaju i prikazuju literaturu i druge informacijske medije
radi uenja i istraivanja, nudei to i korisnicima u itaonicama (sa-
draje za predoivanje), na posudbu iz zatvorenog skladita, u
podruju slobodnog odabira u skladitu ili itaonici ili u posebno
organiziranim udbenikim zbirkama. Osim knjiga i asopisa naj-
ee se prikupljaju i sve vrste audiovizualnih medija, razvrstavaju
po sadraju i predouju korisnicima. Broj mjesta za itanje ovisi o
broju studenata raznih struka. Mogunost orijentacije postie se su-
stavnim razvrstavanjem fundusa prema strunim podrujima. Dje-
latnost ukljuuje usluno iznajmljivanje (pribavljanje literature iz dru-
gih knjinica), kopiranje i poveavanje mikrofilmova i mikrofia, te
pretraivanje online i na CD-ROMu pohranjenih podataka o trae-
noj literaturi.
(WB): Sveuiline knjinice organizirane su jedinstveno ili dvo-
namjenski: jedinstvenim se sustavom upravlja centralno (obrada
knjiga i uslune djelatnosti) i najee imaju malo odvojenih koris-
nikih podruja po granama ili strukama. Dvonamjenski sustavi
obuhvaaju sredinju knjinicu i jednu - esto i vie - fakultetskih,
strukovnih i institutskih knjinica. Knjige mogu biti dostupne korisni-
cima ("slobodne ruke") u itaonicama, esto i u slobodno pristu-
panim skladitima (razmaci regala kao u zatvorenim skladitima)
ili se dre u zatvorenim skladitima; takve se mijeane naine
uvanja knjiga moe nai u gotovo svimznanstvenim knjinicama.
Odnos izdavanja knjiga na posudbu prema dijelu knjiga koji ne
naputa knjinicu ovisi o strukturi fundusa i/ili tipu organizacije
odnosno o koncepciji knjinice, a esto i o raspoloivu prostoru zg-
rade. Potrebne povrine za skladitenje knjiga ovise o organizaciji,
pristupanosti za korisnike, vrsti regala (nepomini ili pomini), sa
sustavnomralambompo strukama i odgovarajuoj postavi, razd-
vajanju po formatima i rasteru konstrukcije (tablice - DIN-struni
izvjetaj 13).
U svakoj knjinici postoje tri podruja: koritenje i itanje, skladita
i uprava. Potrebna povrina za pojedina podruja ovisi o vrsti knji-
nice.
Podruj a kori tenj a i i tanj a: uz dobre mogunosti orijentiranja
(sustav informiranja s dobro itljivimnatpisima na komunikacijama,
regalima i prostorijama razliitih namjena) treba podruje itaonica
s mjestima za rad i itanje organizirati u to manje razina, ve i radi
lake dopreme i otpreme knjiga; pri tome izbjegavati pomaknute
etae. Korisnici se trebaju po mogunosti kretati stubitem. Sve
povrine u podruju koritenja i itanja moraju biti dostupne i iz
dizala (doprema i otprema knjiga, hendikepirane osobe). Nosivost
meu katne konstrukcije 5,0 kN/m
2
.
Staze i prolazi irine >1,20 m, svijetli razmak regala (u podruju koje
je pristupano korisnicima uvijek su regali nepomini) najvie do
1,30- 1,40 m. Podruja ulaza i itaonice razdvojena su kontrolnom
pregradom s ureajemza osiguranje knjiga. Po mogunosti samo
jedan ulaz/izlaz. Kontrolna pregrada je korisna u blizini mjesta za
izdavanje knjiga i informacijskog ureda.
331
KNJINICA
- > DD
Broj radnih mjesta korisnika u visokokolskim knjinicama ovisi o
broju studenata i raspodjeli pojedinih strunih skupina. Posebna
mjesta za hendikepirane (u invalidskim kolicima, za slabovidne) i
posebne radne zadatke (naprave za itanje i poveavanje mikroza-
pisa, PC-terminali, CD-ROM i si.; vidjeti smjernice za EDV - radna
mjesta!), kao i pojedinana radna mjesta (radne kabine, nie, pro-
storije za pojedince). Povoljno je radna mjesta postaviti u podruje
danjeg svjetla. Za jednostavno mjesto za rad/itanje 2,5 m
2
, za PC
ili pojedinano radno mjesto 4,0 m
2
. irina prolaza ^1,20 m, svijet-
li razmak nepominih regala namijenjenih posjetiteljima do najvie
1,30-1,40 m.
Rasvjeta u podruju za rad korisnika: openito oko 250 - 300 lx, mje-
sta za itanje i rad, katalozi, informacije, izdavanje 500 lx.
Klima u podruju za rad korisnika: 20 2C, ~50 5% relativne
vlanosti zraka, izmjena zraka (dovoenje vanjskog zraka 20 m
3
/sat
x osoba), ovisno o klimatskim okolnostima mogu se navedene vri-
jednosti povremeno promijeniti navie ili nanie. Treba izbjegavati
da sunane zrake upadaju izravno, jer ultraljubiasto i toplinsko
zraenje unitava papir i uvez. Zbog velikog utroka energije, a time
i trokova, treba klimatske ureaje koristiti ogranieno. Ako je dubi-
na zgrade mala, mogu se prostorije prozraivati kroz prozore.
Osiguranje u podruju koritenja: zat i t a od poara u dovoljnoj je
mjeri regulirana odgovarajuim propisima i zahtjevima lokalnih
graevinskih vlasti. Zat i t a od proval e ostvaruje se senzorima koji
signaliziraju kretanje i staklom koje oteava provaljivanje. Zat i t a
od krae uspostavlja se pomou ureaja za zatitu knjiga; najpo-
voljnije je elektroniko otkljuavanje i zl aza za nudu u sluaju
opasnosti. Manje je djelotvorno mehaniko osiguranje i zl aza za
nudu akustinim ili optikim signalima.
Skl adi t a treba smjestiti u najdonjoj etai zbog jednolinije klime i
velikog optereenja. "Tornjevi knjiga" nisu prikladni zbog poveane
potrebe za klimatizacijom, prijevozom i osobljem kao i zbog ograni-
ene prilagodljivosti jer su ograniene povrine etaa. Prikladne su
to je mogue vee povezane povrine u jednoj razini. Raspored
nepominih ili pominih blokova regala ("kompaktno ureenje") ovi-
si o rasteru stupova (- DIN - struni izvjetaj 13). Pominim se
regalima moe poveati kapacitet i do ~100%. Nosivost je meu-
katne konstrukcije u sluaju nepominih regala najmanje 7,5 kN/m
2
,
kod pominih najmanje 12,5 kN/m
2
(- DIN - struni izvjetaj 13).
Klima u skladitima: 18 2C, 50 5% relativne vlanosti zraka,
izmjena zraka (dovoenje vanjskog zraka) ^3 m
3
/h x m
2
, a ovisno
o lokaciji moda bi trebalo i filtrirati tetne tvari (praina, S02, NOx
itd.) Ako se za zidove upotrijebe materijali koji dobro upijaju vlagu i
akumuliraju toplinu, moe se rad klimatskih ureaja reducirati.
Korisno je lagano kretanje zraka radi spreavanja pojave plijesni,
naroito vano kod pominih regala (otvorene eone strane).
Posebne zbirke ili materijali (npr. dijapozitivi, filmovi, nosai zvuka
ili podataka, karte, nacrti, grafika) zahtijevaju posebnu klimu u pro-
storiji.
U podruju uprave i obrade knjiga nosivost je meukatnih kon-
strukcija >5,0 kN/m
2
, a u tehnikimpodrujima (radionice) ovisno o
strojevima i vie; potreban statiki proraun.
Konst r ukci j a: zbog svoje prilagodljivosti vrlo su pogodne armira-
nobetonske ili eline skeletne konstrukcije s rasterom stupova >
7,20 x 7,20 m, visine prostorija >3,0 m.
Komuni kaci j e: treba izbjegavati krianja i presijecanja putova
korisnika, osoblja i knjiga.
Tr anspor t : doprema i otprema knjiga kolicima (bez pragova razlike
razina svladati rampama <6% ili podiznimpodijima) i pokretnimtra-
kama, vertikalno dizalima, trakama (paljivo projektirati trase kosih
traka; vrlo niski trokovi odravanja), ureaji s pokretnim kontejne-
rima (mogu se mehaniki programirati, kombinacija horizontalnog i
vertikalnog kretanja, automatsko, najee elektroniko upravljan-
je, visoka investicijska ulaganja, djelomino vrlo visoki trokovi
odravanja).
332
Osovinski raz- Svezaka Police
mak dvostrukih pol m jedna iz-
regala (m) police nad druge
Svezaka po Potreb. povr- Svezaka
mdvostru- ina za 1000 po
kog regala svezaka (m
2
) m
2
1,20
30
30
25
30
25
6
6,5
6,5
7
6
360
390
325
420
300
3,99 250,6
3,68 271,7
4,43 225,7
3,42 292,3
4,80 208,3
1,25
30
30
25
30
25
6
6,5
6,5
7
6
360
390
325
420
300
4,16 240,3
3,84 260,4
4,61 216,9
3,56 280,8
4,99 200,4
1,30
30
30
25
30
25
6
6,5
6,5
7
6
360
390
325
420
300
4,33 230,9
3,99 250,6
4,80 208,3
3,70 270,2
5,19 192,6
1,35
30
30
25
30
25
6
6,5
6,5
7
6
360
390
325
420
300
4,50 222,2
4,15 240,9
4,98 200,8
3,85 259,7
5,40 185,1
1,40
30
30
25
30
25
20
6
6,5
6,5
7
6
5,5
360
390
325
420
300
220
4,85
4,47
5,17
4,16
5,82
7,63
206,1
223.7
193,4
240,3
171.8
131,0
1,44
25
25
20
20
6
5,5
5,5
300
275
240
220
6,00
6,53
7,50
8,17
166,6
153,1
133,3
122,3
1,50
25
25
20
20
6
5,5
6
5,5
300
275
240
220
6,25 160,0
6,81 146,8
7,81 128,0
8,51 117,5
1,68
25
25
20
20
6
5,5
6
5,5
300
275
240
220
7,00 142,8
7,62 131,2
8,75 114,2
9,53 104,9
1,80 20 5,5 220 10,22 97,8
20 5 200 11,25 88,8
1,87 20 5,5 220 10,62 94,1
20 5 200 11,68 85,6
2,10
20
20
20
5,5
5
4
220
200
160
11,92 83,8
13,12 76,2
16,40 60,9
Izvor: Schweigler

Proraun povrina
Dio knjinice /
tip konstrukcije
Podruja dos-
tupna i nedo-
stup. javnosti
Kompaktni
objekt
Podruje dostu-
pno javnosti i
itaonica
Uprava
Konstrukcija s popre-
nimpodvlakama 7,5 12,5 5,0 5,0
Konstrukcije
bez podvlaka 8,5 15,0 5,0 5,0
( 2) Proraunsko optereenje meukatne konstrukcije u kN/m
2
Broj
polica
Osovinski razmak regala (m) Broj
polica 1,10 1,20 1,30 1,40 1,50 1.60 1,70 1,80
4 3,83 3,72 3,62 3,54 3,46 3,39 3,33 3,27
5 4,38 4,24 4,11 4,00 3,90 3,81 3,73 3,65
6 4,93 4,75 4,60 4,46 4,34 4,23 4,13 4,03
7 5,48 5,27 5,09 4,93 4,78 4,65 4,53 4,42
8 6,03 5,79 5,58 5,39 5,22 5,07 4,93 4,80
9 6,58 6,31 6,07 5,85 5,66 5,49 5,33 5,18
Pokretno opereenje meukatne konstrukcije za razliiti broj polica i razliite
osovinske ramake
Izvan kontroliranog podruja, garderobe odnosno police za mape i
garderobu pod kljuem, toaletne prostorije, kafeterija, nia za ita-
nje novina, izlobeni prostor, prostorije za predavanja i koncerte (po
mogunosti u upotrebi i izvan radnog vremena knjinice), informaci-
je (centralni ured za obavijesti), katalog s karticama i mikrofiem, ter-
minali onime - kataloga, vraanje knjiga, podizanje naruenih knjiga.
Unutar kontroliranog podruja: informacije itaonice, bibliografije,
terminali online - kataloga, podizanje i vraanje knjiga koje se kori-
ste samo u itaonici, evidencija posudbe knjiga iz zbirke udbenika,
kopirni ureaji (u odvojenim prostorijama), knjige za slobodno
biranje, radna mjesta za korisnike, po mogunosti prilaz skladitu
knjiga za slobodni odabir.
1,00
Fi =b e (''"'"ij^j-) Formula 1
F, - potrebna povrina za jedno
otvoreno radno mjesto korisnika
b -irina stola
e -osovinski razmak stolova koji
stoje jedan iza drugog
N% - procentualni dodatak za prilaze
pojedinimradnimmjestima
Uz gore navedene uvjete potrebna
povrina za jedno pojedinano radno
mjesto iznosi oko 2,5 m
2
Primjer:
F, =1,00 m (0,70 +0,95) (1 +-2_)
F,=2,48m
2 100
Povrina za pojedinano radno
povrina za pi
mjesto -> (3)
Maksimalni razmaci izmeu
stolova
( \ Proraun povrine -
m
2
korisne povrine
r p g
I
A LB'l
m
i I
I 2,00
r
- 3, 80
i

n
1, 70
1
n

r

r
K j
c
U

B L3d
m
_l I
Mikrofi - katalog - mjesto za
itanje ->
i F = r t i = r 1 f s * *
Mjesto za itanje mikrofi - kataloga za
stolom 60/120 cm sa stolnim nosaem
ploica (s max. 10 vertikalno okretnih tab-
lica) ->@ A
Mjesto za itanje mikrofi - kataloga za
stolom75/150 cmsa stolnimnosaemza
max. 15 okretnih ploica ili za okretni no-
sa s do 50 objeenih ploica -> B
4 mjesta za itanje mikrofi - kataloga za
stolovima 75/150 cmza 1 (-2) okretna no-
saa s max. 50 (-100) objeenih ploica
(3,70 mx 3,80 m) -> ()
11,001
r i r
75
1
Regali
I 175
1 1
I
I l l
Pojedinana radna mjesta sustava
Minimalni manipulative prostor u

podruju za itanje -> @ Carrels
Pri prijenosu knjiga i izmeu sto-
jeih i sjedeih osoba -> ()
Najvia polica
i
Naj v i a pol i c a
1, 70 4 L
1, 30 3
2
K k
2 3 1
1. 20 4
/
1. 50
3 <
M i
2
&
10 1
C^MV
( 0) Visina regala s 5 polica ( Ti ) Visina regala za uenike Visina regala s 4 police - djeca
22, 5
i
-1.00
Dvostrani J ednostrani
Regali za odrasle 5 - 6 polica, za djecu 4 - 5 polica ->
KNJINICA
NAMJETAJ
Tipizirani namjetaj s pultovima
za informacije i posudbu svih
vrsta ureaja (telefon, PC, ter-
minali, ureaji za itanje mikro-
fia) kao i za to potrebni kabels-
ki kanali za elektrokomunika-
cijske i telekomunikacijske vo-
dove. Ormari s posebnim ladi-
cama za kataloke kartice, mi-
krofie, dijapozitive, filmove,
tonske i videokasete, CD; orma-
ri za karte, nacrte i grafike. Tipi-
zirani regali za knjige, asopise,
medije; najee slobodno sto-
jei dvostruki regali (vertikalni
nosai elini profili, police od
elinog lima ili drva) h 2,25 m,
razmak nosaa 1,00 m, dubina
polica ~0,25-0,30 m, ali posto-
je i posebno duboke police, npr.
za atlase i uvezane komplete
novina; police regala pomine
po visini u koracima od 15 mm.
Visina dvostrukih slobodno sto-
jeih regala moe biti najvie
jednaka peterostrukoj dubini.
Kapacitet regala ovisi o broju
polica; orijentacijski 25 - 30 knji-
ga/m'. (- DIN - struni izvjetaj
13). Razmak regala u skladiti-
ma >0,75 m, u prostorijama do-
stupnim korisnicima vei. Po-
mini regali (doputeni samo u
zatvorenim skladitima) mogu
uz povoljni raster stupova i od-
govarajui raspored njihovih
blokova poveati kapacitet do
priblino 100%. Potrebna je no-
sivost meukatne konstrukcije >
12,5 kN/m
2
(neznatni su dodatni
trokovi u odnosu na uobiajenih
7,5 kN/m
2
).
Ormar za asopise
Ormar za katalog
333
- OD KNJINICA
( j [) Funkcionalna shema srednje velike knjinice
3 0 0 0
2 4 0 0
E
1 5 0 0
C
K
1200
O
9 0 0
6 0 0
3 0 0
20 3 0 40 50 8 0 100
Na s v ak i h 3 0 0 m
2
1 0 0 0 0 s v ez ak a
( 2) Shema: potrebna povrina za B ovisno 0 veliini fundusa
ULI
- 1 , 3 0 - - 1 , 5 0 -
I || | Naj u i p r o l az | St a z a Uo b i aj en a i r i na j = J =
<D
Minimalni razmaci
( 4) Mala zona za listanje
Javne knj i ni ce (OB) nude literaturu ope naobrazbe i druge me-
dije u izravno pristupanoj postavi za slobodni odabir. Sustavno pri-
kupljanje i predstavljanje prema sadraju tiskovnih i drugih medija
ogranieno je na nekoliko veih OB. Njihova zadaa nije u tome da
prikupljaju znanstvenu literaturu ili je pohranjuju, nego su to knjini-
ce za slobodni odabir knjiga, najee s malim skladitima ili bez
njih. Korisnici su djeca, mlade i odrasli. OB osiguravaju fundus i
nude usluge neposredno prema potrebama korisnika. Kao mjesta
sastajanja ljudi ("prodajno mjesto"), imaju uz tradicionalnu ponudu
knjiga, i prostore za prelistavanje ("Browsing"), savjete graanima,
informacije, kafeteriju, mjesta zq sluanje glazbe, prostore za bora-
vljenje i priredbe, kao i skupna i pojedinana radna mjesta. Uz to
mogu imati i glazbenu knjinicu, artoteku (ponudba umjetnina) i/ili
pokretnu knjinicu.
U fundusu ("mediji"), osimknjiga i novina, nalaze se i asopisi, bro-
ure, igre i novi mediji (CD, video, PC-software) koji se mogu po-
suivati ili koristiti u knjinici. Prostorije bi svojim ureajem trebale
poticati ljude da tamo borave tako to se osiguraju prostori za odras-
le, djecu i mlade, a takoer za razne aktivnosti, ali bez otrog razd-
vajanja nego s postupnim prijelazom (D Potrebna se povrina
odreuje prema veliini fundusa -> (2) Cilj je osigurati 2 medijske
jedinice po stanovniku, minimalna veliina trebala bi biti 300 m
2
ko-
risne povrine pri fundusu od 10000 medijskih jedinica.->(2) Veli-
ke povezane povrine, priblino kvadratine i fleksibilno upotrebljive,
trebaju se pruati horizontalno a ne vertikalno (manje osoblja), s mo-
gunou proirenja i privlani ulaznimprostorom (?)
Regali u dijelu za odrasle sa 5 ili 6 polica (najvii dohvat 1,80 m-
u dijelu za djecu sa 4 police (visina dohvata ~1,20 m->(3)).
J edna polica prima 30 primjeraka strune literature, 33 primjerka
beletristike ili 35 primjeraka djeje literature. Staza izmeu regala
dugaka je javie 3 m. Nie i kabine treba oblikovati. Knjige se pre-
voze kolicima (d x v x =92 x 99 x 50 cm). Teretno dizalo treba biti
uz ulaz za dostavu, a u velikim knjinicama i posebna prijevozna
sredstva za knjige.
Optereenje meukatne konstrukcije za OB: 5,0 kN/m
2
, u skladi-
nimpodrujima s gusto postavljenimregalima 7,5 kN/m
2
, kod kom-
paktnog skladitenja (pomini regali) 12,5 odnosno 15,0 kN/m
2
.
Tlocrti:
1 Foyer
2 Omladinska literatura
3 Djeja literatura
4 Dizalo za knjige
5 Uzvisina za igru
6 Uprava
7 Dvorina itaonica
8 Ozelenjena pergola
9 Beletristika
10 Igre
p::;S=T " S3 j nJ
l l i J
Arh. Volkamer i Wetzel
( 5) Knjinica u Guterslohu Arh. Peter Friedeberg ( J ) Prizemlje, knjinica Viernheim(adaptacija) Arh. Rittmannsperger i P
334
ZNANSTVENE KNJINICE
KNJINICA
( T ) Popreni presjek podrune knjinice u Berlinu - (2)
Znanstvene knjinice oduvijek su imale kljuno mjesto u povijesti
znanosti i ivotu sveuilita. To nisu samo mjesta za uvanje knjiga,
ve mjesta na kojima se s knjigama radi. Vana i presudna djela
svjetske literature nastala su u knjinicama. Njihovo podizanje spa-
da u velike graditeljske zadatke drutva. Vani povijesno - arhitek-
tonski primjeri iz 19. stoljea dokazuju kako su bili visoki zahtjevi za
ostvarenje takvih graditeljskih zadataka (Biblioteca Laurenziana u
Firenci, Bibliothque Nationale u Parizu).
Podruna knjinica Berlin -> ( T ) - , glavna korisna povrina
3800 m
2
, knjini fond 300.000 primjeraka. Sveuilina knjinica
Gttingen (4)- (5), knjini fond itaonice 200.000 primjeraka,
1526 m
2
, dio sa slobodno dostupnim odabirom knjiga 30.0000
primjeraka, 1890 m
2
. 8500 asopisa, 510 m
2
-
rTW4!RI >, A. A A -v .>, .-s.'WLlHV
I zdavanj e i St r uni k. i Si gn. , St r uni ref . /
H u n a b - L L L L L L m i i a i i J j j j j j j j j j j j ^
(D
2. kat
335
KNJINICA
Q Prizemlje sveuiline knjinice u Dusseldorfu
Arh.. Volkamer i Wetzel
Stubite za nudu
r
2,75
6,11
2,75
L
- N
i n n n n
j
r
2,45
h
2,60
L
' "> .
"7
!
( 3) Popreni presjek - (2) - (4)
a
2,75 3,75 3,75 3,75 3,75
p r n n K / ^
dD'OD
I .
D
D
D
D
D
DD
D
D
n
D
I .
; ! ! : r
^ ^ TT -
l
*2.75 ' 3.75 ' 3,75 *
,J
"3,75 ' ' 3,75*
( 2) Prizemlje institutske knjinice Arh.. E. Neufert

1 Ulazno predvorje
2 Dvorana za kataloge
3 asopisi
4 Prirodne zn.
5 Obavijesti
6 Humanistike zn.
7 Umjetnost i glazba
8 Poezija
( 5 ) Velika knjinica u SAD-u
Arh.. Curtis i Davis
336
Odravanje
uinka
Psihologija rada
ovjek
Dinamiki ured
Radni
zadatak
Radni proces
Vremenski Kvantita-
r. pr. tivni r. pr.
Vremena Broj
I
Brzine Veliine
I |
Rokovi Teine
Geografski
r. pr.
Postaje
Vr ed n o v a-
nj e r ad a
Profilaksa
Godinji
odmor
I Obrazo-
vanje
I I !
Analiza
rada
Testiranje,
promatranjt
Osvjeenje
Slobodno
vrijeme
Poduka
I I
I "
Stvaranje
grupa
Izbor prema
sposobnost
Prehrana Odmor Trening
Boja
Sastav
zraka
Umjetniko
oblikovanje
Svjetlo
Tempe-
ratura
Emocional-
ni faktori
Optika
Uvjeti
uinkovitosti
Utjecaji
okoline
Psihologija
rada
Materijal
za rad
D
omona sred
stva za rad

Shema za planiranje rada u uredu. Shema u gornjoj polo-1
vini ralanjuje pojmove koji se odnose na radove ope-
nito, a u donjoj polovini specijalno na rad u uredu. Proble-
mi lijeve polovine sheme mogu se profilaktinimi peda-
gokimmjerama rijeiti ili popraviti, oni desne polovine
najveimdijelomtehnikimi organizacijskimmjerama.
Pisani
materijal
Kartoteka Tiskovine Sprave Strojevi
I 1 1
Sirovi
materijali
Sirovi
materijali
Knjige Stolice Za pisanje
I
1 1
Pokret, pisa
ni materijal
Aktuelna
kartoteka
asopisi Stolovi
Za
raunanje
I 1
Registra-
tura
Neaktuelna
kartoteka
Pribor za
kartoteku
Za umno-
avanje
I I 1
Aktuelna
registratura
Artiiva
Odloena
arhiva
Pribor za
pisanje
Za trans-
portiranje
Ukupna bruto povrina
(vanjske mjere)
Neto uredska povrina
Kori sne
ur edske
povri ne za
r adne gr upe
Povr i na
ur eda
Povrina zgrade
Pr i padne
servi sne
povri ne:
gar der obe
sobe za
odmor, aj
na kuhi nj a
(Pant ry),
sani t arne
prostori j e
Pr i padne hori-
zont al ne gl av-
ne pr omet ne
povri ne:
gl avni hodni ci ,
hori z. t rans-
portni ureaj i ,
povri ne za
okupl j anj e
Vert. prom.
povrine,
stubita,
pokretne st
ube, dizala
povrine
za ekanje
pneum.
pota,
transport.
ureaji
Pos ebne
povr i ne
Neto posebne povrine
Povr i ne za
t ehni ku
opskrbu, klimati-
zaci j ske povr.,
gri j anj e, opskr bi
st ruj om, prost o-
rije za t el ef on i
r el ej e, ur eaj i z
struj u u nudi ,
serveri
Povr i ne Povri ne Posebne zat i t ne Pr i padne Pr i padne ho-
unut arnj i h vanj ski h povri ne u kval i teti ser vi sne rizon. gl avne
konstru- konstru- uredski h prostori j a, povri ne, pr omet ne
kci j ski h kci j ski h npr. et ani servi s / gar der obe, povri ne:
el emenat a: el emenat a: pota / AOP-sl uba, sobe za gl av. hodni ci
st upovi , nosi vi f asade, pri j em, pri j avni ured, odmor, aj - hori z. t rans-
zi dovi par apet i kant i na / kuhi nj a, na kuhi nj a, port. ureaj i ,
arti i v / dvor ana za sani t ar ne povri ne za
konf er enci j e prostori j e okupl j anj e
f unkci onal na povri na
povri na radnog mj est a
mani pul at i vna povri na oko r adnog mj est a
komuni kaci j ska povri na uz radno mj est o
regi st rat ura uz radno mj est o
r epr ezent at i vna povri na uz r adno mj est o
pri padne kori sne povri ne za r adne gr upe
povri ne za dogovor e / kl auzur u gr upe
povri na za regi st rat uru gr upe
povri ne za ur edske st roj eve gr upe
povri ne za odl aganj e / ost avu gr upe
kompj ut orski t er mi nal gr upe
povri ne crt ai h st ol ova gr upe
f unkci onal na povri na
povri na radnog mj est a
mani pul at i vna povri na oko r adnog mj est a
komuni kaci j ska povri na uz radno mj est o
regi st rat ura uz radno mj est o
r epr ezent at i vna povri na uz r adno mj est o
pri padne kori sne povri ne za r adne gr upe
povri ne za dogovor e / kl auzur u gr upe
povri na za regi st rat uru gr upe
povri ne za ur edske st roj eve gr upe
povri ne za odl aganj e / ost avu gr upe
kompj ut orski t er mi nal gr upe
povri ne crt ai h st ol ova gr upe
Di st ant ne, r azdj el ne i pri padne pr i l azne povri ne u
svezi : buke, povj erl j i vosti , openi t e di st ancne
povri ne, dodat ak za kompakt ni namj et aj , sr edst va
cenzur e, r azdj el ne zi dove, ukr asno bi l j e,unut arnj e
komuni kaci j e s dodat kom zbog posj et i t el j a, pri l azni i
pomoni putevi
posebne kori sne povri ne za gr upu
npr. zona za ekanj e
npr. zona za i zl obe
npr. t rezori , bl agaj ne
Di st ant ne, r azdj el ne i pri padne pr i l azne povri ne u
svezi : buke, povj erl j i vosti , openi t e di st ancne
povri ne, dodat ak za kompakt ni namj et aj , sr edst va
cenzur e, r azdj el ne zi dove, ukr asno bi l j e,unut arnj e
komuni kaci j e s dodat kom zbog posj et i t el j a, pri l azni i
pomoni putevi
posebne kori sne povri ne za gr upu
npr. zona za ekanj e
npr. zona za i zl obe
npr. t rezori , bl agaj ne
( ? ) Organizacijska ralamba povrina uredskih zgrada prema Lappatu
- kolovanje
- informacije
- motivacija
- plaa
- obrazovanje
-dob
- zdravlje
- struktura
- org. planovi
- upute za rad
- organizacija
procesa
- opis rad. mjesta
- protok
dokumentacije
- komunikacija
- uredski strojevi
- uredski namjetaj
- spisi, kartoteka
- uredski materijal
- literatura
- radni materijal
- pomo, sredstva
- banka podataka
- akustika
- rasvjeta
- klimatizacija
- boje interijera
- velika ured. prost.
- pojedin. prostorija
- prostorija za
vie osoba
- kvaliteta prostora
Utjecaji koji odreuju rad 14 uredu (prema A.G. Henkel ~>CD )

tndogene sile
- jako irenje ekonominosti
- odredbe o centralizaciji privrede
- Parkinsonov zakon
- "fenomen"tzv. podjele rada,
pomicanje, razlaganje,
(racionalizacija)
tgzogene sile
- drutvni aspekti
(klizno radno vrijeme itd.)
razvoj struke i trita u
inozemstvu
- razvoj konjunkture
- direkt. ili indirekt. rad u uredu za dr.
vlast (npr. prekovr. rad zbog dodatka
na konj. ili dr. promj. porez, odredbi)
- trite rada / znanstvene spoznaje
UPRAVNE ZGRADE
OSNOVE - tD
Rad u uredu
Organizacija rada u uredu (struktura
ureda, rad sa strankama, uredska
tehnologija) odreuje zahtjeve glede
potrebnog prostora. Promatranja tije-
komduljih razdoblja pokazala su da
se tipologije zgrada razvijaju i mijen-
jaju. Uz avangardna rjeenja bilo je
uvijek i tipoloki istovrsnih zgrada,
koje tada kao cjelina reprezentativno
odraavaju Izraz tadanjih snaga I ut-
jecaja na njihov nastanak (3). Pri
organizaciji rada u uredu ovjek sve
vie postaje sredinji imbenik
0 . Sve veom promjenom ureds-
kog posla (ukljuivanje tehnike)
preglednost postaje znaajniji moti-
vacijski imbenik. Pri tome se pro-
jektantu omoguuje utjecati na sve
aspekte oblikovanja radnog prosto-
ra i radnog mjesta, to prema A. G.
Henkelu 0 uvelike utjee na os-
jeaj zadovoljstva pri radu.
Skupi ne prostori j a 0
1 Podruje ureda: ograeni ured za
1 do 3 osobe s AZUBI - radnimmje-
stima; skupni uredi do 20 osoba s
AZUBI - radnim mjestima; velike
prostorije do 200 osoba u jednoj ra-
zini. Kombinirani uredi s pojedina-
nimradnimmjestima i skupno upor-
abljivim zajednikim podrujima.
Sve su prostorije vienamjenske za
individualni i timski rad, povezane s
tajnitvom. 2. Podruje arhiva: od-
laganje spisa, mikrofilmova, elektro-
niko arhiviranje, oprema za arhivi-
ranje, reprodukcija, emitiranje,
ispravljanje, ulaganje, izdavanje,
unitavanje, crtei; prijenos spisa
ureajima ili runo. 3. Centralna pis-
arnica s diktafonima, umnoavanje,
tiskara, kopiraonica, fotolaboratorij.
4. Prijamnica pote, ekonomat (po
mogunosti susjedne prostorije u te-
meljnoj etai). 5. Reprezentativno
podruje: prostorije uprave, garde-
robe, izlobeni prostor, konferen-
cijske dvorane, sobe za razgovor.
6. Socijalne slube: garderobe, kuh-
inje po etaama, zahod, prostorije
za odmor, gimnastiku, kasino po
mogunosti s kuhinjom. 7. Rezervne
povrine i proirenja, povrine za
obuku a audiovizualnom opremom.
8. Parkiralita, kolni prilaz, dostava,
podzemna garaa. 9. Komunikacijs-
ke povrine: hodnici, proirenja hod-
nika, stubita, dizala, unutarnji i van-
jski prilazi. 10. Centralni ureaji za
opskrbu, tehnika, klimatizacija, ven-
tilacija, grijanje, energija EOP, rau-
nalni centar, telekomunikacije,
ienje i odravanje.
Proj ekti ranj e: detaljni snimak po-
gonske i organizacijske strukture, a
time posebnih funkcija i odnosa,
podloga je za konkretni program
potreba (analiza potreba).
337
Djelatnici u milijunima
Perspektive razvoja
organizacijskih promjena
Industrijske uprave:
Racionalizacija sa smanjenjem
zaposlenosti
Vremenske razlike kod
pojedinih struka
Eliminacija nisKoKvaViftcirane
djelatnosti
Integracija pisarske djelatnosti i
rasputanje sekretarijata
Potencijalni prijelaz na tele-
komunikacijski rad kod kue
Trgovina.
Porast trgovanja dostavom uz
gubitak gradskih trgovina
Spajanje banaka i trgovina
zbog pootrene konkurencije
Porast koncentracije
Centralizacija zadataka u
upravljanju
J avna uprava
Privatizacija pojedinih djelatnosti
u komunama
Redukcija zakonske regulative
Redukcija podruja koja zadiru
u osobnost (npr. prijave stanara)
Prostorna decentralizacija i
pribliavanje graanstvu
Ostale uslune djelatnosti:
Porast broja malih poduzea
(porast broja kvalific. savjetnika)
Razliiti smjerovi razvoja
Savjetodavni sektor pretea de-
centraliziranih radnih organizacija
Banke (tedionice).
u budunosti opadanje stope
rasta uz rastuu koncentraciju
Automatizacija masovne djelatnosti
Redukcija broja filijala i telebank.
Organizacija grupa komitenata
Osiguravajua drutva:
Zasienje trita s pritiskom kon-
kurenc. i trenda ka koncentraciji
J aka redukcija osoblja kroz
racionalizaciju
Obrada svih procesa bez spisa
< Decentralizacija putem jedinica
orijentiranih prema tritu
Potencijalni prijelaz na tele-rad
kod kue

Razvoj u sektoru uslunih djelatnosti
Mala prostorija
80-85% poredano
i 15-20% djeljivo
Grupna prostorija
<' spojeno
75-80% m n i
120-25% podijeljeno
" Ue" r adno
mj est o 65
Pr oi r eno" r adno
mj est o 10
Radna gr upa 8
Ost al e et ae. . . 10
Veliine radnih prostorija
(A) Direktor, glavni voditelj

odjela, voditelj odjela,
asistent
(i) Tajnitvo
() Glavni voditelj grupe,
voditelj grupe, struni
suradnik
Dnevno koritenje u uredu;
povrine u %
Podjela osoba na radne
grupe (jest ->treba)
UD
1 2 3 4 5 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
I
Osoba po
grupi
Uprava
Dogovori
82% grupna prostorija
Svrstavanje osoba
na vrste prostorija Povrina po etai
Osnovna pravila koritenja za podjelu prostora (sve slike Gottschalk
Proimanje obavjetajne tehnike, obrade poda-
taka i tehnike uredskih strojeva
Utj ecaj i nformaci j ske
tehnol ogi j e i uredske tehni ke
Razvoj informacijske i komunikacijs-
ke tehnologije dovodi do promjene
radnih uvjeta na uredskom radnom
mjestu.
Vienamjenski terminalni ureaji na-
domjetaju pojedinane dijelove ob-
rade podataka, tekstova i slika, poje-
dinani se sustavi umreuju u inte-
grirani sustav uredske komunikacije
> (?) Njemaka savezna pota
uvodi univerzalne mree kao ISDN
(Integrated Services Digital Net-
work) ili BIGTON (irokotrana inte-
grirana mjesna telefonska mrea od
staklenih vlakana), odnosno BIG-
FERN (meusobno povezivanje
BIGTON - mrea). Zbog opreme
radnih mjesta s raunalnim ekrani-
ma uz to idu terminali i pratei ure-
aji, raste potrebna povrina radnog
mjesta za priblino 2- 3 m
2
odnosno
otprilike na 15 - 18 m
2
(prema Gott-
schalku 1990. porast oko 20% - lit.
v. BAP). Utjecaj uredske tehnike na
oblikovanje i veliinu povrine rad-
nog mjesta stvara vrijednosne krite-
rije kao to su: vee teite na
neposrednoj kvaliteti radnog mjesta,
osiguranje prilagodljivosti koja od-
govara tipu poduzea, minimiziranje
pogonskih trokova, vee teite na
ekoloki ispravno vrednovanje rad-
nog mjesta emu vie ne odgovara-
ju prostorni rasporedi starih uprav-
nih zgrada. Mnogi ureaji vie ne
odgovaraju propisima (1986.g. oko
70% prema Henkelu -> C P ) .
Moderniziranje i preoblikovanje (-
sustavi opremanja) isto je tako rele-
vantno poput novogradnje koja se
gradi zbog prirasta tercijarnih djelat-
nosti i preustroja ureda -> @
Mogunost racionalizacije iznosi
kod administrativnih djelatnosti (od-
laganje, sortiranje, kopiranje,
traenje, nabava materijala) i komu-
nikativnih djelatnosti (konferencije,
rasprave) oko 25% tjednog radnog
vremena. Rutinski poslovi, u korist
stanke za aktivni odmor, reducirali bi
se za priblino 50%.
Porast rada kod kue, u vezi sa spo-
menutim poveanjem potrebne po-
vrine, ne vodi smanjenju uredskih
povrina, jer se dio djelatnosti oba-
Reverzibilni dio
15-25%
UPRAVNE ZGRADE
OSNOVE -> QD
TENDENCI J E/ K RI TERI J I
vlja u uredskoj zgradi (dogovori itd.).
Ograniena je primjenljivost povri-
na za razliite djelatnosti.
Moguoj neovisnosti o centrali (de-
centralizacija) suprotstavljaju se
drugi utjecajni imbenici (koncentra-
cija na sredinjoj lokaciji, reprezen-
tativnost sjedita poduzea, lokacija
u gradu kao dokaz kontinuiteta, am-
bijent, rad i aktivnosti u slobodno vri-
jeme na istom mjestu) koji mogu
imati znaajnu ulogu. Primjenomin-
formacijske tehnologije kao na vi-
deokonferencijama mogla bi se
slubena putovanja smanjiti za prib-
lino 50%.
Promj ene na radnom mj estu
Uinak racionalizacije primjenomin-
formacijske tehnologije i promijenje-
ni zahtjevi radnog mjesta (model, iz-
vedbe i organizacije posla) mijenja-
ju uredske strukture. Potreba za
osobljem pada, radne se grupe
smanjuju. Dosadanja raspodjela
poslova na razne osobe prema hi-
jerarhiji, primjerice predstojnik, tajni-
ca, referent itd., mijenja se tako da
se stvaraju radne grupe, a time se
vjerojatno mijenja i razlika u dodjeli
veliine radne povrine.
Osjetljivost prema neposrednoj rad-
noj okolini usko je povezana s domi-
nantnom svijesti o vrijednostima u
drutvu, to se odraava na odnos
prema kvaliteti radnog mjesta (dan-
je svjetlo, odnos prema okolini,
potronja energije) i djelatnosti (eko-
loki aspekti, potronja materijala,
briga o otpadu). Sa stajalita koris-
nika radno je mjesto visoko rangira-
no mjesto socijalne interakcije, koja
zbog formaliziranih radnih procesa
(AOP, organizacija rada) dobiva na
znaenju. Povieno fiziko i psihiko
optereenje izaziva pojaan interes
za radnu sredinu (dovoljna povrina,
osobni odabir namjetaja, ventilaci-
ja, zadovoljavajua zatita od uzne-
miravanja). 75% dnevnog rada oba-
vlja se na "uem i proirenom rad-
nom mjestu" -> (4). Nuni radni
kontakti i zajedniki koriteni ureaji
od velike su vanosti. Iz toga proiz-
lazi zahtjev za kombiniranu uporabu
pojedinanih i skupnih prostorija.
"Osobna" i "kolektivna" radna mjesta
Osimsanacije postojeeg uredskog
prostora javljaju se i nove koncepci-
je pojedinanih i skupnih prostorija:
prema O. Gottschalku > C D , pove-
zana djelomino izdvojena skupna
prostorija, prema E. Sievertsu > OD
i W. Fuchsu ->OD , kombinirani ured,
prema A.G. Henkelu ->OD , viestru-
ko ili vieznaenjsko radno mjesto.
338
Utjecaj funkcija i
1958 1961 1963
Rep r ezen t at i v n i r ed
1969 1971 1976
Organizacijska fleksibilnost
1978 1983 '
Diferencirana radna okolina
Pomona radna sredstva
Meh. pisai i raunski
strojevi, telefon,
registrator za spise,
pneumatska pota
Elektr. pisai stroj,
registratura
centralna EOP
Displej-datoteka,
komunikacijska
tehnika
Preferirane lokacije
Centar grada
Rub centra
Uredski gradovi
Rub grada
Rub grada
u "zelenilu"
( T ) Tlocrtne strukture od 1950. g. (prema Gottschalku ->CD )
Doba Tip Pomona sredstva Shema radnog procesa
od 1950 Male prostorije:
u nizu
naslagane
meh. uredski
strojevi
telefon
registrator za spise
Linearan y
od 1965
Velika prostorija:
transparentna
fleksibilna
Elektr. pisai stroj
fotokopirni aparat
centralna EOP
Umreen
\
od 1980
Grupna prostorija:
povezana
ralanjena
Decentraliz. EOP
obrada tekstova
displej-datoteka
Sekvencijalan
Tip zgrade i struktura rada (prema Gottschalku - CO )
J ednoredni raspored, ekonomino

zbog vrlo dubokih uredskih prostorija
_IJ J J J J 1 j _ U
"I BTI T
O
"Trr
-
rrrrrrm
( 4) Dvoredni raspored
n
1

i j j j i u j j j j j j j j j
r r r r r r r r r r r r r n
Troredni raspored
TIPOLOGIJA
Vrste uredskih prostorija
Tablica 0 , (prema Gottschalku
) pokazuje uklapanje tlocrtnih
struktura u veze funkcije i uredske
tehnike, kao odluujuih imbenika
koncipiranja zgrade.
Tehnike rada usko su povezane s
raspoloivom tehnologijom ->(2).
Struktura rada 50-tih, 60-tih i 70-tih
godina danas se dopunjuje informa-
tikomtehnologijomi uredskomteh-
nikom, to moe u tolikoj mjeri utje-
cati na rad i radnu sredinu (v.
promjene na radnommjestu), da se
stvaraju odgovarajui novi tlocrtni
razmjetaji.
Nakon stvaranja tipa -> ograenih
ureda 50-tih godina -> koncepcije
velikih prostorija od sredine 60-tih
godina i naela o skupnimprostori-
jama 70-tih i 80-tih godina, ini se
kako se u 90-tima nametnuo tip
kombiniranog ureda (->CP Fuchs,
Gottschalk, Sieverts) - prvi primjeri
od 1976.g. u Danskoj - s novimobli-
cima prostorija i kombinacijom svih
poznatih osnovnih formi.
Orijentacija prema stranama svijeta
razliito se primjenjuje.
Prema Rosenaueru, u 90% svih ur-
edskih zgrada glavna je os istok - za-
pad, jer radu smeta dubok prodor
sunca ujutro i naveer. Sunce s ju-
ne strane moe se zastorima lako
zakloniti.
Prema J oedickeu ->CD, glavna je os
jug - sjever, kako bi se osigurala in-
solacija svih prostorija. Sjeverne
prostorije mogu se prihvatiti samo u
projektima bez hodnika.
BP po radnommjestu
22,4 28,91 26.4 25,9 23,1
Standardni Komforni Velika Grupna Kombi,
ogra. ured ogra. ured prostor, prostor, ured
UPRAVNE ZGRADE
OSNOVE - tD
Sustavi
Tlocrti s jednimtraktomnisu ekono-
mini; prihvatljivi su samo kod dubo-
kih uredskih prostorija (danje svjet-
lo?)-.
Tlocrti s dva trakta dosada su za-
stupljeni u veini upravnih zgrada, a
mogui su pojedinani uredi i male
uredske dvorane s danjimsvjetlom
Tri trakta u tlocrtu su tip za visoke ur-
edske zgrade >(). Tlocrti bez hod-
nika izvode se kao SAD - sustavi za
gradsko sredite: grupiranje svih
prostorija s danjomili umjetnomras-
vjetom oko komunikacijske jezgre
(dizala, stubita, ventilacijska okna),
ili su te jezgre izvan gabarita - >.
SAD - sustav: izvan grada u unu-
tranjosti zgrade velika radna prosto-
rija s priguenjembuke, ventilacijom
i rasvjetomu stropu, po obodu male
radne prostorije s danjimsvjetlom.
Kombinirani ured: od sredine 70-tih
godina u Danskoj, kao SAD - sustav,
tlocrt dubok 16 - 18 m, kao veliki
skupni ured ili ograeni uredi u tri
trakta ->(7).
Danje svjetlo moe biti dovoljno do
dubine prostorije od priblino 7,00
m. Noviji sustavi koritenja danjega
svjetla (v. tehnika danjeg osvjetljen-
ja) skretanjem i prijenosom svjetla
(prizme, reflektori) poveavaju uin-
kovitost danjega svjetla.
U prof. H . Sommerovoj ->(lit.) ana-
lizi ekonominosti projektiran je pro-
gram prostora sa 5 mogunosti,
kako bi se dobili brojani podaci o
potrebnimpovrinama ->(S).
- standardni ograeni uredi, osovi-
nski raster 1,25 m, irina prostorije
iskljuivo 3 rastera, - komforni ogra-
eni uredi, osovinski raster 1,50 m,
razliite irine prostorija,
- velika uredska prostorija, dubine
20 - 30 m, povrine do 1000 m
2
,
- skupne prostorije, 15 - 20 surad-
nika, radna mjesta udaljena od fa-
sade najvie 7,5 m,
kombinirani ured, iskljuivo pojedi-
nane sobe s otprilike 10 m
2
,s jed-
nim zajednikim prostorom dubine
6- 8 m.
Vrste uredskih prostorija i usporedba potrebnih

povrina
Raspored bez hodnika
Prvi projekt jednog kombiniranog
ureda, ESAB glavna uprava. Ten-
born Architektur AG, Stockholm
1976; varijante ureenja: velika pro-
storija, grupna prostorija, ograeni
uredi, kombinirani ured
( 9) Ograeni uredi Kombinirani ured
339
50,00
"LM.
50.00
a
50,00
50,00
ffl
50,00
25.00
i 25,00 -t- 25,00 - I 25,00 -+- 50,00

25,00 50,00
t- 25.00 -
7TTBK MTT~ IlV
25,00 -+- 50.00 - 4- 25,00 - t
n s H
m\ \ [...I U U 1 1 I IL
w i r r j
I 25,00 H - 50,00 - t- 25,00 H
f f f j f l
M

r - g j n r i kmCTo
m
t r t
100,00
50,00 - t- 50.00
@
7 n
ft
E - k NL
JJ
H Z Z Z Z S
oko 25,0 i oko 25,0
Prema graeviskimpropisima mora od bilo koje toke neke prostorije
z a boravak stubite biti udaljeno =30 m. Prema tome treba za razmak
stubita od ruba zgrade uzeti 25 m, a za njihov meusobni razmak 50
m - - @
UPRAVNE ZGRADE
OSNOVE - tD
Ti pol ogi j a
Vee uredske zgrade su viekat-
nice s promjenljivim pregradnim
zidovima koje nosi meukatna
konstrukcija - s. 103. Krute jezg-
re kao sanitarni ureaji, stubita,
dizala itd. nalaze se na = razma-
cima*) propisanimu graevinskoj
regulativi izvan gabarita zgrade
Q) i (2), uz jednu stranu u zg-
radi - (5) , u unutarnjim
uglovima - >,
na kraju trakta , @, ,
ili u sredini hodnika po-
kraj svjetlarnika do (21),
tako da se dobiju to dulje pove-
zane radne povrine. J ednostruki
niz stupova u sredini - i
omoguuje hodnik desno ili lijevo
od stupova u skladu s potrebnim
prostorijama. Dvostruki niz stupo-
va omoguuje jednako duboke
uredske prostorije - >- . Pri
tome hodnici dobivaju posredno
osvjetljenje s pomou visoko
postavljenih prozora i ostakljenih
vrata u zidu hodnika. Ekonomi-
no je neposredno osvjetljenje
hodnika eonimprozorima ako je
zgrada kratka - (3), s krilnim
traktovima i , graena
na kut - >, u obliku slova T -
, slova U , kod dugih po-
maknutih tlocrta koji mogu
zavriti u obliku kria s oknom
za dizala u sredini.
Bono osvjetljenje hodnika
uvlaenjemfasade manje je eko-
nomino - > i . Na skupimi
dubokim parcelama treba pred-
vidjeti svjetlarnike pomou kojih
se osvjetljuju hodnici i nuspro-
storije, pismohrana, sanitarne
prostorije i garderobe do
@>. U unutarnjim uglovima stu-
bita, dizala i sanitarne prostori-
je; u tamnim dijelovima zgrade
tamne komore, trezori i prostori-
je za odlaganje
Prema odredbama EBO 17
treba od svake prostorije, nami-
jenjen tranjom boravljenju ljudi,
biti dostupno stubite na udalje-
nosti =25 m, mjereno od sredi-
ne dotine prostorije do vratiju
stubita.
340
r t - r r n
I L J L J i
Ograeni uredi Garrick Building,
Chicago. Arh.. Dankmar Adler i
Louis H. Sullivan, 1892
Varijante ograenih ureda prema
Henkelu ->03
n
Velika uredska prostorija, Leiter Troredni tlocrt, upravna zgrada

Building I, Chicago. Arh.. William ( 4) BASF AG. Arh.. Hentrich i Pet- I oDornn lonnsu 1B70 10C//C7
UPRAVNE ZGRADE
OS NOVE T I P OL OGI J E 1 9 5 0 - 1 9 6 0 C D
Koncepti graevi na I
Odnosi izmeu organizacije ureda i koncepcija prostora klasificirani su pre-
ma jednoj studiji izraenoj u SAD lit., a kao kriteriji za koncepcije prostora
ti su odnosi mjerilo za promjene uredskih struktura zbog automatizacije rada
u uredu.
Velike uredske prostorije (Mies van der Rohe:"... pregledne, nepodijeljene,
samo ralanjene..." -lit.) pogodne su za velike skupine suradnika koji rade
prema naelu visokog stupnja podjele rada, za rutinske djelatnosti s niskim
pragomkoncentracije. Danas je to sve vie iznimni sluaj a ne pravilo. Ta je
koncepcija nastala u 60-timgodinama s argumentima poput onih 0 transpa-
rentnosti i preglednosti radnih procesa, o razvoju kolektivne svijesti, kao ra-
cionalno organiziranoj vienamjenskoj povrini. EOP - ureaji nalazili su se u
posebnimprostorijama, a ne uz svako radno mjesto. Velike dubine prostorija
do 20 do 30 mzahtijevale su intenzivnu primjenu graditeljske tehnike koja
samo uvjetno omoguuje prenamjenu zgrade, a mogua prilagodljivost je pri
dananjim zahtjevima prilino ograniena (prozori koji se otvaraju, mogu-
nost razliite opskrbe svjetlom, klimatizacijom, strujom) (lit. A.G. Henkel). Ve-
lika prostorija, koja prema dokazima sociologa ima u sebi elemente prisile
(drutvena kontrola, ovisnost o tehnikim ureajima, optike i akustine sm-
etnje) izazivala je odbojnost zaposlenika. Ograeni uredi vrlo su pogodni za
samostalni koncentrirani rad, kao prostorije za jednu osobu ili za vrlo male
skupine kojima je potrebna stalna razmjena informacija. Oblici ureda, koji su
se u Njemakoj razvili poslije 2. svjetskog rata, imaju i danas svoje opravdan-
je ako radna mjesta odgovaraju zahtjevima (- Gruner i J ahr/Steidle, Kissler
ili - Uredske nove graevine za njemaki parlament/ Schurmann) ili u vie-
katnimuredskimzgradama u kojima struktura objekta moe biti tako presud-
na da dominira nad karakteristikama strogo normiranih prostornih i organiza-
cijskih radnih uvjeta.
LeBaron J enney, 1879 schnigg 1954/57
i f ^ i S i S ?
s* 'oj^J* h
-
K S
Glavna uprava BfA, Berlin, Arh:
Rave i Rave
R ; ' ^r : i--?
Prva velika uredska prostorija s 270
mjesta u Njemakoj, na 5. katu jed-
ne ranije skladine zgrade
Arh.. Walter Henn, 1962
_ a) BfG Frankfurt _ . . , , ,
AVnNowotny-Mhner,HPP,Speeri ^ S o r ^ U ,
Liebefeld
c* y-
m <5-0KKHH>
/ y / f f f i x
( J ) Velika uredska prostorija u Hammu, gornja etaa
Reverzibilni ured, glavna uprava

LVA Rajnska pokrajina, Dusseldorf,
Arh.. Deilmann
Legenda
Male prostorije
a
Grupne prostorije
-oDizalo
Glavno stubite
0 Pomono stubite
X Uredski servis
J ezgra
Prilaz prizemlju
c) Novinska kua G +J , Hamburg Arh.. Steidle, Kiesler, Schweger i partneri
341
OSNOVE TI POLOGI J E 1970- QD
Radna povrina Pomone povrine
2500 - 600 m
2
-100-200 m
2
' Mala inicijacija
pravokutnih
prostorija za vie
osoba
Mogunostpodjele
s organizacijskog
gledita i
"'Max. udaljenostdo
prozora I
7,50 nri I
Veliina: , "V
max: 250 m? /
min: 150 nrr /
kompaktni oblik
Direktni prilaz/
iz hodnik'-'^
Iz suprotnosti 600 <F jedinice
1000 m
2
i F etae =maksi
^^ Reverzibilni ured, optimiranje
korisnih povrina
Odreivanje elemenata za grupnu
prostoriju prema Gottschalku ->CD
1. faza izgradnje uredski
zgrade u Bremenu 1987
Grupne prostorije
Primjer povezanog djelomino zo-
niranog grupnog prostora. Grupne
prostorije su povezane preko rever-
zibilnih zona malih prostorija i pre-
ma potrebi djelomino zonirane za
zajednike povrine.
O Male prostorije,
_ fiksne
Male prostorije
|~1 reverzibilne
rt*. Podruje
1
' tajnitva
J
J ezgra s komunikacijama
Zonirane
o grupne
prostorije
- - t
UPRAVNE ZGRADE
Koncepti graevina II
Reverzi bi l ni ured bio je pokuaj da se poprave uvjeti rada velike prostorije,
koji se nisu smatrali zadovoljavajuima (bez diferencirane klimatizacije i da-
njega svjetla, optike i akustine smetnje). S mogunou da se, prema pot-
rebi, prostorija podijeli na ograene urede koji bolje odgovaraju za koncentr-
irani rad, poveani su tehniki uvjeti za prilagodljivost.
Osimnezadovoljstva zaposlenika, opravdanost velikih prostorija dola je u pi-
tanje i zbog brzoga rasta cijena energije.
Novom tehnologijom promijenjena radna struktura (npr. upotreba osobnih
raunala) omoguila je organiziranje malih skupina. Prvi primjer je zgrada osi-
guravajueg drutva VA - Mannheim.
Skupne prostori j e (mala "velika prostorija") prikladne su za skupine surad-
nika koji stalno izmjenjuju informacije. Njima se pokualo, veliinom okoline
radnog mjesta (najvie 7,50 mod prozora), stvoriti prostorne uvjete za po-
veanu individualnost radne sredine (v. promjene na radnom mjestu) i tako
poboljati kakvou radnog okruja koja u velikoj prostoriji vie nije zadovolja-
vala rastue zahtjeve uredskog posla.
Potpuna klimatizacija nije potrebna ako se djelominomdopuni uinak venti-
lacije kroz fasadu i grijanja toplimpovrinama (tehnika zgrade). Sve vee ko-
ritenje tehnike i automatizacije mijenja zahtjeve o uredskimprostorijama i s
tim povezana potreba za novim profilom suradnika zahtijeva saniranje po-
stojeih uredskih zgrada. Slian problemodnosi se na oblik konfiguracija ve-
likih prostorija koji u mnogimpojedinostima ne zadovoljava (promjene na rad-
nommjestu). Promjena organizacije postie se rekonstrukcijomzgrade, do-
voenjem danjeg svjetla kroz unutarnja dvorita, preglednim rasporedom
tlocrta, stvaranjemradnih mjesta iste kakvoe glede svjetla, zraka i zatite od
buke ili uvoenjemsustava uredske opreme koji mogu preuzeti i graevins-
ko - tehnike zadae poput primjerice postavljanje kabela, prikljuci itd., kao
i funkcije ralambe prostora.
Primjer sanacije je postupak preustroja Uprave V1 Bertelsmann u Guterslo-
hu, potaknuto nezadovoljstvomsuradnika (promjene na radnommjestu). ini
se da je velika prostorija, unato proirenu miljenju o univerzalnosti, prik-
ladna samo za mali broj organizacijskih oblika i sadraja rada i da zamisao o
potpunoj racionalizaciji ureda nije jednako primjenljiva za svaku radnu orga-
nizaciju.
Kod Bertelsmanna je cilj bio poboljati kakvou radnih mjesta, zadrati prila-
godljivost za nove uredske tehnike i pregrupiranja, ekonomino raspodijeliti
povrinu na radna mjesta i sniziti pogonske trokove. Nove smjernice (nae-
lo kombi ni rani ured) pokuavaju pruiti prikladnu koncepciju prostora uvijek
kad su posrijedi posebni zahtjevi organizacije ureda. To znai da nude pro-
stor koji je prilagodljiv tamo gdje treba i omoguuje skupni rad, sadri i poje-
dinane prostorije za koncentrirani rad, ima u pripremi ureaje koji se povre-
meno zajedniki koriste za posebne i skupne aktivnosti te omoguuje sa-
mostalan visokokvalificiran rad, pri emu se radno mjesto moe tijekomdana
mijenjati.
/no stubite
Koncepti grupnih
prostorija prema
Gottschalku CD
Centralna banka pokrajine Hessen u Frankfurtu / na M. 1988.
Mller
Arh.. J ourdan,
Normalna etaa velike prostorije 100%
Q) Reverzibilni ured, uprava Dortmund
Normalna etaa ograeni uredi 64%.
Unutarnja korisna povrina 13%
Arh.. Krmer, Sieverts i p.
342
H / M
J \ jNOO f\00 KOO N 1
ran-
2
-
[ZZl
TO* p >e
i f f
Kombinirani ured Zander &Ingstrm
Arh.. Lennart-BergstrmAB, Stock-
holm1978
ES
J edinica kombiniranog ureda
Edding AG, Ahrensburg
Arh,. Struhk i p.
l e y J j a i .
i
:
m m i O M p i i i
" c i . t U . S *S I rl i i c i . i
^r n i i g r ; - r am
.i a. .
Glavna uprava American Can Company, Greenwich, Connecticut,
Arhitekti: Skidmore, Owings &Merrill
UPRAVNE ZGRADE
OS NOVE T I P OL OGI J E 1980 - 1990 - > OD
Koncepti zgrada III
Sve vee koritenje tehnike i automatizacije mijenja zahtjeve o uredskimpro-
storijama i s timpovezana potreba za novimprofilomsuradnika zahtijeva sa-
niranje postojeih uredskih zgrada. Slian problemodnosi se na oblik konfi-
guracija velikih prostorija koji u mnogim pojedinostima ne zadovoljava (-
promjene na radnom mjestu).
Promjena organizacije postie se rekonstrukcijom zgrade, dovoenjem dan-
jeg svjetla kroz unutarnja dvorita, preglednimrasporedomtlocrta, stvaranjem
radnih mjesta iste kakvoe glede svjetla, zraka i zatite od buke ili uvoenjem
->sustava uredske opreme koji mogu preuzeti i graevinsko - tehnike za-
dae poput primjerice postavljanje kabela, prikljuci itd., kao i funkcije ralam-
be prostora. Primjer sanacije je postupak preustroja Uprave V1 Bertelsmann
u Guterslohu ->@ - potaknuto nezadovoljstvomsuradnika (promjene na
radnommjestu). ini se da je velika prostorija, unato proirenu miljenju o
univerzalnosti, prikladna samo za mali broj organizacijskih oblika i sadraja
rada i da zamisao o potpunoj racionalizaciji ureda nije jednako primjenljiva za
svaku radnu organizaciju. Kod Bertelsmanna je cilj bio poboljati kakvou
radnih mjesta, zadrati prilagodljivost za nove uredske tehnike i pregrupiran-
ja, ekonomino raspodijeliti povrinu na radna mjesta i sniziti pogonske tro-
kove. Nove smjernice (naelo kombinirani ured) pokuavaju pruiti prikladnu
koncepciju prostora uvijek kad su posrijedi posebni zahtjevi organizacije ur-
eda. To znai da nude prostor koji je prilagodljiv tamo gdje treba i omoguu-
je skupni rad, sadri i pojedinane prostorije za koncentrirani rad, ima u pri-
premi ureaje koji se povremeno zajedniki koriste za posebne i skupne ak-
tivnosti te omoguuje samostalan visokokvalificiran rad, pri emu se radno
mjesto moe tijekomdana mijenjati.
LLfjj'jn
- n ' * L
p r n m m i
t i n
Kombinirani ured, komercijalna
podrunica, PPC Heilige, Stuttgart
Arh.. Bernhard Steiner i
Bernhard von Wallis, 1991
Lcn_
Kombinirani ured Nafslund Nycomed A/S, Oslo Arh.. Niels Torp, 1987
1
U l i . . ff
Pr edvor j e
2 Pr ost or i j a za odmor
3 Ur ed
4 Pr ost or i j a za dogovor e
5 Tonski st udi o
6 Skl adi t e
3 7 Ur eaj za ot pr emanj e
spi sa
8 Kl i mat i zaci j sko okno
9 Vel i ka ur ed. prost ori j a
10 Unut r anj e dvor i t e
11 Lj est ve za nudu
12 Pr epust kr ova
1976. dovrena I. faza izgradnje nove
upravne zgrade (V1) za f. Bertels-
mann ->@ - @
Potpuno promijenjen raspored
radnih mjesta 1985.
Prestrukturiranje. Izmijeane pojedinane i
grupne prostorije
343
7,5
1,56;

6,25
3,66
O G
6,25
"'3I 4
o
5,0
i.56 - 78 -
0
40-1 1,2 1-38-
3,75
1,56 1,39
Stol za pisai stroj sa
stolomza odlaganje
Dvostruka korita s
normalnimformatima
Osovinski razmak zidova prema
normiranimmjerama ->s. 57
ff
Prostorije s jednim i vie mjesta Uobiajeno Najvie
Dubina prostorije 3, 75-7. 50 m 9,25 m
Osovinski razmak prozora 1, 00-3, 25 m 6,00 m
Osovinski razmak stupova 1, 75-7, 50 m 11,00 m
irine centralnih hodnika 1, 75-2, 50 m 3,25 m
irine bonih hodnika 1, 50-2, 00 m 2,50 m
Visina prostorija 2, 50- 4, 00 m 5,00 m
Praktino pravilo T
=1,5 Hf- tekst
I -
I n l Q
l o l l
<OD
cm
-4,80- -4,80-
-4,40-
16,00 m
2 15,00 rrr
H
E l I
0 0
h q i o J
_\\m U ! y
Is::::] 1=i~~
16,00 m

12,50 m

3 X 1,50 =4,50
Konstrukteri, tehni-
ko projektiranje
Administracija, komer-
cijalno projektiranje
Primjeri kako bi trebala izgledati

radna mjesta s uredskim strojevi-
ma na kraju stola
4x1,20 =4J 4x1,20 =3
( 8) Min. dimenzije ureda za 2 osobe
Opa rasvjeta Sred. jaina Osvjet
pojedinano osvjet. (lux) mjesta
Hodnici, toalete,
nusprostorije 30 -
Stubita 60 -
Arhive, registr. 120 250
Knjigovodstvo 250 500
Stenogr., knjienje,
pota, kuhinja.
tehniko crtanje 600 1.000
Laboratorij - 4.000
Svje zrak m
3
Prema propi- Prema amer.
/sat po osobi sima VDl prop. ASRE
10 Nepuai pri zra
nomgrijanju i
vanjskoj tempe-
raturi ispod 0 C
10-27 Ured. prost.
20-30 Nepuai
26-34
30-40 Puai
34-51 Puai
51-68 Soba direktora
^g^ Tablica za jainu osvjetljenja u
upravnimzgradama
I-
Tablica VDl i ASRE propisa za venti-
laciju *)
Zidovi za vjeanje listova, regali, Garderoba
ploe na izvlaenje, visei registratori
M o g u e dimenzije male prostorije u "kombi, uredu" (Home base) - Edding AG
Arh.. Struhk i partner
UPRAVNE ZGRADE
DIMENZIONIRANJE: POTREBNE POVRINE -> QP
Potrebna tlocrtna povrina prema Schnelleu CD (pisai stol 140/70)
bez uredskih pomonih sredstava i povrina za njihovo opsluivanje:
mjesto za pisai stroj 1,70 m
2
struni suradnik 2,30 m
2
struni suradnik voditelj kartoteke 1,90 m
2
struni suradnik za rad sa strankama 2,50 m
2
Potrebni prostor nach RKW , ukljuujui uredska pomona sredstva
i povrine za njihovo opsluivanje CD .
tajnica = 10,00 m
2
samostalni referent
s
6,00-9,00 m
2
referent u prostoriji s vie radnih mjesta 5,00 m
2
isti u radnoj dvorani 3,80-4,80 m
2
soba za konferencije po osobi 2,50 m
2
ef odjela bez posjetilaca izvana 15,00-25,00 m
2
Prosjena potreba prostora radnog mjesta po zaposleniku, ukljuujui
uredska pomona sredstva i povrine za njihovo opsluivanje (bez
uprave), u Njemakoj je:
30% 3,60- 4,60 m
2
55% (prosjeno 8,5 m
2
) . 7,00- 9,00 m
2
15% vie od 9,00-15,00 m
2
(podjela na sobe s pojedinanimradnimmjestom, s vie radnih mjesta
ili radne dvorane uvijek je jasna).
Prosjena potreba prostora prema dr. Rosenkranzu -CD
po zaposleniku 4,00-6,00 m
2
Prosjena potreba prostora prema "Komunalni centar za pojednostav-
njenje uprave":
po zaposleniku 7,00-12,00 m
2
Potrebna povrina za radno mjesto prema Uredbi 0 radnimprostorima:
prostor za rad najmanje 8 m
2
tlocrtne povrine
slobodna povr. za kretanje po zaposleniku 1,5 m
2
, najmanja irina 1 m
zrani prostor najmanje 12 m
3
za preteno sjedei poloaj,
najmanje 15 m
3
m3 kad se uglavnomne sjedi pri radu,
-svijetla visina u odnosu prema povrini:
do 50 m
2
2,50 m
vie od 50 m
2
2,75 m
vie od 100 m
2
3,00 m
vie od 250-2000 m
2
3,25 m
Potrebna povrina za radno mjesto prema "Sigurnosni propisi za ured-
ska radna mjesta": ograeni uredi 8- 10 m
2
prema osovinskimmjerama
za velike uredske prostorije 12-15 m
2
Prosjena potrebna povrina za radno mjesto prema Gottschalku - lit./
- (7) - (8): do 1985- 8- 10 m
2
uobiajeno; ubudue - 12-15 m
2
.
Zakonom nije propisana neka odreena minimalna povrina za ured-
sko radno mjesto.
Prema amerikim ispitivanjima (Con. Life Ins.), ukljuivo povrine za
postavljanje i opsluivanje uredskih pomonih sredstava (tlocrtna po-
vrina +okruenje od 50 cm=potrebna povrina za pomono sredstvo):
djelatnik u uredu 48 sq. ft. ( 4,46 m
2
)
tajnica 72 sq. ft.
ef odjela 100 sq ft.
direktor 144 sq. ft.
drugi potpredsjednik 216 sq. ft.
prvi potpredsjednik 324 sq. ft.
Dubina prostorije ovisi 0 potrebnomprostoru, prema tome odnosi li se
to na sobu s jednim ili vie radnih mjesta, na veliku ili zajedniku pro-
storiju ili na uredsku dvoranu.
Prosjena dubina uredskih prostorija je 4,50 - 6,00 m. Danje svjetlo os-
vjetljava do dubine od 4,50 m(ovisno 0 poloaju zgrade, irini ulice ili
slobodnomvanjskomprostoru). Priblino je pravilo:
T =dubina prodiranja svjetla = 1,5 Hf,visina prozora (Hf =3,00 m,
T =4,50 m). Ako su radna mjesta na veoj dubini, potrebna je umjetna
rasvjeta u posljednjoj treini dubine prostorije.
Radne skupine najee se osnivaju bez obzira na dubinu prodiranja
danjeg svjetla jer su potrebne dublje prostorije.
irina prolaza uza zid hodnika ovisi o broju zaposlenika u prostoriji i pot-
rebnom prostoru oko ureaja. Openito bi trebalo da se dvije osobe
mogu mimoii.
*) ASRE Ameriki propisi za ventilaciju
( 6,70 m
2
)
( 9,30 m
2
)
(13,40 m
2
)
(18,54 m
2
)
(27,89 m
2
)
344
1875 1875 1875 1875 1875
'1015 i50Qi?
Q
9765 I 780 , 780 ! 765 850 i 780 i 850 i 780 ^ 850 | 780 j 850 [ 780 |620| 1085 | 780^
Dakt i l obi ro Soba s dva st ol a Radna prost ori j a (kar t ot eka)
Pisai stol po DIN-u (veliina 0,78/1,56 m)
Podjela po modulu od 187,5 odgovara za rebrasti strop s osovinskommjerom62,5 (Koenen-strop) s normalnomoplatom. To omo-
guuje povoljnije postavljanje premjestivih pregradnih zidova. Osovinske mjere paljivo projektiranih uredskih zgrada su 1,75 -
1,85 i 1,875, posljednja mjera se u skladu s naprijed navedenimini najpovoljnijom.
BofroflOIS |500|'|
0(
j'765 I 780 j 780 | 765 ^ 850 i 780 | 850 | 780 ^ 850 ! 780 | 850 | 780 j 6201 1085 | 780^
i::
a
1 a
m

D Ili
1
a
pi i j i j i p;
a p i j i j p i a i i i i r i a i d Q
i l
Organizacijski pisai stol (vel. 0,70/1,40 m, sustav Velox)
Primjenomorganiz. pisaih stolova u kombinaciji s Velox - stolnomtrakom ispod prozora umjesto registraturnog namjetaja ->
( i ) tedi se prostor odjednog osovinskog razmaka na pet osovin. razmaka i dodatno 32,5 cmu irini srednjeg prolaza. Uteda
od oko 21% u m
2
. Razmak pisaih stolova od 75 cmmogu je samo uz upotrebu okretnih stolica.
, 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 ,
3Z
i fl 0
c | a | oQ oQ
3 E
fi
51
M l t f
1 1 1
1
o o
1
D

D
l
D
d
1
D
1
D
UPRAVNE ZGRADE
DIMENZIONIRANJE -> QP
RAZDIOBA PROSTORA
Podj el a prost ori j e
2,30
"Home base", pojedinana soba

"kombiniranog ureda"
Raspored prostorija uz upotrebu organizacijskih pisaih stolova

Razliite uredske prostorije u sustavu velikih prostorija: a) ef, mala soba za sjednice ili dogovore: b) pomonik ili voditelj odjela;
c) tajnica, doek stranaka; d) struni suradnik (i rad sa strankama); e) radne dvorane (radne grupe)
Raspored prostorija "Kombi-biroa" s

perifernimpojedinanim prostorima
i dodatnimzajednikim prostorima
( 4) Presjek kroz uredske prostorije
5,00
( 5) Presjek, pojedinane i zajednike prostorije "kombiniranog ureda"
(Edding AG) Arh.. Struhk i p.
345
t
4
-
2T
_ 0_
Knj i govodst vo
Radna
prost ori j a
" O "
O
Q
Soba s dva
pi saa st ol no
o4-
Dakt i l obi r o" g
O
n n
u| u
Obr ada
TJ
XI
n
T T
Raspor ed st ol ovgl
s pr ol azom c-l
-t
T 7
O
U
J
o t
CD

Soba s
j edni m st ol om
- t o
Regi st r at ur a
(li)CM.j
"-i

Osovi nski r azmak pr ozor a 1, 25
Minimalne irine prostorija prema osovinskim razmacima
prostora
Najmanji razmak prozora ili osovinski razmak pro-
zorskih stupova iznosi 1,25 mto odgovara normi-
ranim mjerama ->s. 63, a odgovara i najraznovr-
snijim potrebama prostora uredskih zgrada. Tako
nastali razmaci pregradnih zidova od 2,5; 3,75;
5,00 mitd. ->Q- ( yj ) nude mnotvo povoljnih mo-
gunosti razmjetaja namjetaja koje se mogu i po-
veati da bi zadovoljili gotovo sve zahtjeve. Ako je
potreban vei ritam, treba odabrati razmak prema
i
D-
!
o o
a
u
JT
5,15
Osovi nski r azmak
pr ozor a 1,20
5,15 4.75
Osovi nski r azmak
pr ozor a 1,30
4, 40
Osovi nski r azmak
pr ozor a 1,40
( 2) Mogunosti koritenja pri razliitimosovinskimrazmacima prozora -> QP
UPRAVNE ZGRADE
DI MENZI ONI RA NJ E -> QQ
Kor i sne povr i ne
Osnova E. Kahlova - QQ ispiti-
vanja bilo je naelo o pojedina-
nim uredskim prostorima pore-
danimdu fasade, s varijantama
- (3) hijerarhijski ili korisniki
uvjetovanim razlikama u veliini
prostorije.
Korisnik Korisna povr ured. prostora
1 struni referent s diskrecijskimpra-
vima (personalno - socijalni odjel) ili
posebnompotrebomza koncentraci-
jom oko 12 m
2
2 struna referenta (po mogunosti s
Azubi - mjestomza dostavu) ili 1 su-
radnik sa stolom gdje mogu razgo-
varati otprilike 4 osobe oko 18 m
2
Vodei suradnik sa stolomza kojim
moe razgovarati otprilike 6 osoba, ili
3 struna referenta, administratora ili
slino, odnosno 2 struna referenta s
dodatnimmjestomza rad na stroju ili
predsoblje efa s ekaonicom
24-30 m
2
ef ili radne prostorije opremljene
mnotvomureaja
od 30 m
2
Mogunosti namjene razliitih

veliina prostorije ->CP
Osovi nski r azmak
pr ozor a 1, 87
5
II. Dolazi u obzir i razmak od 2 x 1,25 =2,50 m->s
istimsvojstvima kao i razmak od 1,25 m.
1,875 m=1 1/2 Uba vea je mjera osovinskog raz-
maka za uredske zgrade. (Xa) mogu se ta-
koer koristiti za mnoge primjere prikladnog po-
loaja namjetaja. Tomosovinskomrazmaku odgo-
vara i modularni razmak nosaa od 625 mmili 1,25
m, pri emu svaki trei nosa pada na fasadni stup.
Osovinska mjera 1,20 m
Standardna veliina od 18 m
2
(3 x
1,20 m- 0,10 mpregradni zid) sa i-
rinomprostorije 3,50 mpreuska je za
standardni namjetaj za 2 suradnika,
potivajui DIN mjere (2 x 1,00 m
razmaka i 2 x 0,80 mirine pisaeg
stola =3,60 m). Dvoosna prostorija
irine 2,30 mpreuska je za 1 refe-
renta s mjestima za posjetitelje.
Dublja radna mjesta s ekranima i po-
sebnom opremom zahtijevaju slje-
deu po redu irinu prostorije (4,70
m). Dodatna uporabiva povrina ne
moe se iskoristiti.
Veliina prostorije iroke 3,80 msa
18 m
2
korisne povrine omoguuje:
- dodatni namjetaj za registratore;
- 2 radna mjesta s ekranima s dubi-
nom od 0,90 m, prema preporuci
strunog udruenja; - 1 crtai stol
odnosno crtai stroj i 1 pisai stol;
- 1 pisai stol i stol za kojimmogu
razgovarati 4 osobe. Mogua su sva
uobiajena radna mjesta; visoka
uporabna prilagodljivost bez premje-
tanja zidova.
Postie se irina prostorije od 4,10 m
s vrlo povoljnommogunou posta-
vljanja namjetaja i visokomuporab-
nomfleksibilnou. Za prostoriju od
18 m
2
dovoljna je dubina 4,40 mne
trai li se vea zbog posebnih namje-
na ili vee potrebne povrine. Uz du-
binu od 4,75 mpoveava se korisna
povrina troosne standardne prosto-
rije na 19,5 m
2
.
346
UPRAVNE ZGRADE
DIMENZIONIRANJE, UREENJE
PROSTORA ZA SJEDENJE
^g^ Nizovi pisaih stolova s prolazom
iza lea
( g ) Nizovi pisaih stolova s odlaganjem
iza lea
Nizovi stolova u obliku bloka sa
smaknutim sjeditima
Ormari za registratore (l 4) Ormari za registratore s prolazom (15) Regali za spise
Poloaj stola neposredno do prozor-

skog parapeta
Prolaz izmeu stolova i prozora
Nizovi stolova s nasuprotnim
sjeditima
Potrebni prostor za sjedanje i
ustajanje uvjetuje minimalne raz-
make izmeu pojedinanih stolo-
va (prema DIN-u, najmanje me-
tar) - 4 - , ovisno o tome
jesu li postavljeni ispred zidova,
drugih stolova ili regala za spise
Potreban prostor za jedno radno
mjesto bez prolaza izmeu njih:
2,46 m
2
, 2,25 m
2
, 2,90
m
2
, 2,90 m
2
, @ 2,60 m
2
,
3,70m
2
, 1,90 m
2
, (12) 2,25 m
2
Za kratke redove ormara za regi-
stratore zadovoljava - , za
dulje> , jer u tom sluaju
mora kao i kod stolova -- -
postojati prolaz. Uz prozor
mora, nalazi li se radijator, posto-
jati razmak koji moe ako je irok
55 cmsluiti i kao prolaz
1,50
Visoko postavljeni prozori daju
I povoljno osvjetljenje dubine pro-
storije, te omoguuju uporabu
prostorije i parapeta ispod pro-
Ormari za odlaganje ispod prozora ZOr a -->(8).
347
\
( 7) Okvir za vjeanje
^g^ Tranice za vjeanje paralelno s
prednjomstranom
Polica na izvlaenje za LS kazete,

kapacitet do 190 komada
Letva za vjeanje mapa okomito
na prednju stranu
1
0
o>
t
0
CO
X
1
0
o>
t
0
CO
X
A A A A /
Povr . za odl aganj e
/ V V V V
1
0
o>
t
0
CO
X
Povr i na pr ol aza
- 8 2 - A A A A /
/ V V V V
A
Povr i na pr ol aza
Povr i na pr ol aza
<0 Povr . za odl aganj e
Povr . za odl aganj e Povr i na pr ol aza
<0 Povr. za odl aganj e
Velox - veliki arhivski regal, presjek
i tlocrt
B Hor i zont al no odl aganj e
Vr emena obr ade - uspor edba hor i z.
i ver t i kal nog odl aganj a
Hor. odi . Ver t . odi .
Spi se i zvui 2 9 % 14%
Spi se r azvr st at i 4 1 % 6 6 %
Spi se odl oi t i 3 0 % 2 0 %
100% 100%
(13) Sustavi odlaganja
UPRAVNE ZGRADE
DIMENZIONIRANJE QP
Regi st r at ur e
Premda se uvode nove uredske tehnike, porasla je potronja papira kao glavnog
spremnika informacija. Do 1980. svake se 4 godine udvostruivala potronja papi-
ra. Raunalne banke podataka mogu se unutar uredskog komunikacijskog susta-
va sve vie koristiti kao nositelji informacija. Takozvane nekodirane informacije (pis-
ma, tekstovi, asopisi) i dalje e postojati u papirnomobliku volumena papira.
Svrha: pregledno razvrstavanje i odlaganje spisa u blizini radnog mjesta i uz
dobro iskoritenje prostora. Potrebni prostor za registrature (prema Ladneru ->
CD (T) ). S poveanjemdubine ormara raste i irina prolaza.
L x B (registraturni ormar) =povrina ormara
+1/2LxB +0,5 =povrina prolaza
ukupno potrebna povrina =povr. ormara +povr. prolaza
Duboki registraturni ormari ekonominiji su. ->(ij) prikazuje odnos povrine
ormara i povrine prolaza pri vertikalnomodlaganju uz primjenu velikih arhi-
vskih regala (sustav Velox) i pri horizontalnom odlaganju. Pri vertikalnom
odlaganju povrina ormara je 5,2 m
2
, a povrina prolaza 4,6 m
2
(100:90). Pri
horizontalnomodlaganju povrina ormara je 3,2 m
2
, povrina prolaza 3,6 m
2
(90:100, obrnuti odnos). Horizontalno odlaganje daje manju mogunost pu-
njenja, duboke ladice su nepregledne. Vertikalnimodlaganjemsmanjuje se
osoblje za vie od 40%. Viseomregistraturomiskoritava se povrina zida
za 87% bolje od odlaganja registratora -> Prijevoz spisa obavlja se pa-
ternosterom. Radno mjesto treba opremiti regalomza razvrstavanje, malim
stolomi stolicomna kotaima.
Lokacija registrature treba biti centralna. Povoljan osovinski razmak prozora
iznosi 2,25 - 2,50 m. Svijetla visina prostorije je 2,10 m(2 normalne uredske
etae =3 etae registrature). Prostorije moraju biti suhe, podrumi tavan nisu
prikladni. Stolna traka - @ i (37) s viseimmapama i ploomza pisanje
svrhovito povezuje radna mjesta. Kao povrina za pisanje ili sanduk za kar-
toteku mogu se upotrebljavati kolica. Pokretne registrature (Compaktus - ure-
aj Soenneken) utedomprolaza omoguuju utedu prostora (100 -120%)
-(18) B. Takvi ureaji nisu normirani ve se proizvode prema zahtjevima, npr.
za registrature, arhive, knjinice, skladita. Treba paziti na poveano opte-
reenje meukatne konstrukcije. Pogon je runi ili mehaniki. itava registra-
tura ili samo neki dio mogu se zakljuati pomou ruice.
Horizontalno
odlaganje u
koricama u
otvoreni regal
35/200
Bibliotekarsko
odlaganje u
registratore u
rolo-ormarie
40/125/200
Kombinirana
stojea i visea
registratura sa
zbirnimmapa-
ma u regalima
65/78/200
10000 spisa
debljine
oko 2 mm
(bez korica)
oko 25
listova
1) Tek. metar
ormara ili zida
2) Potrebna tlo-
crtna povrina
m
2
uklj. radni
prolaz, bez
bonih prolaza
7,25 m
5,92 m
2
11,00 m
8,25 m
2
2,4 m
3,6 m
2
^4) Usporedba potrebnog prostora za razliite sustave odlaganja
I 1,57 1
( j j ) Odnos izmeu prolaza i namjetaja za odlaganje kod razliitih sustava reaistrature
0,79
1,30 m
2
Usporedba zidnih povrina
za viseu registraturu i od-/ii
laganje u registratore uz^-
istu koliinu spisa
Stolna traka s kolicima Presjek - (i j )
r5_redova r egi st r ^ S r edova regi st r.
i k k k M l i l i l i Mi Mi l tl I" jn
Pr esj ek
D
a u a
cd a
a a a
a a a a
Dobi vena ur ed-
ska povr i na
Tl ocr t pokr et ne r egi st r at ur e
i o\ A =pokretna registratura B =normalna registratura, usporedba potrebnog
prostora
348
5,50
St r opna pl oa u B25
d = 20, bol i e d = 25
Podgl ed st r opa
Okr ugl i st up
0 30 cm
Vanj ski st up, npr. za
_tri .eta. mi n.24/24c.r n
Pr esj ek st ropa
l ' l
Ispuna ||l 11
Zi dovi i spune
po el j i
5,00 5,00
- 1. 80"
St at i k i sust av,
as i met r i ni n o s a pr ek o d v a pol j a
St r op j e nosi v u popr e nom s mj er u zg r ad e.
Po d v l ak e u u zd u n o m smj er u. Sr edi nj a
podv l ak a i st upovi bo no unut ar hodni ka,
odv oj eno od zi da hodni ka.
- Neo g r an i en a f l eksi bi l nost i r ever zi bi l -
nost .
- Pot r ebna j e dovol j na i r i na hodni k a za
s l obodan pr ol az i zmeu s t upov a i zi da.
- Pr i kl adno kad n ema ov j e eni h st r opova ili
i znad par ki r al i t a s pr omet ni m t r ak om u uz-
d u n o m smj er u zgr ade.
, 5,00 , 2.00 , 5,00 ,
Ar m. bet . mas
vna pl oa u
B25, mi n.
d = 16 cm, a
bol j e d = 20 c
2of~ 18
St ugov i j i gr . za_3_et ae 24/ 24 cm
(mi n. di menzi j e za bet on na l i cu
mj est a)
Al t er nat i vno:
zi d 24 cm,
nosi v i kao
uzduno
ukr uenj e
Ispuna
i - 4.80
[I ,
Pr ozor ski nadvcj
neznat no opt er e-
en (mogu u vi -
si ni st r opa) ,
rr
C>J
<r>
CN
CO
i ? a>
0
CD
>0
a>
Dl
I
i
CL
ro
c
>
1
Podgl ed st r opa
ro
5
L-IL
Nenosi vi zi do-
vi i spune, npr.
s ni ama za 11 li
zi dne or mar e
ili pr oi r enj a II n
hodni ka
Ispuna
~ 4, 80 1.9 5,00
1,50
St at i k i s us t av ,
k ont i nui r ani n o s a pr ek o v i e pol j a
St r op j e nosi v u s mj er u u zd u zg r ad e, pod-
v l ak e u p o p r e n o m s mj er u od v anj s k og
pr ek o s r ednj eg d o v anj s k og s t upa.
- Neo g r an i en a f l eksi bi l nost i r ever zi bi l -
nost .
- Zb o g mal e debl j i ne st r opa pot r ebna do-
d at n a ak us t i na i zol aci j a (obj e eni st r op,
pl i vaj ui est r i h).
- Vr l o pr i kl adno i znad par ki r al i t a s v ozni m
t r ak om u u zd u n o m s mj er u zg r ad e.
Podgl ed st r opa
- t-
f f -
_U.o
o
L l . o
O "CV
^ OJ
Ar m. bet onski st upovi ,
npr. za 3 et ae 30/ 35 cm
Sl obodan r aspor ed
el emenat a i spune
( ) St at i ki sust av, n o s a p r ek o t ri pol j a ( ? ) St at i k i s us t av , p l o a s r eb r i ma
St r opna pl oa nosi va u p o p r e n o m s mj er u
zg r ad e, podv l ak e u u zd u n o m s mj er u, u
s r ed n j em di j el u s obj e s t r ane hodni ka. Zi d
hodni k a mo e bi ti i nosi v i sl ui t i k ao uz-
d u n o uk r u enj e zg r ad e.
- Zi d hodni ka nepr omj enl j i v, o g r an i en a
f l eksi bi l nost gl ede dubi ne pr ost or i j a. Debl j i -
na pl oe mi n. 25 c m (zat i t a od b u k e kor a-
ka) ili ov j e eni st r op odn. pl i vaj ui est r i h.
- Ni j e pogodno i znad par ki r al i t a.
- Zi d hodni ka ek o n o mi an k ao uk r u enj e.
- Konst r ukci j a ek onomi ni j a pri v e i m du-
b i n ama zg r ad e i v e em r azmak u s t upov a
u zd u zgr ade.
KONSTRUKCI J A
UPRAVNE ZGRADE
DI MENZI ONI RANJ E -> QQ
Nosiva konstrukcija - utjecaj konstrukcije na ralambu uredskih povrina
~~@ Prijedlozi za odabir konstrukcije dvotraktnih uredskih zgrada:
optereenje - normalno 5 KN/m
2
, dodati 2 kN/m
2
za podove (8 cmza kana-
le u podu s instalacijskimvodovima i prikljucima).
- Svijetla visina prostorija 2,75 mprema Vst propisima (omoguuje naknad-
nu izvedbu dvostrukog poda ili sputenog stropa). Uz preteno sjedei po-
loaj pri radu moe se visina smanjiti za 25 cm, pa e najmanja svijetla visi-
na biti 2,50 m. Hodnici i sanitarne prostorije imaju visinu 2,30 m(koriste se za
objeene instalacije). Prema Kahlu ->CD, ekonominost konstrukcije manje
ovisi o optimiranju nekih komponenti (npr. primjena predgotovljenih eleme-
nata), a mnogo vie 0 njenoj uklopljenosti u funkcionalan oblik graevine.
Razlikuju se sustavi uzdunih i poprenih nosaa -> (T) - (4). Mogunost
odabira konstrukcije na primjeru armiranobetonske ploe raspona 6,50 m: kri-
teriji - gotovo identini trokovi - vea teina utjee na trokove nosive kon-
strukcije i temeljenja - vea debljina ploe povoljna je radi vee krutosti, a i
pri razliitim utjecajima (otvori, izmjene, koncentrirana optereenja, razliiti
rasponi, razliita nosivost tla).
Rebrasta ploa. Ekonomina je tek za vee raspone (manja vlastita teina,
visoka cijena oplate). Nisu mogui prodori kroz rebra, prostori izmeu rebara
preuski su za instalacije. Podvlake su u istoj razini.
Greda s ploom (dvostruki T - presjek ili Pi - ploa) statiki je povoljna za
velike raspone. Instalacije su paralelne s gredom, a krianje njihovih smjero-
va treba smjestiti u podruje hodnika ->(T) - (5) Ravnina fasade moe biti
iza, unutar ili ispred ravnine konstrukcije. Najvea mogunost prilagodbe po-
stie se kad je fasadna ljuska odvojena od konstrukcije. Poloaj stupova u od-
nosu prema fasadi utjee na elemente fasade i njihov raspored (raster, obli-
kovanje uglova).
Stupovi iznutra ->(5) E-H ekonomino pri konzolnom prepustu meukatne
konstrukcije od c =1/5L - 1/3L razmaka stupova. Ukruenje zidnimplatnima,
katnimokvirima ili krutimkomunikacijskimjezgrama. ->CD
Ispuna - Masivni pregradni zidovi mogu nadomjestiti stupove i podvlake, a
osimtoga mogu se ukljuiti u konstrukciju u funkciji ukruenja - >( ) - (5).
Otvore treba unaprijed odrediti i ne mogu se mijenjati. Lagani pregradni zidovi
imaju prednost u tome to se mogu tijekomgraenja ili naknadno premjeta-
ti ako se promijeni odluka o ralambi prostora (izvedba: kostur s obostranim
gipspanelima 2 x 12,5 mmodgovara akustinoj izolaciji zida od 24 cm, pro-
storne mase 1,2 kg/dm
3
, s obostranombukom).
Po d v l ak e b ez sr ednj i h st upova nos e na
v anj s k i m s t upov i ma.
- Fl eksi bi l nost i r ever zi bi l nost neogr ani e-
na. - Po t r eb an o v j e en i st r op. I zme u r e-
bar a i nst al aci j e u p o p r e n o m s mj er u, uz-
d u n a mo n t aa k r oz pr odor e pr akt i ki nei z-
v edi v a.
- Cj el o k u p n a konst r ukci j a n eek o n o mi n a,
v i s ok e podv l ak e (i ak o s u el i ne), vel i ki
o b u j am zg r ad e, o p r av d an o s amo ak o j e
n eo p h o d an pr ost or b ez s t upov a. Ak o s e vi -
si na podv l ak e s manj i na 60 c m konst r ukci -
j a j e osj et l j i va na vi br aci j e i i ma vel i ke pr o-
gi be.
=
w = w ab
-
w
5
j w
3
7 -
" t
I I I
l
Uk r u en j e
zi d n i m
p l at n i ma
4 mogu nos t i r as podj el e st r opni h
o p t er e en j a n a s t upov e i zo n u
j ezg r e kod t r or ednog t l ocr t a
Od n o s konst r ukci j e i mo g u n o s t i p o d j el e pov r i ne na u r ed e
t
A - H ut j ecaj konst r ukci j e na mo g u n o s t di -
j el j enj a pov r i ne na u r ed e p o mi c an j em
pr egr adni h zi dov a. A, B vanj ski st upovi ;
C - E st upovi u f as adi odn. n ep o s r ed n o i za
nj e; E, F unut ar nj i st upovi ( mogu nos t i ob-
l i kovanj a ugl a G - H) .
349
3, 00
IT
M

taaj
Visine etaa ovisno o koliini instalacija
razlike tlakova Regulator sisanja*--^
Zagrijavanje - sisanje do iznad
Mogunost ot var anj a
t a = ca
3B
1 5
Strujanje u prostoriji uslijed razlike

ul temperaturi
(7) Dvostruki pod za voenje kablova
^g^ Pregradni zid s podno / zidnim
profilom
55 DM
446 DM 440 DM
(3) Klima ureaj na osnovi hlaenja elemenata graevine
I s t r ai v anj e PK Y - s av eza 1980.
= u p r av n e zg r ad e
10 p o d u ze a Tr o k ov i p o g o n a/
r adno mj es t o godi nj e
10406 r adni h mj es t a Pogons k i t r okovi
. uk upno: 2. 368 DM
( 9 ) Tr o k o v i p o g o n a
%
D
rosj .
iirijed. %
Ras v j et ni ur eaj i 3 0 - 5 0 4 0
Di zal a i t r ans por t na
s r eds t v a 4 - 8 6
Ur eaj i s l abe st r uj e 0 , 5 - 1 , 0 1
I nst al aci j e gr i j anj a
(s pov r at om t opl i ne)
8 - 1 0
Inst al aci j e gr i j anj a
(s p o v r at o m
h l ad n o e)
6 - 8
3 2 - 5 3 42
Vent i l at or i i p u mp e 1 8 - 3 5
Sani t ar ni ur eaj i 1 - 2 2
Kuhi nj ski ur eaj i
( na el ekt r i ni pogon) 6 - 8 2
Us i s a i pr a i ne
i odv oz o t p ad a 2 - 4 2
Uk u p n o ' 5, 5 124 100
Kanal za odvod zr aka Kanal za dovod zr aka
Presjek sustava "Klimadrant"
UPRAVNE ZGRADE
DIMENZIONIRANJE -> QQ
TEHNI KA OP REMA
GRAEVI NE - > QD
Prostorije s punom klimatizaci-
jom. Bruto obujamprostorije i ukupni
trokovi izvedbe vii su 1,3 -1,5 puta
od neklimatiziranih Qp +(T)
Visina etae 3,00/3,10 m
Zgrade s malo instalacija; nema
ovjeenih stropova; cijevi za grijanje
nalaze se na vanjskimzidovima; op-
skrba strujom provodi se kanalima u
parapetima ili u podu; instalacije za
stropnu rasvjetu smjetene su u cije-
vima ili u lakimpregradnimzidovima.
Hodnici slue kao trase za instalacije.
Vi si na etae 3,40 m
Zgrade s vie instalacija, ali bez teh-
nike ventilacije; ispod stropa (h =
22 cm) smjeteni su vodovi za gri-
janje, struju i vodu; instalacija prola-
zi hodnicima.
Vi si na etae 3,70 m
Zgrada u kojoj su uredi opremljeni
tehnikom ventilacijom; za klimatizi-
rane urede preporuuje se najmanje
50 cmprostora za instalacije. Uzdu-
ne su trase instalacija u hodnicima.
Visina etae 4,20 m
Velika uredska prostorija sa svijetlom
visinom3,00 m, prema ASTV. Visina
etae od 4,20 m potrebna je zbog
krianja ventilacijskih kanala. Svi ele-
menti zgrade koji su u vezi s visinom
etae optereuju cijenu zgrade u od-
nosu prema korisnoj povrini ureda.
Blago hlaenje -> (2) - ( 3)
Klimatizacijski sustavi s panelima od
kapilarnih cijevi rade na vodu prema
naelu "hlaenje elementa graevi-
ne" Dovod zraka ispunjava minimal-
ne uvjete izmjene zraka. "Blago
hlaenje" nastaje zraenjem tih pa-
nela na stropu i neturbulentne venti-
lacije potiskivanjem zraka (izvorna
ventilacija). Tako se uz pod stvara
"jezero" svjeeg zraka (izlazni otvori
u visini opavne daske poda ili don-
jega ruba namjetaja), a pod stro-
pom"jastuci" toplog zraka. Zbog raz-
like u temperaturi nastaje strujanje
zraka u prostoriji (5) (povrina
koe 32C, strop i zidovi 20 C).
Dvije petine pogonskih trokova neke
zgrade odnosi se na trokove ener-
gije - *( ) - ().
Toplinsko zraenje zida, ukljuujui
dovod toplog zraka, moe biti dovo-
ljno (dobiva se na korisnoj_povrini
jer nema grijaih tijela) - (6). Tro-
kovi klimatizacije putem elemenata
graevine nisu vii od trokova kon-
vencionalne klimatizacije. Svojstva:
nema propuha, nema umova,
manji su trokovi investicije i pogona
(za isti je uinak potrebni volumen
vode 1000 puta manji od potrebnog
volumena zraka, zatvorena cirkula-
cija, povrat topline), smanjen je pre-
sjek opskrbnih vodova (voda umje-
sto zraka), manje su energetske
centrale. Dvostruki podovi potreb-
ni su za ventiliranje prostorije i
smjetaj vodova za opskrbu korisnih
povrina s visokimudjelominstalaci-
ja. Potrebna je vea povrina presje-
ka opskrbnih vodova (kabliranje, ur-
edska tehnika) i osiguranje prilagod-
ljivosti radi moguih promjena
namjene prostora ( j ) - ()
Individualno doziranje zraka uz pisai stol
350
Sj ed e i
( T ) Vertikalno vidno polje
700 600 500 400 300 200 100 0 100 200 300 400 5 0 0 6 0 0 700
( 3) Preferirano i doputeno podruje dohvata
^^ Ergonomski pravilno osnovno
dranje
Ergonomski oblikovano raunalo s
fiksnimstolom
6 0 1 7 0 )
Slobodni poloaj nogu Treba nastojati ostvariti mjere u zagradama
Rad n o mj es t o t i p 1
St ol s p r o mj en l j i v o m v i s i n o m
St ol i c a s p r o m. v i s i nom
e n e i
e n e mu k ar c i
T (vi si na st ol a) * (630-t ) - (730-t )(630-t ) - (780-t )
S (vi si na st ol i ce) 4 2 0 - 4 6 0 4 2 0 - 5 0 0
Ko n s t an t n a v i s i na st ol a
Pr o mj en l j i v a v i s i na st ol i ce
Pr o mj en l j i v a v i s i na p o d l o k a z a n o g e
e n e i
e n e mu k ar c i
T (vi si na st ol a) * ( 700- t ) - ( 730- t ) ( 750- t ) - (780-t )
S (vi si na st ol i ce) 4 6 0 - 5 0 0 5 0 0 - 5 5 0
P (vi si na podl oka 0 - 1 0 0 0 - 1 5 0
za noge)
Ko n s t an t n a v i s i na st ol a
Pr o mj en l j i v a v i s i na st ol i ce
e n e i
e n e mu k ar c i
T (vi si na st ol a) * ( 640- t ) - ( 800- t ) ( 680- t ) - (800-t )
S (vi si na st ol i ce) 4 2 0 - 4 6 0 4 2 0 - 5 0 0
Mjere za namjetaj radnog mjesta * t prosjena visina tastature iznad ploe stola
UPRAVNE ZGRADE
DIMENZIONIRANJE
RADNA MJ ESTA S EKRANOM - > DD
Radna mjesta na kojima su za svladavanje posla odluujui elementi ekran,
alfanumerika tipkovnica i vizualni ili akustini ureaj ne projektiraju se pre-
ma nekomstandardnom rjeenju ve prema posebnostima radnog procesa
(npr. davanje informacija, prikupljanje podataka itd.).
Propisi su objedinjeni u "Sigurnosna pravila za radna mjesta s ekranom u
uredskom podruju" ZH 1/618 Glavnog saveza obrtnikih strunih udruen-
ja. Navedeni su sljedei propisi:
- "Smjernice za radionice" i "Propisi za radionice"
- vie od 40 DIN-propisa, a naroito
- DIN 66234 T1-T7, Radna mjesta s ekranom
- ZH 1/535 Sigurnosna pravila za uredska radna mjesta
- VDI i VDE norme za tehnike instalacije (grijanje, ventilacija, struja).
Radna mjesta s ekranomtreba oblikovati u skladu s timsigurnosnim propisi-
ma i openito priznatimpravilima tehnike te na osnovi spoznaja iz medicine
rada i ergonomije.
Oblikovanje radnog mjesta
esto upotrebljavana sredstva za rad treba smjestiti tamo gdje e se dobro
vidjeti i moi dohvatiti ->(?) - (5)
Namj etaj . Pravilnimpoloajempri radu smatra se kut oko 90 izmeu nad-
laktice i podlaktice, a isto tako i kut izmeu natkoljenice i potkoljenice - (?)
Da bi se to omoguilo osobama razliite visine, moraju veliine stola i stoli-
ce biti promjenljive. Postoje dvije ergonomski jednako vrijedne mogunosti:
A: tip radnog mjesta 1, stol promjenljive visine 60- 78 cm
stolica promjenljive visine 42 - 54 cm
B: tip radnog mjesta 2, tip radnog mjesta 3, stol nepromjenljive visine 72 cm
stolica promjenljive visine 42 - 50 cm
oslonac za noge promjenljive visine 00 - 15 cm
Treba paziti da je za noge osigurano dovoljno mjesta (6).
Okol i na: Svi predmeti i oprema u uempodruju rada (ploa stola itd.) mo-
raju imati stupanj refleksije od 20 do 50%.
J aina osvijetljenosti treba biti 300 do 500 lx, a blijetanje svjetiljki, npr za
radna mjesta s ekranomtreba ograniiti zrcalnimrasteromna stropu ili 2-K-
osvjetljenjem s. 143-152. Svjetlee trake treba postaviti usporedno s
prozorima. Za povrine u prostoriji koje nisu sjajne preporuuju se stupnjevi
refleksije: strop oko 70%, zidovi oko 50%, paravani oko 20 - 50%. Smjer po-
gleda na ekran treba biti usporedan s prozoromi svjetleomtrakom, ekran
po mogunosti izmeu njih. Radno mjesto s ekranomtreba postaviti u pod-
rujima bez prozora.
Valja uzeti u obzir uvjete klimatizacije i zatite od buke. U onimuredima u ko-
jima ima mnogo ureaja ea je potreba za hlaenjem nego za grijanjem
(->tehnika zgrade).
Psi hol ogi j a radnog mj esta s ekranom
Negativni utjecaji na rad raunalom mogu nastupiti ako se slijedi strategija
racionalizacije koja ovjeka u velikoj mjeri iskljuuje iz radnog procesa, na-
stojei ga preusmjeriti na ostale poslove. Prof. Walter Vol pert tC iz toga
izvodi 9 kriterija za oblikovanje radnih mjesta, koja prema oprenostima
(stroj - ovjek) odreuju radne zadatke sa sljedeim znaajkama:
- irok prostor za djelovanje i odluivanje,
- uz to primjerena sloboda oblikovanja vremena,
- ponude za osobno procjenjivanje/svladavanje (mogunost strukturiranja)
zahtjeva,
- zadaci osloboeni smetnji,
- dovoljna tjelesna aktivnost,
- time i traenje mnogostranih umnih kvaliteta,
- konkretno ophoenje s realnimpredmetima (npr. neposredan odnos
prema socijalnim uvjetima),
- ponuda razliitih varijanti,
- omoguavanje i unapreivanje drutvene suradnje i neposrednih meu-
ljudskih konta kata,
(->promjene na radnom mjestu).
3 5 1
Pisai stol s ladicom za normirane

formate prema DIN 4549/1
Organizacijski pisai stol s okretnom
^2) stolicom na kotaima. Usporedba
povrine s (7): kod @ uteda 0,5
Visoki pult za normirane formate, po {7 \ Dvostruko korito za normirane for-

svakom ormariu oko 1500 kartica V V mate, po ormariu ->(3)
Ormar za kartoteku za razliite nor-
mirane formate
<- 1
1.04
?0 -y
Pult za stranke
A: s prolazomiza pulta
B: s oslonjenim pisaim stolom
Otpremni pult s pisaimstolom
(vedski nain)
^^ Pojedinani pult, omoguen slo-
bodniji raspored
42
62 s
40- 6
Kompjutorski stol s dvostrukim po-

kretnimkoemza spise (Velox)
33.3
^J g^ Ladice za registratore koje se
mogu sastavljati
1.25
Vertikalni registratorski ormari,

mogu se sastavljati u nizove
40-50
1.22
47- 50
Ormar u nizu za stojee
registratore
2.10
Rolo ormar
^g j Ormar s vratima za odlaganje
odjee
UPRAVNE ZGRADE
DIMENZIONIRANJ E -> QQ
Potrebne povri ne za postav-
ljanje namj etaj a
Zakonski propisi koji se od
1980.g. bez ogranienja odnose
na uredski namjetaj nalaze da-
nas, pored jednostavnog i upra-
vnikog pisaeg stola svoj izra-
aj u opsenimsustavima opre-
manja namjetajem. Zbog sve
vee primjene ekrana i tipkovni-
ce, Euro - norma polazi od toga
daje visina pisaeg stola 72 cm.
DIN 4549 "Uredski namjetaj"
orijentiran je prema ergonomiji i
rezultatima antropometrijskih
ispitivanja.
Normni pisai stol dimenzija
156/78/78 dopunjen je pisaim
stolom 140/70/74 koji nije pred-
vien tom normom ->(2) (sust.
Velox Qp). Zahtijeva se mo-
gunost reguliranja visine radne
plohe, priguenje vibracija, upi-
janje zvuka i podloak za noge
na anatomski pravilnoj visini.
Stolice s kotaima, sjedalo i na-
slon tapecirani su i prilagodljivi.
Pri razvoju "dinamikog namje-
taja za sjedenje" uzeti su u ob-
zir razliiti poloaji pri sjedenju.
esto se radi utede prostora
kombinira pisai stol sa stolom
za pisai stroj, kao dio sustava
za opremanje namjetaja Qp.
U regi straturama i kartoteka-
ma upotrebljavaju se ormari
bez bonih stranica Za-
vretak reda ini posebna sa-
mostalna bona stranica.
elini namjetaj se proizvodi u
slino normiranim dimenzijama
->DIN 4545 i DIN 4549.
Otpremni pul tovi sa suprotne
su strane, iroki 62,5 cmi viso-
ki oko 90 cm (?), a pri irini
30 cm, visoki su 100 cmkako se
ne bi rukommoglo dosei preko
i iza pulta. Iza pulta je prolaz za
stranku koja stoji, s. 362 (2)
- (). Kontinuirani pult ()
i (7). Primjenom pojedinanih
pultova moe se po elji mijen-
jati raspored (&).
42- 50
2,00
2,To
v ^j r a o 1.20
Ormar za odjeu zaposlenika
352
Najamna uredska zgrada, povrina za iznajmlji-
v a n j e do 93%. Vertikalna komunikacija je javna
prometnica; asimetrini raspored omoguuje
male prostorije kao i uredske dvorane.
Arh.. I.M. Pei & pom.
UPRAVNE ZGRADE
PRIMJERI
Organi zaci j a tl ocrta

1 1 1 1 1 1
Odvajanje uredskih i prometnih povrina od sanitarne
zone. Tipino rjeenje tlocrta za uredske dvorane. Vanj-
ski stupovi omoguuju slobodno ureenje interijera. Slo-
bodni raspon 17,50 m. Arh.. Skidmore, Owings &Merril
L- -2 * 1
o a - - w i r
Tlocrt bez hodnika s krutomjezgromizvana. Poje-

dinane sobe za vodee osoblje dostupne iz ured-
ske dvorane. Arh.. Skidmore, Owings &Merril
mY fi
elini skelet kao kruta nosiva konstrukcija, nije
potrebno ukruenje zidnim platnima. Istona i

zapadna strana vertikalne lamele, na jugu hori-
zontalna zatita od sunca. Arh.: V. Gruen &pom.
Odvajanje prostorija za publiku u prizemlju od

interne uprave u trokatnomsjevernomkrilu
Arh . O. Apel, Skidmore, Owings & Merril
Zahtjev: najkraa mogua veza izmeu uredskih
dvorana i vatrostalnih trezora. Centralna kruta

jezgra - minimumprometnih povrina.
Arh.. H. Kosaka
Posebni oblik, 4
nadletva su smje-
tena u vlastitim
graevnimcjelina-
ma, koje se neovi-
sno jedna od druge
mogu proirivati
dodavanjemetaa.
HKî i
f -
t
a s
m\ - -
*
(O) Razdvajanje graevnih cjelina prema glavnimfunkcijama -> (T). ( ) Priz. promet publike,
dvorane za sjednice i konferencije odvojene od glavne zgrade. Arh.. A. J acobsen
[ T l i L L L L L L
~ l l . , I V I . 11
i i i t t t t t t ~I

Posebni oblik, prizemna uredska zg-
rada. Uredske prostorije na vanjskim
stranama; tajnitvo, knjinica i dvora-
na za konferencije granie sa ze-
lenimdvoritem.
Arh.. Ph. J ohnson
Di l ataci j ske razdj el ni ce pred-
viaju se na razmacima 30 - 60
m, ovisno o temeljenju, vrsti
konstrukcije itd.
a) U armiranobetonskoj kon-
strukciji najjednostavnija je iz-
vedba u obliku dvostrukih stu-
pova, sa zatitomod klimatskih
utjecaja;
b) Konzolni istak meu katne
konstrukcije, dilatacijska razdjel-
nica izmeu obje konzole koje su
jae napregnute nego ostala po-
lja konstrukcije;
c) Komplicirana je izvedba kada
se dilatacijska razdjelnica osla-
nja jednim dijelom konstrukcije
na drugi, s kliznim leajima na
kraju konzole.
Zbog vjetra nastaju na frontama vi-
sokih zgrada zone podtlaka i pretla-

ka, uslijed ega kinica prodire kroz
spojeve prozora i pukotine u zidu.
.n.
8 r a 1 : " J I 3 ] : :i :
Vrlo duboke pregraene uredske prostorije. Tajnica ili prijamni ured, radna mjesta strunih suradnika otvorena ili zatvorena prema hodniku s
umjetnomventilacijomi rasvjetom. Arh.. Skidmore, Owings & Merril
353
*) Napomena:
Propisi o visokimzgradama razraeni
su na osnovi smjernica koje je donije-
la radna skupina imenovana od strane
nadlenih ministara za graditeljstvo,
stanogradnju i urbanizam pokrajina
SR Njemake i vrijede za te pokrajine.
pl f pB , ;
Normalan dvoredni raspored, ekonomian zbog po-
voljnih statikih okolnosti; nedostatak: osovinska
mjera ureda =osovinska mjera konstrukcije - s.
306. M 1 1250 Arh.. P Beluschi
JsHL^*'
J ednoredni raspored, ekonomian zbog 10,0 mdu-
b o k i h prostorija, centralna vertikalna komunikacija
povezuje obje graevne cjeline. M 1 1250
Arh.: P. R.Vazquez &R. Mijares
2 stupa u prizemlju omoguuju slobodan kolni prolaz.

Stropnu plou koja ima konzole od po 5, 50 mnose
2 uzdune podvlake. M. 1:750 Arh.. A. J acobsen
I f i i n i f c b .
r
Nosiva konstrukcija u obliku tornjeva ->(E), povezana je prednapetimpio- Presjek uz (4)
ama raspona =24 m, debljine svega 0,75 m. Arh.. Ponti-Nervi
Konkavni oblik trakta soba
omoguuje bolju rasvjetu i ven-
tilaciju. Arh.: Scheller
Prometne povrine i nusprosto-

rije u unutranjosti imaju samo
umjetnu rasvjetu i ventilaciju.
Arh.. Rosskotten

U sreditu prometa je zbog
smjetaja dizala zgrada najira.
Arh . Hentrich i Petschnigg
e o n a r as v j et a
Arh.. Hentrich i Petschnigg
UPRAVNE ZGRADE
PRIMJERI
Vi soke zgrade
Upravna zgrada prvi je tip u razvoju viso-
kih zgrada. U donjim etaama najee
su robne kue i slino s kontinuiranim
prodajnim povrinama bez svjetlarnika.
Iznad toga nalaze se uredski prostori, e-
sto od razliita gradiva i razliitih dimen-
zija. Vertikalni komunikacijski elementi,
dizala, stubita i nusprostorije u sredi-
njem dijelu dobivaju iskljuivo umjetnu
rasvjetu i ventilaciju. Nove mogunosti
nude stepenaste zgrade i zgrade s van-
jskimstubitemi dizalima.
Konstrukci j a. Standardno rjeenje je e-
lina ili armiranobetonska okvirna kon-
strukcija. Traena varijabilnost potiskuje
zidane konstrukcije. Rasponi ovise o ma-
terijalu i konstrukciji. Puna armiranobe-
tonska ploa 2,5-5,5 m. Rebrasta ploa
5,0-7,5 m, najvie 12,5 mod jednoga do
drugoga glavnog nosaa. Pri prednape-
tombetonu rasponi su od 25 muz samo
0,75 m statike visine. Vanjski zid je
ispred uvuenih krajnjih stupova kao "cur-
tain wall". Sustav elinih ili predgotovlje-
nih glavnih i sekundarnih nosaa olaka-
va montau i skrauje raspone. este su
mjeovite konstrukcije: elini je skelet, a
ploe su betonske.
Izvod iz propi sa o vi soki m zgradama
Visoke zgrade su zgrade s prostorijama
koje slue trajnom boravku ljudi i iji se
pod najvie etae nalazi najmanje 22 m
iznad terena baremna jednoj strani zgra-
de. Prozorski para peti visoki su najmanje
0,90 m, otporni na poar Povrine pro-
zora koje se ne mogu neopasno istiti iz
unutranjosti zgrade moraju struni radni-
ci istiti izvana pomou posebnih napra-
va. Visoke zgrade moraju biti podijeljene
na poarne odsjeke vatrostalnim zidovi-
ma na razmacima od 30 m. Od svake pro-
storije svake etae moraju postojati dva
prolaza za sluaj opasnosti, preko naj-
manje dva meusobno neovisna stubita.
J edno od njih mora biti izvedeno kao stu-
bite u skladu s graevinskim propisima.
Kod zgrada do 12 etaa moe drugo stu-
bite biti izvedeno kao stubite u nudi.
Od svaka 2 stubita mora baremjedno biti
uz vanjski zid i mora na svakoj etai ima-
ti prozor prema van koji se moe otvoriti.
irina stubinih krakova i podesta ovisi o
vrsti uporabe zgrade, ali mora iznositi na-
jmanje 1,25 m. irina stubita u nudi
mora biti najmanje 0,80 m, a najvei
odnos nagiba u liniji hoda 20/20 cm.
( d) Dva dvoredna objekta prikljuena na zajedniku jezgru vertikalnih komunikacija ->s. 340
354
Q Najvie graevine na svijetu
. i I I I i
! I Slit I II I!
r
m

Ekonominost konstrukcijskih sustava
PRIMJERI UPRAVNIH ZGRADA
VISOKE ZGRADE QP
Grad New York donio je 1982.g. novi zakon o planiranju s odgovara-
juimodredbama za graenje nebodera. Timse zakonomtrebala stei
kontrola nad gustimprometom, protusmjernimkretanjemmase od 3 mi-
lijuna ljudi dnevno, urbanistikimzahvatima kao to su odravanje pro-
metnih povrina i njihovo proirivanje, prilazi podzemnoj eljeznici,
pjeake zone, osiguranje danjeg svjetla i mikroklime - zoniranje. ->
<D-
Tehnika graenja nebodera
Za oblikovanje visokih zgrada odluujui su elementi konstrukcijskog su-
stava i vertikalnih komunikacija. Odnos korisne povrine i trokova
graenja postaje s porastom visine graevine sve nepovoljniji. Kon-
strukcija i vertikalne komunikacije zauzimaju velik dio tlocrtne povrine.
Ralamba visokih zgrada na sekcije opremljene tzv. "Sky Lobbies", do
kojih se stie ekspresnimdizalima i zatimprelazi na lokalna dizala, sma-
njuje povrinu tlocrta za okna dizala i vrijeme vonje.
Ekonominost ovisi o tzv. "sway factoru", odnosu najveeg dopute-
nog horizontalnog pomake na vrhu prema ukupnoj visini zgrade (na-
jvie 1:600).
Za dimenzioniranje konstrukcije visokih zgrada mjerodavna su hori-
zontalna optereenja (vjetar), a ne vertikalna. Horizontalni pomaci na-
staju 90% od poprenih pomaka okvira ("shear sway"), a 10% od nagi-
njanja zgrade. Skeletne konstrukcije bez posebnih vjetrovnih spregova
nisu ekonomine za zgrade s vie od 10 etaa. Uobiajeni okvirni su-
stavi s vie od 20 etaa nemaju ekonomine dimenzije. Armiranobe-
tonske okvirne konstrukcije prikladne su do 10 etaa bez zidova za
ukruenje, a za 20 do 30 etaa sa zidovima za ukruenje. Iznad toga
izvode se betonske konstrukcije od cijevi ili dvostrukih cijevi. Ekono-
minost zgrade odreuje se prema utroku materijala, vrsti konstrukci-
je i racionalnosti primjene graevinske tehnike. -> (i)
Primjer konstrukcijski ekonominog rjeenja je J ohn Hancock Center,
Chicago, 1965.g., graditelji Skidmore, Owings & Merril. Koncepcija ob-
likovanja je vidljivost strukture konstrukcije. Betonskimcijevima bitno se
smanjuje utroak elika. Uporabna ekonominost postignuta je slojevi-
timrasporedomnamjene povrina: -1. do 5.etaa - prodavaonice, - 6.
do 12. etaa - parkiranje, -13. do 41. etaa - uredi s mogunou pri-
lagodljive uporabe, - 42. do 45. etaa - tehnika i Sky Lobby, - 46. do 93.
etaa - stanovi, - 94. do 96. etaa - posjetitelji i restorani, - 97. do 98.
etaa - TV odailjai -> QP
Na temelju devet prikazanih primjera u brouri koju je izdao Departe-
ment of City Planning upuuje se na smjernice kako nastojati osigurati
dovoljno danjeg svjetla i prostora za kretanje unato sve veemu
obujmu graevine.
1 2 3 4 5
1 Equitable Building, 120 Broadway, sagraen prije prve uredbe o zoni-
ranju 1916. 2 Odredba od 1916. stavila je irinu ulice i visinu zgrade u
odreeni odnos. To je dovelo do tipinih "svadbeni kola" - nebodera. 3
1961. je kao regulativ uveden broj etanih povrina, najvea je vrijed-
nost bila 15. 4 Istovremeno se zahtijevalo vie prostora za ulicu. Rezul-
tat: toranj na Plazi. Ovdje: Seagram. 5 Plaza je dobila bonus koji je broj
etanih povrina povisio na 18. 6 Za odreene avenije bi Plaza znaila
6 7 8 9
razaranje ulice. Tako je otkrivena mogunost voenja javnih prometnica
kroz
zgrade. BEP podignut je na 21,6. 7 Najnovije se uredbe opet bave dnev-
nimsvjetlom, ili uzdu krivulje dnevnog svjetla s BEP 15 ... 8 ... ili pre-
ma dimenzijama nezaklonjenog nebeskog svoda (BEP 18) ... 9 ... ili
prema najnovijoj tablici dnevnog svjetla (BEP 18). (BEP =broj etanih
povrina)
( 3) 1 - 9: Propisi o zoniranju ->Q] (odreivanje volumena zgrade)
355
Prizemlje
Allied Bank Plaza Houston
71 etaa
Tipska etaa
( 5) Arh. Skidmore, Owings i Merrill
UPRAVNE ZGRADE
- > QP
Primjeri visokih zgrada
Al l i ed Bank Pl aza Houst on Q)-@- S pomou zakrivljenih po-
vrina smanjeno je optereenje vjetromdo 25%, to je donijelo 10%
utede elika u konstrukciji. 333 Wacker Drive (3) geometrijski
oblik tlocrta uredskog tornja posljedica je trokutnog oblika zemljita.
101 Park Avenue New York (|) dio povrine zemljita prepu-
ten je za javne namjene, tako da je dobiven bonus za poveanje
BEP. State of l l l i onoi s Cent er -> (7) Povlaenjemfasade u kru-
nom luku dobivena je nova povrina, zatvoreni atrij u obliku rotonde.
Prizemlje
333 Wacker Drive Chicago
37 etaa
Tipska etaa
Arh. Kohn Pedersen
Fox Ass.
^j ) 2. -17. kat uredi poslanika. Zgrada
poslanika Bonn 1969.
19. - 28. kat dvorane za sjednice
Arh. E. Eiermann mit BBD.
Tipska etaa zone podnoja

101 Park Avenue NewYork
48 etaa

Prizemlje 1985.
State of Illinois Center
Chicago, 17 etaa
Uprava AT&T, NewYork

Arh.. Philip J ohnson &J ohn Burgee,
Harry Simmons, NewYork
Tipska etaa 1984.
Tipska etaa zone tornja
^ Arh. EliAttiaAss.
Uredska etaa
( 8) Arh. Murpay/J ahn
Lester B. Knight i Ass.
Citycorp Center, NewYork
Arh. Hugh Stubbins & Associates,

Cambridge, Mass.
Tipska etaa
Uprava BMW-a, Mnchen 1972.
Arh. Karl Schwanzer. Tipska etaa
s koritenjemvelike prostorije.
Tlocrt koriten za pojedinane

urede
Lloyd's of London
Arh. Richard Rogers Partnership Ltd
4. - 7 kat / pune etae 1986.
356
M. 1:2000 i M. 1: 800
Dobar primjer ureenja velikih ureda daje
zgrada UN u NewYorku m A.R.
UREDSKE ZGRADE
PRIMJERI QP
vertikalni elementi
Zgrada Stummhaus u Duseldorfu
Arh.. Prof. P. Bonatz, Stuttgart
rr=n
^g^ Upravna zgrada Wernerwerke Berlin - Siemensstadt-
Kruta jezgra u upravnoj zgradi
Wernerwerke- (5)
B r
Internacionalni biro rada eneva

Arh.. G. Epitanse
Sr
Arh.. Dr.-lng. H. Hertlein
89,56
Upravna zgrada Ujedninjenih cencana Duisburg

Ruhrortt Arh.. direktor gradnje Blecken
Kruta jezgraju zgradi Ujedinienih
eliana
357
VISOKE ZGRADE UPRAVNE ZGRADE
PRIMJERI
Njemaki Olivetti Frankfurt/M 1972 Arti. E. Eiermann
Popreni presjek kroz uredske zgrade, centar za izobrazbu, pogled na visoke zg-
rade za goste, u centru za izobrazbu i dr. Tajnitva, kolske prostorije, raunski
centar, prodajni uredi, servisna podruja i javna parkirna etaa za osobna vozila u
suterenu. U upravnoj visokoj zgradi uredske povrine, tehnika opskrba i komuni-
kacije u jezgjiarhivske prostorije, kuna tehnika (rashladni strojevi, povratno
hlaenje) @
Kroz ravninu najdonjeg reetkastog
dpevno svjetlo u atrijsku dvoranu -
Stupnjevano uvlaenje etaa
obavlja se unutar uredskih
povrina
Tipine etae visokih zgrada. Uredske povrine su oogodne kako za pojedinane

urede tako i za organizaciju u velikoj prostoriji ->(T)
Tipina etaa podijeljena na tri prostora banke u Hongkongu 1986
Arh.. Forster Ass.
358
( T ) 41. - 47 kat, uredi (jezgra 231 m
2
) ( ? ) Izgled krova
UPRAVNE ZGRADE
PRIMJERI
- 0 3
Vi soke zgr ade
Ur edski neboder u Fr ankf ur t u/M.
1990
Realizacija je proistekla iz pozivnog
natjeaja. Zgrada je namijenjena iz-
najmljivanju. iroka slobodna povri-
na prizemlja i donjih etaa podsjea-
ju na praktinu primjenu smjernica
Zoning laws, New York City. Dojmlji-
vost u gradskom prostoru bila je
znaajan kriterij za ocjenu natjeajnih
radova. 51 etaa, od toga 45 ureds-
kih, visina vea od 200 m, bruto tlocrt-
na povrina 66081 m
2
-> -
( 3) 5. - 25. kat, uredi G'ezgra 309 m
2
) ( ? ) 26. - 40. kat, uredi flezgra 231 m
2
)
( 5) 2. kat Skylobby 3. - 4. kat, uredi Qezgra 307 m
2
)
Perspektiva
Arh.. Murphy/J ahn
Naruena od japanske firme Ohbayashi" kao studija. 2
km od Tokija usidrena u moru na umjetnom atolu
promjera 400 m. Korisna povrina za 50000 osoba. Ure-
di do visine od 600 m. Promjer zgrade u prizemlju 130 m.
Dizala kapaciteta 160 osoba za brzi transport do 5 ,,sky-
centera", nakon svakih 30 etaa s funkcijomraspodjele.
Konstrukcija u obliku cijevi s vie koncentrinih prsteno-
va temeljena je u moru na dubini od 80 m. Da bi se amor-
tizirali pomaci uslijed horizontalnog djelovanja vjetra
predloen je aktivni uravnoteujui sustav utege i sprem-
nika s vodom, koji djeluje automatski prema mjerenju
jaine vjetra. Time se postiu vitkije konstrukcije i uteda
gradiva. - - +
Tlocrt "Sky center'
33. kat, promjer 106,8 m
1 Tlocrt uredske etae
' 17 kat, promjer 116,4 m
Eiffelov
Toranj
Tokio
Toranj
Hong Kong
Bank
Bank of
China
Chrysler
Buildung
Standard
Oil
Hancock
Tower
Empire
State
Sears
Tower
Toranj visok
800 m(projekt)
Milleniumtower, Tokio
Arh.. Forster, London
359
Q
alterska dvorana
Pultza pisanje
alter, voenje rauna
Blagajna
Kretanje komitenta u njemakimve-

likimbankama
Put k trezoru za komitente

BANKE
OPENITO
Kad se gradi bankina zgrada, zahtjevi su vrlo razliiti, ovisno o tome je li posrijedi privatna banka s
preteno komercijalnom djelatnou, velika banka, tedionica s velikim prometom komitenata ili
hipotekama banka.
Openito se u svimbankama pojavljuju komitenti koji gotovinski ili bezgotovinski polau ili podiu no-
vac. Procedura za to mora biti brza, jednostavna i sigurna koliko god je mogue. Mehanika trans-
portna sredstva i slini ureaji potrebni su samo za najvee banke. Put komi tenta vodi s ulice kroz
predvorje u altersku dvoranu u kojoj se nalaze klupe za ekanje i pultovi za pisanje namijenjeni ko-
mitentima, te razliiti alteri za uplatu, isplatu, vrijednosnice, tedne uloge i iroraune. Iza toga su
najee radna mjesta raunovodstva i knjigovodstva, gdje se ispituju i knjie nalozi sa altera 0 ,
ili komitent na alteru raunovodstva dobiva potvrdu kojomna blagajni moe odmah podii novac,
danas uz pomo elektronikog itaa. Ostale poslovne prostorije banke koje slue radu s komiten-
tima, npr. direktorov ured, odjel kredita, odjel revizije nalaze se najee uz altersku dvoranu s po-
sebnimpretprostorima ili na katu. (3)
Put do sefova banke vodi iz alterske dvorane najee mimo odjela za vrijednosnice ili uprave
depoa stubitemdolje, kroz vrata s reetkomu prostoriju ispred trezora. Tu se nalaze ograeni ure-
di za komitente (veliina ureda za 1 osobu: 1,0 x 1,5 do 1,5 x 1,5, za dvije osobe: 2,0 x 1,5 m) i ulaz
u trezor. U manjim bankama trezor je najee podijeljen (iza ulaza) u bankin trezor i trezor za ko-
mitente S. 361 (9).
Vee banke imaju najee pokraj trezora za komitente posebni bankin trezor pred ijimulazomradi
uDrava depoa, s posebnimstubitemprema alterskoj dvorani ili po-
sebnimdizalima za novac (3).
Nusprostorije s toaletama i si. Boni ulaz
za osoblje
Knjigovodstvo i raunovodstvo
Blagajniki alter, vrijednosni papiri,
mjenjanica, ekovi, irorauni
Uprava Odjel
banke revizije
Soba za Odjel
sjednice kredita
| Vratar ' ^-ecvo-a
1
Ev. u razliitim
etaama
U podrumu se, dostupno preko posebnog stubita, nalaze gardero-
be, ostave za bicikle i si. za namjetenike, kotlovnica i pogonski
ureaji za dizala, pneumatsku potu itd., te arhiva s dizalomza spi-
se. Kod hi potekarni h banaka je za tlocrt prizemlja mjerodavna teh-
nologija besprijekornog odvijanja hipotekarnih poslova @ i .
( 3) Veze prostorija velike banke
Hip. poslovi
2 ureda i pisarnice
obuhvaaju ekao-
nicu i prikljuuju se
uz odjel za prijam
hipoteka i registra-
turu
Hip. ured
izmeu odjela za
hip. poslove,
pisarnice i
registrature
Pisarnica
ekaonica
u centru zbivanja, na kraju
sredinjeg hodrtika, posjetitelji
nalaze bez! problema
ekaonica
Garderoba
za dame i gospodu,
s prostorijama s
umivaonicima i
WC-ima, od
poslovnih prostorija
odijeljena
predvorjemi
stubitem
Privatno stubite Upravitelj
s dizalomza stan pokraj stubita za
direkotora na 2. katu trezor i podrum
Registratura
preko puta prijama hipoteka i u nastavku na
obradu hipoteka, neposredni prilaz ekspe-
ditu, iroko stubite prema podrumu za spi-
se, pokraj glavnog stubita
Ekspedit
izmeu ope registrature i bankovne
registrature, uz prostoriju za spise, po-
kraj glavnog stubita i dizala za spise
Soba za poslui-
telje
Bankovna
registratura uz
knjigovodstvo,
pokraj ekspedita
Blagajne
osvijetljene nad-
svjetlomiz
alterske dvorane
alterska dvorana
komunikacijsko
vorite, dobra
preglednost, i s
galerije gornje
etae
Knjigovodstvo iza
blagajni, pokraj
registrature i odjela
za kamate
Odjel za kamate
pokraj blagajni i knjigovodstva s
izlazomprema alterskoj dvorani i
stubitu trezora
Soba 3. direktora
izmeu sobe za prijam i pisarnice
preko puta soba voditelja odjela
Pisarnice pokraj
direktora,
preko puta vodite-
lja odjela
Soba 2. direkto-
ra s vezom
prema
1. direktoru
2 sobe za voditelje preko puta soba za direkciju,
soba za prijami pisarnicu, blizu stubita
Tajnitvo direkcije
Dizalo za spise
otvara se na obje strane
Soba posluitelja direkcije
u sjecitu poslovnog prometa s
pregledomnad glavnimstubitem,
dizalom, ekaonicomi galerijom
ekaonica blizu glavnog stubita,
jednako udaljena od svih soba za
prijami soba voditelja odjela
Dvorana za sjednice
u centru banke, a ipak iz-
van poslovnog prometa.
Prozori prema vrtu.
Soba za savjetovanje
pokraj dvorane za
sjednice, izvan poslo-
vnog prometa
Svrsishodna veza prostorija uprizemlju vee hipotekarne banke (proj. autor, za Mit- Veza prostorija na katu hipoterkarne banke, uz (?)
teldeutsche Hypothekenbank Weimar)
Garderoba
s WC-ima za osoblje
360
Za pri vatne osobe 24 -38
Iz
v
a
n
a

Visina 30 30 40 40 50-120
Iz
v
a
n
a

irina 50 50 50 50 50-60
Iz
v
a
n
a

Dubina 24 38 24 38 38
Iz
n
u
tr
a

Visina 17 17 27 27 37-107
Iz
n
u
tr
a

irina 37 37 37 37 37-47
Iz
n
u
tr
a

Dubina 16 30 16 30 30
BANKE
TREZORI
Pri vatna riznica je eljezni uzidani ormari 0 i (2) skriven tape-
tama ili slikomna zidu spavae sobe, za vrijednosnice, nakit itd. Za
srebrninu i slino moe biti ugraen i u blagovaonici.
( T ) + ( 2) Najmanji i veliki trezor za ugraivanje
Za trgovi ne
Vanjska mjera Unutarnja mjera
Visina irina Dubina Visina irina Dubina
50 50 45 35 35 33 1
60 50 45 45 35 33 1
80 60 45 65 45 33 2
100 60 45 85 45 33 2
120 60 45 105 45 33 2
^2) Ormari za sitni novac
120 70 60 97 55 39 2
155 70 55 125 50 34 3
195 95 60 172 80 39 4
Veliina Izvana
V D
Iznutra
V D
1-krilna 150 70 50 137 57 41
2-krilna 195 95 50 182 82 41
Veliina Izvana Iznutra
Visina irina Dubina Visina irina )ubina
80 60 60 50 37 36
100 60 60 70 37 36
jednokr vrata 125 80 60 95 57 36
150 80 60 120 57 36
175 80 65 145 57 41
dvokr. vrata 195 125 65 165 102 41
Ormar za spise s unutranjim

trezorom
Za banke
( ? ) Blagajniki ormar za knjige i novac
Bankovni sefovi
8 x 30 x 50
Bankovni sefovi
12x30x50
Bankovni sefovi
22 x 30 x 50
> Donji vei
sefovi
40 x 45 x 50
Rolo - ormar za vrijednosne papire

i slino
Bankovni najamni sefovi,
uobiajene veliine
Ventilacijski kanali u zidu trezora
Bankovni trezor za podrunicu

banke, uobiajene dimenzije
(13) Vatrootpomi ormar za dokumente
Poslovnom ovjeku su za njegove knjige, dokumenta itd. na raspola-
ganju elini ormari 0 a za gotovinu blagajniki ormari 0 .
Vrijedne stvari koje se rijetko upotrebljavaju ostavlja se u iznajmlje-
nompretincu 0 u bankinomtrezoru 0 -
Bankine trezore treba graditi tako da se onemogui uspjena pro-
vala, pa i uz upotrebu svih sredstava suvremene tehnike. Zidovi i
vrata moraju odolijevati pokuajima provale baremtoliko dugo koli-
ko bi, prema uobiajenim procjenama, provalnici imali vremena na
raspolaganju. Trezor dakle ne smije neposredno graniiti sa sus-
jednim prostorijama, rijetko posjeenim prostorijama same banke
niti s okolnim zemljitem.
Iskustvo pokazuje da u takvimokolnostima provalnici mogu u miru
s neuvane strane izbuiti zid, ostavivi samo tanki sloj koji se moe
probiti u najkraemvremenu. Ako dakle trezor sa svih strana ne gra-
nii s prostorijama koje se neprekidno koriste, mora oko njegovih zi-
dova postojati slobodni prostor koji se nadzire.
Zi dovi trezora. Prema pokusima F. Eisera QJ zid od tvrdo pee-
ne opeke prua gotovo isto toliku zatitu protiv provale kao zid od
klinkera, na ijoj se glatkoj povrini buka teko dri. Najboljim seje
pokazao beton (omjer mijeanja 1:3) s dodatkomfluresita (5 kg na 1
m
3
zida). Za probijanje takvog zida debljine 40 cmtreba vjetomzi-
daru uz upotrebu otrih dlijeta 12,5 sati, dok se zid od tvrdo peene
opeke u cementnommortu 1:3 moe probiti za 9 sati. Umetanje e-
lika tek neznatno oteava provaljivanje (elik naroite tvrdoe lomi
se pri udaru ekia, normalni elik moe se sjei) pa ne opravdava
poveane trokove. U svojimje ispitivanjima F. Eiser ustanovio daje
najekonominije rjeenje beton debljine 50 cm, omjera mijeanja
1:4, jer za probijanje treba 20 sati.
Kad banka radi 8 sati provalnik ima na raspolaganju jo 16 sati, a u
nepovoljnom sluaju i nedjelju te dva neradna dana, dakle ukupno
88 sati. Vrijeme probijanja, prema F. Eiseru, moe se jo skratiti da-
nanjimvidia - builicama na elektrini pogon, to znai da mora biti
organiziran nadzor i izvan radnog vremena, i to obilaskomuvara u
kratkimvremenskim razmacima. Upotrebljavaju se i elektrine pris-
lune naprave koje izvan radnog vremena i vrlo slabe umove pre-
nose u uvarsku prostoriju u banci ili u najbliu policijsku postaju.
Trezor koji bi potpuno slobodno stajao izvan bankine zgrade bio bi
dodue uvan okolnim prometom, ali bi u nekim nesigurnim vre-
menima bio izloen nasilnimpothvatima (ruenje eksplozivom, bom-
be) dok trezor u zgadi nije tako pri ruci. Osimtoga, komitent eli da
se njegov novac uva u podrumu, a ne "na tanjuru". Preporuuje se
trezor u uglu zgrade s. 360 0 .
Bankovni trezor sa svih strana opkoljen zidovima susjeda, osimpoda
(ovdje trezor za spise)
361
0 Vrata trezora s unutarnjimvratima za dnevno poslovanje
Strana komitenta
c
@
o
fs. .
- O
J*L
Raspored altera u pravcu

Strana komitenta
C 8
_ n _ m ~L i !
( ) Kao (2) s radnim stolovima
IT
alteri postavljeni
kao zupci pile, s rad-
nom povrinom sa
strane
BANKE
Trezore ka vrata i oklopna vrata lako se okreu oko eline osovine i
ne mogu se ovjesiti. Odolijevaju svim napadima, imaju neprobojne
oklopne ploe i netopivu i nesagorivu armaturu koja je zalivena ma-
somotpornomna vatru, autogeno rezanje i buenje. Ukupna je deb-
ljina oko 27 - 30 cm. Vrata nemaju kljuanice ve specijalne brave (sa
ifrom, na daljinsko upravljanje itd.), a opremljena su elektronikom
dojavomkoja reagira na najmanje vibracije.
al teri su danas najee bez metalne reetke, samo sa staklom
- Zatita protiv provale ili razbojstva uspostavljena je
pomou elektrinih sigurnosnih ureaja koji se ukljuuju pritiskom
stopala ili koljena. Ispod pulta najee su tipizirani elini ormari.
Interno komuni ci ranj e danas se, umjesto pneumatskompotomili
pokretnimtrakama i sl. ->s. 325, najee obavlja televizijom (blag-
ajnik prima ek, predaje mikrofonom broj eka raunovodstvu gdje
se odgovarajui izvod, potpis itd. stavlja pred TV kameru, nakon
ega blagajnik temeljempodatka s ekrana obavlja isplatu).
Dri ve - in banke su one kod kojih komitenti, da bi utedjeli vrijeme,
ne ulaze u banku ve automobilom prilaze alteru, pa je izbjegnut
problemparkiranja. alter je uklopljen u fasadu zgrade - ili
se nalazi ispod plonika u podrumskoj etai, gdje je ugraena zrcal-
na vizualna komunikacija s mikrofonomi ureaj za prijenos novca -
Na svakomalteru moe se na dan obraditi poslova za 250 komite-
nata (jedna obrada prosjeno 60 sekundi). Ne mogu se svi bankovni
poslovi obaviti preko drive - in altera, pa je za dugotrajnije transak-
cije potrebna i alterska dvorana.
Njemaki blagajniki alter u

velikimbankama Berlina
( ) vedski blagajniki alter
A- B
', izbjegava se parkiranje (jT) Autoalter u obliku kioska
Blagajniki alter je danas u pravilu zatien neprobojnimstaklomprotiv preskakanja
pulta, etverostruko staklo debljine >25 mm. Isto se takvo osiguranje postavlja iznad upu-
tene ladice -> ().
Bankovni
s t u p o m za
su =3 parkirna mjesta bez zastoja (periskops-
ka banka)
alter kao(J b i (9) za jedno-
smjerni prolazni promet
362
Pasa u centru grada je kontinuira-
no staklom prekriven povezujui

prolaz (dnevno svjetlo). Nedvojbeno
je dulji nego je irok i visok.
Rasporeivanje u trgove
Postaja X
Parkirna 1 I
zgrada v = /
Pasa sampo sebi nije lokacijski ve-

zan, ve se mora uklopiti u glavne (~7j _>(5)
pjeake tokove. Moe biti -> (3)
Dhila7ak
gftnillilllllilliill
U pravcu i lomljen
Zbroj istovrsnih i
raznovrsnih oblika
( D - > ->
Pasa moe ispuniti ulini prostor izmeu po-
stojeih zgrada ili novogradnji
Rjeenje u jednoj etai
Rjeenje u dvije etae
ei je sljedei sluaj: pasa prolazi kroz
postojei ili novo sagraeni blok zgrada
( 4) Poloaj pasaa
U pravcu
Rjeenje u jednoj etai s
galerijomprema suterenu
Etanost. Glavna prometna povri-
na je u pravilu u razini prizemlja
S galerijompremagornjoj etai
S galerijomiznad suterena
U pravcu, s Viestruko lomljen
kupolom
( 5) Tlocrtni oblici pruanja pasaa
S galerijama u etai iznad i ispod osnovne
^0) Vieetana rjeenja
ZASTAKLJENI PASAI
TIPOLOGIJ A - >QP
Zastakljeni pasa zanimljiva je i istodobno popularna graditeljska
zadaa u suvremenoj arhitekturi.
Putovi kroz pasae mogu se voditi u razini prizemlja, ili se nepri-
mjetnimnagibomprilagoditi terenu, ili "split - level" nainomsvladati
visinske razlike po pola visine etae. Pasa slui iskljuivo pjeaci-
ma. Kao polujavna prometnica trebao bi biti na raspolaganju 24 sata
u danu.
Pasai se odravaju raznovrsnomponudom(trgovina na malo, raz-
novrsne prodavaonice). Treba forsirati sadraje i djelatnosti koji
odravaju promet i nakon zatvaranja trgovina. Zastakljene kon-
strukcije su od elika, aluminija ili lameliranog drva.
Pasa robne kue Dduweiler

Arhitekt: Gottfried Bhm, Kln
Nadsvoenje samo Nadsvoenje po
u sredinjoj zoni itavoj irini
(12) Mogunosti nadsvoenja

Oslonjena na susjedne zgrade
Vlastita konstrukcija izmeu susjednih
dijelova zgrada
r \
fLE
Poloaj nosive konstrukcije
Galerija na Bocknheimer V\ferfe
Arhitekti: Speerplan GmbH;
Dvovodni krovovi
Poligonalni svodovi
15) Oblici zastakljenih krovova
/
r \
isti oblici kupole
Kupole s prodorima ili dodacima
- >
Polukruni svodovi
Konstrukcija od nosivih preki

ostakljenja koje premouju prostor
363
ZASTAKLJENI PASAI
POVIJ ESNI PRIMJ ERI - CD
Passage du Caire - 0 +
Najstariji postojei zastakljeni pasa na svijetu, sa 370 m(1210 ft)
najdui je do danas u Parizu. Nije naroito reprezentativan, pro-
sjene irine 2,70 m(8,5 ft). Osimstanova iznad staklenog krova, u
njemu su i danas dvokatne prodavaonice.
Galerie Vivienne -> +
Franois J acques Delannoy, arhitekt (1755. - 1835.). Galerija
Vivienne nastala je gotovo istodobno kad i Galerie Colbert u istom
bloku zgrada.
Passage du Grand Cerf +
Trokatni, samo 4 miroki i 120 rodugi pasa prolazi u pravcu kroz
jedan blok zgrada. Iznad prostora s prodavaonicama nalaze se ure-
di odnosno radionice, a izmeu njih stanovi.
Pasa Choiseul 0
Ovaj 190 mdugi pasa u veoj je mjeri nego veina ostalih parikih
pasaa natkriveni ulini prostor. Svakoj se kui prilazi posebnim
spiralnim stubitem.
Pasai J oufroy i Verdeau
Zajedniki pokriveni sustav pjeakih prolaza duine 400 m.
Gallera Mazzini +
ubraja se meu monumentalne pasae.
Leeds Thornton's Arcade
Kue na proelju i prostor pasaa su trokatni.
Gallera Umberto I -> + @
Golemomkupolomokrunjeni oblik kria opravdava na idealan nain
svoje ulaze sa etiri strane.
( 5) Passage du Caire. Paris, oko 1798 ( ) Passage J oufroy. Paris. 1845 ( 7) Galleria Mazzini. Genua, oko 1930 ) Galleria Mazzini
^g^ Galerie Vivienne. Paris. 1823
juni aio pasaa
Passage du Grand Cerf. Paris. 1825 g j j C oC nC croS ei
0
"
6 6
"
8
' Leeds. Queens Arcade. 1889
irih
Napulj. Galleria Umberto I.
1960
(I?) Napulj. Galleria Umberto Cardiff. Morgan Arcade
364
ZASTAKLJENI PASAI
povi j esni pr i mj er i > CD
Galleria Vittorio Emanuele II. u Milanu vrhunac je u razvoju graditel-
jskog tipa pasaa. U njoj zavrava proces koji je zapoeo parikim
pasaima i imao jedan meustupanj u Galeries St. Hubert u Bruxel-
lesu.
Tlocrt galerije je latinski kri ije je sredite proireno u oktogon.
Neke glavne dimenzije: dulji krak 196,62 m, promjer oktogona 36,60
m, visina do najvie toke kupole 47,08 m- - + -
Ove su dimenzije samo u pojedinostima nadmaene kasnije sa-
graenimpasaima: u visinama Galleria Umberto I. u Napulju te u
duinama trgovaki centar u Moskvi (GUM) (3). U oblikovanju
unutarnjih fasada prepoznaje se povezanost s Palladijevimgradsk-
imfasadama.
Moskovski trgovaki centar (GUM) - > - + - .
Graditeljski blok GUM-a ima priblino oblik paralelograma s prosje-
nimduinama stranica 90 x 250 m.
Poligonalno proirenje na krianju sredinjih prolaza kao da pods-
jea na pasa u Milanu, iako popreni krak ne see do krova.
Galeries St. Hubert - - +
prvi je monumentalni primjer pasaa. Volumen jedva da je pre-
maen kod kasnije izvedenih pasaa. Oni su ujedno prvi koji su sa-
graeni uz sudjelovanje javnosti.
mni rr
7
( 1 t # s i c i i j n T T T T T T
h ff " " " l i H H " " "
^ 1 H
Crveni trg
( 3) Moskva, novi trgovaki nizovi - GUM, tlocrt prizemlja Arh.. Pomeranzen tfo) Bruxelles, Galeries St. Hubert
( ? ) Pogled u sredinji prostor pasaa (8) Boni prostor pasaa -> @
Galeries St. Hubert. Bruxelles,

stanje 1866
Prostor pasaa ->
( 5) Petrovskij pasa - prostor pasaa
w , . _ . ..
Sredinji prostor pasaa
14) Staklena kupola -s>
365
Hamburg, Hausa etvrt, situacija
Arh.. v. Gerkan-Mark
Trgovaki pasai u Bonnu, "carski
pasai", tlocrt prizemlja
~
Arh
"
D Klose
ZASTAKLJ ENI PASAI
primijenjeni primjeri QP
Galerije i pasai oblikovni su elementi koje su arhitekti nanovo
otkrili. Njihovi prozirni krovovi prekrivaju ulice, putove, trgove,
povezuju zgrade i trgovine.
Galerije i pasai postali su dopuna pjeakih zona, pruaju zatitu
od klimatskih nepogoda i ujedno su mjesta za susrete.
Ladenpassage Hamburg - Veliina terena 11000 m
2
tr-
govake povrine 9400 m
2
u tri razine. Na krovu ima 180 parkirnih
mjesta.
Kaiserpassage Bonn - >- . Predloak za projekt bili su pa-
sai i galerije 19. stoljea. Kombinirani prostor koji sadri trgovine,
butike, kioske, kavane, restorane i kinodvorane treba prolaznika
potaknuti da tamo boravi neovisno 0 klimatskim prilikama.
Calwer Passage Stuttgart natkriven je velikimbavastim staklenim
krovom - >- , - (0).
Wilhelm-Arcade Wiesbaden (rj) - (3), veza trnice i Wilhelmstras-
se. U prizemlju su trgovine, a na katu restoran i drutvene te
pomone prostorije potrebne za rad trgovina.
"Galerie Kleiner Markt" Saarlouis - @ - Pristup na tri etae
pokretnimstubama. Proirenje povrina u prizemlje daje pasau obi-
ljeje galerije.
Presjek male kupole. Tlocrt i presjek

pasaa - 0
L
i
Tlocrt zastakljenog krova iznad zone
( 8 } pasaa i pregleni presjeci >
Prizemlje
Wilhelm
- . Arh.. W. Grossner
VVijhelm^pasa u Wiesbadenu >
W w w w w -
/ / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / A
Trgovaki centar "Galerie Kleiner

Markt" u Saarlouisu, situacija >
) u Stutl
Arh.. Kammerer i Beiz
Calver pasa u Stuttgarts situacija
Calwer pasa u Stuttgarts presjek /Zjs

fo\ Vj y ; \5) Detaljni presjek pasaa
Pasa u Wilhelmstrae u
Wiesbadenu - >
Trgovaki centar "Galerie Kleiner
Markt" u Saarlouisu, presjek zgrade
366
Upeti stups ovjesom Nosai / stupovi
I
Upeti stup, neovisno o
zgradi
Y
/
/
Ovjeenje i
zgradi
Upeti stup s
konzolama
Slobodnonosea
konstrukcija
Mogui oblici natkrivanja ulinog
prostora
Leaj na zgradi i na Konzolni nosa
stupu na zgradi
Slobodnostojei pokrovi u ulinom

prostoru
Upeti stups ovjesom
( 3 ) Potpuno natkrivanje
Nosa izmeuzgrada, s
vjealjkama
Nosa i stupovi neovisni o
zgradama
POKRIVANJE STAKLOM, PROZIRNI KROVOVI
- 0 0
Da bi gradovi to bolje izgledali i bili ugodniji stanovnicima u arhi-
tektonsku se koncepciju modernog urbanistikog planiranja sve
vie ukljuuju prozirni krovovi velikih povrina. Takvi se krovovi ne
grade samo zato da bi titili od vjetra i kie ve zato da bi posebnom
slikovitou obogatili nae gradove. Prozirni krovovi daju stanovni-
cima naih gradova kvalitetniji ivot. Oni podiu kvalitetu slobodnog
vremena, bilo nesmetanim obilaskom prodavaonica u natkrivenoj
trgovakoj ulici, ili etnjom zatienom pjeakom zonom, ili pri
posjetu kazalita u slobodnomprostoru i sportskimterenima koji su
svijetlim krovnim konstrukcijama zaklonjeni od neugodnih vanjskih
utjecaja.
Dakako da se pri tommoraju predvidjeti mogunosti spaavanja iz
okolnih kua u sluaju poara kao i to da se ne pogora klimatske
okolnosti u ulicama, prodavaonicama, gostionicama i uredima.
Za prozirne se krovove kao pokrov upotrebljavaju:
- ploe/piramide od silikatnog stakla;
- kupole od akrilnog stakla;
- valjci od istegnutog akrilnog stakla ili polikarbonata,;
- folije sa sintetinimvlaknima itd.
Vatrostalno staklo s. 160
Zakrivljeno staklo (3 - 8 mm, polumjeri 50 - 230 mm).
Krov na dvije Krov na 1vodu Piramid
vode
^^ Mogui oblici natkrivanja ulinog
prostora Poligonalni oblici
Djeje igralite
Prodavaonica
( 5 ) Prozirno natkrivanje ulica
Natkriveni trgovaki pasa u odsjecima
-
atorasti krov tribine Lords

kriket igralite u Londonu
Ljeilite Bad Krozingen
krov iznad uiaza
S&3A
Natkrivanje trnice
Natkrivanje uz zgradu
Autobusni kolodvor sa staklenomkupolom

-
n
Nimes / Francuska
Pneumatski prozirni krov usidren u
prsten koji lei na elinim
stupovima u gornjim redovima
arene
Stuttgart
Pokrov terena za odmor kole R-
merschule
e e
mm
\A\
Pogled
z E do db^^
Prozirni krovovi za stadione
Prilazi stubitu sa zabatnim
krovovima
Nadstrenice gl. kolodvora Hamburg
Arh.. Graaf-Schweger + Partner,
Hamburg
Rajnski vrt Kln
367
L
M.
m
t/Sk
Zidni regal
za boce
Zidni regal za voe,
povre i drugu
rastresitu robu
2
,
5
0

F
l

N
iu

i E
me
A n n
?A
rmT
/ J
C l
90-125 I
Z i d prodavaonice s prolazomza
dopunjavanje robe. Kutije s robom
se zamjenjuju
PRODAVAONICE
Prodavaonice sa samoposluivanjem (SP - prodavaonice). Naj-
ee su to prodavaonice ivenih namirnica. Osoblje je prisutno
samo za savjete, pomo, otpremu, a posluuje u odjeljku za meso,
mesne preraevine, voe i povre. Sva roba mora biti zapakirana i
prema asortimanu pregledno izloena. Valja obratiti panju na tra-
jektorije kretanja - >- (n). Poetak je kod stalaka za koare od-
nosno kolica, kraj uz blagajne i stolove za pakiranje. Zidni regali tre-
baju biti do visine dohvata -> - (). Najvia polica moe biti do
1,80 m, najnia do 30 cm iznad poda ->(4).
|o
V -
'
|-30
I D
B
45
1
T
ca.
80
( 5 ) Pekarski proizvodi
Svjetiljka
hca. - |
45-55
Osvjetljenje
i . /
min.
50
MfifPf
Regal za slo- Regal za slo-
bodni izbor i bodni izbor s
prodajni regal kutijama za robu
Osvjetljenje
lo
a -
1 - 2 0
I O
\
T \ ^ ^
max.
180
\
\
\
H
4
^ i U i .
( 4 ) Regal za trgovaku robu
Put kojimse kupci kreu mora dosei i uglove, kod a i c ulazi odvojeni, kod b
spojeni
i 100-150
Koritasti regal s prolazomza
nadopunj avanj e. Kupac odlae
robu koju nije uzeo u rezervnu
ladicu
Prodavaonica pregledna za kupce i kontrolu (blagajna). Kupac nije kao kod 10a
prisiljen na zaobilazno kretanje
Postavljanje
koara
Papir
Odlag.
Stol za pregled robe
1 O
1
11Blag^ j
Odlaganje koara
( 7) Minimalna irina prodavaonice =4,0 bolje 5,0
V / / / / / / / / L - _ _ _ V / ( / / A
Ventilacija -
Presjek kroz mali blagajniki blok
Tlocrt blagajnikog bloka s min.
dimenzijama
m*
H L
( 8) Stepenasti pult u izlogu sa
zatitnomstijenomstraga
( 9) Pokretna gondola izloga sa
zatitnomstijenom straga
I
130
I
100
I
65
I
Presjek pulta za posluivanje u prodavaonici sa samoposluivanjem
368

Prometna shema ribarnice
Doprema
ienje
divljai
Doprema
ienje
divljai
Osoblje
Pred-
hlaenje
Osoblje
Pred-
hlaenje
Radna
prostorija
Zamrzivai
Radna
prostorija
Zamrzivai
Prodavaonica
herr
divljai i peradi
Skla-
- ] Dopr. |_ | Gorivo
dite
|Osob.
H
Loionica
H
P e
Pekarnica
1 Prostorija za I
~~1 fermentaci j u j
1 1 \
Kavanf ^rcKiav Ureaji |
1 1
Kavana! Prodavaonica
Prometna shema pekarnice.

Skladite dobro ventilirano, ev. s
odvoenjempara
PRODAVAONICE
ZA IVENE NAMIRNICE
Ri barni ce
Pult za prodaju ribe s rashladnim
ureajemi odvodom
Objeena
divlja
Prometna shema za prodavaonice ^^ Masivni pult obloen mramorom ili
keramikom
( 6) Prodajni pult sa zaklonom
Riba je lako pokvarljiva pa se uva hlaena, pri emu se dimljena
riba, za razliku od svjee, mora uvati suha.
Roba je jakog mirisa pa prodavaonice treba okruiti zranimhrana-
ma ili zavjesama. Zidovi i podovi moraju biti jednostavni za pranje.
Voditi rauna o intenzivnom prometu pri nabavi.
Eventualno akvarij (za reklamu) - >- ( ! )
Prodavaonice mesa od divljai i peradi
esto su povezane s ribarnicama. Openito na skladitu mora biti
samo koliina za dnevnu potronju. Treba predvidjeti radnu prosto-
riju gdje se erupa perad i isti divlja. Meso peradi je osjetljivo na
mirise pa u prodavaonici i hladnjaku mora biti odvojeno.
Povrine za izlaganje robe i zidovi: mramor, keramika, mozaik, sinte-
tika, lako za pranje. Mnogo rashladnih pultova i vitrina ->(3) - @
Prodavaoni ce voa i povra
Svjee povre uvati hladno, ali ne rashlaeno, nepreraeno ili pri-
premljeno za kuhanje. Krumpir u tamnim prostorima. Prodaja vei-
nom iz ambalae u kojoj je roba dostavljena i koja se zamjenjuje
(koare, letvarice, sanduci itd.). Ispod skladinih reetki treba pred-
vidjeti posude za kapljevine - > - (). Prodavaonice voa i povra
mogu se kombinirati npr. s cvjearnicom. Samoposluge dre obra-
enu robu pakiranu u prozirnu foliju.
Mesni ce
Faze rada: 1. doprema, 2. klanje, 3. rainjanje (komadanje), 4. pre-
rada, 5. hlaenje/odleavanje, 6. prodaja - (tj). Dobro je da se
sve obavlja u istoj razini, gdje je po mogunosti i klizna tranica s ku-
kama jer su svinjske polovice i govee etvrtine teke 1,5-2 kvin-
tala. Prostorije za preradu i hlaenje trebaju biti 1,5-2 puta vee od
prostorije za prodaju.
Zidovi: keramika, mozaik itd., lako za pranje.
Povrine za izlaganje robe: mramor, staklo, keramika.
Prometna shema prodavaonice voa Pult s nosaima za sanduke i iane

i povra. Malo skladite, uglavnom ( 8) koare. Limza cijeenje i sanduk za
samo za dnevne potrebe otpad
^g^ Prodaja na pjeakomploniku "u prolazu" na pokretnimpultovima ili iz stalnog
kioska, s privlano izloenomrobom
(T) Pult s panjemza mesnicu ( T i ) Pult uobiajen za mesnice - takoer i (2) ribarnice
369
I 2.00 I
Okretna vrata Svj. v. 2,20m
Harmonika vrata
( T ) Klizna vrata, svijetla visina 2,20 m ( 2 ) Barijera
Kolica za kupovinu, volumen

koare 101, 120, 130, 1501
-84 1 I 57-
( 7 ) Kolica za kupovinu, nosivost 200 kg
raoer

( 5) Blagajniki stol prodavaonica SP ( 6 ) Varijanta za
( 7) varijanta za ( ) Varijanta za
Regal u prostoriji
PRODAVAONICE
ISPORUKA ROBE
( l i ) Supermarket ->s. 372
370
L =2,60 +3,85m
Izlobena povrina uk. =3,0 +4,5m
Korisni volumen =910 +1360 litara
0 Rashladna krinja s nadogradnjom ( 2 ) Rashladna krinja bez nadogradnje
i
IO
8
,

3
0
0

1 8
8 I " 8
i
IO
m
i s
1175
Vertikalna rahladna krinja s
nadogradnjom
Hladnjak
PRODAVAONICE
Di skontne prodavaoni ce 300 - 500 m
2
prodajne povrine. U cen-
trima su stambenih podruja u velikimi srednjimgradovima. tedlji-
vo su opremljene, bez osoblja koje posluuje. Ogranien imje izbor
suhih prehrambenih proizvoda, malo svjeih namirnica.
Samoposl ui vanj a 100 - 250 m
2
prodajne povrine. Na periferiji su
stambenih podruja velikih i srednjih gradova, centralizirana lokaci-
ja u malimnaseljima. Imaju cjelokupan asortiman prehrambenih pro-
izvoda, ali ogranien udio Non - Food robe.
Vel i ka samoposl ui vanj a - marketi 250 - 400 m
2
prodajne povri-
ne. Centralizirano su smjetene u stambenim podrujima velikih i
srednjih gradova i u predgraima; a u centru manjih naselja opskr-
bljuju ire podruje. Imaju cjelokupan asortiman prehrambenih i Non
- Food proizvoda.
Supermarket 400 - 500 m
2
prodajne povrine.
Centralno je smjeten u velikim i srednjim gradovima, te u poslov-
nimetvrtima s visokomfrekvencijomkupaca. Ima cjelokupan aso-
rtiman prehrambenih proizvoda, Non - Food, tekstil, a nudi i progra-
me "uradi sam".
Samoposl uni centar 1500 - 3500 m
2
prodajnog prostora. To je
kombinacija supermarketa za prehrambene proizvode i trnice
potrone robe u regionalnimcentrima i srednjimgradovima a znaa-
jan je za ire podruje. Ima cjelokupan asortiman prehrambenih pro-
izvoda i asortiman potrone robe.
Samoposl una robna kua s vie od 5000 m
2
prodajne povrine.
Na rubovima velegradova u dijelovima s orijentacijomprema prom-
etnicama, uz autoceste ili prilazne ceste u meuregionalnim prom-
etnimsreditima, odnosno gradovima s funkcijomcentara za opskr-
bu. Dovoljan broj parkirnih mjesta. Asortiman kao samoposluni
centar. Dodatno: restoran, benzinska postaja, praonica i pojedina-
ne trgovine.
Vani parametri za ureenje do 399 m
2
400 - 499 m
2
500 - 599 m
2
600 - 799 m
2
800 - 899 m
2
1000-1499 m
2
1 Potrebno osoblje, preraunato na 10,6 12,9 15,3 17,7 22,1 30,2
temelju punog radnog vremena 7- 14 10- 16 12- 18 16- 20 18- 25 25- 33
2. Odjel svjeeg mesa i kobasiarskih pr. 22 21 20 19 18 17
a) udio u prometu u % 19- 28 20- 32 20- 28 17- 25 16- 24 14, 5- 24
b) duljina pulta u m 6,50 7,60 8,75 9,08 9,75 11,75
6, 0- 7, 0 7, 0- 8, 2 7, 5- 9, 0 1,5-10,5 9,0-10,5 10,0-13,5
c) prostor za pripremu u m
3
14 19 24 26 30 36
8- 20 13- 25 18- 30 20- 32 23- 38 23- 50
d) rashladni prostor u m
3
11 13,5 15 15 22 25
7- 15 9- 18 10- 20 10- 20 14- 30 16- 35
3. Odjel mlijenih proizvoda i masnoa 6,75 8,0 8,75 10,25 11,25 15,7
a) zidni rashladni regal u m 6, 3- 7, 3 6, 5- 9, 5 7, 5- 11 9- 12 10-13,5 12- 18, 5
b) rashladni prostor u m
2
6,0 7,6 10,0 12,0 13,0 15,0
4,0 - 8,0 5,0-10,5 8,0-12,0 8,0-15,5 8,0-18,0 10,0-20,0
4. Duboko smrzavanje (bez leda) 5,5 6,1 7,5 8,75 10,1 13,5
a) normalna gondola u m 5, 0- 6, 0 5, 5- 7, 0 6, 5- 8, 5 7,5-10,0 7,5-12,0 12,0-15,0
b) iroka gondola u m 3,85 4,1 5,5 6,75 7,75 8,75
2, 6- 4, 6 3, 0- 5, 0 4, 0- 7, 0 4, 0- 7, 5 5,5-10,0 6, 0- 10, 0
c) ormari u m 2,4 2,75 3,6 4,4 5,8 6,6
2, 3- 2, 5 2, 3- 3, 2 3, 2- 4, 0 4,0 - 4,8 5, 0- 6, 5 5, 5- 8, 0
d) prostorija za duboko smrz. u m
2
2,4 3,25 5,0 5,75 8,25 8,5
2, 0- 2, 8 2, 0- 4, 5 4, 0- 6, 0 4,0 - 7,5 6,0-10,5 6,0-11,0
5. Zidni regal za voe i povre 6,5 7,5 7,5 8,75 10,0 10,75
(s 2 police) u m 5,0 - 8,0 6, 5- 8, 5 7, 0- 8, 0 7,0-10,5 8,0-12,0 9,0-12,5
6. Broj blagajni 2,5 2,9 3,4 3,9 4,9 6,3
- 2 - 3 2 - 3 3 - 4 3 - 4 4 - 5 6 - 7
- 0,2 0,3 0,4 0,5 1,3 1,3
0 - 1 0 - 1 0 - 1 0 - 1 1 - 2 1 - 2
7 Broj potrebnih kolica za kupovinu 85 105 120 150 180 240
70- 100 85- 130 100- 160 100- 200 150- 220 200 - 300
( 5) Projektni podaci za ureenje samoposlunih trgovina i supermarketa Objanjenje: prvi redak =prosjene vrijednosti
drugi redak =raspon vrijednosti dotinog parametra
Pia
ivotinjska hrana Djeja hrana
Konzerve
Osnovne namirnice
Slastice
Voe Povre
Peciva
Prodaja kruha
Kava
Sladoled Smrznuta hrana Sladoled Smrznuta hrana
S redst/a za prarje i seenie Njec a tije a
Diskontna trnica 300-500 m prodajne povrine
371
-10,00-
D
^2,00-
I t
+
CNJ
t
4-
+
Regali
1,251,2560
Dimenzije pultova i regala- raster stupova 10 x 10 m
HJ J D
m 1
PRODAVAONICE
Pri gradnji prodavaonica treba se pridravati relevantnih propisa. To
su pokrajinske uredbe o graenju, obrtu, poslovnim objektima,
zatiti od poara, radnim mjestima, pravilnici strukovnih udruga,
smjernice saveza osiguravatelja itd.
Osnovne mjere za svijetlu visinu prostorija u prodavaonicama i skla-
ditima:
do 400 m
2
prodajne povrine =3,00 m.
vie od 400 m
2
vie od 1500 m
2
Ventilacijski kanali i ostale konstrukcije ne smiju umanjivati nave-
denu visinu prostorija. irine prostorija do 25 mnastojati premostiti
bez stupova. Stropove treba proraunati i na dodatna optereenja
kao npr. rasvjetna tijela, sputeni strop, razne dekoracije, kanali,
sprinkler - ureaji itd. (oko 20 kp/m
2
). Nosivost poda u prodajnimpo-
vrinama i skladitima treba biti 750-1000 kp/m
2
za rampe 2000
kp/m
2
. Podovi u prodajnom prostoru, skladitu, odjelu isporuke i na
rampi trebaju biti u istoj razini. Rampa za prihvat robe 1,10 -1,20 m
iznad terena.
Razmjetaj regala za robu proizlazi iz nastojanja da se kupci dove-
du do svih grupa asortimana robe. -(j) - (D
Loto itd. asopisi
Prijemienje
Putnika agencija
Cvijee
Foto pribor
Kuhinja
Restoran
WC dame / gospoda
Gramof. ploe
(10) Stol za pakiranje
m) Blagajna
^2) Nadzor
@ Posebna ponuda
($4) Tekstil / konfekcija
Riba
Sir
rt7) Meso i kobasiarski proiz.
@ Temperirana zona
09) Grijanje
20) Niski napon
J l) Trafostanica
I Visoki napon
53) Ventilacija
24) Hlaenje
25) Obrada mesa
6) Hlaenje mesa
I Osoblje
8) Hladnjae
) Odjel za osoblje
I Prodaja pia
Supermarket
1. Otvorena slastiarnica
2. Prozor
3. Otvorena pekarnica
4. Pekarske pei
5. Odlaganje torbi
6. Odjel za osoblje
7. Hladnjaa
8. Skladite
9. Pranje
10. Silos
11. Stolovi za stajanje
12. Zalogajnica
13. Montani stakleni pult
14. Biljke i cvijee
15. Prostor za araniranje
16. Skladite cvijea
17. Pivnica i zalogajnica
18. Zona blagajni
19. Specijaliteti od
tjestenine
20. asopisi, loto, duhan
21. Hladnjaa
22. Riblje delikatese
23. Priprema
24. Bar / prehrana
25. Pultovi za stajanje
PRODAVAONICE
ZONE ISPRED BLAGAJNI I CENTAR SVJEE ROBE
(TRNICA)
Kupovanje organizirati kao prigodu za doivljaj s mogunou kon-
zumacije na mjestu kupnje ili za odnoenje kupljenog.
Poticaj za kupnju:
pobuda osjetila, sugestivni display, stil i kakvoa ivljenja, olaka-
nje za zaposlene i domaice. Predgotovljeni proizvodi, topli ili oni
koje treba podgrijati =Fast Food. Nema samoposluivanja =Free
Flow. Shop in Shop. Raznolikost ideja, koncentracija, mali pogoni,
veliki obrtaj. Oblikovano u istomstilu, meusobno usklaeno. Skla-
diti se samo jednodnevna potreba. Doprema najee ujutro,
ponuda svjee robe. Minimalne sanitarije za kupce koji stoje ili
sjede na visokimstolicama. Posebne sanitarije za osoblje.
Prostori ponude:
Pekarnica samo s prodajomtreba imati 40- 80 m
2
, uz konzumaciju
80-120 m
2
. Mesnica samo s prodajom 40- 80 m
2
, uz konzuma-
ciju 80-120 m
2
. Kafeterija, slastiarnica, s ponudom ledene kave,
samo za prodaju treba imati 40- 80 m
2
, uz konzumaciju 220 m
2
.
Prostor za prodaju ribe treba imati 40- 80 m
2
, uz konzumaciju
80-120 m
2
. Trnica svjee robe s konzumacijom u supermarketu
kao dopuna, u zoni ispred blagajni 600 m
2
. - 0 Ukljueni su: plo-
dovi mora, voe, povre, cvijee, pia, vino, ampanjac, delikatese,
rafinirana zakuska.
Dodatno:
pica, odresci, zdrava hrana, pivnica itd. (3)
1. Kotlovi za
varenje piva
2. Mlin za slad
3. Riba
4. Pivo / odresci
5. Vrui pult
Zona ispred blagajni proj.. Maier i Pistor ( 3) Otvorena pivovara i gostionica u trnici svjee robe Maier i Pistor
Korisnik Povrina:
(uklj. nusprosorije)
1 Pekarnica s konzumacijom oko 64 m
2
2 Mesnica s ponudom
odrezaka i piva oko 89 m
2
3 Bavarski specijaliteti oko 50 m
2
4 Talijanski specijaliteti oko 54 m
2
5 J apanski specijaliteti oko 43 m
2
6 Riblji specijaliteti oko 43 m
2
7 Sirevi / delikatesne salate oko 45 m
2
8 Meksiki specijaliteti oko 46 m
2
9 Specijaliteti kobasice I unka oko 68 m
2
10 Voe / salate / sokovi oko 42 m
2
11 Sladoled +kava / espresso oko 20 m
2
12 Prodaja vina s degustacijom oko 28 m
2
13 Slatkii oko 35 m
2
14 Prionica kave oko 28 m
2
15 Prodaja aja oko 23 m
2
16 Bar sa ampanjcemi
svjeimdelikatesama oko 21 m
2
17 Prodaja bombona oko 25 m
2
Ukupne prometne povrine
i podruje sanitarnih ureaja
proj.. Maier i Pistor
oko 724 m
2
oko 95 m
2
( ? ) Trnica svjee robe gl. kolodvor Hamburg
373
1 Pregr. za istovar
2 Trnica
3 Kolosijek
4 Staja
8 Sanitarna klaonica
9 Dezinfekcija
10 Vratar
11 Prost, za otjec. krvi
5 Vrua fermentacija 12 Dvorana klaonice
6 Drutvene prost. 13 Kontr. na trihinelozu
i odlag. pribora 14 Veterinari
7 Uprava
15 Prer. iznutrica
16 Dvorite
17 Toplana
18 Radionica
19 Strojarnica
20 Hladnjaa
21 Prostorija za
smrzavanje i skladitenje
22 Hlaeno sklad.
23 Osoblje
24 Silos za kosti
25 Stanovi osoblja
26 Vrtni restoran
27 Otprema
Shema velikog klaonikog postrojenja s ureajima za prihvat stoke
KLAONICA I SKLADISTE
Za ivotinje u klaonicama potrebne su suvremeno izgraene staje
gdje e biti nahranjene, napojene i gdje se mogu dobro oporaviti, jer
to utjee na kakvou mesa jednako kao humano i bezbolno uspav-
Ijivanje odnosno ubijanje. Klanje ivotinja koje su smirene dospjele
na klanje osigurava da imkrv istee potpuno bez zaostataka, a time
i trajnost i dobar izgled mesa.
Srednje velike klaonice kombiniraju klanje za vlastite potrebe i za
druge; ovo potonje prevladava kod velikih klaonica. Strogo se odva-
ja ista od neiste strane, prije svega u prostoru sanitarnih ureaja.
(D
_
.Graeno u rasteru 15,5 x 15,5, razvijeno iz rasporeda
regala centralnog skladita ivenih namirnica, uzevi u obzir irinu
radnog prostora viljukara. S. 376 Palete u regalnomskladitu 5x
jedna iznad druge. U donja dva regala lee palete pripremljene za
isporuku filijalama, a u gornjima trima zalihe robe.
Taj jedinstveni raster primjenjuje se i za ostale dijelove graevine,
kao npr. za mesnicu =2x3 polja i upravu, s odgovarajuim mogu-
nostima proirenja u istom rasteru
Mesni ca dobiva iz klaonice svinjske i govee polovice koje se onda
reu u manje i vee komade pripremljene za prodaju ili se meso
prerauje u kobasice. Uz mesnicu je i prostori j a za duboko smr-
zavanj e za uvoznu perad, i hl adnj aa za masnoe - maslac i mar-
garin.
Ureaj za spaljivanje otpada koji se loi mazutom, slui za zagrija-
vanje zgrade, a ljeti za klimatizaciju ureda i manje rashladne ureaje
mesnice.
Prostorije za klanje, preradu i prodaju imaju propisanu visinu od
= 3 m (3). Dodatnih 1,50 mvisine ima klaonica s koloturnikom
za velike ivotinje. Prozori klaonice moraju biti na veoj visini da
djeca ne mogu gledati unutra. Zidovi =2 mvisine obloeni su kera-
mikom.
1. Ulazna hala
2. Prijam
3. Obraun plaa
4. Dizalo za kontejnere s
otpadom
5. Ured majstora
6. Povrat
7. Bunker za otpad
8. Rolo vrata
9. isporuka robe
10. Skladina zona
11. Skladini regali
12. Doprema robe
13. Hladnjaa - 25 C
14. Hladnjaa
15. Stroj za pranje posuda
16. Priprema
17. Prijam
18. Ekspedit
19. Hladnjaa
20. Punica
21. Kobasiari
22. Prostorija za otapanje
23. Hladnjaa za meso
24. Hladnjaa za masnoe
25. Prostorija za salamurenje
26. Hladnjaa za proizvode
27. Crijeva
28. Prostorija za duboko
smrzavanje
29. Zaini
30. Skladite za sprejeve
( B) Prizemlje tvornice mesnih preraevina Berlin - Mariendorf mj. 1:200 Arh.. Verfasser Baujahr, izgraeno 1970 +74
374
MESARSKI CENTAR
Proizvodna zgrada: sirovina se dostavlja u obliku svinjskih polovica,
goveih etvrtina i grubo rainjenih pakiranih komada. Na povrini
prizemlja ->(3) od 4500 m
2
proizvode se kobasice, unka i delika-
tese. Uredske prostorije, laboratoriji, kantina, kuhinja, sanitarije i
garderoba nalaze se na katu (2). Dnevna proizvodnja oko. 251.
U zgradi su skupine prostorija s razliitom temperaturom: drut-
vene prostorije, uredi, zahodi imaju 20 C, proizvodne prostorije
18 C, klimatizirane prostorije 14-18 C, prohladne prostorije
10-12 C, hladnjae 0- +8 C, prostori za smrzavanje - 20 C.
Visoki graevinsko - fiziki zahtjevi prema konstrukciji i materija-
lima.
( T ) Popreni presjek > ( 2) - ( 3)
(T) Poslovoa
@ WC. tuevi
(3) Skl. smrznute robe
@ Hladnj. za ispor. robu
(D Prost, za smrzavanje
(D Osnovna otapala Ured
Kisela otapala Ured. tehnika
ienje kompr. zrakom@ Majstori
Sanit. prostorija WC
Radionica Ulaz
Prizemlje Turinki mesarski centar
Elektroinvest J ena GmbH
ZPN Rhinstr. 149 Berlin
Planungs AG Neufert, Mittmann, Graf. Kln
375
Daana podloga za utovar DIN

15132
VISOKA SKLADISTA
Visoka skladita danas mijenjaju tehniku skladitenja uvoenjem
uinkovitih dizala i automatiziranog kompjuteriziranog voenja skla-
dita. Mnogi proizvoai dizala i vi Iju kara isporuuju razliite susta-
ve, prilagoene odgovarajuimeljama i potrebama, sa svrhompo-
veanja kapaciteta skladita i brzine pretovara. Kapacitet skladita
odreen je visinomi gustoomslaganja robe.
Transportna sredstva su viljukari - (2), ureaji za opsluivanje
regala, ureaji za slaganje u regale - @ +() i dizalice za slaganje
- @, a rade najee u itavomskladinomprostoru bez posebne
pratnje i nadzora.
( 5 ) Sanduci za vertikalno slaganje DIN 15142
m
- -
Sustav skladitenja s kompjuterskim upravljanjem

Regalni transporter kao ureaj za
razmjetanje
ili I M
Vie regalnih transportera u pro-
J ednostruki niz
A.
laima izmeu regala
J ednostruki kosi raspored V ^
Dvostruki kosi raspored
( 8) Nain slaganja paleta
Duge redove treba
razdvojiti poprenim
prolazima
e |
S i^J o>
7
Ss 5 8.
Tip 1 2 3 4 5
, ,1000
Norm. vis. (m) -nn
MM
re
^?
aN)
300
(daN=kp) 20Q
8
8
15
15
15 15
10 10 15 15 20 20 30 30 40 40
Max. kor. teret (da N 1300 200 300 200 500 500 1500 1500 3000
irina prolaza
min-max (mm)
Brzina kretanja
max: (m/min)
Brzina dizanja
max: (m/min)
950-1200
80
12
1050
1400
125
25
1250-1800
160
32
1400-
1800
160
40
1500-
2000
160
40
Brzina slaganja
max: (m/min) 25 25 32 32 32 32
Teretna paletama
Komision iranje
Autom, upravljanje
Ur. za razmjetanje
; ; ;
; ; i i ; j
j
Iskoritenje skladinog prostora
pomou viljukara
Pomou dizalice za slaganje
E
Pomou ureaja za slaganje u

regale i kliznog jarbola
Pomou ureaja za slaganje u
regale i kliznog viljukara
.
m
l i 11.1 >. r
*
M M
bH
M
i
m
M
FR
M
FR
m
M
FR
M M
l-H
M
m
M
S
M
FFf
m
h H
h H
m m
m m
Hala za visoko skladitenje
(paletni silos)
Mogui poloaji tranice vodilica.
Vodilica gore
Vodilica dolje
Pokretni okvir s dvije tranice na
regalima
376
Sustavi skladitenja
1
Statina skladita Dinamina skladita
1
Bez skladinog
postolja
Sa skladinim
postoljem
Bez skladinog
postolja
| Sa skladinimpostoljem Bez skladinog
postolja
Sa skladinim
postoljem
Bez skladinog
postolja
1 I
Roba stalno Krui
Roba se pokree u 1 1Pokree se postolje
I postoljima za robu
1 1 1
Primjeri
1 1 1 1 1
>odno skladitenje
Skladi-
tenje
u
bloko-
vima Dopremno regalno
skladitenje
P ^j^^te^tenji
ubloku
Skladi
tenje
u
nizovi
ma
skladitenje
(<6m) visoko
Klasifikacija sustava skladitenja

Centralizirano Decentralizirano
Manje vezanje kapitala
Bolji nadzor nad stanjem
Dobro iskoritenje povrina i prostora
Manji dispozicijski rashodi
Bolje koritenje opreme
Manji trokovi za osoblje
Vea mogunost automatizacije
Manji trokovi transporta
Krae komunikacije
Povoljnije uklapanje zgrade
Upotreba specijalne opreme
Bre izvravanje naloga
TEHNIKA SKLADITENJ A
PROJEKTIRANJE/LOGISTIKA
- C O
Prije projektiranja i odluke za neki odreeni sustav skladitenja po-
trebna su logistika razmiljanja o protoku materijala i proizvoda.
Potrebno je povezati gledita ekonominosti i projektantsko - obliko-
vne elemente.
Mogunost primjene razliitih sustava skladitenja ovisi o sljedeim
odlukama:
- centralno ili decentralizirano voenje skladita,
- pretovarni uinak pojedinog sustava skladitenja,
- interna organizacija skladita s dugorono utvrenom metodom
rada,
- povezanost vrste skladita i prijevoznih sredstava.
Sustav komisioniranja:
Statina primjena
J ednodimenzionalno kretanje
Runo uzimanje
Decentralizirana predaja
Dinamina priprema
Dinamina priprema
J ednodimenzionalno kretanje Dvodimenzionalno kretanje
Runo uzimanje
Centralizirana predaja
Runo uzimanje
Centralizirana predaja
( 2 ) Prednosti centraliziranog i decentraliziranog voenja skladita Alternativna sistemska rjeenja za komisioniranje
[||
i
V
ijLJ J -
i
5
3||sg i
5
Skladitenje u bloku Visoko skladitenje Visoko regal, sklad. Prolazno regal, sklad.
Velike koliine
sloene robe po
vrstama
Meuskladite
Visoka frekvencija
prometa
Velik asortiman
artikala
Mala koliina robe
Automatizirani
pogon
Mali prosjeni
asortiman
Velike koliine poje-
dinih artikala
Velik protok
Nema trokova
ureenja
Visoko iskoritenje
povrine i
volumena
(80%)
Niski prosjeni
investicijski trokovi
Prikladna manipu-
lacija
Univerzalnost
Lak pristup svakom
artkllu
Dobro iskoritenje
povrine i
volumena (60%)
FIFO putem
organizacije
Osiguran FIFO
Stalni laki pristup
svakomartiklu
Visoko iskoritenje
povrine i
volumena (65%)
Nemogunost FIFO
Nema pristupa bilo
kojoj paleti
Teko automatizirati
Problemi kod pro-
mjene strukture
uskladitene robe
Samo uvjetno
mogu FlFO
Niska iskoritenost
povrine
1 volumena
(oko 45%)
Poveana potreba
za osobljem
J ednonamjenska
graevina
visoki investicijski
trokovi
Visoki investicijski
trokovi
Sloena tehnika
Neprikladno za
promjene
strukture robe
Uinkovite zone
konstrukcije i
opskrbe na objema
razinama
. Veliki raspon na obje razine ^
Slobodan izbor
transportne
tehnike meu
razinama
Visoka svjetla
Korisna visina:
na objema razinama
( 5 ) Primjeri proizvodnog skladita intergiranog u montau
( 4 ) Prednosti centraliziranog i decentraliziranog voenja skladita
(T) Doprema robe
(2) Kontrola i prepakiranje
(3) Uskladitenje
(4) (4) Skladite sitnih dijelova
(5) Paletno skladite
Iskladitenje
( 6 ) Funkcionalne veze centra za rezervne dijelove
Komisioniranje paleta
Zona brzog transporta
(9) Objedinjavanje naloga
Pakirnica
(ij) Ured skladita
377
l

Smjer kretanja
b =500 mm
Stup ili zapreka u
glavnomopslunom
prolazu
P
Minimalne irine prolaza izmeu re-

gala koji se samo runo opsluuju
Primjer osiguranja protiv bonog
ispadanja
Dubina ormara Dubina ormara
TEHNIKA SKLADITENJA
- t u
Sigurnosne odredbe
Skladite s visokim regalima
Uz odluku za skladite s visokim regalima treba razmotriti pitanja
konstrukcije, montae i internih radnih procesa. Za regale vie od 12
mtreba ishoditi graevnu dozvolu, te udovoljiti odredbama propisa
o osiguranju dobara (RAL - RG 614) i uputa strukovnih udruga ZH
1/428.
Zati ta od poara
Graevinska inspekcija zahtijeva za skladita sljedee:
- prolaze u nudi prema vanjskom prostoru ili osigurano stubite u
duini najvie 35 m;
- povrine izmeu protupoarnih pregrada ne vee od 2000 do 3000 nf;
- moraju postojati mogunosti za gaenje, uz to ureaji za odstranji-
vanje dima i sniavanje temperature;
- automatske ureaje za gaenje u skladitima zapaljivih materijala;
- zadovoljavajue vrijeme otpornosti konstrukcije prema poaru (F
30 - F 90).
Razmak do zida za pokretne regale

i ormare
Odnosi dubine i visine ormara
Kodmetalne robe
Raspon
Max dop. progibnosivihelemenata
max m Koddrva i
sintetike
Qz =optereenje
police
H =horizontalna sila
H =1/200Qf
HZ =min 500
Primjer
QF =60 kg
H =3 N
HZ =min 50 N
Vodilica spreava
ispadanje kod
dijagonalnog pomicanja
Proraunska optereenja za
skladine ureaje
,850 2345 .850. 1580 ,850,
^g^ Podloga za palete s reetkastom
kutijom
y y4L\ u
- |(- \ Palete
. Greda regala
min 100 mm
3
Osiguranje protiv posmika kod

paletnih regala
min 0,80 m
^g^ Primjer uvuenog mjesta za
odlaganje
Q =
1200 Kg/m
2
2345 |900| 1480 |900[
Presjek paletnog regala za komb. ru-
no i mehaniko slaganje (sitna roba)
850470850, 1580 .850f
7
850,
rfi-
F-H-
U p of
n
2270 1480 2270
Presjek paletnog regala za mehni-

ko opsluivanje. U - profili su trani-
ce - vodilice za ureaj za slaganje
2270 |14801 2270 U 480 2270 11480i 2270 |148012270

Isjeak postrojenja pokretnog regala za rasporeivanje

arhiva
Fa. Mauser
Isjeak tlocrta paletnog regalnog skladita za kugline

leaje. Konstrukcija hale ugraena je u polje
378
Pregradna reetka
Pregrada
Boni lim
Okvir za objeene
etikete
Letvica
Uloak za
larnituru sitnih
jelova
(jT) Sustav kutnih profila s vijcima za univerzalnu uporabu Sustav Fa. Hofe
Optereenja
paleta max. 1090kgi|
par greda max. 3270 i
(pri jedn. rasp, teretu)!
.optere. polja 6550ka
U svakomse sluaju1
rauna na nepovoljnu
QO| i 2700 i SO I |9Q I 1050 I
\
i:::-:::::::
TEHNIKA SKLADITENJ A
Sustavi regala
Tradicionalni sustav skladitenja u industrijskim halama je prokuani
regal s policama koje su vijcima ili klinovima uvrene u perfori rane
kutne profile ili sustav regala od predgotovl j eni h okvi ra u koje se
ulau eline ploe (brza montaa). Ti se regali isporuuju u razlii-
timizvedbama s policama od punog ili perforiranog lima, ili od ia-
ne reetke. Gotovi sustavi su povoljni do visine od 4,50 m i opte-
reenja pojedine police do 250 kg.
Za vea optereenja odnosno vee visine bolji su pal etni regal i . U
predgotovljene okvire od U - profila, u kojima su odreenimrasterom
ostavljeni urezi, vjeaju se nosai od IPE - profila s privarenimvezi-
cama. Vertikalno ukruenje postie se dijagonalnim zategama od
plosnatog eljeza. U praksi su najea polja s osovinskim razma-
komod priblino 2,80 m(odgovara za tri euro - palete jedne do dru-
ge). Uz primjenu vertikalnih transportnih ureaja mogue su visine
do 12,00 m. Mogu se konstruirati i skele s podijima za viekatne sa-
monosive skele s optereenjemdo 500 kg/m
2
.
Kao posebni ureaji na tritu se nude regal i za burad (opteree-
nje po odjeljku oko 2000 kg), regal i za kabel ske kol ute (teina
koluta oko 1000 kg po osovini), zupasti regali, regal i za i pke,
regal i za kol ute, regali vel i ki h raspona, pokretni regali.
Sustav paletnih regala za euro - palete
Dvostrani stalak
Osigura podnoja
Dubina stalka
2 xkorisna dubina
100 mm(IPE 100)
120 mm(IPE 120)
140 mm(IPE 140)
Sustav Fa. Handi/Opitz
Horizontalni veza
Cijevna konzolna drka
Ovijes za cijevnu konz. drku
J ednostrani stalak
Konzolni nosa s osiguraem
elina polica
Konzolni nosa za policu
' Podnoje
Stranja
stijena
Natpis
Letva za rasuti teret
L
Umetnuta podloga
( J ) Sustav regala s konzolnim nosaima SistemFa. Hofe ( 4 ) Regal velikih raspona. Dubine 600-1100 mm Sustav Fa. Hofe
Mjere razmaka izmeu
opslunihelemenata kod
pokretnih regala u mm
Visina regala H Dubina regala b/B
3000 400x 900
3300 400x 950
3600 400 x1000
3900 400x1050
Broj buradi
2006
Visina regala/
dubina u mm
9 3600/1450
12 4800/1450
H
t-
1777
P t
85 [85
om
QQQ
#
5
>00
0 0 0
0 0 0
I za kablove
Regali za burad za vanjsko
skladitenje
Dubine Visine
Dubina (mmL
Pok
'
regal 640 760 840 940 1040
* fiksni reqal 370 410 510 610 730 810 910 1010 (mm) (mm)
Korisna dubina 360 400 500 600 720 800 900 1000 2105 1850
2405 2150
2705 2450
irina (mm)
G
r^
0 01
<c
a
3
3
2
0
8

<0
n h-
co <c
c
ir
co
-3-
0
T
1
0
co
<c
c
1
c
0
^
7
3
6
0

c
C
h-
<0
8
1
3
9

oc
c*
cc [8
6
5
8
]
8
9
1
7

1
9
4
3
6
1

Broi polia 1000 mm2 0 1 2 3 1 2 3 4 3 4 5 3 4 5 6 4 5 6 7 5 6 7 8 6 7 8 9
Svijetla irina polia 740 mm0 3 2 1 0 3 2 1 0 2 1 0 3 2 1 0 3 2 1 0 3 2 1 0 3 2 1 0
_ j 5.00 m "" i
^5) Pokretni regal s runimpokretanjem ili el. motorom

Konzolni kontinuirani regal
379
Primjer pogona stolarske radionice
RADIONICE
STOLARSKA RADIONICA - > Q0
Informacije: Landesgewerbeamt Baden-Wrttemberg,
Haus der Wirtschaft, Willi-Bleichstr. 19,
Stuttgart
Razvojemoblikovanja tlocrta prelo se od dugih hala do ekonomi-
nijih plonih graevina - (2) - (3) Bolje se iskoritava zemljite i
krai su radni transporti i opskrbne instalacije. Rasvjeta moe biti i
odozgo. Vieetane graevine nisu povoljne za proizvodnju, ali se
preporuuju za urede, pomone prostorije, skladite sitnih dijelova
i skupocjenog furnira. Najei tipovi graevine: skeletna konstruk-
cija od elika, armiranog betona i drva. Zidovi i krovovi od predgo-
tovljenih elemenata velikog formata s dobromtermo - i akustinom
izolacijom. Prozori su od termoizolacijskog stakla, najee fiksni.
Manji dio povrine treba u skladu s propisima predvidjeti za ventila-
ciju i osvjetljenje - s. 385
Potreban prostor: kod prikazanih primjera oko 70- 80 m
2
m
2
po
zaposleniku (bez otvorenog skladita). Za odstranjivanje iverja, pi-
lovine i praine od bruenja potreban je ureaj za odsisavanje u
gotovo svim sluajevima, ak i u najmanjim pogonima, prema
zakonima 0 zatiti na radu, ali i iz ekonomskih razloga. Strojeve tre-
ba razmjestiti prema redoslijedu radnih procesa, a visoku razinu
buke od njih ublaiti elastinimmetalnim leajima.
Tijek proizvodnje openito: u malim pogonima do 10 zaposlenika:
linija, ugao ->-j
U srednjim pogonima s vie od 10 zaposlenika: U, krug (kvadrat)
povoljnije rjeenje.
Kod njih su sljedee funkcije objedinjene: ulazna vrata, utovar i isto-
var, rampa, nadzor, pregled, primitak, otprema.
Redoslijed radova: prostor za grau, rezanje, suionica, prostor sa
strojevima, prostor s pultovima, obrada povrina, skladite, pakira-
nje. Prostor sa strojevima odvojen je zidoms vratima od prostora s
pultovima ->(3) Pogonski ured i ured majstora ostakljeni su, s po-
gledomna radionicu. Pod u radionici: drvo, drveni tarac ili ksilolit. Na
svimmjestima propisno je raditi nasuprot svjetlu. Prozori su u nepre-
kinutomnizu, visoki para peti (1,00 - 1,35 m).
Arh.: Ackermann +Raff
380
Skladite Skladite
ploa masivne grae
FK =Lanana glodalica
BL =Builica za duge rupe
:
Glodalica za stolarske
vezove
:
Builica za moda-
nike
SKF =Kruna pila za formate
HD =Stroj za fino blanjanje
HA =Stroj za grubo
blanjanje
SKB =Kruna pila za
obrublijvanje
SA =Pila za uzduno
rezanje
F
SchB =Trana brusilica
SB =Trana pila
Meusobni odnos pogonskih sredstava odn. pogonskih prostorija. Debljina je
mjerilo za interni promet
Osnovna opreka
SK =Kruna pila
SB =Trana pila
HA =Stroj za grubo blanjanje
HD =Stroj za fino blanjanje
=Stroj za utore
=Lanana glodalica
=Stolna glodalica
- Builica za modanike
=Okvirna prea
=Trana brusilica
=Radna klupa
Ureaj
Otpaci
drva
Redoslijed radova / protok
materijala
: Transport
: Obrada
Meuskladite
(T) Skica radionice s ucrtanimredoslijedom radova (graevna stolarija)
i r
Osnovna opreka
SKF =Kruna pila za formate
HA/HD =Kombinirana blanjalica
FT =Stolna glodalica
SB =Trana pila
SchB =Trana brusilica
V =Postolje za lijepljenje
WB =Radna klupa
Otpaci
drva
l U
Ureaj
za
usisava-
nje i
uvrea-
vanje
Redoslijed radova /
protok materijala
Transport
Obrada
Meuskladite
r v
RADIONICE
STOLARSKA RADIONICA
Informacije: Landesgewerbeamt Baden-Wrttemberg, Stuttgart>QP
Duge linijske hale zamjenjuje ekonominiji sustav povrinske iz-
gradnje, ime se postie bolja iskoristivost zemljita, krai opskrbni
vodovi za grijanje, odsisavanje, ekonominija elektrina energija,
komprimirani zrak itd. Osvjetljenje moe biti i odozgo. Za proiz-
vodni dio namijenjeno je prizemlje, a na katu su uredi, pomone pro-
storije, skladite sitnog pribora i dijelova, drutvene prostorije i si.
Potrebne povrine: oko 70 - 80 m
2
po zaposleniku (bez otvorenih
skladita).
Prostorije i podruja
Skladite: za masivnu grau, ploe, furnire, staklo, sintetiku, po-
mone materijale i okove, meuskladite, skladite gotovih proiz-
voda, polupreraevina i komercijalnog namjetaja.
Radionike prostorije:
za suenje grae, rezanje ma-
sivne grae, ploe i furnire. Pro-
storija sa strojevima za obradu
dijelova, obradu masivne grae i
ploa, lijepljenje i furniranje, izra-
da i sklapanje, razvrstavanje, ob-
rada povrina, zavrna montaa
i otprema, obrada metala.
U '
Otpaci
drva
z>
Grijanje
5,00
I
:
1
Podrumska etaa 25m
2
7,00
Podrumska etaa 70m
2
Uprava i poslovne prostorije:
pogonski ured (majstori), teh-
niki ured, prodajni uredi, uprava
pogona, predsoblje, prostorije za
dogovore, komercijalu, za upra-
vitelja i poslovou.
Drutvene i nusprostorije.
Podovi:
Drveni tarac ili ksilolit (ne beton).
Skladini prostor bez praine
(fina praina otupljuje alat). Ras-
pored strojeva prema redoslijedu
radnih operacija. Na svimradnim
mjestima se radi nasuprot svje-
tlu. Povrina prozora oko 1/8 po-
vrine poda.
U
Otpaci
drva
Grijanje
h
5,00
( 3 ) Skica radionice s ucrtanimredoslijedom radova (pogon za ureenje interijera) Podrumska etaa 25m
2
381
j ^Dvorite
"Dlc
0 Funkcionalna shema tesarskog i drvopreraivakog pogona
(? ) Skladite stakla Prostorija za pranje
(5) Sklad. got. proizvoda ( 4) Kuhinja (ajna k.)
r
0 i
iZZb
fl?
HV HV-F ""
RADIONICE
TESARSKII DRVOPRERAIVAKI POGONI QP
Haus der Wirtschaft, Willi-Bleichstr. 19, Stuttgart
Projektiranje pogona ukljuuje prikupljanje pogonskih tehnolokih poda-
taka i podloga: pogonska sredstva, iskoritenje, ekonominost, kapacite-
ti prikljuaka, optereenja meukatnih konstrukcija, potrebni prostor, tro-
kovi, radni proces, vrijeme izrade, broj zaposlenika, tehnika organizaci-
ja pogona. Materijali: vrste, koliine, teine, potrebni prostor. Skladite:
dimenzioniranje, potrebni prostor. Opskrba energijom: grijanje, struja,
komprimirani zrak. Otpadni materijali: vrste, potrebni prostor, zbrinjava-
nje otpada, pogon i rad. Projekt koritenja povrina za pogon (Layout).
Pogonska sredstva
SA Pila za skraivanje
Kruna pila
Kruna pila za
obrubljivanje
Kruna pila za formate
Trana pila
Kombinirana
blanjalica
Stroj za fino blanjanje
HV-F Stroj za ljebljenje
FT Stolna glodalica
FK Lanana glodalica
ZM Stroj za proreze
SchR Okvirna brusilica
BR Pokretna traka
Stroj za nanoenje
ljepila
Klupa za blanjanje
Okvirna prea
Sjeckalica
Kotao za loenje
drvenimotpacima
Tlocrt
i 35m
Primjer pogona stolarije (sa staklarskim pogonom) ->
1 Skladite masivne
grae
2 Skladite ploa
3 Skladite sitnog
materijala
4 Strojna obrada
5 Runa obrada
6 Loionica
7 Silos za piljevinu
8 Ured majstora
9 Soba za odmor
10 Garderoba
11 Prostorija za pranje
SBTrana pila
SK Kruna pila
co
Builica za
duge rupe
HA/ Kombinirana
HD blanjalica
F Stolna
glodalica
FK Lanana
glodalica
SchB Trana
brusilica
WB Radna klupa
Ke Kombinirani
kotao
A-0 Za loulje i
otpatke drveta
Primjer drvopreraivakog pogona - tlocrt > -
382
RADIONICE
Informacije: Landesgewerbeamt Baden Wrttemberg,
Haus der Wirtschaft, Willi-Bleichstr. 19, Stuttgart
0,80-
( 2) Podizna platforma na kotaiima ( ? ) Podizna kolica s viljukama
a Osnovna b Kolica c Kolica za d Etana e Kolica f Kolica s
kolica za ploe obostrana kolica za suenje hvataljkama
slaganja
Kolica s kotaiima s razliitimzamjenjivim nadgradnjama
1 - 4Tokarski strojevi
5 Stroj za obradu rubova
6Automat za okretanje
7 Stroj za okrugle ipke
8 Postolje za prskanje
9 Stol za odlaganje
10Ureaj za lakiranje
11Ormar za suenje laka
12 Bubanj za ienje
flhraHa motala 1 ! < Obrada metala
G - <a i
14^ 13IP-*! 12 9 , 118 L
i [ J o
ISkladite drva a
f - - u \ h
7
" q ptri_ Obracfa dW
! 19
23 024
Sklapanje - prostorija s klupama
1 Klupa za blanjanje
2 Klupa za alat
3 Ploa za ravnanje
Obrada drva
5 Kombinirani stroj za
blanjanje
6 Brusna ploa
7Trana pila
8 Kruna pila
Obrada metala
9 Brusna ploa
10Glodalica za modele 1
s klupomza alat
11Glodalica za modele 2
s klupomza alat
12Vertikalna builica
13Klupa za alat sa
stegomi stolnom
builicom
14Trana pila
15Tokarski stroj 1(veliki)
16Tokarski stroj 2 (mali)
17 Postolje za bruenje 1
18Postolje za bruenje 2
19Stroj za otrenje
alata
20/21 Ormari za pomoni
materijal i alat
22 Regal za suenje drva
23 Skladite ploa
24 Otvor upoduza izbaci-
vanje drvenih otpadaka
( 7) Primjer modelarskog pogona (pet zaposlenika)
p p <d
^
z
T T i b n s K '
BSl
Oizal/a fetalne
B S
/ konstrukcije elik 1
Prizemlje
1 Skladite masivne grae 8 Skl. komadne drvene robe SA Pila za kraenje FT Stolna glodalica F-2 Stolni gloda
2 Skladite stakla 9 Skladite piljevine SPZ Pila za rezanje FK Lanana glodalica WB Klupa za blanjanje
3 Skladite pom. materijala i okova 10 Ured majstora SKB Pila za razdvajanje B Builica Ko Kompresor za zrak
4 Prostorija sa strojevima 11Tehn. ured SKD Dvostruka pila za kraenje B-FO Strojevi za utiskivanje okova Fi Filtar za prainu
5 Izrada, sklapanje 12 Uprava pogona SB Trana pila BS Vertikalna builica CAU Ur. za uklanj. piljevine
6 Potapanje, polijevanje 13 Prodaja HA Stroj za grubo blanjanje ZM Stroj za izradu utora Schw Aparati za zavarivanje
7 Obrada metala HD Stroj za fino blanjanje HV-F Stroj za ljebljenje SchR Okvirna brusilica
GSch Brusilica za staklo GTA Stol za rezanje stakla PR Okvirna prea
Primjer staklarskog pogona
383
Soba za
Pranje, wl Mehan.
boravak radionica
Kovani ca Skladite
za otpatke
Otvoreno
skladite
Alat, sitni
dijelovi
>
Ured
majstora
Komercijala
Soba za
prijem
Ured majstora
Ured majstora
Krojenje
^Skladite sipki .f-
Sklad, limova .j
Sklad, got
proizvoda
Meu-
skladite
Kroienie pidad. ipki l.t
r
Sklad, limova l.mf
Ostala
skladita
Garae
Otvorena povrina
( T ) Plan povezivanja prostorija za vei pogon za obradu elika i metalne konstrukcije
Proizvod
Ograde
|

S
k
la
d
i
t
e

|

R
e
z
a
n
je

|

[

S
t
r
o
j
z
a

r
a
v
n
a
n
je

|

[

U
r
e
a
j
z
a

z
a
v
a
r
iv
a
n
je

|

|
P
r
o
s
t
o
r

z
a

m
o
n
t
a
u

|

|
R
a
d
n
a

k
lu
p
a

|

|
N
a
k
o
v
a
n
j
|

|
S
t
e
g
a

z
a

v
r
u
i
m
a
t
e
r
ija
l
|

[
O
g
n
ji
t
e

|

1
Z3
m
|

B
r
u
s
ilic
a

|

|

S
k
la
d
i
t
e

g
o
t
o
v
ih

p
r
o
iz
v
o
d
a

|

Iscrtavanje
1
Rezanje profilnog elika 1 Rezanje profilnog elika
|
ienje povrina za spajanje
J,
ienje povrina za spajanje
|
Poravnati 4 Poravnati
Prilagoditi i Prilagoditi
1
Zagrijati
r
1
Savijati l
1
Zagrijati Zagrijati
1
Kovati
r
1
Iscrtati i oznaiti A Iscrtati i oznaiti
i
Buiti 4 Buiti
Sklopiti <>
Variti s >
istiti
Krojiti rukohvat Krojiti rukohvat
I
Zagrijati
r
i
Oblikovati
r
i
Montirati 4 Montirati
1
Skladititi gotovi proizvod i
Grafika shema povezivanja
Aparat za varenje
Primjer odvijanja radnog procesa pri graevinskim bravarskimradovima ->

Krojenje
Strojna obrada
* Protok materijala

:adne klupe
1 '
( 7 ) Skladite za materijal u ipkama u odnosu prema protoku materijala
RADIONICE
Informacije: Landesgevverbeamt Stuttgart QP
Kapaciteti skladinih stalaka
Primjer
Konzolni regal: irina b =2 0,5 =1,0 m
visina h =2,0 m
duina I =6,0 m
Obujam regala
V =b h 1 =1,0 2,0 6,0 =12,0 m
3
Mjeovita roba: iskoritenje prostora oko 20%
Srednja koliina materijala: m
3
rj=ca. 0,8 t/m
3
Ukupna koliina materijala
R =V r =12,0 0,8 =rd. 101 (zaokrueno)
Broj zaposlenika u proizvodnji: n =8
Priblina godinja potreba materijala:
B =8 A 7,5 t/ A =60 t
Frekvencija obrtaja :
skladinog prostora
Zbog uvijek prisutnog izgubljenog prostora (vlastiti prostor regala,
prostor za manipulaciju, neoptimalno slaganje), regal nikad ne
moe biti u potpunosti (tj. 100%) iskoriten.
Iskoritenje prostora oko 40% - pri pojedinanomodlaganju jedna-
kih profila u pojedine odjeljke
Iskoritenje prostora oko 20% - mjeovito koritenje odjeljaka
= 60 = 6 ta
R 10
-1,20- X "
Skladitenje stojeih limova
( 5) Skladite za kratke komade
<
Doprema dizalicama
c a -
[ ]
t A 1 1 I E t- l -
r s T
w. . j a g
1 ^
( 6) Skladitenje i transport limova odn. materijala u ipkama u leeem poloaju
Kazetirani regali Konzolni regali
m
i
_20 45ii- 8O1 i-801 45H
( 7 ) irine i duljine izmeu regala
-1.50-
Pogled
Tlocrt
20I b o d o b d 111
L
3
Sk l adi t enj e l i mova u r egal i ma
( 8 ) Skladitenje stojeeg materijala u ipkama
384
-33,75-
15
31,25 -
h2,50-i3,75- 12,50

Zavarivanje
i -
t i
n ô
I Poslovoa

Strojevi za
bravariju

RADIONICE
->Q0
Informacije: Landesgewerbeamt Stuttgart
OD
Mjesto za montau Skladite gotovih
proizvoda
1 t
3
G
a
Obrada limova

Radna klupa

U veoj radionici radna su mj esta podijeljena ovako : - 0 .
autogeno zavarivanje, kovanica, graevinska radionica i popravci,
umjetnika kovanica, konstrukcijska i strojarska bravarska radionica
- sve lako pregledno iz uredske prostorije. Pod je od betona, a pri-
kladniji je drveni tarac na betonskoj podlozi. Radionici najbolje odgo-
vara svjetlo odozgo. Zadovoljavajue osvjetljenje radnog mjesta,
pojedinani pogon strojeva (prikljune kutije u podu).
Prostor za varenj e i kovani ca trebali bi i kod srednjih radionica
biti zatvoreni el i ni m vrati ma. Dobra venti l aci j a, stol za varenje
obloen amotnom opekom. Za varenje lijevanog eljeza i metala
treba predvidjeti korito s drvenimugljenomza predgrijavanje, iznad
toga malo ognjite prikladno za lemljenje bronce, kovanje i kalje-
nje. Uz to posude za vodu i ulje za kaljenje.
Skladite sirovina

t
18,75 15,00
33,75
Bravarska radionica s rasporedomstrojeva i skladita
Prozori u radionicama
(?) Radno mjesto (slobodan pogled), mala visina parapeta () Ventilacija (krila na velikoj visini)
() Dovoljno dnevnog svjetla do sredine hale (visoki prozori) () Sigurnostpri radu (opasno rukovanje
staklenimplohama) (s) J ednostavna zatita od neugodnog ljetnog sunca na junoj strani
Pogonska sredstva: ABL stroj za ureenje rubova, BS vert. builica, RBL stroj za savijanje limova, RM stroj za
ravnanje, RP ploa za ravnanje, SB objeena pila, SBB objeena trana pila, ScheBL kare za lim, ScheP ka-
re za profile, SiBL stroj za prirubnice, St stroj za sjeenje lima, Schwaparati za varenje, Schwa autogeno zava-
rivanje Schwe elektrino zavarivanje, SchwP tokasto zavarivanje, TR stol za crtanje, WB radna klupa
Struni pogon za sanitarnu tehniku i tehniku grijanja
i 8,00 1 16,50
Graevinska bravarska radionica i fina obrada eljeza
385
i mnr
0
^^dddoci
GOD Osiob^no za
RADIONICE
AUTOSERVISI -> t f l
Primjer prema pogonima V.A.G.
Zeml j i te. Odnos izgraene i neizgraene povrine iznosi oko
1:3,5.
Funkci j e/Organi zaci j a. Projektiranje se oslanja na "sustav triju
toaka". -
Prve tri toke: pogonski ured, radionica, skladite dijelova,
Druge tri toke: prostorija servisa, pogonski ured, skladite dijelova.
Uredi (ovisno o veliini pogona): ured efa 16-24 m
2
, predsoblje
10-16 m
2
, ured rukovoditelja prodaje 16-20 m
2
, ured voditelja rada
sa strankama 12-15 m
2
, voditelja skladita 10-15 m
2
, soba za raz-
govore 12-24 m
2
, knjigovodstvo 12-20 m
2
, prodaja 9- 12 m
2
, pro-
storija EOP-a 9- 16 m
2
, pogonski ured 25- 40 m
2
, povrina skladita
22- 25 m
2
m2 po radnom mjestu (opi popravci i limarija). Veliina
radnog mjesta 4 x 7 m (osobni automobili - opi popravci, limarija,
lakiranje; 5x10 mlaka komercijalna vozila)
Nadstrenica .'i Nadstrenica
V.A.G. Standardni pogon (4)

t- 1.5
6,5-7,0-
-4.3
"I.S^Pri postavljanju vozila pod kufom
=2,0 pri paralelnompostavljanju uz ogradu
Staza
<k
=pretpost. duina vozila
E I B
pT
T-'O
CM"
1+
G
o
d
i
n
ja

p
r
o
d
a
ja

v
o
z
ila

V
o
z
ila

n
a

s
e
r
v
is
ir
a
n
ju

V
e
li
in
a

z
e
m
lji
t
a

u

m
2

U
k
u
p
n
a

iz
g
r
a
e
n
a

p
o
v
r
in
a

u

m
2

P
o
t
r
e
b
n
a

p
o
v
r
in
a

p
o

p
r
o
d
a
n
o
m

v
o
z
ilu

P
o
v
r
in
a

r
a
d
io
n
ic
e

u

m
2

M
je
s
t
a

z
a

p
o
p
r
a
v
lja
n
je

M
je
s
t
a

z
a

p
r
e
g
le
d

M
je
s
t
a

z
a

s
lu
b
u

o
d
r
a
v
a
n
ja

M
je
s
t
a

z
a

p
r
ija
m

M
je
s
t
a

z
a

p
r
a
n
je

x
)

s
t
a
z
a

z
a

p
r
a
n
je

M
je
s
t
a

z
a

p
o
d
m
a
z
iv
a
n
je

50 150 2000 480 7,20 360 4 - 1 - 1 -
100 300 3000 835 6,25 625 7 1 1 - 1 -
200 600 4000 1420 5.70 1220 10 1 1 1 1 -
300 825 5000 2150 5,35 1610 16 3 1 1 2 -
400 1000 6000 2620 4,90 1960 19 4 2 1 2 1
500 1250 7000 2980 4,45 2230 23 5 2 2 2 2
750 1725 9000 4500 4,45 3375 32 6 3 2 X -
1000 2000 10000 5770 4,30 4300 38 7 3 2 X -
Prosjena potrebna povrina za

izlaganje novih vozila
Prosjena potrebna povrina za
"kompaktni" izlobeni prostor
Potrebne povrine autoservisa Izlobeni prostor: interesentima
treba omoguiti nesmetano obi-
laenje vozila, to ukljuuje i
prostor za otvaranje vrata. Pre-
ma tome nije samo vana po-
vrina za vozilo nego i razmak
izmeu vozila. Da bi promatra
mogao stei vizualni dojam o
vozilu, treba od njega biti uda-
ljen 5 m- ( 2 ) - ( 3 ) - @
Orijentacijske mjere: nova vozila
(osobni automobili) oko 40 - 45 m
2
povrine/vozilo, kompaktno iz-
laganje -(3) oko 24 m
2
/ vozilo.
Razmak izmeu vozila: 1,70 m.
1 Prostorija za kontakt s
kupcima
2 Prostor za servisiranje
- ( 7 ) 3 I zlobeni prostor
4 Uprava
5 Skladite dijelova
__ 6 P riprema za lakiranje
- ( 5 ) 7 l i marska radionica
8 Radionica za ope
popravke
9 P redaja vozila
( 7) Primjer autoservisa
^g^ Odnos meu odjelima (sustav triju
toaka)
386
! 6.0
-17,50-
cz=
"
Graevna linija
25,0 1
D
1 Pogon, dvorite 6 Prostor za muterije
2 Prijamni ured 7Prostorija za ulje
a
0
!.. 3 Ured efa 8Ostava
4 Stubite, 9Popravak agregata
@ W C itd.
Primjer srednje velikog VW - pogona 5 Osvjeenje
Benz, postaja
)
Karoseristika
radionica
Ulje
Eli k
7
- o
D L . . u Ofl - fl
Pakiranje fj-Prodaja
^7 ]
Praonici Zavrna
kontrols
Popravci
so
H
s>
RADIONICE
AUTOSERV1SI - >CD
Najee su to jedrioetane zgrade s laganom elinom konstruk-
cijom od predgotovljenih elemenata. Preporuuje se konstrukcija
hale bez unutarnjih stupova koji bi smetali. Treba predvidjeti mo-
gue proirenje nastavljajui odabrani ritam razmaka vezaa.
Pod u radionici treba osigurati protiv prodiranja ulja i maziva. Obve-
zan je separator za benzin i ulje. Treba predvidjeti kanal za odsisa-
vanje ispunih plinova. Projektirati vrata s automatskim otvaranjem,
sa zranom zavjesom - s. 188-189. Preporuuje se ugraditi ener-
getske kanale za struju, komprimirani zrak, otpadno ulje i vodu. Iz-
bor zemljita za odjel rada sa strankama: po mogunosti odabrati po-
voljan poloaj s prometnog stajalita (ak i uz vie trokove pripre-
me i graenja). Ako je lokacija na periferiji, treba se pobrinuti za
odgovarajuu obavijetenost i prijevoz stranaka koje se vraaju u
grad.
Osnovno pravilo: zemljite % izgraeno,% neizgraeno. Treba uzeti
u obzir kasnija proirenja. Za vee pogone prosjeno treba 200 m
2
radionikih povrina po zaposleniku. Tome treba dodati prostorije za
prodaju, pogonski ured, ekaonicu za stranke, drutvene prostorije
itd. Provjeriti mogunost prikljuaka. Praonica ima veliku potronju
vode. Veliki radioniki pogon (3) - za teretna vozila, tegljae,
specijalna vozila, cisterne i prikolice, osobna vozila, viljukare, elek-
trina kolica i vlastita transportna sredstva.
( 2) Autoservis s upravomi prodajom
4 Uredske prostorije
5 Toalete
8 Instal. okno
11Kontrola konica
12Skladite boja i lakova
13Punjenje baterija
14Predvorje
15Popravak guma
16Popravak akumulatora
17 Ravnanje trapa
18 Prostorije za majstore
19Niski napon
20Visoki napon
21 Popravak motocikla
22Alati
23 Uredza kalkulacije
24 Prijamvozila
25 Popravak prikolica
26 Kompresori i
proizvodnja pare
27 Skladite ulja
28 Prostorija za
instalacije
0 @ @ 0 @
Pogon za transportna vozila, Fa. BASF, prizemlje
2 Radionica
I J ttmrai
Skladite guma
3Arhiva nacrta
6 Praoninca
7 Prostorija za ienje
9 Registratura
10Soba za dogovore
(H) <b ( i (K) (L) ( A)
(i) (i) (2) ( 4) ( W )
Podrumska etaa ( 7 ) Popreni presjek u osi 16 Arh.. Verfasser
387
J ednocilindrina
dizalica
Ormar za alat
^"Energetski blok
M
Ni
Dizalica na
dva stupa
3,50
( T ) comza automobile na jednomstupu
3,5 mx 6,0 m; visina dizanja 1,0 m
LJ -Energetski bloK Ormar za alat
h
Standardno radno mjesto s dizali-
comza automobile na dva stupa 3,5
mx 6,0 m; visina dizanja 0,7 -1,10 m
Dizalica na
etiri stupa
Mjesto za optiko reguliranje trapa
4,0 x 7,0 m
Mjesto za reguliranje karoserije
4,0 x 7,0 m
RADIONICE
Informacije: Institut fur Technik der Betriebsfuhrung imHandvverk,
Forschungsinstitut imDeutschen Handvverksinstitut
e.V., Karlsruhe, Karl-Friedrich-StraGe - QP
Pri projektiranju i graenju pogona za popravak karoserija ne moe
se postupati prema krutoj shemi, jer su lokalne okolnosti esto vrlo
razliite. Umjesto standardnih rjeenja treba projekt temeljiti na
osnovama radnog procesa u pogonu, uzevi u obzir posebnosti
pogona i specifine zahtjeve.
Pogon treba projektirati tako da ga se u bilo koje vrijeme moe dalj-
njimgraevinskimzahvatima proiriti, ali prva faza mora omoguiti
funkcionalno besprijekorno poslovanje.
U pogonu za karoserije gotovo iskljuivo su stacionarna radna mje-
sta, opremljena razliitim pogonskim sredstvima. Radno mjesto
treba oblikovati tako da se radovi mogu obavljati ekonomino, u
najkraemvremenu i uz kretanje na kratkim relacijama.
Za pogone koji se bave popravljanjem vozila svrhovito je izgraditi
radionicu po "principu dovrenja". Vozila dolaze u radionicu i ostaju
na odreenom mjestu dok popravak nije dovren.
Primjer rjeenja tlocrta @ prikazuje pogon za karoserije za po-
pravak i odravanje osobnih i lakih komercijalnih vozila s priblino
14 zaposlenika u radionici i dvije osobe u uredu.
Sve radne prostorije koje su u vezi s popravljanjemnalaze se u istoj
razini, a odvojene su posebnim ulazima od prometa stranaka.
ormar za alat Podruje za karoserije treba radi zatite od buke i praine prostor-
1
'
1
no odvojiti od lakirnice
. J
Materijal za pokrivanje
"EJ
i
\\ //
$
4 C'
3,00

Energetski blok
L
Sustav za
reguliranje okvira
Mjesto za reguliranje karoserije
7,0 x 6,0 m
Radno mjesto za pripremu za la-

kiranje sa/bez dizalice 3,0 mx 5,0 m
Prostorija za I
grijanje i
ureaje Radna mjesta
za pripremu
za lakiranje O
Antikorozivna
zatita (sa
reetkom)
Zbog razlika u veliini vozila i razliitih
radova oko popravka, mogu se radna mjesta i poloaj strojeva samo
uvjetno strogo odrediti projektom.
Radna mjesta zbog toga treba dimenzionirati tako da se i pri punoj
zauzetosti radionice mogu pokretne radne platforme i potrebni alat
dopremiti do svakog vozila.
Opskrbne vodove treba smjestiti u hodnicima.
Za lakiranje osobnih vozila standardne su dimenzije kabina za
prskanje sljedee (svijetle mjere): duina 7,00 m, irina 4,00 m, visi-
na 2,85 m. Graevinska izvedba: konstrukcija kuita od izoliranog
elinog lima ili zidana, a mogua je konstrukcija za postavljanje na
otvorenom prostoru.
Regulira-
nje trapa
Reguli-
ranje
karose-
rije
Reguli-
ranje
karose-
rije
Reguli-
ranje
karose-
rije
Regulira-
nje trapa
Reguli-
ranje
karose-
rije
Suenje
Centralni I R adna_
ureaj za I kl upa
odsisavanjer
t
J Skladite
*boja
Radna mjesta za
1
pripremu za lakiranje
( 7) Primjer tlocrta pogona za popravke - prizemlje
A *
Teretno
vozilo /
autobus
Stranke se primaju u prizemlju,
a knjigovodstvo, ured efa i
drutvene prostorije mogu biti
na katu.
3,5
Osobna vozila
Mjesto za obradu teretnih vozila 6,0 mx 14,0 mima 4 standardna radna mjesta od /q
n
>, . . .. .. , . . . .. . . . . .
po 3 5 mx 6 0 m v j ^ Shematski prikaz radnog mjesta s reetkomu pripremi za lakiranje -> (6J
388
Prost, Z
baterije
- T
Kompresor
"VI
Kovanica,
zavarivanje
Dijagnostika,
zamjena ulja
Faza izgradnje
1 Faza izgradnje 4 Prostorija za pranje 6 Skladite
2 Izlobeni prostor 5 Radionica - mali 7 Ured
3 Ured ureaji
Q Primjer projekta strunog pogona za poljoprivredne strojeve sa 4 - 9 zaposlenika
f t V
1 Radionica za popravke
2 Skladite rez. dijelova
3 .Pogonski ured, prijam,
blagajna
4 Ured efa
5 WC (muterije)
6 Grijanje
7 Kompresor
8 Boravak
9 Garderoba
10 Pranje
11 WC (osoblje)
12 Agregati
Primjer za projektiranje pogona sa etiri radna mjesta za zemljite sa irokom
ulinomfrontom
RADIONICE
AUTOSERVISNI POGONI
Informacije:
Institut fr Technik der Betriebsfhrung imHandwerk, Forschungs-
stelle imDeutschen Handwerksinstitut e.V., Karlsruhe > CD
Oblikovanje pogona: kad se utvrdi potrebna povrina
zemljite, pristupa se graditeljskom projektiranju.
odabere
Pri tome se treba prilagoditi obiljejima zemljita kao to su primjeri-
ce veliina i oblik zemljita, prilaz, ulina mrea itd.
Primjer projekta (2) Tlocrt omoguuje funkcionalni raspored svih
potrebnih prostorija i ureaja.
U radionici za popravak predviena su 4 radna mjesta.
Veliina radnog mjesta je 6,50x3,50 m. Radno mjesto je opremlje-
no podiznomplatformoms etiri stupa za reguliranje trapa.
Potrebni je prostor veliine 6,50x4,00 m. Skladite rezervnih dijelo-
va u neposrednoj je blizini.
Primjer projekta (3) 1.etapa izgradnje: pogon sa 4 radna mjesta.
Konana faza: pogon s 8 radnih mjesta, praonicom i izlobenim
salonom.
Radionice za komercijalna vozila.
Raspored ulaznih vrata za takav pogon ovisi u najveoj mjeri 0
obliku zemljita.
Za stranke i montere optimalna je koncepcija da postoje posebna
vrata za ulaz i posebna za izlaz vozila.
To je naroito vano za servisiranje tegljaa. Za takvo je rjeenje
potrebna irina odnosno dubina zemljita od =80 m.
1 Radionica za popravke
2 Skladite rez. dijelova
3 Pogonski ured, prijam,
blagajna
4 Grijanje
5 Kompresor
6 Boravak
7 Garderoba
8 Pranje
9 WC za osoblje
10 Praonica
11 WC za muterije
12 Prostorije za dogovore
13 Izlobeni prostor
Meutim, servis za komercijalna
vozila moe se izgraditi i na zem-
ljitu male dubine (ali najmanje 40
m) @
-
Tip pogona za laka
komercijalna vozila kao npr. om-
nibuse i si.
Tlocrt prema primjeru @ -
trebao bi biti najmanja jedinica sa-
mostalnog servisa za komercijal-
na vozila.
Uredske i drutvene prostorije
treba predvidjeti na katu. @
( 3) Primjer za projektiranje, pogon s 8 radnih mjesta, praonicomi izlobenimprostorom
1 Mjesto za popra-
vak ter. vozila B
2 Prijamna popravak 3
0
E |
9
3 Izdavanje rez. ^
dijelova
4 Ured majstora
5 Doprema rez. dijel
6 Kompresori
7 Grijanje
8 Ured efa
9 Garderoba
10 Pranje
11 WC za osoblje
12 Pogonski ured
13 Kuhinja
( 5) Primjer tlocrta pogona za teretna vozila bez mogunosti prolaza ( ) S mogunou prolaza
389
Prodavaonica
Sanitarije
dame
Hladne slastice
"Pog.
ured,
ekspedit
Skladite
kruha
"Pog.
ured,
ekspedit
Hladnjaa~[ 1 isporuka
Plan povezivanja prostorija
Priprema tijesta
Obrada tijesta
Izrada komada
Peenje
Izrada | Skladitenje | Prodaja |
Funkcionalna shema
( 3) Primjer tlocrta
RADIONICE
PEKARNICA
Informacije: Landesgewerbeamt Baden-Wrttemberg, Stuttgart
Sustavno projektiranje sadri promiljanje i razumijevanje svih bu-
duih tehnikih i pogonskih osobitosti i procesa kojima se grae-
vinske komponente moraju funkcionalno podrediti. Projektantsko
promiljanje mora ukljuiti i preispitivanje lokacije.
Programi potreba prostora:
Osnovna podjela: skladine, proizvodne i prodajne prostorije, pro-
storije kune tehnike, upravne, poslovne, drutvene i pomone pro-
storije. -> 0
Radni proces odvija se u prostorijama odnosno izmeu njih ->(2)
Skladine prostorije dijele se na one za sirovinu, dodatke i amba-
lau. Dnevna koliina skladiti se na radnom mjestu.
Prema vrstama skladita mogu biti:
za sirovine: prekrupa, eer, sol, sredstva za dizanje tijesta, razne
smjese (suha roba u vreama), brano u silosu ili u vreama;
za dodatke: voe, premazi, suho voe i si., masnoe, jaja; za am-
balau; za opremu (regali, stalci, ormari), police, stolovi za odla-
ganje. Postoje i prometne povrine (hodnici, prolazi). Minimalna
povrina skladita je 15 m
2
. Za sva skladita povrina je priblino
8- 10 m
2
po zaposleniku. Trebaju biti kratke komunikacije izmeu
skladita i radnog podruja.
Radni prostori pekarnice i slastiarnice trebaju biti razdvojeni. Pe-
karnica zahtijeva toplu i vlanu klimu, a slastiarnica hladniju klimu.
Pekarnica sadri sljedea podruja: priprema tijesta, obrada tijesta,
peenje, skladite gotovih proizvoda.
Slastiarnica ima hladno podruje za kreme, vrhnje, okoladu, voe,
a toplo podruje za smjese, kolae, fino pecivo.
Povrina radne prostorije sastoji se od:
vlastitog potrebnog prostora za pogonska sredstva, rukovanje i
obradu, za meuskladitenje (vaganje) i povrine za odlaganje, pro-
stora za komunikacije i izgubljenog prostora.
Uz pomo internog pogonskog plana koritenja povrina (Layout)
moe se iznai potrebna povrina.
(3) Legenda
( 4) Primjer tlocrta
Objanjenje oznaka
1. Priprema tijesta
1.1 Stroj za mijeanje
1.2 P osuda za mijeanje
1.3 Visea ili podna vaga (uzimanje brana)
1.4 Umivaonik za ruke - ureaj za mijeanje
1mjerenje vode
1.5 Stol za aditive
1 6 Radni stol s kolicima za brano
1.7 Radni stol
1.8 Mjealica
2 Prerada tijesta
2.1 Stroj za dijeljenje tijesta
2.2 Stroj za odmatanje
2.3 Stroj za oblikovanje roia
2.4 Stroj za vaganje tijesta
2.5 Kruna mjealica
2.6 Izrada dugih valjaka
2.7 Ureaj za kruie
2 .8 Stroj za pecivo
2.9 Hidraulini razdjelnik
3 Zona peenja
3.1 Kruna pe
3.2 Prostor za fermentaciju
3.3 Ureaj za dugo potapanje
3.4 Li mom obloeni stol za odlaganje
(glaziranje i si.)
3.5 Umivaonik za ruke
3.6 Stroj za ienje limova
3.7 Skladite gotovih proizvoda
4 Slastiarnica
4.1 Slast, hlaeni stol
4.2 Stroj za mijeanje
4.3 Planetarni stroj za mijeanje
4.4 Plinsko kuhalo
4.5 Ureaj za prenje
4.6 Izljev s podnom reetkom
4.6.1 Stroj za ispiranje
4.7 Klimatizirani ormar za vrtinje
4.8 Zamrziva
4.9 Ureaj za prekid fermentacije
4.9.1 Rashladni blok (sputanje poda oko 200 mm)
5 Ostalo
5.1 Odvodnja poda
5.2 Regali
390
b
rskaliC3^1
I
Kuhanje kobasii
_ " J I O D
_ /-Prost, za rasinjaijje
GJ | i za strojeve
3 Klaonica
êkaonic
ekaonici Garaa
( T ) Primjer mesarskog pogona
1Vodilica s el.
vuom
2 Kotao za
kuhanje
3 Stol za uklanj. dlake
4 Platforma za dizanje
sputanje
5 Kuke za vjeanje -
postolje za klanje
6 Niski cijevni
transporter
7 Podupirai za klanje
krupne stoke
8Visoki cijevni transporter
Klizni dio
Kombinirani stol
s kadom
Kada za ispiranje
Postolje za sjekire
Podloni nogari
Stol za pregled
jetre
Stol za preradu
Vaga transportera
Kolica za skladite
1 Skladite
2 Krojenje
3 Radionica - mukarci
4 Radionica - ene
5 Probe
6 Ured
7 Garderoba i pranje
8 Stan
9 Prodavaonica
N
P
BBA
TBA
TN
TNB
TZ
SB
ivai stroj
Stroj za pikiranje
Daska za glaanje
Stol za glaanje
Radni stol
Stol za radi glaanie
Stol za krojenje
Podij za tkanine
0 .
U*
P
a

Primjer krojakog pogona

Prizemlje
Dvorite
1 Radno mjesto tehniara
2 Radno mjesto naunika
3 Radna klupa sa stegom
4 Pult s potreptinama
za amatere
5Gramofonske ploe
6 Regal za aparate za
popravljanje
7 Regal za sitne dijelove
8 Izlobeni regal
9 Prodajni pult
10 Izlog i izlobeni regal
Prizemlje
RADIONICE
Haus der Wirtschaft, Willi-Bleichstr. 19,
Stuttgart
Mesnica ->0 ogledni tlocrt. 6 - 7 zaposlenika
Radni proces proizvodnje kobasica unutar pogona: : meso dolazi u
prostoriju gdje su strojevi (za mljevenje i sjeckanje), u punicu,
nakon toga u kotao za kuhanje (kuhinja za kobasice) te odatle u
hladnjak ili u prodavaonicu.
Visina radnih prostorija (ovisno o veliini pogona) =4,0 m,
irina za prolaz robe =2,0 m.
Radno mjesto za strojemtreba imati po 1,0 mispred i sa strane 3,0 m
2
.
Udaljenost stroja od zida (radi popravaka) treba biti 40 - 50 cm. Stro-
jevi za hlaenje koji rade danonono moraju imati akustinu izola-
ciju. U kuhinji za kobasice, prostoriji sa strojevima i u solani treba
predvidjeti slavine za vodu na koje se mogu prikljuiti cijevi. Pod
treba biti hrapav i vodonepropustan; najbolje hrapava ili izbrazdana
keramika s odvodom. Zidovi visoko oploeni. Dobra je opa rasvjeta
na radnim mjestima od 300 lx. Za zaposlenike treba predvidjeti
prostoriju za boravak, garderobe, zahod i tu. Treba primjenjivati
propise strukovne udruge, graevinskih vlasti i osiguranja od ne-
sree. ->Smjernice Qp .
Krojaki pogon za muku i ensku odjeu ->(2) ogledni tlocrt za 10
zaposlenika.
Projektiranje i opremanje pogona za radiotehniare i televizijske teh-
niare ->0 . Radne prostorije svijetle visine =3 mi najmanje 15 m
3
obujma zraka po zaposleniku. Zbog velike opasnosti od udara stru-
je, pod u radionici mora biti besprijekorno izoliran, ali mora biti
ispunjen minimalni zahtjev da su radni stolovi tehniara izolirani.
Nominalna jaina osvijetljenosti prema DIN-u 5035 je 500 lx. Za
montau najsitnijih elektronikih dijelova treba 1500 lx.
Radni stol mora imati prostranu plou, po mogunosti 1,00x2,00 m.
Ispod ploe 2 police za smjetaj shema i opisa ureaja itd. Alat
treba smjestiti u plitke, lako dostupne ladice.
Primjer za lakirnicu - >@ s mogunou proirivanja.
Proirenje
( 3) Primjer pogona za radio - i TV - tehniare ( ? ) Primjer lakirnice Prizemlje /
391
Sjever [>
Shema tvornike kolosijene skupi-

ne s kosim glavnim kolosijekom i
prolaznim kolosijecima
(D
Tok Rajne
Tvorniki objekt uz vodeni put s mo-
gunou proirenja na dvije strane
Shema tvornikog objekta uz eljezniku prugu s mogunou proirenja prema
Arh.. W. Gropius cesti, Fagus Werk; Alfeld a. d. Leine
J?
Ind. zona
ha
4000 zaposl.
40-50
oko
Razvojne tendencije
( ? ) Poloaj industrijske zone
r \ s
0!
CD !
C I
S 1
CD 1
RO CO 1
/ SI I
1
0
1
L J
1 1
L J
i
1 '
! CD 1
<= !
I M
1 J
i
1 CD R 1
5 !--i
!
1 J - - J
1 X - . J
} I28011801
Shema ind. zone
Strani otpad | :
Si r ovo e|
J
ezo
"
fero legure
l j aka
ici od lijevanja 6, 7%
Na razini proizvodnje
T i
U viekatnoj zgradi
( 6) Protok materijala
iMehan. obrada!
( 7 ) Protok materijala - prikaz koliina
INDUSTRIJ SKE GRAEVINE
- >m
1. Poloaj
Lokalni imbenici:
1. sirovine, 2. trite, 3. radna snaga.
Vrednovanje lokalnih imbenika za odreivanje lokacije ovisi o
odnosu dotinog industrijskog pogona prema timimbenicima (1.
cijena sirovina, 2. trokovi prijevoza, 3. cijena rada).
2. Zemljite
Potrebna veliina zemljita odreena je potrebnim povrinama za
zgrade, ceste i kolosijeke.
Treba sastaviti plan kolosijeka jer za njih zbog ogranienih tlocrtnih
elemenata Q treba mnogo mjesta.
Zbog toga su povoljna zemljita s kosimulazomglavnog kolosijeka
(). Inae treba zgrade po mogunosti postaviti koso.
esto su dovoljni kratki slijepi kolosijeci koji ulaze u eoni dio hale
za utovar pomou dizalice.
Za vei eljezniki promet treba predvidjeti prolazne kolosijeke -
0 -
3. Programnamjene prostora
Programnamjene prostora obuhvaa podatke 0:
nainu koritenja,
veliini prostorija u etvornimmetrima ili s dimenzijama (izmjerama),
njihovimsvijetlim visinama,
broju zaposlenika, posebno ena i mukaraca (sanitarije!),
rasporedu strojeva,
prometnim i pojedinanim optereenjima;
Eventualno posebni zahtjevi:
zatita od buke i vibracija, poara, otrovnih ili eksplozivnih tvari,
energetski prikljuci,
klimatizacija,
izlazi u nudi itd.,
predvieno ili mogue proirenje.
4. Planiranje pogona
Osnova za graditeljsko projektiranje je paljivo planiranje pogona.
Pogonski se proces prikazuje prema nainu proizvodnje, priblinom
odreivanju godinje proizvodnje ili prema broju zaposlenika.
Ako nema iskustvenih podataka, inenjer pogona mora odrediti pot-
rebne korisne povrine na temelju planiranog rasporeda strojeva i
ostalih pogonskih ureaja.
Podloge za planiranje pogona proizlaze iz rezultata sljedeih ispiti-
vanja:
1. pogonskog dijagrama (v. proizvodni sustavi),
2. plana protoka materijala (vaan kriterij za ocjenu ekonominosti,
vana podloga za Layout - plan),
3. plana rasporeda strojeva,
4. plana radne snage,
5. plana prostorija,
6. popisa graevina.
Layout - plan: polazite je svakog daljnjeg industrijskog planiranja
(=raspored radne snage, materijala i strojeva koji daje najnie pro-
izvodne trokove po jedinici).
Iz toga proizlaze osnove planiranja tvornice:
sposobnost prilagoavanja - mogunost proirivanja - ekonomi-
nost.
Uputa: tehnika mrenog planiranja i drugi postupci -
Dijagramprojektiranja tvornice
392
A - maksimalni mogui dohvat
B - fizioloka granica dohvata
C - normalno podruje dohvata
D - fizioloka unutarnja granica dohvata
- 65 cm
- 50 cm
- 32 cm
-20 cm
Orijentacijske mjere za optimalne

zone dosega radnog mjesta prema
Stieru
Dijagramtoka
ro
0.
0
CL
Proizvod
I V
rije
m
e
(
m
j
I

P
u
t
(m
)

I

ro
0.
0
CL
R adna grupa
I V
rije
m
e
(
m
j
I

P
u
t
(m
)

I

ro
0.
0
CL O D V
I V
rije
m
e
(
m
j
I

P
u
t
(m
)

I

1
2 4 11
3
/
12
4 U 6
5 33
6 4
7 V 10 23
8 18
9 10 2
10 16
l>
( 2 ) Proizvodni proces
8 1
.
T
Q>
| o f * I
150-
X 200
- R adna mjesta radna klupa
mali strojevi 10-15 m
2
- normalni strojevi 15-40 m
2
- dodatak:
komunikacije, odlaganje 30%
Orijentacijske vrijednosti za potreb-

ne povrine u tvornicama strojeva
Sustav proizvodnih mjesta
Paraleleni raspored
*E \ Eh
R aspored u serpentinama
R adioniki sustav
( 4 ) Sustavi proizvodnje
J . Skladite
l sirovina

Uprava
H 3 O Q D -
O O O O
Taktompovezani raspored
( 5 ) Linijski / protoni sustavi
T r T r - j "
j | m
Proizvodni proces protonim

sustavom
E L E U E
kDD
[Sklad proizvoda
A - proizvodnja E - otpad
B - transport F - kontrola
C - energija G - odravanje
D - doprema H - osoblje
1 TI 1. Skladite sirovina s dopremom|
! !j 2. Proizvodnja
| |; 3. Skladite proizvoda s
isporukom
4. Opskrba energijom
5. Doprema
6. Otpad
7. Radionica
8. Odravanje
9. Laboratorij
10. Ispitno postolje
]~11. Uprava
12. Drutvene prostorije
13. Izobrazba
i :
0[
^7) Pogonski dijagramglavnih funkcija ^8) Otvoreno postrojenje Zatvoreno postrojenje
E]
1
Simboli planiranja
ILI
cn
Br. Postupak
2>
<
0
>
1 Obrada O +
2 Skladitenje V A
3 Usporavanje 0 D
4 Ispitivanje
5 Transport >
6 Rukovanje O
7 Izraditi +ispitati
0
Br. Prikljuci
1 Opsluivanje (operator)

2 Elektro (electric)
w
3 Voda (hydraulic) Y
4 Kompr. zrak (pneumatic)
rp?
5 Sredstva za hlaenje (coolant)
V
6 Otpad (waste) w
Ureenje proizvodnih mjesta
4
ra
f c ^
Stubite
Posebni strojevi
Dizalo
Posebni strojevi
Skladite
alata
Glodalice
Skladite
alata Builice
Skladite
alata
Tokarenje
Majstor
Tokarenje
Majstor Automati za ispunu
Meu-
kontrola
Revolver - automati Meu-
kontrola
Automati za ipke Praonica Automati za ipke
Skladite"
1
Smjer proirenja okomito na tok

materijala
Predloeni simboli VDI vrijede za Njemaku,
ASME-ovi simboli predlau se za meuna-
rodnu upotrebu
( i j ) Simboli pri planiranju
Potrebne povrine prema broju zapos-
lenika za radionice i urede finomeha-
nikih pogona uvieetanimzgradama
(prema Hertleinu):
Korisne povrine:
Gusto zaposjed-
nute povrine 4,5-5,0 m
2
/z.
Dodatak za pomo-
ne prostorije 2,0-2,5 m
2
/z.
6,0-7,5 m
2
/z.
Pomone prostorije:
Stubita 0,3-0,6 m
2
Toalete 0,2-0,4 m
2
Garderobe 0,5-1,0 m
2
Primjer orijentacijskih mjera za

potrebne povrine
Openito primijenjeni simboli za tehnike pri-
kljuke
(12) Mjesta prikljuaka
Hodnici 0,5- 1,5
Dizala 0,0- 0,2
Vanjski i pregradni
zidovi 0,5- 0,8
2,0- 4,5 m
2
/z.
Ukupno povrine 8,0-12,0 m
2
/z.
u prosjeku: 10,00 m
2
/z.
Opnito vaee orijentacijske vrijedno-
sti za potrebne povrine industrijskih
pogona ne mogu se dati, jer se uslijed
stalnog razvoja tehnikih uvjeta i urea-
ja mijenjaju osnove za statistike vrijed-
nosti.
Primjer orijentacijskih mjera za
potrebne povrine
INDUSTRIJSKE
GRAEVINE
DIN 18225- > tH
5. Proizvodnja
Planiranje proizvodnje
Studije rada i vremena u Nje-
makoj preko REFA (Reichs-
ausschuss fur Arbeitsstudien,
utemeljeno 1924.).
Dijagrami radnog procesa: pri-
kaz radnih postupaka unutar
jednog proizvodnog procesa,
podloga za plan o rasporedu
strojeva i protoku materijala.
Sustavi proizvodnje prema ras-
poredu pogonskih ureaja i od-
vijanju proizvodnje:
sustav radnih mjesta, 2. sustav
radionica, 3. sustav proizvodnih
linija, 4. sustav serija, 5. sustav
pokretne trake. Proizvodnja
moe imati nekoliko proizvodnih
faza/sustava (polazna toka -
zavrna toka). Osnovni oblik:
doprema - skladite sirovina -
proizvodnja (priprema - obrada -
meuskladite - montaa - kon-
trola) - skladite gotovih proizvo-
da - isporuka. @ - ()
6. Graditeljsko planiranje
Primjeri za metode planiranja:
Layout - postupak, planiranje
prema funkcionalnimosima, pla-
niranje prema rasterskim osima
->QP
Osnovni modul M =10 cm
U industrijskoj izgradnji prednost
se daje mjeri 6M =60 cm; raz-
maci horizontalnih linija sustava
primjerice su:
1,80-3,60-5,40-10,80 ...(v. os-
nove mjera!)
Pribline vrijednosti potrebnih
povrina u tvornici strojeva: za
male strojeve s radnim pultom
treba po radnommjestu 10 -15 m
2
,
a za normalne strojeve 15 - 40
m
2
, uz 30% za prolaze. -(3)
7. Putovi za protusmjerni promet
Iznalaenje broja osoba u prilaz-
nom podruju temelji se na vrsti
pogona. Treba raunati na vrna
prometna optereenja pri izmje-
njivanju smjena. irina prolaza
za vezu moe u iznimnim slua-
jevima iznositi 0,60 m.
Pregled potrebnih irina
broj osoba irina ap*)
(prilazno podruje) normalno
do 5 0,875 m
do 20 1,000 m
do 100 1,250 m
do 250 1,750 m
do 400 2,250 m
*) osnovna graevna mjera
Minimalna svijetla visina iznad
prolaza treba iznositi 2,00 m.
Ispod objeenih prijevoznih ur-
eaja mora se u podruju prola-
za predvidjeti zatita ako postoji
opasnost od povrede zbog pada
dijela tereta. Svijetla visina do
zatitne naprave ne smije biti
manja od 2,00 m.
393
Skladite proizvoda
Meduskladite
Skladit
rezerv.
dijelova
D , . i i a . , n . . n . . . o .
O
Vrste skladita
45 Vapno u komadima
Mrki ugljen, troska visokih pei u
komadima
Koks, ljunak, eer, penina krupica,
topioniki plovuac
Ekspandirana glina, granulirani sintetini
materijal, kotlovska ljaka, mrki ugljen
vlaan
Granulirani polistirol, mljeveni tras,
praina mrkog ugljenja, brano u
vreama, rasuto voe, mljeveni gips
P roizvodnja
Skladite materijala -
S V
I J L
P roizvodnja
Skladite i proizvodnja
^S kl aj f te i proizvodnje!
( ? ) Razmjetaj skladita
a)
Protok materijala prema fiksnim
18
mflinfimfSmllijifluffliiffliHi nttr
Smjerovi protoka materijala u

skladitu
Kapacitet skladita
Koliina paleta
100%
396
1 1
-30,00
' 8
a) nedovoljno i b) optimalno iskori-

tenje povrine i visine skladita
a) Skladitenje u bloku s optimalnim

iskoritenjem prostora i povrine
b) Skladitenje ubloku s obilaenjem
a)
Mogunosti iskoritenja skladine

hale
a) Univerzalno skladite sa slaga-
n j e m pomou visee ili mosne
dizalice
b) Skladina hala s ugraenimpalet-
nimregalima
a) Prolazno skladate kao*b'lofcovkb
s ureajima za opsluivanje
regala
b) Objekt s visokimregalima
Prolaz
>85 osoba
>100kolica
>1,70 transportera
Regalna postrojenja, jedno- ili dvo-
katna, od pojedinanih drvenih ili e-
linih regalnih elemenata
elini regali na sklapanje
Paletni regal od predgotovljenih

elemenata (sustav Rack kao regal
od uzdunih greda)
Sustav regal - ormar
dimenzije ovisne o proizvoau
INDUSTRIJSKE
GRAEVINE
- DO
Pl ani ranj e skl adi t a:
Skladita su sastavni dijelovi
proizvodnje i protoka materijala.
Skladina jedinica =transportna
jedinica =proizvodna jedinica =
otpremna jedinica. "Neproizvod-
nju" u velikoj mjeri treba reduci-
rati, integrirati (protono skladi-
te) ili izbjei.
Skladini materijali:
skladitenje rastresitog materi-
jala prema koliinama ->(2)
Velike koliine:
silosi, hale, bunkeri, gomile,
male koliine: sanduci, posude,
kante, ljuske.
Poloaj skladita:
skladite i proizvodnja na istoj
razini ->@ A.
skladite ispod proizvodne razi-
ne ->@ B.
skladite i proizvodnja prema
koritenju u dvije ili vie razina
C.
Odreivanje koordinata "ideal-
nog skladinog prostora" u skla-
ditu naruitelja s optimalnim
"vremenom manevriranja" za
regalni transporter (oko 1/3 cije-
log skladita) (). Skladini
opsluni ureaji u postojeoj
hali: viljukar nosivosti 21 zahti-
jeva irinu prolaza od 3,45 m,
moe 3 sanduka sloiti jedan na
drugi -> (9) A. Dizalica omo-
guuje slaganje do visine diza-
linog mosta, pri emu se slae
5 sanduka -> (J ) B. Dizalica s
mehanizmom za prihvat tereta,
koji obuhvaa sanduke, zahtije-
va male irine prolaza; obujam
skladitenja 250% -> (9) C. C.
Konstrukcija visokoregalnih sk-
ladita:
1. elina konstrukcija:
krov i zidovi skladita kao i vodili-
ce skladinog transportnog ure-
aja,
2. armirana betonska konstruk-
cija:
police regala se kao popreni i
uzduni nosai fleksibilno mon-
tiraju na betonske zidove.
Prednost:
vea stabilnost, mogunost
razdvajanja prostora (protu-
poarni odsjeci). Upravljanje:
sustav perforiranih kartica, Off -
Line - upravljanje, On - Line -
sustav - -
394
11
Okvir za nasaditi
( T ) Palete i dodatnaoprema
Kolica n a ^^
3
^,
i n i ma
Transportna traka elina transportna
traka
Lamelasta, Ijuskasta traka Reetkasta traka
Presjek
Boni drai -> 0
kotaiima
(4^) Hodniki transporteri bez pogona
>m
Tlocrt
Tlocrt
Zidna okretna dizalica ( i j ) Okretna dizalica na stupu
Standardna dizalica s jednim
nosaem
Nosivost 0,5-6,01
^^ Standardna dizalica s dva nosaa
2 0,50 2 0,40
Staze uz dizalicu i sigurnosni
INDUSTRIJSKE
GRAEVINE
. TRANSPORTNA I
SKLADISNA TEHNIKA -->CD
Prema njemakoj i europskoj udru-
zi za palete (od 1960.g.), osnovne
su dimenzije paleta 0,80 x 1,20
DIN 151414. Mogu biti plosnate
(krina drvena paleta, teine oko
28-32 kg). -> i s reetkastim
sandukom koji ima vrste stijenke
od graevne eline armaturne
mree; najvea visina slaganja 5
kom.
Transport je dio protoka materijala.
Trokovi se mogu smanjiti daljnjim
pojednostavnjenjem transportne
tehnike. Treba primjenjivati ujed-
naena pomona transportna
sredstva (npr. normirane palete) i
uskladiti transportnu tehniku sa za-
daama transporta i graevinsko -
tehnikimzahtjevima.
Hodnika transportna sredstva,
raznovrsna upotreba - ,
visina slaganja do 6 m, u posebnim
sluajevima do 10 mpomou podiz-
nih slagaa. To je ekonomino s ob-
ziromna niske investicijske troko-
ve, a uporabom ujednaenih skla-
dinih jedinica (palete) nema
pretovara; potrebni ravni putovi s ot-
pornompovrinom.
Kontinuirani transporteri: tlani i
usisni transporteri (rastresiti mate-
rijali i tekuine), centrifugalni trans-
porteri, kontinuirani transporteri za
rasuti teret: kabliari, puni trans-
porteri - . Kontinuirani trans-
porteri za komadnu robu ili skladi-
ne jedinice (sanduci) za rasute te-
rete: kruni transporteri,
transportne trake, valjkasti trans-
porteri - - (8).
Dizalice ="podizni transporteri ve-
zani uz tranice". Najjednostavniji
ureaj za vertikalni transport. Kolo-
tumik (i na elektrini pogon) za te-
rete 0,5 - 5,01. Dodatna horizontal-
na pokretljivost pomou viseih
maki ili vitla.
Zakretne dizalice - @
omoguuju dizanje tereta s bilo ko-
jega mjesta na odreenoj povrini.
m
A
Nosivost 2- 201
Sigurnosni! razmaci za pokretne
dizalice s kabinomza dizaliara
395
2%;6%; 10%
Krov na jednu vodu; stupovi s paraiel. pojasima
2%; 6%; 10%_
T
3,3-6m H 10-20m
Stupovi s paralelnimpojasima
Konini stupovi
( T ) Tipovi hala s jednim rasponom
20%
1,2-7,2 m j ^ f l 27-54
T
4,2-7,2 m f "" 36-72m"-
Modularne hale s glavnim i sekun-
iviuuuiciint! riait: s>

darnim stupovima
Nesimetrini okvirni nosai kao tipi- -

zirani element dogradnje za sve ti-
pove hala
K A A A A ^ j / V / V / M
Teniska hala s poligonalnimkrovom
H a l e s jednim rasponom; teniske
hale
Trozglobni luk
Hale od lameliranih drvenih nosaa
. Nadsvjetlo
Lagani sustavi za gradnju hala;

geometrija prostorne reetke nudi
gornje mogunosti rjeenja
vozgloK vea Konzolna ljuska s nadsvjetlom
Vertikalno ed ostakljenje (45; 60)
tfzglobni'vzc
Hale od lameliranih drvenih nosaa

s nadsvjetlomu sljemenu
Osvjetljenje.
Pond - krov na upetim stupovima
Sarnotalna Shedlight - konstrukcija
( 9 ) Hale s ostakljenjem ed - krova
, 5,0 , 20,0 , 5,0
Popreni presjek kroz ostakljeni ed - krov
kao reetkasti nosa preko jednog raspona
Popreni presjek Hala na 3 stupa
30,0-40,0 30,0-60,0
20,0
Uzduni presjek kroz ed - krov s
poprenim nosaima u staklenoj
povrini
b
Uzduni presjek
( i j ) Svoeni ed krov
Hala s poprenim svjetlosnim tra-
kom, veza kao gerberov nosa
Mjere umm
b 370 400 440
bo 120 150 190
d 150 150 150
dM 200 200 200
d0 600-1800
b 300 400 500
bu 300 300 400
900 1200 1500
d
<Xsl 1200 1500 1800
bo 120 120 120
d 150 150 150
du 120 120 120
Mjere umm
400 500600[700 00
200
300
400 s i i s :
500
600
M 300U00 500 500800
300
400
500
600

-
= :
M . . : 1 =
Betonski predgotovljeni elementi:
- veza: T-profil
T-profil
^g j - podvlake / grede
donji uglovi zaobljeni
- stupovi: svi uglovi zaobljeni
- Podronice
- Podvlake _L- profil
INDUSTRIJSKE
GRAEVINE
HA L E - > QQ
Prednosti jednoetanog objekta:
- mali trokovi izgradnje po m^/m^,
-jednolino danje svjetlo,
- dopust, veliko podno optereenje,
- mogue graenje na tekomterenu,
- mala opasnost od nesrea.
Nedostaci:
- veliki gubici topi. (zbog nadsvjetla),
- veliki trokovi odravanja,
- potrebno veliko zemljite.
Drvene konstrukcije najee za
lagane graevine, prije svega za
natkrivanje velikih prostora mo-
dernim reetkastim nosivim su-
stavima sa zglobnim vezama
kojima se tedi graa (prstenasti
modanici, Bulldog itd.) ili lame-
lirani punostijeni vezai ->(5)
eline konstrukcije vrlo
su prikladne za industrijske
graevine jer se dogradnje i ad-
aptacije u eliku lako izvode. Vii
su trokovi odravanja (prema-
zi) nego kod masivnih objekata.
Armiranobetonske konstrukcije:
betoniranje na gradilitu ili
primjena predgotovljenih eleme-
nata. Otpornije su na kemijske
utjecaje nego elik, pa su prijeko
potrebne za odreene industrijs-
ke graevine. Mogu biti s nor-
malnom(mekom) armaturomza
male raspone (teki profili), a za
vee se raspone veinom
primjenjuje prednapeti beton
(najee predgotovljeni eleme-
nti). - >- . Dimenzije. Kod
lakih graevina irine polja 5 - 7,5
m, ekonomino uz raspone od 10
do 30 m. Ako bi stupovi smetali,
mogui su i odgovarajue vei
rasponi, do 50 m-> . U tom
sluaju da bi se utedjelo na vi-
sini prostorija, postoje podvlake
(reetkasti ili limeni nosai) u
podruju nadsvjetla, ed - pro-
zora ili ed - krova ->(9) - .
Po mogunosti treba izbjegava-
ti zatege a prednost dati okvir-
nim nosaima -> 0 - () s
vlanim vezovima u podu. Pri
odabiru razmaka stupova treba
voditi rauna o razmjetaju stro-
jeva odnosno trajektorijama kre-
tanja i okretanja vozila. Visina
hale obino ovisi 0 veliini diza-
lice. Ovisno o nosivosti, visina je
prostorije 1,6 - 3,4 m iznad go-
rnjega ruba tranice. Vie hale
najee ne pruaju prednosti s
gledita ventilacije; vanija je
odgovarajua izmjena zraka
pravilno dimenzioniranim
sredstvima provjetravanja, izb-
jegavajui propuh (prozori, ot-
vori za ventilaciju, grijai zraka).
396
Podvlake paralelno s vanjskim zi-
dom; nejednolino, slabije osvjet-
ljenje
1,75
6,00 I 3.00 I 6,00
Dubina zgrade pri zadanoj visini
etae
I
I
I J kruenjel
zbog vjetra
]
J
20-22,5
I
15-17,5
b (Sistemska mjera)
a ^d| l 00j l 20) l 40| l 60| l 80| 200j 220) 240j
2400 Sve dimenzije dovoljne za F 90]
dR 300 400 500 600 700
b0
> 450C 190 180 170 160 150
b0
Thrrt 350-450C 230 220 210 200 190
> 60 Pri punoi montai za F 90-A
d a 100 Pri punoi montai za p
90-A
d
> 50 Pri stat. djelotvornom i
sloju lijevanog betona za
90-A
TT-profil
Betonski predgotovljeni elementi,
stropne ploe
kaz mak radnih mjesta od prozora.
- normalno osvjetljenje: 2a;
- vrlo dobro osvjetljenje: 1,5a
A
F
f 2 7 ^\
Povoljan razmak zgrada za dobro

osvjetljenje
Grede s prepustima nude statike
prednosti; meutim stupovi na-
jee smetaju u radnoj povrini
Prostorni vezai preko jednog ras-
pona, slobodno koritenje prostora
I
J
f
Sjever
!
i
" U
i
1
| 1
15- 17, 5
Stup u sredini omoguuje centralni
hodnik, lijevo ili desno od stupa;
vee polje prema sjeveru
Najdublje prostorije s dva sredinja
stupa kao ukruenje. Vanjski stupo-
vi pendl
Vieetana zgrada s kranskom ha-
lom koja ujedno slui kao okno za
transport proizvoda prema smaknu-
to rasporeenim balkonima gornjih
etaa
(D
INDUSTRIJSKE GRAEVINE
VIEETANI OBJEKTI - > QQ
Prednosti u odnosu na jednoetanu gradnju:
manja izgraena povrina, krae komunikacije izmeu odjela zbog
vertikalnih veza, krai cjevovodi, jeftinije odravanje i grijanje, jed-
nostavnije ventiliranje. Prikladno za pivovare, tvornice papira, skla-
dita i druge graevine gdje se sirovine jednomtransportiraju na go-
rnje etae a odande gravitacijom dospijevaju u nie etae. Dobro
bono osvjetljenje, osobito je prikladno za optiarsku, precizno-me-
haniarsku i elektroindustriju, industriju prehrambenih i delikatesnih
proizvoda, te industriju odjee.
Pol oaj :
ovisi o urbanistikimi pogonskimuvjetima. Ako su prozori samo s jed-
ne strane, orijentacija treba biti prema sjeveroistoku, a pri uobiaje-
nomrasporedu prozora s obje strane, uzduna os treba biti u smjeru
istok - zapad, s prozorima na sjever i jug. U tomsluaju ljetno sunce
ne prodire duboko u prostorije i moe se lako postaviti zatita, dok se
zimi prostorije ugodno prosunaju sve do sjeverne strane - @. Na
sjevernoj strani stubita WC (hladno). U radnoj prostoriji nema sjena
koje bi mogle smetati.
Na slobodnoj junoj strani mogu se postaviti platneni zastori po cije-
loj duini, po mogunosti s motornim pogonom. Najbolje se osvjet-
ljenje postie kod slobodno stojeih visokih graevina na razmaku
jednakomdvostrukoj visini (upadni kut svjetla za prizemlje =270) -
(2); izmeu njih mogu biti jednoetane graevine s rasvjetomodozgo.
Di menzi j e: Prema graevinskimpropisima, za industrijske graevine
visina je prostorija =3,0 m, u podrumu i na tavanu =2,5 m. Dubina
zgrade: ovisi 0 visini prostorija. Dubina prostorija na jednoj strani slo-
bodno stojeih industrijskih viekatnica openito je dvostruko vea od
visine uz prozore bez vidljiva nadvoja -(komunikacije u sredini zg-
rade nisu uraunane). Uz visinu prostorije od 3 mto znai 12 m+1,75
- 3,00 mza komunikaciju =dubina od 13,75 - 15,00 m-(3). Ekono-
mina dubina za konstrukciju bez srednjih stupova . Za prosto-
rije visoke 4 mdubina je zgrade 15 odnosno 17,5 m, najee s 1 ili
2 sredinja stupa (?).
Uz visinu od 5 mi odgovarajuu dubinu od 20 odnosno 22,5 meko-
nomina je konstrukcija s 2 stupa -> (i kod tih raspona moe
potkrovlje biti bez ijednog sredinjeg stupa), izvedeno kao - .
U posebnimsluajevima, ako postoji dvorite itd., moe se dubina zg-
rade lako izraunati, uzevi u obzir poeljno osvjetljenje koje je raz-
liito za pojedine djelatnosti.
Pribline vrijednosti za povrinu prozora:
pomone i skladine prostorije
radionice za grube radove
radionice za precizne poslove
Kad su dubine prostorije vee, poeljno je difuzno osvjetljenje (zaslo-
ni protiv sunca, aluzine, stakla koja rasipaju svjetlost itd.). Vaan je
smjer raspona podvlaka - >- Razmak izmeu radnog mjesta i
prozora =dvostrukom razmaku izmeu nadvoja i visine stola - .
10% povrine poda,
12% povrine poda,
20% povrine poda.
L
res
a )
ek
0dv! a k a / pr e k e
'
pr a v0k ut n:

Leaj podvlake _L profil
Leaj stropne ploe, TT-profil
397
100m Gravitacijsko podruje
J edinica S 250 mukaraca
WC-ureaj 160 ena
Gravitacijsko podruje ( 2) Veze s WC - ureajem
( D
J
oWa
n
raSuvan
WC
"
r aS P
f ed
'
56
Vrata se otvaraju unutra
125 1 190 1
-150 1 155-
g r :
i D U ;
\
D
MI
lijeb lijeb
kreni
S e
t V a r a J U V a n
'
l i j e bZa
^ Vrata se otvaraju unutra
( 7) S pisoarima, vrata prema van (jT) Kao (7) , vrata prema unutra
SANITARNE PROSTORIJE
Za stvaranje dobre radne atmosfere potrebno je sanitarne i drut-
vene prostorije oblikovati tako da su svrhovite i ugodne. To se od-
nosi na zahode, garderobe s. 401, tueve, kupaonice s kadom
s. 399, prostoriju za medicinsku pomo, eventualno saunu i me-
dicinske kupke.
Zahodi: trebaju biti oko 100 mudaljeni od svakog radnog mjesta, a
oko 75 mtamo gdje se radi na traci. Kod veih pogona treba biti vie
malih jedinica, npr. na svakoj etai uz stubite u podruju podesta.
Ako ima vie od 5 zaposlenika, zahode za mukarce i ene treba
razdvojiti. Tamo gdje je vie od 5 zaposlenika toaletne prostorije mo-
raju biti na raspolaganju iskljuivo pripadnicima pogona. Ako toalet-
na prostorija sadri samo jedan zahod i ako nema neposrednog pri-
stupa nekoj radnoj ili sanitetskoj prostoriji, garderobi, praonici ili pro-
storiji za odmor, nije potreban pretprostor. Zahodske kabine moraju
se moi zakljuati. Ako je prirodna ventilacija, mora za toaletnu pro-
storiju postojati =1 slobodni presjek otvora za prozraivanje. Ako je
prozor sjedne strane najmanje 1.700 cm
2
, za toaletnu prostoriju, od-
nosno 1.000 cm
2
za svaki sanitarni ureaj.
Toaletni ureaji za =250 mukaraca odnosno =160 ena moraju u
svakoj toaletnoj prostoriji imati u podu odvod sa sifonom, slavinu s
ventilom na klju i navojemza prikljuak cijevi, te umivaonik s izlje-
vom. Podovi trebaju biti sigurni pri hodanju, vodonepropusni i jed-
nostavni za ienje. Zidovi perivi do =2 mvisine. Temperatura u
prostoriji =21. Ispred toaletnih prostorija treba predvidjeti dobro
ventilirane pretprostore. U pretprostoru za svakih 5 zahoda treba
predvidjeti =1 umivaonik s ureajemza suenje ruku. Dovoljna je
1 doza za sapun na 2 umivaonika. Za 2 - 3 umivaonika =1 zrcalo.
Visina toaletnih prostorija treba biti najmanje 2,20 m, ako nema vie
od 4 zahoda.
Mukarci ene
.c
'c
'o.
m
Vi
<0
E
E
>
o
'c
o
ro
ro
>
E
13
CD
f l
c/>
ro c
C
'c
o.
V)
CD
o
o
ro
ro
>
E
3
a>
S i
<v> ET
ro
ro
N O)
, o
CL
mN
k
o
ljh

ro
o
cn
L
lje
b
c

o
'c
o
ro
ro
>
E
13
go.
O.S2
Q
ro ro
T3 o
o tn
Do.
j r ro
CD N
"o
<r>
o
o
ro
ro
>
E
3
n
O <n
c
ro 3
X o I
z
lje
v

10
4
> 1 1 0, 6 1 1 1 10
4 )
1 1 1 1 1
25 2 2 1, 2 1 1 1 20 2 1 1 1 1
50 3 3 1, 8 1 1 1 35 3 1 1 1 1
75 4 4 2,4 1 1 2 50 4 2 2 1 1
100 5 5 3,0 2 1 2 65 5 2 2 1 1
130 6 6 3,6 2 2 2 80 6 2 2 1 1
160 7 7 4,2 2 2 2 100 7 2 3 1 1
190 8 8 4,8 2 2 3 120 8 3 3 1 1
220 9 9 5,4 3 3 3 140 9 3 4 1 1
250
5
10 10 6,0 3 3 4 160
5
10 3 4 1 1
1)
Mogue poveanje do 1,5 puta
2)
U odijeljenoj prostoriji za sredstva za ienje. Ako su muki WC-i prostorno udaljeni
od enskih, treba i u timprostorijama predvidjeti izljev.
3)
U predprostorima WC-a za poslovne i radne objekte treba prema propisima zakona o
hrani i lijekovima iznad umivaonika predvidjeti i slavine za toplu vodu.
4)
Za do 5 zapos-
lenih dovoljan je zajedniki WC-ureaj.
5
>WC-objekt ne vei od potrebnog za 250 mukaraca ili 160 ena.
y Veliina WC - ureaja
150-
owS l an
S P O r e d W C
"
3
' ^
56
Vrata se otvaraju unutra
J ednoredni WC - prostor, pisoari,
lijeb za mokrenje
Dvoredni WC - prostor
398
Ureaj za pijenje vode, pokree se
lugom
100 mod radnog mjesta
^P ) polugom
( 3) Ureaj za pranje nogu
i-35< 1,001
' a 1,351
(1,10 za dvostruke umivaonike)
( ) Niz za pranje sustav Rotter
0 137cm 6- 8 osoba
Fontana za pranje
( 4) Uteda prostora u odnosu prema
nizu za pranje 25% ->(2) (ri)
Kutija za papirnate runike, odlag-

anje, dozator sapuna
45
o | o |
t o l
0
T f O l o
70
1
t a O :
0
-1,001
UREAJ I ZA PRANJ E
Ureaji za pranje obuhvaaju sve naprave i prostorije koje slue odra-
vanju tjelesne istoe osoblja. To su: naprave za pranje, tuevi i kupa-
onice s kadom.
Ureaje za pranje treba opskrbiti toplom i hladnom ili mijeanom vo-
dom.
U svakoj prostoriji treba predvidjeti najmanje jednu slavinu s ventilom
na klju i navojemza prikljuak cijevi.
Tijekomuporabe, ureaje treba povremeno dovoljno umjetno ventilirati.
Broj mjesta za pranje ovisi 0 vrsti pogona. Za 100 korisnika u: malopr-
Ijajuimpogonima treba omoguiti 15 mjesta za pranje, umjereno prlja-
juim20, jako prljajuim25, u vruim, vlanimi pranimpogonima, po-
gonima koji su izloeni otrovima, mikroorganizmima, neugodnimmirisi-
ma, farmaceutskim i sterilnimpogonima te pogonima za prehrambene
i delikatesne proizvode treba omoguiti 25 mjesta.
Mjesta za pranje ovisno 0 vrsti pogona treba u odgovarajuemomjeru
podijeliti na umivaonike i tueve.
Prema vrsti pogona treba na prikladnommjestu u blizini radnog mjesta
predvidjeti ureaje za pijenje vode - 0 .
Temperatura u prostorijama za pranje i presvlaenje treba biti 20 - 22C.
Potronja vode 50 litara po osobi dnevno.
Potreban broj mjesta za pranje
Vrsta pogona Koritenje po osobi Broj korisnika po mjestu pri ukup vremenu pranja od
min 15 min a 20 min b
Mala zaprljanost 2 7 10
Umjerena zaprljanost 3 5 6
J aka zaprljanost 4 4 5
2,20
1,80
1,50
T
1,10
1
i A
1,10i * '
( 7) Svijetla visina prskalice tua
Potreban prostor za krune umiva-

onike
( 9) Prostor za pranje s umivaonicima (IO) Prostor s kadama za pranje
Prostor za pranje s koritomza
pranje
Prostor za pranje s koritomza
pranje nogu
T
1,05
1,05
1
I
Mm
I I

M; ; ; ; ; M
U
Mm
| FE H : : :
I
I 1,05I 55 1,00fr 55 h-1.05- i- 60-11,OOt 90
Odvodlijebom Pojedinani odvodi
Poluotvoreni prostor za tuiranje
^^ Pojedinani odjeljci za tuiranje s
dijelomza presvlaenje
Otvoreni tuevi s mjestima za bri-
sanje
Kabine s kadama
399
Vrsta prostorije Zdravstveno - tehnika oprema
WC prostorije
1
)
ene
1 izljev
1 koljka za 3 do 4 ene ili povrinu od 50 do 100 m
2
1 do 3 umivaonika za svaku WC prostoriju ili
1 umivaonik na max. 5 koljki
WC prostorije
1
)
Mukarci
1 izljev
1 koljka za 10 do 15 mukaraca ili
povrinu od 50 do 150 m
2
1 do 3 pisoara za 10 do 15 mukaraca ili
50 do 150 m
2
povrine
1 do 3 umivaonika za svaku WC prostoriju ili
1 umivaonik na max. 5 koljki
Uredske prostorije 1 umivaonik za 8 do 10 osoba ili 100 m
2
povrine ili
min. za svaku uredsku prostoriju ili 1 umivaonik za
3 do 7 osoba
Prostorije za ienje 1 izljev
ajne kuhinje 1 ureaj za vrelu vodu
2
'
1 sudoper s povrinomza cijeenje
SANITARNI UREAJI
1)
Po WC prostoriji max. 10 koljki
2)
Potronja vrele vode 0,75 l/dnevno po osobi. 1 litra vode daje 5 do 6 alica
( T ) Oprema za uredske i upravne zgrade
ene Zahodske Bidei Umivaonici Izljevi
koljke
Izljevi
8 do 10
1
> 1 1 1 1
17 do 20 2 1 2 1
25 do 30 3 1 do 2 2 do 3 1
35 do 40 4 2 3 1
45 do 50 5 2 4 1
Mukarci Pisoari
10 do 13
1)
1 1 1 1
20 do 25 2 1 do 2 1 1
30 do 39 2 do 3 2 do 3 2 1
40 do 49 3 3 3 1
50 do 59 3 do 4 4 3 1
Prostorija Vrsta pogona Oprema
Prostorije za
pranje i
WC-i
ene
1)
Mala zaprljanost 3 umivaonika
3 koljke
1 bide
1 izljev
za po
10 do 15
ena
Umjerena
zaprljanost
3 umivaonika
1 tu
1 praonik za noge
3 umivaonika u WC-u
1 bide
1 izljev
za po
10 do 15
ena
Prostorije za
pranje i
WC-i
Mukarci
1
)
Mala zaprljanost 3 umivaonika
2 koljke
2 pisoara
1 izljev
za po
10 do 15
mukaraca
Umjerena
zaprljanost
3 umivaonika
1 tu
1 praonik za noge
2 koljke
2 pisoara
1 izljev
za po
10 do 15
mukaraca
J aka zaprljanost Kao naprijed, ali dodatno
1 tu kada za po 10 -15 osoba
1 kada za po 2 - 3 osobe
S prljavimili
vruimpodom
Kao naprijed, ali dodatno
1 praonik za noge za po 10 -15 osoba
1 tu za dezinf. nogu na svakih 6 - 8 tueva
1 - 2 ur. za pijenje vode po prostoriji za pranje
Prost, za i. 1 izljev
ajne kuhinje
2
) 1 izljev
1 ureaj za vrelu vodu
1 dvostruki sudoper s povrinomza cijeenje
Radne prost.
3
) 1 ureaj za pijenje vode za 100 osoba
1) po WC-prostoriji max. 10 koljki, u predprostoru za 5 koljki min. 1 umivaonik
2)
potronja vrele vode 0,75 litara na dan po osobi. 1 litra vode daje 5 - 6 alica
3)
max. udaljenost ureaja za pijenje vode od radnog mjestalOO m.
( Z) Oprema za zanatske pogone
1)
Pri projektiranju manjih ureda preporuuje se broj umivaonika, koljki i pisoara udvostruiti
( 5 ) Broj objekata po osobi
to
c
o
N n
Ris'c s
o" o
m "
o o
:! o
=
12 ra
cu o
^ c
VI

></ >CU
VI .
o ro
D- N
0. 0
T3 o
ra u
o
Pogoni s normalnim
uvjetima rada
Mala zaprljanost
Umjerena zaprljanost
Ured i uprava
Industrija odjee, drva, fine
mehanike
Gradilita, strojogradnja
15
20
10
10
(10)
(10)
Izvanredni uvjeti rada J aka zaprljanost Ugljenokopi, industrija cementa i
vapna, proizvodnja katrana
eliane, industrija stakla, pogoni
s toplinskomobradom
Pranjavo Drobilane, mlinovi za kamen,
dijelovi keramike industrije
Praonice, bojadisaonice
Vlano, jaka
zaprljanost
Rudnici ugljena i eljezne rudae,
pranje ugljena, priprema rudae
Neugodni mirisi Pogoni za preradu ivotinj. ostataka
25
25
25
25
25
10
10
10
7
10
Opasni uvjeti rada Prerada otrovnih
materijala, prijenosnika
infekcija, nositelja
radioaktivnog zraenja
Pogoni za obradu olova, arsena,
ive i fosfora, pogoni za preradu
sirovina ivotinjskog podrijetla, npr.
crijeva i kostiju, laboratorij za izotope
25 12
^4) Primjeri za vrste pogona i objekata za pranje, tuiranje i kupanje u zanatskimpogonima
400
Stalci s
kukama - t
1, 10
Ureaji za presvlaenje s jednosta- . . , ,

vnimstalcima s kukama W
b t a l c i s
vjealicama
-50- -90- -50-1-50-1
Prolaz
Ureaji za presvlaenje s jednosta-
-50-+-50H
Prolaz
t-50 H 80 -t
@
u.udj za p,es.v,d^Mj bj^nuMd- ^ presvlaenje sa stalcima
luivaîje
S
'
S a m
P 0S
" ^
s
vjealicama, samoposluivanje
Ormari za
presvlaenje sa
stolicama na
izvlaenje

n
L.J
1, 00 1,60 - 1,00

-901 1,00
( 5) Minimalne dimenzije ureaja za presvlaenje
<4.00
I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I
I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I h
-I -75
1
1,00
1
90
0.03 m
2
svaku
kuku
( 6 ) Garderobe za predaju odjee, jednostrane, sa stalcima s kukama
<4.00 1- 75 -
tttt H"^"
60
m t i l i .
90
0.03m
2
svaku
kuku
Garderobe za predaju odjee, dvostrane, sa stalcima s vjealicama (kazaline
garderobe), s posluivanjem
1,70
Ormari za presvlaenje u obliku tra-

peza, sustav Rotter
1,95
Ventilacija
U 2) Dvokatni niz ormara Ormar s pretincima
INDUSTRIJ SKE GRAEVINE
GARDEROBE, ODLAGANJE ODJEE
Garderobe slue za presvlaenje i uvanje kune, uline i radne od-
jee osoblja koje radi u pogonu.
Prostorije bi se morale nalaziti na prikladnom mjestu izmeu ulaza
u pogon i radnih mjesta i trebale bi biti dostupne na kratkoj udalje-
nosti. Svijetla visina garderobne prostorije =2,30 mdo tlocrtne povr-
ine od 30 m
2
odnosno =2,50 za povrine vee od 30 m
2
. Tlocrtna
povrina prostorije za presvlaenje =6 m
2
. Ako prostorije za pres-
vlaenje nisu potrebne, mora za svakog zaposlenika postojati mje-
sto za odlaganje odjee i ormari koji se zakljuava.
Prostorije za presvlaenje mukaraca i ena moraju biti odvojene i
zatiene od propuha i pogleda.
Nizove ormara i stala ka najbolje je postaviti okomito prema zidu s
prozorima. Prozorski para peti trebaju biti po mogunosti do visine
ormara. Prostorije za pranje i presvlaenje moraju biti neposredno
meusobno povezane, ali prostorno odvojene
irina komunikacija, DIN 18225:
Red Broj osoba irina ap
1
)
(gravit. podruje) normalno
1 do 5 0,875
2 do 20 1,00
3 do 100 1,25
4 do 250 1,75
5 do 400 2,25
1
) Zidarska mjera
Za otvoreno odlaganje odjee ne bi trebali biti razmaci izmeu kuka
odnosno vjealica manji od sljedeih:
za ulinu odjeu kuke 20 cm, vjealice 10 cm, za radnu odjeu kuke
10 cm, vjealice 6 cm. Za vlanu radnu odjeu kuke 30 cm, vjeali-
ce 20 cm 0 - 0 .
Garderobe:
1 ormar za odjeu po radniku
1 dvostruki ormar u prljavim pogonima
(odvojeno radna i ulina odjea)
Potrebna povrina
- povrina za presvlaenje po zaposleniku
- povrina za presvlaenje s ormaromili
umivaonikom po zaposleniku
po radniku
0,50 m
2
0,50-0,60 m
2
0,30-0,40 m
2
JO^'7- Ventilacijska
j - - ' * cijev
Dvostruki niz ventiliranih ormara za
odjeu s klupama za sjedenje
Ormari za odjeu s kosim krovom i
ventilacijskom cijevi
^^ Uski garderobni ormar
Ventilacija
^^ Ormar s pretincima i otvorenom
garderobom
Garderobni ormar s dva dijela irine
20 i 40 cmza ulinu i radnu odjeu
401
! Kue u nizu!
( 5 ) Stan u maloj kuici ( 3 ) Vijenica
r q ;
; n h l
0 U
;
1 n
) 11 L_!
n H
u. U

xi H B J M
iJ -UiJ jlLM J TI 11 r - y !
5 i ' r u
. 1.1
P |
+-f
<
Lrt ^
Ht'
r r " i r
Central Market Coventgarden

London -> (5) -
Tlocrt - +( ) -
ADAPTACIJE
>03
Prijanje industrijsko postrojenje - - , poslije adaptacije pro-
mijenilo je namjenu:
od predionice nastala je vijenica, od tvornice konca stambeno-poslo-
vna zgrada, a od skladita vune nastao je hotel.
Prijanje natkrivene trnice - * - , poslije adaptacije promije-
nile su namjene:
prodavaonice, restorani i 1 pub, a na gornjoj etai uredi.
Prijanji silosi - >( ) - poslije adaptacije:
arhitektonski ured. Trebalo je izbiti zidove i platformama nalik na
mostove povezati silose na razliitim razinama.
Prijanje zgrade vodovoda -> - preureene su u umjetniki
centar, radionice, stanove. Nekadanja graevina sluila je do
1975.g. za vodoopskrbu Rotterdama.
Pogled -> Arh.. R. Bofill

Popreni presjek -
; L J U . i u y n m
J W L l j A
Tlocrt vodovoda Honingerdijk / poslije umjetniki centar
( l ) Cjelokupni kompleks nekadanjih hala trnice / poslije: trgovine, restorani, uredi ( i j ) Presjek -
402
ULi
0

( T ) Tipini tlocrt
Ranije: hala trnice Hala trnice, pogled na unutra-
poslije: vienamjenska hala
Hala trnice,
njost ->
ADAPTACIJ E
-QD
Stambena zgrada u Bostonu, SAD
Prijanja tvornica glasovira preureena je u stanove za umjetnike ->
0 - . etverokrilna zgrada zatvara unutranje dvorite. Ima mno-
go prozorskih otvora i malu dubinu, to je vrlo prikladno za stanove.
Vi enamj enska hala Pavi l l i on Bal tard, Nogent -sur-Marne, F.
Prijanja hala za trnicu; preureena je u vienamjensku halu
- 0. Hala je predviena za priredbe s priblino 300 posjetitelja. U no-
voj podzemnoj etai nalazi se parkiralite, funkcionalne i pomone
prostorije.
Kul turni cent ar eneva
Prijanja klaonica preureena je u kulturni centar - >- . Struk-
tura zgrade koja postoji od 1848.g. adaptirana je u kulturni centar, s
izlobenimdvoranama, kazalitem, dvoranomza glazbene pokuse
1 restoranom.
St anovi za umj etni ke, Nesbeth Housi ng, New York
Prijanja tvornica telefona; preureena je u stanove -
Na postojeoj korisnoj povrini od priblino 60 000 m
2
moglo se
smjestiti 384 stana, prodavaonica, radionica, izlobenih prostorija,
filmski studio i prostorije za pokuse.
Zbi rka umj etni na Schl oss Got t dorf , Schl eswi g
Prijanja jahaonica preureena je u muzej - >-
Zgrada je najznaajnija svjetovna graevina u pokrajini. J ahaonica
je pregraena za zbirku djela suvremene umjetnosti. Odustalo se
od bilo kakve reprezentativnosti.
Prijanje skladite preureeno je za kole ->
Zgrada je funkcionalno podijeljena po etaama. U 4. i 5. etai je ko-
la za laborante, u 2. i 3. takoer su kola i susjedstvo, a 1. etaa je
zajednika za laborante i susjedstvo.
( 5) Ranije: klaonica, poslije: kulturni centar -> ( 9) Ranije: dvorana za jahanje; poslije: muzej -
Klaonica, pogled jja

unurrasnjost - (s)
( 7) Klaonica, pogled Popreni presjeci -
DvoranajBogled na unutranjost
rj p " ; J . J p . F f i * T r ] T i r - 3 f
=} j y j L t t y
T t ; l f i f
f t *-
t
H J
3-
H U 3: p - p -
Y > Y j- J-~
3 ?
y J A
m
i
t i -
S
i p . .
^ m

( ) Ranije: tvornica telefona; poslije: stanovi Gornja etaa sa stanovima Ranije: skladite; poslije: kola kola za laborante San Fransisco
403
Povrina nastambe po paru.. 0,15-0,20 m
2
,
Rasni golubi odgovarajue vie
1 par goluba listonoa .. 0,5 m
3
zra. prost.,
1 par rasnih golubova . 1,0 m
3
zra. prost.
15-20 pari rasnih golubova u jednom
golubinjaku, 20- 50 pari golubova u jed-
nom golubinjaku.
Na 3-4 mvisokimstupovima, koji su do vi-
sine 1,5-2,0mobloeni limomzbog zatite
od grabeljivaca, ili na istonoj ili junoj
strani kue kao nastamba.
( ? ) Golubi ^^ Golubinjak
Povrina za eprkanje za 5 kokoi = 3 m
2
,
Povrina za eprkanje za 10kokoi = 5 m
2
,
Povrina za eprkanje za 20 kokoi =10 m
2
.
Prostor za spavanje za 5-6 lakih ili 4-5
tekih kokoi = 1m motke za sjedenje
=10-12 kokoi na 1m
2
Koko (rasa Orpington)
U kokoinjcu se gnijezda za noenje jaja
rade kao klopke, s otklopnimvratima koje ili
labavo vise na kuki -> ili se sastoji od
dva povezana kapka ->(rT) Kada koko
ulazi u gnijezdo die se kapak i nakon toga
pada. Gnijezdo na podu i 3-struko jedno
Otvoreno gnijezdo za noenje jaja u

kokoinjcu
Ventilacija bez propuha, gnjezda za noe-
nje jaja otkrenuta od prozora. Kapci za
ventiliranje mogu se zakljuavati, osun-
ano. Prostor za eprkanje treba prilagoditi
vanjskoj temperaturi. Prostor za spavanje
mora biti topao, zato ga se esto odvaja
zavjesomi izvodi s termoizolacijom.
^^ Kokoinjac prema Pesedi ->QQ
Kokoinjac za 20 kokoi s odvojenom
toplinski izoliranom niom za spavanje, s
kosimlimomza izmet i zidnomventilacijom.
Izlazni otvor 18x20 do 20x30 cm, zatien
od propuha bonom daskom,zatvara se
zasunom.
( ) Presjek ->
1 Voda
2 Odvod zraka
3 Dovod zraka
4 Zajedniko
gnijezdo
5 Auto hranilica
6 Pojilica
7 Stelja
8 Motke za sjedenje
9 J ara za izmet
10 Podni odvod
ci j ev odvoda 0 15 Nagi b 2 %
HO) Popreni presjek kokoinjca ->
Povrina nastambe (4- 5 pataka).. 1 m
2
,
Visina nastambe 1,7-2 m.
Maks. broj za nastambu = 1 patak i 20
patki. Pod masivan, siguran od takora,
suho i prozrano. Ispust do vode, po mo-
gunosti movarni teren.
^2) Patke (pekinke)
Vrijedi sve reeno za patke; za tov se ivo-
tinje stavljaju u male, upravo dovoljno
velike prostorije ili pojedinane elije,
duine 40 cm, irine 30 cm, s odvodom
izmeta i posudomza hranu ispred elije.
(13) Guske (pomeranske)
Za svaki par golubova 2 gnijezda na podu
golubinjaka ili na posebnim postoljima.
Prehrana drvenim sanduiem s malim
otvorima, posude za pie s isto takvim
otvorima
( 3 ) Gnjezdite prema Fultonu
iznad drugog, gornji zavretak zakoen.
Veliina gnijezda: 35x35 do 40x40 cmpod-
ne povrine i 35 cm visine. U otvorenom
gnijezditu 1 gnijezdo za 5 kokoi, sa
kapkomza 3-4 kokoi.
( 6 ) Gnijezdo za noenje jaja s kapkom
1
3,75
Motke za sjedenje ovisno 0 veliini kokoi
iroke 4-7 cm, visoke 5-6 cm, na rasponu
3,5 m, lako se izvlae. Na 1mmotke 5-6
kokoi. Arh.. W. Cords

Tlocrt -
Ograda 1.75-2.00m
NASTAMBE ZA MALE
IVOTINJ E
DRANJE IZ HOBIJA
Nastambe za male ivotinje
zahtijevaju briljivo projektiranje
i izvedbu ako se eli da uzgoj
ivotinja bude unosan. Treba ih
izraditi da budu iste, zrane,
bez propuha, suhe, termoizo-
lirane i otporne na vremenske
nepogode. Predvidjeti odvod
osoke. Povrina prozora zauzi-
ma najvie 1/10 tlocrtne povr-
ine nastambe. Preporuuje se
drvena graa s toplinskom izo-
lacijom. Treba predvidjeti pomo-
ne prostorije za skladitenje i
pripremanje hrane. Oblik nas-
tambe treba prilagoditi poloaju
sunca: orijentacija prozora na
jug, yrata prema istoku; gnijezda
za noenje jaja u najtamnijem
dijelu. Nastambu treba podijeliti
na podruje za eprkanje sa
steljom i jamu za izmet, s mot-
kama za sjedenje iznad nje -
- Ispust je u idealnom
sluaju neograniene veliine.
Povrina zatravljena sa stablom
zbog sjene -> kompostite i
pjeana kupelj. Broj kokoi
ovisi 0 veliini ispusta i slobo-
dnoj tlocrtnoj povrini prazne
nastambe. Ako je ispust neo-
granien, obino je 5 kokoi na
etvorni metar povrine nas-
tambe. Ako je ispust manji od
etvorostruke povrine nas-
tambe, mogu se drati dvije
kokoi na etvornom metru
nastambe. Povrine za motke i
jamu za izmet, te posude za
hranu i vodu ukljuene su u
navedene vrijednosti.
1Motka za sjedenje
i jama za izmet
ispod nje
2Zajednika
gnijezda
3 Posuda za hranu
4Pojilica
5 Kapak za ispust
6Pjeana kupka
(natkriveno)
7Kompostite
8Vrata za odvoz
komposta
9 Vjetrobran
^5) Tlocrt peradarnika
Veliina gnijezda 40/40 cm
U peradarniku gnijezda kao za kokoi. Po
patki =1 gnijezdo u nizu ->@
/7p\ Pregradak za noenje jaja za
4-5 patki
404
Povrina staje po ivotinji 0,65-1,0 m
2
,
svije zrak, suho, zatita od grabeljivaca
(takori), staja najee drvena, pods
odvodnjom
, nagib 5%.
^T ) Kuni (belgijski orija)

J asle uz nastambu
0,85-1,25
Povrina staje po ivotinji 1,5-2,0 m
2
irina stajalita po ivotinji 0,75-0,8 m
Dubina stajalita vezane ivotinje 1,8m
Dubina stajalita slobodne ivotinje 2,5-2,8 m
Visina staje 1,9-2,2 m
Temperatura staje 10-20
( ? ) Koze (njemaka sanska koza)
H Reetka za samostalno
j" uzimanje hrane
| Mjesto za hranjenje
(10) P
r o
'
a z na
duboka staja sa dvije
prostorije
Reetka odletava
Pocinani lim
ljeb
b t h
Male rase 80 80 55
Srednje rase 100 80 65
Velike rase 120 80 75
Dubina je uvijek jednaka, korisna je lagana
podjela.
Veliina nastambi za kunie (u cm)

Ispred nastambe ili izmeu dviju nastambi,
otvara se na dvije strane - Prednja strana
od pocinane iane mree. Nastambe za
zeice s tamnommreom, s leajemza zeicu
uzdignutimza 10cm.
itav se kavez sastoji od pocinane iane
reetke, otvori 25/25odn. 12/70mm.
iani kavez s automatskom
hranilicom
Iznadjasala iana mrea. Pod od plosnate
opeke u nagibu, ljeb za mokrau, povrina
prozora 1/10tlocrta. Prozor iza lea pri
uzimanju hrane.
Modema staja za koze s jaslama i

pojilicom izmeu dvije staje.
Pregradna
reetka
Stol za
hranu
Mjesto za
hranjenje
( l i ) Prolazna staja sa reetkastimpodom
38,75
o
10
Prolaz za
dopremu hrane
J asle
J asle
Za male rase 3 reda, za velike rase 2 reda po
visini, unavedenimgranicama (duljina neogra-
niena). Podovi reetke od letava -> @ s
odvodomispod, ev. zajedniki odvodmokrae.
Nastambe za kunie jedne iznad

drugih
Sanduk za mlade ivotinje oddrva ili
poliuretana (PUR). Podsanduka min. 70mm
ispod razine poda kaveza.
Kavez za uzgoj sa sandukom za

mlade i automatskom hranilicom
J asle i pojilica uobiajenih dimenzija uz
prolaz za hranu (popreni prolaz).
Dnevna potreba po kozi: 1,2 kg sijena; 2,3 kg
sjeenih plodina.
( 9 ) J asle i pojilica za staju za koze.
NASTAMBE; ZA MALE
IVOTINJE
Dranj e iz hobi j a
Nastambe za kunie ->- @
esto slobodno stoje uz stranji
zid staje ili stambene zgrade,
koji je zatien od vjetra. U staj-
skim prolazima do 3 kaveza je-
dan iznad drugoga -> . Za-
tieno od takora i mieva,
lako za ienje, s odvodom
mokrae -> . Pri uzgoju ku-
nia za tov -> - u zatvore-
nim prostorijama, graevni su i
klimatizacijski zahtjevi staje vrlo
visoki. Kunii su na lou klimu u
staji jo osjetljiviji od praia ili
pilia.
Za uzgoj i tov potrebne su te-
rmoizolirane staje s prisilnom
ventilacijom. Obujamstaje treba
biti 4,5 - 5,5 m
3
po zeici,
ukljuujui mlade. Temperatura
u staji za uzgoj 10 - 28 C,
najpovoljnija je 18 C, a u staji
za tov poeljno 20 C.
Staje za koze treba orijentirati po
mogunosti prema istoku do ju-
ga. Trebaju biti suhe, s dobrom
ventilacijomi osvjetljenjem. Povr-
ina prozora =1/5-1/20 povrine
poda. Tamo gdje je smjeten
veliki broj vezanih koza (prepo-
rua se prolazna staja), irina
mjesta treba biti 75 - 80 cm,
dubina 1,50 - 2,00 m; potrebni
prolazi s prednje i stranje strane
stajalita nisu ukljueni. Po mo-
gunosti ispust treba biti prema
jugu na zemljite koje granii sa
stajom.
"T T Prolaz
o
pj
OJ
Stelja u
udubljenju
1
i
a Mjesto za hranjenje I
n M n n n n i i n i
Prolazna staja sa vie prostorija s leajnim niama uz zid
- 11 i li u II 11 I I u i
Mjesto za hranjenje | |

cv"
Stelja u
udubljenju
12 koza
(13) Prolazna duboka staja s dvije prostorije
Ljeto 5 kg trave dnevno i 0,5kg sijena
6 kg crvene djeteline
Zima 1 kg sijena dnevno
voda 2-3 I po ivotinji dnevno
Potrebnomjesto ProlaznaDuna
zastajanje staja psala
m
2
cm
Stajazavezaneivotinje
Duina ,
stajalita irina Duina
Janje 0,7 20 -
Mladeivotinje1,2 30-40 50 50 40
Koza 1,5 40-50 80 50-70 40
Jarac 2,2- 80 80 60 50
4,0
3,30I
Prozor 1/15-1/20povrina staje
Visina staje >2,50m
Pojilica: 1 bazen za tridesetivotinja; 0,4kg slame/dan,
1,5dtgodinje/ivotinji, stajski gnoj 7-15dt/kozi
(14) Dranje koza
405
j 85-96 ^
Zidne jasle
Ovca
I- -I
J asle sa Ijestvama i koritom
3 I E
t- 1 h ^
Dvostruke
jasle
Zidne jasle
1.00 , 1.00
- 4,00j-2,00|4,00(
Hrana, stelja
I
1 1.25,
Popreno gumno
2,50-f-2,50-t-
=1
^^ Staja bez provoza hrane
Tf
4=6
12
i r p6 i L .
Staja sa poprenim gumnom 15 m

poprenog presjeka staje dovoljno
je za etiri grupe majki s janjadima
Dobar raspored silosa i mjesto za

mjeanje hrane u staji za ovce
I ^ il
^ i f ^ Potrebne povrine za leanje, kretanje i hranjenje za ovce
J t
i z z i
3.00- 4.00 -
Pregrada za podjelu staje od letava

40/60 mm
TT
' 20
i.! T
Li
C
1
> K
X

3.00-4,00
-1,50-2.00-
ivotinja Povrina za kretanje
i leanje u m*/ivotinja
Potrebna irina mjesta za
hranjenje u m
2
/ivotinja
Majke do 70kg 0,85
Majke preko 70kg 1,0
Majke s janjadima 1,2dol ,6
J anje do 8tjedana 0,3do 0,4
J anjad za tov 0,4do 0,5
J ednogodinja 0,7do 0,8
R asplodni ovan upojedinanoj pregradi 3,0do 4,0
R asplodni ovan uskupnompregratku 1,5do 2,0
0,4
0,45
0,6
0,15
0,2
0,3
0,5
0,5
Mjere i teine za dvije najvanije pasmine ovaca
Merino ovca i cmoglava Teina
ovca za meso
Visina
do grebena
Duljina
Ovan 120 do 130 kg
Ovca majka 70do 80 kg
65do 75 kg
0,83 m
0,78 m
0,96 m
0,85 m
Potrebna neto povrina za ovce pri grupnomdranju na potpuno perforkanom podu
ivotinja m
2
/ivotinja
ovca majka
majka s janjcima
ovca za tov
jednogodinjak
ovan
0,8
1,2
0,5
0,6
1,5
Optimalne vrijednosti klime ustaji (prema Burgkartu)
Dio staje za Temperatura u C R elat. vlanostzraka u %
...majke 8do 10
...janjenje i tov 10do 14
...uzgoj 14 do 16
60 do 75
60do 75
60 do 70
Potrebanskladini prostor za ovcumajku(uklj. podmladak) uzimskomrazdoblju
Skladitemmaterijal Potrebanprostor
Sijeno (iskljuiva prehrana sijenom)
Sijeno (prehrana sijenomi silaom)
Silaa
Slama (uklj. dodatak od 30% za prazni prostor)
Koncentrat (uklj. 120% dodatka za prazni prostor)
3,3 m
3
1,0 m
3
1,0 m
3
1,5 m
3
0,2 m
3
Pregrada od letava koja se izvlai Staje i
Sijeno
I X
a \
50ovaca utovu 100janjadi koji siu
50ovaca utovu
100janjadi koji siu
80ovaca majki
80ovaca majki
60ovaca majki
70ovaca majki
6 ovnova
55mladihovaca
30ovaca majki
15mladihovaca 40 mladihovaca 30ovaca majki
- j 5,00 J 5,00 - b
Hala za ovca, za 350 ovaca majki, 110 mladih ovaca, 200janjadi koji siu i 100 ovaca u tovu.
P R I -
STAJE ZA
SITNU STOKU
Staje za pojedinano dranje
ovaca treba orijentirati prema
istoku do zapada, kao i staje za
koze s. 405. Za velika stada
treba osigurati velike slobodno-
stojee staje u koje se mogu
sklanjati ivotinje ovisno o godi-
njim dobima (zima, proljee,
tijekom janjenja, poslije janje-
nja). Treba ih ogradom odijeliti
ovisno o starosti i spolu.
Pod treba biti 50 - 60 cm ispod
razine terena, a prag 20 cm
iznad terena.
R azlika visine od 60 do 80 cm
ispunjava se gnojem koji ostaje
leati 3- 4 mjeseca.
Zbog toga trebaju biti jasle
pomine, okrugle 0 2,20 m ili
duguljaste. Dovoljna je duina
3,40 mza 25 - 30 ovaca. R az-
mak izmeu stolova za hranu
treba biti 2,30 m, od zida 1,80
m. Vrata prema jugu, podije-
ljena na polovici visine.
Ulazna vrata iroka su =2,50 m,
visoka = 2,80 m radi otpreme
gnoja. Prema tome, visina staje
treba biti 3,30 - 3,50 m. Povr-
ina prozora 1/20 -1/25 tlocrtne
povrine, postavljena su visoko
s otklopnim krilima.
Sve elemente graevine i drve-
ne dijelove treba podii na
podnoja visine 15 - 20 cm iz-
nad najvie razine gnoja i za-
tititi od soli iz gnoja.
Mjesto za mijeanje hrane je
1/10-1/15 povrine za kretanje.
Za mala stada treba predvidjeti
=6 m
2
za skladite repe. Spre-
mite za sijeno i slamu 3,00 m
3
po ovci.
(08'2-j0Z>
406
Odvod zraka
Dovod
zraka
DRANJ E PERADI
- >i
( S ) Staja za nesilice s baterijama za suhi izmet i jamama za izmet
g T - Odvod zraka
Pojedinana nastamba postala je standardnimoblikomza sve naine
uzgoja peradi. Kad je rije o novogradnji, najmanja jedinica za
intenzivni uzgoj na podu iroka je 7 m. Dri li se perad u baterijama
krletki, ta je irina 6- 15 m. Zgradu treba izvesti kao toplu nastambu.
Optimalna je temperatura, ovisno 0 namjeni, +15 i +22C.
U fazi pretprojekta treba odluiti 0 kasnijem sustavu uklanjanja
izmeta, jer 0 tome ovisi veliina mogueg podruma ili jame za izmet.
Treba paljivo projektirati ventilaciju. Kokoinjce treba u naelu izvesti
s ventilatorima za prisilno ventiliranje Q - (4). J ame za izmet ispod
baterija. Uzduna ventilacija treba biti ispod prolaza za opsluivanje.
Ulazna brzina zraka 0,30 m/s, ljeti najvie 0,50 m/s. Izmjena zraka
gdje su nesilice treba biti najvie 10 m
3
/sat/kg ivotinje, u nastambi
s krletkama u etaama 60-struka koliina zraka, a gdje su mlade
kokoi ili pijetlii, 4,0 m
3
/sat/kg ivotinje.
Mogunost regulacije: zimi treba biti dvostruka izmjena zraka. Kvar
na ventilacijskomureaju moe imati kobne posljedice u najkraem
roku. Ventilacijska postrojenja treba opremiti signalnim ureajima i
predvidjeti rezervnu ventilaciju u nudi.
Dranje nesilica, na podu: gustoa 5 - 7 kokoi/m
2
povrine nas-
tambe, a ako postoji rotilj od letava, 8- 10 kokoi/m
2
; kod nastambi
s kosimpodom 16 kokoi/m
2
.
Okrugle pojilice: 75-100 kokoi na jedan automat za napajanje, pojilice
sa lijebom: 1,00 mza 80 -100 kokoi. Pojilice s pipcima: 2 - 3 koko-
i/pojilica. lijeb za hranu: 25 kokoi po krunomlijebu (promjer 30 cm).
Gnijezda za noenje jaja: 1 gnijezdo s kosimpodomza 3 - 4 kokoi
(samo uzgoj za rasplod). Otvoreno pojedinano gnijezdo za 4 - 5
kokoi. Obiteljsko gnijezdo 1 m
2
za 50 kokoi.
OO
1. Baterija, 2. Spremnik za vodu
3. Kolica za hranu, 4. Dovod i odvod zraka
Uzgoj u baterijama s tri etae za

oko 4800 ivotinja
Dovod vode Pojilo
Gustoa: 3 etae 20-23 kokoi/m
2
, 4 etae
27-30 kokoi/m
2
Min. veliina 3000 ivotinja
po staji.
Gustoa: 13-14 kokoi/m
2
, lako za mehanizi-
ranje. Mala gustoa.
Traka za
transportjaja
Povrina krletke: 430-450 cm
2
/koko
dubina krletke: 40-50 cm, djelomino vie
visina krletke sprijeda 50, straga 40 cm.
Duina korita 10-12 cm/koko.
ô a : 8-13 kokoi/m
2
povrine @ Etane krletke
Flat-Deck krletke uO) Pojedinane krletke

407
u s a n
BiiiiiiiiiiimiiC
l "M
Podovi od platica s reetkama
' 14,00 1 80 MGT
40
1,0-t1-1,0--1,2-)
-6,20-
-21,00-
28,00-
1l
U
V \
ill ill
A / \
I
BII[iiiiiiiiiii(. . Y J _ _ _ _ j j _ _ _ _ j
-12,57
s
-
Podovi od platica s reetkama
' 14,00 1160 MGT
- 28,00-
( 2 ) Staja za tov svinja, etveroredna, sa sredinjimzidom, 160-320 mjesta za glavni tov
8,20-
-9,40 (80 MGT
18,80
-28,20-
( 3 ) Staja za tov svinja, dvoredna, dugi boksovi, automatske hranilice
B i
-14,87'-
-24.50-
Dio za jelo/leanje, puno:
0,37 m
2
/ivotinja
Dio za izbacivanje izmeta, perforirano:
0,34 m
2
/ivotinja
Povrina boksa, bez korita:
0,71m
2
/ivotinja
Povrina boksa za 10ivotinja:
r 7,10m
2
irina mjesta za hranjenje:
1400
0,33m
2
/ivotinja
MGT Odnos povrina za hranjenje/leanje:
1:1
^^ Staja za tov svinja, etveroredna, sa sredinjimzidom, dugi boksovi, poprena korita
-29,92*-
-37.45-
^^ Staja za tov svinja u obliku elja, sa 120 mjesta za glavni tov po odjelu
-6,2-
\ /
Staja za tov svinja, dvoredna, kratki boksovi, uzduna korita, 80-160 mjesta za glavni tov Presjek
"2,6 H .0H1-1.0-4- 1.24
6,2 1
\ /
H l
Presjek
TO
11
- 3,60 (1,0^-4-1,60-t-1,60-
8,20
-3,30 ^5->-1,70-+-1,60-!
7,35 1
3,50
T
1, 00
I
87
1
3,50
T
1,00
I
87
1
-3,30 75->-1,70-+-1l60I
7,35 1
STAJE ZA TOV SVINJA
DIN 18910 >DP
Informacije: Kuratorium fur
Technik u. Bauwesen in der
Landwirtschaft e.V., Darmstadt
Od ivotinjske proizvodnje po-
tjee 78% cjelokupnog poljopri-
vrednog prometa, a 52% od
muzara i tovnih svinja.
Dobro ili loe planiranje odlu-
uje o egzistenciji vlasnika po-
gona. To posebno vrijedi za pro-
izvodnju svinja. Specijalizacija i
mehaniziranje tijeka proizvod-
nje uvjetuju projektiranje. Pri
projektiranju svinjskih staja
odluujua je razlika izmeu
pogona za tov i za uzgoj.
Oblici dranja:
odreeni brojem obora tijekom
jednog razdoblja tovljenja (oko
150- 160 dana).
Tehnika hranjenja:
runo ili mehaniki iz valova,
hranjenje na podu.
Uklanjanje izmeta:
suhi izmet - tekui izmet.
Intenzivno tovljenje naelno se
dijeli na dva razdoblja (predtov i
glavni tov), u oba sluaja bez
promjene obora tijekom razdo-
blja tovljenja, takoer i dranje u
staji bez slame u oborima s po-
dom izraenim u cijelosti ili dje-
lomino od platica s rasporima.
Za razgranienje tovnih razdo-
blja vrijedi:
vrijeme predtova: oko 50 dana,
prirast teine ivotinja: 20 - 40 kg
veliina skupine: 20 ivotinja/obor,
irina mjesta za uzimanje hrane:
16,5 cm/ivotinja.
Razdoblje glavnog tova: oko 100
dana, prirast teine: 40-100 kg,
veliina skupine: 10 ivotinja/obor,
irina hranilita: 33 cm/ivotinja.
Kratki obori 0.
Podruje za leanje i hranjenje,
uvreno 0,34 m
2
/ivotinja; dio
za uklanjanje izmeta, perforiran
0,42 m
2
/ivotinja,
povrina obora, bez valova 0,76
m/ivotinja,
povrina obora za 10 HMP
ukupno 7,60 m
2
/ivotinja,
irina hranilita 0,32 m
2
/ivotinja.
Odnos izmeu mjesta za hra-
njenje i mjesta za ivotinje treba
biti 1:1.
Intenzivni glavni tov u termoizo-
liranoj masivnoj staji 0 -
408
1
-14,70-
-19,60-
. . J
I 320 MGT
1400 MGT
Povrina poda:
0,71m
2
/ivotinja
Ukupna povrina boksa za 10MGT:
7,10m
2
/boks
irina mjesta za hranjenje:
0,33 m/ivotinja
Odnos mjesta za hranjenje/leanje: 1:1
Staje za tov svinja uzduno podijeljeno sredinjimzidom, 2x dvoredno

dugi boksovi, poprena korita, pod od platica
l I
Presjek
Tlocrt
I
Presjek
| 11,22-
- 22,40- H 240 MGT
- 29,92*- (320 MGT
-37,45- 4400 MGT
^ Staje za tov svinja u obliku elja s 80 mjesta za glavni tov (MGT) po odjelu, dugi
boksovi, poprena korita, pod od platica
C j U
Presjek
Presjek
-16.12-
Tlocrt
I -22,40- H 360 MGT
29,92*- -I 480 MGT
-37,45- 1600 MGT
Staje za tov svinja u obliku elja sa 120 MGT po odjelu, dugi boksovi, poprena
korita, pod od platica
i
Tlocrt
I -15,00
20,00-
Dio za leanja/hranjenje: 0,33rrr/iv.
|] |l Dio za izbacivanje izmeta: 0,40 m
2
/iv.
' Povrina boksa: 0,73 m
2
/iv.
Povrina boksa za 10MGT: 7,40 rr^/boks
-| 240 MGT irina mjesta za hranjenje: 0,33m/iv.
Odnos mjesta za hranjenje/leanje: 1:1
1320 MGT
-25,00- |400 MGT
Staje za tov svinja uzduno podjeljeno sredinjim zidom, 2x dvoredno, dugi

boksovi, poprena korita, perforirani pod od platioa; kompaktne povrine paralelno
s koritom
U M
Tlocrt
Presjek
=_-.==. J
1
16,43~
-22,40- H 240 MGT
- 29.92*- -1320 MGT
-37,45- H 400/600 MGT
Staje za tov svinja u obliku elja s 80 MGT po odjelu, dugi boksovi, poprena
korita, kompaktne povrine paralelno s koritom
-475+-
-7,35-
r
Presjek
l- Poprena korita -
'Mjesto za hranjenje
i leanje
Iperforiranipod'
-475+
-7,35-
Presjek
- poprena korita
Mjesto za hranjenje
i leanje
^Perforirani pod
od platica
-475+-
-7,35-
1 s
C\J
I
&
o
i
! o
i T
N
a
! "T
1 n
a. i W
I 1
-3,30-
STAJE ZA TOV SVINJA
- >[ 3
Postupak uzgajanja:
Intenzivni glavni tov u termo-
izoliranoj masivnoj staji (2. faza
tova); racionirana suha ili teku-
a hrana na valovu; podjela hra-
ne djelomino ili potpuno me-
hanizirana.
Razdoblje glavnog tova: oko 100
dana prirast teine: 40- 100 kg.
Skupine za tov: 10 ivotinja/obor.
Punjenje staje postupkom
"unutra - van" ili kontinuirano;
bez promjene obora za vrijeme
glavnog tova.
Pod u oboru djelomino perfo-
riran; nema stelje; postupak te-
kueg izmeta; kanali za prihvat i
sabirni kanali; skladitenje 4,6 ili
8 mjeseci u nadzemnom ili
podzemnom spremniku, ili u
jami u tlu obloenoj sintetikom.
Obori prikazane veliine slue u
predtovu za 20 ivotinja. Mjesta
za predtov najee su u
posebnim odjelima staje ili u
raspoloivim starim zgradama.
U predtovu i glavnom tovu mo-
gui su razliiti naini uzgoja.
Daljnji prikazi i podaci odnose
se stoga samo na fazu glavnog
tova.
Povrina pada od platica s
razmacima: 0,72 m
2
/ivotinja.
Povrina obora za 10 ivotinja u
glavnom tovu ukupno 7,10
m
2
/obor. irina hranilita: 0,33
m/ivotinja. Odnos mjesta za
hranjenje i mjesta za ivotinju
treba biti 1:1.
Upute za zatitu svinja prepo-
ruuju da podruje za leanje
ne bi smjelo biti u potpunosti
perforirano.
Pregrade obora: horizontalne
pocinane eljezne cijevi; drve-
ne platice 2 komada iznad
valova, inae 3 komada jedne
iznad druge na razmacima od
20 cm. Zaokretne pregrade od-
nosno vrata.
Hranilite: dvostruki valovi, U-
ljebovi; pojilice s prskalicama.
Povrina poda u prolazima: 2,5
cm cementne glazure, 10 cm
betona, 25 cm podloga od
ljunka ili pijeska.
Perforirani pod: predgotovljene
armiranobetonske platice.
Vanjski zidovi: 24 cmzid od blo-
kova pijeska s vapnom, glatko
fugiran, 6 cmizolacijski sloj, 4 cm
zrani prostor, 11,5 cm zid od
opeke (dvoslojno zie). Prozori:
okvir od sintetinog materijala,
75x100 cm, izolacijsko staklo.
409
Pokrivena staja Staja za ekanje
0
9
Staja za uzgoj Hrana Staja za odbijene praie
27,01
Presjek
i
1,501
M,01+1,00+80-i^+1,00-i
S.
i
2,76
St^'e za rasplodne krmae, bez prolaza za hranjenje, jednofazni uzgoj praia, tekui izmet ( 5 ) Smjetaj upokrivenoj staji -> (3)
Pokrivena staja Hrana staja za ekanje
m " T t n r i e s
l|''i trP odovi od platica
Staja za uzgoj i staja za odbijene praie
28,76
( 5 ) St^'e za rasplodne krmae s prolazima za hranjenje, jednofazni uzgoj praia, tekui izmet
i)
i
i

25,76
( 5 ) Staje za rasplodne krmae s prolazima za hranjenje - dvofazni uzgojpraia, tekui izmet
m
cal j
Podovi od platica
-25,74
5
-
( l ) Staje za rasplodne krmae bez prolaza za hranjenje, dvofazni uzgoj praci* i, tekui izmet
Presjek !l-_
1.011,60'65-^75-*
Presjek
40 40
M,25-t-+1.03-t-t-1,25-i
-7,01-
Boksovi za uzgoj praia, troredni
Boksovi za krmae sa i bez prolaza

za hranjenje->Q + (2)
STAJ E ZA
RASPLODNE SVINJE
- C D
Informacije: Kuratorium fur Te-
chnik u. Bauwesen in der Land-
wirtschaft e.V., Darmstadt
Staja za 64 rasplodne krmae
(analogno i za 96 ili 128 kr-
maa). Postupak "unutra - van":
dvofazni uzgoj praia, odva-
janje nakon 4- 6 tjedana, teina
pri prodaji oko 20 kg.
Mjesta za mlade krmae odgo-
varaju oko 5% broja krmaa u
rasplodu. 1 obor nerasta na 25
krmaa; razdvojeni odjeljci u
staji (natkrivena staja, staja za
ekanje, staja za prasenje, staja
za uzgoj praia), s prolazima
za kretanje i hranjenje -
. Smjetaj u staju bez stelje,
s djelomino ili potpuno perfo-
riranim podom. Tekui izmet.
Minimalne koliine zraka u
m
3
/sat, DIN 18910.
Tempe-
raturne
zone
Krmae s
praiima
Praii
za
uzgoj
Raunske vrijednosti 16 "C/80% 26
0
C/60%
Teina ivotinje (kg) 100 300 10 20
Zimska koliina
zraka
-10"C
-16 C
10,4 25,1
9,4 22,8
3,0 3,6
2,8 3,4
Ljetna kol. zraka
ti-ta =1,5 K
=2,0 K
2 26 C
2 26 C
146 361
109 271
34 50
26 38
ti - U =2,0 K
=3,0 K
U pojedinimslu
prema lokalnim
<26 C
<26 C
iajevima
okolnosti
88 216
73 180
treba se pro
11a.
20 30
17 25
vesti dokaz
Tempera-
turne
zone
Kimate, supiasne i
nespasne, mlade
krmae i nerasti
Raunske vrijednosti 12 C/80%
Teina ivotinje (kg) 100 300
Zimska koliina
zraka
- 10C
- 16C
12,3 29,9
10,9 26,3
Ljetna kol. zraka
ti - ta =1,5 K
=2,0 K
2 26 C
2 26 C
146 361
109 271
ti - ta =2,0 K
=3,0 K
<26 C
<26 C
88 216
73 180
Okvirni podaci za klimu u staji
Potrebni kapacitet skladita za zalihu za
28 dana
Produktivne krmae 64 96 128
Hrana za krmae 10,2 m
3
15,3 m
3
20,4 m
3
Hrana za praae 5,8 m
3
8,7 m
3
11,6 m
3
Pokrivena staja
Hranjenje suhom hranom
Staja za ekanje
Podcwi od platic;
l i i i
I HI flii.
'i * 'i
1 1 i''
11
- 441- - M
M
m
0

Staja za uzgoj Staja za odbijene praie
( 9 ) Staje za rasplodne krmae s prolazima za hranjenje, dvofazni uzgoj praia, tekui izmet ^0) Staje za rasplodne krmae bez prolaza za hranjenje za 40,55,64 produktivne krmae
410
Svi podaci se odnose na visinu do
grebena (Wh)
=vrlo veliki konji
=konji prosjene veliine
=poniji
Q Visina do grebena
oko
1
/3 x Wh
=vrlo veliki konji
=poniji
=mali poniji
( 2 ) Visina do dna jasala (razina hranjenja)
oko 0,80 x Wh
=vrlo veliki konji
=poniji
oko 1,45 m
oko 1,35 m
oko 1,20 m
Visina pregradne stijene izmeu
boksova (visina do prsa)

oko 1,30 x Wh
=vrlo veliki konji oko 2,35 m
=konji prosjene veliine oko 2,40 m
=poniji oko 1,95 m
Visina pregradne stijene izmeu

boksova (gornji dio reetkast,
proziran)
min. =1,45 x Wh
=vrlo veliki konji ca. 2,60 m
=konji prosjene veliine ca. 2,40 m
=poniji ca. 2,20 m
Odvojiti pastuhe od kobila, ne drati ih u
susjednim boksovima.
Visina pregrade izmeu boksova

(neproziran do vrha, primijeniti
samo iznimno)
Dimenzije vanjskih vratiju boksova
STAJE ZA KONJE I DRANJE KONJA
Informacije: Kuratoriumfar Technik und Bauwesen in der
Landwirtschafte.V., BartningstralJ e, Darmstadt
Deutsche Reiterliche Vereinigung e.V.
Freiherr-von-Langen-StraBe 13, Warendorf Q
Konje treba drati primjereno vrsti da se zadovolje njihove potrebe.
To je preduvjet za zdravlje, radnu sposobnost i dug ivot, ali i za
poslunost i psihiku uravnoteenost ivotinje.
J o i danas, 5000 godina otkako postoje kao domae ivotinje,
zahtjevi se konja ne razlikuju bitno od zahtjeva iz vremena njihova
ivljenja u stepi.
Konji ive u skupinama i za njih su drutveni kontakti prijeko
potrebni. Kad su koji u skupini ili pojedinano, treba uzeti u obzir
njihovu meusobnu snoljivost. Dre li se pojedinano, treba
osigurati barem minimalni njihov kontakt vidom, sluhom i mirisom.
drebad i mladi konji moraju odrastati u skupinama.
Dranj e u skupi nama: razlikuje se dranje u staji s jedinstvenim
prostorom koji slui i za kretanje, dranje u skupinama s nepo-
sredno prikljuenim ispustom.
Poj edi nani smj et aj u st aj i : dranje u boksu nije prihvatljivo kao
trajno rjeenje. Ispust veliine boksa je bolji nego nita. Za graenje
staja za velike konje vrijede orijentacijski podaci: svijetla visina
najmanje 1,5 x visina do grebena, tj. oko > 2,70 m.
-QQI Za ponije ue
Povrina pojedinanog boksa:
min. (2 x Wh f
=vito veliki konji ca. 13,0 m
2
2
=poniji ca. 8,5 m
2
min. >1,5xWti
vilo veliki konji ca. 2,70 m
2
2
=poniji
J
ca. 2,20 m
2
^^ Pojedinano dranje
Duljina uklj. jasle =1,8xWh
=vrlo veliki konji
=poniji
3,25 m
3,00 m
2,60 m
Mjesto za hranjenje
LxB min. 2,5 x Wh' po konju
Primjer
Prosjena visina do grebena
konja koje treba smjestiti = 1,67m
potrebna povrina =2,5 x 1.67
2
po konju =7,0 m
2
po konju.
U povoljnimokolnostima glede
strukture prostora, konja i
zbrinjavanja mogua je redukcija
do 20%
Staja za dranje u skupinama s _ _

odjeljenimmjestima za hranjenjemi ( 1 a - > ( 1 3 - 0 4 )
stalnim prilazom ispustu
LxB =
Staja sa jedinstvenimprostorombez
stalnog prilaza ispustu
min. (2xWh)
2
po konju(kao i kod
pojedinanihboksova)
Primjer: prosjena visina do grebena
konja koje treba smjestiti: 1,67 m
Potrebna povrina =(2x1,67)
2
=11,2 m
2
po konju
LxB =
Staja za dranje uskupinama s
integriranimmjestima za hranjenje i
stalnimprilazomispusta
Min. 3xWh
2
po konju(bez mjesta za
hranjenje)
Primjer prosj. visina do grebena konja
koje treba smjestiti: 1,67m
Potrebna povrina =(3x1,67^=8,4 m
2
po konju
presjek
irina prolaza
=veliki konji ca. 1,20 m
=poniji ca. 1,00 m
irina glavnih stajskih prolaza po mogu-
nosti 3m, ali minimum 2x irina prolaza,
jer u protivnom nije mogue okretanje
konja.
=veliki konji ca. 2,40 m
=poniji ca. 2,00 m
^^ irine prolaza u staji 13) Staja s jedinstvenimprostorom-> Staja za dranje u skupinama -> @
411
Karantena i staja za
bolesne konje
Prostor za gnoj
Skladite za hranui
koncentrat
Staja
Skladite za
voluminoznuhranu
Staja
Skladite za
voluminoznuhranu
Staja Staja
Skladite za stelju
yy
Mjesto za pranje i
ienje
Kola za jahanje
Mjesta za jahanje
Terenza izjahivanje
y
Mjesto za
potkivanje
Boravakosoblja,
ured,uvah
Komora za sedla
Stajski pribor
Paddock, ispust, paa
Shema veze staje za konje s pomonim prostorijama
STAJE ZA KONJE I DRANJE KONJA
Informacije: Kuratoriumfr Technik und Bauwesen in der
Landwirtschaft e.V., Bartningstrae, Darmstadt
Deutsche Reiterliche Vereinigung e.V.
Freiherr-von-Langen-Strae 13, Warendorf -CD
lako konj nije osjetljiv na vjetar, dapae postoji fizioloka potreba za
zrakom koji struji, ipak treba izbjegavati propuh. Da bi se sprijeila
pojava propuha, potrebna je umjetna ventilacija s usmjeravanjem
zraka. Ne treba nastojati stvoriti neku "idealnu" temperaturu u staji.
Uz odgovarajuu pripremu i struno dranje moe svaki konj
podnijeti zimske temperature u staji, pa i nekoliko stupnjeva ispod
nitice -( ).
o
8 n

550
SJ
ii
t
e

i s
te
lje

k a *
C a S
0 _ f ' _
I G
<D
U
D
r z
a

1
&
ei s
CL
u
TocE
1| 1
s T
. . S t i l
150 i
Mala zatitna koliba
, ! ?_
Velika zatitna koliba
, 10,0 .
Ograda sa stupovima ili pod naponom
eri-. Nadstrenica
."'Pijesak
ispustsavrstim:
pdm
1
Pojilo
:j Prostor za
l leanje
Sijeno
i
Koncentrat1
Sedla 1
j J pribot
Koncentrat1
Sedla 1
j J pribot
ilMjestoza
Koncentrat1
Sedla 1
j J pribot
::|hranjenje
Koncentrat1
Sedla 1
j J pribot
Koncentrat1
Sedla 1
j J pribot
Koncentrat1
Sedla 1
j J pribot
( 4 ) Staja za vie prostorija za 5 do 6 konja s mjestima za hranjenje
3,04 , 3,04 , 3,04 , 3,04
Priprema i skladitenje,
Prostorna teina (dt/m
3
)
Potreban skladi
20- 30% prazno
200danadranja ustaji <>
ii prostor u m
3
g prostora
365dana dranja ustaji 3
Sijeno rastresito (0,75)
Sijeno u balama (1,5)
Bale sijena sloene (1,8)
17-20
9- 11
7- 9
30-36
15-18
12-14
1) odgovara 10-12 dt 2) odgovara 18-22 dt
( ) Potreban prostor za skladitenje sijena pri 5-6 kg po konju dnevno
Priprema i skladitenje,
Prostorna teina (dt/m
3
),
Potreban skladini prostor u m
3
za tri mjeseca
1
)
pri 20- 30% praznog prostora
Slama rastresita (0,5)
Slama u balama (0,7)
Bale slame sloene (1,0)
22
15
11
1) odgovara 9 dt
( 7^ Potreban prostor za skladitenje slame pri 10 kg slame po konju dnevno
Temperatura zraka Temperatura u staji treba i zimi umjereno
slijediti vanjsku temperaturu
Vlanost zraka 60- 80%
Brzina strujanja zraka
u prostoru za ivotinje
min. 0,1 m/s
Sadraj CO2 u zraku kao indikator
pojave kodljivih plinova
<0,10 vol. %
Sadraj amonijaka u zraku <10 ppm
Sumporovodik 0 ppm
^^ Zahtjevi za dranje u staji
u n u
Komora za sedla
Iznad nje u
gornjoj etai _
ostava f \ \
^^^Si l o s i za
j koncentrat
30
Staja za dranje konja u skupinama Presjek
412
irina stajalita = po biku 1,25 i
1,375 m
B i k
Povrina staje: po kravi 5,0-9,0 m
2
irina stajalita: 1,05-1,25 m
. irina mjesta za teljenje: 1,50 m
( 2 ) Krava
I 4,60 1
-50-I 1851
Kratko stajalite s reetkomza izmet Boksovi za leanje za krave
I
- 4,60t 4.60I- 4.60 (
Staja s boksovima, troredna, za krave muzare s teladi
h \
4 i ! l
Staja
-4.60(- 4.60 -I4.60-4-4.60H- 4.60 ( 4.60 (
s boksovima, dvoredna, za krave muzare s teladi
H- 3.45 -I- 3.45 4- 3.45 -I-
Povrina staje
Ispod jedne godine: 3,1 -3,5 m
2
. 1- 2 godine: 3,5-4,5 m
2
( Z j junad u staji bez vezanja
, 70 70 .
-1.0
1
-1.0 ^
30
/.v.'//?.'///.-.
/ 1kabliza
l
vodu
U U
1.2-1.5
l
5%
Pojedinana pregrada za telad (do

14 dana odn. 10 tjedana)
45 t. *
1

T
7 1
Oblici jasala za mlijenu stoku, sa
LV privezivanjem i bez privezivanja
UZGOJ GOVEDA
Informacije: KTBL. Kuralorium
furTechnik und Bauwesen in der
Landwirtschaft e.V., Bartning-
str. 49, Darmstadt
Razlikuju se staje za prive-
zivanje goveda - kratko stajalite
- i staja s boksovima - QQ
U prvomje sluaju krava prive-
zana na jednommjestu - tu stoji,
odmara se, jede, pije, obavlja
nudu i muze se. Stajalite je
iroko 1,10 - 1,20 m, dugako
1,40 -1,80 m, ovisno o veliini i-
votinje (pasmina, starost) i ure-
enju staje +- . Staja
s boksovima - >+- .
Kratko stajalite s kanalomza iz-
met, duine 1,65-1,80 m - >.
Najee se nasipa stelja. Pri
proizvodnji vrstog gnoja, trebat
e 2 - 4 kg slame za kravu po
danu. Kanal za izmet omoguuje
dranje krave bez stelje, ili s vrlo
malo stelje (0,5 kg slame/kra-
va/dan).
Za mali broj goveda treba
nastojati da se mehanizacijom
uklanja izmet. Takvi ureaji od-
reuju dimenzije jarka za izmet
@. Kratko stajalite s reet-
kom nad jarkom omoguuje dr-
anje bez stelje i pripremu teku-
eg gnoja. U tom je sluaju
duina stajalita samo 1,40 -
1,50 m. J ednoredni raspored nije
ekonomian. Najbolje iskorite-
nje prostora daje dvoredni ras-
pored s dopremom hrane iz-
meu redova i prolazima za
uklanjanje izmeta s obje strane,
ali je povrina staje 10 - 15%
vea. Ovisno o tehnici hranjenja,
irine staje su 10 - 12 m. Stan-
dardno rjeenje je kad se hrana
daje uz pomo ureaja koji se
kree sredinjim prolazom (i-
rina =2,5 mizmeu jasala).
Da bi se staja mogla poveati, tj.
dograditi u uzdunomsmjeru, tre-
ba jedna zabatna strana ostati slo-
bodna, a skladini prostor, mlje-
karu i pomone prostorije smjestiti
na drugoj zabatnoj strani.
H 3.454- 3,45 -t- 3.45 +- 3,45 -4- 3.45 -4- 3.45
Staja za privezivanje, 2-redna, za krave muzare s teladi Staja za privezivanje, 2-redna, za krave muzare bez teladi
413
Oblici stajskog uzgoja bikova za tov
Dranje pojedinanih ivotinja
Vezanje uzkratko stajalitebez
stelje s reetkomzamokrau
Dranje uskupinama
nevezana grla
Staja sa podomod platica
<0
a
O
<0
I J I "
1 B
11"
<0
a
O
<0
-1 s i 1 a ! "
3
O
L ^ 1 1
a S.-5 r.
u) s 0
S i i
^^ Oblici stajskog uzgoja bikova za tov
120 cm
140 cm
70- 80 cm
80-100cm
prema teini ivotinja
2,70-3.30
Kratko stajalite bez stelje za bikove

za tov
f
[P
r
o
s
to
r
ija

1

z
a
h
ra
n
u

y
f
[P
r
o
s
to
r
ija

1

z
a
h
ra
n
u

1
Poetni 1 .. . /
t w 8ivotinja /
1 -Vt-
'Zavrni .
vwm
80
4,00-4,00-4,00'/ -5,605,60
-30,40
^^ ja s podomodplatica za 96bikova za tov s boksovima, vanjski prolaz za voenje
UZGOJ GOVEDA - TOV BIKOVA
Informacije: KTBL. Kuratorium fr Technik und Bauwesen in der
Landwirtschaft e.V., Bartningstr. 49, Darmstadt - DP
Bikovi se mogu uzgajati i toviti pojedinano ili u skupinama ->.
Pojedinani uzgoj zahtijeva stalno prilagoavanje stajalita jakom
tjelesnom rastu bikova. Zbog toga su za razliite dobne skupine
potrebna razliita stajalita i vezovi. Treba paziti na dobro
otjecanje osoke s povrine za leanje. Prednost pojedinanog
uzgoja je u tome to je iskljueno ponaanje kakvo vlada u stadu.
Uzgoj u skupinama (najee 6 - 15 ivotinja iste starosti i teine)
mogue je samo ako su se ivotinje privikle jedna na drugu jo kao
telad.
Ovisno o koliini stelje i sustavu uklanjanja izmeta razlikuju se
duboke i plitke staje za ivotinje koje nisu vezane. U dubokim
stajama cijela povrina boksa slui za kretanje i leanje. Ona je
pokrivena steljom. U plitkoj staji odvojena je povrina za leanje od
povrine za hranjenje. Staje u kojima se ivotinje veu pogodne su
samo za pojedinani uzgoj. Preporuuju se kratka stajalita ->().
Pri projektiranju staje za tov bikova treba stvoriti mogunosti da se
pojedinane ivotinje ili cijele skupine bezopasno i jednostavno
izvode i uvode u boksove. Ventilacijsko postrojenje preporuuje se
kao gravitacijsko ili s podtlakom. Ono sigurno funkcionira pri nagibu
krova oko 20. Standardno rjeenje za poseban tov bikova je
hranjenje silaom od kukuruza. -> Qp
Boks s podomodplatica za bikove

u tovu s prolazomza voenje
Silaa odkukuiuza dtgodinje
kg/dan Potrebni steSrf kg/dan
prostorAjodna
(m
3
)
Sijeno
dt/god. PotretrisMa&ni
prostor/gona
(m
3
)
1. faza tova
125-350 kg
12 43,8 6,15 0,5 1,8 1,2
(sijeno u balama)
Zavrna faza tova
350-550kg 22 80,3 11,15
Potrebna koliina hrane po mjestu za ivotinju ustaji za 100 bikova
( 4 ) Staja s podomodplatica za 96 bikova za tov s boksovima, vanjski prolaz za voenje
Intervali teine
kg
Potrebna povrina
po ivotinji
m
2
Potrebna irina
mjesta za hranjenje
po ivotinji cm
Dimenzije poda od platica
Prep, ma pisto Prep, rina meurazmaka
mm mm
125-150 1,20 40
150-220 1,40 45
220-300 1,50 50 1,20
300-400 1,80 57 do 35
400-500 2,00 63 1,60
>500 2,20 70
( B ) Potrebna povrina i dimenzije poda odplatica za staje za tovbikova
-11,00-12.00-
Staja s podomod platica
11,00-12,00
Staja za privezivanje
-14,00-15,00-
Plitka staja, preteno priprema za adaptaciju
-18,00- 20,00-
Duboka staja s vie prostorija, preteno priprema za adaptaciju
^ ) Popreni presjeci za razne oblike stajskog uzgoja
22.00
Staja s podomod platica
Duboka staja s jedinstvenimprostorom, pogodna samo kao priprema za adaptaciju
414
^T^ Traktor s tovarnom prikolicom ^^ Frontalni utovariva
( D Smom%riko.S
n
m
0m k
S ,
"
C
m
' Potrebna povrina za promet vozila
2.80
5,20
Tovama prikolica m
3
Duljina irina Visina
zelena hrana 12 6, 95 2,35 2, 26
suena hrana 19 2, 94
zelena hrana 11 7,80 2,46 2, 45
suena hrana 17 3,10
zelena hrana 12 7, 25 2,25 2, 30
zelena hrana 14 8, 00 2, 35 2,25
Orijentaajsks mjare 13^
za tovamap/ikoSoe 20
7, 70 2,40 3,10
Oryentagfce 8, 70 l3~40 3, 40
mjerezaremize
Potrebni prostor za pojedinani stroj (traktor)
(dimenzije za garau)
Mala kola za strojeve s bonim prolazom
s r
-ft-t
o
t
o
0
1
p m i
1
i ^ j T i
1 7 T ^
; ;
!
12,0 ^6,0 4 I- 8,0
=30, 0- 1
UREENJE GOSPODARSTVA
Informacije: Kuratoriumfr Technik u. Bauwesen in der
Landwirtschaft e.V., Darmstadt - 03
Objekti i tipovi pogona Dimenzije Veliina pogona
10 ha 15 ha 20 ha 30 ha
Garaa za traktore Tlocrtna povrina 26 m
2
43 m
2
44 m
2
62 m
2
i motorne kosilice Dubina prostorije 5,0 m 5,2 m 5,2 m 5,4 m
Visina prostorije 2,7 m 2,8 m 2,8 m 2,9 m
Garaa za brdski Tlocrtna povrina 46 m
2
pogon 20 GVE Dubina prostorije 7,3 m
Transporter s utovamim Visina prostorije
ureajem, mot kosilicom Transporter 2,9 m
i samohod. grabilicom Mot. kosilica 2,2 m
Radionica Tlocrtna povrina 12 m
2
12 m
2
14 m
2
16 m
2
Remiza za Tlocrtna povtina 160 m
2
230 m
2
260 m
2
350 m
2
Pogon pripreme hraTe bez Dubina prostorije 7,6 m 8,7 m 8,7 m 9,5 m
vlastite proizvodnje Visina prostorije 3,3 m 3,4 m 3,4 m 3,5 m
Remize za mjeovite Tlocrtna povrina 180 m
2
310 m
2
370 m
2
520 m
2
pogone pripreme i Dubina prostorije 7,6 m 8,7 m 8,7 m 9,5 m
proizvodnje hrane Visina prostorije 3,3 m 3,5 m 3,5 m 3,6 m
Remize za poljoprivredne Tlocrtna povrina 240 m
2
340 m
2
450 m
2
pogone bez Dubina prostorije 8,0 m 8,0 m 9,7 m
stoke Visina prostorije 3,5 m 3,5 m 5,8 m
Remize za Tlocrtna povrina 120 m
2
brdske pogone Dubina prostorija
Visina prostorije
8,3 m
3,2 m
20 GVE (te.tmsra ocijenjene)
^^ Potrebna koliina za garae i remize
Stroj Karakteristike d(m) (m) v(m)
Vuni strojevi (sa sig. stremenom)
Standardni teglja do 60 KS 3,30-3,70 1,50-2,00 2,00-2,60
Teglja s univ. pogonom 60-120 KS 4,00-5,00 1,80-1,40 2,50-2,80
(ukljuujui nosei teglja) 120-200 KS 5,50-6,00 2,40-2,50 2,50-2,90
Nosa sprava s
tovarnom platformom do 45 4,50 1,70 2,50
Transportni ureaji (s vunim mehanizmom) dvoos. prikolica
Plato kola do 3t ca. 6,00 1,80-1,90 ca. 1,50
Plato kola 35t ca. 6,50 1,90-2,10 ca. 1,60
s samoistovarom 5- 8t ca. 7,00 2,10-2,20 ca. 1,80
jednoos. prikoiica do 3t ca. 5,00
1)
1,90-2,10 ca. 1,60
(s transp. podom) 3- 5t 5,00-5,50
1
> 2,10 ca. 1,60
ili kiper 5- 8t 5,50-6,00 2,20-2,25 ca. 2 00
Cisierra za gncjnicu trans. 3- 6 m 5,50-6,50 1,80-2,00 1,80-2,20
Sprave za obradu tla (u podnom stanju)
Plugza gredice (priklj. stroj) 2brazdni ca. 2,00 ca. 1,20 ca. 1,20
3brazdni 2,70-3,30 1,30-1,50 ca. 1,20
5brazdni 4,50-5,50 2,00-2,50 ca. 1,20
Okretni plug 2brazdni ca. 2,30 ca. 1,10 1,30-1,70
(prikljuni stroj) 3brazdni 2,90-3,30 1,40-1,60 1,30-1,70
5brazdni 4,50-5,50 2,00-2,50 1,30-1,70
Rovokopa 1,50-3,00 2,30-3,00 0,60-1,10
Ploasta drljaa 3,20-3,50 1,70-3,50 0,70-1,10
Kombinacija sprava 2,70-3,00 1,10-1,30
Tanjuraa 1,10-1,40 2,00-3,00 1,10-1,20
Vibraciona drljaa 0,80 do 3 m 1,00
Potezna drljaa 2,00-3,00 do 3 m 1,00
Valjci 3-djelni 2,50 do 3 m 0,80
Rasipa miner, gnojiva
Sanduasti rasipa 0,70-1,20 2,70-3,00 0,70-1,20
Centrifugalni rasipa ugraen 1,00-1,50 1,40-1,50 0,90-1,40
Rasipa za veliki prostor prikljuen 4,30-5,50 1,80-2,80 1,70-2,00
( 9 ) Dimenzije poljoprivrednih sprava i strojeva
L.
f- 6,0-f- 6,0-H 6,0 -+- 6,0-+- 6,0-+- 6,0 - --6,0-1-6,0-+-
12,0 S
6,0-1
h 9.0 I i
_ 3.00j
( ? ) Velika kola za strojeve sa centralnimprolazom. Konstrukcija sa stupovima ^(5) Velika kola za strojeve i sprave s poprenim prolazom
415
J edinstvenom orijentacijom sljemena prema padini priljubljeno uz teren
Glavni smjer vjetra / }>3 ^
Shematski prikaz rasporeda elemenata gospodarstva
(zgrade, gospodarske povrine, prometne povrine)
Informacije: KTBL. Kuratorium fur Technik und Bauwesen in der
Landwirtschaft e.V., Bartningstr. 49, Darmstadt
Pri odabiru lokacije treba odvagnuti topografske i klimatske
okolnosti u odnosu prema pogonsko - gospodarskim zahtjevima.
One bi trebale biti u prednosti pred okolnostima koje proizlaze iz
vlasnikih odnosa. Za staje vrijede priblino isti klimatski zahtjevi
kao za stambene zgrade. Treba izbjegavati predjele koji su
ekstremno izloeni mrazu, magli ili jakomvjetru. Treba voditi rauna
o meusobnomodnosu objekata, rasporedu pogona u odnosu pre-
ma oblinjimnaseljenim podrujima i prevladavajuim smjerovima
vjetra.
Ljetni glavni smjer vjetra vaniji je od zimskoga. Pri odabiru lokacije
razlikuje se "vanjski" i "unutranji" poloaj pogona prema prometu.
Vanjski poloaj odreen je vezomlokacije s javnim prometnicama
koje vode do objekata za nabavu i prodaju (trgovina poljo-
privrednim proizvodima, mljekare itd.). Za kvalitetu unutarnjeg
prometnog poloaja povezanost je s mreom gospodarskih
prometnica vanija od neposredne blizine gospodarskog dvorita i
poljoprivrednih povrina. Pri rasporeivanju zgrada vano je uzeti
u obzir sljedee razmake: najmanje 10 m izmeu zgrada; od
stambene zgrade do staje najmanje 15 m; od stambene zgrade do
june granice zemljita najmanje 10 m; do istone ili zapadne
najmanje 6 m. - >
Kad je rije o pogonima za uzgoj ivotinja s mehaniziranim
jedinicama, obino je potrebna povrina od 4000 do 5000 m
2
, uz
irinu zemljita 35 - 45 m. Dio za stanovanje, ukljuujui vrt, treba
imati oko 1000 m
2
. Radni i prijevozni putovi izvan zgrada ne bi smjeli
imati uzdune nagibe vee od: za runa kolica 5%, za motorna
vozila 10%, kratki odsjeci najvie 20%. Vrt slui kao proirenje
stambene povrine, s poloajem po mogunosti juno ili zapadno
uz zgradu. Treba osigurati najmanje 100 m
2
travnjaka, privrenu
zatienu povrinu za sjedenje, povrinu za cvijee i grmlje, djeje
igralite i povrinu za suenje rublja - ukupno oko 400 - 500 m
2
. Za
vlastite potrebe trebalo bi osigurati 50 - 60 m
2
povrtnjaka. Vonjak
oko 100 m
2
po osobi.
70-80 Brano i fini prah
fino mlivo
60-65 Posije odrai
i penice
55-60 otpaci lana
50-55 Fina krupica
45-50 Gruba krupica
40-45 Zob, jeam
37 Ra
35 Kukuruz, penica
graak
23Proso
22 Slad
Preana slama
Okrugla bala
i
nm
( D Slama
10,0
S 15.0
^.Srednje
^ Polje
5,0 S 7,5
J . / Krajnje
polje
Sustav projektiranja fleksibilnog podruja taglja tagalj s poprenim gumnima Poljski tagalj
416
Potrebna Staja s boksovrria za hrarijerie Stâ s boksovrna za hraTjenje
povrina i leanje, stoka vezana bez vezanja
u m
2
za... krava za... krava
u m
2
40 60 80 50 80 120 200
Staja 250 380 500 400 640 960 1600
Podruje mlijeka 10 20 30 50 80 120 200
Mobilni silos 200 300 400 250 400 600 1000
Rastresita hrana 80 120 160 100 160 240 400
Skladite gnojnice 160 240 320 200 320 480 800
Prometne povrine 400 600 720 500 720 960 1400
Povrina dvorita 800 1050 1200 1250 1760 2400 3000
Potrebna ukupna
povrina u m
2
1900 2710 3330 2750 4080 5760 8400
Potrebna irina
zemljita
u m 33 33 33 45 45 45 45
0 Mlijene krave bez podmlatka
Informacije: KTBL. Kuratorium fur Technik und Bauwesen in der
Landwirtschaft e.V., Bartningstr. 49, Darmstadt
Sljedee tablice o potrebnoj veliini zemljita za razliite vrste i
veliine pogona temelje se na istraivanjima Hermsa i Hillendahla.
Razlike u podacima o veliini povrina potjeu od razlika u
tehnologiji. Tako se potrebne povrine zemljita mogu smanjiti ako
se, na primjer, umjesto pokretnog silosa predvidi visoki silos,
vieetana skladita umjesto jednoetanih, skladitenje osoke
ispod poda staje umjesto u vanjskimspremnicima itd.
U tablicama - nisu u potrebnu veliinu zemljita ukljuene
povrine za spremite strojeva, radionice i stambene zgrade, jer ne
moraju biti locirane neposredno uz proizvodne zgrade.
Potrebna Staja s boksovima za luaêrje Staja s boksovina za hranjenje
povrina i leanje, stoka vezana bez vezanja
u m
2
za... krava za... krava
40 60 80 50 80 120 200
Staja 320 470 630 440 700 1050 1750
Podruje mlijeka 20 20 30 60 80 80 80
Mobilni silos 250 380 500 310 500 750 1250
Rastresita hrana 100 150 200 130 200 300 500
Povrina dvorita 1000 1270 1500 1560 2200 3000 3750
Potrebna ukupna
povrina u m
2
2390 3340 4160 3380 4980 6980 10080
Potrebna irina
zemljita
u m 33 33 43 45 45 45 45
Potrebna Staja sa. . mjesta za tov
povrina u m
2
500 1000 1500 2000
Staja 850 1700 2500 3400
Skladite gnojnice 250 400 600 800
Prometne povrine 240 400 440 400
Povrina dvorita 1300 2300 2700 3000
Potrebna ukupna
povrina u m
2
2640 4800 6290 7600
Potrebna irina
zemljita u m 35 35 55 55
( 5) Tov svinja
Mlijene krave s podmlatkom
Potrebna Tov teladi u pojedinanim Staja za tov bikova
povrina boksovima s podomod platica
u m
2
za... teladi za... ivotinja
100 200 300 400 100 200 300 400
Staja 340 640 930 1200 400 940 1410 1880
Rastresita hrana _ - - - 50 100 150 200
Mobilni silos - - - - 560 1000 1250 1500
Skladite gnojnice 50 100 150 200 120 200 300 400
Prometne povrine 200 200 200 200 650 560 750 850
Povrina dvorita 1110 1600 2200 2640 1210 2100 3140 2170
Potrebna ukupna
povrina u m
2
1700 2540 3480 4240 2990 4900 7000 7000
Potrebna irina
zemljita
u m 45 45 45 45 35 35 50 50
^3) Tov goveda
Dranje krmaa za...
Krmaa s
Potrebna Dranje krmaa ...mjesta za tov
povrina za... krmaa uznapredovalih praia
u m
2
80 100 120 150 46 S. 88 S. 142 S.
400 M. 800 M. 1200M
Staja 720 850 1020 1200 880 1760 2640
Povrina dvorita
(uklj. ispust) 1600 1850 2100 2400 1480 2640 3120
Potrebna ukupna
povrina u m
2
2640 3050 3500 4020 2840 5200 6830
Potrebna irina
zemljita
u m 45 45 45 50 45 45 50
Nesilice Tov
Potrebna 3 reda krletki pilia
povrina u m
2
za... ivotinja za... ivotinja
10000 50000 100000 10000 50000 100000
Staja 630 3000 6000 400 2000 4000
Prostorija za
sortiranje jaja - 400 800 - - -
Skladite gnojnice 110 550 1100 50 250 500
Prometne povrine 200 1200 1800 100 500 1000
Povrina dvorita 1260 5050 8000 1000 4000 7000
Potrebna
ukupna
povrina u m
2
2200 10200 17700 1550 6750 12500
Potrebna irina
zemljita u m 35 100 100 35 80 80
^^ Dranje kokoi
Krumpir, repa itarice,
Potrebna itarice stona hrana
povrina u m
2
na... ha na... ha
60 80 100 80 100 120
Hala za strojeve 250 290 320 230 270 300
Skladine povrine 250 250 250 250 250 250
Prometne povrine
i ostave 180 200 220 180 200 220
prip. povrina
dvorita 200 230 250 200 230 250
Potrebna
ukupna
povrina u m
2
880 970 1040 860 950 1020
Potrebna irina
zemljita u m 33 33 40 33 33 40
Proizvodnja praia (... u nastavku tov) ( 7) Proizvodnja plodina za trite
417
Oblikrobe
Dimenzije
u
cm
Nainrukovanja
Oblikrobe
Dimenzije
u
cm
Svjea
roba
Roba suena
35%
Sijeno Slama Nainrukovanja
Duga roba ^ g & f e ^
ca. 25 1,7 1,2-1,5 0,5 0,3
U porcijama
(grabilica)
Rezana roba^ggggk^ 4-8 2,0 1,5-1,8 0.8 0,4
Uvjetno kao rasuta roba
(valjci za doziranje)
Kratka roba ...
4 3,5 2,5-3,0 0,6-1,0 0,5-0,8
Rasuta roba (pneu-
matika, glodalica)
Male bale âcr
s F
35x50x80 - 2,5-3,0 1,0-1,5 0,8-1,3
Komadna roba,
runa manipulacija
Velike " ^ ^ ^ ^
0180-150
150x150
x240
(160x120
x70)
-
3,0 0,8-1,8
0,6-0,9
0,6-1,3
0,7-1,3
Komadna roba za
frontalni utovariva
( i ) Usporedba razliitih oblika robe kod etve stone hrane
nacbala m .
UREENJ E GOSPODARSTVA
Informacije: Kuratoriumfr Technik und Bauwesen in der Landwirt-
schaft e.V., Bartningstr. 49, Darmstadt
Vrsta hrane Prostorna teina Potreban prostor (pri
dt/m
3
uskladitenju, prije
slijeganja) m
3
/dt
Sijeno: Duga roba
(kakvoa dobra do vrlo dobra,
visina skladitenja 2-6 m)
s
0,7-1,2 1,7 - 1, 0
Sjeckana roba, 5 cm
(kakvoa dobra do vrlo dobra,
visina skladitenja 2-6 m) 0,9-1,2 1,3 - 1, 0
Bale sijena, nesloene 1,3-1,7 0,9 - 0, 7
Bale sijena, sloene 1,6-2,0 0,8 - 0, 6
Rastresito sijeno 1,2-1,7 1,0 - 0, 7
Toranj za sijeno 1,5-1,8 0,8 - 0, 7
Sueno zeleno - Cobs 5,0-6,0 0,20-0,17
Silaa: Djelom, sueno (35-25% TS) 5,5-7,0 0,20-0,16
Kukuruz (28-20% TS) 6,0-7,5 0,18-0,15
Lie repe 8,5-9,5 0,13-0,12
Stona repa 6,3-7,0 0,16-0,14
Koncentrat 5,5-6,5 0,22-0,19
Suha hrana 3,2-3,5 0,38-0,34
Navedeni skladini prostori ne obuhvaaju dio za tehniku uskladitenja i skladitenja
(npr. hodnici, gumna, slobodan prostor za dizalicu itd), ali je uraunat dodatak za
dopunjavanje od 20% za sijeno i 10% za silau
( ? ) Skladitenje i izdavanje stone hrane ( ? ) Skladitenje stone hrane
Teglja s valjkom
Teglja za
uskladitenje
^ ) Hala s grabilicom
12,50 1
^^ Hala za skladitenje sijena
Uskladitenje
prvenstveno frontalnim
utovarvaem, za vee
silose
Niski silos
Portalna dizalica
T
E
I
8,0-10,0
2,2-2,5
I
V.V.V.V.'.V.V,
Potrebni min. razmak
do zapaljivihzidova
' 50,0 1
1 25,0 1
Do ostalihzgrada T
Skladitenje sijena na tavanu Skladitenje sijena
12) Punjene visokog silosa
transportnom trakom
Okno za otjecanje
procjedne vode
Za manje niske silosei
uskladitenje prijelazomvozila
^^ Niski silos s rampom
r-
t
1
1
1
1
1
1
1
i
I
v
1
1
1
1
1
1
i
I
v
. >
^3) Punjenje visokog silosa grabilicom
( 7 ) Toranj za sijeno, ventilacija ( 8 ) Toranj za sijeno, pranjenje
Runo Gornjomglodalicom
^4) Pranjenje visokog silosa
1
1
1
1
i
i
1
1 H 1
Donjomglodalicom Grabilicom
^5) Pranjenje visokog silosa
418
vrsti gnoj (+ osoka)
preko 2 kg sl ame/V na dan
"
3
roMcr gno. I J rns?:
I
Frontalni utovariva| Boni utovariva| | Boni okretni utovariva]
I Uski rasprostira | | iroki rasprostira|
vrsti gnoj
Uskladitenje gnojnice
Duboki spremnik Visoki spremnik
S ploom,
prihvatvozila
Gore otvoreno S predjamom
S autom,
pumpnomstanicom
Prikaz skladitenja vrstog gnoja, gnojnice i osoke, te skladitenje
Talonik 80 x 80
^^ Duboki spremnik (masivni) ^^ Bazen u zemlji sa sintetikomfolijom
/ DN 300
Nagib 2-3%
Prepumpavanje
i mijeanje^
Glavni zasun
Homogeniziranjev.vf.v.v
Talonik ) i
-
max.15 m
Visoki spremnik sa punpncnistanioorn Visoki spremnik s predjamom
Drvena stijena
Betonska ploa
Mjesto za vrsti gnoj uklj. jama za

osoku
U -
Osoka
Skladitenje vrstog gnoja iznad jame za osoku
Staja
Procjedna tekuina "iTrSiv;
Skladite vrstog gnoja
' Proirenje
Skladite vrstoggrsqa, postavljeno

frontalno, podijeljeno odlagalite graja
> r Proirenje >
ite vrstog gnoja, p
frontalno boni ulaz u staju
^^ Skladite vrstog gnoja, postavljeno
UREENJ E GOSPODARSTVA
IZMET S OTPADNE VODE - CD
Koliina i zmeta i mokrae koju izluuju domae ivotinje ovisi o vrsti i tj el esnoj
tei ni ivotinje (i zraeno u j edi ni cama velikih i voti nj a, 1 JV = 500 kg i ve
vage), kao i o vrsti i sastavu hrane i pia. Sast av se ne moe tono utvrivati
j er se gotovo uvijek tijekom gospodarske godi ne mijenja. Mogu se navesti
samo prosjene vrijednosti - - (i i ).
vr st i gnoj . Za uobi aj ene koliine stelje potrebno j e od 1,5 do 2 kg sl ame
po JV dnevno, uz visinu sl aganj a vrstog gnoj a od 2,0 do 2,5 m; potrebna
povrina platforme odl agal i ta gnoj a od 0,5 m
2
/JV mj esec. U j ami za osoku
skuplja se osim mokrae i voda od i enj a i vei dio obori nske vode koja
pada na platformu odl agal i ta gnoj a. Pretpostavi li se evaporaci j a kao trei na
oborina i 3 m
2
platforme po JV (odgovara vremenu skladitenja od 6
mj eseci ), dobije se koliina osoke od 0,64 m
3
/JV mj esec.
Postupak prorauna:
Mokraa
Voda za i enj e
Obori nska voda
15 l /JVZ dan x 365 dana
12 mj eseci
2 l /JV dan x 365 dana
12 mj eseci
750 mm- 250 mm (evaporaci j a)
500 l /m
3
x 3 m
2
/JV
= 456 l /JV mj esec
= 61 l/JV mj esec
= 500 mm
= 125 l/J V mj esec
12 mj eseci * 640 l /JV mj esec
Tekui gnoj (gnoj ni ca). Skuplja se i zmet, mokraa i voda za i enj e. Pri
skladitenju gnojnice u zatvoreni m spremnicima ne ulazi oborinska voda; kod
otvorenih spremni ka treba visina stijenki biti 20 - 30 cm vi a od najvie razi ne
gnojnice, to j e dovoljno za prihvat oborinske vode. Evaporaci j om vode i dijela
tekueg gnoj a taj se rezervni prostor poveava.
Kod muzara nastaje gnojnica u koliini od 1,4 m
3
/JV mjesec. Pri intenzivnom
tovu bikova silanom hranom smanjuje se koliina gnojnice do 1,0 m
3
/JV
mjesec.
Vrsta ivotinje vrsti gnoj Osoka Sastojci uvrstomgnoju
dt/. m/. m
3
/. N P2O5 KjO CaO MgO
mjeseno mjeseno mjssena kg/. mjeseno
Konj 7,5 1.0 0,1 4,5 2,1 4,0 1.8 1.05
Govedo
Kran/a - staja s vezanjem 9,0 1,2 0,6 4,5 2,3 5,9 1,8 1,8
Tovljeni bik-
staja s vezanjem 9.0 1,2 0,6
Tov. bik- duboka stelja 15,0 2,0 1)
Ovca 6,5 0,9 1) 5,2 1.5 4,4 2,1 1,2
Svinja 5,0 0,6 0,6 2.8 3,8 2,5 2.0 1.0
Svinja - duboka stelja 10,0 1.2 1)
Koko nesilica (suhi
Izmet80% TS) 4,6 0,4 16,3 21,4 11.2 55,8
Koko nesilica (podno
dranje, izmet78% TS) 5,5 0,7 14,3 18,7 10,5
Tovljeni pilii
(podno dranje) 5,9 0,8
Kuni
(suhi izmet) 3,3 0,4 1,7 1,5 4,0 2,1
<>vezano u stelji
Koliine i sastav vrstog gnoja
Vrsta
ivotinje
Koliina
gnojnice
m
3
/. mjeseno
TS
site tor
%
Sastav Vrsta
ivotinje
Koliina
gnojnice
m
3
/. mjeseno
TS
site tor
%
N P2O5 KjO CaO MgO
kg/m
3
N P2O5 KjO CaO MgO
kg/2, mjeseno
Govedo
Svinja
Koko nesilica
1.4
1,4
1.9
10
7
15
4 2 6 2 1
6 4 3 3 1
8 8 5 15 2
5,6 2,8 8,4 2,8 1,5
8,4 5.6 4,2 4,2 1,4
15,2 15,2 9,5 28,5 3,8
Koliina i sastav gnojnica

^ Proirenje
-t>
Skladite vrstog gnoja, postavljeno
bono
R aspolovljena cijev
odkamentine
Cijevni sifon okna
Protuplinski zatvarai za jame za
gnojnice odn. kanale za gnojnice
419
Sustavi ventilacije
Gravitacijska ventilacija
V
e
n
t
ila
c
ija

o
k
v
ir
n
a

v
e
n
t
ila
c
ija

s
t
r
e
h
a

-

s
lje
m
e

GOSPODARSTVA
KLIMA U STAJI DIN 18910
Osim rasnih odlika, hrane i dranja, za zdravlje i uinak ivotinja vrlo
je bitna klima u staji. "Klima u staji" znai zajedniko djelovanje
mnotva imbenika, kao to su: temperatura, vlanost zraka,
kretanje zraka, sastav zraka, svjetlo, ventilacija, povrine prozora,
obujam staje, orijentacija prema stranama svijeta i graevinska
termoizolacija.
Brzina ulaza zraka, ovisno o irini staje, treba biti 2,0 i 5,0 m/s.
Sustavi ventilacije mogu biti: gravitacijski i mehaniki - - .
Podjela sustava ventilacije

Potrebna visina okna je min. 5m, funkcionira
samo pri niskim vanjskim temperaturama ,
nema trokova za energiju
( ? ) Ventilacija oknom
Pretpostavka: krov=strop; tekoe pri inverz-
nimklimatskimpojavama; dovod zraka treba
moi regulirati.
( 3 ) Ventilacija streha - sljeme
Problemi vezani uz smjer vjetra, oteenje
graevine, nema ciljanog odvoda zraka,
dobro spojivo s grijanjem: potrebna energija:
105- 125 kWh/. godinje
( 4 ) Ventilacija pretlakom
V
J ednostavna instalacija, ciljani odvod zraka
(zatita okolia), teko kombinirati s
grijanjem; potrebna energija: 98-105 kWh/.
godinje
( 5 ) Ventilacija podtlakom
Skupi ureaj, sigurna raspodjela zraka,
funkcionira neovisno o klimatskim
okolnostima, jednostavno kombinirati s
grijanjem; potreban vei kapital (1,5 do 2
puta vie nego za vent. podtlakom): potrebna
energija: oko 205 kWh/. godinje
^^ Ventilacija izjednaenimtlakom ( f ) Nain gradnje ventilatora
. Radijalni ventilator
- Ulazni otvor
Okvir za filtarskukasuru
Filtar za prainu (1.1m
2
za 1000 m
3
zraka)
Potporna letva
Tlana komora /
/ t1,00-1,20i
Talonik
( ) Filtarski ureaj uzemlji (prema Zeisigu)
3
L
R eetka odletava
Temperatures u C Preporuljiva brzina
zraka um/s
ispod 18 0,15
20 0,20
preko 22 0,24
24 0,35
26 0,50
Za ivotinje *) vrijednost
l/m
3
MKR
Ugljini dioksid 3,50 5,00
Amonijak 0,05 0,05
Sumporovodik 0,01 0,01
*) Max. koncentracija na radnom mjestu
^g^ Preporuljiva brzina zraka ovisno o
temperaturi
Doputena koncentracija plinova u
stajskom zraku
Projektiranju bi trebalo prethoditi raunsko dimenzioniranje otvora za dovod i odvod zraka,
slino kao kod mehanike ventilacije.
Dimenzije treba odrediti prema ljetnim koliinama zraka - vidjeti DIN 18910 - i u sluaju
potpune tiine vjetra prema formuli;
g H At/Ti
1 +F,/F2
(m/s)
Vi
(m
2
=brzina odvoda zraka uotvoru na sljemenu um/s,
=konstanta gravitacije (9,81 ms~
2
),
=visina od poda do sljemena staje u m,
=vanjska temperatura u K (273 C),
=razlika izmeu unutarnje i vanjske temperature u K,
=ljetna koliina zraka prema DIN-u 18910 um
3
/h,
=povrina za dovod zraka u m
2
=za odvod zraka um
2
p
(radi pojednostavnjenja, moe se uproraunu uvesti =1)
<0
Staja za: Optimalno za Preporuene raunske
ivotinje vrijednosti zimi
Temp. Relativna Temp. Relativna
zraka vlanost zraka vlanost
% c %
Mlijene krave, uzgoj teladi,
uzgoj bikova, uzgoj
junadi i teljenje 0-20 60-80 10 80
Tovjunadi i bikova 20-18* 60-80 16 80
Tov teladi 20-16* 60-80 18 70
Mlade krmae, suprasne
krmae, nerasti 5- 15 60-80 12 80
Svinje u tovu 20-19* 60-80 17 80
Krmae i praii:
Krmae 12- 16 60- 80
Praii pri raanju (uz
uporabu zoniranog grijanja) 30- 32 40- 60
Praii do 6tjedana 20- 22 60- 70
Odbijeni praii i predtov
do 30 kg 22-18* 60- 80 20 60
dranje ukavezu od oko 5 kg
do oko 20 kg
(2. do 8. tjedna) 26-22* 40- 60 26 60
Pilii sa zoniranim grijanjem,
temperatura uzoni
pilia svaki tjedan ivota
za 3stupnja nia 32-18* 60- 70 26 60
Mlade kokoi i nesilice 15-22 60- 80 18 70
Puranii sa zoniranim
grijanjem, temperatura uzoni
purania svaki tjedan ivota
za 3stupnja nia 36-18* 60- 80 22 60
Purani utovu od 7. tjedna 19-10* 60- 80 16 80
Patke 30-10* 60- 80 20 60
Radni konji 10-15 60- 80 12 80
J ahai i trkai konji 15-17 60- 80 16 80
Uzgoj ovaca 6- 14 60- 80 10 80
Tov ovaca 16-14* 60- 80 16 80
*) s porastomstarosti ivotinja treba temperatura postupno opadati odvie na niu
vrijednost
n i ) Temperatura i rel. vlanost zraka urazliitim stajama
420
h6,7H I6,71 h 6,7-|
Uobiajene tranice
G A WxGlava WxStopa W, x I
(kg/tm) (cm
2
) (cm
3
) (cm
3
) (cm
3
) (cm
4
) (cm
4
)
S 41 40,95 52,2 196,0 200,5 41,7 1368 260
S 49 49,43 63,0 240,2 248,2 51,0 1819 320
S 54 54,54 69,4 262,4 276,4 57,0 2073 359
S 64 64,92 82,4 355,9 403,5 80,5 3253 604
U1C60 60,34 76,9 335,5 377,4 68,4 3055 513
Ri 59 58,96 75,1 372,6 351,8 81,0*) 3257 781
")Wyi =118 cm
3, d
zbog asimetrije
Dimenzije tranica -> ( )
Drveni prag
M3.5H
( 4 ) elini
-2,50-
11 prag
11 &
Betonski prag B 70
2,40
( i ) Betonski prag B 58
I - W - I I-40H L
h 30 H
140-I IW H
Normalni profil zastora za jednokolosjene pruge
ZELJEZNICE
KOLOSIJ ECI
Informacije: svaka direkcija Njemakih eljeznica AG
- Razmak kolosjeka (e)
V/Z/Av// v / ) ( / / / / / / 7 / / / / / A
I
61 X [o
Y / / / / / / / / / / Y / / / / 7 / 7 7 J
Razmaci kolosjeka
Najvaniji razmaci kolosijeka (e) su
- normalni razmak na otvorenoj pruzi 4,00 m (3,50 m kod
ranije izgraenih)
pri postavi signala 4,50 m
zbog zatitnog prostora poslije
svakog drugog kolosijeka 5,40 m
kod novogradnje za brzine V > 200 km/sat 4,70 m
normalni razmak u kolodvorima 4,50 m (4,75 m)
prolazni glavni kolosijeci 4,00 m
poslije skupine od 5 - 6 kolosijeka 6,00 m
kolosijeci za ispitivanje koenja 5,00 m
kolosijeci za ienje vagona
, a b
^ I
so "> \
5,00 m
b a
H ,
m
.SZ. I j
z " I
- ? y -
1

(ig) Donji dio gabarita normalnog slobodnog profila:
a = 150 mm za nepokretne predmete, koji nisu fiksno spojeni
s tranicom; a = 135 mm za nepokretne predmete koji su fiks-
no spojeni s tranicom; b = 41 mm za ureaje koji vode kota
uz unutarnju eonu povrinu; b = 45 mm na putnim prijelazima;
b = 70 mm u svim ostalim sluajevima; Z = uglovi koji se smi-
ju zaobliti -
Normalni kolosijek Njemakih eljeznica AG:
irina kolosijeka (kod 71% svih eljeznica na svijetu): 1,435 m tole-
rancije irine:
-3/+30 mm kod glavnih pruga
-3/+35 mm kod sporednih pruga.
(ostale irine kolosijeka: u Rusiji - 1,520 m; panjolskoj i Portuga-
lu -1,668 m; u Junoafrikoj Republici -1,067 m; ileu, Argentini i
Indiji - 1,673 m).
Vijek trajanja pragova:
- drveni impregnirani pragovi (Ruping - postupak) 25 - 40 god.
- drveni neimpregnirani pragovi 3- 15 god.
- elini pragovi oko 45 god.
- betonski pragovi, procjena najmanje 60 god.
hWH I40I L KOI KOI L KOI HAM
Dubina jarka u usjeku = 0,4 - 0,6 m ispod ravnika.
Nagib jarka 3 -10%, ovisno 0 nainu uvrenja dna jarka.
Kod potpornih zidova treba podzemnu vodu propustiti prorezima ili
cijevima.
Uzduni nagibi otvorene dionice na glavnim prugama = 12,5%o, na
sporednim prugama = 40%o, te u kolodvorima = 2,5%o. S posebnim
odobrenjem moe se na glavnim prugama iznimno izvesti do 25%o.
Pritisak kotaa u mirovanju: 91. Uz dovoljno nosiv gornji ustroj i ob-
jekte mogui su vei pritisci kotaa (do 11,251).
421
Normalni kolosijel
razmak osovina
preko 4,5m
Normalni kolosijek za vagone s razmakomosovina
4,5 m. Za sve vagone Njemakih eljeznica d.d.
Normalni kolosijek za vagone s razmakomosovina
ispod4,5 m(ne mogu prometovati svi vagoni)
Izvlani kolosijek uz R <100m
Izvlani kolosijek za vagone sa samo dvije osovine
razmaka 6,5 - 8,0m
Izvlani kolosijek za vagone sa samo dvije osovine na
razmaku do 6,5 mili vagone s okretnimpostoljima
Polumjer kolosijeka (sposobnost okretanja) prikljunih kolosijeka. Kod novograd-
nji treba polumjere ispod 100 mpo mogunosti izbjei - * s. 364
Rampa nadvienja i prijelaznica
R I m Nagib rampe
180-200 40 0,370 1 320
0,333 1 320
250-350 30 0,150 1 300
0,107 1 400
400-2000 20 0,012 1 310
0,008 1-1300
( Z) Tablica za sporedne pruge i uobiajene prikljune kolosijeke u m
Vodilica kotaa
I
jj Postavni ureaj
( 4 ) J ednostruka skretnica
Duljina
skretnice
ZELJ EZNICE
KOLOSIJECI
Pol umj eri zavoj a (do osi kolosijeka) = R
prolazni kolosijeci na glavnim prugama = 300 m
kolosijeci u kolodvorima = 180 m
za sporedne pruge s vozilima glavnih pruga = 180 m
bez vozila glavnih pruga = 100 m
za prikljune kolosijeke po kojima se kreu i lokomotive
savezne eljeznice =140m
za prikljune kolosijeke bez mogunosti kretanja lokomotiva
savezne eljeznice, po mogunosti = 100 m
ali najmanje = 35 m
Kad j e 100 m > R = 35 m vagone treba po mogunosti samo vui;
kroz zavoj > 130 m vie ne mogu proi svi tipovi vagona.
Polumjeri za uskotrane pruge:
za 1,00 m irine kolosijeka R = 50 m
Za kolosijeke po kojima se vozi brzinama veim od brzine rani-
ranja treba izmeu pravca i krunog luka polumjera R ugraditi prije-
laznicu ija se zakrivljenost jednoliko mijenja od 1: oo do 1: R -> (2).
U krunim lukovima treba predvidjeti nadvienje kako bi se centrifu-
galna akceleracija, koja se javlja pri vonji kroz kruni luk, zadrala
u podnoljivim granicama ( = 0,65 m/s). Rampa nadvienja treba se
poklapati s prijelaznicom.
Pojedinosti vidjeti u Slubenom propisu 820/1 Njemakih eljeznica
AG.
Skretni ce:
oznaavaju se prema obliku tranice te prema polumjeru i kutu
odvajanja kolosijeka, npr. 49- 190- 1: 9.
Zaposjedanje kolosijeka vagonima samo do mei ka ->
Razmak osi kolosijeka kod meika = 3,5 m.
Duina skretnice/duina jezica skretnice -> (9)
49- 190- 1: 7, 5 = 25,222 m/12,611 m
4 9 - 1 9 0 - 1 : 9 = 27,138 m/10,523 m
4 9 - 3 0 0 - 1 : 9 = 33,230 m/16,615 m
Okretna ploa normalno = 0 = D
okretna ploa za osovine 2 - 3 m, za vagone 3,5 - 10 m,
za lokomotive 12,5 - 23,0 m.
Poti sne pl atforme. Veliina = najmanji osovinski razmak vagona
koje treba pogurati j e + 0,5 m.
Putni pri j el azi
Pojedinosti prema Slubenom propisu 815 Njemakih eljeznica AG.
Odbojnik
Graninik tovarnog profila
( 7 ) Simboli prikaza
Skretnica r(m) 1:n Mjere za
iskolenje
(grad. du-
ljina m)
ABW49 215 1 4,8 22,100
EW49 190 1 7,5 30,039
EW49 190 1 9 27,138
DKW49 190 1 9 33,230
DW49 190 1 9r/ 37,661
1 9!
J ednostruka skretnica, runo postavljanje
( 8) Dimenzije skretnica
Krianje
( 9 ) Simboli prikaza
422
Gabarit slobodnog profila
Pruge normalnog kolosijeka
Kod prolaznih glavnih kolosijeka i ostalih \
ulaznih i izlaznih kolosijeka koji slue
putnikomprometu
ZELJ EZNICE
Kod ostalih kolosijeka
e =proirenje kolosijeka
Boni prostori koji moraju ostati slobodni:
A-B na glavnimkolosjecima otvorene pruge
Slobodni prostor koji
treba osigurati kod novih
nadogradnji
C-D
E-F
uz sve objekte izuzevi umjetne graevine

na staninimkolosjecima i glavnimkolosjecima otvorene pruge uz umjetne
graevine i uz signale izmeu glavnih kolosijeka otvorene pruge
na putnikimperonima za fiksne objekte
Normalni slobodni profil vrijedi za pravac i zavoje polumjera 5 250 m M 1:100
so
s s
a 5 150 mm za nepokretne predmete, koji nisu fiksno spojeni s tranicom
a 5135 mm za nepokretne predmete koji su fiksno spojeni s tranicom
b = 41 mm za ureaje koji vode kota uz unutarnju eonu povrinu
b 5 45 mm na putnimprijelazima
b 70 mm u svimostalimsluajevima
Z = uglovi koji se smiju zaobliti
( g) Granice donjeg dijela normalnog slobodnog profila M 1:40
Potrebno poveanje mjere za polovicu irine normalnog
Polumjer zavoja slobodnog profila na
m unutarnjoj strani zavoja mm vanjskoj strani zavoja
250 0 0
225 25 30
200 50 65
190 65 80
180 80 100
150 135 170
120 335 365
100 530 570
Potrebno poveanje normalnog slobodnog profila u zavojima polumjera <250 m
Uskotrane pruge
|800j
3
4S01
I
I
-
J
T
T 8
S
<0
.11.
SO
irina kolosijeka = 1,00 m
( 7) Slobodni profil u pravcima
I 1000 -
[-120-H j
- ^ ^ - - i V - ^ - i h - - - ^ f t
Z = uglovi koji se mogu zaobliti
) Donja granica slobodnog profila
T 3
irina kolosijeka = 0,75 m
M 1:100
- 750 1
2 50|
M. 1 100
Za postojee nadvonjake, tunele i vrata lok. depoa pri prijelazu s parne na elektrinu vuu
(^4) Gornja granica slobodnog profila na prugama s el. napojnmvodomza 15 kV no-
minalnog napona -* (5)
Polumjer zavoja
m
Polovice irine a
mm
do 250 1445
225 1455
200 1465
180 1475
150 1495
120 1525
100 1555
h
Teki objekti do 15 m
irine i tuneli 5500 mm
Teki objekti irine preko
15 m 6000 mm
Laki objekti, kao pjeaki
prijelazi, i hale uklj. vrata 6000 mm
Signalni portali i
signalne konzole 6300 mm
Mjere polovice irine gornje granice
slobodnog profila
Min. slobodna visina ispod gra.
objekata -* (4)
Svi j etl e i ri ne vrata za ulaz vozila - 3,35 kod novogradnji = 4,00 m
za tunel e: dodatni slobodni prostor izvan gabarita do stijenke za jed-
nokolosijenu prugu 40 cm, za dvokolosijenu 30 cm.
Izvankol osi j eni pri l az do perona kroz tunel ili preko mosta: irina
2,5 - 4,0 m, kod dvosmjernog prometa poeljno 4 - 8 m.
i ri na stuba 2,5 - 4,0 m -> s. 425
Vi si na poda
perona iznad GI 38 cm ili 76 cm, za ekspresne pruge 96 cm.
Razmak do novih objekata razliit j e u svakoj pokrajini.
Primjerice u pokrajini Hessen razmak izmeu vatrootpornih zgrada
s odgovarajuim pokrovom i granice eljeznikog zemljita = 7,50
m. Razmak do objekata koji nisu osigurani od poara = 15 m, sli-
no i objekti u kojima se skladiti lakozapaljiva roba. Informacije
prua nadlena direkcija Njemakih eljeznica AG.
Putniki peron:
Razmak vrstih objekata od ruba perona (kiosci, stubine ograde) =2,5 m
Razmak stupova u uzdunomsmjeru 10-15 m
Korisne irine perona:
Peroni uz zgradu (prijemna zgrada) 5 7,5 m
Peroni izmeu kolosijeka s prelazompreko kolosijeka 5 6 m
Peroni izmeu kolosijeka bez prelaenja preko kolosijeka 7,5 m
Peroni izmeu kolosijeka s dvostranimkoritenjem 5 9 m
Na stubama i si. 5 3 m, izmeu stubita i perona na krajevima perona ev. ue.
Tovarni peroni izmeu osi kolosijeka 57,5 muklj. irina ev. stupova hale.
Korisne duljine kolosijeka:
Uobiajeni vlakovi 150-400 m
Dimenzioniranje prema broju osovina:
Putniki vlakovi po osovini 4,5-5,5 m
Teretni vlakovi po osovini 4,2-5,5 m
1 lokomotiva +1 tender oko 20 m
Broj osovina putnikih vlakova 60
Broj osovina teretnih vlakova 150
423
ELJEZNICE
OTPREMANJE ROBE
Korisna duljina
Bona rampa
Nagib
1:12-1:20
, Korisna duljina
eona rampa
eona i bona rampa s nagibom 1 12- 1:20
! j
I
Kod jednostranih utovarnih cesta
I- 12,00-15,00 m H
i Pretovarna platformaj Teretni peron
\ Ko d dvostranih utovarnih c es t a/ \ / | \
15,00-21,00 m ^ | \ / | \
(\
1
!' ! ! 1

! i i i i : i
a |a1 a-
H U
L h
8 I
I
12 P
[-1,65-12,30 - I I - 2,30 H
U _ U I L L -
1,65-1 5,00 -
Peron za utovar, istovar i pretovar
(T) Presjek utovarne ceste (esto je gornji rub tranice =kota ceste)
1 9,50-10,50 1 9,50-10,50 1
m m m
m w "
( 3) Uobiajeni zatvoreni teretni vagoni, razmak vratiju za tovarne povrine 9,50 -10,50
Tip C
Otpremanje robe j e mjesto povezivanja cestovnog i eljeznikog

prometa.
Namjenske odrednice (funkcionalne zadae):
Skladita robe, zgrada za otpremu, carinarnica, utovarni put s eo-
nom ili bonom rampom. Mogu postojati i dodatni ureaji kao npr.
portalne dizalice, tovarni graninici, kolosijeci i pretovarna mjesta za
tekue terete.
Skladita robe:
pogodne dubine objekta: 10 m- 1 8 m ili: 16 m- 24 m
Duljina objekta j e proizvoljni viekratnik razmaka vezaa do najvie
400 m. Razmak vezaa: 5,00 m.
Visina objekta: od 3,50 do 5,00 m.
Kod visine od 5,00 m mogue j e slaganje u tri sloja.
irina i visina platforme za mehaniziranu manipulaciju:
irina sa strane kolosijeka 3,50 m,
irina sa strane ceste 2,50 m;
visina 1,20 m iznad gornjeg ruba tranice, odnosno povrine ceste.
Obje su platforme natkrivene.
Ulazna vrata: meusobni razmak: 9,50 m- 10, 50 m - >@
Otvor vrata na strani ceste: 3,00 m x 2,50 m
na strani kolosijeka: 3,00 m x 2,50 m ili po izboru 4,00 m x 2,50 m.
Potrebna povrina za skladine objekte (?) - ovisi o vrsti, di-
menzijama i koliini robe koja se skladiti. Osnova za iznalaenje
potrebne povrine jest poznavanje posebnih potreba pojedinih vr-
sta robe (kontejneri, palete, nepaletirana roba).
Orijentacijski podaci za potrebnu povrinu: mali kontejneri 2 m
2
/kom
= oko 6,9 m
2
/t, palete 1, 2-1, 4 m
2
/ kom = 5,6 - 6,5 m
2
/t, nepaleti-
rana roba 0,13 - 0,2 m
2
/kom = 6,5 - 10,0 m
2
/t. Tono odreivanje
skladine povrine za potrebe projektiranja mogue j e samo na os-
novi popisa koliine robe. Tjedne maksimume prometa (subota od-
nosno ponedjeljak) treba uzeti u obzir, oko 25 - 30% iznad dnevnog
prosjeka. Potrebne povrine za prolaze i meuprostore mogu se
procijeniti: kod malih kontejnera 80 - 100%, paleta 180 - 210%,
nepaletirane robe 100 - 160% povrine skladitenja.
Tovarni H 5,0-1-5,0 + 5.0 4 - 5,0 4- 5.0 4- 5,0 -
kolosijek a a 3.0
^ ^
H-5.04-5.0H-5,0-1
lMJ
Sr
|
Tlocrt skladita robe tip A @
1,0 1.0
5,00 p.Otj j 5,00 | 5,00 t
2,50
1,0 1,0
5,00 3,00 5,00 5,00
h^ 11 I I 1 1
(0--0
m
t--
T r n n i i i *i 11 M L
ffl ^m ra
Tovarni kolosijek unutar skladita
2 tipa hala A, B, C s kolosijekom izvana, tip D s unutarnjim kolosijekom
Tovami kolosijek
( ) Tlocrt, popreni presjek - (4) C ( ? ) Tlocrt, popreni presjek ->\4) D
424
I - 60H
( T ) Poterbni prostor za putnike
i
( 2 ) Runi koveg
( 3 ) Brodski k ov eg
0
^
T
I 90 H- 1,0
( 4 ) Uz stalak za vozni red
I 1,35 I 90 H
Vitrina i automat za vozne karte
VA
"> / / i
T i j
m | 111
i i T O
i
s
\
( 6 ) Stol za prtljagu
" T
^ g^ Ormarii za prtljagu sa etiri nor-
malna odjeljka
'"a*- 59/7
1
Ormarii za prtljagu sa tri velika od-
jeljka
- Ormari s prekidaem
(IO) Transportna vrpca za runu prtljagu za kolodvorska stubita
Jf
Tlocrt
165^-1,50 -t 1,50| 1.50 H 2,70 H651
Pogled
ZELJEZNICE
PUTNIKI KOLODVORI
Postavni ca. Poloaj prostorija treba odgovarati shematskom prika-
zu za postavljanje skretnica upotrebom tipkovnice. - @ -
Za prostorije tehnikog pogona nisu potrebni prozori. irina vrata
= 1,00 m. Svijetla visina svih prostorija = 2,80 m, izuzev prostorije
za baterije i elektroenergetske ureaje.
Prostorija za dispeere treba biti u blizini prostorije za releje i tele-
komunikacije s mogunou sveobuhvatne vizualne kontrole kolo-
sijeka.
Prozori neka budu vertikalni, donji rub nadvoja 1,60 -1, 80 m, gornji
rub parapeta 0,40 - 0,50 m iznad kote poda. Prostorija za releje u
blizini prostorije dispeera. Najmanja irina prostorije: 0,23 m, raz-
mak do zida +0,66 m za svako postolje +1,25 irina prolaza.
FDL prostorija dispeera
F prostorija za telekomunikacije
SO drutvene i sanitarne prostorije
LZB prostorija za vezu s linijskimvlakovima
R prostorija za releje
W prostorija za poslovoe
N prostorija za rezervnu mreu
S razvodna prostorija
B prostorija za akumulatore
L skladite rez. dijelova
WE radionica
LB skladite
H grijanje
E prostorija za elektroenergiju
K prostorija za kabelske prikljuke
P prostorija za zatitu osoba
DVA prostorija za obradu podataka
= veza prostorija za signalne ureaje
zatita objekata i osoba
^ ulazi, izlazi
ventilacija
Tehniki podaci:
Graev. mjere:
v i r i na x visina 4 , 4 0 X 2 , 3 0
Vi s i na transport.. 4 , 2 0
oDul j i na transport.: 4, 20
J Nagib: 27-30
Brzina kretanj a: 0 , 3 - 0 , 3 5 m / s
(12) ekaonica na IC - peronima, zatiena od vremenkih nepogoda ^ 7 ) Prizemlje jednoetano
425
Informacije: svaka direkcija Njemakih eljeznica AG
d
Kolodvorska zgrada bono u razini
kolosijeka. Voenje putnika i prtljage

preko kolosijeka (samo za male
postaje bez prolaznih vlakova)
1 J . J x
V ^ b i
-fT._.t+._._
. 4
n 1
Kolodvorska zgrada bono ispod ra-
zine kolosijeka. Pothodnik za putni-

ke i prtljagu. Povoljno, u Njemakoj
uobiajeno rjeenje, bez izgubljene
visine.
fi ptm f
w j _ 1.
4 -nm
Kolodvorska zgrada u sredini ispod
kolosijeka. Kratke komunikacije,

dobro osvjetljene ekaonice, ostalo
kao ispred.
<Z>
Kolodvorska zgrada iznad kolosije-
ka. Most za putnike i prtljagu.
H 80 II 80 -
Kolodvorska zgrada bono u razini
kolosijeka. Pothodnik za putnike (iz-
gubljena visina). Transport prtljage
putnika preko kolosijeka (samo za
srednje postaje).
(D
3 f
3
n j i r
; - - - ! - - *
,, 4
Kolodvorska zgrada bono ispod ra-
zine kolosijeka. ekaonica izmeu

kolosijeka, prikladno za prijelazne
kolodvore, ostalo kao ispred.
^ ^ i
1
S i t - t j r - - - -
03 jL;,,t;
. --mrmr
- r - f n .
4M-J -r-
-i
1
Kolodvorska zgrada ispod i izmeu

kolosijeka, prostran prilaz vozila,
kratke komunikacije, ostalo kao
ispred.
31
3LL
Zgrada zaglavnog kolodvora po

mogunosti u razini kolosijeka, prik-
ladno samo za zavrne postaje jer
su u protivnom potrebne prevelike
povrine za kolosijeke.
<0
a>
O)
<B d,
o
OJ
a
1 o 3
-" -a E
- - \j Jdal j enost
Vza itanje
r - j - j r - ; - - ;
K
% P~ '
Oblikovanje radnog mjesta za koritenje
PC-a, otvoreni alter, tlocrt (ti)
o t
ZELJEZNICE
PUTNIKI KOLODVORI
U malim i srednjim naseljima rasprostranjeno je voenje trase u visini
uline mree. Pri tome j e kolodvorska zgrada na visini kolosijeka, pri-
laz peronima za putnike i prtljagu uz prelaenje kolosijeka (7)
(Rdesheim), kod srednjih postaja tunel za putnike - (Bonn),
kod velikih postaja tunel za putnike i prtljagu izgubljeni uspon.
Bolje je rjeenje s podizanjem (Kln, Hannover) ili sputanjem (Darm-
stadt, Kopenhagen, London) kolosijeka () do - Iznimka su
zaglavni kolodvori .
U 2) Pjeaki pasa kolodvora Dsseldorf Prof. K. Endmann
MFL = ita mikrofilma
BS = ekran
T = tastatura
D = printer
BEI = dodatni element
ZE = centralna jedinica
MM = automat za kovanice
1 = ostava
2 = blagajna
3 = blagajna
4 = informacije
5 = sjedenje
' 6 = putniki centar
7 = odlaganje
voznih redova
8 = naljepnice odredita
9 = turist, ured Nj. elj.
10 = prijem i izdavanje
prtljage
426
A s 1 1 1 l i l i
o
cj
C U
T S
o i
i/)
C U
AX7' -! -\W
?"
SB nt!
H ,20+704
I
Obini autobus
i2,25-1
12.501
f i l I I I I 1
I' I M
t
CD
o
AUTOBUSNI KOLODVORI
Treba uzeti u obzir posebna proirenja zavoja i mjesta za okretanje
- - . Autobusne postaje zahtijevaju posebne dimenzije.
Ugibalita za autobuse trebaju biti samo na glavnim sabirnim
ulicama s visokim prometnim optereenjem -> . Poeljno j e da
su postaje natkrivene. Mnogostruke mogunosti izvedbe perona
pokazuje s. 428 - .
eone rampe i udoban ulaz na stubu na visini od 30- 40 cm
- >- .
Treba predvidjeti mjesta za kratko parkiranje osobnih vozila (Park and RkSe).
L
i L l '
Pojedinano vozilo
12,00 40,50 47,62 (49,05)
Dva vozila 25,00 53,50 60,62 (62,05)
Zglobni autobus 18,00 46,50 53,62 (55,05)
Vrijednosti uzagradi odnose senaugibalite irine 3, 00 m
*) 25mzaugibalite zazglobne autobuse
H.20+70M.30-H.20H
1 10,10-
I2,25I
I2,501
Autobus na kat
I I I I I
B ( 8) Stajalite
- S tal akza bicikle
" Mala ekaonica/nadstrenica
Zglobni autobus, uobiajen u Europi
0 Dimenzije autobusa
r
Linija koju opisuje
stranji kota odreuje
unutarnji polumjer
Luk zaokreta od 90'

za kruta, 12 m
duga vozila
l!

Bez
preti
trak
Aa
ajno
Ab Ac
S
preli
trake
Ba
cajnin
m
Bb Bc
Poloaj u
odnosuna
smjer dolaska
1
P
a
ra
le
ln
o

I

I

K
o
s
o

p
o
d

4
5
J

I

O
k
o
m
ito

I

1
P
a
ra
le
ln
o

|
I

K
o
s
o

p
o
d

4
5

I

O
k
o
m
ito

Duljina
perona m
24 24 24 36-
60
36-
60
36-
69
irina
perona m
3 3 3 3,5-
4 ,0
3,5-
4,0
3,5
4 ,0
Broj stajalita
a) za motorna
kola 2 2 2 2- 3 2- 3 2- 3
b) za kompoziciju 1 1 1 1- 2 1- 2 1- 2
Povrina
perona, kolnika
i prilazne
ceste
u m2
a) za motorna kola 138 176 189 293 296 313
b) pokompoziciji 276 340 378 439 444 470
@
Luk zaokreta od 180
za kruta, 12 m
duga vozila
^^ Potrebne povrine za razliite
dispozicije perona
0.00
Mala postaja s okretitem ( 7) Vanjski peron na okretnoj petlji ^3) Unutarnji peron na okretnoj petlji
Nain
postavljanja
u odnosuna
smjer kretanja
Paralelno Koso pod
45
Okomito
Duljina
parkirnog
mjesta u m 32 12 24 12 24
Mogunost
smjetaja 1

k
o
m
p
o
z
ic
ija

iii
2

m
o
to
rn
a
k
o
la

1

m
o
to
rn
a
k
d
a

s a
I
E
1

m
o
to
rn
a
k
o
la

1

k
o
m
p
o
z
ic
ia

ili
2

m
o
to
rn
a
k
o
la

irina
parkirnog
mjesta um 3,5 3,5 3,5 3.5 3,5
irina prilazne
ceste um 4 ,0 8,0 8,0 14 14
Pariima povtSna
uk$. ponSna
kolnika um2
a) za motorna
kola 88 135 89 140 91
b) po tonpozicii 176 178 182
ud) Potrebne povrine za parkiralita
- 9 15.00-
< / ) 7 I
/ / ,
/
/ 0.00 / 30-40
/ /
Radijalni raspored daje vei prednji

slobodni prostor
Peron u obliku polukrunice (vanjski

poloaj); nema prelaenja kolnika
Prilaz
Peron uobliku potukrunice

(unutarnji poloaj); treba prelaziti
kolnik
427
^ - f t ?
t f >
B M W
UBI
Nazubljeni rubni trak
Oznaka bojom
Koso prema smjeru dolaska (45)

za motorna kola
Parkirna mjesta za autobuse s

prikolicom ili samo motorna kola
Parkirna mjesta za motorna kola Za autobuse s prikolicom

okomito na smjer dolaska motorna kola
1
o
1
T-CNTf
U o f
,6.5 6.5!
" ' U H
4,0
i 2
o o
S S
,6,5
i(
Peron okomito na smjer dolaska Dugi perons trakovima za pretjecanje
AUTOBUSNI KOLODVORI
C f ) Uzduni peron u kosompoloaju (1T)
0 d l a z a k
okomito, dolazak koso, i
' W obrnuto
tr? * Kontrola; 2 - Prostorijaza boravak; 3* Benzinska stanica
Veliki prolazni kolodvor s prikljuenim parkiralitem
Prema centrugrada
1 ekaonica
za vozae
2 Priruna
radionica
3 Benzinska
stanica
4 Pribor
5 Kontrola
6 Pota
E
Glavna prometna ulica
( j j )
V e l i ki
prolazni kolodvor s odvojenimdolaznimi odlaznim peronima
Prolazni kolodvor s koso postavljenim odvojenimdolaznimi odlaznimperonima i

parkiralitemsa strane
12,0 t- 12,0-
- I y
3 - J s tl i
UiiiJ iiJ l
* Smjer dolaska
Hej I M
"2 Kl I I
32,0
1 Ulaz putnika u odlasku
2 Ulaz putnika u dolasku
3 Predvorje
4 Otprema prtljage
5 Ulaz putnika u dolasku
6 Doprema prtljage u dolasku
7 Izlaz putnika u odlasku
8 Prtljani ured
9 Skladite prtljage
10 Voditelj ureda
11 Ured
12 Informacije i karte za zrani promet
13 ekaonica
13) Raspored parkirnih mjesta paralelno prema smjeru dolaska
j m
JmuI
1 WC gospoda
2 WC dame
3 Prostorija za djecu
4 Garderoba
5 Kuhinja
6 Osoblje kantine
7 Prostorija za
vozae
8 Ormari za
brojila i ostave
9 Arhiva
10 Pumpna komora
iL
(9) Prizemlje KLM autobusne postaje
O
Suteren (9)
428
^^ Povrina za postavljanje i kretanje
8,0 , Promjena nagiba u [ 8.0
podruju prolaza
Stajalita
A
( 2) Stajalita i vrata (3)
0,5 min
Slobodna irina |
prolaza (potrebna samo 0 , 5 mi n
4 ako postoje stupovi) 14
Stajalite
Veliina ' irina Duljina Vrata prema DIN 14 092 J edinica (E)
bi 1 dio 2 (irina prolaza proraun prema
min. min. b2 xvisina prolaza)
3
>m
2
1 4,5 8 3,5x3,5 9
(po mogunosti
izbjei)
2 4,5 10 3,5x3,5 11,25
3 4,5 12,5 3,5x3,5 14
4 4,5 12,5 3,5x4 14
2>
vidjeti i tablicu u objanjenjima;
3
>odgovora 1/4 stajalita
Dimenzije stajalita - (2)
Vatrogasna vozila Uk. teina
u kg stv.
(dop.)
Razmak
osovina
u mm
Krag
okretanja
0 u mm
Duljina
u mm
irina
u mm
Max. visina u
mmza vozila s
pogonomna sve
kotae (PSK) s
optereenjemna
krovu
Vozilaza gasilaCke ekipe LF 8
Vozila za gasilake ekipe LF 8
Vozila za gasUake ekipe LF 16
5450 ( 5800)
7490 ( 7490)
11300 (11500)
2600
3200
3750
11700 (n.p.)
15050 (p.s.k.)
16100 (p.s.k.)
5650
6400
8000
2170
2410
2470
2800
2950
3090
Vozila za gas. ek LF16-TS 10200 (11000) 3750 16100 (p.s.k.)
mobilnirr
vitlom
7600 2470 3100
Vatrogasne cisterne TLF 8/18
7490 ( 7490)
10700 (11500)
15900 (16000)
3200
3200
3500
14800 (p.s.k.)
14400 (p.s.k.)
15400 (p.s.k.)
6250
6450
6700
2410
2470
2500
2850
2990
3270
Sistema sa suhim sredstvom
TLF 16
Voz. za ga. suhimpostup. 1000
Voz. za ga. suhimpostup. 2000
11500(12000)
7300 ( 7490)
10100(11600)
3750
3200
3200
16100 (p.s.k.)
14800 (p.s.k.)
14400 (p.s.k.)
7000
6100
6450
2470
2410
2410
2990
3250
3300
Okretne ljestve DL 30 12550 (13000) 4400 18600 (n.p.) 9800 2430 3250
Okretne ljestve LB30/5s koem 20200 (21000) 3800 X
1320
19900 (p.s.k.) 9800 2490 3300
Vozilo za opremu RW1
Vozilo za opremu RW2
Vozilo za cijevi SW2000
7200 ( 7490)
10850 (11000)
10200 (11000)
3200
3750
3200
14800 (p.s.k.)
16100 (p.s.k.)
14400 (p.s.k.)
6400
7600
6500
2420
2480
2500
2850
3070
2980
VATROGASTVO I VATROGASNE ZGRADE
DIN 14 092 DD
a) Vatrogasna zgrada za lokalne intervencije moe imati: stajalita
4E, prostoriju za opremu, skladini prostor za specijalnu opremu
1E, prostoriju za nastavu (vienamjenska prostorija za upravu i
centralu) 5E, drutvene prostorije 3E, kunu tehniku 1E.
b) Vatrogasna zgrada za lokalne i ire intervencije, tj. primjerice za
obranu od poara i tehniku pomo, sa sredinjom radionicom
i ureajima za odravanje, kolovanje i vj ebe, moe sadr-
avati: stajalita 16E, pri prijevozu bolesnika daljnjih 4E,
prostoriju za opremu, skladini prostor za specijalnu opremu
4E, prostoriju za nastavu 7E, zajednike prostorije kao
praonica, tu, zahod, garderoba, suionica 4E, drutvene
prostorije kao prostorija za deurnu ekipu, prostorija za
boravak, ajna kuhinja 3E, upravu, prostoriju za voditelja
vatrogasne slube 1E, radionicu za vozila i opremu, kunu
tehniku 2E, prostoriju za ABC*- slubu 4E, centralnu radionicu
(po potrebi). Ako nema centralne radionice za odravanje cijevi,
treba biti radionica za odravanje cijevi 9E, ako nema centralne
radionice za odravanje ureaja za zatitu pri disanju treba biti
radionica za odravanje tih ureaja 4E.
Uz centralnu radionicu treba predvidjeti i odgovarajue skladine
prostorije.
( 5 ) Tlocrtne povrine prostorija (3)
Za tlocrtne povrine prostorija mjerodavne su jedinice (E) prema
(3). Kod vatrogasnih zgrada sa stajalitima razliitih veliina odnosi
se jedinica E na najvee stajalite. Brojem jedinica E odreuju se
najmanje tlocrtne povrine prostorija (vidjeti i tumaenje).
Prostori j a za opremu 1E
Skl adi t e za posebnu opremu 1E
Prostori j a za nast avu 4E
pripadajua pomona prostorija 1E
Zaj edni ke prostori j e:
Praonica, tu, zahod, garderoba, prostorija za suenje 3E
deurna prostorija, prostorija za boravak, ajna kuhinja 3E
Uprava 1E
Prostorija za voditelja vatrogasne slube 1E
Centrala za intervencije 1E
Radionice: radionica za odravanje cijevi,
prostorija za pranje i ispitivanje cijevi
(najmanje 26 m dugaka i 3 m iroka) 8E
Skladite cijevi 1E
Toranj za suenje cijevi sa zidom za vjebanje
4)
Svijetla visina u tornju 23 m 1E
Ako se umjesto prostorije za suenje cijevi predvia ureaj s istom
namjenom, koji mora biti smjeten u prostoriji za pranje i ispitivanje
cijevi, ija povrina tada iznosi najmanje 9E, sa svijetlom visinom
najmanje 3 m.
Radionica za ureaje za zatitu pri disanju 4E
^^ Uobiajene dimenzije pokretnih protupoarnih ureaja jedne od najveih
njemakih tvornica vatrogasne opreme
Odravanje, stavljanje u pripravnost, skladitenje, ukljuujui
zatitu od zraenja, ronj enj e
5)
Prostorija za ABC-slubu
Radionica za vozila i opremu, ukljuujui stanicu
za punjenje baterija, prostorno povezanu s jednim
postojeim stajalitem
Praonica
Kuna t ehni ka
Grijanje, skladite goriva
E = jedinica
4)
Prema DIN-u 14092, dio 2.
5)
Nije ukljuen prostor za vjebe zatite pri disanju.
* ABC - zatita od atomskih, biolokih i kemijskih djelovanja
4E
2E
4E
1E
429
1 Prostorija za opremu
2 Radna prostorija
3 Kontrolna prostorija
4 Prostorija za ventilaciju i
filtere
5 WC
6 Grupna prostorija
7 Vjebaonica
8 Centr. grijanje
Suteren
( 2) Gornja etaa
9 wc
10 Uila
11 Kuhinja
12 Stemb.prastorija
13 Roditelji
14 Djeja soba
15 Djeja soba
16 Terasa
Unutarnje dvorite
Toranj
a
Sjedite vatrogasne slube za lokalne i ire intervencije povezano
j e sa centralom hitne lijenike pomoi - posebno vano za auto-
ceste
istovremeno centar za obuku i izobrazbu
sa svim objektima koji trebaju biti stalno spremni za djelovanje:
praonica za vozila, radionica za odravanje vozila, prostorije za
pranje, njegu i popravak cijevi te zalihu cijevi, toranj za suenje cijevi
- ujedno i toranj za vjebu s mjestima za postavljanje ljestvi.
Jasna funkcionalna podruja za opremanje vozila za intervenciju:
sve prostorije s opremom na jednoj osi uzduno unutra hale za
vozila.
Vozila koja se vraaju sa zadatka obilaze kompleks da bi se vratila
oprema, cijevi i alat, te nakon ienja, pregleda i ponovnog opre-
manja zauzimanju svoje mjesto u hali, spremna za intervenciju.
Centrala za hitnu lijeniku pomo ujedno j e, u sluaju katastrofe, i
centrala za intervencije u irem podruju (i ) -
Situacija
( 5) Popreni presjek-
Kola za interventna vozila
Tlocrt sjedita vatrogasne

Pran
e vozita
slube
>
1 Rezervna sluba
2 Odmor/ljenik
3 Obrada
4 ekaonica
5 Tajnitvo
6 Boravak / de. si.
7 Prostorija za odmor
8 Telekomradionica
9 Komora za odijela
10 Komora za odijela
11 Armature
12 Rez. dijelovi
13 Skladite ulja
14 Boravak
15 Prostorija za odmor
16 Pranje / tuevi
/ S A J
w
17 Presvlaenje
18 Centrala za intervencije
19 Filter za prljavtinu
20 Kemi.sredstvo za gaenje
21 Sredstvo za rezanje ulja
22 Sprave
Arh. R. Bauer
430
1 Deurni
2 Spavaonica
3 Pranje
4 Poarni majstor
1 Punjenje baterija
2 Hala za vozila
3 Spavaonica
4 Centrala
5 Ostava
6 Prolaz vozila
7 Dvorite
8 Skladite ulja
( 5 ) Prizemlje
1 Podzemna garaa
2 Dnevno skladite
3 Skladite cijevi
4 Podrum
5 Ventilacija
6 Barijere
7 Prostorija za el. mreu
8 Strujni agregat
9 Pumpa
10 Presvlaenje
11 Skladite
12 Plin, voda
13 Izmjenjivai,
daljinsko grijanje
Suteren poarne slube 4 u Munchenu,
Arch.: Ackermann +P.
Podloge za projektiranje vatrogasnih zgrada DIN 14092.
Vatrogasna zgrada: u njoj su smjetena vozila i ostala oprema.
Poarna sluba: ukljuuje interventno osoblje, vozila i ostalu
spasilaku opremu, drei j e u stanju pripravnosti. Tu pripada i
deurno mjesto za centralno primanje dojava, uzbunjivanje,
koordiniranje i usmjeravanje interventnih snaga. Poeljni su
slubeni stanovi u okviru slube. Osoblje j e ili stalno u pripravnosti
ili se za intervencije poziva telekomunikacijskim ureajima. Ureaji
za poziv pri opasnosti, upozoravanje i dojavu.
Postupci prije intervencije: parkirati privatni automobil, presvui se
u blizini vozila i preuzeti opremu, zauzeti mjesto u vozilu.
Poslije intervencije: obnoviti opremu vozila, napuniti spremnik
vodom za gaenje, napuniti gorivo.
Pranje, presvlaenje osoblja. Zemljite za to treba centralno
smjestiti u odnosu prema svim ostalim dijelovima naselja, odnosno
u teitu. Treba predvidjeti pregled ni prilaz i izlaz te dovoljno velike
slobodne povrine, npr. za okretanje vozila. Mjesto za pranje treba
biti s talonikom za pijesak i separatorom za benzin, ureaj za
toenje benzina i dizelskog goriva. Povrina dvorita osposobljena
za promet vozila (oko 161). Podzemni i nadzemni hidrant, mjesta za
dodatna vozila, po mogunosti helidrom (50x50 m) i dodatno 15 m
slobodnog prostora. Sportske i zel ene povrine.
Zgrada za vatrogasnu opremu
Gornja etaa
Pro. Hochbauamt Koln
A
^ 1. Kat-> 2. Kat ->
Popreni presjek-
7 Skladite ulja 15 Urtutairje dvorite 23 Prostorija za hobi
8 Pranje vozila 16 Komandant 24 Vjebaonica
9 Hale za vozila 17 Pripravnost 25 Staza za puzanje
10 Pranje cijevi 18 Presvlaenje 26 Grijanje
11 Skladite cijevi 19 Pranje 27 Ventilacijski agregat
^ 12 Skladite dijelova 20 Prostorija za ocfefa28 Skladite
5 Grup. prostorija 13 Radionica 21 Vjetrobran 29 Prostorija za baterije
6 Garaa 14 Zatita od guenja 22 Predvorje 30 Telefon, radioveza
Prizemlje i suteren zgrade za vatrogasnu opremu
431
-1,70-1,90- -2,25-
r
05
^
0
S
fr
Bicikl
( 3 ) Mini
- 3,52 -
( 4) VWLupo
-3,71-
( D VW Polo
I 4,08-
New Beetle
I 4,15 1
VW Bora
-4,15
VWGolf
.4,67 1
VW Passat
I 4,67
VW Passat Variant
I 4,61
( l ) Sharan
432
( D Motocikl
'1,41-95-4
T
1,35
0,61 i
Polumjer 4,8
f 1,64 1,13j r g t
T
1,46
... 1.1
I Polumjer 4,92
K1.65H-1.10H I 0,921
T
1,42
-Polumjer 5,45
I - 1 , 7 2 H - 9 4 H I 1,21
T
1,49
-Polumjer 5,45
I - 1,73 -(- 90 H I 1 2t
T
1,44
. Polumjer 5,45
j-1.73H1.10-l I 1,081
T ^
1i 44 7 =
I Polumjer 5,45
M. 74H96H 1,251
T
1,46
I
-Polumjer 5,70
I- 1,74H-96-| j 1,251 j
T
1,49
I Polumjer 5,70
I -1.81 H-79-I I 1,56t
T
1,73
i
-Polumjer 5,85
VOZILA
Dimenzije, polumjeri okretanja i teine tipinih vozila s aspekta
potrebnog prostora i propisa za garae, parkirnih mjesta, ulaza i
prolaza.
AUDI A3
. 4,48 1
AUDI A4
. 4,48 1
@ AUDI A4 Avant
I 4,79.
AUDIA6
- 4,79 .
AUDI A6 Avant
I 4,43 1
(17) BMW3er
. 4,43 1
BMW 3er Touring
I 4,77
BMW 5er
I 4,80
h 1 . 7 2 H 1 . l H p u t
T
1,42
-Polumjer 5,45-
M. 73- f 98- | I 1,2t I
T
1,41
-Polumjer 5,58-
f- 1, 73- f 98H I i | 3 t
T
1,41
I
-Polumjer 5,58-
( - 1 . 8 1 - H 9 6 H p 7 t
T
1,45
-Polumjer 5,84-
i_ 1.81H-96H n r r
T
1,45
I
I Polumjer 5,84-
( - 1 . 7 0 H - 9 2 H I 1, 36 t j
T
1,35
I
-Polumjer 5,19-
(-1,70-1-92 -1 1,361
T
1,35
I Polumjer 5,19 1
h- 1,80(-96H j 1,51 I
T
1,41
I
I Polumjer 5,50-
\ - 1,80 (-96H 1,571
1,42
I
I Polumjer 5,50
BMW 5er Touring
VOZILA
4,98
( ? ) BMW 7er
I 4,78 1
( g) BMW 8er
4,02
( | ) Z3 Rodster BMW
I 4,51 _
Mercedes C 180
Mercedes C 180 Avant

4,79 1
Mercedes E 430
4,81
( t ) Mercedes E 430 Avant
I 4,57 1
( ) Mercedes A140
I2,50
Smart
.4,56
mni i i ui i

f-1.8694^ I 1,821
1,41
-Polumjer 5,83
I - 1.85 [-1.08-1 I 1,85t
T
1,34
-Polumjer 5,75-
|_ 1,69-f 94-I I 1 22 t
1,21
-Polumjer 4,90
I-1,72-(.89 H r j j f
T
1,42
TTTTTTtTTTTT. Sl l l l l l l l l l l l l l l l l l l
-Polumjer 5,37 1
f 1,72-1-89-1 H T T
-Polumjer 5,37
|_ 1,80_(-93-| I 1,681
T
1,42
I Polumjer 5,67
I 1,80f 93-j I 1,771
T
1,47
-Polumjer 5,67
1-1.71-4-89 H I 1,09t
T
1,57
l Polumjer 5,35
M.5U87H I 0|72t I
T
1,55
-Polumjer 4,35
h 1,72 - f 1,37-1 I 1,42t
1,55
Mercedes CLK
-Polumjer 5,35 -
Mercedes
Rolls-Royce
4,25
Porsche 911
I 4,52
Porsche 928
VW J oker
-4,57-
| C ZJ ( =3 1 \ 1i 14
I
92
VW (povieni prostor) Kombi
I 5,55 1-65-1
-1,70-99-t I 1,95t
-Polumjer 5,70
-1.70f-99- 2,071
D f l
1,92
-Polumjer 6,50
-1,9>-1,0-t 2,1t
1,67 )
J I T
-Polumjer 6,35
-2.04-1.0-" i 22t

1,45
Polumjer 6,5 "
^1.65-J -91 -J r j j f
T
1,30
I
-Polumjer 5,87 1
I 1,89 1-1,05-| I 1,4t I
1,28
"Polumjer 5,85
I
2.08
1.85- -1,12 I 1,8t I
-Polumjer 5,35 / Syncro 5,651
i1,851,12t I 1,94t I
-Polumjer 5,35 / Syncro 5,65 -
i1,651,12< I 1.53t I
/ \
1 1
iPolumjer 5,35 / Syncro 5,65-1
I 1,92 1-95-| I 4 6t I
T
2,80
Kola hitne pomo
-Polumjer 6,40
433
i1.64i
TERETNA VOZILA
DIMENZIJ E, POLUMJ ERI OKRETANJ A TIPINIH DNEVNIH
VOZILA f AUTOBUSA
t ' ( T ) Caddy - dostavno vozilo
-5,63
V ^ ^ Teglja s prikolicom L = 151
^ Standardni meugradski linijski autobus 0 22, i
2,50-
Tertno vozilo s prikolicom L = 18m
4,00
Visokoprosiomi autobus za duga putovanja
-17.47-
0 22.67
t ^ ( l ^ ) Teretno vozilo s tendom - prikoloicom L = 18 m, B = 2,50 m
C
Standardni zglobni autobus B = 2,50 m
0 21,23
434
1 sigurnosni
trak
, 2.30
S '
\
M, 50^3,001-4,504
Parkiranje i izlaenje a
pod 30 jednostrano, ali
samo jednosmjerno
5,16 .3,50, 5,16 J . IO |
Koso pod 45,
parkiranje samo iz
jednog smjera
PAR KIR ALITE
Parkirna mjesta se sprijeda i sa strane ograniavaju najee 12-20
cm irokim obojenim prugama (bijelo ili uto), koje se radi bolje
vidljivosti pri postavljanju prema zidu nastavljaju na zidu do visine
priblino 1,0 m. Kao ogranienje dokazali su se i bono postavljeni
pragovi, duine oko 50 - 60 cm, irine 20 cm i visine 10 cm.
Postavljanjem prema zidu ili uz rub parkiralita treba radi
spreavanja oteenja predvidjeti odbojne pragove, uad ili ogradu
do visine osovine. Pri postavljanju vozila jedno nasuprot drugome
slue oko 10 cm visoki popreni pragovi kao prednje ogranienje.
Treba uzeti u obzir preputanje vozila -+ Pri postavljanju pred
zid dovoljan j e rubnjak ili guma- @
f 5.48 +4. 50+ 5.48-|
o pod 60, pa
: jednog smjera
p ^^ Koso pod 60, parkiranje samo
5,00+5.50 + 5.00 4
. . 90, pamranje i iziaienje mogue
K ( 5) iz oba smjera, irina parkirnog
mjesta 2,50 m
|-5.00-(-6.50 + 5,00H
a 90, parkiranje i izlaenje mogue
l r ( 6 j iz oba smjera. irina parkirnog
mjesta 2,30 m
Parkirna mjesta i irina kolnika
Nain parkiranja Potrbna povr-
ina po park.
mjestu uklj.
prilaz m
2
Mogu broj
park. mjesta
na povrini
od 100 m
2
Mogu broj pa-
rk. mjesta na
povr. od 100m
duljine puta
(jednostrano)
->(T) 0 paralelno s voznim trakom.
Ulaz i izlaz otean - povoljno
za uske ulice
22,5 4,4 17
->(2) 30 prema voznomtraku. Ulaz
i izlaz jednosmjeran. Velika
povrina
26,3 3,8 21
- ( ) 45 prema voznom traku.
Dobar ulaz i izlaz. Potrebno
malo povrine. Uobiajen
nain postavljanja
20,3 4,9 31
->@ 60 paralelno s voznim
trakom. Ulaz i izlaz otean -
povoljno za uske ulice
20,3 4,9 37
-> (5) 90 okomito prema voznom
w
traku (irina park. mjesta 2,50
m). Potrebno jako okretanje
vozila
19,4 5,1 40
- ( ) 90 okomito prema voznom
traku (irina park. mjesta 2,30
m). Male potrebne povrine po
park. mjestu. Prikladno za
kompaktna parkiralita, esto
se primienjuje.
19,0 5,3 44
Postavljanje parkirnog
mjesta prema voznom traku
pod kutem od
Potrebna irina voznog traka (u m) pri irini parkirnog
mjesta od
Postavljanje parkirnog
mjesta prema voznom traku
pod kutem od 2,30 m 2,40 m 2,50 m
90 6,50 m 6,00 m 5,50 m
75 5,50 m 5,25 m 5,00 m
60 4,50 m 4,25 m 4,00 m
45 3,50 m 3,25 m 3,00 m
do 30" 3,00 m 3,00 m 3,00 m
1.65
1.80 2,30
visina iznad tla
Duljina l =4,50m
irina B - l.80m
Prepust sprijeda 0 =0,85m
Prepust straga Un =1,35m
R azmak osovinaA 2,30m
R azmak kotaa b =1,30m
Visina H =1,65m
Teina G - 2 , 0 t 2 0 k N
45 samo jednosmjerni promet
Parkiranje samo jednosmjerno
(prostor za ozelenjavanje)
Stardardno osobno vozilo
-5,00-8-5,50-1-5,00-4-5,00-8-5,50-1-5,00-
31.00
t-1.10-f-1.10-)
-5,16-0.50 8.70-
I 26.02-
.501-5.16-1
60 parkiranje jednosmjerno
H
rr\ 90 irina kolnika 5,50m irina
i y parkirnog mjesta 2,50 m
P
Koso postavljanje
T20- 30
140- 50
^ ^4) Popreni pragovi i odbojnici
435
i :
1
2,40 2,30 2,40 3,50 2,50 1,40 2,90
Q Ako su parkirna mjesta ograniena stupovima ili zidovima mora se irina poveati
(2,70)
Trak za prepust vozila
i F
2,50 2,30 2,50
Sueno parkiranje u parkirnoj zgradi ^^ Udobno parkiranje i izlaenje
4,30
PARKIRALITE
- t u
Ako je parkirno mjesto ogranieno
stupom, zidom ili slino, treba ga
na toj strani proiriti za 10 cm
- > - T o ne vrijedi za meha-
nike podizne platforme i auto-
matizirane garae. Ako je par-
kirno mjesto sa strane prema
pjeakoj ili biciklistikoj stazi ili
sa strane uz razdjelni pojas ogra-
nieno rubnjakom, tada on slui
kao odbojni prag - +( ) .
Primjeri - > - pokazuju kako
se parkirna mjesta mogu obliko-
vno uklopiti u okolinu a da im se ne
ogranii funkcionalnost. Za pove-
anje slobodnih povrina mogu se
skupine parkirnih mjesta sasvim ili
djelomino spustiti ili opremiti oze-
lenjenim krovom. Zelenilo nema
samo oblikovne kvalitete ve i
zasjenjuje i poboljava ekoloke
uvjete (apsorpcija praine) -
^^ S odbojnim pragom
^^ Parkiralite s nasadom Nasadi okomito prema voznomtraku Uputena parkirna p o v r i n a (12) Parkiranje uzdu ulice
70 - T
4,30
t
6,0
t
9,80
I
6, 0
I
5,0
-L
70.
'4,30' 6,0 '3,0' 10,0 '3,0' 10,0 '3,0' 10,0 '3,0'4,50'2,i0
(13) Primjer: parkiralite osobnih vozila
12.5
U 4) Varijanta: koso postavljanje
436
St andar dno osobno vozi l o
Trag kotaa \
R vanjski 600
Standardno osobno vozilo
0, 5 m Granica slobodnog profila
TERETNA VOZILA
OKRETANJ E QP
Informacije: Forschungsges. fr Straen- und Verkehrswesen e.V.,
Kln, Konrad-Adenauer-Strae 13
Vrsta, veliina i oblik okretita moraju odgovarati nainu uporabe
vozila i urbanistikim uvjetima. Teko j e dati opevaee preporuke
za odabir pravilnog okretita. Pri odreivanju okretita treba uzeti u
obzir zahtjeve vatrogastva i odvoza smea. Neki prijevoznici
odbijaju opsluivati u tzv. slijepim ulicama i na putovima gdje se
vozila za odvoz smea mogu okrenuti samo manevriranjem unazad
ili moraju dugu dionicu svladati vonjom natrake.
Okretita se mogu izvesti u obliku ekia - - , kruga ili petlje
- - - Okretni eki zahtijeva ranirno manevriranje. Bolje su
okretnice u obliku kruga ili petlje, gdje vozilo prolazi u jednom
potezu. Iz razloga upravljake tehnike treba okretita oblikovati
asimetrino prema lijevoj strani - . Na vanjskim stranama
okretita trebaju zadovoljavajue sigurnosne povrine biti bez
vrstih zapreka da se omogui preputanje vozila. Kod okretnih
petlji moe se sredinja povrina ozelenjeti - . Okretni eki
pogodan j e samo za osobna vozila - > . Ako j e kolnik iri od 6 m i
ako se za okretanje moe koristiti i pjeaki hodnik ili prilaz garai,
takvo okretite nije potrebno.
U Krug okretanja za osobno vozilo f K S - S S T
Proireni gabarit 1,00
-12,75-
Okretite u obliku ekia za
osobno vozilo
I6,00I
Proireni gabarit i ,00
_1,00
TR =I.OO
i ~ NÔ
R
cxk
I -
Prikazano bez
pjeakih puteva
V J
l-3.OOt3.OOl
I6,00-
H
Okretite uobliku ekia za osobna i
f / w ) teretna vozila duljine do 8 m(vozila
za smee, vatrogasci, ter. v. 6t)
Proireni gabarit
^" f g ) Okretite za teretna vozila duljine fa ^
W
10mi 22t (3-osovinsko vozilo za ^ \ U kao (6)
4 g7 Proireni gabarit
' 1,50
3, 31 10,50
( 2, 49) (6.50) ( 2, 49) (6.00)
Proireni gabarit
(17,48)
Vanjska dimenzija
Vrsta vozila Duljina Razmak
osovine
Duljina preputa irina Visina Polumjer
kruga okretaja
Vrsta vozila Duljina Razmak
osovine Sprije
dai
Straga
irina Visina Polumjer
kruga okretaja
Vrsta vozila
[m] [m] [m] [m] [m] [m] [m]
Bicikl
Moped
Motocikl
1,90
1,80
2,20
0,60
0,60
0,70
1, 00"
1, 00"
1, 00"
Osobni automobil 4,70
(4,30)
2,70 0,90 1,10 1,75
(1.70)
1,50 5,80
2
'
(5,702)
Terenska vozila
Transporter
Dostavno vozilo
Teretno vozilo (24t)
4,50
6,00
9,50
3,50
5,30
3
'
0,70
1,50
1,80
2,70
1,80
2,10
2,50
5
2,00
s
'
2,20
s
*
do 4,00
6,00
6,10
9,60
Teren, vozila s prikolicom
Motorno vozilo (24 t)
Prikolica (18t)
18,00
9,50
7,10
5,30
3
>
4,70
1,50
1,10
4
>
2,70
1,30
2, 50"
2,50
2,50
4,00
4,00
4,00
do 10,50
Autobusi
Turistiki autobusi
Autobus na kat
Stand.linijski autobus
Stand, zglobni autobus
12,00
12,00
11,48
17,40
6,30
6,30
5,88
5,63/6,17
2.55
2,45
2.56
2,56
3,15
3,25
3,04
3,04
2,50
5
>
2,50
s
'
2, 50"
2, 50"
bis 3,40
4,00
3,05
3,05
11,50
10,20
11,00
do 12,00
Max. dop. dimenzije
Pojedinano vozilo
Teglja
Autobus
kao zglobno vozilo
Teren, vozilo s prikolicom
12,00
16,50
18,00
18,00
2, 50
5
4,00 12,50
Napomene:
1
>Uk. visina s vozaem oko 2,00 m *> Bez vanjskih ogledala
2>
Za kretanje u parkirnim zgradama Visina vozake kabine
3)
Pri 3-osovinskim vozilima je stranja " S vanjskim ogledalima 2,95 m
dvostruka osovina skupljena u jednu
8)
Hladnjae do 2,60 m
sredinju osovinu ' ' Proraunsko osobno vozio s
Bez duljine rude reduciranimdimenzijama
(J O) Osnovni podaci o vozilima- s. 432-434
fc*
0 k r e t n a
P
etl
J
a z a
terenska vozila / g \ Okretite za 2-osovinsko vozilo za
s
prikolicomi zglobne autobuse smee odn. za 6 m- dostavno vozilo
Vrsta ceste Namjena
podruja
-Proraunska vozila R
(m)
Napomena
Kolni lokalni put,
slabo optereeni
lokalna cesta
Stanovanje Osobno vozilo 6 - Krug okretanja za osob. vozila
- Za vozila za smee posebna
regulacija (na pr. veza s ogranienjenr
prolaza)
Lokalna cesta Preteno
stanovanje
Osobno vozilo,
vozilo za smee
2-osovinsko
8 - Krug okretanja za veinu vozila
za smee i male autobuse
- Mogunost okretanja za sva
normalna vozila manevriranjem
Lokalna cesta Stanovanje,
vrlo protkano
obrtnikom
djelatnou
Osobno vozilo, vozilo
za smee, 3-osovin-
sko terensko vozilo,
standardni linijski auto-
bus, zglobni autobus
10
11
12
- Dovoljan krug okretanja za veinu
doputenih teretnih vozila
- Krug okretanja za novije linijske
autobuse
- Krug okretanja za zglobne autobuse
Lokalna cesta
Preteno
radna zona
Teretno vozilo s priko-
licom, zglobni autobus
12 - Krug okretanja za najvea zakonom
doputena vozila
Na vanjskoj strani okretita treba predvidjeti slobodni prostor irine 1,00 m za vozila poveane duljine
Preporuke za odreivanje polumjera kruga okretaja (R)
437
550 5,50
7\ 45- postavljanje teret-

' nih vozila i autobusa
I- -i 15,50 V 4
5.50 550
45- postavljanje zglobnih
autobusa i teretnih vozila -
ovo je tekst desne slike
4,00
30-postavljanje teretnih
vozila s prikolicom
4,00
1-15.00-20,00-t-16.00 - 22,00 -
-18,00-
m
I12,00 112.00I
. 90-postavljanje
/ ( 3) pojedinanog
terenskog vozila
m m
12,00
10,00
P ^^ 90-postavljanje ter. v. s prikolicomp Parkiranje pod 45
j L /gN Gubitak prostora pri uzdunom
* ^- s postavljanju
TERETNA VOZILA
PARKIRANJE I OKRETANJE
Nisu preporuljive fiksne ozna-
ke na kolniku za teretna vozila
zbog njihove razliite veliine.
Osnovne dimenzije potrebnog
prostora i povrine za teretna
vozila proizlaze iz dimenzija
vozila pri vonji u pravcu, kroz
zavoj i pri ulazu i izlazu s
parkiralita. Pri vonji kroz zavoj
posebno treba uzeti u obzir
krivulju povlaenja koju opisuju
unutarnji zadnji kotai.
Prema cestarskim propisima,
najvee jo doputeno vozilo
ima vanjski polumjer okretanja
12 m. Za najvei broj dopu-
tenih teretnih vozila polumjer j e
vanjskog kruga okretanja 10 m
s. 437.
duljina vozila
A
10,70 m 7,60
12,20 m 8,50
13,70m 10,40
p Potreban prostor na ulinim
uglovima
Mogunost okretanja u skuenom^ /gN
prostoru ^ ^'
7,50
Okretite u obliku ekia u vrlo
skuenomprostoru
U Prolaz
p (j5) Pojedinano postavljanje (l6) Postavljanje u redu
Slobodni prostor za ulaz i izlaz
Duljina vozila a Standardna irina b Slobodni prostor c
Teretno vozilo 221 3,00 14,00
10.00 3,65 13,10
4,25 11,90
Pojedinano teretno vozilo 3,00 14,65
12.00 3,65 13,50
4,25 12,80
Teglja 3,65 15,00
15.00 4,25 14,65
Tablica za i
438
Rampe podesive po
visini
Ter. vozilo c j e na veem
razmaku od susjednog vozila
da mu ne smeta
Utovarna i istovama rampa: vrlo uska parkirana vozila moraju poi naprijed prije
nego izau s parkiralita
I -
KC
r ^ ^
* ;
/
}5. 0|+ - t 2 5 , 0 - -18,0-
I
I ! !
I i
i i
" ~ 7\ P ovrina za
\ '
1
.
i i istovar
' \
1
^
| Ograeno ravno mjesto
i za istovar
i
' a : Mogu istovar dvaju
ter. vozila
istovremeno
b: Mogu istovar samo
j ednog ter. vozila
4,0-j
^^ Utovarne i istovame rampe zahtijevaju najvei dio povrine dvorita
15, 0
S
5
6, 0- 11- 5, OH
2, 50
I stovama povrina
na visini od 1,5 m
^^ Utovama i istovama rampa
izvoz
!. ft'
:=: \
1
\
I i
Dok za utovar i istovar
-20,0-
Platforma
na visini
od 1,2 m
*yj~n
ni
u i
ii i
k i
H - 6, 5-
^ 1,2 m
Nadstrenica
Najmanji mogui prostor za tovarne

rampe
UTOVARNE RAMPE
Primjer optimalne dubine dvorita za tegljae duine 18 m .
Uz te pretpostavke dobiva se za prilaz dubina od 35 m. I najdui
teglja moe udobno ui i izai. To j e vano za reguliranje prolaza
vozila koja se kreu prema voznom redu. Ako se ti uvjeti ne mogu
ispuniti, zupasta rampa od 10 + 15 stupnjeva moe dati
zadovoljavajue rjeenje - (5).
Najvei polumjer okretanja teretnog vozila s prikolicom priblino je
12 m. Sigurnosni razmak izmeu dva susjedna vozila: kod tovarne
rampe najmanje 1,50 m, kod tovarnog otvora najmanje 3,00 m.
v \
3 4 /
/ / 33 / <2 8 \ i
a: 2, 8 m
b: 3, 9 m
c: 4, 7 m
d: 5, 5 m
e: 5,1 m
t: 4, 6 m
g: 26, 8 m
Uobiajene dimenzije kruga

okretanja za ter. vozila s
prikolicomduljine 15 m
Uobiajene dimenzije kruga
^^ okretanja ter. vozila s krutim
podvozjemi velikimrazmakom
osovina
- 10, 7-
c
v d o k . v.
raz l i i to
C 3 0
T
4, 3
A B C
Motorna Pozicija Prostor
kola s tovarenja ispred
prikolcom hale
\QJ 3,0 14,0 \QJ
3,7 13,1
4,3 11,9
12,2 3,0 14,6 12,2
3,/ 13,4
4,3 12,8
13,7 3,0 17,4 13,7
3,7 14,9
4,3 14,6
(TS) Utovar i istovar u unutarnjemdvoritu
Manevarska povrina
Q] [
m
H H
Tovarna povrina
HE
ekanje
L Q = = i J
^^ Desnosmjerni promet u smislu kazaljke na satu
- 3, 0- - 4. 0-
Presjek kroz dok za tovarenje s visinski podesivomtovarnom rampom
irina prolaza
Razina prizemlja Svijetla visina Visina vozila Rampa
(12) Dimenzije natkrivenih dokova za tovarenje
439
Dop. ukupna teina 2,5 3,5 7,0 13,01
Ukupna irina 1,0 1,0 1,2 1,5 m
L =Ukupna duljina 2,4 2,8 3,4 3,6 m
Q Viljukar - kolica
Razlika visine 90 - =1,10
Viljukar/ dimenzije
I50 H
Pretovarni most, podesiv
fcv.l
^^ Pretovarni lim, fleksibilan
RAMPE, TOVARNI MOSTOVI, PODIZNE PLATFORME
Rampe i vozila moraju radi nesmetanog tovarenja imati mogunost
sigurnog premotenja. Tovarni mostovi sa sigurnou povezuju
svako vozilo ili vagone. Pri tome moe tovarna povrina vozila biti
via ili nia od rampe >() (4) i moe imati navozne aluminijske
klinove pomou kojih se niska vozila izjednauju s visinom rampe
. Navozni klinovi imaju kotaie radi lake dopreme na mjesto
rada. Pokretni tovarni lakometalni mostovi mogu se bono pomicati
- .
Pokretni tovarni mostovi mogu se kotrljati i prenositi, mogu sluiti za
eljezniki pretovar .Tovar ni mostovi automatski hidraulini, s
istaknutim pragom .
Hidrauline krine podizne platforme za premotenje razlike u visini
izmeu dvorita i vozila , izmeu vozila i rampe ili
izmeu dviju rampi . Mobilne tovarne platforme .
Stalno prilagoavanje razini pojedinog teretnog vozila pri utovaru i
istovaru. Viliar se isporuuje s pogonom na struju, benzin, dizelsko
gorivo ili plin . Mobilne tovarne rampe za utovar u kontejnere,
teretna vozila i vagone automatski se prilagoavaju deformacijama
opruga vozila pri utovaru odnosno istovaru .
( 5) Podizanje stranje osovine
Trajna i pokretna kosina za

izjednaenje visine
J ednostavne rampe -
Razina dvorita, tovarenje
podiznimstolOTima ili tovamim
kosinama
Izjednaenje visine rampa - dvorite

hidrauliko podizanje platforme
Dvorite - tertno vozilo
- U -
tb
Duljina mm irina mm Nosivost kg
1500 1500 3000
1750 1500 3000
1750 1750 5000
0 U
Li I-2
B Nosivost,^
290 300 2300 2000 1500 3000
360 300 2800 2500 1750 4000
430 300 3300 3000 2000 5000
^^ Okretni pretovarni most, moe se
bono premjetati
Natkrivena rampa s
elektrohidraulipkim tovarnim
rampama ->
Pretovarni most
Integrirane tovarne rampe i sustavi
za zatitu rampi od nevremena
Tovarenje unutar objekata s

elektrohidrauligkim tovarnim
rampama ->
Pilaste rampe pri suenoj
manevarskoj povrini
440
I
I
43,
I
I
0 1 8,0
2
f Mea
1,0-1,5
2,50
L =S8,0
H = S3,0
L x H = 20 m
Betonsko oploenje s 30% udjela reki
Dopustivo bez razmaka do
susjedne mee-
( 2 ) Presjek-
i L
Kua i t

Privoz kui/garai
Garaa j
im:
Garaa uz |
kuu i
I * I
I l
Garaa u dvoj nom objektu
l I
l 1
I 1
1 t
I l
B
i /
Y
^^ Garaa u kui
0
1
Garae ispred dvojnog objekta
Garaa na stranjemdijelu zemljita
V
Pogled
J \
P ogled

OO
P ogled I
| Kua
Tlocrt
Garaa s ostavomi prostoromza
kante za smee
^^ Dvostruka garaa s ostavomi
Garaa / Mea pro-
lazi koso
kolnimprolazom
( 9) Garaa uz kosu mû
1 - r t - T
J
"I - '
1111111
l i
i L ==
H
P ogled
o o
<0
3
%
m
Pojedinana i dvostruka garaa na

padini-
( l i ) popreni presjeka
Tlocrt
(12) Garaa s natkrivenimulazom
GARAE
Or i j ent aci j ski podaci za
odreivanje potrebnog broja
parkirnih mjesta (izvod)
Stambene zgrade:
- zgrada za j ednu obitelj
1 - 2 PM/st an,
- zgrada za vi e obitelji i ostal e
zgr ade sa stanovi ma
1 - 1 , 5 PM/st an,
- zgr ade sa stanovi ma za starije
osobe
0,2 PM/st an,
- vi kendi ce i zgrade za odmor
1 PM/st an,
- internati za dj ecu i oml adi nu
1 PM na 10 - 2 0 kreveta,
al i naj manj e 2 PM,
- studentski domovi
1 PM na 2 - 3 kreveta,
- domovi za medi ci nske sestre
1 PM na 3 - 5 kreveta,
ali naj manj e 3 PM,
- radni ke nast ambe
1 PM na 2 - 4 kreveta, ali naj manj e
3 PM,
- staraki domovi
1 PM na 8 - 1 5 kreveta,
al i naj manj e 3 PM.
Zgrade s uredima, upravnim
prostorijama, ordinacijama i si.:
- uredske i upravne prostorije
openito 1 PM na 30
- 40 m
2
korisne povrine,
- prostorije s velikim prometom
(alteri, otprema,savjetnici, lijenike
ordinacije i si.)
1 PM na 20 - 30 m
2
korisne
povrine, ali naj manj e 3 PM.
Vfeiistedjmenze Unutarrje mjsre Ukupna Zidar, mprevrstgu
irina Duljina irina Duljina visina irina Visina
2,73 5,25 2,53 5,03 2,45 2,25 2,125
2,93 5,25 2,73 5,03 2,45 2,50 2,125
3,18 5,25 2,98 5,03 2,45 2,625 2,125
2,73 5,70 2,53 5,48 2,45 2,25 2,125
2,93 5,70 2,73 5,48 2,45 2,50 2,125
3,18 5.70 2,98 5,48 2,45 2,625 2,125
2,73 6,15 2,53 5,93 2,45 2,25 2,125
2,93 6,15 2,73 5,93 2,45 2,50 2,125
3,18 6,15 2,98 5,93 2,45 2,625 2,125
Standardne dimenzije gotovih garaa
U 3) Dvostruka garaa ispred kue
ssi s}
"^gjjEEDi
(14 ) Dvostruka garaa u suterenu (15) Dvostruka garaa u suterenu Dvostruka garaa u kui (17) Natkriveno parkirno mjesto uz kuu
441
Nadstrenica za osobno vozilo

ravnimkrovom
NADSTRENICE ZA OSOBNA VOZILA
- C D
Natkrivena parkirna mjesta omoguuju novane i prostorne
utede, dajui vozilima dovoljnu zatitu od atmosferskih utjecaja
(preporuuje se zatvoreni zid prema vjetrovitoj strani). Preporuuje
se kombinacija s jednim zatvorenim prostorom za odlaganje (za
bicikle itd.) .
Nadstrenice se isporuuju kao graevni kompleti, sa stupovima,
okovima i vijcima te olucima i olunim cijevima @ - ( ) .
Primjeri rasporeda i oblikovanja nadstrenice za osobna vozila,
povezano sa stambenom zgradom ( 4) - ( f ) .
2
a
aômobte
r adaS nadS l r 0 n, C Om
( D Nadstrenica uz katnicu
2 5,00
U Dva os. vozila i ev. bicikli
2, 75 > 2, 75
t ? Zajedniko parkirno mjesto
442
5.40
| 1
O I f e ^ C T ^ i
m lp
\
J r " T-
\ \
5,50
p ^^ Nezavisno parkiranje
jedno iznad drugog
Nezavisno parkiranje 3-struko
jedno iznad drugog
2,30 , 2.30 , 2,30 , 2,30
I 1 1

cm"
s
ev"
a
v
d

cm"
s
ev"
a
v
d
o n a

cm"
s
ev"
a
v
d
o n o
m HB
5,40 5,50
1
ODD
t :
1,92-2.23
GARAE I PARKIRNI OBJEKTI
U pojedinanim garaama mogu
se dva vozila parkirati jedno iz-
nad drugoga pomou pomine
platforme - > + .
Rukovanje j e elektrino. Ako
nestane struje, runom pumpom.
Parkirno dizalo do 3 osobna
vozila kao garae u nizu u
dvoritima ili parkirnim zgra-
dama, rukovanje s komandne
ploe kod vratara. Optereenje
po parkirnom mjestu j e 2500 kg.
Nagib prilaza garai = 14%. Sus-
tavi - - postavljaju vozila
na parkirne palete koje se guraju
u stranu tako da j e prilaz po-
novno slobodan. Pomino posto-
lje - prevozi vozilo kroz sre-
dinji prolaz do parkirnog mjesta
odnosno dizala ili izlaza. Parkir-
ne palete u uzdunom ili popre-
nom smjeru mogu za 50 - 80%
bolje iskoristiti parkirni prostor.
Garae s dizalom -
omoguuju najbolje iskoritenje
prostora. Upravljanje pomou
kljua u ulaznom prostoru oba-
vlja voza. Mogue do 20 etaa.
Do 10 etaa hidraulino dizalo. U
zgradu ne ulaze ljudi, pa j e
reducirana visina etae = 2,10 m.
Uteda prostora, sigurno u
pogonu, bez buke, bez ispunih
plinova, ekoloki povoljno. Na
jedno dizalo predvia se 40 - 80
osobnih vozila. Vrijeme parki-
ranja i izlaza 1 - 2 min u prosjeku.
Za ekstremno usku parcelu treba
primijeniti popreni slaga- .
i
I T
i 8
1
t ? ( 7 ) Parkirne palete (Whr) P ( S ) Palete za pomicanje vozila (Whr) V ( ) Pomine parkirne palete (Klaus) ->
DDD
m u
T
2,50
1
T
2,50
1
EE
r
sna
T
2,50
1
EE
r
DQ3
EE
r
5.30 5,00 25
( tj ) Tlocrt garaa s dizalom (A.I.R.)
' 2, 50" 3,30
/W Parkirne palete u uzdunom
smjeru (Klaus)
P ^2) Popreno postavljanje V (13) Popreni presj ek- V @ Parkirni sef, do 20 osobnih vozila
443
p Mogu poloaj stupova,
postavljanje okomito
f
l A A
| |
srv
P ^ ^ Mogui poloaji stupova
PARKIRNE GRAEVINE
- >&}
Svi elementi nosive konstrukcije (stropovi/zidovi/stupovi/elementi
za ukruenje) parkirnih zgrada moraju biti otporni protiv poara.
Otvorene garae treba protupoarno graditi. Za nadzemne i
podzemne garae preporuuje se 2,20 m svijetle visine u prolazima.
Za smjerokaze i signalizaciju za kolni i pjeaki promet treba dodati
25 cm. Za naknadnu ugradbu novog troivog sloja potrebno je
daljnjih 5 cm. Prema tome j e ukupna visina etae 2,50 m + visina
konstrukcije, dakle, ovisno o odabiru konstrukcije 2,75 - 3,50 m.
Gusti raster stupova, uz pogodni raspored, omoguuje malu visinu
konstrukcije i time smanjuje trokove, bez ugroavanja namjene -
- .Konstrukcije velikih raspona imaju za 7- 12% manju tlonu
povrinu stupova .
Usponi i rampe moraju se odgovarajue oblikovati i dimenzionirati
-> . Ravne ili zavojite rampe nastaju nagibom meukatne
konstrukcije s.445, u zavojitom obliku . Vozila obostrano uz
kolnik. U di j agr amu- predoeni su, za potrebe idejnog projekta,
podaci o povrinama, ukljuujui prolaze i prilaze na kojima se
moe parkirati odreeni broj vozila. Primjeri prikazuju oblike
parkirnih zgrada i raspored rampi, dva puta dva reda pomaknuto,
etveroredno i esteroredno, pod kutom, rampe u smjeru prometa,
kao parkirna zgrada s rampama, sa zavojitim rampama.
Armiranobetonske konstrukcije (monolitne, od predgotovljenih
elemenata ili mjeovita konstrukcija) najbolje ispunjavaju uvjete
protupoarnih propisa. eline konstrukcije se najee izvode kao
sustav glavnih i sekundarnih nosaa, ali ih radi zatite od poara
treba obloiti betonom, vatrostalnim ploama ili bukom. Kod
garaa su doputena velika prometna optereenja od teretnih
vozila. Za dimenzioniranje treba pretpostaviti ukupno optereenje
od 3,5 kN/m
2
, za rampe 5,0 kN/m
2
. Ozelenjeni krovovi 10 kN/m
2
.
m J P ovrina
750. A
-5,00 h> 4,00-j
B) J ednostavnije s meupravcem
V ^ ^ Promjena nagiba rampi
>P ovieni rubnjak H = 8 cm
Dvosmjerna
-57,00-
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30
Vozila
Minimalna irina ravnih rampi Spiralna parkirna rampa p Potrebna povrina za parkiralite ukljuujui prilazne povrine
etveroredno Dvoredno smaknuto
P ^ ^ Tlocrti i raspored rampi
esteroredno P od kutem
Rampe u smjeru prometa
Parkirna zgrada s
ravnim rampama
Sa spiralnim rampama
444
Etane rampe
< 15J &.
Presjek a otvorenom 10% Tlocrt
Objekt s punimrampama
bez gubitaka, nagib i 6%
T M H I M H
i l 133 :J 3
' Parkirne rampe
6% j ^L L I J J
HT}i! I l
Tlocrt
Presjek
Poluetane rampe- (sustav D'Humy)
Na otvorenom 10% Tlocrt
t i l H t l H l ' t l l i l l l T I
F p p y

u
m m m m t n m i
Varijanta D'Humy rampe
Varijanta D'Humy - rampe
n n n n n m n m i m
k
c r
M
Objekt sa spiralnomrampom
Sustavi rampi
Presjek
? g SSz g S
SP r a l n i h r a mP n a
Shema tlocrta - (2)
PARKIRANJE I PARKIRNE GRAEVINE
Za svladavanje visinskih razlika i stizanja na pojedine et ae s
parkiralitima postoje razliiti sustavi rampi. Nagib rampe ne bi
trebao prijei 15%., kod malih garaa 20%. Izmeu j avne prometne
povrine i rampe nagiba veega od 5% mora postojati horizontalna
povrina duljine = 5 m 5 m, a za rampe namijenjene osobnim
vozilima mora povrina u nagibu biti do 10%, duljine = 3 m
Mogunosti rasporeda i oblikovanja rampi svrstane su u etiri
osnovne skupine Ravne, paralelne i prolazne kroz vie et aa
s meupodestima; uzl azna i silazna na suprotnim stranama Q .
Nagnute ravnine et aa (pune rampe bez gubi taka). Cjelokupno
parkiralite se sastoji od nagnutih ravnina. Sustav za utedu
prostora . Nagib 3:6 %.
Poluetane pomaknute ravnine (D'Humy - rampe): parkirna mjesta su
pomaknuta za polovicu visine etae, razlika visine svladava se
kratkim rampama (?), - .
Zavoj i te rampe, konstrukcijski sustav prilino j e sl oen i
nepregl edan. Zbog krunog oblika, teko se mogu iskoristiti ostaci
povrine 0 - d ) . Zavojiti dijelovi rampe moraju imati popreni
nagib = 3% . Polumjer unutarnjeg ruba kolnika = 5 m. U velikim
garaama moraju rampe, kojima se sl ue i pjeaci, imati pjeaku
stazu irine = 80 cm, nadvienu i znad kolnika, ako ne postoje
posebne pj eake staze. irine kolnika privoza i odvoza srednjih i
velikih garaa moraju biti minimalno:
3 m ako se pojavljuju vozila irine do 2 m, a 3,50 m za ira vozila.
V * 9,00
9,50
^^ Minimalna irine rampi
Minimalna irine zakrivljenih rampi

s minimalnim polumjerom
^^ Osnovni oblici D'Humy - rampe,
1,00-1,50
nagib rampi13-15%
( J ) Zupasto smaknute etae-* ( 5 )
' 2,50' 2,50
1
2,50 12. 50J - Z5Q? . . .
Zaobljeno /
^^ Polurampa s usmjerenim prometom
50 4.00 5 ^ _ _
^^ Kontrola ulaza
445
li li
TTTTT
TTTTT
I I M M
- i
w
( 2 ) Uzduna rampa
mmmmm
M
mmmm
' -o
Simensove velike garae

Arh.: H. Hertlein
Poprena rampa
Popreni presj ek-
Tlocrt parkirne zgrade s voznim rampama
VV. 372.50 N V 3 7 0 g
4. 3^ 8.38 ^ 8.37 ^ 8,38 ^ 8.37 q 8.38 ^ 8.37 ^ g.38 ! 5.53
Popreni presjek - ( )
-68,54-
PARKIRNE GRAEVINE
Prema uredbi o garaama: male garae = 100 m
2
, srednje garae
100 - 1000 m
2
, velike garae = 1000 m
2
korisne povrine.
Podzemne garae su one iji j e pod u prosjeku = 1,30 m ispod
razine terena. Velike garae moraju imati odvojeni privoz i izvoz.
Lokacija u blizini mjesta koncentracije prometa, npr. kolodvor,
aerodrom, trgovaki centar, kazalite, kinematograf, uredske i
upravne zgrade ili velika stambena etvrt.
U srednjim i velikim garaama, u podrujima pjeakog prometa,
najmanja svijetla visina mora biti 2,00 m, pa i ispod podvlaka,
ventilacijskih kanala i ostalih elemenata graevine. Openito u
prizemlju mora biti vea visina jer j e esto i drugaija namjena.
Za mala komercijalna vozila = 2,50 m.
Optereenja meukatnih konstrukcija DIN 1055. Otvorene garae
imaju tako rasporeene otvore koji neposredno vode u vanjski
prostor i koji se ne zatvaraju (povrina = jedna treina povrine
vanjskih zidova), pa j e i uz ureaje za zatitu od atmosferilija
osigurana stalna poprena ventilacija.
Genijalno j e izvedena garaa u sreditu eneve ispod rijeke Rhne.
Privoz i izvoz ispred mosta preko Rhne - . Pomou rampi s
obje strane ulice omoguuje se teno ukljuivanje u promet i
iskljuivanje iz njega. Nagnutom sredinjom rampom stie se
desnim prometom na sve etae - > - . Budui da su
postavljeni automati za parkirne kartice, nije potrebno osoblje.
Kriteriji za kvalitetu parkirnih graevina:
sigurnost u koritenju, preglednost, oznaavanje parkirnih mjesta
za lake pronalaenje, uklapanje u urbanistika rjeenja, prirodna
rasvjeta i ventilacija, vizualni kontakt s vanjskim prostorom,
ozelenjivanje, nekomplicirani sustav naplate.
Parkirna zgrada
( 7 ) Situacija-
Hodnik za evakuaciju
Izlaz za nudu
^^ Tlocrt 1. kata, 372 mjesta, parkirna zgrada ispodjezera u enevi Projekt i izvedba: AC.C. Zschokke
446
4.65
GUS
1,47* 1,35 1,47*
Dvostruki ili jednostruki crpni stup E r S S
1,30
Jednostavna benzinska postaja - crpna jedinica
H
Nosa krova/rasvjete
1.47 ; 1,35 ; 1,35 : 1.47 I ) j 1
555
(4,00)
- 44
,0,60, 1,35 , 1,47
,
f - ( - - e b - p ^
3,62 4.20
1
(2.10) (2.10) 4.20 ,
1
(3.75) 5,00 (3.45) '
(4,25) 10,00
1
Di menzi je otoka sa crpkama (u zagradama: mi ni malne mjere)

BENZINSKE POSTAJE
- 0 0
Informaci je: Forschungsges. fr Straen- und Verkehrswesen e.V.,
Za savezne autoceste vri jede smjerni ce (RAN) koje j e i zdalo
Savezno ministarstvo prometa.
Benzi nske postaje mogu se povezati s drugi m gospodarski m
graevi nama - s. 448 . Osi m onih za opskrbu gori vom i
mazi vom, mogu se nalazi ti graevi ne za usluge odravanje i njege,
automobilski pribor, usluge i robe za vozae. Vie benzinskih
postaja trebaju biti na meusobnom razmaku = 100 m, a na
cestama s jakim prometom na udaljenosti 250 m. Izvan naselja na
otvorenoj cesti, benzinske postaje trebaju biti priblino na svakih 25
km. Dovoljna j e jednostavna benzinska postaja, povrine zemljita
oko 800 m
2
, s uslunim objektima oko 1000 m
2
. Za velika
postrojenja obino 2000 m
2
.
Benzinske postaje trebaju biti lako pristupane, pregled ne,
raspoznatljive izdaleka i locirane po mogunosti uz cestu. Rijetko ih
treba smjetati u sredite naselja; bolje j e da su na prilaznim i
obilaznim te na magistralnim cestama; na izlazu iz naselja s desne
strane i ne blizu prostora na kojem se gomilaju objekti prometne
signalizacije. Nije povoljna lokacija na krianju, bolje da su ispred
krianja s izlazom na pokrajnju ulicu s. 448. (7).
Vozau treba omoguiti da: uzme gorivo, provjeri i moda dopuni
ulje u motoru, vodu u hladnjaku, ispita tlak zraka u kotaima,
tekuinu u akumulatoru, provjeri sadraj spremnika tekuine za
pranje prednjeg stakla, oisti stakla i svjetiljke (farove), opere ruke,
kupi raznu robu, upotrijebi telefon, zahod i druge ureaje, obavi
razne radove (pranje vozila, usisavanje praine itd.), dobije tehniki
savjet, dogovori termin za servisiranje. Treba uzeti u obzir
urbanistikim planom odreene graevinske pravce i linije
vidljivosti, razmake do granice zemljita itd., kao i obveze koje
proizlaze iz graevinske regulative.
Pokrajinski propisi odreuju: 1. veliinu parkirnih mjesta (2,50x5,00
= 12,50 m
2
); 2. potrebni broj parkirnih mjesta (npr. ovisno o broju
zaposlenih u objektima i na benzinskim postajama); potrebnu
povrinu za ekanje pred ulazom u praonicu vozila (npr. povrina za
50% satnog kapaciteta). U projektu treba uzeti u obzir posebne
dimenzije motornih vozila:
krug okretanja: osobna vozila 12,50 m, teretna vozila 26,00 m,
irina vozila: osobna 1,85 m, teretna 2,50 m,
- duljina vozila: osobna 5,00 m, teretna s prikolicom 18,00 m.
Iz tih se mjera dobiju dimenzije "otoka" s crpkama i irine kolnika.
r r n
o
' w
.1.20, 5.50
(1.00) (1,00)
2 kratka otoka paralelno sa smjerom ulice ( kao 3.)
2 kratka otoka pod 60* prema smjeru ulice (kao 3.)
1.0
2.5 IH
2.5
2.5 2,5 ,
^ ^ Mjesto za izdavanje vode, zraka itd. ^ ^ Mjesto za izdavanje vode, zraka
rm
O / r m
rrn
1,20
7,50
a
1 J
1.20.
(1.00) (1.00)
^ ^ 2 duga otoka paralelno sa smjerom ulice (zahtijeva se disciplinirano ponaanje u
vonji); (kao 3.)
447
prometnog traka
m
11111111
I i i
H S I
H a l
n x
Doprema goriva izvan
prometnih trakova
BENZINSKE POSTAJE
Informacije: Forschungsges. fr Straen- und Verkehrswesen e.V.,
3 X "
Granice ulice
( 4 ) Bez prilaznog odlaznog voznog traka
<>/* Rubvoznok traka
Smjernice za-projektiranje vorita na cestama izvan naselja
lv" i Isp*
E3OTT "" Puh y^
7n
ok traka
Prilazni i odvozni trak za benzinsku postaju na otvorenoj cesti

Granice ulice Event, prilazni vozni trak
Rubvoznog traka
Event, odlazni
vozni trak
Event, odlazni vozni trak
zz:
Event, prilazni vozni trak
Benzinske postaje za VK i ev. DK (ter. voz.>3,51) unutar zatvorenog naselja ( d ) Obostrana crpna stanica na otvorenoj cesti
kodjednosmjernog prometa potrbeno samo na strani privoza
" 20,00 za dva otoka paralelna s ulicom, za daljnje otoke
odgovarajue vee
16,00 kod nizanja u dubinu zemljita
I >1,20 I 1,20 1,20 /
I l i l i -4H :
>3,00 >3,00 >3,00
/ /
7
6, 00 S 15,00
Benzinska postaja s kosimpoloajemotoka unutar zatvorenog naselja (prije svega
za jednosmjerni promet)
Sporedna ulica
K uz
sluajevima, u pravilu nije za teretna vozila
^^ Benziska postaja na ulinomuglu za VK u zatvorenom naselju u iznimnim
GrijanjeI U J ^ J
I Ured
im
n-
o
\ .
n
U J \ J
Zrak, voda, ulje, ienje
Tlocrt benzinske postaje s praonicom i prodavaonicom
Brzi servis
448
Igralite za
djecu
Terasa za
40 osoba
Parkiranje za
osoblje
I | Dostava ulaz za
I | osoblje
Parkiranje z
[osoblje
Parkiranje za osoblje
Gospodarsko dvorite
Gostionica 80
mjesta
27/28
29,
34
35"
33 31/
32
30
Slobodno kretanje
uklj. prodavaonice
4
Q
5 3 26 4 c O 5 3 26 4
D
5 3 26
ODMORI S T A
Informacije: Autobahn Tank u. Rast AG, Andreas-Hermesstr. 7-9, Bonn
l i j !
h - H
! i
Igralite za
djecu
Terasa za
60 osoba
Gospodarsko dvorite
13 19/20
i Parkiranje'
j ! j za osobne
......JLJ U 1
Dostava ulaz za I
osoblje j -j
I
1 J
22
23
24
38
i Slobodno kretanje
P rodava-
onice
Gostionica
120 mjesta
Ulazno podruje
Bistro 30
37 36 29 25 27
34 30/31
31/32
35 27
6 ;
7 10 8 , 9
(UJ E, POSJ ETITELJ A oko m* 17 Zamrzavanje 5,0 PODRUJ E, POSJ ETITELJ A oko m* 21 Hlaenje pia 10,0
Prodajni prostor 270,0 18 Hlaenje pia 6,0 Prodajni prostor oko 480,0 22/23/24 Suha skladita 26,0
1 Ulaz 20,0 19/20/21 Suha skladita 18,0 1 Ulazno podruje, bistro Tehnika 84,0
2 Free-Flowuklj. prodavaonice 120,0 Tehnika 30 mjesta za sjedenje 120,0 25 Grijanje 20,0
3 Gostionica 80 mjesta 130,0
22 Tehnika/Grijanje 15,0 2 Slobodno kretanje 120,0 26 Ventilacija (ev. u tavanu/
Mokri vorovi za posjetitelje 70,2
23 Ventilacija (u tavanu/ 3 Prodavaonice 60,0 na ravnomkrovu) 40,0
4 WC Dame 20,0
na ravnomkrovu) 30,0 4 Gostionica120 mjesta 180,0 27 K.K. 10,0
5 WC Gospoda 17,0
24 Elektro 5,0 Mokri vorovi za posjetitelje 99,1 27 Elektro 6,0
6 WC Invalidi 6,0
25 Prostorija za kune prikljuke8,0 5 WC Dame 27,0 28 Prostorija za kune prikljuke8,0
7 Tu 5,0
Uprava/osoblje 134,7 6 WC Gospoda 24,0 Uprava/osoblje 158,6
8 Previjalite za dojenad 4,0 26 Boravak osoblja 6,0 7 WC Invalidi 6,0 29 Boravak osoblja 10,0
9 Prostorija za ienje 1 za 27/28 Presvlaenje 8/9 Tu 10,0 30/31 Presvlaenje
podruje posjetitelja 2,0
Gospoda/Dame 22,0 10 Previjalite za dojenad 4,0 Gospoda/Dame 32,0
10 Hodnici podruja
29/30 Prostorija za pranje za 11 Prostorija za ienje 2,0 32/33 Prostorija za pranje za
posjetitelja 30% prome-
16,2
osoblje, Gospoda/Dame 8,0 10 Hodnici podruja posjetite- osoblje, Gospoda/Dame 8,0
tne povrine 4- 9 16,2
31/32 WC za osoblje lje 22% prom. povrine 5-1118,1 34/35 WC za osoblje
ODARSKO PODRUJE Gospoda/Dame 3,0 GOSPODARSKO PODRUJ E Gospoda/Dame 7,0
Podruje skladita 68,0
33 Ured 30,0 Podruje skladita 121,0
36/37 Ured 29,0
11 Pranje posua 15,0
34 Arhiva 4,0 13 Pranje posua 30,0
38 Arhiva 5,0
12 Pripremanje 15,0
35 Prostorija za ienje 14 Pripremanje 28,0
39 Prostorija za ienje
13 Hladnjaa za povre 4,0
2 za gospodarsko podruje 1,5 15 TA. hladnjaa 4,0
2 za gospodarsko podruje 2,0
14 Mlijeni proizvodi,
36 Hodnici gospodarskog podruja 16/17/Hladnjae za mljekarske
40 Hodnici gospodarskih podruja
Gastro- hladnjak 1,0 30%, prom. povrinel 1-35 60,2 proizvode/povre 8,0
22%, prom. pov.13-39 85,6
15 Hladnjaa za meso/altem. Neto tlocrtna povrina 600,9 18 Prostorija za predhlaenje 3,0
Neto tlocrtna povrina 932,7
2 Gastro-hladnjaka 2,0
37 Terasa 40 sjedeih mjesta 80,0 19/20 Hladnjae za meso
41 Terasa 60 mje. za sjedenje 120,0
16 Prostorija za predhlaenje 2,0
i zamrzivanje 12,0
Funkcionalna shema odmorita za 80 osoba-* (2) Funkcionalna shema odmorita za 150 osoba- (4)
Benzinska postaja i ureenje odmorita 80 osoba
^^ Benzinska postaja i ureenje odmorita 150 osoba Entw. Autobahn Tank u. Rast AG
449
Prilaz cestovnih vozila
i
E
^postoji?
1
-es.
Check In
a

S
i
. . i
-es
i
! I i
I
Izdavanje prtljage
r ~
I
Dvorana dolaska
Prilaz cestovnih vozila
Putnici
Preuzimale prtljage
Primjer za prometni tok otpreme

putnika pri dolasku
^^ Primjer za prometni tok otpreme
putnika pri odlasku
Otprema
prtljage
Prikljuak na
ceste,
eljznice
iU
* i
1 Prtljaga u I
i odlasku | Objekti uprave
zrane luke i
I Transfer L
1 prtljage f
organa vlasti
Prilaz
(dolet)
Carina i
kontrola
prtljage
Izdavanje
prtljage
Servisni pogoni
I za putnike |
Odlazee
prtljage
Servisni pogoni za putnike
Mjesto Najam R ezervacija Banka,
susreta automobila hotela mjenjanica
Objekti
aviokompanije za
otpremu zrakoplova
Skladite repofignute i G a r d e f o b a z a pr t l j agu
pogreno dospjele prtjage
^^ Funkcionalna shema otpremne zgrade za putnike u zranomprometu
9, 14
1 2 2 Os uzletno-sletne staze
1:7
15. 2
^ 150, 0 ~~^ 214, 0 ^ 2 3 5 , / ' 256. 4^
R azmaci od osi uzletno-sletne i dop. visina zgrade u %
Anteil der Winde
Smjer osi glavne staze
360
Tipina rua vjetrova
Smjer 7 - 2 4 2 6 - 3 7 39- 76 Ukupno
vjetra km/h km/h km/h
N 4.8 1.3 0. 1 6.2
NNO 3.7 0.8 4.5
NO 1.5 0.1 1. 6
ONO 2.3 0.3 2.6
O 2.4 0.4 2.8
OS O 5.0 1.1 6.1
S O 6.4 3.2 0.1 9.7
S S O 7.3 7.7 0.3 15.3
S 4.4 2.2 0.1 6.7
S S W 2.6 0.9 3.5
S W 1.6 0. 1 1.7
WS W 3.1 0.4 3.5
W 1.9 0.3 2.2
WN W 5.8 2.6 0.2 8.6
NW 4.8 2.4 0.2 7.4
NNW 7.8 4.9 0.3 13.0
( 0 - 6 km/h) 4.6
Ukupno 100.0
Podaci o vjetru
ZR ANE LUKE
- DO
Kriteriji za odabir lokacije:
- topografski, geol oki i meteorol oki uvjeti,
- struktura okolnih nasel j a,
-zadovol j avaj ua raspol oi vost povrina za uzl etno - sl etne st aze, rulne
st aze, ot premne zgrade, pogone za odravanj e, skladita goriva itd. te
dal j nj e proi renj e,
- blizina izvorita prometa te postojeih i buduih prometni ca na zeml j i .
Podjela aerodroma
Poj am aerodrom j e prema zrakopl ovnom nazivlju zbi rni poj am za:
- zranu luku, na koj em j e podruj u zabranj eno graenj e,
- p i s t u (eventual no s ograni eni m podruj em na koj em j e zabranj eno
graenj e),
- teren za j edri l i ce, hel i drom.
Zr ane luke i piste mogu biti j avne ili posebne zrane luke odnosno piste, koji
su ili dostupni svakom zrakopl ovcu ili sl ue za posebne namj ene (npr.
tvornika zrana luka ili uzl eti ta sportskih drutava).
Generalni plan izgradnje
Za zranu luku treba izraditi plan i zgradnj e za naj manj e 20 godi na, koji treba
u odreeni m vremenski m razmaci ma obnavljati prilagoavajui ga promj e-
nama strukture prometa, razvoj u graenj a zrakopl ova, novim tehnol ogi j ama
itd. Prometne prognoze trebaj u sadravati podatke o kretanju zrakopl ova,
broju putnika i koliini tereta, a mora ih se takoer redovito provj eravati i
aktualizirati na temel j u razvoj a prometa. Za di menzi oni ranj e aerodromski h
postrojenja ne treba raunati s apsolutnim maksi mumom prometa, nego s
tipinim vrnim optereenj i ma (koja se primjerice pojavljuju 30 puta u godini
ili 10 puta u naj optereeni j em mj esecu).
Doletna povrina
povrina^ horizontala pm
Prijelazna povrina
^^ Manevarske zone (slobodne od zapreka) uz US-staza - uzduni presjek (A - A)
Doletna povrina
/ Unutarnja horizontalna povrina
Unutarnja doletna povrina
^^ Manevarske zone (slobodne od zapreka) uz US-stazu - popreni presjek (B - B)
Manevarske zone (slobodne od zapreka) uz US-staze - u tlocrtu
Podruje graevinske zatite za zranu luku s instrumentalnomslijetnomstazom
450
Otpremna dvorana
1. uzletno-sletna staza
Biza izlazna ruina staza
Spojnica / Okretite
(paralelna) uzletno slijetna staza
^T^ Tipine faze izgradnje zrane luke (shematski)
Cesta u razini/prizemni terminal
Cesta u razini/2-etani terminal
Cesta u rain i/2-etani terminal. Tipini

raspored ravnina otpremanja pristanine
zgrade
Koncepcija "prstiju" -> ->

Linearna koncepcija
O o
T

5
^4) Koncepcija satelita
Koncepcija transportera
Sva stajalita uz zgradu (opremljena prilaznimmostovima za putnike) udaljena su
ZRANE LUKE
Kapacitet zrane luke odreuju sljedea funkcionalna podruja:
- sustav uzletno-sletnih staza (mogue kretanje zrakoplova u jedinici vremena),
- stajanka (raspoloiva mjesta za stajanje zrakoplova),
- prijamno-otpremna zgrada (mogui protok putnika i prtljage, po mogunosti i
robe u jedinici vremena).
Uinkovitost sustava otprave odreena j e sljedeim parametrima:
- prikljuak na sredstva kopnenog prometa (parkiralita, duine prilaznih putova
vozila),
- otprava putnika (broj Check-in altera),
- otprema prtljage (broj altera i kapacitet transportnog sustava),
- kontrola putovnica, kontrola sigurnosti, kontrola prije ulaza (veliina ekaonica,
broj altera).
Stajanka povezuje sustav uzletno-sletnih i rulnih staza s terminalom. Pojam
"stajanka" obuhvaa povrine za stajanje zrakoplova, pripadajue prometne povr-
ine (rulne staze u stajanci), prometnice za vozila koja otpravljaju putnike i povrine
za smjetaj ureaja za otpravu.
Stajanka j e funkcionalno usko povezana s terminalom i trebala bi se razvijati
zajedno s njime.
u5) Koncepcija pristaninog gata
Putnik u dol asku
- Putnik u odl asku
Prtl j aga
| | =Nose in - push out stajalite
irine 36 m I dubina 50 m
@ Koncepcija satelita
(i?) Linearna koncepcija
-
* - E
od teita (+) max. 300 m -
@ Koncepcija transportera
451
Sigurnosna linija
Vozila za opskrbu
Ruina staza u stajanci
^l ) Parkirni poloaj "nose-in"
ZRANE LUKE
Prognoza prometa
Planiranje zrane luke na temelju prometnih statistika treba provesti prema slje-
deim prognostikim podacima:
- broj putnika prema: inozemstvo/tuzemstvo, dolazak/odlazak/transfer/tranzit,
duga linija/kratka linija, prosjeni/vrni promet;
-t er et ni i potanski promet: inozemstvo/tuzemstvo, uvoz/izvoz/transfer, udio
standardiziranog tereta (kontejneri/palete), prosjeno i vrno optereenje u
ukupnoj tonai, broju komada ili obujmu poiljaka;
- kretanje zrakoplova prema: tipovima zrakoplova, meunarodni/domai promet,
putniki, teretni ili mjeoviti promet, prosjeni/vrni broj polijetanja ili slijetanja.
Osim prognoziranog volumena prometa, postoje daljnji vani parametri planiranja:
- vrste prometnih sredstava prema izboru putnika (vlastito vozilo, taksi, javni
osobni promet itd.),
- prosjeni broj osoba u pratnji putnika, prosjeni broj komada prtljage po putniku,
broj posjetitelja (nije u vezi s putnicima), broj zaposlenika.
^^ Kosi parkirni poloaj "nose-out"
Ruina staza u stajanci
B 757-200
(D
DC 10-30
1-18,4417,69
78,25 - 78,25 -
129,82- -72,91 29,82-
Tipini parkirni raspored za zrakoplove
B 747-400
452
Satni kapacitet
US - staze
VFR IFR Godinji volumena prometa
US - staze
Operacija/sat | Operacija
-{22-
215- 761 m
50 - 59 195000- 240000
56- 60 260000- 355000
62- 75 275000- 365000
762- 1310 m
=J - 1 0 3 - 1 9 7 99- 119 305000 - 370000
( <- )
73- 150 56- 60 220000- 270000
( 0
56- 60 215000- 265000
5 6 - 6 0 200000- 265000
VHR vizuelno slijetanje
IFR instrumentalno slijetanje
( j ^ Kapacitet razliitih sustava uzletno-sletnih staza
Stube za putnike na teretnomvozilu
Tip F 50 B727 B757 DC-10 B747
H
(m)
1.29 2,97 4,01 5,16 5,36
Visina praga (H) do poda u kabini
Visina se moe prilagoditi
visini poda u zrakoplovu
Slobodni profil
servisne staze
4- 9.90 - 3.40
- j Vr -
r
Okretljiv utovarni most
4 5q" Slobodna
i visina 4,50m
( 2, 40' : \
t * T
^ j Visina se moe
y . s
2, 10- 3, 60
- ~ 15
ZRANE LUKE
Osim prognoziranog volumena prometa, postoje daljnji vani parametri
planiranja:
- vrste prometnih sredstava prema izboru putnika (vlastito vozilo, taksi,
javni osobni promet itd.),
- prosjeni broj osoba u pratnji putnika, prosjeni broj komada prtljage
po putniku, broj posjetitelja (nije u vezi s putnicima), broj zaposlenika.
Koncepcije terminala
Terminali se razlikuju po nainu rasporeivanja mjesta za stajanje zrako-
plova meusobno i u odnosu prema sredinjoj zgradi. U biti postoje etiri
koncepcije:
1. Koncepcija "prsta" (sa sredinjom prijamnom zgradom, -> s.451
- + )
Zrakoplovi se parkiraju s obje strane "prsta". Postoje li dva "prsta" ili vie
njih, mora meurazmak biti dovoljan za 1 - 2 rulne staze (istodobno
prilaenje i odlaenje).
2. Satelitska koncepcija (sa sredinjom zgradom, s. 451 + )
Ispred terminala locirana je jedna ili vie zgrada koje su okruene
stajalitima zrakoplova. Prometna veza sa sredinjom zgradom
najee se ostvaruje podzemno.
3. Linearna koncepcija s. 451 +
Zrakoplovi se parkiraju uzdu zgrade u jednom redu jedan do drugoga
okomito (Nose-in), paralelno ili koso prema zgradi. Nain parkiranja
znatno utjee na potrebnu duljinu zgrade.
4. Transportna koncepcija s. 451 +
Zrakoplovi se parkiraju prostorno udaljeni od terminala, a putnici se
prevoze posebnim vozilima.
Iz tih osnovnih koncepcija mogu se razviti mjeoviti oblici (hibridne
koncepcije).
6. 00- 10. 00 sati
10. 00- 18. 00 sati
18. 00- 24. 00 sati
I F
H
%
20
- 15
- 10
5
~i 1 1 1 r
120 110 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 '^
J
l l J
r!?,?
)a
Minute prije polijetanja
(^5) Raspodjela dolaska putnika prije poljetanja po voznomredu, u minutama
2- 5 I 125"rotacija
!;ri75rotacija
Utovami most okretljiv i moe se izvlaiti
6, 90
isprueno
2,20
uvueno j
Utovarni most koji se moe izvlaiti i podesiti po visini sa stopomstupa ^^ Utovami most koji se moe izvlaiti i podesiti po visini
. r. i
453
Mnchen-Riem
m
Hamburg
Amsterdam-Schiphol
ZRANE LUKE
Uzletno-sletne staze
Smjer, duljinu i broj uzletno-sletnih staza odreuju brojni imbenici:
- smjer j e uglavnom odreen lokalnom ruom vjetrova, pri emu
treba nastojati da se u zranu luku moe slijetati tijekom 95% vre-
mena (uz bonu komponentu vjetra do najvie 20 vorova). Visoka
frekvencija jakih bonih vjetrova moe uvjetovati izvedbu i druge
odgovarajue usmjerene uzletno-sletne st aze-* s. 450 + .
- duljinu odreuje tip mjerodavnog zrakoplova, lokalni topografski i
klimatski uvjeti, kao temperatura, tlak zraka (analogno nadmorskoj
visini), nagib terena itd.
- broj ovisi o volumenu prometa, pri emu j e paralelni poloaj
(najmanji razmak 215 m) naroito pogodan: pri razmaku veem od
1310 m mogue j e istodobno uzlijetanje i slijetanje, ime se postie
maksimalni kapacitet s. 453 .
Sustav rulnih staza zrane luke treba razviti tako da zrakoplovi to
prije napuste uzletno-sletnu stazu i najkraim putem stignu na svoja
stajalita. U naroito frekventnim zranim lukama moe izvedba
pretjecajnih povrina ili "By-pass" rulnih staza doprinijeti poveanju
kapaciteta.
Pozi ci j e st aj al i t a zrakopl ova
Nose-i n-razmj et aj s. 452 .
Prednost: mala potreba prostora; mlaz ispunih plinova stvara
male probleme za osoblje, ureaje i zgrade; kratko vrijeme
manipulacije jer se ureaji za prihvat putnika mogu pripremiti prije
dolaska zrakoplova; jednostavan prikljuak na putniki most.
Nedostatak: primjena tegljaa pri izvlaenju zahtijeva vrijeme i
kvalificirano osoblje.
Taxi -i n/Taxi -out
koso Nose-in s. 452 i koso Nose-out s. 452 .
Prednost: nije potreban teglja
Nedost at ak: potrebno j e mnogo prostora; ispuni mlaz i buka pri
odlasku neposredno su usmjereni prema terminalu, pa j e potrebna
zatita odbojnicima mlaza.
Paral el ni razmj et aj
Prednost: najjednostavnije manevriranje pri dolasku i odlasku; nije
potreban teglja
Nedost at ak: najvea potreba prostora; ogranienje pogona na
susjednim pozicijama u tijeku kretanja zrakoplova.
Komuni kaci j e i st aj al i t a opreme na st aj anci
Raspored i dimenzioniranje pogonskih komunikacija na stajanci
posebno su vani za uinkovito i sigurno funkcioniranje zrane luke.
Ceste u stajanci omoguuju neposrednu i sigurnu vezu izmeu
stajanke i ostalih pogonskih povrina zrane luke uz minimum
krianja sa zrakoplovima u pokretu i drugim pogonskim funkcijama.
Te se ceste mogu voditi ispred ili iza zrakoplova u Nose-in-poziciji ili
pokraj krajeva krila kod paralelnog razmjetaja s. 452 .
Ako se vode ispod putnikih mostova, potrebna j e dovoljna svijetla
visina (u pravilu 4,50 m) za sva vozila pogona s. 452 - . S
obzirom na intenzivnu mehaniziranost i kontejnerizaciju, pri
otpravljanju zrakoplova treba se pobrinuti da su dovoljne povrine
za pripremu i ostavljanje pogonskih vozila i ureaja, kao i za praznu
ambalau.
Putni ke ot premne zgrade u biti slue prijelazu putnika s nekog
kopnenog prometnog sredstva (javni promet, taksi, privatni
automobil) na zrakoplov. Pojedina funkcionalna podruja treba tako
projektirati da se otpremanje putnika i njihove prtljage obavi
svrhovito, udobno i brzo uz najnie mogue pogonske trokove. Pri
tome se mora bez naroitih rekonstrukcija omoguiti prilagodba
porastu prometa.
Posebnu pozornost treba obratiti na sljedee: putovi za putnike
moraju biti to krai, tj. udaljenosti izmeu glavnih funkcionalnih
podruja (npr. izmeu parkiralita i mjesta za primanje ili izdavanje
prtljage) ne bi trebale biti vee od 300 m.
454
1 Prilaz vozila
2 ekaonica
3 Stajanka
V, \ \ ' , ' . 4 I nformacije
V , 5 Restorani
Zrana luka Hannover (decentralizirani sustav) odletna ravnina - isjeak
( 2) Gornja etaa (odlazak) Orly - istok
( 5) 2. kat zrane luke Kln-Bonn (satelitski sustav)
ZRANE LUKE
1 Parkiralite
2 Satelit
3 Pristanini gat
4 ekaonice
5 Restoran
6 Prilaz vozila
^^ Zrana luka Seattle - Tacoma (kombinacija sustava pristaninog gata, linearnog i
satelitskog sustava)
1 Dolazak
2 Odlazak
3 Prtljaga
4 Staza za putnike
Presjek kroz satelite -> ()
1 ekaonica
2 P okretne trake
3 Carina
4 Tunel
Zrana luka Frankfurt/M.
( 4) Tlocrt satelita uz (5)
L i i
^^ Spojni hodnik ^^ Zrana luka San Francisco (ravnina odlaska)
455
100-110 30- 40
UGOSTITELJSKI OBJEKTI
> S. 248-249
Da bi osoba mogla udobno jesti, treba joj povrina stola od priblino
60 cm irine i 40 cm dubine - - Tako j e stvoren dovoljan ra-
zmak do susjeda. Na sredini stola potreban j e prostor irine 20 cm
za zdjele, posude i terine, to znai da j e 80 - 85 cm idealna irina
stola za blagovanje.
Okrugli, osmerokutni ili esterokutni stolovi promjera 90 - 120 cm,
idealni su za 4 osobe, a moe se prikljuiti i jo jedna ili dvije.
Razmak izmeu stola i zida = 75 cm , jer stolica zahtijeva
mjesto irine 50 cm. Ako prostor izmeu stola i zida slui i kao
prolaz, treba razmak iznositi = 100 cm. Okrugli stolovi trebaju neto
vie mjesta; razlika j e do 50 cm.
Pribor za zajutrak 1: Vr za aj ili kavu; 2: Vr za mlijeko; 3: Kutija za marmeladu ili maslac; 4:

Posuda za eer, 5: Vilica za desert; 6: No za desert; 7: liica za kavu odri. aj; 8: Tanjur za
desert; 9: Ubrus; 10: Tanjuri za alicu; 11: alica za kavu;
Jednostavni pribor za jelo 1: Vilica; 2: No; 3: lica za bujon ili desert; 4: lica za juhu; 5
aa za pivo; 6: aa za vino ili desertno vino; 7: Tanjur za juhu; 8: Tanjur za jelo; 9: Ubrus
Pribor za sveanost 1: Vilica za desert; 2: Vilica za ribu; 3: Vilica za jelo; 4: lica za bunjon i desert
5: lica za juhu; 6: No za jelo; 7: No za ribu; 8: No za desert; 9: Tanjur za juhu; 10: Tanjur za jelo
11: Ubrus; 12: aa za pivo; 13: aa za bijelo ili crno vino; 14: aa za vino ili desertno vino
m
^^ Potreban prostor za posluivanje i za goste
. >l 1
( ? ) Pribor za zajutrak ( 3 )
J ednostavni pribor
za jelo
9./10.
Pribor za
sveanost
Duljina stola s
mjestomna elu
= 1,65; 7 = 2,15;
2,90; 11 = 3,52
g
1
<&>*
I O
Stolovi/mjesta za sjedenje
456
UGOSTITELJ SKI OBJ EKTI
[1, 00+- 1. 00- +1. 00- 11. 0011. 004
00 OQ
00
00
00
1.00
I
60
1
0
60
H D
C
D
D
D
2,50 3,70
Minimalne mjere za mjesta
I 1.80
U niama
=n
1-50 85 - I 1,80 h- 85 -
I 1,75 190I 1,75-
( 3) Paralelni razmjetaj stolova
13511,401-60
-1.35+-85
-45 < 1,75-
- 1 , 8 0 -
h-90- -1,75-
15H1. 204- 1, 00- ^1, 20I - 50H1, 20- 1- 1, 00- 11. 20i
I 1 , 4 0 t - 8 0 I 1 , 4 0 0 0 1, 40I - 80- 1 1. 40!
Dijagonalni razmjetaj stolova
3711, 05f- 55n
q y p
C M )
PC-60H 1.301-60-^65-4- 60-41.30
I1.051 85 I 1.05 i i 1,05I85
20
^^ Najua postava stolova
30-85 -+1.30I- 85J -65-S-851
1,30H85-i1.30! I1,30I
20

Stolovi u kavani
Prostorija za
goste s
decentraliziranorr
garderobom
ank
Borav-
ak, amb-
alaa
Konobari
Dosta-
va, stu-
bite
Ulaz
WC
WC
Zaliha,
Kuhinja
rashladni
prostor
Funkcionalna shema malog ugostiteljskog objekta
Prije gradnje bilo kojeg ugostiteljskog objekta treba s investitorom pa-
ljivo isplanirati tijek organizacije. Pri tome treba utvrditi: ponudu jela,
koja e se kakvoa i koliina posluivati; koji e se sustav
posluivanja odabrati - hoe li to biti a-la-carte sa stalnim ili
promjenljivim dnevnim menijem, posluivanje na tanjuru ili za stolom,
samoposluivanje ili mjeoviti sustav. Za oblikovanje j e vano:
oekivani posjetitelji i njihov broj. Treba ukljuiti specijaliste raznih
struka: projekt kuhinje, rashladni ureaji, projekti elektroinstalacija,
grijanja, ventilacije i sanitarija. Vrste objekta ovisi o lokaciji. Glavna
prostorija ugostiteljskog objekta j e prostorija za goste. Ureenje
odgovara pogonu. Stanoviti broj stolova ili stolica treba ostaviti na
raspolaganju za mogue grupiranje stolova. Na prikladnom mjestu
treba predvidjeti stol za stalne goste. Pokrajnje i konferencijske
prostorije u svakom sluaju treba namjestiti nepovezano kako bi se
omoguila prilagoivanja. Za prolaznike koji ure treba predvidjeti
snack-bar s fiksnim stolicama. Vee dvorane za goste treba podijeliti
na zone. Oko prostorije za goste grupiraju se kuhinja, pomone,
toaletne i sanitarne prostorije; moe i u donjoj etai - .
Stupovi u prostoriji neka budu usred skupine stolova ili uz uglove
stolova - (3) Svijetla visina prostorija za goste, uz tlocrtnu povrinu
od = 50 m
2
= 2,50 m, treba biti: 2,50 m, za vie od 50 m
2
= 2,75 vie
od 100 m
2
3,00 m. Na galeriji ili ispod nje = 2,50 m.
Toaletne prostorije u toionicama ili gostionicama:
u pivnicama se rauna na 75% mukaraca, 25% ena; u plesnim
lokalima 50% mukaraca, 50% ena. -
Tlocrtna povrina
Korisna irina
S 100 m
2
1,10 m
S 250 m
2
1,30 m
500 m
2
i 1,65 m
s 1.000 m
2
1,80 m
Preko 1.000 m
2
= 2, 10 m
Mjesto za Zahodi za koljke Pisoari ljeb
goste Gospoda Dame komada du, m
50 1 1 2 2
S 50- 200 2 2 3 3
200- 400 3 4 6 4
= 400 - Pojedinano odluivanje -
Korisna irina stuba Toaletne prostorije
irina puteva za spasavanje na svakih 150 osoba koje e ih koristiti.
Min. svjetla irina: prolazi u ogistiteljskim objektima 0,80 m, vrata
0,90 m. Hodnici i puteviza spasavanje 1 , 0 m . - >
Stubita prema toaletama, prostorijama za pranje i prostorijama za
osoblje = korisna irina prolaza = 1,10 m. Svjetla visina prolaza =
2,10 m mjereno vertikalno. Povrina prozora = 1/10 povrine
prostorije.
Tip Zauzee Potrebnatocr- Potrebna J ocr-
mjesta taapovrria tnapomSna
po kuhinje m
2
/ prostorije 2a
obroku postavljenom goste mVmje-
pribora stu zasjs&n^
Restoran 1 0,7 1, 8- 2, 0
na kat
Restoran s 2 - 3 0, 5- 0, 6 1. 4- 1, 6
brzom izmjenom
gostiju, na pr.
restoran
robne kue
Normalni 1,5 0, 4- 0, 5 1, 6- 1. 8
restoran
Gostionice 1 0, 3- 0, 4 1. 6- 1, 8
Pansioni
Za skladite, prostorije za osoblje rtd.dodaje se
oko 80% postavljeni pribor =mjesto za
sjedenje x smjena gostiju
Namjetaj Mjesto Poslui- Samo pos-
za sje- vanje m
2
/ luivanje
denje mjesto m
2
/mjesto
Kvadratini stol 4 1,25 1,25
Pravokutni stol 4 1,10 1,20
Potrebni prostor za prostorije za
(12) goste ukupno: 1,4 m
2
do 1,6 m
2
/
mjesto
Glavni prolazi min 2,00 m irine
Meuprolazl min 0,90 m irine
Sporedni prolazi min 1,20 m irine
^^ Potrebna tlocrtna povrina (13) irina prolaza
457
10.70
^b n o D n a D n a D n a D n c r i n c r i n c f ^
Vagon-restoran gradske eljeznice tvrtke Rheinischen Bahngesellschaft mj.: 1:200
,1 (.9 i i - a + M-l- SS + SS + > 1.00 48-1
r 13<j iîf i
$S. J W
- I
, 7S
Otkl
n ^ m n n n r i n n a D
Detalji uz mj.1:50 (stolovi za jelo iroki su samo polovicu onih u vagon-restoranu

Nj. dr.. Nedostaje posebna prostorija za pripremanje. Kuhinja je na sredini vagona
jer je tamo najbolja amortizacija, tj. skoro nema potresivanja.
UGOSTITELJSKI OBJEKTI
NA KOTAIMA
Za smjetaj restorana u gradskim eljeznicama i autobusima
dalekog prometa treba malo prostora 0 i u usporedbi s
vagon-restoranima saveznih eljeznica. Do dananjeg savrenstva
dimenzija vagon-restorana dolo se viegodinjim iskustvom i
razliitim adaptacijama. Tu j e kuhinja uzorni primjer maksimalne
iskoritenosti prostora, to se odnosi i na irine vrata i otvora za
isporuku. Hladnjaci su naroito veliki> .
Pranje cjelokupnog posua mora se obaviti izmeu dva obroka
(veliki i mali objed). Ugoivanje j e u vagon-restoranu pojedno-
stavljeno jer j e maksimalni broj gostiju ogranien raspoloivim
brojem mj esta-* - .
1,30--- 6,90 3,62
2.5
7,92
2,5
5,72
3,5 15
H- 1,60 H
r n i D D L C n r f p ^ J m
U
D> C
5 c
3 C
3 C
"Restoran prvog razreda'
a-
Tlocrt vagon-restorana Dr.. (Quick - Pick - kola)
3,62
-i343< 1412 34&i 1412 348< 1412-
0 Detaljni tlocrt "satelitske kuhinje" ->
-95080-- i 1412
174
348) 1412 >34Bi 1412-
Detaljni tlocrt "bistroa"
= dimenzije spavaih kola, mogue
uz stalnu ventilaciju. Dobro za
sportske kabine i slinm->
Popreni presjeci u pripremi U kuhinji
n V
-

6

-
1

1 - h
( 8) U podruju hladnjaka
U
3
3
F F î
OmtafZe
odjeu
n
a
o L
Dan No l.raz. pojed. No 1. raz. dvostruki odjel No 2. razred
Uzduni presjek ^j ) Dvostruki odjel

5
r
m
T
m
T
1
i ?,
m
T
i i
\
U vagon-restoranu
HOTELI, NA KOTAIMA
/ipN "Komet" - specijalni odjeljak s lea-
* jevima u osi vagona.
458
Snack - bar
l i i i Ui i LDi i l ;
J i i i D E
1 7
Sj 2 l
Kavana - restoran
l i Ul i
C S )TTTTi
1U
:
1Q 5 i:;>5 6j;:i|6 7
lNII
6 7 81
Prostorija za hlaenje
i skladitenje
( 5 } Velika hotelsko- restoranska kuhinja
Prostorija za hlaenje
i skladitenje
Restoran sa samoposluivanjem
1 Izdavanje jela i pia
2 Stroj za pranje posua
2a Povrat posua
3 Buffet za pia s mikserom,toster-
om, spremnikom kreme itd
4 Penica i priprema manjih
slastica
5 Manja jela
6 Umaci, jela na aru
6/7 tednjak 7 Priprema i odlaganje
7a Kotao za kuhanje,
lonac na paru
6/7b Zagrijani ormar s termo-
agregatom
8 Pranje lonaca i tava
11 Skladite, ambalaa, ured;
umjesto hladnjae hladionici
i zamrzivai {gastro-norma)
19 Toalet za osoblje
G1 Barski puet -takoer i za hranu
G3 Toaleta za goste/
kabina za make - up
1 Prolaz za konobare
1a Servisna mjesta i blagajna
3 Buffet za pia s mikserom,taster-
om, spremnikom kreme itd
4 Slastice 4a Pe za slastice
5 Sendvii
6 Ureaji za otapanje i zagrijavanje,
kotao za juhu
11 Priruno skladite i ambalaa
( vee skladite u podrumu)
15 Skladite rublja
17 Doprema robe 17a Bar
19 Toalete za osoblje, garderoba za po-
sluitelje (garderoba i prostorija za
pranje kuhinjskogosoblja upodrumu)
G1 Toalete
G2 Telefonska kabina
1 Prolaz za konobare
1a Izdavanje hrane i pia
za vrtni dio
2 Zona pranja posua
3 Izdavanje pia
3 Hlaenje pia (priruni podrum)
4 Slastiarnica
5 Hladna jela
6 Kuhinja za topla jela
umaci - jela na aru
6/7 Stol s termo - ormarom
9 Pripremanje povra
10 Pripremanje mesa
11a Prilazi za dostavu,skladite
ambalae i meuskladite, ured,
garderoba i toaleta za osoblje
S Servisni pribor i blagajna
1 Opsluni prolaz za ank
u obliku slova U (prsti)
1d Automati za samoposluivanje
2 Povezana dva prsta
s obostrano korisnim
strojemza pranje posua,
te po dva sudopera
3 Aparat za kavu hladionici,
mjesto za posude za juhu
4/5 Priprema jela i salate
4/5a Izdavanje hladnih jela
- salate, sladoled, desert
6/7 Prenje kruha, kuhalo za juhu
i ostali aparati za kuhanje
6/7a Izdavanje tople hrane
friteza, ploa za rotilj
1d Buffet za samoposluivanje
s jedinicomza prenje i rotilj
1e Prelivi za salatu, zaini,
rezervni pribor, 1f blagajna
2a Povrat posua
3/4 J edinica za sendvie, kolai,
sladoled, kava, pie, mogue
posluivanje za ulinu kavanu
5a Stol za pripremanje - hladno
6/7 Linija aparata za otapanje i
zagrijavanje, koristiva s
dvije strane (konvektomati,
grijala, "regethermic"
-pe)
6/7a Stol za pripremanje - toplo
11a Linija hladnjaka, koristiva s 2 strane
12 Kiosk za prodaju u objektu
i na ulici
E Ulaz
RESTORANSKE KUHINJE
prema Prof. Dr. Ing. Loeschke > DP
u. Dipl. Ing. J . Hfs
Prof. Dr. Ing. Fuhrmann - > CD
Sn ac k - b ar - >0 krma na uglu, bistro, kavana, restoran. Kapacitet
55-60 mjesta za sjedenje (u podne 5 - 6 smjena gostiju, 2 puta
naveer). U meuvremenu se posluuje kava, kolai i sitna zaku-
ska. Kuhinja: najee se posluje s predgotovljenim proizvodima.
Uz svakodnevnu opskrbu ne treba naroito veliko skladite.
Kavana - restoran
mjestu.
(2) s ajanom. Gradski lokal na prometnom
Kavana: osim bezalkoholnih pia, vrhunsko pivo u bocama, likeri
itd., slastice i sitna zakuska - hladna i topla.
aj ana: bezalkoholna pia, slastice, sendvii. Kapacitet oko 150
mjesta za sjedenje, pogon bez prekida od 6,30 do 24,00 sata.
Kuhinja: preteno predgotovljena hrana, malo skladite.
Vel i ke hotel sko - rest oranske kuhi nj e - (3) i za velike gostionice
s pokrajnjim prostorijama, isporukom izvan objekta ili proizvodnjom
za druge pogone. Kapacitet: 800 -1000 osoba. Prolaz za konobare:
u sredini s posebnim posluivanjem u vrt ili kuglanu te izravan prilaz
pokrajnjim prostorijama. Kuhinja: pogon s nizom odvojenih prostora
i velikim ureajima uz stranju stijenu.
Restoran s prstol i ki m ankom i aut omat i ma-* 0 . Brza prehrana
za ruak zaposlenih u restoranima za prolaznike, kantinama, ro-
bnim kuama i odmoritima uz autoceste. Kapacitet 500 osoba/sat.
Kuhinja: samo dovretak predgotovljenih j el a, osim salata i
sladoleda.
Restoran sa samoposl ui vanj em - (5) prikladan za robne kue ili
u vezi s uredskim zgradama. Kuhinja: bez vlastite proizvodnje. Dopre-
ma izvana i priprema postupkom za duboko smrznute namirnice.
Povezanost prostorija Povezanost prostorija
O D D

i T n b l
OJ
1 Stroj za pranje 2 kolj. za ispiranje
3 Sto! za ienje
5 Sudoper
4 Odlaganje
6 Radni sto! /
ispod je ormar
7 Daska za rezanje 8 Univerzalni
(80 x 40) ormar
9 Umivaonik za ruke
( 6 ) Pripremanje povra"
Grupa zrf kuhanje i
oeenie
Proizvodna linija
Goipazakiiiarijei
peenje
1 Radni stol met. 2 Univer. reza
3 Zamrziva 4 Stolna vaga
5 Daska za rezanje 6 Stroj za mjea-
(80 x 40) anje / lupanje
7 Odlaganje 8 Umivaonik za
(80 x 40) aike
Pripremanje mesa
1. Radna podruja su spojena bez
prostornog razdvajanja
Grupa za kuhanje i peenje
Proizvodnja
Finalizacija
Izdavanje
* a
o 12
Zona finalizacije
2 Radna podruja proizvodnje i
finalizacije su prostorno odvojen
Proizvodnja I
Finalizacija
Izdavanje
Francuski sustav hotelske kuhinje.

smjetena okomito prema mjestu
za izdavanje, podjela na zone za
proizvodnju i finalizaciju
Izdavanje
Ameriki sustav hotelske kuhinje.
Grupe za kuhanje i peenje

smjetene paralelno s mjestom za
izdavanje
459
Odvoz Dovoz
Otpaci
Amba-
laa
Skladita,
hladnjae
Priprema,pomo
ne prostorije
Skladite Prijem i
sloene 4 kontrola
robe robe
Prostorija
Pranje
Kuhinja
Pranje
Izdavanje
Skladite.
A
Skladite,
opskrba odnoenje
I J
Blagavaonice
Tok robe
Povratni tok otpadaka
Kruenje posuda
Kruenje sua
J l I l I f i a d B B l I i l l l l Vraanje
f :opia stasuce pia
V I3avanje jela posucTa
\ vi
\ o
r
oofr=
( i ) Restoranska kuhinja - funkcija Restoranska kuhinja - organizacija
Bistroi, snack-barovi, male kavane - ili restorani sa specijalitetima
koji imaju 40 - 60 sjedeih mjesta ubrajaju se u male pogone, a male
do srednje jedinice (70 - 100 mjesta), nasuprot tome, zahtijevaju pa-
ljivo zonirane i kompletno opremljene kuhinje. Veliki ugostiteljski
objekti (odmorita, ekspres-restorani, veliki hotelski pogoni) dostiu
esto mnogo vei broj mjesta, obino s integriranim snack-barom ili
odjelom za samoposluivanje.
Veliina pogona
broj mjesta
Mali
do 100
Srednji
do 250
Veliki
od 250
Prijem robe
Ambalaa
Otpad/smee
Ured efa skladita
Doprema/otprema
0,06-0,08
0,05-0,07
0,04-0,06
0,05-0,07
0,05-0,07
0,04-0,06
0,04-0,06
0,04-0,06
0,03-0,05
0,02-0,03
Prijem robe
Ambalaa
Otpad/smee
Ured efa skladita
Doprema/otprema 0,15-0,21 0,14-0,20 0,13-0,20
Prostorija za prethlaenje
Hladnjaa za mesa
Hladnjaa za mlijene proizvode
Hladnjaa za voe/povre
Zamrzivai
Ostale hlaene skladine prostorije
(slastice/hladna jela)
Skladitenje robe s hlaenjem
-
0,03-0,04
0,05-0,06
0,03-0,04
0,04-0,05
0,03-0,04
0,02-0,04
0,03-0,05
0,02-0,03
0,03-0,05
0,03-0,04
0,02-0,03
Prostorija za prethlaenje
Hladnjaa za mesa
Hladnjaa za mlijene proizvode
Hladnjaa za voe/povre
Zamrzivai
Ostale hlaene skladine prostorije
(slastice/hladna jela)
Skladitenje robe s hlaenjem 0,04-0,08 0,18-0,23 0,15-0,24
Suha roba/namirnice
Skladite povra
Priruno skladite
Skladitenje robe bez hlaenja
0,13-0,15
0,08-0,10
0,04-0,06
0,12-0,14
0,06-0,08
0,03-0,04
0,10-0,12
0,04-0,06
0,02-0,03
Suha roba/namirnice
Skladite povra
Priruno skladite
Skladitenje robe bez hlaenja 0,25-0,31 0,21-0,26 0,16-0,21
Pripreme povra
Pripreme mesa
Topla kuhinja
Hladnja kuhinja
Slastiarnica
Pranje posuda
Ured efa kuhinje
Kuhinjsko postrojenje
0,08-0,10
0,06-0,09
0,26-0,33
0,13-0,15
0,05-0,08
0,03-0,05
0,05-0,08
0,04-0,07
0,19-0,24
0,09-0,12
0,07-0,10
0,04-0,06
0,02-0,03
0,04-0,06
0,03-0,05
0,15-0,21
0,07-0,11
0,06-0,09
0,03-0,05
0,02-0,03
Pripreme povra
Pripreme mesa
Topla kuhinja
Hladnja kuhinja
Slastiarnica
Pranje posuda
Ured efa kuhinje
Kuhinjsko postrojenje 0,60-0,80 0,50-0,70 0,40-0,60
Pranje posua 0,10-0,12 0,09-0,11 0,08-0,10
Izdavanje / prostorija za konobare 0,06-0,08 0,08-0,10 0,10-0,15
Toalete i prostorije za pranje osoblja 0,40-0,50 0,30-0,40 0,28-0,30
=ukupno 1,60-2,10 1,50-2,00 1,30-1,80
RESTORANSKE KUHINJE
DIN 66075 > Q0
Razvoj koji se protee od konvencionalne gostionice prema
gastronomski jako raznovrsnoj ponudi odreuje ne samo planiranje
i projektiranje prostorija za goste nego i kuhinja. Pri tome posebnu
ulogu imaju male i srednje restoranske kuhinje. Za taj tip pogona su
znaajni sljedei navodi:
Gastronorm-System (DIN 66075).
Na temelju modula od 530 x 325 mm dimenzionalno su meusobno
usklaeni: stolovi, regali, kontejneri, ureaji, pribor i montani
elementi.
Funkci j a i organi zaci j a restoranski h kuhi nj a - > - .
Kapacitet restoranske kuhinje ovisi prije svega o broju mjesta za
goste u objektu, o njihovim zahtjevima (vrsta, koliina i razina
kvalitete ponuenih j el a), zatim o udjelu svjee prigotovljenih sirovih
namirnica (nasuprot predgotovljenoj hrani), kao i o frekvenciji
smjena gostiju tijekom dana ili za vrijeme obroka (frekvencija
korisnika).
U ekspresnim restoranima predviaju se tri izmjene mjesta u satu, a
u konvencionalnim oko dvije. U veernjim i restoranima sa specijali-
tetima predvia se da e gost prosjeno boraviti oko 1, 3- 2 sata.
Postotni udj el i u ukupnoj potrebnoj povri ni - (3).
U odnosu prema malim, srednjim i velikim kuhinjskim pogonima, mo-
gu se izdiferencirano za pojedinana podruja i njihove funkcionalne
jedinice primijeniti podaci o povrinama prema -
irine prolaza u skladinim, pripremnim i proizvodnim odjelima di-
menzioniraju se razliito, ovisno o tome jesu li to samo
komunikacijske povrine ili one slue i za posluivanje. Radni prolazi
trebaju biti iroki 0,90 - 1,20 m, sporedne komunikacijske povrine
koje slue (povremeno) za posluivanje 1,50 - 1,80 m, glavne
komunikacijske povrine (transport i prolazni protusmjerni promet)
2,10 - 3,30 m. Za po druje kuhinje u manjim do srednjih restorana
bit e 1,00 -1, 50 m dovoljne irine prolaza..
Podruje Udio
u %
Doprema robe, ukljuivo
Kontrola i sklad, otpada 10
Skladitenje u zamrzivaima,
hladnjaama i suhim prostorima 20
Priruno skladite
Priprema povra i salata
Hladna kuhinja, desert
Slastiarnica
C
M

C
O

C
O

Priprema mesa
Kuhinjski prostor za kuhanje
Kuhinjski prostor za pranje
Komunikacije
Prostorije za osoblje i uredi
2
8
10
17
15
Ukupno 100
^^ Osnove za dimenzioniranje i potrebna povrina
Suho skladite
Priruno skladite
Pranje posuda
Pranje sua
Dizalo
Dopre-
ma
Otpad
Hlaene
prostorije
Povre,
krumpir
Ured
Pripre-
me
mesa
Pripreme
povra
Priprema
krumpira
Topla
kuhinja
Hladna
kuhinja
Izdavanje -
Prolaz za konobare
Prostorija za
presvlaenje osoblja
Prostorija za pranje
Toalete
Slastiarnica
Kuhanje kave
Kuhinjske zone - potrebna povrina (m
2
/ mjesto za sjedenje)
Zona ank^.
Kuhinjske zone - raspored i meusobni odnosi
460
O
6 7
r
"]
mn lEBM.il^.
U" 0: 2: : : : : : : : : :
4
D l i l U
i
_J lli l i Q s i y
jJ -il
10i
1tednjak
4
2 Fnteza
3Okretni figanj 4 Kotao za kuhanje
5 Stol za rad/odlaganje 6 Malo kuhalo
7 Etana penica 8 Konvektomat
9 Umivaonik za ruke 10 Zona odlaganja
O s n o v n a oraanizacjja tople
kuhinje - > -
Q
s f
1
i
Proizvodna grupa u bloku
Kuhinja
mjesta
Kuhinja za restoran sa 60 -100
Proizvodna grupa u liniji
Kuhinja za restoran sa 60 -100
mjesta
a
Kuhanje: Malo kuhalo, kotao za kuhanje
80 I radni stol, tednjak s 8 plamenika, 2
penice, termo-ormar
Peenje: Okretni tiganj, radni stol,
dvostruka friteza, tava, penica na vrui
zrak sa stolom
R es tor ans ka kuhinja za 150 - 200
obroka
I Izdavanje ]
I grnp
i l i -
+ i
Blok ;
grup j
L?_ I
Kuha-
nje
Pe&T
nje
n n n
' U U U U'
Izdavanje porcija
I I
1
Hladna kuhinja
Pripre-
manje
Finali-
zacija
Pripre- Pripre-
manje
1. Radni stol tek. metar
2. Univerzalni reza
3. ZamrzivaS
5. Daska za rezanje
[80x40)
6. Stroj za mjeanje
/ lupanje
7. Povr&naza
odlaganje
8. Umivaonik za ruke
8C
Funkcije i organizacija tople
kuhinje
Organizacija hladne kuhinje
Kuhinja
T -
Prostor za goste
ank, prolaz za konobare
Kuhinja
4EI
Kuhinja
Linija kafetenje
f
Izdavanje sus-
tava "vrtuljak"
Restoran sa samoposluivanjem
F I f f f f -
( 9 ) Restoran sa samoposluivanjem
Kuhinja Kuhinja
Topla jela
Free Flow
Izdavanje na pultu (sustav sekcija)
^^ Restoran sa samoposluivanjem
1. Povrat, razvrstavanje: 2. Pranje; 3. Ras-
premanje: 4. Predpranje: 5. Poluautomatski
stroj za pranje posua; 6. Cijeenje; 7. Pos-
tavljanje opranog posuda
P r i n c i p rjeavanja prostora za
pranje posua
1. Povrat, razvrstavanje: 2. Pranje; 3. Ras-
premanje; 4. Predpranje: 5. Poluautomatski
stroj za pranje posuda; 6. Cijeenje; 7. Pos-
tavljanje opranog posua
P r i n c i p rjeavanja prostora za
pranje posua
RESTORANSKE KUHINJE
Topla kuhinja u skladu sa svojim osnovnim funkcijama kuhanja i
peenja sadri u prostoru pripremanja sljedee naprave: tednjak
(dva do osam mjesta za kuhanje), napu, kotao za kuhanje, grupe
ekspresnih kuhala, automat za kuhanje, automat za paru i paru pod
tlakom, konvekcijsku pe, vodenu kupku (Bain-Marie), pe za
peenje i prenje, ploe za peenje i rotilj, zakretne tepsije, etanu
pe za peenje, fritezu, salamander, ureaj za cirkulaciju zraka (za
duboko zamrznutu robu), mikrovalnu penicu, automate za kontinu-
irano peenje i prenje; velike automatske ureaje samo u vrlo velikim
kuhinjskim pogonima. Razmjetaj glavnih naprava u bloku mogu je
kod kuhinja za vie od 100 - 200 obroka ili 30 m
2
. U jo veim
pogonima, s vie od - - .
Hl adna kuhi nj a se svrhovito locira paralelno uz toplu kuhinju, u
smjeru (zajednikog) izdavanja jela i odjela za kruh. Uobiajna
oprema: hladnjak za dnevne potrebe i/ili hladni stol, razni strojevi za
rezanje (kruh, narezak, meso, sir), stroj za proizvodnju laga, vaga,
daske za rezanje, posude za salatu s hlaenjem odozdo, toster ili
salamander, mikrovalna penica, dovoljne povrine za rad i
odlaganje .
Izdavanj e j el a, za restoranske kuhinje sa alterom odnosno pul-
tom, najsvrhovitije j e izmeu pripreme i prostorije za goste. Takve
kuhinje trebaju imati: dovoljno velike povrine za odlaganje, topli or-
mari s grijanom stolnom ploom, kao i hlaeni odjeljak za hladna
jela; regale ili police za posue, kutije za pribor. U velikim pogonima
treba i ureaj za izdavanje koarica, plitkih i dubokih tanjura.
Povrat posua. Vano j e razlikovati pranje posua i lonaca. Povrat
posua obavljaju konobari preko posebnog odjeljka uz alter za iz-
davanje jela - . Na pojedinanim elementima uz jedan ili
dva sudopera s povrinama za cijeenje nalaze se povrine za odla-
ganje i regali za pranje lonaca; u malim kuhinjama perilice posua
razliitog kapaciteta, naina punjenja i naina rada. Upotrebljavaju
se i perilice smjetene ispod radne plohe, ali i automati s prolaznim
ili krunim kretanjem posua. Treba predvidjeti povrine za odla-
ganje, odnosno stolove za povrat i svrstavanje posua, te povrine
za smjetaj ureaja za manipulaciju posuem - > - .
Odj el za osobl j e. Za ured i prostorije za osoblje kuhinjskog pogona
treba predvidjeti oko 10-15% potrebne povrine. Za kuhinjsko oso-
blje treba predvidjeti garderobe, umivaonicu i toaletne prostorije. Za
vie od 10 zaposlenika potrebna je prostorija za boravak i odmor
(propisi za radna mjesta). Vana j e blizina garderobe i drutvenih
prostorija uz kuhinju kako bi se izbjeglo kretanje negrijanim prosto-
rijama ili hodnicima (poveana opasnost od propuha gdje su radna
mjesta s povienom temperaturom). Za garderobu j e tlocrtna povr
ina manja od 6 m
2
uz 4 - 6 izmjena zraka/sat, paravan. Za svakog
zaposlenika valja predvidjeti dobro ventilirani garderobni ormari s
kljuem, a u velikim pogonima posebno za radnu i ulinu odjeu.
Minimalne dimenzija za umivaonice i toaletne prostorije odreene
su propisima za radna mjesta. Drugi izvori preporuuju 5 - 6 m
2
za
toaletnu povrinu po jedinici (zahodska koljka i umivaonik) i za
umivaonicu s tuevima za svakih 5 zaposlenika odnosno
zaposlenica po j edan umivaonik i tu povrine oko 5,5 m
2
.
Venti l aci j a. Velike kuhinje moraju biti, prema VDI - smjernicama
2052, opremljene mehanikim ureajem za dovod i odvod zraka.
Odsisavanje zraka pri svakom mjestu za kuhanje, odvod sustavom
kanala u vanjski prostor. Dovod svjeeg zraka (bez recirkulacije).
Sudoper,Mjealica s tuem na cijev, Izljev za
otpatke hrane i kante za otpad, zid u kera-
mici
1 Pranje
2 Radni stol
3 Automat za pranje (s umetanjem)
4 Automat za pranje (prolazni)
5 Regal
6 Povrina za odlaganje
(14) Princip rjeenja pranja lonaca
Prljavo posue
Funkcije i elementi prostora za

pranje posua
461
a Glavna kuhinja f Pom. prestaje
b Hladna kuhinja g Priprema
c Slastiarnica mesa i ribe
d Prostorija za pranje h Kuh. za salate
e Pripreme povra i Hladnjaa
k Zalihe
Potrebna povrina za kuhinjske i gospodarske prostorije u gostionicama i

hotelima.a-k =m
2
potreba po osobi skupine pojedinih prostorija
Uprava
kuhinje
Planovi menija,
dispozicije, planovi rada
1 i
Zona
skladita
Nabava robe, dranje
skladita
Zona pri-
premanja
Planovi rada, planiranje
posuda
i l
Zona
kuhanja
Liste za spremanje hrane,
upravljanje funkcionalnim
skupinama. Contimet-sustav
i i
Izdavanje
jela
Elektroniki voeno
izdavanje hrane
i i
ienje
posua
Automatizirano razvrsta-
vanje i ienje posua
Primjena AOP
opreme
Integrirani
transportni
sustav
Perforirani
.530 ?" "SSO
( F unkci onal na shema programirane kuhinje
Bez perforacije
Kontejneri za
transport jela
ul
7
18 19
SS'
r 1
i. j
r i
s. j
1 Automatski ureaj za kom- 6 Kolica za 13 Izdava zdjelica
kompletiranje pribora. Sla- salate za juhu
ga posluavnika. Ureaj 7 Kolica za izdavanje 14 Automatski dozator
za izdavanje naredbi. Stalak povra s elektronskom za juhu
za termo-ploe, tanjuri,ita oznakom 15 Izdava
perforiranih kartica. Ureaj 8 Kolica za izdavanje termo-ploa
za izdavanje naredbi. mesa s elektronskom 16 Automat za zatvaranje
2 Traka za podjelu hrane oznakom poklopaca
3 Kolica za izdavanje 9 Svijetlea ploa 17 Kontrolni pult za
krumpira s elektronskom za posebne dijete dijatetiare
oznakom 10 Dodatna traka za 18 Automatski slaga
4 Svjetlea ploa za posebne dijete posluavnika
desert i sladoled 11 Automatski dozator za 19 Kolica za transport
5 Kolica za umake posluavnika
desert 12 Izdava pribora za jelo
Postrojenje za podjelu hrane

Cl :
li J I s-
I 1 / -
3
1 =3
r z j
a
S
(^5) Transport kontejnera u Contiport - sustavu
VELIKE KUHINJ E
Zajednika prehrana za mnogo ljudi u uredskim zgradama,
bolnicama, pogonima itd. zahtijeva mehanizaciju koja tedi rad,
elektroniku obradu podataka i automate, tj. "programiranu kuhinju",
poevi od planiranja jela i nabave robe do izdavanja jela i ienja
posua za = 800- 1000 gostiju i razliita jela - t u .
Prednosti: podaci o kalorijama, hranidbenoj vrijednosti, vitaminima i
mineralima itd. pohranjeni, odmah dostupni; skladite i nabavna slu-
ba aurni. Strojevi za pripremanje u kontinuiranim pogonu, radni
procesi vremenski koordinirani. Kontejnerski transport -
unificiranih posuda - > (3). Automati za kontinuirano peenje - >
i kuhanje . Moderni postupci kuhanja krumpira i povra. Metoda
kratkotrajnog prenja s malo masnoe, kuhana riba u vodenoj kupelji,
rotilj i prenje u struji vrueg zraka. Automati se uklapaju u sustav
bez zastoja, od nabave do izdavanja jela .Gr i j anj e strujom ili
plinom.
Sustavi izdavanja jela za isti pogon prehrane; bolnice, domovi,
menza, kasino, gastronomija - + + .
ienje posua potpuno automatizirano uz pomo ureaja za
razvrstavanje i sreivanje; samostalno preuzimanje pribora, zdjela,
alica. Sustav pranja i suenja prema vrstama posua, automatsko
pranjenje kolica s posluavnicima. Povrat upotrijebljenog posua
transportnom trakom u kuhinju na pranje
Stolovi za Analiziranje i izdavanje jela grijani parom ili strujom.
Temperatura povrine ploe stola 60 C.
Automat za peenje u prolazu ( 7^ Automat za kuhanje u prolazu
Kafeterija: Izdavanje hladnih i toplih jela ->
Izdavanje jela u kafeteriji ->
462
VELIKE KUHINJE
Doprema
Kontrola
c
Doprema
Kartoteka Kontrola
Skladite krumpira i
povra, hladnjaa,
skladite voa itd.
pripremanje
povra
Priruno skladite
Pripremanje
mesa
Pripravljanje, kuhanje
peenje, rotilj itd.
Pranje posua
}
Skladite krumpira i
povra, hladnjaa,
skladite voa itd.
Kartoteka
ZT-
Pripremanje
povra
Povrat posua
Izrada porcija
i
1
Priruno skladite |
1
r
Pripravljanje, kuhanje
peenje, rotilj itd.
Pripremanje
mesa
Razvrstavanje,
pakiranje
Razvrstavanje,
pakiranje
Izdavanje
Otprema u kuhi-
nje za odmrzava-
nje i Analiziranje
Zamrzavanje
I
Razvrstavanje,
paki r an^
Razvrstavanje, pakiranje
w
Hladnjaa
@ Konvencionalna kuhinja s direktnim izdavanjem jela ( ? ) Centralna kuhinja povezana s kuhinjama za odmrzavanje i Analiziranje
463
Hotelski prostori I potrebne povrine
Smjetaj: sobe, sanitarni vorovi, hodnici, etani servis 50 - 6 0 %
Javno podruje za goste, prijam, predvorje, prostorije za boravak 4 - 7 %
Goenje, restorani, barovi za interne i vanjske goste 4 - 8 %
Podruje za bankete s prostorijama za bankete i konferencije 4 - 12 %
Gospodarsko podruje, domainstvo, kuhinja, osoblje, skladite 9 - 1 4 %
Uprava, direkcija i tajnitvo 1 - 2 %
Tehnika s pogonom i odravanjem 4 - 7 %
Zabava, slobodne aktivnosti, sport, prodavaonice, frizerski salon 2 - 1 0 %
Posebna su podruja za lijeenje, seminare, aktivnosti u prirodi.
Povrine se mogu dosta razlikovati, ovisno o ponudi.
Razlikuju se: gradski hoteli, hoteli za godinji odmor, klupski hoteli,
apartmanski hoteli, moteli.
Meunarodna klasifikacija prema ponuenom komforu:
Ima 5 kategorija:
Primjereno cijeni
Ekonomino
Srednja klasa
Prva klasa
Luksuz
(Turist)
(Standard)
(Komfor)
(Prva kategorija)
(De Luxe)
HOTELI
m
ili karakteristine brojane oznake za broj postelja, broj stolica,
povrinu kuhinje, posebne ponude:
Dvokrevet ne sobe
Standardni hotel Veliina sobe oko 3,65 x 4,00 m = 14,60 m
2
Garderoba, hodnik oko 1,80 x 2,00 m = 3,60 m
2
Kupaonioca/tu oko 1,80 x 2,00 m = 3,60 m
2
ukupno oko 21,80 m
2
Economique-Hotel
Komforna soba
oko
oko
14,00-16,00 m
2
29,00 m
2
Luksuzni hotel oko 30,00-32,00 m
2
Apartmani oko 42,00 m
2
Poslovno- stamb. dio: radna soba, dnevna i spavaa soba oko. 65,00 m
2
Obiteljski prostor, dnevna i spavaa soba, kupaonica oko. 65,00 m
2
Komforni apartman oko 65,00 m
2
Veliki apartman (grand suite) oko 130-200 m
2
X 7
Otpad, smee
Skladite
Skladite
Skladite
Pekarnica,
slastiarnica
Skladite Hladna kuhinja
Skladite Pia, kava
X 7
Prijemrobe, vaga
Skladitenje i hlaenje
mesa, ribe, povra,
mlijenih proizvoda, pia
Ured
Priruno ienje
WC Ured
skladite povra
WC
Tehnika
Radionice
Skladite
Pripremanje Pranje lonaca
Glavna kuhinja
Prireivanje
Pranje
posua
Dnevni
boravak
Kanti na
Kuhinja
Etani i
sobni servisi
Stubite I Dizalo
Pranje i glaanje
rublja
Skladite rublja
Ured
Ured
Garderoba, WC,
prostorija za pranje
Stanovi osoblja
Stan direktora
s D
Ulaz
Gard.
Dvorana za bankete, tjefjiva
gfSjfl:
Prostorija za
konferencije
Ured
Soba za
igre
Sobe
L_
itaonice
LSobei
L_
Sobe
Rekreacija, port,
gimnastika, sauna,
bazen, kagana
P i t i B I
H!
gare .
l l
Hotelski retaran
Bar l
Doruak, kavana,
bistro, brza hrana
jIe .
gar.,
WC
Stubite
Bar
Informacije
Garderoba.
WG
Prevo-te
Tajnitvo
Telefon
Prijam
Uprava
Telex, Telefax.
top|i|!fitl
Rezervacije
Knjigovodstvo
Prodavaonice, kiosk Ulaz
Garae Parkiralite
I Natkriveni
^ I prilaz vozila
Vratar Prtljaga j Skladite
Taksi Autobus
Shema odnosa prostorija u prizemlju hotela

Lijenik, prva pomo
Taver- Ulaz, I
na/ garr, k
pivnica wc 1
1 zvj ezdi ca (turi sti ki ): Veza s
recepcijom telefonom ili zvonom.
Jednokrevetne sobe (JS) velii-
ne 8 m
2
, dvokrevetne (DS) 12
m
2
. Nema: svjetiljke na nonom
ormariu, radija ni televizora u
sobi, hotelski bar, restoran. Pla-
anje: iskljuivo gotovinom.
2 zvj ezdi ce (st andard): Velii-
na soba 12 m
2
(JS) i 16 m
2
(DS). Uz to: svjetiljka na no-
nom ormariu, stol, jedna stoli-
ca po krevetu, u kupaonici sa-
pun i runik. Standard osim na-
vedenog: minibar ili automat za
napitke.
3 zvj ezdi ce (komfor): Recep-
cija radi (prisutan slubenik) 12
sati. Veliina soba 14 m
2
(JS) i
18 m
2
(DS). Novo: bezgotovin-
sko plaanje. Sef u sobi ili na re-
cepciji. Sve sobe s telefonom,
70% soba ima radio i televizor.
Rasvjeta iznad umivaonika. Re-
storan, telefaks na recepciji.
4 zvj ezdi ce (prva kl asa): Re-
cepcija radi 24 sata. Veliina so-
ba 16 m
2
(JS) i 24 m
2
(DS). Sve
sobe imaju radio i televizor. Ho-
telski bar i etani servis. Telefo-
nska centrala 24 sata. U kupa-
onici dva umivaonika, ogledalo
s kozmetikom i suilom za kosu,
u sobi sjedea garnitura sa svje-
tiljkom za itanje. Servis za pra-
nje rublja. Za goste besplatno:
gel za tuiranje i si.
5 zvj ezdi ca (de l uxe): Recep-
cija s posluiteljima. Etani ser-
vis jela. Veliina sobe 18 m
2
(JS) i 26 m
2
(DS). Novo: ogrta
za kupanje. Predvorje s poslui-
vanjem pia. Dva apartmana,
dva restorana.
464
Servis servis
^ ^ Shema odnosa servisa prema prostorijama za goste
X
P rometne povrine i putevi za poslugu
A n
Oblici tlocrta hotela
K H U J
Servis Dizala
ra
oa
U J
Hodnik Dizala za goste
HAJ -
J VL
' vi /
504
\
/
- 80-
V
/
J /
l
1
50
/
50 50- 150
1 |
| |
Vertikalni promet u hotelu
Minimalni razmaci izmeu

hotelskih kreveta
Prostor za
spavanje
Kupa y
onlca "
Kupa- ,
onica
L
Prostor za
spavanje
Kupaonica uz
vanjski zid
1 P rostor za
spavanje
K u p a V
onica
Kupa- ;
onica .:
P rostor za
/ ' I
spavanje
Uobiajena 1
dispozicija
Dispozicija kupaonice
F f f l l
_l um
" l
' j i
O
I 4,10 '
Standardna soba
HOTELI
-> 00
Smjetaj: hotelske sobe, jednokrevetne (JS) i dvokrevetne (DS)->
()- (ii). Apartmani sa stambenim prostorijama ili 2 sobe povezane
vratima. Gospodarske prostorije i garae u podrumu i suterenu zah-
tijevaju vee razmake stupova, pa se esto u razmak stupova uklapa
1 V2- 2 sobe koje se odvajaju laganim akustiki izoliranim stijenama.
Kreveti 100/200 cm, "queensize" 165/200 cm, "kingsize" 200/200
cm, kao dvostruki krevet pokretan ili na podestu. Sjedea garnitura,
radni stol i stolica uz prozor. Televizor, samoposluivi hladnjak s pi-
ima, klupa za kovege, lako 95% gostiju upotrebljava tu, ostaje
kada s mogunou tuiranja standardno opremljena. Pretprostor s
ugraenim ormarom i zrcalom za itavu visinu tijela. U apartman-
skim hotelima ugraena kuhinja i mjesto za blagovanje.
Etani ured 1:15 soba, ishodite za posluivanje u sobama. Doru-
ak u sobi: oko 35% u Francuskoj, 60% u Americi, u srednjoj Europi
malo. Hodnik oko 6 m
2
/soba, irina najmanje 1,50 m, bolje 1,80 m.
Za hotel vano: koliko j e mogue odvojiti kretanje gostiju od kretanja
osoblja i robe - . Doprema i otprema u gospodarskom dijelu, nat-
kriveno (buka i nou), svijetla visina 4,35 m posebno zbog vozila za
otpremu otpada.
Dvorana za ruak j e "umrla". Kontinuirani prijelazi od rustikalnog do
restorana s inozemnim specijalitetima, interni glavni restoran (Co-
ffee Shop), cjelodnevno za doruak i dnevne obroke, eksterno manji
A-la-Card-Restoran. Openito 1 bar u predvorju. U hotelu sa 4 zvj e-
zdice dodatno aperitiv-bar blizu restorana.
Hotel za semi nare: poveana potrebna povrina. Sredinja j e dvo-
rana vienamjenska, fleksibilna, za seminare, sastanke, izmjene in-
formacija, izlobe, aktivnosti tijekom stanke, pia, buffet. Povezano
sa skladitem namjetaja i stolica.
Medijske prostorije za video, audio, projekcije, simultano prevo-
enje, kopirni ureaji, telefaks, teleks, telefon, oglasno-informativne
stijene. Prikljuci u svim prostorijama. Zamraenje, ploa, platno,
ured za organizatore, uredi za referente, skladite za radne mate-
rijale.
Predavaonice, po mogunosti spajanjem vie prostorija, do 100
osoba, redovi stolica 0, 8- 1, 0 m
2
/ osobi, redovi stolova 1, 5- 2, 0 m
2
/
osobi, ploa, platno, medijske projekcije.
Seminarske prostorije za 15 - 20 osoba 2,5 m
2
/osobi i 20 m
2
aktiv-
nosti = ukupno 70 m
2
. Unificirani stolovi; stolice s naslonom koje se
mogu slagati. Uz svaku seminarsku prostoriju preporuuju se 2 pro-
storije od 15 m
2
za skupni rad 5 - 10 osoba. Umjetna rasvjeta ne-
utralna 300 - 500 lx, mogunost priguivanja. Ventiliranje po mogu-
nosti pomou prozora. Poveana potreba povrina za parkiranje
osobnih vozila.
i 3,00 1 i 3,00
^ ^ Uska hotelska soba
^ ^ Komforna hotelska soba
Dvokrevetna soba u economy-
hotelu
p k o T o m '
3 ,

S0 V n Sk e m j e r e
Varijanta
465
3
0
a
c
CO
0)
c
CO
2
5
(0
1,50 >1,20
t/On 1-3,80-5,80It 1.60H
1J Shema malog pogona
m
Restoran : .
I - 0 , 8 0 - ( f 0, 80- 1 ^
Vrata hodnika za konobare
(D
Etani ured
[>I5[
1
10,801-1,00 4-1,20 H
I 3,00 1
^^ Pranje posua 1-2 osobe
r L
K
0,60
2,50 0,90 HI
-3,90 - 4,00-
Pranje posua i lonaca
Osoblje
M
M

. &
1 1
S 3,00
3
>
80
3,OO
1 1-3,80-5,80+" '
-5,0
1,50
Shema srednjeg i velikog pogona
.15,50
^^ Kolica za servis i posluavnike
i l
t 2,50I
^^ Ured/pranje posua
Posue i ae
0,50 1 000,50
K).70f1,20-10,70( | 1 , ^ 1 I
K l K
K l K l
K l M
I M
\ J
Hladnjaa Regali
Limena kolica
HOTELI
- > W
Prostorije za goste/ugoi vanj e
Koncipiranje prostorija za goste prema formuli "osobe = m
2
" treba
naelno izbjegavati, jer to za prostorije manje od 100 m
2
ne vrijedi.
Dimenzioniranje treba temeljiti na konkretnim projektnim rjeenjima
za opremanje, jer se samo tako moe ostvariti pravilan odnos podru-
ja za sjedenje prema ukupnom prostoru i uklapanje potrebnih ser-
visno - tehnikih ureaja.
Da bi se funkcionalno planirale prostorije za goste, treba odrediti:
- prilaze i osi komunikacija jer to ograniava korisnu povrinu ope-
nito i njenu irinu posebno; v
- lokaciju glavnih servisnih povrina (uz izuzetak promjenljivih dije-
lova opreme) u odnosu na podruja; na 40 mjesta najmanje 1 servi-
sna povrina, smjetena po mogunosti centralno;
- oblike i veliine stolova prema vrsti pogona i strukturi gostiju. Ovi-
sno 0 obliku pogona treba nastojati da se zbog optikog ralanje-
nja unutar ukupne korisne povrine organiziraju podruja od 20 mje-
sta za sjedenje ( 12- 24 mjesta). Time se postie da dimenzije pro-
storije odgovaraju gostima i posluivanju, a da se ne doivljava
poput ekaonice -> s. 456 - 457
Tip hotela m
2
/ soba
Uobiajeni hotel s velikom prostorijomza konferencije,
noni bar, trgovine 55- 65
Centralni gradski hotel 45- 55
Motel 35- 45
Ferijalni hotel 40- 55
Hotel nie srednje klase s posebnomkupaonicom i
ogranienom ponudom hrane 18- 20
l j ) Bruto povrine za hotelske sobe pri razliitimtipovima hotela
Podruje/odjel 200 kreveta, 500 kreveta,
periferna centralna
lokacija lokacija
m
2
/ soba m
2
/ soba
Hotelska soba 24 26,5
Hodnik, dizala, stubite 3,2 9,3
Posluga/servis 0,6 0,7
Ukupno po sobi 27,8 36,5
Podruje ulaza uklj. dizala
za osoblje i servis 1,6 1,8
Recepcija, WC
rezerv., telefon 0,4 0,4
Prtljaga, garderoba 0,3 0,4
Uprava 1,1 0,6
Restoran 0,6 0,5
Kavana - bar 0,9 0,4
1. bar uklj. ank 0,5 0,3
2. bar uklj. ank 0,5 0,3
Salon 0,4 0,3
Toalete 1,1 1,3
Prostorija za dogovore/predavanja 0,5
Skladite namjetaja 0,1 0,2
Priv.spavaa i dnevna soba 0,4 0,9
Trgovine 0,2
Ukupno podruje ulaza i za goste 7,8 8,2
Kuhinja zalihe 3,8 2,5
Openito zalihe 0,9 0,9
Radionice, odravanje 0,8 0,4
Praonica/skladita rublja 0,3 0,7
Blagavaonica za zaposlenike, WC
Prostorije za presvlaenje 1.0 1,1
Prostorije za osoblje, obrauni,kontrola
Domar 0,3 0,5
Prometne povrine i
dizala za poslugu 0,8 0,9
Ukupno pogonski hotelski prostor 7,9 7,0
Sveukupna povrina, bez grijanja,
parkiralita odn. parkirnog objekta 43,5 m
2
51,7 m
2
^2) Potrebne povrine po hotelskoj sobi
466
O POS
pripremanje povra
pripremanje mesa
^ l ) Pripremanje povra i
8.50-10,50
; 1,00-11.50-4804-1,50 -H.00-1
^^ Proizvodnja - kuhinja i slaganja
hS041,00+9GH
M
Izdavanje
^^ Topli odjel - umaci/predjela amerika linija
-2 kuhara
max.
1-8041.CKH-1.40-H .00+80-1
Europska linija
1-2 kuhara
90+1,00-80-rt .00+-90H
n
B I
m m
Topli odjel - umaci/predjela,

francuski oblik bloka, 2-4 kuhara

^^ Mjeoviti odjel, 1-4 kuhara
0 10)200 400 600 800 1000
Obroka/dan
osnovni podaci u m
2
za kuhinju
Obroka/dan
0100200 400 600 800 1000 Obroka/dan
Obroka/dan
povrine po podrujima
HOTELSKE KUHINJ E
Kuhinje imaju skup visoko tehnizinanih pojedinanih radnih mjesta.
Njihove su dimenzije odreene brojem potrebnih radnih mjesta, nji-
hovim ergonomskim mjerama i tehnikom opremom. Uz to postoje i
drugi utjecajni imbenici kao to su struktura ponude, povremena po-
tranja, stupanj predgotavtjanja itd. Prema tome nije realno odrediti
povrinu kuhinje po nekom opem kljuu broja obroka ili mjesta u
restoranu. Moe se dogoditi da 50 obroka zahtijeva istu opremu kao
200 obroka.
Planiranje kuhinje obuhvaa 4 razvojna stupnja:
- utvrivanje funkcionalnih podruja u konkretnom sluaju;- izna-
laenje najveega i najmanjega broja potrebnog osoblja po funkcio-
nalnim podrujima; - utvrivanje potrebnih ureaja i naprava po
funkcionalnim podrujima temeljem predvienih tehnolokih postu-
paka i traenom kapacitetu;
- dimenzioniranje i funkcionalni raspored radnih podruja
Nakon toga moe se kuhinja kao podruje intenzivne proizvodnje
organizacijski i ekonomski racionalno oblikovati. Treba ukljuiti stru-
njaka za projektiranje kuhinja.
Kuhinja: topli odjel, hladni odjel, slastiarnica, priprema mesa, pri-
prema povra, podruje proizvodnje, kuhinja za bankete, pomona
kuhinja, dijetna kuhinja, pranje lonaca.
Skladite: hlaenje mesa, povre, mljekarski proizvodi, polugotovi
proizvodi, zamrzavanje, skladite za dnevne potrebe, suho skladite,
organski otpad, suhi otpad; ambalaa, prijam robe, pivski podrum, vi-
nski podrum, skladite za alkoholna pia, skladite za robu u sandu-
cima.
Servis: prostorija za konobare, etani servis, kuhanje kave, buffet,
pranje posua, pranje srebrnog pribora.
Prostorija za konobare sredinje j e mjesto izmeu prostorija za gos-
te, skladita i gospodarskih prostorija te zone etaa. Oko tog mje-
sta grupiraju se ureaji za izdavanje j el a i pia i za otpremu, prema
zahtjevima radnog procesa: pranje posua, toplo mjesto, hladno
mjesto, izmeu njih konobarska blagajna i servisne naprave, zatim
buffet, pie, desert. Etani servis locira se uz putove prema sobama
za goste. Za ekonomino poslovanje nuno j e da su restorani, ku-
hinje i prostorije za konobare u istoj razini i da postoji to krai put
izmeu prostorije za konobare i restorana. Ima li vie razina, treba
predvidjeti pomone kuhinje.
Osoblje
Pranje posua
Serviranje
Kuhanje
Pripremanje
32 tt
1 = Blagavsonica za mlae os obf s
2 - Kuhinja za osoblje
3
31
Pekarnica
4 = Kuhinja
5 = H ladnjaa za meso
6 - H ladnjaa za ribu
7 Smonica
8- Hlaenje pia
9=izdavanja pia
10 = M&pni proizvodi
11=Ifesnica
12 = Pripremanja vegetarijanske hiane
13 = Pranje staldenog posua
14 = Pranje posua
Kuhinja za 100jela i 100 j el a u restoranu sa specijalitetima.
120 mjesta u kavani. 80 j el a za osoblje
467
( T ) Hotel "Spitz" u Urfahm/A -( ) - Q) Arh.: Perotti +Greifender +Partner
<D
fei DL H X
HOTELI
QP
Oduvijek su ljudi putovali i susretali se kao putnici u svratitima koja
su se esto nalazila neposredno uz crkvu, ali uvijek uz mjesta kria-
nja putova.
Tamo se nije samo odmaralo i spavalo nego i gostilo, pjevalo, plesa-
lo i pregovaralo o poslovima i robi.
Dananji moderni hoteli imaju dodatno najee bazen za plivanje
i prostorije za fitness - .
0 Ured
0 Kuhinja
0 Pranje posua
0 Sneckbar
@ Ured
0 Prijam
0 Prtljaga
^8) Boravak
(9) Dvokrevetne sobe
0 ) J ednokrevetne sobe
-> -
0 Vjetrobran
0 Predvorje
0 Recepcija
0 Restoran
0 Boravak
0 Tehnika
(7) Osoblje
0 Soba tipa A"
0 Soba tipa .B"
Soba tipa .C"
0 Prost za. konf. 1. kat
0 Ured
0 Bar
0 Bazen
15) Dvorana
j6) Kuhinja
17) Podruje saune
18) Skladite rublja
( H) Suteren @
Prilaz vozila (13
Vjetrobran (14
Predvorje hotela M5
Recepcija 06
Bar
Pivnica
Foyer
Restoran
Unutamjr dvorite (21
10) Kuhinja (22
j j ) Pranje posua
J 2) Osoblje/kolovanje
Namjeta za terasu
Terasa
Priredbe
Konferencije
[i 7) Skladite namjetaja
18) Prostorija za sastanki
19) Kontrola
Raunovodstvo
Direktor
Tajnitvo
Stan
Parkhotel Gtersloh Arh.. Fischer, Krder, Rathei Standardna etaa Sheraton Oslofjord Arh.: PlatovA. S.
468
-6,25
reda namjetaja Arh.: Roberto
Arh.: Polivnick
h1,404
13. ' 3,40 (- 6,00 H 3,40
Natkrivena parkirna mjesta izmeu stambenih jedinica. Po 3 odn. 6 jedinica se
spajaju ujednu skupinu. Arh.. Duncan
MOTEL
Pol oaj : Na autocestama i prilaznim cestama u blizini velikih gra-
dova, izletnikih i turistikih podruja, motel treba locirati tako da op-
skrba (voda, struja, plin, svjee namirnice, pranje rublja) bude j e-
dnostavna. U odnosu na cestu motel treba orijentirati tako da svjetla
vozila ne padaju na njega.
Kol ni pri l az: Pokraj prijavnice (kratko parkiranje), dalje na par-
kiralite - nadstrenica ili garaa po mogunosti to blie sobi; odla-
zak opet mimo prijavnice (kontrola i povrat kljueva).
Vel i i na: Za razliku od gradskog hotela, motel j e najee prize-
mnica, iroko poloena - () - Veliina sobe 4 x 4 - 5 x5 m,
kupaonica i eventualno nia za kuhanje - (),makar soba bila sa-
mo jednokrevetna. Kako 90% gostiju ostaje samo jednu no, povo-
ljna j e otvorena garderobna stijena na kojoj su svi odjevni predmeti
vidljivi pa ih se tee moe zaboraviti. Treba predvidjeti zajedniku
prostoriju za goste sa stolovima za itanje i pisanje, uz to radio, tele-
vizor, stolovi za igre, suveniri, asopisi itd. Igralita trebaju biti do-
voljno udaljena da ne smetaju odmoru gostiju. Motel treba imati sre-
dinju prostoriju za pranje rublja i ostavu za vrtni alat, vrtni namje-
taj, ralicu za snijeg, ljestve itd.
Gospodarska prostorija
Stambena jedinica
n
- Prilaz sa crpne
stanice
-3,00113,00H
Kontrola ulaza
i izlaza
Stambene jedinice s natkrivenimparkirnimmjestima kao ali blokovi po etiri ^g) Motelski kompleks sa skupnim parkiralitem za svaku zgradu i restoranom kao
Arh.. Tibbals - Crumley - Musson
W
zasebnimpogonom Arh.: Fried
y r i \r\
I H=f t
Stambena jedinica
Stambena jedinica
M
Prilaz za crpne stanice
Dvije dvokrevetne sobe s
vjetrobranom za hladnu klimu i
vjeiroDranom za niaanu Klimu i .. Ulaz s kupaonicom i WC-om izme- ..

kabinom za spavanje, koja se ( 6 ) u parkiralita i s obezvuna izo- nO) Situacija za s restoranom
moe koristiti zasebno ili zajedno s
dvokrevetnomsobom (Djeca)
S7
lacija Arh.. Hornbostel
Arh.: Hornbostel
m
X
M E
-4.10-
i r a i
( 7 ) Artr^Thort^sm ( D Stepenasti raspored stambenih jedinica s prijavnicom i stanom upravitelja Arh.: Williams
469
1 Foyer s prilazom
2 Prostorija za dogovore
3 Tehnika
4 Skladite stotica
5 Kongresna dvorana
(2-katna)
6 Kinodvorana
7 Grupna prostorija
8 Unutarnje dvorite
9 Predavaonica
10 Pr i j em
11 Knjinica
12TV<J vorana
13 Prostorija za sjednice
14 Prostorija za sjednice
15 Prostorije za studente
16 Prostorije za j resvher^
17 Sauna
18 Pratala s i haimows ma
(za 20 osoba)
19 Ispitna prostori j a
20 Prostorija za nastavu
21 portska dvorana
22 MEIBprostorija za nastavu
KONGRESNE ZGRADE
Za kongresnu je zgradu najvanija lokacija, jer pogrena lokacija dovodi fun-
kcionalnost u pitanje. Sredite grada je tradicionalna lokacija. Povoljni pro-
metni uvjeti, naroito blizina eljeznice, te blizina trgovake etvrti i uslunih
djelatnosti ini lokaciju atraktivnom, individualni dolazak osobnim automo-
bilom najee trai etau s garaom. Razvoj prema radnim savjetovanjima
s brzim dolaskom i odlaskom pobudio je interes za lokacije uz vorita auto-
cesta i zrane luke. Nenastanjeni dvorci i gospodske zgrade u lijepom krajo-
liku prikladni su za kongresne zgrade. Priredbe, ovisno o vrsti, imaju sljedei
broj sudionika: masovne manifestacije vie od 1500, plenarni i drutveni kon-
gresi do 1500, kongresi koji se odravaju u odreenim vremenskim razma-
cima do 1000, radni kongresi do 750, sjednice organizacija i udruga do 500,
te sjednice komisija do 250. v
Kapacitet glavne dvorane u srednjim gradovima priblino j e 1000 osoba, u ve-
likim gradovima priblino 2500 osoba, u milijunskim gradovima 3000 - 6000
osoba. Stolice se mogu postavljati u redove, u obliku parlamentarnog raspo-
reda sjedita i uz stolove za radne obroke.
Kongresni i portski centar Kopenhagen
- Legenda
Arti.: Martensson +J ensen
1 Smjetaj
2 Aula
3 Ulazno predvorj
4 Zatvoreni bazen
5 Gimnastika dvorana
6 Ulaz
7 Vrt
8 Staje
9 Kuhinja/ blagavaonica
10 Dvorac
11 Kapela
12 Parkiralite
1 VeSka dvorana
2 F oyerH
3 VBenani ensta dvorana
4 Foyer R
5 Dvorana za gtaztw
6 Mala dvorana
7 Pozornica
8 Prolaz
Tlocrt -> - Arti.: Prachensky + Heiss
( ) Popreni presjek -> ( S) Tlocrt obrazovnog centra Wofsberg-Ermatingen Arti.: Guyer
(4) Raspored stolica ( ? ) Varijanta (p Varijanta ^ ^ Varijanta
470
1 Ulaz izlobene dvorane 2 Kino-dvorana
3 Foyer 4 Garderobe
5 Uputeni prostor za orkestar6 Kazal.dvorana
7 Pozornica 8 Predvorje
Prizemlje kulturne i kongresne ( ? ) Gornja etaa

zgrade Le Haure
>>
Popreni presjek- (?) (2)

Arh.: Niemeyer +Lyonnet
KONGRESNE ZGRADE
DP
U dvorani se nalazi parket, visoki parket
i kat. Kadje parket, najvii red stolica sm-
ije biti najvie 2 m iznad hodnika, redovi
stolica na veoj visini smjetaju se u vi-
soki parket, a u kat spadaju visoko smje-
teni prostori uza zidove. Da bi se moglo
vidjeti govornika, mora razlika visine iz-
meu redova stolica iznositi 10 - 12 cm,
uz pomaknuti razmjetaj stolica 5- 6 cm.
povienje podija govornika poboljava
vizualni kontakt. U predvorju treba za
svakog sudionika predvidjeti povrinu od
priblino. 0, 9- 1, 5 m
2
. irina predvorja
najmanje je 6 m, a duljina najmanje 20
m.
Garderobe: duljina pulta za preuzimanje
i izdavanje najmanje 1m/20 osoba. Po-
trebna povrina oko 0,1 m
2
/sudtoniku.
HL
1 Garderoba
2 Bar
3 Predvorje
4 Kafeterija
5 Zatvoreni bazen
6 Predvorje
bazena
8 Biljar, stolni
tenis
9 Presvlaenje
osoblja
10 Skladite
11 Pro^zartrening
12 potelskiHrakt
13(Praonica
1\Strojamica
15^lavni i
l&PredvorjS" )
17\gvorana
18 Koyer
19<Prijem
20 Kuhinja,.
:oran
21 CMpiana za bankete
22 liredi
23+
>
rostorija za
nastavu i sjednice
24 Glavna dvorana
25 Unutarnje dvorite
Kongresni centar Frankfurt

Sjedita u redovima za 2340 osoba
^^ Parlamentami raspored sjedita
600 osoba
1sT~
=
1SL
T P r
Tlocrt centra za usavravanje i konferencije Princeton Arh.. Friis +Moltke ( j [) Sjedita u redovima
^^ Mjeoviti raspored sjedita
Arh.: Perkins +Will
j >l
F
T
Izloba
- f
Popreni presjek -> @
Tlocrt kongresnog i izlobenog centra Chicago Arh.: Murphy +Partner
471
Tipologija predjela
( 2 ) Tajga ^^ Europski kultivirani krajolik
^^ Objekt za ovjekolike majmune zooloki vrt \Mjppertal
1. Razina za posjetitelje i
2. Razina za posjetitelje 2
3. Unutarnji ograeni prostor
4. Nia za spavanje
5. Hodnik za njegovatelje
6. Bolesnike sobe
7 Kuhinja za hranu
8. Prostorija za njegovatelje
9. J ezerca
10. Spavaonica za mladunad
11. Prostorija za njegovatelje
12. Vjetrobran
34 ha 1983
20 ha 1860
63 ha u gradnji
60 ha 1939
300 ha u gradnji
250 ha 1957
2500 ha 1960
1430 ha 1970
175 ha 1964
ZOOLOKI VRT (ZOO) I AKVARIJ Qp
Tradicionalne namjene zoolokog vrta - odmor, obrazovanje, znan-
stveno istraivanje - danas su postale jo vanije zbog smanjenja
broja divljih ivotinja i orijentacija na uzgoj i odravanje ivotinjskih
vrsta te nastojanja da se ivotinje vraaju u prirodu.
1. Potrebne povrine i proirenje
Berlin
Kln
Frankfurt
Nrnberg
Napulj
Sao Paulo
Brasilia
Abu Dhabi
Healsville
Uz glavni ulaz - za vee ZOO-e treba vei broj izloga, zatim blagajne,
kiosci, zahod, dovoljan broj parkirnih mjesta za osobna vozila i auto-
buse, postaje javnog prometa i najee teren za upravu i sve odjele
koji slue prometu posjetitelja. Prostorije za priredbe i predavanja,
restoran vie klase s pogledom na ZOO i posebnim ulazom izvana
za rad naveer. Nadalje su restorani, kafeterije sa samoposlu-
ivanjem, kiosci, na glavnim putovima su nadstrenice u sluaju ne-
vremena, ovisno 0 veliini zahodi i povrine za piknik, gospodarske
i zgrade za osoblje sa posebnim ulazima izvan pogleda posjetitelja
s velikim vanjskim povrinama za skladita s hranom, steljom, sije-
nom, slamom, pijeskom, ljunkom, humusom, graevnim materija-
lom, stablima itd.
Odjel za osoblje s prostorijama za pranje i presvlaenje, dezinfek-
ciju, kafeterija, prostorije za nastavu i odmor (nono deurstvo). Ce-
ntralno i decentralizirano pripremanje hrane, kondicioniranje vode,
skladita i hladnjae, otprema otpada, hale za smjetaj i odravanje
strojeva za ienje, prijevoznih sredstava, viliara i transportnih ka-
veza, stolarske, bravarske i liilake radionice i skladita, vrtlarija.
Komunikacije: glavni putovi, irine 5 - 6 m, u krunom prometu vode
posjetitelje do nastambi i ograenih prostora raznih skupina ivo-
tinja. Pokrajnji putovi irine 3 - 4 m vode do pojedinih skupina ivo-
tinja. Putovi i zgrade moraju omoguiti kretanje invalidskih kolica.
Oblikovanjem zemljita i vegetacije treba izbjei dogledanje udalje-
nih posjetitelja. Gospodarski se putovi trebaju to manje kriati s
glavnim putovima. Oni slue za opskrbu i transport ivotinja prema
stanitima. Transportni sustavi s beumnim elektromobilima za po-
sjetitelje koriste glavne putove; minijaturne eljeznice ili iare vode
se vlastitim trasama. Zgrade za medicinsko zbrinjavanje ivotinja,
bolnica za ivotinje, karantenska stanica, laboratoriji, prostori za
privikavanje, uzgoj, skladitenje (hladnjaa) i otpremanje uginulih
ivotinja. Odvojene prostorije za osoblje, dezinfekciju i pripremanje
hrane. Grijanje, klimatizacija, ventilacija, istraivaka postrojenja.
Ograde za zatitu ivotinja s jedne i posjetitelja s druge strane: ple-
tena ica i elino pletivo (crno), lanci, prepreke, napeta elina i-
ca, jarci s vodom i bez nje, staklo i sintetini materijali, vizualne za-
preke (ptice ne lete u zatamnjene zone za posjetitelje), elektrina
struja.
Kue za ivotinje koje se mogu obilaziti, esto su povezane s resto-
ranima i zahodima za posjetitelje. Grijani prostori su 20-22C, slabo
grijani 8- 10C i negrijane zone. Uvijek treba voditi rauna o klima-
tskim uvjetima i nainu ponaanja u postojbini ivotinja iako j e mogu-
a i aklimatizacija. Slobodni prostori za pojedinani i skupni smjetaj
raznih vrsta ivotinja ograeni su jarcima s vodom ili bez nje, uzevi
u obzir geografsko i klimatsko podrijetlo, nain ponaanja, teritorijal-
nost.
Treba imati odvojene ograene prostore za rasplod i uzgoj, kojima
moe biti doputen ili zabranjen pristup posjetitelja.
( 7 ) Presjek -> ured za visokogradnju Wuppertal
472
Vii kral j enj aci u vodi
Bi ol oki sat svj et ske povi j esti
Od j ednost ani ni h bi a do si savaca
Osvaj anj e mor a
Koral j ni gr eben
Pri bavl j anj e hrane
Graa t i j el a i hr ana
Sl at ka voda
Mnogostruka ponuda hr ane
( T ) Prizemlje AOUAZZO Dusseldorf
15. Povijest ivota
Povijest ovjeanstva
16. Promjenljiva izloba
17. Tropska dvorana
18. Promjena oblika rakova
19. Oblik vodozemaca
Oblik tijela
Ponaanje u prostoru i skupini
Domai i strani stanovnici naih voda
Tropske obale
koljke puevi i sipe
Artv. Dansard, Kahlenborn i p.
20. Oblik gmazova
21. ivotni prostor pustinja
22. Prikrivanje i upozoravanje
23. ovjek i okolina
24. Mineralogija
Gornja etaa
ZOOLOKI VRT I AKVARIJ Qp
Treba ugraditi naprave za hvatanje i transport ivotinja. Smjer vjetra
i miris tijela vani su kriteriji za lokaciju i zatitne ureaje.
Obino se odvajaju i zahtijevaju posebne mjere sljedee skupine i-
votinja:
Sisavci u zgradama i vanjskim ograenim prostorima s vodom ili
bez nje. esto j e visina vanija od tlocrtne povrine;:
Ptice u zgradama sa svjetlarnicima zbog danjeg svjetla, naroito za
egzotine ptice, vodene ptice u slobodnim ograenim prostorima,
zatita od ptica grabiljivica;
Gmazovi i morski sisavci s vodom temperature 15- 27 C za veinu
vrsta;.
Ribe i beskraljenjaci ne smiju imati kontakt s vodom u kojoj ima me-
talnih dijelova, trebaju imati bazen za karantenu, zalihu svjee i mor-
ske vode za 1/3 do 1/2 ukupnog obujma.
Vodu iz gradskog vodovoda treba najprije filtrirati kroz ugljen. Razli-
kuju se postupci:
Otvoreni sustav s jednokratnim protokom, 1 - 2 izmjene vode u satu,
zatvoreni sustavi s filtrima i cirkulacijom, obnavljanje vode 6% - 20%
u dva tjedna, zatvoreni sustavi za svaki akvarij posebno. Prostor za
posjetitelje treba biti slabo osvijetljen da se izbjegne refleksija na
staklima oko akvarija.
Kopneni beskraljenjaci (kukci) u akvarijima ili terarijima, stroge za-
titne mjere protiv prenoenja jajaca ili liinki u okolinu.
Djeji zooloki vrt i seosko gospodarstvo s djejim igralitem posebno
su korisni gradskim obiteljima jer se omoguuje neposredni kontakt,
ali i razumijevanje za prirodne oblike ponaanja i hranjenje domaih
ivotinja, naroito zbog nerealnog i humaniziranog prikaza ivotinja u
djejim knjigama.
Drive-through i safari-parkovi zasebno su podruje sa specijalnim
mjerama sigurnosti, koje se ovdje spominju samo radi kompletiranja.
U budunosti e sve znaajniju ulogu imati poboljanja prirodnih
uvjeta za ivotinje u zgradama i ograenim slobodnim prostorima,
kao i mogunosti nesmetanog promatranja ivotinja kroz ograde sa
staklom i prozirnim sintetinim materijalima.
Ulaz
Objanjenja
Uspjesi kukaca
J esti i biti pojeden
Obrana i bjeg
Kukci u pokretu
7. etiri x ivot
8. Kako ive
9. Podjela na 4 dijela
10. Ljudi i kukci
11. Povrina za projekciju
12. Posebne izlobe
Presjek -> - ( 4 ) Svijet kukaca Arh.: J ohnson
473
1. F orum
2. Vodopad
3. J ezero
4. Otok
5. Stube za sjedenje
6. Movare
7. Regeneracijski izvor
6. Planetarij
9. Foyer
10. Mineralogija
11. Astronomija
Prizemlje prirodoznanstvenog muzeja/zoolokog vrta ulaz Osnabrck

Arti.: C. +B. Parade
Geologija
Evolucija
Ekologija
Ulaz u zooloki vit
Kiosk
Pivnica
Restoran
Suteren
19. Kuhinja
20. Boravak
21. Majka i dijete
22. dratovi
23. Rotilj
24. Zrani prostor
25. Knjinica
( ) Gornja etaa
ZOOLOKI VRT I AKVARIJ
Sve znaajnije postaje takoer odravanje i renaturalizacija izu-
miruih ivotinjskih vrsta. ZOO-u pripadaju i ureaji koji objanjavaju
povezanost ovjeka i prirode i koji se uklapaju u zadau prirodoslov-
nog muzeja, uvijek povezano s podrujima rekreacije, uenja i istra-
ivanja.
U vezi s lokacijom daje se prednost raspoloivim prirodnim terenima
u koje se uklapaju slobodni prostori. Za veterinarsko zbrinjavanje,
istraivanje i potpomaganje rasploivanja razvili su zooloki vrtovi
klinike i bolnice bez pristupa posjetitelja.
Vanjski ograeni prostori podupiai proces ozdravljenja, aklimatizaciju
i karantenu. Na primjeru San Diega prikazane su mogunosti ->
- <D
- Tapecirane staje za lijeenje, aklimatizaciju i promatranje iznutra
i izvana
- Razdvojivi prilazi zgradi,
- Karantenske prostorije za bolesne i one koje se privikavaju,
- Hladnjae za ivotinjska trupla, prostorije za seciranje i uklanjanje
trupla, intenzivna njega i operacijske dvorane,
- Laboratoriji za ispitivanje i istraivanje,
- Izolirani prilazni putovi za dopremu u transportnim kavezima,
- Skladite i pripremanje hrane,
- Odvojene prostorije za osoblje i ureaje za dezinfekciju, predava-
onice za poduku u veterinarstvu,
- Klimatizacija i ventilacija sa 12 - 1 5 izmjena zraka u satu, odvo-
jeno za karantenske prostorije, kondicioniranje vode i filtre,
- Ureaji za ienje zidova, podova i naprava s vrelom parom,
- Ureaji za hvatanje u svim kavezima i vanjskim ograenim pro-
storima.
( 4) Gornja etaa bolnice za ivotinje zoolokog vrta San Diego
P raonica 12. P rost, za pranje
Sterilizacija 13. Tamna komora
Prostor, zazami zavanj e 14. Kontrola
15. Nekad, skladite
16. Nekad, kuhinja
( 5) Prizemlje ->
474
Dionizijevo kazalite u Ateni
Tlocrt 452/330. pr. Kr.
Marcelijevo kazalite u Rimu.
Tlocrt 11500 mjesta, 11. pr. Kr.
14. - 17. Grobovi
18. Krievi
razbojnika
dvojice
20. I susov kri
21. Sveti grob
22. Nebo
10. Kajfina kua
11. Annasova kua
12. Kua posljednje
veere
Tlocrt srednjeyjekovnog kompleksa
pozornice
M a s e
D<
Swan Theatre u Londonu
M Zidtaste ii dvorane gdje sa
dograivalo oda ugraivalo
P Zavretak perspektivne sa
pozorni* s mn. 60cmrazmaka
do Mbao prolaza za glumce
A Prostorija za 6>oravaki
presvlaenje glumaca
C Prednji horiz. dio pozorroce
uzdignu! 1,10miznadpoda D
B Strasni dio pozornice, uzdignut za
visinujedne stube, u usponu 1:9
D Ploscen^
E Orkestar sasjeditima F za Nnaza i
najvie dostojanstvenike
G Mjestaza ptamftanje
G4i Mjestaza plemie I. reda
H-J Plemii II. reda
Od J navie
Plemstvo viSeg reda
K Mfrastaza "prosti puk*
^5) Kazalite Sebastianev Serilio-a, 1545.
Teatro Olmpico u Vicenzi 1585.
Tlocrt Arh.: Andrea Palladio i
Vicenzo Scamozzi
Staro kazalite Comdie Franaise

u Parizu 1687 - 1689.
KAZALITE
-> Q0
Povijesni pregled
Projektiranje kazalita zahtijeva razumijevanje kompleksnih funkcio-
nalnih odnosa. Mnogo toga postaje jasnije prouavajui povijesni
razvoj kazalita. To je graditeljska zadaa koju su si najrazliitija
drutva neprekidno postavljala od prije 2500 godina. Svaka kaza-
lina zgrada danas se vee uz veliku povijesnu tradiciju, ali je
istodobno karakterizira nastojanje da se toj tradiciji izbjegne.
Nekoliko primjera neka jasno prikau povijesni razvoj tog tipa
graevine. -> - s. 476 -
Dionizijevo kazalite, poetak graenja kazalita u Europi -> .
Marcellus-ovo kazalite u Rimu, prvo potpuno u kamenu izvedeno
kazalite u Rimu (f). Srednjovjekovno kazalite s odjelima.
Kratkotrajni podesti i graevine . Unutranjost kazalita Swan
Theatre, prema crteu van de Witta iz 1596. g. Talijansko kazalite s
poetka 16.st. . Rana renesansna kazalita bila su kratkotrajne
drvene gradnje unutar postojeih dvorana. Primjerice Vaari je
razvio drveni, viekratno uporabivi sustav za gradnju kazalita
unutar dvorane Salone del Cinquecento u Palazzo Vecchio u Firenci.
Teatro Olimpico, Vienca Prva stalna kazalina zgrada rene-
sanse je Comdie Franaise u Parizu . Loe se grade tek od
sredine 17. st. Teatro Farnese, Parma (prva graevina sa
sustavompominih kulisa).
Teatro "San Carlo", Napulj . Teatro alla Scala, Milano ->
uzor za gradnju opera u 18. i 19. st., ali i za novi "Met" u New Yorku
1966. g.
Velika opera Bordeaux . Veliko predvorje bilo je uzor za Veliku
operu u Parizu, Gamier 1875. g.
( 9) Kazalite "San Carlo"y Napulju 1737. Arh.: Antonio Medrano i Angelos Carasale
I L1-KJ -- ' - j g r S ^ T !
.... j
I i i J
,...i r f i l r i T i T i J i f j g i L
Teatro alla Scala u Milanu 1779. Arh.: Piermarini

( 8) Teatro Famese u Parmi 1618 - 1628. Arh.. Giovanni Battista Aleotti ^ ) Velika opera u Bordeauxu 1778. Arh.: Victor Louis
475
^^ Zgrada za sveane priredbe Festspielhaus Bayreuth 1876. RWgneriArh. 0. Bruckwald
Walter Grapius: Projekt za

"Totaltheater" 1927.
- ( D Okrenut a povrina za
predstave
^^ Pokrajinsko kazalite Dessau 1938.
Tlocrt gornje galerije Arh.. Friedr. Lipp i Werry Roth
KAZALITE
Povi j esni pregl ed -> PD
Festspielhaus Bayreuth - . R. Wagner sa svojim oblikom kaza-
lita postavio kontrapunkt Velikoj operi u Parizu. Projekt totalnog
kazalita W. Gropius/E. Piscator, usporediti "Die BOhne im
Bauhaus", Dessau 1924. Obratiti panju: rotirajue gledalite,
pozornica s paternoster-sustavom prema mogunostima projiciranja
na zidove i strop - - . Pokrajinsko kazalite Dessau - .
Rani primjer modeme pozornice s dovoljnim brojem pokrajnjih
pozornica. Projekt Nacionalno kazalite Mannheim - . Pozornica
na trgu Lehniner Platz u Berlinu prva j e velika novogradnja
prilagodljivog kazalinog prostora (adaptacija Mendelsohn- objekta,
"Universum" od 1928.g.). Opera Bastille, Pariz - , do sada
najvea pozornica sa 10 pokrajnjih pozornica na 2 razine.
Tendenci j e u akt ual noj gradnj i kazal i ta
Danas postoje 2 tendencije:
1. Odravanje, restauriranje i modernizacija postojeih kazalita 19.
do sredine 20. stoljea.
2. Novogradnje s "eksperimentalnim", otvorenim karakterom pros-
tora, npr. pozornica na Lehninerovu Platzu - . Slino su
usmjerene brojne adaptacije postojeih prostorija u kazalita -
radionice sa 80- 160 mjesta za gledatelje.
Opera i drama: dva razliita naina oblikovanja kazaline zgrade.
1. Opera: Ona j e u tradiciji talijanskih opernih kazalita 18. i 19. st.
- s. 475 + Obiljeava j e jasno prostorno - arhitektonsko
razdvajanje gledalita i pozornice udubljenjem za orkestar, veliki
broj mjesta (1000 do priblino 4000) s odgovarajuim sustavom
loa odnosno katova koji su potrebni za velik broj gledatelja, npr.
milanska Scala ima 3600 mjesta, berlinski Deutsche Oper 1986
mjesta, newyorka Metropolitan Opera 3788 mjesta, parika Opera
Bastille 2700 mjesta -> . Kontrapunkt obliku opere kao kazalitu
s loama i katovima j e Festspielhaus Bayreuth. Koncipirano j e kao
parterno kazalite prema grkom/rimskom uzoru. Ima dodue samo
1645 mjesta.
2. Drama: Graditeljski j e u tradiciji njemakog reformacijskog kaza-
lita 19. st. Obiljeava j e parterni oblik (tj. gledatelji sjede na velikoj
nagnutoj zakrivljenoj plohi) i predpozornica (povrina za izvedbe
ispred portala u gledalitu). Drama se naroito oslanja na tradiciju
engleskih kazalita - s. 475 0 , tj. povrina za izvedbe u prostoriji.
Suvremeni primjeri s engleskoga govornog podruja: Festival
Theatre Chichester, Engleska, Powell i Moya 1962.g. Primjer iz
Njemake: Nacionalno kazalite Mannheim, Kleines Haus, Weber,
HSmer, Fischer 1957. g.
Otvoren j e 70-tih godina varijabilni oblik prostora intenziviran
eksperimentima oko prostora za igrokaze. Primjer j e bremenski
Concordia Theater (adaptacija postojeeg kinematografa).
Mogunosti varijacija prostora pokazuje primjer pozornice na
Lahninerovu trgu u Berlinu - .
3. U njemakom govornom podruju osobitost j e tzv. trodj el no
kazal i te (mjeoviti oblik opere i drame) koje se oblikuje prema
dominantnim zahtjevima opere. Primjer: Stadttheater Heilbronn,
Biste i Gerling 1982.g
( 5) Natjeajni rad za naciolnalno kazalite Mannheim Arh.. Mies van der Rohe 1953
Pozornica na Lehniner Platzu, Berlin 1982 Arh.. J . Savade Opera Bastille, Pariz 1989.
1 Foyer
2 Garderobe za umjetnike
3 Dvorana za slikare
4 Dvorana za krojae
5 Oslikavanje dekoracija
6 Reija svjetla
7 Osoblje
8 Ulaz i prostorije za probe
Arh.: C. Ott
476
Prema propisima VStattVO trebaju
@ s v a mjesta, izuzevi loe, imati
nepomina otklopna sjedala s
gornjimili veimmjerama
Koso postavljena sjedala omogu-

i. uju slobodu za laktove
0. 8 (1 mna svakih_150 osoba]^ P rolaz _
16 mjesta :
16 mjesta
vrata
> 1.0 H.
1.0
" n
25 mjesta
25 mjesta'
irina redova sa 16 mjesta
2,0 1
irina redova sa 25 mjesta zahti-

jeva vrata
Loe smiju imati = 10 pominih
stolica = potrebna su nepomina
sjedala. Po osobi =0,65 rrr tlocrtne
povrine.
Redovi stajaih mjesta odvojeni su

fiksnimbranicima, raspored prema
gornjimili veimmjerama.
1. Posljednji red
2. Srednji red
irina portala
Kod 24 m- 1 3 m
Kod 32 m - 7 m
KAZALITE
Ti povi kazal i t a I vel i i ne nasel j a
U Nj emakoj , vicarskoj i Austriji postoji karakteristina veza i zmeu veliine
naselja, veliine kazal i ta i tipa kazal i ta (uz neke modifikacije to vrijedi i za
druge zeml j e sa slinim povijesno-kulturnim nasl j eem).
Kazalita prema veliinama naselja su:
< 50000 st anovni ka - pokrajinske pozorni ce (mati na kua 500 - 600
mj esta), predstave u razni m mj esti ma regije, naj ee igrokazi;
50000 - 100000 st anovni ka - pokrajinske pozorni ce i kazal i te udrueni h
gradova. Dr ama i opereta, gostovanj e opere;
100000 - 200000 st anovni ka - trodijelno kazal i te, oko 700 - 800 mj esta;
200000 - 500000 st anovni ka - odvoj ene kazal i ne prostorije za operu i
dramu. est o kao dvostruko kazal i te. Mal i prostor opere, 800 - 1000 mj esta.
Drama 600 - 800 mj esta.
500000 - mi l i j un st anovni ka - odvoj ena kazal i ta. Srednj e prostorije opere
sa 1000 - 1400 mj esta. Drame 800 mj esta. Uz to mal e studijske pozornice;
>1 mi l i j un st anovni ka - velike operne kue sa 1400 - 2000 mj esta. Veliki
dramski objekti sa 800 - 1000 mj esta i velik broj malih i naj manj i h
eksperi mental ni h kazal i ta.
Zakonom j e odreeno da j e osim mj erodavni h graevinskih propisa, za
projektiranje kazal i ta mj erodavna i odredba o graevi nama za okupl j anj e
ljudi (VSt at t VO).
Gledalite i pozornica/povrina za predstave
Veliina gledalita: broj gl edatel j a odreuj e potrebnu tlocrtnu povrinu. Za
gl edatel j e koji sj ede treba raunati s = 0,5 m
2
/gl edatel j . Ta brojka proi zl azi iz:
1. irina sjedita x razmak redova
0,45 m
2
/mj est o
Dodatak 0,5 x 0,9 = 0,05 m
2
/mj est o
0,50 m
2
/mj est o - > 0 .
2. Duljina redova i zmeu prolaza 16 mjesta -(5), ili 25 mjesta ako sa strane
na svaka 3 ili 4 reda postoje i zl azna vrata irine 1 m .
3. Izl azi , putovi u nudi irine 1 m za svakih 150 osoba (ali naj manj e 0,80 m)
-> - 0 .
Obuj am pr ost or i j e: dobi j e se na osnovi akustikih zaht j eva (pazvuk) kako
slijedi: - drama oko 4 - 5 m
3
po gledatelju - opera oko 6 - 8 m
3
po gl edatel j u.
Vol umen zraka i iz ventilacijsko - tehnikih razl oga ne smije biti manj i , da se
i zbj egne prei ntenzi vna i zmj ena zraka (propuh).
Pr opor ci j e gl edal i t a: dobiju se iz psiholokog doi vl j avanj a i vidnog kuta
gl edatel j a, odnosno na temel j u zaht j eva dobrog vidika sa svakog mj esta.
1. Dobar vidik, bez pokreta gl ave ali l agani pokreti oiju oko 30.
2. Dobar vidik s minimalnim pokreti ma gl ave i l agani m pokretima oiju oko 60
3. Naj vei kut zapaanj a bez pokreta gl ave oko 110, tj. u tom se polju
zapaaj u sva zbi vanj a "u uglu oka" . Izvan tog polja j avl j a se nesigurnost, j er
se " neto" ne zapaa.
4. Uz puni okret gl ave i ramena mogue j e polje zapaanj a od 360.
Pr opor ci j e kl asi nog gl edal i t a
(opera, trodijelno kazal i te, tradicionalni prostor drame) : razmak od
posljednjeg reda do ruba portala (" poetak pozornice" ) neka ne bude vei od
sljedeih mj era - drama najvie 24 m (naj vea udaljenost za raspoznavanj e
mi mi ke lica) - opera 32 m (jo vidljivi vei pokreti).
i r i na gl edal i t a mora odgovarati zahtj evu da i gledatelji koji sj ede sa strane
imaju zadovol j avaj ui pregled pozorni ce . Vari j ante su mogue. Ugodne
proporcije, a djelomino i dobra akustika klasinih kazal i ta 18. i 19. st. temel j e
se na posebni m pravilima proporcija - > - .
irina gledalita
- 1 x irina portala-|
Dubina povrine pozornice za izvoenje
Konstrukcija konture gledalita u

Grand Theatre u Bordeauxu
Arh.: Victor Louis. 1778
Konstrukcija zakrivljenosti dvorane
u Teatra alla Scala u Milanu
Arti.: Piermarini
I
477
.VAUUJ J
Visina rampe ? t * 4
Max. 1,10 m
Mi n. 0.S0 - 0.90 m
T Uspon
-1.10
Madvenj e zbog vidika
Visina oka svaki 2. red 12 cm(iM
pri sj edenj u svaki red 6 cm). Nagi b
1, 10- 1, 50 nes mfj epffe. 10*,
ako je vei, stube
. Piedpozomica_
4- 6 m
H 1.5 i 0,9 -t-0.9H-0.8-10.9 I
Nadvienje sjedita (uspon)
A
. v . v . v . v . v . v . v . v . v . v . \ VA
J
A "
J
. " . ^ V^ Logaritamska fcrivulja
'*'*'***''''''''"V| Modi i adj a u poligonu f x w n a i ^.
Krivulja nadvienja i njene modifikacije
O - linija i 1
Srednja sjedita
I
1t
1 <1 i
Bona sjedita
i
1- 2. 3. 4. 5. red
Izmjetanje sjedita ujednomredupostie se razliitimirinama sjedita (0,50-0,53- 0.%)
^ Q n n i ^
^^ Odnosi kontakta publike s pozornicom i meusobno
^ Ukupna i ri na zamjeivanja
Pol j e plastinog
\ Desno oko \
"7QP \ \
' 1 \
l 110
j i
/ i
/ i
/ t
y /
Visina portala
- 1.0
Polje zamjeivanja i proporcije okvira portala
KAZALITE
- tu
Nadvi enj e sj edal a (nagib) u gledalitu proizlazi iz linija vizure.
Konstrukcija linija vizure vrijedi za sva mjesta u gledalitu (parter, ali
i etae) Q . Polazi se od toga da gledatelji sjede "iza praznine" pa
j e tek za svaki drugi red potrebno puno nadvienje (12 cm). O
problemima vizura u kazalitima postoji specijalizirana matematika
literatura u kojoj se, izmeu ostalog, uzima u obzir i sluajna
raspodjela razliito visokih gledatelja. Redove sjedita treba
oblikovati kao kruni luk, ne samo radi boljega pogleda prema
pozornici nego da se omogui bolje meusobno vienje (efekt
skrovitosti) .
Cj el okupni presj ek gledalita:^
Najprije treba odrediti visinu portala. U parternom kazalitu treba
postojati odnos
Visina portala 1
irina portala "T
U tome j e sadran zlatni rez, odnosno psiholoko polje opaanja
(5). Nakon to j e odreena visina portala, visina rampe i nagib
partera te odabran obujam prostorije dobiju se konture stropa na
osnovi akustinih zahtjeva. Trai se da reflektirajui zvuk od pozor-
nice i pretpozornice bude jednoliko raspodijeljen po prostoriji. Za
etae treba paziti da se i s gornjih sjedita postigne zadovoljavajua
vizura prema pozornici - . Po mogunosti treba poveati visinu
portala.
Proporci j e eksperi ment al ne prostori j e - s. 479.
Rije j e 0 otvorenim ili neutralnim kazalinim prostorijama koje dopu-
taju razliite razmjetaje gledatelja ili povrina za izvedbu. Ta
varijabilnost razmjetaja postie se:
A. mobilnim podestima pozornice i mobilnim tribinama za gledatelje
uz fiksni pod prostorije.
B. mobilnim podom prostorije koji se sastoji od podiznih podija. Ovo
rjeenje tehniki j e sloenije i skuplje od rjeenja A. Zbog toga se
primjenjuje samo za vee prostorije gdje se okuplja barem 150 -
450 i vie osoba.
Mali tip A j e posebno prikladan za manja kazalita i za neiskoritene
prostorije, koje najee nemaju dovoljno donjega prostora. Veliina
im j e najvie do 99 mjesta, j er propisi VStttVO vrijede tek od 100
mjesta navie:
99 mjesta x 0,6 m2 = 60 m
2
(2/3) + 30 m
2
(1/3) povrine za predstave
= 90- 100 m
2
.
Za vienamjensko koritenje prikladna j e proporcija prostorije 1:1,6
s. 4 7 9 - .
Presjek prostorije: Kod jednostavnih prostorija moe se odustati od
tehnike na stropu, ve se mogu predvidjeti ureaji na runi pogon (motka
koja se runim vitlom povlai do stropa). Primjeri Podium Ulm, arh.
Schfer, oko 150 - 200 mjesta, 1969.g. - s. 479 - .Kl ei nes
Haus Mnster, arh. v. Hansen, Rane, Ruhnau, 1971.g., 180 - 380
mjesta, srednje polje poda varijabilno podiznim podijima, tribine za
gledatelje - s. 479 - .
Veliki tip B. 450 i vie mjesta, izgradnja kao A. ali mobilni pod kako bi
se topografija poda mogla mijenjati. Problem: veliina i tonost dizanja
podija. esto j e potrebno da se gruba topografija podija korigira runo
izraenom finom topografijom podesta - s. 479 . Primjer pozor-
nica na Lehniner Platzu u Berlinu s. 476 .
^^ Oblik stropa i refleksija zvuka
Galerija 2
^^ Kazalite s galerijama i pogled na pozornicu
478
Povrina pozornice i
pomone povrine - 1 / 3
( J ) Varijante povrine pozornice. Mali tip A
T
2.20!
Strop za tehniku (ovjeena elina reetka)
- rasvjeta
- privrivanje dekora
Volumen 4-6 m
3
/gledatelja
Daljnje varijante povrine pozornice
Mogue izvlaenje
Stube za
sjedenje ili stolice
A Tribina koja se kree na
valjcima ili zranimjastucima
J SL
Ravni pod
P rostor eksperimentalnog kazalita
Izvueno Sklopljeno
B Pokretni sklopivi podij,
podesivi po visini
Fina topografija
Podesti
Gruba topografija
Podiji
- Tehniki strop
- Rasvjeta
- Ventilacija
- Ureaj za kiu
+ 0,0
nS r w
( 5 ) P odizna pozornica, skica principa
E P
( 4 ) Kazalite u Ulmu, uzduni presjek podija Artv: Fr. Schfer
KAZALITE
-> Q0
Arti.: Fr. Schfer
Stolovi i stotice naokolo.
( D Podij u Ulmu. 6 varijanata rasporeda radnih povri na
( 12) Salie Modul abl e Opera Bastille, Pariz, uzduni presjek
479
P latforma na valjlclma
p h 2
+ 2,0
2,0
pH2
(pH2)
^ ^ Proporcije tradicionalne pozornice u presjeku (pogled sa strane)
i
I 5 Stranji prolaz min. 1,5
m prema VSTattVO
eljezni zastor
Normalni zastor
Zvuna zavjesa
(strop)
Veo
KAZALITE;
03
Proporci j e pozorni ce, pokraj nj e pozorni ce i skl adi ta
1. Tri tipa pozornice prema uredbi o mjestima okupljanja (VStattVO)
(vrijedi za prostorije kapaciteta s vie od 100 posjetitelja). Uredba
definira razliite oblike pozornice.
Puna pozornica:
povrina joj j e vea od 100 m
2
, strop j e vie od metra iznad otvora
pozornice. Za punu pozornicu iznimno j e znaajna eljezna zatitna
zavj esa, koja u sluaju opasnosti odvaja pozornicu od gledalita.
eljezna zavj esa openito kad se upotrijebi uspostavlja otru
granicu izmeu pozornice i gledalita.
Mala pozornica:
tlocrtna povrina nije vea od 100 m
2
, nema proirenje (pokrajnje
pozornice), strop pozornice nije vie od metra iznad visine portala,
nije potrebna eljezna zavjesa.
Scene:
poviene povrine za predstave u prostoriji nemaju stropni istak.
Posebnost scene uoava se u propisima o zastorima i deko-
racijama. Oni se odnose na pogon a ne na projektiranje scena.
Eksperimentalne prostorije obuhvaene su definicijom o sceni.
2. Proporcije pozornice
Proporcije pozornice razvijaju se iz vizurnih linija gledalita.
Povrina pozornice sastoji se od povrine za predstave, prolaza i
radnih povrina. Osnovna struktura tradicionalne pune pozornice ->
-
Mobilna scena oblikuje se podestima koji su pomini po visini ili
podiznim podijima. Varijabilnost oblika postie se podjelom povrine
na pojedinane elemente. Osnovne dimenzije 1 x 2 m -> - .
I XI X| XI XI XI XI S
Sklopivi podesti (alum. konstrukcija) s drvenom oblogom,
podesivo po visini.
P odesti s utinim stupcima razliite visine (npr. 0,4 - 1, 60 m)
Scena
/ / A A
A
/
/ /
A
/
/
/
/
/ / /
A
/
z A A A
/SD
pri i
Montana ograda na suprotnoj strani od publike (pri
konvencionalnoj dekoraciji)
Proporcije tradicionalne pozornice, pogled odozgo Scena u tlocrtu
480
Stranja
pozornica
Skladite
Gledatelji
Dizanje/sputanje
okretanje/podiji
okretna ploa
Odvlaenje: uad
(motkartoka)
j . Prevrtanje:
P i z ani e/ s pu f eM P ^?
i va k o s i n a
-
Tehnika transformacije klasina
tehnika pozornice 18. +19. st.
nje podija
^^ Modema pozornica
1 Dernontabilni nosai i ploe obloge
2 Kolica bone pozornice s podijima
Tipski presjek trodisciplinarnog kazalita (5) za izjednaenje
3 Kolica stranje pozornice s
okretnom ploom, podesiva kosina
4 Runo prekrivanje orkestra
5 Pokretni podizni element
Skladite
KAZALITE
QP
Pomone povri ne pozorni ce (pokraj nj e pozorni ce) i t ehni ka
preinaka
Klasini sustav pozornica 18. i 19. stoljea znao je samo za glavnu
pozornicu; preinaka se obavljala - tedei prostor i zauujuom
brzinom - guranjem kulisa. Mala stranja pozornica imala je zadau
stvoriti prostor za duboku perspektivu pozornice - .
Modema pozornica ima na sebi plastine objekte (dekoracije).
Preinake zahtijevaju pozornice sa strane, kamo se dekoracije mogu
prevoziti plitkim kolicima.
Osim odvoza dekoracija postoje i druge tehnike preinake - > - .
Opera zahtijeva dvije pozornice sa strana i jednu straga - > - .
Za malo trodijelno kazalite zadovoljava jedna pokrajnja i jedna
stranja pozornica - > - .
1 Podizni podiji, dvoetani
2 Podizni podiji, jednoetani
^^ Tipski presjek opere ->
3 Kolica bone pozornice s podijima
za izjednaenje
4 Kolica stranje pozornice s okretnom
ploom i podijioma za izjednaenje
6 P odizna pozornica za transport
dekoracija
7 Dizalo za majstora pozornice
8 P ogonske stube
9 Fiksni portalni toranj
10 P omini portalni toranj
11 elini zatitni zastor
12 Zavrni zastor, bona
pozornica
13 Zavrni zastor, stranja
pozornica
14 Djeljivi glavni zastor
5 Viedjeini podizni podij za orkestar
6 P rospektna podizna pozornica
7 Paralelni tornjevi
8 P ogonska stubita
9 Dizalo za majstora pozornice
10 P odizna pozornica za transport
dekoracije
11 elini zatitni zastor
13 Zavrni zastor stranje pozornice
12 Zavrni zastor bone pozornice
14 Djeljivi glavni zastor
Tipski tlocrt pozornice za igrokaze/trodisciplinamo kazalite Tipski tlocrt opere
481
Vrata za publiku 1-5 paziti na mjesto za
izjednaavanje velikih razlika
4 5
Vea i manja vrata u
jednolikom rasporedu
za varijabilno
koritenje prostorije
Visina prostorije
Spojna vrata A- E visina
pomone povrine ista
kao za prostoriju
^^ Pomone povrine/povrine za odlaganje
Tradicionalno skladitenje kulisa
- uspravno u boksovima, runi transport, veliki
udio prometnih povrina, visina 9 - 1 2 m
- leei u boksovima, runi transport, veliki udio
prometnih povrina
( g) Skladitenje
Moderno skladitenje kulisa
- utovar u kontenjere runo s bone pozornice, ili
s povrine za odlaganje
- transport kontenjera u skladite izvan zgrade
- kompjuterski upravljano skladitenje kontejnera
u vieetanim regalima
Skladitenje -
Bono skladite
(novogradnja)
Glavni foyer
partera a
^^ Deutsche Oper Berlin, tlocrti
1 Skladte paleta
3 etae 8490 m
2
2 SMadte prcapakata
1063 m
2
3 Radionice za popravke
191 m
2
Skladite kulisa, nacionalno kazalite Mannheim. Arh. i tehn. Biste i Gerling. Tlocrt
prizemlja i presjek.
4 skladite 38 m'
5 skladite 27 m
2
6 prostorija za pranje 10 m
2
7WC5m
2
8 inspekbja dvorane 11 m
2
9 ureaj za zanje
- 44, 87-
KAZALITE
-> Q0
Pokrajnje povrine
Povrine za scenu trebaju pokrajnje povrine za dekoracije i
povrine za odlaganje podesta i tribina. Te bi povrine trebale biti
velike kao povrina za izvedbu predstave. Veliina povrine za
odlaganje proizlazi iz sloenih podesta i tribina. Povrine za
odlaganje i pokrajnje povrine zauzimaju zaokrueno 30% ukupnog
prostora. Na scenskim povrinama upotrebljava se znatno manja
dekoracija nego na uobiajenim pozornicama.
Razlozi za to:
nuna vizura na scenu s vie strana;
propisi koji iz sigurnosnih razloga ograniavaju upotrebu dekoracija
Skladita slue za uvanje predmeta i dekoracija pozornice. Dijele
se na skladita za: dekoracije, prospekte, namjetaj, rekvizite,
kostime, eire, cipele, maske, perike, rasvjetna tijela itd. Najvie
povrina zahtijevaju skladita dekoracija i kostima.
Skladite s dekoracijama:
(naroito zbog tekih dijelova) treba biti u razini pozornice i u njenoj
neposrednoj blizini. Orijentacijske vrijednosti za dimenzioniranje
skladita za dekoracije i kostime proizlaze iz broja scenografija u
predstavama koje su na repertoaru.
Kod drame i trodijelnog kazalita trebat e 10-12 scenografija, a kod
opere do 50 i vie.
Za svaku predstavu/scenografiju treba povrina skladita iznositi
oko 20 - 25% povrine za izvedbu predstave, tj. za dramu treba
priblino trostruka, a za operu najmanje deseterostruka povrina za
izvedbu. Praksa pokazuje da skladita uvijek s vremenom postaju
premala, pa kazalita, a pogotovo opere, organiziraju skladita izvan
svoje zgrade. Veliki opseg prijevoza uvjetovao j e uvoenje najmo-
dernije tehnike transporta i skladitenja: kontejnerski sustavi s
pomou raunalnog upravljanja skladitem.
Za svaku scenografiju potrebna su 2 - 4 kontejnera (u posebnim
sluajevima kod opera do 12 kontejnera).
Primjer:
Deutsche Oper Berlin: skladita u neposrednoj vezi s pozornicom
Nationaltheater Mannheim: skladitenje u kontejnere izvan
kazaline zgrade -> .
Potrebna povrina za kostime takoer ovisi o broju scenografija za
predstave koje su na repertoaru i o veliini ansambla, npr. opera:
osim izvoaa ima zbor i balet.
Prostor za kostime: 1- 12 cm/kostim ili 1- 15 kostima po duinskom
metru motke -> - .
m\ l
Dvoetano vjeanje i skladitenje

kostima u fiksnimstolcima
J ednoetano ->
482
Velika dvorana za
oslikavanje 1175 m
2
H 8.0-11.0
dekoracije
325 m
2
i l i
dvorana za
oslikavanje
247 m
2
Prostorija za
montau850 m
2
H - 11,50-13,0
1 Sklate boja 30rr^
2, Kuhinja za boje 30 nf
3 Skladite za plastiare 78 nr
4. Plastian 130mf
5 prostorija za prskanje 78m
2
6. Ulazni predprostor
7 Prostorija za slagale 144nr
8. Bravarija 204 nf
9 Majstor 12 m
2
10. wc ,
11. Skladite drvene grae 174nr
12. Majstor 12 m?
13 Skladite elika 96m
2
9 , ,10
13
Prostorija s
klupama
216 m
2
Stolarija I
strojevi
306 m
2
Zgrada s radionicama / prizemlje Arti. +tehn. Biste i Gerling
L
L
Garderoba za soliste
3,8 - 5 m
2
/osobi
Garderoba za soliste 5 m
2
/osobi
Soba za presvlaenje i ugaanje
Garderoba za zbor 2,75 m
2
/osobi ( 5 ) instrumenata lanova orkestra >2
m
2
/osobi
KAZALITE
t u
Radionice, prostorije za osoblje i pokuse
1. Radionice za izradu dekoracija. Kazalini tehniar Kranich u
svojoj j e knjizi " Suvremena kazal i na tehnika" traio 1927.g. da se
radionice izdvoje iz kazalita. Njegovi argumenti:
- opasnost od poara i
- skuene prostorne mogunosti za rad.
U starim kazalitima bile su radionice najee smjetene potpuno
nepristupano. Danas se zahtijeva da radionice ostanu u kazalitu, uz
odgovarajue planiranje prostora. Razlozi: odranje posebne
pozitivne radne atmosfere (identifikacija s radom). Ipak se s gledita
prostora i ekonominosti kod velikih kazalita radionice smjetaju u
posebnim zgradama. Potrebna povrina radionica za dekoracije iznosi
etverostruko do peterostruko veu povrinu glavne pozornice kod
srednjih kazalita (drama i trodijelno kazalite), a u velikim operama ili
mjeovitim kazalitima (opera i drama) ta j e povrina deseterostruko
vea. Radionice, unutar ili izvan kazaline zgrade, uvijek trebaju biti u
jednoj razini. Radionice za dekoracije dijele se kako slijedi.
a) Dvorana za oslikavanje:
Tlocrtnu povrinu treba tako dimenzionirati da se dva velika pros-
pekta odnosno okrugla horizonta za oslikavanje mogu razapeti na
podu. Prosjena j e veliina okruglog horizonta 10 x 36 m. Treba
postojati mogunost da se prostorija podjeljuje gustim zastorima
zbog prskanja bojom. Grijanje treba biti podno radi suenja oslikanih
prospekata. Da bi se mogla razapinjati platna treba biti drveni pod.
Na dvoranu za oslikavanje nastavlja se dvorana za ivanje, tj. za
sastavljanje dijelova tkani ne, i njena j e veliina priblino 1/4 dvorane
za oslikavanje.
b) Stolarska radionica:
Podijeljena j e u prostor sa stolovima i prostor za strojeve.
Drveni pod. U priruno skladite treba moi smjestiti drvene grae
za 3 - 1 0 predstava.
c) Tapetarska radionica: oko 1/10 dvorane za oslikavanje.
d) Bravarska radionica: kao stolarska, samo to pod ima cementnu
glazuru.
e) Radionica za kairanje: kao b) ili d).
f) Radionice treba smjestiti oko dvorane za montau, u kojoj se pokusno
sastavlja dekoracija. Ttocrtna povrina te dvorane ima veliinu
pozornice. Visina j e jednaka visini portala +2 m, promjer 9 - 10 m.
g) Za tehniko osoblje treba predvidjeti prostorije za presvl aenj e,
pranje i boravak (kanti na), a za vodee tehniko osoblje uredske
prostorije. Postoje j o radionice za ozvuenj e, rasvjetu, rekvizite i
kostime. Njihova veliina ovisi o zahtj evi ma (intenzitet proizvodnje,
osobna oprema)
2. Prostorije za osoblje:
Umjetniko osoblje, intendantura, uprava.
Povijesno gledano, prostorije za osoblje - nepovoljno za rad - bile su
smjetene obostrano uz pozornicu: lijevo za ene, desno za
mukarce. Danas se prostorije za osoblje rasporeuju u vie et aa
tako da su na jednoj strani prostorije za tehniko osobjje, a na drugoj
za ostalo osoblje. Tu j e i radionica za maske, esto i radionica za
kostime, uprava i intendantura. Garderobe: - > (2) - tipski tlocrti.
I I
c
c
c
m
Garderoba za dopunski zbor i/ili
statiste 1,65 m^/osobi
Prostorija za presvlaenje i bora-
vak tehnikog osoblja
^^ Garderoba za baletnu grupu 4
m
2
/osobi
Prostorija za minkanje i radna
prostorija za izraivanje maski
483
/ U)
Predpozornica/ u du Njenjezaorkestar
Mjestozareiju
Mjestozaodlaganje
iznad: rasvjeta/
stu dio2ston
O
oko 1,4 m
2
/ pjevau, min. 50m
2
oko 7 m
3
/ pjevau
^^ Velika pozornica za probe / tipski tlocrt Prostorije za probuzbora / tipski tlocrt
, D O
d
O
m O - O
D

D D D
!
I Q D D Q G Q Q Q
I O O o X o O O O
O 'o 'Q /<> - , o \ O^ o I
J a
a 'a
1 i
D
i
D
i
D
i
D
1 1
'
oko 2,0-2,4 m
2
/ muziaru
oko 8,0-10 m
3
/ muziaru
I

^^ Prostorija za probe orkestra / tipski tlocrt
1. Ulazni foyer
2. Garderobni foyer
3. Blagajna
4. Uredblagajne
5. Stubite i podz. garaa
6. Stubite
7. WC za posjetitelje
8. Studijski foyer
10. Kantina
12. Kuhinjsko skladite
16. Statisti
20. Soba za ugaanje
instrumenata
24. Prostorija za baterije
9. Studio
11. Kuhinja
13. Udubljenje za orkestar 14. Donja pozornica
17. Zbor 18. Kapelmajstor
21. Skladite . 22. Elektroradionica
25. Niskonaponske 26. Srednjenaponske
sklopke sklopke
Ulazna etaa gradskog kazalita Heilbrann
15. Prostorija za probe
19. Dirigent
23. Garderobe
27. Transformatori
Arh. Biste i Gerling
KAZALITE
Prost ori j e za pokuse: Svako kazalite treba najmanje jednu
pozornicu za pokuse kako bi se odteretila glavna pozornica.
Primjerice u malom kazalitu: na glavnoj pozornici postavljene su
dekoracije predstave koja se upravo prikazuje, a na drugoj se
pozornici odravaju pokusi. Dimenzije odgovaraju glavnoj pozorni ci
Tipski tlocrt pozornice za pokuse tradicionalnog kazalita -> . U
trodijelnom kazalitu i operi uz to: prostorija za pokuse orkestra -> , za
zbor , prostorije za pokuse solista, dvorane za balet.
Eksperi ment al no kazal i t e ima u reduciranom obliku i prostorije za
pokuse; radionice i skladita ako se radi kontinuirano.
Prost ori j e za opskr bu t ehni ke: prostorije za transformator,
rasklopno postrojenje srednje i slabe struje, baterije u nudi,
klimatizacijski i ventilacijski ureaji, opskrba vodom (ureaj za
kienje). Sve ovisi o lokalnim prilikama i projektima strunjaka).
Prost ori j e za publ i ku:
1. Klasine talijanske opere imale su samo uske hodnike i stubita.
Pravo predvorje nije postojalo. Prema tome, raskoni prostori za
publiku velikih opera u Parizu izazivaju odgovarajue divljenje. Poar
kazalita u Beu 1881 .g. i zazvao j e dal ekosene posljedice. Od tada
se za gledatelje zahtijevaju zatvorena stubita u nudi, odvojeno za
svaki kat. U osnovi taj zahtjev vrijedi i danas (VStttVO).
2. U tradicionalnim kazalitima predvorja ine: pravo predvorje (dvo-
rana za etanje), restoran (buffet), predvorje za puae. Povrina
predvorja j e 0,8 - 2,0 m
2
/gledatelj. Realnije j e 0,6 - 0,8 m
2
/gledatelj.
Namjena predvorja danas se izmijenila. Ona j e dopunjena izlobama,
prikazima i redovitim kazalinim predstavama, pa pri projektiranju treba
obratiti pozornost na visinu prostorije i oblikovanje zidova, poda i stropa.
Garderobe: (4 duinska metra na 100 posjetitelja). Danas garderobni
prostor ima djelomino zatvorene pretince (1 pretinac na 4 posjetitelja).
Predvorje j e i prostor za ekanje i okupljanje. Uz predvorje su i zahodi
u uobiajenom opsegu: 1 zahod/100 osoba, 1/3 mukarci, 2/3 ene.
Najmanje po jedna toaletna prostorija treba biti za mukarce i za ene.
U ulaznom predvorju (vjetrobran), na suprotnim stranama nal aze se
dvije blagajne: dnevna i veernja.
Vanj ski pri l az, put ovi u nudi ovisno o lokalnim okolnostima -> s.
486 - i VStttVO.
- Reprezentativna lokacija na nekom gradskom trgu - poloaj u parku,
poloaj uz ulicu - ugradnja u veu zgradu.
. . ~ . , _ . . . Arti.. G. Graubner i H. Schneider
Plan pranjenja. Grad. kaz. Trier (626 mjesta) T e h n . A Z o t z ma n n 1 9 6 4
Plan pranjenja. Gradsko kazalite Lnen (765 mjesta)
Arh.: G. Graubner
B. Tehn. W. Ehle 1958
484
^^ Optimalno gledalite
20,00m
Normalna slika 1:1,37
iroka slika 1:1.66
iroka slika 1:1,85
Kinoton- format 1:2
70 mm
Kinemaskop 1:2,34
(J 2) Formati slike uz istu visinu slike
10,00m
h
1:2,34
1:1.85
1:1,66
Formati slike uz istu irinu slike
\
\
\
KINEMATOGRAF
Prije projektiranja treba se posavjetovati s nekim filmskim
distributerskim poduzeem.
Proj i ci ranj e sl i ke: Sa sigurnosnim filmovima prestala j e potreba za
protupoarnom zatitom prostorije operatera. Kinooperater poslu-
uj e vie projektora. Nj egova prostorija vie nije namijenjena
trajnom boravku ljudi. Sa strane i iza projektora nalazi se metar
slobodnog prostora, a visina j e prostorije 2,80 m, ima ventilaciju i
akustiki j e izolirana od dvorane. Prostorije operatera objedinjene
su za vie dvorana.
irine filma 16,35 i 70 mm. Sredi na projekcijskog snopa ne treba od
sredine ekrana odstupati za vie od 5 horizontalno i vertikalno i ne
treba biti voena preko zakretnog ogl edal a .
Uobiajeno se radi s dva projektora preko zasl ona. U svijetu se
udomaio automatizirani pogon s j edni m projektorom koji ima
horizontalni filmski tanjur za neprekidno prikazivanje 4000 m vrpce;
kad j e vie operaterskih prostorija, daljinski se upravlja iz sredita
za projiciranje i kontrolu.
Film automatski daj e signale za sve funkcije projektora, zamj enu
objektiva, rasvjetu dvorane, rasvjetu pozornice, zavj esu i pokrivanje
ekrana.
Vel i i ne sl i ke: ovise o udaljenosti projektora od ekrana; slika ima
odnos visina : irina = 1 : 2,34 (kinemaskopi) ili 1 : 1,66 (iroko
platno) pri maloj irini prostorije. Kut od sredine zadnj eg reda
sjedala do vanjskih rubova slike pri kinemaskopu ne treba biti vei
od 38 = razmak izmeu zadnj eg reda sjedala i ekrana : irina
ekrana = 3 : 2 - .
Ekran: Udaljenost ekrana od zi da pri THX naj manj e j e 120 cm, a
ovisno o veliini dvorane i sustavu moe se reducirati do 50 cm radi
postavljanja sustava ozvuenj a.
Ekran j e perforiran (proputa zvuk). Pokretni zasloni ili zavj ese
ograniavaju ekran sa strane uz istu visinu slike. Veliki ekrani su
zakrivljeni s polumjerom do zadnj eg reda sj edal a.
Donji rub ekrana treba biti naj manj e 1,20 m i znad poda -> .
Dvor ana ne treba nikakvu rasvjetu osim svj etal a u nudi. Zi dove i
strop treba izvesti materijalom koji ne reflektira svjetlo, u ne odvie
svijetlim boj ama. Gledatelji trebaju sjediti unutar razmaka vanjskih
rubova slike. Kut promatranja iz prvoga reda sjedala do sredine
slike ne treba biti vei od 30.
5=33
JJ-lllu jjjull JiiLLJl X"
31,5 63 125 250 500 1K 2K 4K 8K 16K Frekvencija
Doputeno trajanje jeke ovisno o frekvenciji
2,0
__ 64 126 250 500 1000 2000 4000 8000
( 4) Doputena razina smetnji Frekvencija
30m
s
300 m
1
3000m
3
Trajanje jeke u odnosu prema volumenu prostorije
485
I H H I B
I b q q h
^^ Razmaci i redovi sjedala
.1,00 .
Loe smiju imati 10 pokretnih

stolica, za svaku osobu 0,65 m
2
tlocrtne povrine
1.00(90)
I
16PI.
Sodstupanjem
max. 50 mjesta
1,00 1,50
2,00 Hodnici
(^3) Razmjetaj stolica
i
3
- n
Uto. - ^ 'Sm
^
Stup
1500
posjetitelja
9 1500-2000 9
\ rT
12 S 2500 12
(6) (9) (12
^^ Kolni prilazi i prolazi ^^ Razmaci do mee parcele
l jDor
\ ,etai
_ / y \ Rgzliita gledalita za ravne filmove \
v i / Q ) i panoramske filmove \ \
Gledalite
\
19.30
Circarama. Ekran kruni (360), na koji 11 sinkroniziranih projekata projicira
KINEMATOGRAF
-
Doputeno j e da nagib poda bude do 10%, ili se postie stubama
najvee visine 16 cm u prolazima irine 1,20 m - . Sa svake
strane prolaza smije biti do 16 sj edal a
Akust i ka:
Zid i zmeu susjednih dvorana mora biti oko 85 dB pri 18- 20000 Hz
- s . 485 .
Na stropu su povrine za voenj e zvuka s malom diferencijalnom
retardacijom zvuka.
Traj anj e pazvuka moe rasti s porastom obujma prostorije i
smanjuje se od dubokih prema visokim frekvencijama za 0,8 - 0,2
sekunde s. 485 ().
Stranji zi d iza zadnj ega reda sj edal a treba izvesti s povrinom koja
priguuje j eku. Zvunici se rasporeuju tako da razlika j ai ne zvuka
izmeu prvoga i zadnj ega reda sj edal a ne prelazi 4 dB.
Reprodukcija zvuka:
Osi m monoreprodukcije svjetla i zvuka, bit e ubudue potreban
Dolby stereosustav u etverokanalnoj tehnici, od ega tri kom-
binacije zvunika iza ekrana a etvrti kanal s dodatnim zvunicima
sa strane i otraga.
Za 70-mi l i metarsku filmsku vrpcu treba esterokanalni magnetofon,
dodatne kombinacije zvunika i za ekrana. Kod BTX se i za ekrana
nalazi zi d za apsorpciju zvuka prema sustavu Lucas-filma, u koji se
ugrauju kombinacije zvunika.
Blagajne:
Zamj enj uj u se elektroniki voenim sustavima za knjienje i
rezervaciju. U vei m kinodvoranama postoje posebno loe za
puae i za obitelji s dj ecom, koje su s vatrootpornim pregradama i
uz to priguuju zvuk, s posebnim sustavima za prenoenje zvuka.
Jedno parkiralino mjesto osobnog automobila predvieno j e za 5 -
10 gl edatel j a. Novi veliki kinematografi nude pod j edni m krovom ne
samo vie kinodvorana nego i dvorane s viestrukim mogunostima
doivljaja komuniciranja, rekreaciju, sport i kupovinu za cijelu obitelj.
Svrhovito se upotrebljavaju i za semi nare i priredbe. Na perifernim
dijelovima grada odgovaraj ua j e ponuda parkirnih mj esta.
Kinopolis u Bruxellesu s rekreacijskim parkom, ima 27 dvorana sa
7500 sj edal a (150 i 700 po dvorani) i ekrani ma di menzi j a 12 x 8 m
do 29x 10 m - ( ) - s. 487.
povezanu sliku, ExPo Brssel
( 9 ) Kinopolis Bruxelles Arh.. Peter de Gelder
486
VIENAMJENSKI CENTAR
Kino je nezaobilazni dio drutvenih doivljaja 20. stoljea. High Tech
pretvara suvremene filmove u vizualni i akustini doivljaj koji poinje ve
na ulazu, optimiran elektronikim sustavima blagajne, komunikacija i
informacija, uz zadovoljavajue visoke akustino - tehnike zahtjeve.
Intenzitet buke u kinodvoranama ne smije prijei 35 dB (A). To vrijedi za
zrani i materijalni zvuk. Zidovi izmeu kinodvorana moraju postii
priguenje zvuka R'w =59 dB, pa ih se izvodi od armiranog betona debljine
30 cm.
Maksimalni intenzitet buke koju emitiraju susjedi ne smije, mjereno na
fasadi kinematografa, prijei 80 dB (A).
Ulazna vrata u kinodvorane trebaju biti elina, s kapacitetompriguenja
zvuka od najmanje R'w =42 dB. Ulaze u kinodvorane treba izvesti kao
prepreke svjetlu i zvuku -().
Dobra akustika prostora, visokokvalitetni zvunici, pojaalo, koje mora biti
prilagoeno akustinim potrebama kina, preduvjeti su za dobru repro-
dukciju filmskog zvuka.
1 Parkirna mjesta u objektu = 215 kom.
Parkirna mjesta vani
2 Gastronomija
3 Kavana za mlade
4 Trgovine
5 Kina
6 Kuglana
7 Disko
= 50 kom.
=1300m
2
= 180 m
2
=3500 m
2
=3400 m
2
=1700 m
2
= 800 m
2
Prizemlje ( )
r
n
D
Gornja etaa
Arti.: Neufert-Mittm.-Graf
487
1J Drive-in kino u obliku lepeze s kosimrampama i niskomkabinomza projekcije, koja zauzima samo 2 reda
Vizuma linija odstranjegsjedala do donjegruba ekrana
Raspored rampi i mjere, nadvienje je razliito ovisno o ekranu
Dvostruko kino. J edan projekcijski prostor za oba ekrana. Time je omogueno da se poeci preklapaju za pola
vremena trajanja filma. Sve ostale prostorije, blagajne, bar, toalete rtd. su zajednike
DRIVE - IN KINA
Drive - in je kino u kojemposjetitelji ne napu-
taju svoja vozila. Veliina je ograniena
rampama, brojemautomobila = 1000 -1300
koji jo omoguuje dobru vidljivost. To je
obino 450 - 500 vozila (T).
Broj Broj Udaljenost ekrana
auto- rampi do stranjeg ruba
mobila rampe u m
500 10 155
586 11 170
670 12 180
778 13 195
886 14 210
1000 15 225
Lokaci j a je takvih kina uz autocestu, benzin-
sku postaju ili odmorite, zatieno od buke
i svjetla vozila koja prolaze.
Rampe su lune i u nagibu da se podigne
prednji kraj vozila, tako da i gledatelji na
stranjem sjedalu automobila imaju dobar
vidik preko krovova automobila u redu ispred
- >.
Ul az ima prostor za ekanje da se izbjegne
zastoj prometa na cesti. Prolazi se mimo
blagajne tako da se ulaznice mogu nabaviti
iz vozila ->(T).
Izl az omoguuje najbolje naputanje rampe
vonjom naprijed.
Izvedba je itave povrine takva da nema
praine ni klizanja ako je mokra.
Bl agaj na ima 1 alter za 300 vozila; 2
altera za 600 vozila; 3 altera za 800 vozila;
4 altera za 1000 vozila.
Ekran je razliit, ovisno o broju vozila; za
650 vozila ekran je 14,50 x 11,30 m, za 950
vozila 17,0 x 13,0 m. Preporua se orijen-
tacija prema istoku ili sjeveru, to omoguuje
ranije predstave. U naim geografskim iri-
nama povoljno je smjestiti ekran u vrstu
zgradu.
Ekran u auto-kinu H-H Billbrook blizu Ham-
burga visok je 36 m i irok 15,5 m. Visina
iznad tla ovisi o nagibu rampi i vidnom kutu.
Nagnuta gornja strana ekrana umanjuje
deformiranje slike. Skela i ekran moraju
podnijeti optereenje vjetrom.
Poeljno je predvidjeti redove sj edal a,
takoer i djeje igralite.
Zgrada za proj i ci ranj e najee je cen-
tralno smjetena, na 100 mod ekrana.
Prostori j a za proj i ci ranj e sadri projektor,
generator, sustav pojaala zvuka.
Reprodukci j a zvuka najbolja je pomou
zvunika koji stoje na stalcima u razmacima
od 5,00 m za po dva automobila, a koje
posjetitelji unose u svoja vozila.
Gri j anj e je na nosau stalka za zvunike, po
mogunosti s prikljukom za grijanje u
automobilima.
488
garderoba kostima
27 m
2
CIRKUS
Stacionaran
St aci onar ni obj ekt
Dvorana j e amfiteatralna, tri etvrtine kruga, kapaciteta 1600
gledatelja. Preostala etvrtina predviena j e za pozornicu, koja se
sastoji od pet podiznih pozornica j edne iznad druge. Na taj se nain
scena moe vrlo brzo mijenjati - > (3).
Prilaz dvorani j e na treem katu, +13,00 m iznad razine ulice.
Cirkusku arenu prekriva armiranobetonska kupola visine 27 m.
Projekt: Berlin Leipziger Pl atz
Arh.: Aldo Rossi Mai l and
Planungs AG Neufert/Mi ttmann/Graf, Berlin
Sceno-Pl us Exper t s-Consei l s, Montreal
( T ) 2. Kat + 9, 00 (podgr adnj a kazal i t a)
^ ^ Popr eni pr esj ek
( 2 ) 3. Kat (podr uj e pozor ni ce)+ 13, 00 ( 4) 4. Kat (gl edal i t e) + 16, 50
489
Sust av U-obl i ka
USA = i zvi j ano
^ ^ Rot t er dam = st r ane i ugl ovi i zvi j eni .
Samo za nogomet
obl i k pot kove di o
STADION
OPI PREGLED tD
Informaci j a: Bundesinstitut fr Sportwi ssenschaft, Car l -Di em-Weg
Kln
Osnovna podl oga za dananj e sportske obj ekte j esu antiki stadioni sa
svoj om j o nedosti gnutom vel i anstvenou (Ci rcus maxi mus u Rimu
primao j e 180000 gl edat el j a). Za veliinu unutarnjeg igralita mj erodavno j e
nogometno igralite svoj i m di menzi j ama 70 x 109 m i trkaom st azom koja
ga okruuj e - > s. 494. Osnovni oblik igralita j e el i psa, kao priblien]
anti kom j aj ol i kom obliku. Stadi on se naj ee ukopava, a dobi veni materijal
se nasi pava oko nj ega. Urbanistiki gl edano, sportski se objekti moraju
dobro uklopiti u okolni prostor i moraj u imati dobre prometne i opskrbne
uvj ete (el j ezni ke, aut obusne, t ramvaj ske postaj e, vel i ke povrine za
parki ranj e itd.) Treba i zbj egavati susj edstvo industrije j er di m, neugodni
mirisi i buka nisu poel j ni . Pokri vene i otvorene obj ekte za razliite sportove
treba objediniti i uklopiti u pl anove namj enski h gradski h povrina.
Os antiknih borilita bila j e u skl adu s razliitim vremeni ma natj ecanj a
ori j enti rana u smj eru zapad - istok ili j ug - sj ever , a u Europi
sj everoi stono do j ugozapadno, t ako da j e vei ni gl edatel j a sunce i za l ea.
Otvoreni ul azi su prema t ome na istoku. Bl agaj ne su i zl oene znatno
napri j ed, a i za njih se " struja" posjetitelja dijeli na razliite pri l aze stadionu,
odakl e se, naj ee preko ve spomenuti h zeml j ani h nasi pa ili stubita u
polovici visine tribine, sti e na stadi on prema redovi ma koji se nal aze ispod
ili i znad njih .
Nagi b redova za sj edenj e i staj anj e, prema preporuci Vi truvi j a, trebao bi biti
radi akusti ke u konstantnom odnosu 1:2. Upotrebl j avaj u li se zvuni ci , nagib
ovisi samo o dobroj vidljivosti.
Prema t ome, svi koji su (uz pomaknuti razmj etaj sj edal a) dva reda iza
trebaj u moi gl edati preko gl ava onih ispred. Iz t oga slijedi parabol i na
krivulja. Naj bol j i su uvj eti vidljivosti na uzdunoj strani krunog segment a.
irinu pri l aza i stubita t reba di menzi oni rati prema odl aenj u posjetitelja, to
se, za razliku od postupnog dol aenj a, zbi va naglo.
Prema konstataci j ama C. van Eest erna, svaki h 5000 gl edatel j a na stadi onu
u Amst erdamu treba za odl azak preko 9,5 m irokih stubita 7 minuta
ili 420 sekundi (u Los Angel es u 12 mi nuta, u Torinu 9 mi nuta).
Dakl e 1 gl edatel j koristi 1 m irine stubita u
9, 5x 420
= 0,8 sekundi
5000
ili u 1 sekundi dol azi na 1 m irine stubita
5000
= 1,25 gl edatel j a
9, 5x 420
Formul a za odrei vanj e potrebne irine stubita, uz zadani broj gl edatel j a
koji u poel j nom vremenu t rebaj u napustiti stadi on, prema t ome glasi:
Broj gl edatel j a
irina stubita u m =
Vri j eme pranj enj a u sekundama x 1,25
Sani t arne prostorije za gl edat el j e t reba predvi dj eti na povoljnoj lokaciji u
odnosu prema gl edal i tu (postupak prve pomoi ). Za svaki h 20000
gl edatel j a potrebno j e predvi dj eti skup prostorija odreene vel i i ne:
prostoriju za t ret man i mi rovanj e 15 m
2
, skladini prostor 2 m
2
i 2 t oal et ne
prostorije s filtrom za mi ri se. Za obj ekte sa 30000 i vi e gl edatel j a treba
predvidjeti prostoriju od 15 m
2
za sl ube sigurnosti (policija, vatrogasci ).
Kabi ne za spi kere nal aze se na gl avnoj tribini s dobrim pogl edom na igralite,
s vel i i nom kabi ne 1,5 m
2
. Iza svaki h 5 izvjestiteljskih kabi na nal azi se
prostorija od 4 m
2
s prikljucima. Jedno parki rno mj esto za osobno vozi l o
predvi a se na 4 gl edatel j a. U povrinu treba ukljuiti parki rna mj esta za
pri vatne aut obuse.
Dul j i na vi dl j i vosti odr euj e vel i i nu spor t skog obj ekt a
Voenj e pr omet a na odr eeni m bori l i t i ma
- 80 - 4- 80 -+- 80
1,12 >-72 -4-72-
r
490
I Toka sjecita vizura
^J ^ Konstrukcija vizumih linija
Stepenasti redovi mjesta za st aj anj e
I 40I
( 2) Montani betonski elementi
-40 1-
Kutne stube
I 40i
Kutne stube
StepenasG redovi T
s j ed i i a^ 3 5 _ I
Arm. beton u nagibu zbog odvodnje
' 111
v vs
Drvena klupa s platicama Izvuena mjesta za sjedenje
Visoka sjedita na betonskim pos-
toljima
/Jq\ siedita na betonskim montanim
elementima
a
a
S t a r ^'
tet
'
P l 0 a S b e t 0 n s k i m
Na elinimnosaima u betonu
STADION
OPI PREGLED CD
OBJEKTI ZA GLEDATELJE
POVRINE ZA GLEDATELJE I POASNE GOSTE
Osnova za projektiranje u svakoj su saveznoj pokrajini njeni propisi o graenju i
uporabi objekata za okupljanje ljudi, u kojima su sadrane odredbe o prilaznim
prometnicama, stubitima, rampama i mjestima za gledatelje.
Ovisno o predvienom broju mjesta za gledatelje, tribine se grade samo uz uzdune
strane sportskih povrina (povoljne mogunosti gledanja jer su kratke udaljenosti) ili
- priblino za vie od 10000 mjesta - oko cjelokupne sportske povrine.
Priredbe se najee odravaju poslijepodne, pa su najbolja mjesta na zapadu
(nema zasljepljivanja).
Ako se mjesta za gledatelje rasporeuju u vie redova, treba predvidjeti dovoljno
nadvienje radi boljega vidika. Za manje objekte, koji imaju do 20 redova stajaih ili
10 redova sjedeih mjesta, moe se primijeniti jednoliki nagib od 1:2. Za sve druge
objekte treba umjesto linearnog primijeniti parabolino nadvienje. Pri tome treba
nagibe odrediti na temelju konstrukcije vizura. Nadvienje treba iznositi 12 cm za
redove stajaih i 15 cmza redove sjedeih mjesta. -> ( i )
MJESTA ZA SJEDENJE
Potrebna povrina mjesta za sjedenje proraunava se kako slijedi:
irina 0,5 m
Dubina 0,8 m
od toga je
povrina za sjedenje 0,35 m
Prometna povrina 0,45 m
Za sjedenje se mogu predvidjeti klupe ili pojedinana sjedala. Sjedala s naslonom za
lea vrlo su udobna. Ovisno o rasporedu prilaza i izlaza doputa se da sa svake
strane prolaza ima:
za redove u blagom nagibu 48 mjesta,
za redove u strmom nagibu 36 mjesta.
Podruja mjesta za sjedenje i stajanje treba razgraniiti; za svakih 750 mjesta treba
predvidjeti metar irine prolaza u nudi (stubite, rampa, ravnina), ali najmanje 1,00 m.
MJESTA ZA STAJANJE
Potrebna povrina mjesta za stajanje proraunava se kako slijedi:
irina 0,5 m
Dubina 0,4 m
Za svakih 750 mjesta treba predvidjeti metar irine prolaza u nudi (stubite, rampa,
ravnina), ali najmanje 1,00 m. Radi jednolinog punjenja i pranjenja i da se iskljui
mogunost ugroavajueg gomilanja, treba podruje mjesta za stajanje podijeliti na
grupe ili blokove od priblino 2500 mjesta. Blokovi moraju imati odvojene prilaze i
moraju biti osigurani graninim pregradama.
Unutar bloka mjesta za stajanje treba predvidjeti tzv. valobrane u pomaknutom
rasporedu. Gledano s bilo kojeg pojedinanog mjesta mora iza najvie 10 redova
mjesta postojati odgovarajue stabilna ograda visine oko 1,10 m. Mogunost
dijagonalnog naguravanja treba sprijeiti pomaknutim rasporedom valobrana.
Za izvedbu graevina namijenjenih gledateljima graevna industrija proizvodi
predgotovljene betonske elemente ( ) - .
Poasni gosti. Kod veih objekata moe se predvidjeti natkrivena poasna loa s
pokretnim stolicama.
Nat kri vanj e t ri bi ne. Treba nastojati natkriti to vei broj mjesta. Smjetajemtribina jed-
nih iznad drugih moe se poveati broj natkrivenih mjesta za sjedenje -> - -
Berlinski olimpijski stadion i Beki stadion dobili su u meuvremenu nove krovove.
Gledatelji
Shematski prikaz stadiona s dijelomu
iskopu, dijelomu nasipu i graevinom
Presjek olimpijskog stadiona u Berlinu Arh.. Prof. V\femer March ^4) Presjek stadiona u Beu Arh.: O. E. Schweizer
491
IGRALITA
- S. 475
( T ) Nogomet, vrata 7,32 x 2,44 m
>
( ? ) Rugby (njemaki), vrata 5,67 x 3,00 m
Veliine igralita u metrima
Igra max.
L B
min.
L B
Normat
L
vne mjere
B
Nogomet 120 90 90 45 105 70
Rugby (njemaki) - - - - 100 68,4
Rugby (amer.) - - - - 109,75 48,8
Rukomet 110 65 90 55 - -
Dvoranski rukome : 44 22 38 18 - -
Hokej 91 55 91 50 91 55
Igra na koeve - - - - 60 25
Bacanje lopte - - - - 16 8
Mala odbojka - - - - 18 9
Odbojka - - - - 50 20
Udaranje lopte 160 45 135 39 160 45
Ko za koarku - - - - - -
Koarka 28 15 24 13 26 14
Igra na razboju 30 25 25 20 30 25
Dvoranski polo 15 12 12 9 - -
Bejzbol - - - - 25 70
V
Rugby (amer.), vrata 5,50 x 3,05 m
( E ) Hokej, vrata 3,66 x 2,14 m
B 0,5
0,5
14) Dvoranski biciklistiki polo
s
4 SJEVER
(D 2Mm
kOSeVe
'
k
055Cn1, ViS
k

Udaran
j
el
P
te
U 5) Bejzbol, oznake za trkae vis. 1,50 m
492
IGRALITA
- s. 474
^^ Malo igralite za nogomet u koli
Dvoranski nogomet, vrata 2 x 3 m
Veliine igralita u metrima
Igra max.
L B
min.
L B
Normati
L
i/ne mjere
1
'
B
/ta Mali nogomet
w
u koli 70 40 40 20 44 22
(2) Dvoranski nogomet 50 25 40 20 44 22
(3) Dvoranski rukomet - - - - 44 22
Dvoranski hokej 40 20 36 18 44 22
Dvor. igra na koeve 60 25 64 27 - -
Bicik. polo na travi - - - - 60 40
0 Bacanje potkove 15 3 12 3 - -
Igralite za kriket - - - - 20 4
Staza za maevanje 24 2 13 1,80 - -
Boanje - - - - 24 3
Shuffleboard - - - - 17 3
Tenis s prstenom 12,20 5,50 - - 18,20 11,50
Softball (bejzbol) - - - - 18,29 18,29
1)
Ukljuivo sigurnosni razmak
Stranja granica
Ma i sablja
( l i ) Shuffleboard
\ i m \ Ni - * - '
H Hvata
Bacanje potkove U 2) Tenis s prstenom

5 / j o ^ i ) , , ^ 3,0
,40
Q3) Softball (bejzbol)
J
4 w .
n ><
<,3 /
12
3.6
^^ Igralite za kriket
^0.40
n
6
J ^'
y - * - y
8
< j u ,
J -
5
' 13 ^ ' 1 2
11
14
493
-45.00
LAKOATLETSKI OBJEKTI
DIN 18035 m
H S -
r -t i
m I
I
H
l
l
l

I
li

1
1
1
1
1
!
!
i

l
l
l
l
U
j

i

1

l
l
l
l
l
l
l

l
l
l
l
l
l
l

l
l
l
l
l
l
l

l
l
l
l
l
l
l

H
l
,
l
l
l

H
l

1
'
!

1
1

5
1,
-13,00-
11.00
1.00,
-11,00-t-9,00-5,00
O
-100.00-
- 176.91-
Borilite tipa A
(5) Borilite tipa B
172,03
11gralite
2 Trkaa staza
3 Skok u vis
4 Skoks motkom
5 Skok u dalj i troskok
6 Bacanje kugle
7 Bacanje diska i kladiva
8 Bacanje koplja
9 J arak s vodom
BORILITA
I NFORMACI J E: DEUTSCHER
LEI CHTATHLETI K- VERB.
DARMSTADT
Bori l i t e, tip A
Sastoji se od osmerotrane krune
staze, a unutar toga je veliko
igralite; objekti za bacanje kugle,
diska, kladiva i koplja, te za skok
uvis u junom dijelu; objekti za
bacanje kugle, diska, kladiva i ko-
plja, te jarak s vodom za trku s
preponama u sjevernom dijelu;
objekti za skok s motkom s obo-
stranim zaletitem uz istoni pra-
vac, izvan staze; za skok udalj i
troskok uz zapadni pravac, izvan
staze.
Borilite, tip B
Sastoji se od esterotrane krune
igralite; objekti za bacanje kugle,
diska, kladiva i koplja, te za skok
uvis u junomdijelu; objekti za skok
s motkom, bacanje koplja, diska i
kladiva, za skok udalj i troskok s tri
zaletita, te jarak s vodomza trku s
preponama u sjevernom dijelu.
Objekti za skok s motkom, skok
udalj i troskok mogu se locirati i
izvan krune staze.
Borilite, tip C
Sastoji se od etverotrane krune
igralite; objekti za bacanje diska,
kladiva i koplja, te za skok uvis u
junom dijelu; objekti za skok s
motkom, skok udalj i troskok s tri
zaletita, te za bacanje diska,
kladiva i kugle u sjevernom dijelu.
(5) Borilite tipa C
494
8 8 J
2,00
3,00
2,50
-10,00-t-
-105,00-
-100,00-
-136,00-
2,00
-27.00-
-23,00-
@ Borilite tipa D
1 Igralite
2 Trkaa staza
3 Skok u vis
4 Skok s motkom
5 Skok u dalj
6 Bacanje kugle
7 Bacanje diska / kladiva
8 Bacanje koplja
(bacanje lopte u daljinu)
3,00
Cl
10,00 - t - -100,00-
-130,00-
-| 17,00-
Kombinirano veliko igralite
Polje za bacaa
' za natjecanja =9,00 m, razmak grede odskoka 1,00 m
za trening =8,00 m, razmak grede odskoka 2,00 m s. 461
LAKOATLETSKI
OBJEKTI
Bori l i t e, t i p D Sastoji se od slje-
deih pojedinanih objekata (?)
4 do 6 pojedinanih staza za
ravne sprinterske discipline i ravne
trke s preponama;
1 igralite 68 x 105 m(70 x 109 msa
sigurnosnim zonama);
1 objekt za treniranje bacanja kugle,
smjer bacanja prema jugu;
1 trostruki objekt za skok udalj i
troskok, smjer zaleta prema zapadu;
1 objekt za skok uvis, smjer zaleta
prema smjeru;
1 objekt za bacanje kugle, smjer
bacanja prema sjeveru;
1 prostor za bacanje lopte u daljinu,
smjer bacanja prema sjeveru;
1 malo igralite 27 x 45 (ukljuujui
sigurnosne zone).
Kod borilita tipa D povrina trkae
staze najee je klasino obraena.
Ako se staza vrlo mnogo upotrebljava,
preporuuje se primijeniti sintetiku.
Kombi ni rano vel i ko i gral i te sadri
veliko igralite i pojedinane lako-
atletske objekte pokraj tog igralita i na
njemu. Sastoji se od sljedeih poje-
dinanih objekata (2):
1 igralite 68 x105m
(70 x 109msa sigurnosnim zonama);
1 objekt za skok uvis, smjer zaleta
prema sjeveru, preko igralita;
1 objekt za treniranje bacanja kugle,
smjer bacanja prema istoku; 1 objekt
za bacanje kugle, smjer bacanja
prema zapadu.
Za treniranje bacakih disciplina pre-
poruuje se iz sigurnosnih razloga
izgraditi teren za bacae. Teren se
sastoji od travnate povrine za pri-
hvat baenih rekvizita, pribline veli-
ine kao veliko igralite, s podrujem
za zalet, odnosno izbaaj za bacanje
koplja, diska i kladiva na junoj uoj
strani (2).
I 32,00 1
rmTni-i-jkk"
111H11 >f 1 1
I , 1 11/ 1 u
1-1 I ' I ' /
i
r
I 11 /
111
111
111
I >1
M
I
1
I I
! ' I
I I
TtrtU
Centralno zai t te
( D
4,88 1.00
H 20,00 h
I 27,00
Kombinirano malo igralite
495
Prepone s protuutegom ( 2) Zapreke
R =36,5-
( 3) Staza za trke sa zaprekama s prijelaznim polumjerom od 16 mi jarkoms vodom
3,43-
"3,45 ~
0,20,
3, 66
0,12'
Cijevr i o f
prikljuna 1
p> Smjer
| dolaska
Hrapava obloga
Beton-
Presjek ljunak
1
Odvod-
Staza za trke sa zaprekama, jarak Staza za trke sa zaprekama, jarak

s vodom s vodom
Informacije: Bundesinstitut fr Sportwissenschaft
Carl-Diem-Weg, Kln
Vrsta trkae staze Duljina,
dio starta
m
Staza Izlaz
irina
pojedinihstaza'
1
Trke na kratke staze 3 110
2
> 17 1,22
Kruna staza
_3)
400 17 1,22
') Za vanjskustazutreba osigurati sigurnosni trakirine 28cm, koja ne mora biti izvedena kao sama
staza
2
>Duljina od110 mpotrebna je za trke s preponama, inae duljina iznosi 100 m
3
) Nije potrebandodatni startni prostor
-
Dimenzije trkaih staza - >
Staza za trke s preponama - *
Duljina
staze
Klasa Broj
prepona
Visina
prepona
Zalet Razmak
izmeu
prepona
Izlaz
400 m Mukarci i
muki jun. A+B
10 0,914 m 45,00 m 35,00 m 40,00 m
400 m ene i
enski jun. A
10 0,762 m 45,00 m 35,00 m 40,00 m
110 m Mukarci 10 1,067 m 13,72 m 9,14 m 14,02 m
110 m Muk.jun. A 10 0,996 m 13,72 m 8,90 m 16,18 m
110 m Muk. jun. B 10 0,914 m 13,50 m 8,60 m 19,10 m
100 m ene i
ene jun. A
10 0,840 m 13,00 m 8,50 m 10,50 m
100 m ene jun. B
(od1984.)
10 0,762 m 13,00 m 8,50 m 10,50 m
100 m ene jun. B
(od 1933.)
10 0,840 m 12,00 m 8,00 m 16,00 m
80 m Uenici A 8 0,840 m 12,00 m 8,00 m 12,00 m
80 m Uenice A 8 0,762 m 12,00 m 8,00 m 12,00 m
60 m Uenici A
Uenice B
6 0,762 m 11,50 m 7,50 m 11,00 m
Napomena: za svakustandardiziranuvisinutolerancija je 3 mm
Vrsta objekta Zaletite
duljina
m
irina
m
J ama (G)
odn.
jastuci (K)
Duljina
m
irina
m
Skok udalj 45'> 1,22
2
> G S8 2,75
Troskok *45
3
' 1,22
z
> G tz 2,75
Skoks motkom 45 1,22 KG 5 5,00
Skok u vis Polukrug $2,00 K 3 5 do 6
1)
Odskona greda lei min.1 mispred jame, jer razmak izmeulinije odskoka i kraja jame mora iznositi
min. 10 m. Kodobjekata za visoke rezultate iznosi duljina jame 9 m.
2)
Kodobjekata s vie staza irina pojedine staze iznosi 2 m
31
Odskona greda lei 11 mispredjame (za juniore 9 m, za vrhunski port 13 m)
I 7,00
5,00-
,, I
- 2,00-
Dimenzije objekata za skokove -( ) -
30 cm kvarcnog pijeska
2 cm sloj istoe
6-10 cm gruba troska
15-20 cm sloj ljunka
30 cm drobina
drenska cijev
Presjek A - B kroz objekt
' pJ astilin
guma
TI
H
20
34
10
2
t-3
0
-j
Presjek odskone grede
( l i j Objekt za skok u dalj i troskok
Presjek A -B kroz doskoni jastuk s podlogom
U 3) Objekt za skok u vis
'.*&Drveni raster
Podloga
Doskoni jastuk
, (12) Objekt za skok s motkom (14) Stalak za leWu
Objekt za skok u dalj i troskok ( T ) Objekt za skok s motkom VS/
J w
V-V motkom -> (7)
Stalak za letvu i jastuk za skok s
496
/ Ûkruenje
K f f i f O N b - c to.
Objekt za bacanje diska
Objekt za bacanje diska, diska

0 =>219 mm<221 mmmukarci
Krug izbaaja/bacanje kugle -
Oznaka zaletita
Odbojna greda/bacanje kugle
Presjek A -B
( 7) Objekt za bacanje koplja
: 7,32
Unutarnja
staza
1,22 _
; 1.25
J 30
Razmjeravanja staza
'A+.V.V.V.V.V.V.V.V.V.V
"20 7i
S= 1,22
s 1,25
_ ^1.22
1,25
i 20
- ^1.22 _
i 1,25
.120
l
I
s 1.22 -
1,25
20
55 1,22 _
1,25
-20
_30j
Nagib s 1 <j
I nformacije: Bundesi nst i t ut f r Spor t wi ssenschaf t ,
Car l - Di em- Weg , Kl n
U tablici ->(9) navedene dimenzije odgovaraju pravilima natjecanja i moraju
se bezuvjetno odrati. Kod sportskih objekata za kole, trening i rekreaciju
mogua su odstupanja.
Objekte za bacanje kladiva treba izvesti kao za bacanje diska - @ , ali
krug za bacanje ima promjer samo 2,135 m. Zatitna reetka - -
potrebna je samo tijekom natjecanja, inae je dovoljna jednostavna ograda
kao za bacanje diska .
Objekti za bacanje koplja sastoje se od zaletita i prostora izbaaja -> .
irina zaletita je 4 m, duljina obino 36,5 m, ali najmanje 30 m. Zaletite je
prema prostoru izbaaja ogranieno trajno oznaenom zakrivljenom crtom
izbaaja (luk izbaaja).
Objekti za bacanje kugle sastoje se od kruga i prostora za bacanje -> -
. Duina objekta za bacanje kugle obino iznosi 20 m, a kod vrhunskog
sporta 25 m.
Vrsta objekta Povrina za izbaaj
m
Sektor pada sprave
Kut Duljina
Bacanje diska
Bacanje kladiva
Bacanje koplja
Bacanje kugle
Kruni prsten d =2,50
1)
5
Duljina zaleta =36,50
2
*
irina zaleta =4
5
40 80
40 80
ca. 29 100
40 do 25
1
>uz postavljanje profilnog prstena uporabivo i za bacanje kladiva
2
> 30 m
Dimenzije objekata za bacanje -
S l j edee primjere projektiranja I do V za ralanjivanje korisne povrine (4 m
2
/sta-
novniku) pri razliitim gravitacijskim podrujima treba koristiti samo kao
orijentacijske podatke.
Pri mj er I: Sport ski t er en za gravi t aci j sko podr uj e od oko 5 000 st anovni ka
1 Borilite tipa D 10554 m
2
2 Mala igralita 27 x 45 m 2430 m
2
1 Igralite za vjebu 4500 m
2
2 Igralite za rekreaciju 250 m
2
1 Teren za igre i gimnastiku 1000 m
2
1Tri m- teren 1400 m
2
Korisna povrina ukupno oko 20000 m
2
Pr i mj er II: oko 7 000 st anovni ka
1 Borilite tipa D
1 Veliko igralite 70 x 109 m
2 Mala igralita 27 x 45 m
Teren za rekreaciju
1 Teren za igre i gimnastiku
1 Trim- staza
1 Staza za koturaljke
Korisna povrina ukupno
Pr i mj er III: oko 7 000 st anovni ka
1 Borilite tipa B
1 Veliko igralite 70 x 109 m
3 Mala igralita 27 x 45 m
1 Trim- teren
Pr i mj er IV: oko 15 000 st anovni ka
1 Borilite tipa B
3 Velika igralita 70 x 109 m
7 Malih igralita 27 x 45 m
Teren za rekreaciju
1 Trim- staza
1 Trim- teren
1 Trim- igralite
Pr i mj er V: oko 20 000 st anovni ka
1 Borilite tipa B
1 Kombinirano veliko igralite
4 Velika igralita 70 x 109 m
10 Malih igralita 27 x 45 m
Teren za rekreaciju
1 Trim- staza
1 Trim- teren
1 Trim- igralite
10554 m
2
7630 m
2
2430 m
2
3000 m
2
1000 m
2
2300 m
2
800 m
2
oko 28000 m
2
14000 m
2
7630 m
2
3645 m
2
1000 m
2
1400 m
2
oko 28000 m
2
14000 m
2
22890 m
2
8505 m
2
6000 m
2
3300 m
2
1400 m
2
1000 m
2
2000 m
2
oko 60000 m
2
14000 m
2
8400 m
2
30520m
2
12150 m
2
6000 m
2
3300 m
2
1400 m
2
1000 m
2
2000 m
2
oko 80000 m
2
Smjer trke
Razmjeravanje trkae staze; borilite tip B n0) Programski primjeri za gravitacijsko podruje od oko 5 000 do 20 000 stanovnika
497
( T ) Ureaj
PROSTORIJE ZA FITNESS
Informaci je: Bundesi nsti tut fr Sportwi ssenschaft,
Car l -Di em-Weg, Kln
TA
za veslanje i veloergometar

Daska za trbune miie sa stremenom
za penjanje rukama i vedske ljestve
-1,45- -1,00-
( 3 ) Vienamjenski vjebaki centar ^^ Sprava za natezanje
Podruje Sprave odn.
ureaji
Vjebe Motorika sposobnost
i/ili spremnost
Namjena
treninga
A Opi objekti
za trening
J ednozglobne Snaga
Pokretljivost
Fitness
Kondicija
B Specijalni objekti
za trening
Viezglobne Snaga
Brzina
Fitness
Kondicija
c Povrina za dizanje
(s univerz. pritiskom
ili izometrij. vratilom)
Viezglobne Snaga
Brzina
Koordinacija Kondicija
D Uobiajene male
sprave
J edno - i
viezglobne
Snaga
Pokretljivost Fitness
E Specijalne
sprave
za trening i
slobodni prostor
za zagrijavanje
(gimnastika itd.)
Viezglobne
J edno -1
viezglobne
Izdrljivost
Koordinacija
Pokretljivost
Koordinacija
Fitness
Kondicija
Fitness
Kondicija
Podruje Kondiciona prostorija Popis sprava
40 m
2
80 m
2
200 m
2
A 1 1Runi kotrlja
2/3* 2 2Postaja za bicepse
3 3Postaja za tricepse
4/5* 4 4Pull-over stroj 1
5 5Pull-over stroj II
6/7* N 6 6Latissimus stroj 1
7 7Latissimus stroj II
8 8 8Postaja za prsa
9 9 9Postaja za trup
10/11* 10 10 Postaja za bokove 1
11 11 Postaja za bokove II
12 12 12 Postaja za noge
13 13 13 Postaja za stopala
14 (2x) 14 (3x) 14 Vienamjenski vjebaki centar
B 20 20Aparatza tlakI
23 23Aparatza pritiskanje nogama
25 25 (2x) 25Postaja za trbune miie
26 26 (2x) 26Aparatza natezanje
27 27Aparatza penjanje rukama
33 33Podna sprava za latissimus
C 43 (4x) 43 (10x) 43 Mali stalak za plou**
46 (2x) 46 (2x) 46 46Klupa za trening
D 50 50 50 (3x) 50Runi utezi
51 51 51 (3x) 51Mali utezi
52 52 52 (5x) 52Stalak za male utege**
53 53ipka za vjebe s utezima
56 56Klupa za potiskivanje
57 57 (3x) 57Kosa klupa 1
58 58Kosa klupa II
59 59Univerzalna klupa
60 60 60Vienamjenska klupa za trening
61 61Kompaktni uteg
62 62Stalak za utege**
E 70 (3x) 70 70 (4x) 70Veloergometar
71 (2x) 71 (3x) 71 (2x) 71Ureaj za veslanje
72 72 (2x) 72Pokretni trak za tranje
73 73(2)0 73(3)0 73vedske ljestve
74 74 (2x) 74 (2x) 74Aparatza penjanje rukama
75 75 75 75Daska za trbune miie
78 78"Punching"lopta
79 (2x) 79 (2x) 79(3)0 79Rastezanje stezanje
80 (2x) 80 (2x) 80(2)0 80Ue za preskakivanje
81 (2x) 81 (2x) 81 (3x) 81 "Denser" traka
82 (2x) 82 (2x) 82 (3X) 82Opruga za prste
83 (2x) 83 (2X) 83 (3X) 83Ureaj s loptom
85 (2x) 85 (3x) 85Hidrauliki utezi
89 89 89 (2x) 89Ormar za sprave
* Sprave 2i 3,4 i 5,6 i 7, te 10i 11 mogu ovisno 0proizvoausluiti i za 2 funkcije
**U slikama 2 do 8 naznaeni su i, potrebni stalci za odgovarajue sprave. Njih na tritu ima u
razliitoj izvedbi, pa ihtreba odabrati u skladus brojemsprava za koje sunamijenjeni.
( 5 ) Ralanjivanje sprava prema podrujima
Prijedlozi za opremanje prostorija za fitness

1 Runi kotrlja
2 Postaja za bicepse
3 Postaja za tricepse
4 Pull-over stroj I
5 Pull-over stroj II
6 Latissimus stroj I
7 Latissimus stroj II
8 Postaja za prsa
9 Postaja za trup
10 Postaja za bokove I
11 Postaja za bokove II
12 Postaja za noge
13 Postaja za stopala
14 Vienamjenski vjebaki centar
20Aparat za tlak I
23Aparat za pritiskanje nogama
25 Postaja za trbune miie
26Aparat za natezanje
27Aparat za penjanje rukama
33 Podna sprava za latissimus
43 Mali stalak za plou
46 Klupa za trening
52 Stalak za male utege
57 Kosa klupa I
59 Univerzalna klupa
60 Vienamjenska klupa za trening
70 Veloergometar
71 Ureaj za veslanje
72 Pokretna traka za tranje
73 vedske ljestve
74Aparat za penjanje rukama
75 Daska za trbune miie
89 Ormar za sprave
Primjer prostorije za titness vei. OKO 200 M
2
498
PROSTORIJE ZA FITNESS
Pod- Broj Naziv sprave Kretanje Povrina za
ruje sprave postav, u cm
1 Runi kotrtja Pregibanje ake, pruanje ake 60/ 30
2 Postaja za bicepse Pregibanje ruke 135/135
3 Postaja za tricepse Ispruanje ruke 135/135
4 Pull-over stroj I Dizanje ruke ispred tijela 190/110
5 Pull-over stroj II Sputenje ruke ispred tijela 190/110
6 Latissimus - stroj I Bono sputanje i 200/120
dizanje ruku
A 7 Latissimus - stroj II Ruke ispred tijela 200/120
skupljati i iriti
8 Postaja za prsa Savijene ruke skupiti 165/100
ispred tijela
9 Postaja za trup Istezanje i savijanje trupa 135/125
10 Postaja za bokove I Sputanje i dizanje noge 175/125
11 Postaja za bokove II Dizanje i privlaenje noge 175/125
12 Postaja za noge Pruanje i savijanje noge 125/155
13 Postaja za stopala Pruanje i savijanje stopala 140/ 80
(aparat za listove)
14 Vienamjenski Razliite osnovne kretnje Razliito
vjebaki centar vie zglobova
20 Aparat za tlak I Pruanje ruke horizontalno 120/140
(stojei)
21 Aparat za tlak II Pruanje ruke vertikalno i/ili 70/160
vjeba listova stojei
22 "Hackenschmidt" - aparat Pruanje noge na kosoj 90/140
ravnini
23 Aparat za pritisak noge Pruanje noge horizontalno 120/160
(sjedei)
24 Aparat za savijanje Pruanje noge vertikalno 200/ 90
koljena (s kolutima) (stojei)
25 Postaja za trbune miie Razne vjebe za trbune i 65/200
lene miie
26 Aparat za potezanje Razne jedno- i viezglobne 100/140
osnovne kretnje
B 27 Aparat za penjanje Savijanje i pruanje ruku verti- 120/155
rukama kalno (vjeanje oda podupiranje)
28 Daska s oprugama I Pruanje ruku vertikalno 200/120
(pritiskanje klupe leei)
29 Aparat s utezima Pritiskanje klupe, savijanje 200/100
("Multipress'-stroj) koljena, pritiskanje stojei i
vjeba povlaenja
(sve vjebe s utezima)
30 Daska s oprugama II Pritiskanje kose klupe 185/100
(kosa daska za dugi uteg) (sjedei)
31 'Curi' klupa Savijanje ruku 150/ 70
32 Daska s oprugama III Pritiskanje daske (leni 160/170
poloaj koso prema dolje)
33 Latissimus - podni uteg Savijanje ruku, privlaenje 120/130
u pretklonu
40 Podizni krevets Sve vjebe sa slobodnim 300/300
gumenimulocima utezima (vjebe koljena,
pritiska i udaranja)
41 Motka za vjebe s utezima 200
42 Veliki stalak s ploama 50/100
43 Mali stalak s ploicama 30/ 30
44 Posuda s magnezijem 0/ 38
45 Stalak za savijanje je 35/70
C koljena (u parovima)
46 Klupa za trening 40/120
47 Ploe od pune gume
(10; 15; 20; 25 kg)
48 Ploe s navulkaniziranim
gumenimrubom
(15; 2; 25 kg)
49 Ploe od lijevanog eljeza
(1,25;2,50; 5; 10; 25; 50 kg)
50 Utezi za aku Razliite vjebe za jedan ili vie
(1; 2; 3; 4; 5; 6; 8; 10 kg) zglobova s utezima za aku,
te kompaktnimi dugimutezima.
51 Kratki utezi (2,5; 5;
7,5.-30 kg
52 Stalak za kratke utege 140/130
53 Motka za vjebe s utezima 185
54 Motka za savijanje 200
koljena (tapecirana)
55 Curi - motka 140
D 56 Daska s oprugama (podesiva) 40/120
57 Kosa klupa I 40/120
58 Kosa klupa II 40/120
59 Univerzalna klupa 40/120
60 Univerzalna klupa za trening
(12 moguih poloaja)
61 Kompaktni utezi (2-60 kg)
62 Stalak za utege 145/ 80
Popis sprava za kondicijski i fitness trening
Veliina prostorija za 40 - 45 osoba mora imati naj manj e 200 m
2
.
Predl oeni primjer - > (). Svijetla vi si na za sve prostorije treba biti
3,00 m. Da bi sprave bile najpovoljnije rasporeene, irina prostorije
mora biti naj manj e 6 m, a duljina = 15 m j er se u protivnom gubi
pregl ed nad treningom. Naj manj a j edi ni ca prostora od 40 m
2
prikladna j e za 12 korisnika.
70 Veloergometar Izdrljivost koordinacija. 40/ 90
Sprave br. 70 do 76
71 Ureaj za veslanje Rastezanje ruke 120/140
72 Pokretna traka za tranje 807190
73 vedske ljestve 100/ 15
74 Ue za penjanje rukama 120/120
uz vedske ljestve
75 Daska za trbune 100/180
miie
76 Sprava za odtereenje 70/150
kraljenice
77 Test-ure#za Pokretljivost, koordinacija
snagu skoka Sprave br. 77 do 88
78 "Punching'-lopta
79 Rasteza - steza
E 80 Ue za skakanje
81 "DenseT-traka
82 Utezi za prste
83 Sprava za "bali"
84 Kuglasti utezi
85 Hidrauliki utezi
% Teretni utezi
87 Teretne vreice za
arke/noga
88 Ogledalo
89 Ormar za sprave 50/110
499
I 18,27 1
13.651 10,97 (3.65-1
-36,54-
(3.651 10,97- +3,65-|3,65H 10,97- i3,65H
T
i 1
0 Turnirska igralita
,0,91
4
.0,91,
0,91
4
T
1,07
0,5% 1,37
0,91 1,37 0,91
I
-12,79
s
-
Mrea
-2,50- -10-12,00-
-15-17,00-
-t 2,50-
( 3 ) Djeje tenisko igralite
Parabolini zid
( 5 ) Oblici teniskih zidova
Nagnuti zid Vertikalni zid
TENISKA IGRALITA
CD
Informacije: Deutscher Tennisbund, Hamburg
Igra parova - 10,97 x 23,77 m
Igra pojedinaca 8,23 x 23,77 m
Slobodni prostor bono = 3,65 m
Boni slobodni prostor za turnire 4,00 m
Stranji slobodni prostor = 6,40 m
Stranji slobodni prostor za turnire 8,00 m
Prostor i zmeu dva igralita . . . 7,30 m
Visina mree u sredini 0,914 m
Visina mree na stupovima 1,07 m
Visina zatitne ograde 4,00 m
Pletivo od i ce debljine 2,5 mm, veliine okaca 4 cm.
Odreivanje potrebnog broja igralita
Aktivnih igraa tenisa danas ima izmeu 1,6 i 3% ukupnog
stanovnitva. Odnos igralite/igrai kod novih objekata iznosi 1:30;
priblina formula za odreivanje broja igralita:
Broj stanovnika x 3
Potrebni broj igralita (T) =
100 x 30
Potrebna povrina za djeja teniska igralita: priblino 20 m
2
po
igralitu
Potrebne parkirne povrine: za normalnu igru (bez gledatelja), 4
parkirna mjesta za osobna vozila po igralitu.
Veliina zemljita: neto povrina ("iskoristiva sportska povrina")
j ednaka j e povrini teniskog igralita i povrinama koje su potrebne
za trenani zid i djeje igralite. Prema iskustvu se povrina zemljita
dobije ako se neto povrina povea za 60 - 80%. Igralita treba po
mogunosti orijentirati sjever - jug.
Mogua su odstupanja (bolje zapad nego istok). Ne preporuuju se
vie od 2 igralita j edno do drugoga. Jedno iza drugoga trebaju biti
vizualno odijeljena. Umj etna rasvjeta j e na visini od 10 m uz dulje
stranice.
Pri sastavljanju prostornog programa treba uzeti u obzir ne samo
poetne ve i konane potrebe. U projektu treba predvidjeti
mogunost etapne izgradnje a da se ne ometa uobiajena uporaba
dovrenih dijelova. Takoer valja raunati s mogunou o kasnije
potrebnom stambenom prostoru (uvar terena, trener, zakupac) i
garaama. Teniski objekti ne smiju biti strana tijela u svom okruenju,
ve se moraju podrediti okolini.
Pogled Pogled
3
i-
-10.97-
Trenani zid (double) preporuene

dimenzije trenanih zidova +
povrine ispred zida
( 7 ) Trenani zid (single)
500
Visina dvorane iznadmree |
7
.00
Iznadosnovne linije
4
'
40
h=11,0
6,40 11,88
s
Visine dvorana
h=7,00
/ B B =4,40 \
h=9.00
BB =5,50
"C =3,00~
h=11,0
f BB =8,00
CC =3,00
Popreni i uzduni presjeci tipova dvorana -
E D D D E
TENISKA IGRALITA
Vi si na dvorana za teni s odreena j e na meunarodnoj razi ni . Pr ema
pravilnicima Davi s-Cupa trai se visina od 10,67 m. Preporuuj e se
visina od 9 - 11 m, pri emu j e naj ee dovoljno 9 m . U
sportskim i gimnastikim dvoranama moe se i pri visini od 7 m igrati
teni s. Vi si na se mj eri uz mreu od poda do donj eg ruba krovnog
vezaa. Ona mora biti zadr ana na cj el okupnoj irini igralita od
10,97 m. Uz vanjski rub povri ne zal et a trai se naj manj e visina od
3 m. Pregl eni pri kaz popreni h i uzduni h presj eka tipova dvorana
s uzduni m st ranama trokutastog oblika .
Vrste dvorana: demont ana dvorana, staci onarna dvorana, pro-
mj enl j i va dvorana. Unut arnj e di menzi j e dvorane 18,30 x 36,60 m
- . Di menzi j e igralita i povrina oko nj ega odreene su na
meunarodnoj razi ni , iz ega proi zl azi :
Te H 2
Teni ska dvorana za 2 igralita
(E. + D.)
(2 x 18,30) x (1 x 36,60) = 36,60 x 36,60
Te H 3
Za 3 igralita anal ogno daj e povrinu dvorane
(E. + D.)
od 54,90 x 36,60 m. Ove di menzi j e su i deal ne s gledita sportskog
koritenja. Tei li se " ekonominim teniskim dvoranama" , moe se
smanjiti natkrivena povrina, ali se ne posti e ista kvaliteta uporabe.
U tom j e sluaju mogue:
Av.;.;.^ 1. na oba igralita natj ecanj e poj edi naca,
2. na j ednom igralitu natj ecanj e parova,
3. na oba polja treni ng ili rekreaci j a 2x poj edi nci ili 1 poj edi nac/1 par.
Uzevi u obzi r mogunosti utede proi zl azi vel i i na dvorane
Te H 2
32,40 x 36,60 m
1 E. + 1 Do.
Sl j edea tabl i ca pri kazuj e razliite mogunosti:
36,57-
E D D D E
( ) Tlocrtna shema -> ( 4 ) Dimenzije i oblici dvorana
Tip dvorane Polja Pojedi-
nano
Pa-
rovi
irina Duina Koritenje
n* nijen*
1 1 1 1 18,30 36,60 E/D _
2 2 2 2 36,60 36,60 2 E/2 D
2. uteda 2 2 2 33,90 36,60 2 E/1 E/1 D 2 D 0. 2 E
3 3 3 3 54,90 36,60 3H3D -
3uteda 3 3 3 49.50 36,60 3 E/2 D 3 D 0. 3 E
2a 2 1 1 33,90 36,60 1 E/1 D -
2a uteda 2 1 1 32,40 36,60 1 E/1 D -
*=za natjecanje
Pojedinano
( 6 ) Stacionarna dvorana iznad jednog ili vie polja
r "I
t-TJ H
Popreni presjek -> Popreni presjek
501
6.25
Ope toke za sve staze
Markirane pomone pozicije
6,25
, 40 , 56 ,27|27| 91' 1.56
s
^ 48,
Piramide
Markirane pomone pozicije
6,25
Prepreka i postavljanje prepreke
mogue i obrnuto (kao u ogl edal u)/
^^ Salto (sa zatvorenim kutovima)
Granina linija
Granina linija ^
m
do 34
^^ Kosi krug s bubregom
Granina linija
' 40 "
^^ Podni valovi
( 6 ) Leea petlja
Granina linija
I40
( ? ) Most
Presjek
^^ Odskona stazica
| | Oznake graninih linija na stazi, na toki
oslonca lima klackalice
^^ Klackalica sa stremenom
MINIGOLF
CD
Informaci j e: Deut scher Bahnengol f-Verband e.V.
Gartnerstr. 40 c, Hal stenbeck
Igralite za golf sa st azama sastoj i se od 18 j asno razgrani eni h
st aza (i zuzevi za udarac na dal j i nu), koje moraj u biti numeri rane i
odgovarati normati vni m propi si ma za svoj sustav.
Natj ecatel j skoj stazi pri pada::
igralite,
obi l j eavanj e grani ca st aza (naj ee t rake),
oznake mj esta udarca,
j edna ili vi e prepreka (mogu se i i zostavi ti ),
grani na crta (moe se izostaviti),
oznake postavl j anj a (mogu se izostaviti),
cilj.
Mogui su daljnji specifini dijelovi i/ili oznake.
Igralite mora biti naj manj e 80 cm iroko i naj manj e 5,50 m dugo.
Horizontalno koncipirane povrine za igru moraju doista biti horizon-
tal ne (libela dui ne 90 cm). Ako granice st aza nisu oznaene
trakama, treba ih oznaiti na drugi nain (s izuzetkom kod udarca na
daljinu). Trake moraju biti i zvedene tako da omogue igru koja e se
moi izraunati. Svaka st aza mora imati oznaku za mjesto udarca.
Vrsta oznake unutar obj ekta, odnosno za neki odreeni sustav st aza,
mora biti normirana. Prepreke moraju biti stvarne gl ede oblika i
lokacije, i prema svojoj sportskoj namj eni fiksno postavljene. Pol oaj
prepreka koje nisu fiksirane treba oznaiti.
Granina linija
4,65
^j ) Ravna staza sa smaknuto postavljenim preprekama
^4) Dvostruki klinovi (staza bez granine linije)
Granina linija
m n;
^r i T - f j
E Z H C
- J "
n5) Nepravilni prolazi
502
1-40-1
(i g) Sredinji krug - staza bez granine linije
-6.25
H40H
Vulkan - staza bez granine linije - odigravanje samo s poetne pozicije
Kosina s "V"-preprekom
pozicije
- staza bez granine linije - odigravanje samo s poetne
i
Ravna st aza bez prepreka
Kosi krug bez prepreka - st aza bez grani ne linije - odi gravanj e samo s poet ne
pozi ci j e
MOH
Kruni pl ato - st aza bez grani ne linije - odi gravanj e samo s poet ne pozi ci j e
MINIGOLF
00
Svaka prepreka se mora od drugih u istom objektu razlikovati, ne
samo izgledom ve i s gledita tehnike igre. Mora biti omogueno
da se igra unaprijed izrauna.
Grani na linija oznaava kraj prvih prepreka. Kod staza bez
prepreka ona oznaava najmanju udaljenost do koje udarena
loptica mora doprijeti ako se el i da ostane u igri.
Ako prva prepreka zauzi ma cjelokupnu irinu staze, granina se
linija mora poklapati s krajem prepreke.
St aze po kojima se moe igrati samo s mjesta za prvi udarac
nemaju graninu liniju.
Grani ne linije treba tako oznaiti daj e rub oznake koji se odnosi na
mjesto udarca istovjetan kraju prepreke.
Oznake postavljanja: na mjestima gdje se doputa postavljati ili
premjetati loptice, moraju postojati oznake. Oznaka prikazuje
dokle se loptica smije kotrljati.
Cilj mora biti postavljen tako da ga se s mjesta prvog udarca moe
dosei j edni m udarcem. Ako se radi o ciljnim rupama, njihov promjer
ne smije prijei 120 mm.
Za sustavni minigolf, minijaturni golf i golf sa zvi j ezdom granini
promjer iznosi 100 mm.
Oznake moraju biti na svakoj stazi. Igra se tapovima za golf i
lopticama za golf. Doputeni su svi za golf uobiajeni tapovi ili slini
predmeti.
Udarna povrina tapa ne smije biti vea od 40 cm
2
. Doputene su
sve vrste loptica za golf od bilo kakvog materi j al a. Promjer loptice
= 37 mm i = 43 mm.
Kuglice od drva. metal a, stakla, slonove kosti i slinih materijala ne
prihvaaju se kao loptice za golf sa st azama.
St aze minijaturnog golfa imaju openito sl j edee normirane
dimenzije:
duljina staze 6,25 m, irina 0,90 m, promjer zavrnog kruga 1,40 m
- s . 502 .
Mi ni gol f :
vi carac Bogni razvio j e tu igru poetkom 50-ti h godina, a sastoji se
od 17 betonskih staza (dui ne 12 m) i j edne staze za udarac na
daljinu (duljina oko 25 m). Betonske staze obrubljene su okvirima
od elinih cijevi. Prepreke su od prirodnog kamena.
Cobi gol f :
To j e j edan od najteih sustava golfa sa st azama, s " vratacima"
ispred prepreke kao posebnim obiljejem. Taj se sportski objekt
takoer sastoji od 18 staza. One mogu biti velike (duljine 12do 14
m) ili mal e (duljine 6 do 7 m).
Gol f sa zvi j ezdom:
Taj se sportski objekt sastoji od 18 staza. 17 betonskih staza ima na
kraju polukruni cilj, a posljednja kao "ciljni krug" ima zvi j ezdu.
Od toga dol azi naziv sustava. St aza j e dugaka 8 m, iroka 1 m, a
promjer j e zavrnog kruga 2 m. St aze su ograniene cjevastim
trakama - trakama od cijevi. Oznaka poetnog udarca j e krug
promjera 30 cm. Ciljna rupa j e promjera 10 cm.
Svi sustavi golfa sa st azama imaju sve prepreke normirane i sa
sportskoga gledita su odabrane i konstruirane. Stoga se svaka
st aza moe igrati "asom" jer j e cilj sportaa svladati svaku stazu sa
to manj e udaraca.
18 bodova - sve staze " asom" - postignuto j e ve vie puta.
Ulazni klin sa centralnimotvorom (prozor)
503
1 Poetna pozicija za gospodu
2 Poetna pozicija za dame
3 Staza za igru
4 Linija za igru
5 Bunker na stazi
6 Pojedinano stablo
Torbe za golf i kolica za torbu
' 7 Umjereno neravan teren
8 Neravan teren
9 Zeleni bunker
10 Zelenilo s predzelenilom
(kratko i vrlo kratko
poiana trava)
11 Skupina stabala
12 Breuljak kao prirodna
prepreka
13 Nisko raslinje
14 J ezerce / potok
15 ivica
16 Prilazna staza
Predzelenilo
Presjek zelenog bunkera
IGRALITA ZA GOLF
Informacije: Deutscher Golfverband, Rheinblickstr. 24, Wiesbaden,
Bundesinstitut fr Sportwissenscnaft, Carl-Diem-Weg 4, Kln
Igralita najljepe lee u valovitom terenu s blagim nagibima izmeu uma-
raka, gdje je pojedinanih ili vie zajedno stabala, s prirodnim preprekama
(vodotoci, jezera), s usjecima i breuljcima, ili na dinama kraj mora. Veliina
igralita odreuje se prema broju udarnih staza ("rupe") i njihovoj duljini
(udaljenost "udaralita" od "rupe").
Igralita za golf se openito ne mogu usporediti s "normiranim" i standar-
diziranimsportskimobjektima. Danas se mogu urediti gotovo iskljuivo samo
u seoskim podrujima, najee na nekadanjim poljoprivrednim ili umskim
zemljitima. Projektiranje igralita za golf zahtijeva vodeu ulogu, mnogo-
strano verziranog eksperta koji mora imati znanja pejzanog arhitekta, igraa
golfa, ekologa, pedologa, geodeta, ekonomista itd. Prije poetka projektiranja
treba prikupiti mnotvo podataka. Gravitacijsko podruje predvienog terena:
broj stanovnika mora biti oko 100000 u podruju najvie 30 minuta vonje
automobilom kako bi se moglo raunati s potrebnih 300 lanova kluba za
igralite od 9 rupa (za sada u Njemakoj jo vrijedi pravilo da je oko 200000
stanovnika za igralite od 9 rupa).
Vaan sastavni dio svakog igralita za golf jesu tereni za vjebu. Razlikuju se:
livade za vjebu, zelenilo za vjebu, zelenilo za pribliavanje 0 . Livada
mora po mogunosti biti ravna, iroka najmanje 80 m kako bi oko 15 igraa
moglo istodobno vjebati. Duljina takve livade treba biti najmanje 200 m, bolje
225 m, tako da se ne ugroavaju susjedne staze. Idealna je lokacija u blizini
klupske zgrade.
Zelenilo za pribliavanje treba imati povrinu od najmanje 300 m
2
i treba biti
valovito oblikovano. Pjeana prepreka za vjebu veliine najmanje 200 m
2
,
promjenljive dubine.
Pri projektiranju igralita za golf treba naelno polaziti od toga da je konani cilj
igralite sa 18 rupa, tj. da dugorono treba osigurati dovoljno velik teren od
najmanje 55 ha, bolje 60 ha. Da bi se na igralitu od 18 rupa omoguilo i igranje
polovine kola (9 rupa), prvo "udaralite" i deveto zelenilo te deseto udaralite i
osamnaesto zelenilo trebaju se po mogunosti locirati u blizini klupske zgrade
_ -- Nepravilno
Osnovno ureenje terena za vjebanje ->
Nagib
Wfi WW/w-
Udubine
^^ Oblikovanje povrina, modeliranje
zelenila
Vegetacijski
sloj
i Grubi pjeak^
ljunak/drobijen
30
jegetacijski
A =Travnjak za vjebanje
B =Zgrada poetnog udarca
C =Pitching - zelenilo
D =Parkiralite
1-18 Staze za igru
j; Dre rian i sloj f
' i P
[ f f i ] Odvodnja
: C>: -Ci--
Prema potrebi - l
poboljan ' 35/45
gornji sloj l ' .
Folija za navodnjavanje.!
^>dvod^javanj|
Prema potrebi - l
poboljan ' 35/45
gornji sloj l ' .
^^ Igralite s 18 rupa regularne veliine za natjecanja
Primjenjivani konstrukcijski tipovi ze-

lenila za golf
504
IGRALITA ZA GOLF
Vj ebal i t a Q sl ue ili treni ranj u kratke igre ili nude " pristup
upoznavanj u" golfa kao sporta openi to. Cent ar za golf kao
samostal na sportska ponuda moe se urediti i na terenu ne veem
od 10 ha. Treba obuhvaati livadu za vj ebu, zel eni l o za
pri bl i avanj e i igralite s 9 rupa (Par 3) -* O
Razl i kuj u se sl j edee dui ne pojedinih st aza i " Par" koji proi zl azi iz
toga:
Par Duljina staze za golf Par
Za gospodu Za dame
3 do 228 m do 201 m
4 229-434 m 202-382 m
5 od 435 m od 383 m
Pri znate normi rane dui ne igralita za golf odreene su
St andardom 60 pri normalnoj duljini od 3749 m i St andardom 74 pri
normal noj duljini od 6492 m.
Dijelovi igralita za golf: Na poetku st aze nal azi se mjesto za
poetni udarac, za koje nije normi rana vel i i na. Trebal o bi, uz
dovoljnu irinu, obuhvatiti oko 200 m
2
. St aze su iroke 30 - 50 m,
duge 100 do preko 500 m. Na kraju st aze nal azi se zel eni l o, vel i i ne
naj manj e 400 m
2
, uobi aj eno 500 - 600 m
2
. Predzel eni l o nije
svagdj e uobi aj eno. Naj manj a irina 2,5 m. Neravne povrine s
raslinjem razliite vi si ne nal aze se uz rub st aza, po cijelom igralitu.
Naj ee umj etne i zgraene prepreke i maj u oblik bunkera, ali im j e
nedostatak to u neki m krajolicima djeluju kao
strano tijelo.
Primjer igralita s 18 rupa
18 Staze za igru
' Driving
Koliba poetnog udarca
Zgrada golf-kluba
22 Putting- zelenilo
23 Parkiralite
24 Caddies (kolica za
tapove za golf)
505
Prostor, s umivaon-
dmaituevimagos.
Garderoba
WC gospoda
WC dame
Garderoba dame
Prostorija s umiva-
onicima i tuevima
Prostorija za suenje
jedra i odjee
Prostorija
za alat
>
Radionica
Ostava
Prostorija s
ormariima
^ Skladite jarbola
Suteren
Kuhinja Stan
kuepazitelja
Stan
kuepazitelja
Blagovao-
nica (bar)
3T ~
Mala klupska
prostorija
Velika klupska
prostorija
Dvorana |S
Prostorija za ra-
stavu i cfoerje
I
Knjinica
Uprava
Garderoba
TO
gospoda
W
gospoda
Spavaa soba
za goste
Vjetrobran
Prizemlje
Funkcionalna shema klupske zgrade

J edrilice
J edrttce s pokretnomperlom I | J edrite s koMioomi perajom | | J edrilice s kobilicom
Domae Meunarodne
klase
I
klase
I 1
Konstn&d J ednnaj J edinina
ske klase klasa I klasa
Meunarodne
klase
1
Domae
klase
Domae
Mase
I
Konstnfci
Meunarodne
klase
EZ
Npr.
10,15
20 m*
J ola
15,20
30 m*
J ola za
krstarenje
Npr. Npr.
Gusarska Finn
J ola Dinghi
Tomado
Letei
Holandez
E-jola
J oie 5,05
470-ta
Npr.
KR-jahte (za krs-
tarenje)
ROR&jahte (za
natjecanja)
Npr.
(zakr-
Konstrukc J edinina
ijste klase klasa
Npr. Npr.
Regaine Zmaj
jahte Star
CR-jahteza
krstarenje
RORC-
ustarenje
^^ Pregled vrsta i klasa jedrilica
JEDRILIARSKI SPORT - MARINE
Obj ektu za j edri l i arski sport pri padaj u mj esta za j edri l i ce i motorne
amce na vodi (l uke) i na kopnu. Zgr ada za amce moe biti s han-
garom ili bez nj ega. Vel i ki j edri l i arski objekti nazi vaj u se mari nama
(l uke za j aht e). Prihvatljivo optereenj e akvatori j a: 4 - 5 jedrilica ili
6 motornih amaca po hektaru vodene povrine. Potrebne dubi ne
ovise o ti povi ma amaca. Uobi aj eno 1250 mm za manj e amce,
4000 - 5000 mm za plovila s kobilicom. Za luke graevi ne i sigur-
nost plovila pogodna j e stal na razi na vode.
Klase jedrilica J edinina (J ) Dimenzije Gaz Povrina jedra Razlikovne oznake na
tip(posada) ili duina 3(spinnaker- jedru
(1-3) osobe konstrukcij- /irina veBio trokut
ska klasa (K) m m jedro) m
2
Olimpijske klasa:
FinnDinghi 1<(1)
Finn E 4,50/1,51 0,85 10 dvije valovite plave linije
jedna iznad druge
Letei
Holandez
1
) (2) E 6,05/1,80 1.10 15 (S) crna slova FD
Star(2) E 6,90/1,70 1,00 26 petokraka crvena zvijezda
Tempest E 6,69/2,00 1.13 22,93(s) crno slovo T
Zmaj
1
) (3) E 8,90/1,90 1,20 22(S) crno slovo D
Soling
1
) (3) E 8,15/1,90 1,30 24,3 (s) crno slovo Q
(Omega)
Tomado 1
1
>(2) E 6,25/3,05 0,80 22,5 (s) crno slovo T dva puta
potcrtano
470-ta
1
) (2) E 4,70/1,68 1,05 10,66 (s) crna brojka 470
J ahta 5,50-m- K 9,50/1,95 1,35 28,8 cma brojka 5,5
ostale
meunarodne Klase
Gusar(2) E 5,00/1,62 0,85 + 10 (s) crvena gusarska sjekira
Optimist(1)
Djeca i mlade E 2,30/1,13 0,77 + 3,33 crno slovo O
Kadet(2) E 3,32/1,27 0,74 + 5,10 (S) cmo slovo G
OK-jola (1) E 4,00/1,42 0,95 8,50 plavo slovo O i K
J ola Olympia(1) E 5,00/1,66 1,06 + 10 crveni prsten
420-ta jola E 4,20/1,50 0,95 + 10(s) cma koso postavljena
brojka 420
Neke domae
klase:
J olalS-m
2
-
ili Hola(2) K 6,20/1,70 - 15 (S) cmo slovo H
J ola za krstar.15-m
2
-(2) K 6,50/1,85 - 15(s) cmo slovo P
J ola za krstarenje20-m
2
K 7,75/2,15 - 20 (s) cmo slovo R
1
>Olimpijske klase 1980.g. u Moskvi +sa
sputenom perajom
Segelbootklassen (Ausschnihtt) ->S. 444
Morska strana Luka strana
1 , ^s tf ^ H
! [ i
I 2H-
Visina H irina podnoja S
m m
1 4,00
2 7,50
3 11,00
4 14,50
5 18,00
6 21,50
Keson od montanih armirano-

betonskih dijelova s is punom od
pijeska
Plivajui ponton od montanih
armiranobetonskih djelova
Uronjeni zid od montanih

armiranobetonskih djelova
tvornike luke otoka Riems
Presjek mola odnosno nasipa

(dimenzije)
Vezivanje amaca: vezivanje

amaca izmeu mostia bova
Vezivanje amaca: dijagonalno

vezivanje amaca;izmeu glavnog
mostia i mostia uzdu amaca
Vezivanje amaca: vezivanje
amaca izmeu glavnog mostia i
mostia uzdu amaca u obliku
slova Y
Plutajui glavni mosti s plutajuim

tijelima od stiropora (styrofoam)
(popreni i uzduni presjek)
506
JEDRILIARSKI SPORT - MARINE
Deut scher Segl er-Verband, Hamburg - >
Jota Olympia Vaurien Gu;
Kl ase amaca zast upl j ene u luci s. 506
H-jola 15 m
2
J ola
i 5, 15-7. 75-
507
Ugraena u more i u zaljev
A
kanalomdo mora
( Z) Ulaz i izlaz iz luke uz kanale ( a ) Ulaz i izlaz iz luke uz rijeke
, ^p, f
> 4
f - -
K
1 - -s
>- - -
?
1 1
> -a
CD
t_ _
t
f - -

m*o
! _ _ _ _ i,.
rJ jri
mo
A- *
oj n
tri*
k s
-
r-s-^
c<ij6 , n a . 1 ==
in o
oj, ri
in p
csi ri
m*o
c\i ri
m*o
evo
b - *-,'
-

8.0 S8.0 , > 8 0_
10.0 8.0 10.0
Shema hangara za amce
vrata s eone strane
Shema hangara za amce vrata na

jednoj odn. dvije uzdune strane
JEDRILICARSKI SPORT - MARINE
Pri izboru lokacije treba paziti na uestalost i oblik stvaranja leda ka-
ko bi se izbjegla razaranja uslijed sila irenja i kretanja nagomilanog
leda. Svakomsportskomamcu u luci pripada mjesto koje odgovara
nainu njegove uporabe (trening, vikend, godinji odmor itd.). Iz toga
proizlazi: vez na vodi, mjesto na kopnu, mjesto u hangaru. Potrebna
povrina za amce i pratee ureaje: vez na vodi oko 90 m
2
-160
m
2
, mjesto na kopnu oko 100-200 m
2
, tj. ukupna povrina oko
200-360 m
2
. Za svaki vez treba predvidjeti najmanje jedno parkirno
mjesto za osobni automobil.
Ulaz u luku odreen je glavnimSmjeromvjetra i valova. Kretanje va-
lova priguuje se valobranima (gat) ->Q - @.UIaz i izlaz za jedri-
lice mora imati irinu najmanje jednaku duljini susjednih vezova,
odnosno za amce pod jedrima najmanje jednaku jednoipolstrukoj
duljini susjednih vezova.
Ulaz u luku za sportske amce, koji moraju biti u stanju ulaziti pod
jedrima pri svakomsmjeru vjetra, treba na svomkraju imati okretite
promjera 35 - 60 m. Konstrukcija obalnih graevina, gatova, mostia,
sredstava za transport amaca i vezova bitno utjee na uporabne
mogunosti objekta za jedriliarski sport pri razliitim klimatskim
uvjetima s. 506.
Gatovi - zvani i nasipima - zatita su od valova i sprjeavaju taloenje
pijeska uslijed strujanja. Kameni gatovi grade se od lomljenog kame-
na ili betonskih elemenata odgovarajuih geometrijskih oblika (npr.
tetrapodi), koji se meusobno uklijete s. 506 .
Uz kamene gatove najraireniji su lukobrani od elinog murja za-
bijenog u dno. Vijek trajanja imje 20 - 30 godina.
Plovni pontoni od elika, armiranog betona, cijevi ispunjenih zrakom
1 plutajua tijela od stiropora s. 506 upotrebljavaju se kao go-
tovi i mostii. elini i armiranobetonski pontoni, koji uronjavaju oko
2 m, prate promjene vodostaja i postiu potrebno smirenje vode.
Kesoni s. 506 su predgotovljena tijela od armiranog betona
koja se na predvienom mjestu potapaju i pune pijeskom ili ljun-
kom.
4 h
h
s
Veliina suhog veza za brodove

za pet klasa olimpijskih jedrilica
Klasa amaca veliina amca potrebna veliina suhog sigurnosni potrebna irina
veza razmak plovnog puta
Duina irina Duina irina
(L) (B) (S) (F)
Finn Dinghy 4,50 1,51 4,50 =3,00 ca. 1,00 5,00
Letei Holandez 6,05 1,80 6,00 =3,00 ca. 1,00 6,50
J edrilica Star 6,92 1,72 7,00 =3,50 ca. 1,50 7,50
J edrilica Zmaj 8,90 1,90 9,00 =4,00 ca. 2,00 9,50
Klasa 5,5-m- .10,40 1,90 10,50 =4,00 ca. 2,00 11,00
Motorna jahta14,00 X 5,00 m
Motorna jahta za Kiuncka
krstarenje11,00 x 4,00 mC T ^
K
'
J edrilica s kabinom 9,50 x 3,5&TtT
z0rada
Krsta 8,00 x 3,10 m
Motorni
amac. 6,50 x 3,60 m
J edrilica 8.50 x 2,80 m
(8) Primjer luke za sportske amce
1 Ulaz u luku
2 Rampa za jole
3 amci
4 Nova luka
Primjer luke za jahte
5 Stara luka
6 Mostii
7 WC
9 Shopping centar
10 Kiosk
11 Brodogradilite
12 Zimsko skladite za amce
8 Hotel i restoran 13 Travel lift
508
1,65-1.70
0 Regatni samac
<1
s a m
( 2) Dvojac / etverac
MZ
11,0/13,5-
S
q ^ ^ o i =j g N o H N ^ g t =i
\ y \ y w * 70H
19,50
Osmerac
Regatni gig samac / dvojac / etverac
1
' "
VESLAKI SPORT
Informacije: Deutscher Ruderverband, Hannover QQ
Vesl aki amci preteno su nami j enj eni eki pama i nal aze se naj e-
e u vlasnitvu kl uba. Pret eno se, kao i kaj aci i kanaderi , mogu su-
sresti na mirnim tekui cama u lijepim kraj ol i ci ma.Hangar za amce
lociran j e s prozorima ili nadsvj etl i ma prema sj everu kao obrana od
sunca. Ul azna vrata = 2,50 x 2,75 m, da se amci mogu unositi iz-
nad gl ava. irina hangara = 6,00 m, dui na poel j no 30 m, visina
po mogunosti 4,0 m Dul j i na vesl a 3,80 m, irina lista 15- 18
cm. Spremaj u se blizu ul aza, hori zontal no na regal i ma, ili u vi seem
pol oaj u i znad udubljenja (ovisno o visini hangara).
Izmeu hangara i mostia potreban j e pojas obal e irine = 2 0 - 3 0 m
za i enj e i pri premanj e amaca, sa sl avi nama za vodu i mj esti ma
za kolica kojima se prevoze amci . Po mogunosti u blizini su livade
ili umski tereni za kampi ranj e.
Vesl aki bazen za treni ranj e sa skraeni m vesl i ma za j edan
osmerac vel i i ne j e 12,60 x 7,60 m. Bazen moe biti j ednostrani ili
dvostrani (moe biti i pomaknut). Ci rkul aci j om vode stvara se slino
strujanje kao na otvorenom vodotoku.
Obj ekti su po mogunosti povezani s gi mnasti kom dvoranom ili na-
tkrivenim plivalitem i njihovim prostori j ama za presvl aenj e.
sy \ y
-6,50- 7,0/8,25-8,5'
( 5) Gig za izlete samac / dvojac
( 6) etverac /osmerac
-8,5/10,5
70-1,25 1
(jaano s hrastovinom
5/15
,14/14
Morski gig dvojac / etverac
1-1,0/1,05- v.v.v.v.v.v.v.v^ Presjek Pogled
i- ? 6,0 1
u4) Hangar za amce u presjeku
Stalci za amce svakih
2,00-2,50 m
( 8) Barka
-4,8-6,5/4,0-5,2-
^^ Kajak s dva vesla samac / dvojac
50/8CH
16/7 |10/14
7,10
-10,96- -1.25-"
(10) etverac
n
(16) Dvostrani veslaki bazen
Donji iub mosta
4,0-5,2/4,0-6,5-
Kanu jednoklek
^2) Regatni kanu, osmerac s kormilarom
>-75-80<
17 J 4/8
~3,00
(17) Plovno korito @ Privez I 7,0 m
-1,17-
1
4
-
1,0
Kanu, esterac i deseterac s kormilarom n 9) Plovno korito za izletniki sport
Kl min
f t
Za izletniki sport, normalno
509
Prolaz za amce 00
IA Pad dna bazena 0, 5m
v
Ulazak u kanue
Q Regatni bazen za kanu-slalom
Pregrada
Pad dna bazena
( 2 ) Uzduni presjek - 0
( 5 ) Popreni presjek - 0 ^^ Pregrada na izvlaenje
OBJEKTI ZA VODENE
SPORTOVE
Zaht j evi za r egat ne st aze i t re-
ni ng kanui sti kog i sl al omakog
sport a:
1. Pri rodni obj ekt i mogu biti na
st rmi m di j el ovi ma (nagi b 1: 100 i
vi e) vodeni h put ova koj i ne
sl ue opem promet u ili sl i ni m
r i j ekama s prot okom od naj ma-
nj e 10 m
3
/s (pri rodno ili regul i -
rano uzvodnom br anom). Tako-
er mogu biti na obi l azni m ka-
nal i ma ml i nova ili hi drocent ral a,
gdj e j e i ri na naj manj e 8 m, s
pr epr ekama ili bez njih (ugra-
i v anj e vr at a) 0
2. Umj et ni obj ekti : Pri mj er j e ol i -
mpi j ski obj ekt na kanal u za l ed
Lech kod Augsbur ga, dui ne
550 m. Ima ar mi r anobet onsko
kori to s bet onski m pr epr ekama
sl i ni m st i j enama, s padom od 6
m, st epeni cu u dnu, i do 32 vr a-
t a.
3. Zaht j evi za regat ne st aze i tre-
ning za kanui sti ki i vesl aki spo-
rt .
Sportai
100m(100m)
^^ Regatna staza MOnchen (meunarodne dimenzije) za veslake sportove
6 staza po 13,5 mirine
i { 4 J * * f
i \ {> {
{ t 4 I
i * p n i a \
Tlocrtveslanje Bijele plutae
Veslanje,
6 staza
po 13,5 m
29,5mu
MCinchenu
9staza po 9mirine , >15m
M I t J t t I
H f T T T T T l
I H \ U H
I { I H I I M !
Kanu,
9 staza
po 9 m
- >
Tlocrtkanustaze
MOTORNI CAMCI
-3,60
^ ^ Sportski motorni amac Gliser
6,30 7,80
Brodica s kabinom

Motorni krsta ( i ^ Motorna jahta
510
Di menzi j e konj a i j ahaa
OBJEKTI ZA JAHANJE, MAN JEI
Informacije: Deutsche Rei terl i che Verei ni gung e.V. (FN) Warendorf
" Bundesinstitut fr Sportwi ssenschaft Kln -> CD

Sa3j Obj ekt za j ahanj e treba po mogunosti biti u neposrednoj vezi s t e-
1,64 renom pogodni m za j ahanj e.
Podruj a s vel i kom vl agom u tlu i zraku, kakva se esto nal aze u
udol i nama, te podruj a bez vj etra ot eavaj u potrebnu venti l aci j u.
Preporuljiva su breul j kasta i vj etru i zl oena podruj a. Nagi b t e-
rena za j ahanj e i i zgradnj u obj ekta = 10%.
Komora za sedl a po mogunosti j e u obliku dugog pravokutnika
irine 4,0 - 4,5 m s mnogo zi dne povri ne. Sedl a vise u 3 reda j edna
i znad drugih (5). Komore za sedl a i prostorije za ienje moraj u
biti dobro ventilirana i moraju imati mogunost gri j anj a. Naj manj a sv-
ijetla visina prostorija za j ahanj e i voltiiranje j e 4,00 m- - . 0
potrebnom broju mjesta za gl edatel j e ne mogu se dati openito vaei
podaci. Gl edatel j i ne bi trebali strmo prema dolje gl edati konje. Dobro
j e rj eenj e etnica za gl edatel j e , prvi red za sj edenj e, drugi za
staj anj e i i za njih prol az za 2 osobe koje se mi moi l aze. Uz povrinu
manj ea od 20 x 40 m tako se dobi j e oko 200 mj esta za sj edenj e i
staj anj e. Vel i i na gl avnog ul aza mora biti dovol j na za srednj e t e-
retno vozilo (irina 3,00 m, vi si na 3,80 m). Sporedni ul azi i ri ne=
1,20 m, visine = 2,80 m. Vrat a se moraj u otvarati prema van.
Ograda kao zavretak j ahae staze mora ispuniti vie zadaa .
Ona ol akava rad na dresuri konj a i titi j ahaa od ozl j eda. Nagi b
kosine prema vertikali 20.
Prozorska stakl a t reba do visine od 2 m i znad poda manj ea osi gu-
rati gustom i anom mreom. Ispust za razgi bavanj e konja od pribli-
no 1000 m
2
dovol j an j e za 10 konj a. Konji naj ee po dva dnevno
i tj edno.
5H-30+ 40 +30+ 40 +30-(- 45 -|
( 5 ) Prostor za vol ti i ranj e ^ ^ Prostor za j ahanj e
20^
Sedl o s pokri vaem Zi d za vj eanj e sedl a
f17f17}17j | -20f 20l
ftQQo
2.05
ff
OjQ
o o
B2
5
- -1,65
82*
^ ^ Tri bi na s ophodom
I 60( - 40 H 90 1
5 - , , 2 0 -
10
1 f
35
Zi d za vj eanj e ul ara Profili ogr ade ^ 3 ) Pri kl adan ophod za gl edat el j e
511
Teren za jahanje
Funkcije za koje su
potrebne natkrivene il
zatvorene prostorije
! Vanjski objekti
t i
Staze samo za ljude
Staze za ljude i konje
Vizualna povezanost
OBJEKTI ZA JAHANJE, MANJEI
Pogonske funkcije razliitih obj ekata za j ahanj e u biti su sline, ne
uzimajui u obzir varijacije pogonskih posebnosti ili lokalne okolnosti.
Programi i zgradnj e razlikuju se prije svega prema veliini pogona
(broj mj esta u staji). Ona j e mj erodavna za di menzi oni ranj e pojedinih
prostorija, kao i za mogunost obj edi nj avanj a pojedinih funkcija
. Okosni cu programa i ne prostorije koj e sl ue smj etaj u, nj ezi i
opskrbi konj a, uvijek u obliku zatvoreni h graevi na. Nuan j e natkri-
veni prostor za rad s konj i ma pri loem vremenu. U pl an treba uklju-
iti i stanove za nj egovatel j e, konj uare i uitelje j ahanj a u blizini
obj ekta.
U i nteresu konj a i j ahaa mora uzduna os skakal i ta l eati u smj eru
sj ever - j ug- @ j er naj vei broj prepreka treba preskakati u smj eru
gl avne osi j ahae st aze. Kod turnirskih obj ekata, koji su orijentirani
u smj eru sj ever -j ug, predvi a se tribina za suce i gl edatel j e uz za-
padnu stranu st aze, j er se vel i ki skokovi odravaj u posl i j epodne. Mi-
ni mal ne di menzi j e j ahal i t a i znose neto (ista povrina za j ahanj e)
20 x 40 m (2). Za dresuru i znad kl ase M i svestrano skakanj e
trai se povrina od 20 x 60 m. Povri na za j ahanj e treba dodatno
pomone povrine sa strana i roke = 3,0 m i uz ulaz irine = 5,0 m,
tako da bruto povrina iznosi 26 x 48 m (2). Kod turnirskih
pri redaba naj manj i j e razmak gl edatel j a od ruba zone udarca kopita
5 m, kod internog ocj enj i vanj a 20 m.
^ ^ Shema internih prostornih odnosa na hipodromu
o
Loniranje i
voltiiranje
20K 40ti
20x60fi
25 x 60n
SOxSOn
Pravokutnid za dresuru
ispit sposobnosti
za konje
skakae
Veliina
prostora za
turnire po
Andreaeu
50 x 100 m Q
CJ
150 x 300 m .2.
8
4080t
60180r
Lovaki skokovi,
zapreni konji
dvopreg
.Ocjenjivanje,
dresure zaprenih
konja, etveropreg
\A>nja s preprekan
-
:
Primjena
ista povrina
za jahanje
i *
< *#
8
a
Oblik povrine
^ ^ Dimenzije korisne povrine otvorenih jahalita
T *
i
Minimalne
dimenzije
jahalita
1.) Trozglobni okvir s vanjskimojaanjem
ugla
2.) Trozglobni okvir, posebna konstrukcija
5.) Reetkasti veza na upetimstupovima
^ ^ Popreni presjeci hala
6.) Nosa na upetimstupovima
O

Prostorija za loniranje i voltiiranje. U najmanjim
' klubovima umjesto dvorane. Privatne staje. U
velikimklubovima radi rastereenja glavne staze.
12,5x 25,0m Najmanja staza. Samo za privatne staje. Za klubove
samo usluajunude. Prikladna kao dodatna staza
za vee klubove.
15,0x30,0m Privatne staje i manje klupske staje, dodatna staza za
vee klubove
200x 40/45 m Normalne dimenzije za svaki konjiki klub. Mogua
natjecanja u dresuri
200x600m
28 ve i e kon
i
S te Wubove
' institute s teitemna
dresuri
Za velike kole za preponsko jahanje dresuru. Mogua
25,0x 66,0m meunarodna dvoranska natjecanja udresuri
Oblici dvorana za jahanje Oblikstaze
^ ^ Svijetle mjere dvorana za j ahanj e
Primjena
Skladina roba
100 kg
zauzima
m
3
Dnevna
potreba po
konju kg
zaliha za kojutreba uskladite
Skladina roba
100 kg
zauzima
m
3
Dnevna
potreba po
konju kg 3TOJ mjesec kg m*
zob (zmje) 0,22 5 1 150 0,33
Sijeno
Dugako, vrsto
uskladiteno
1,00-1,18
8 12 2900
29-34
Sijeno
Zbijeno icom 0,59
8 12 2900
17
Slama
Dugako, vrsto
uskladiteno
1,43-2,00
oko 20 (uz
istu
slamnatu
steljuu
boksovima)
3
1825
26-37
Slama
Zbijena
papom
1,05-1,18
oko 20 (uz
istu
slamnatu
steljuu
boksovima)
3
1825 19-22
Slama Zbijeno icom 0,42-0,50
oko 20 (uz
istu
slamnatu
steljuu
boksovima)
3
1825
8- 9 Slama
nasjeckana
100mmduine
2,22-3,33 oko. 15
3
1375 31-16
korisni prostor za skladitenje hrane po konju
( 5 ) Skladite
Presjek
Hipodrom u Gerolsteinu / Eifel
Staja
Arti. Schnitzer
512
Mnchen
SKIJASKA SKAKAONICA
Presjek
^^ Skica za izgradnju skijakih skakaonica
P = Normna toka
TP = Toka bodovanja
K = Kritina toka (kraj staze za prizemljenje i poetak krivulje za zaustavljanje)
B = Kraj izboine doskoita
M = Staza za prizemljenje (razmak od P do K)
M1 = Razmak od P do B
L = Razmak od ruba skakaonice do P
L1 = Razmak od ruba skakaonice do K
H = Vertikalna projekcija od L
N = Horizontalna projekcija od L
H:N = Odnos vertikale prema horizontali
a = Nagib odskoita
b = Nagib staze za prizemljenje na normnoj toci (P) do kritine toke (K)
c = Nagib zaletita
R1 = Polumjer luka od zaletita do odskoita
R2 = Polumjer luka od doskoita do staze za zaustavljanje
R3 = Polumjer luka od odskoita do staze za prizemljenje
T = Duljina odskoita
U = Dio zaletita, gdje prestaje ubrzavanje
E = Dio zaletita, gdje brzina raste
F = Ukupna duljina (F =U +E +T)
A = Duljina staze za zaustavljanje
Vo = Duljina staze za zaustavljanje m/s
D = Horizontalno udaljenost od ruba odskoita do donjeg dijela sudakog tomja-
Q = Udaljenost od osi staze za prizemljenje do prednjeg ruba sudakog tornja
Male skakaonice
E L
c c c 8-10 7- 9 6- 8 a
30 35 40 U T Vo J J =0,50 0,48 0,46 0,44 0,42 0,40 0,38 b i
26 23 21 4,5 3,3 15 20,0 19,5 19,0 18,5 18,0 17,5 17,0 30-34
32 28 25 5,1 3,5 16 25,5 24,8 24,0 23,3 22,5 21,8 21,0 30-35
39 32 28 5,8 3,7 17 31,0 30,0 29,0 28,0 27,0 26,0 25,0 33-36
46 37 32 6,5 4,0 18 36,5 35,3 34,0 32,8 31,5 30,3 29,0 33-36
52 43 37 7,2 4,2 19 42,0 40,5 39,0 37,5 36,0 34,5 33,0 34-37
59 49 42 8,0 4,4 20 47,5 45,8 44,0 42,3 40,5 38,8 37,0 34-37
\ 2J Dimenzije
Norme za najvanije dijelova skakaonice:
H:N =0,48 do 0,56
Normnu toku skakaonice treba odrediti:
p
= L1-M, pri emu su normativi za M:
M
= 0,5 do 0,8 Vo za skakaonice do P =70m
M
= 0,7 do 1,1 Vo za skakaonice do P =90 m
M1 = 0 do 0,2 Vo
R1 =0,12 Vo
2
do 0,12 Vo
2
+8 m
R2 = 0,14 Vo
2
do 0,14 Vo
2
+20 m
R3 = Odabire se profil staze koji najbolje
odgovaraju krivulji leta
T =0,22 Vo
U =0,02 Vo
2
A =4 do 5 Vo pri horizontalnoj
stazi za zaustavljanje
D =0,5 do 0,7 x L1 do donjeg
ruba tornja
Q =0,25 do 0,50 x L1
Primjer: U skladu s terenomdaju se sljedei podaci za L1 i H/N, na pr. H/N =0,54; c =35';
L =87 m.U tablici ete nai: L =87 i u koloni lijevo Vo =26; na istoj visini pod C =35, E =
90 m, U =14i T =5,7; F =E +U +T =90+14 +5,7=109,7 m. FIS moe odobriti i skakaonicu
ije dimenzije odstupaju od gore navedenih. U takvom sluaju mora graditelj skakaonice
pismeno dostaviti detaljno obrazloenje za to.
Srednja I velike skakaonice
E L
c c c 9- 12 8-10 <- a
30 35 40 U T Vo*==0,56 0,54 0,52 0,50 0,48
b i
62 52 44 8,8 4,6 21 53,0 51,0 35-37
71 58 49 9,7 4,8 22 65,3 63,0 60,8 58,5 56,2
80 65 54 10,6 5,1 23 71,5 69,0 66,5 64,0 61,5 36-38
89 72 60 11,4 5,3 24 77,7 75,0 72,2 69,5 66,7
99 80 67 12,5 5,5 25 84,0 81,0 78,0 75,0 72,0 37-39
111 90 74 14,0 5,7 26 90,2 87,0 83,7 80,5 77,2
124 100 81 15,0 5,9 27 96,3 93,0 89,5 86,0 82,5 38-40
137 110 88 16,0 6,2 28 91,5 87,7
^^ Dimenzije
Udaljenost parapeta najdonje sudake kabine do horizontala d"
povuenih kroz rub skakaonice iznosi Dx t g 16 do tg 20. Kabi ne
treba poredati stepenasto du kosine koja spaja rub odskoita ska-
kaonice s krajem duine "d". Kota poda pojedinih kabina l ei 1 do
1,20 m ispod parapeta. Zakoenj e tornja prema osi staze treba iz-
nositi 7 do 10 kako bi suci mogli cijeli Set i doskok dobro vidjeti.
Na vrhu zaletita treba na duini E/5 to j e mogue vie startnih mje-
sta jednoliko rasporediti. Njihov razmak treba iznositi oko 1 m verti-
kalno. Najdonje startno mjesto = E- E/ S.
Najmanja irina doskoita u K = Li/7 + 4 m.
Napomene:
Svi su nagibi navedeni u staroj podjeli (360) .Ako su prijelazi
parabolini, onda su R1 i R2 najmanje zakrivljenosti tih parabola.
Kod prirodnog zaletita treba najee koriteni dio oznaiti svaka 2
m kako bi se olakalo tono lociranje startnog mjesta. Nagib odsko-
ita i vie toaka krivulje izmeu vrha zaletita i odskoita treba
obostrano oznaiti vrsto ugraenim profilima, kako bi i nestrunjaci
prilikom ureenja skakaonice mogli tono izvesti pravilni oblik.
Preporuuje se i du doskoita sve do zavrne dionice postaviti
obostrano profilne oznake koje e omoguiti pravilno oblikovanje
snjenog profila, naroito pri visokom snijegu. U pravilu, skakaonice
iji L iznosi vie od 50 m treba graditi sa Vo ne manjim od 21 m/s
Skakaoni ce sa L veim od 90 m FIS nee odobriti (s iznimkom
skakaonica za skijake letove).
513
SKIJASKE SKAKAONICE
s. 495
^^ Standardna staza za brzo klizanje duine 400m
Konde
atoi
Regulacija
, Sloj umjetnog leda
Sloj za hlaenje sa sustavom
- i Rezervoar}
L j
Pumpa
a
0 0 0 0 0
r r / cijevi i po potrebi gornjim slojem
Sustav cijevi
Klizni sloj
Zatitni sloj, izravnavajui sloj
Sloj za izolaciju od hladnoe
Nosivi sloj, po
potrebi sa sustavom grijanja
Sloj za zatitu od mraza
Sloj za prekid kapilariteta
Filterski sloj
Drenaa
Podloga, tj. donji sloj
KLIZALITA
- EU - >s . 515
Informacije: Deutscher Eissportverband,
Betzenweg 34, Mnchen.
Pogodna mjesta za klizanje, hokej na ledu,
boanje na ledu nisu samo ona na prirodno
zamrznuti m j ezeri ma i rijekama nego i ona
na bazeni ma otvorenih plivalita (obalna ko-
nstrukcija dovoljno otporna na pritisak leda).
Pol i j evano kl i zal i t e moe biti na teniskim
igralitima, stazama za koturaljke i drugim
velikim povrinama (okolo rubnjak oko 10 -
15 cm). Voda se prska do debljine sloja leda
od 2 cm. Treba izvesti drenau za otjecanje
vode.
Umj et na kl i zal i t a imaju sustav cijevi za
hlaenje, 2,5 cm ispod povrine kolnika. Su-
stav pumpanja duboko hl aene otopine soli
ili komore s hladnim zrakom (naj ee amo-
nijak, kompresijski postupak) i (J).
St andar dna st aza za brzo kl i zanj e. Duljina
= 300 m; 333V2 m; normalno 400 m. Mjereno
50 cm od unutarnjeg ruba staze. Polumjeri
unutarnjeg zavoj a 25 m Krianja ^ 70 m.
Staza treba biti dvostruka
2xsr edi nj a os = 2x 111,94= 223,89 m
unutarnji zavoj = 25,2x3,1416 = 80,11 m
vanjski zavoj = 30,5x3,1416 = 95,82 m
Krianje
Dui na kri anj a)
2
x (irina st aze)
2
za 70 m
= 0,18 m
Ukupna duljina 400 m
<1
Bob - st aze imaju j ako nadvienje u zavo-
j i ma pomou ledenih blokova. Mj esta za gle-
datel j e po mogunosti su uz unutarnju stra-
nu zavoj a, gdje su inae zatitni bedemi od
snijega ili bala sl ame Qp.
Sanj kal i ta l ee na S-SZ-SI padi nama, po
mogunosti u udolinama. Duljina j e 1500 -
2500 m; nagib 15 - 2 5 %; irina ^ 2 m.Zavrni
dio j e horizontalan ili u protunagibu, nadvi-
enj e u zavoj i ma, zapreke su obloene snije-
gom ili bal ama sl ame. Ne uspinje se stazom
ve pokraj nje.
Duge st aze za boanj e .
8mj
/ Osnovna linija
7 m
Om
Linija bacanja
Toka bacanja
Zatitni krug
(radijus 2 m)
Umjetno klizalite od umjetnog leda; shema

sustava za hlaenje (solarni pogon)
() Poloene cijevi (4) ^^ Duga staza za boanje na ledu
514
1.0-1,5 0.15
1,0
+
1,0
+ Debljina
graninih
linija oko
.10 mm
I I 3 ( !i Duina hori-
. , . ,i zontale kria
, , i i i Hi0,35m
' 0,51,00,51,0 || f
J
' l [i =
I I M I 2
1
' i l |
11
, I
>i
1 !
i ra
J j I
" X
2
J i
:=. n
A ta 5
u s
Ograda
=E
co E
s | 0
(2,9)
I I 3.0 o co
inhi sis,
i f
I a \
1
S E
I S
I E CM o
' i h
Parada
M j Staza za boanje na ledu
!
J I
Staza za bacanje
palica na klizalitima i
umjetnim ledom
i _
Staza za Curling
( 4 ) Hokej na ledu
Bona linija
Igralite za hokej na koturaljkama
r v w ^ t w ^ r ^ n f ^T r i " * *
Klizalite za umjetniko klizanje i koturalite
KLIZALISTA
- > tD s. 514
Informacije: Deutscher Eissportverband,
Deutscher Curlingverband, Betzenweg 34,
Mnchen.
Boanj e na l edu Dui na j e staze 42
m; irina 4 m (mogue j e i 30x3 m). Meu ra-
zmak (trake) 1 m; na krajevima igralita 60
cm. Startno i ciljno polje treba s tri strane
ograditi drvenom barijerom koja se moe la-
ko prekoraiti.
Cur l i ng d u i n a j e staze 42 m; ciljni kr-
ug (Tee) 0 3,65 m. Do sredine ciljnog kruga
38,35 m. Pri l oem ledu se skrauje na
29,26 m. Curling-uteg: t ei na^ 19,985 kg.
Opseg ^ 91,4 cm, visina ^
1
/8 opsega.
Hokej na l edu. Igralite j e veliine 30x61 m.
Vrata gola iroka su 1,83 m, visoka 1,22 m.
Igra tee i i za gola. Oko igralita vrsta j e
ograda visoka 1,15 - 1,22 m (drvo ili sin-
teti ka) - > .
Umj et ni ko kl i zanj e. Povrina leda j e pra-
vokutnik^ 56 x 26 m ^ 30x 60 m. Tijekom
ljeta to postaje staza za koturaljke (ouj ak -
studeni), a zimi staza za klizanje (prosinac -
vel j aa). Sustav cijevi za hlaenje nal azi se
2,5 cm ispod povrine staze (nije mogue
kod t eraca)-> .
Dvorane za l edene sportove: DIN 18036
STAZE ZA KOTURANJE
tD
Informacije: Deutscher Rollsportbund,
Thomas-Mann-StraBe 6c, Frankfurt/Mai n
1. Sportske st aze
Hokej na koturaljkama 15x 30 bis 20x 40 m
Umjetnika natj ecanj a 25x 50 m
2. St aze za igru 10x 10 bis 20x 20 m
Odbojna daska visine 25 cm, 3 cm iznad sta-
ze, sa svih strana ograda 80 cm, na uim str-
anama pl etena i ana ograda visine 2 m (za-
dravanj e lopte), prolaz oko staze 1,2 m; nii
5 - 1 0 cm, reke i 5 - 6 mm, nagib ^ 0,2%o
Povrinska voda u lijebu ili j arku. Zatitni
sloj protiv smrzavanj a 20 cm.
Konst r ukci j e
1. Azbestcementne ploe, 15 mm, postavlje-
ne su na letve ili u pjeanoj posteljici.
2. Betonske staze, 10 - 1 5 cm ovisno 0 sas-
tavu tla, po mogunosti su bez reki ili ima-
j u urezane prividne reke irine 2 - 3 mm;
prostorne reke na 25 - 30 m, irine ^ 15
mm.
3. Kouljica od tvrdog betona, f= 8 mm na
svj eem betonu podloge (po mogunosti 2
cm cementnog morta za izjednaenje na-
prezanja izmeu kouljice i podlonog
betona).
4. Kouljica od cementa s aditivima 1 - 1 0
mm.
5. Teraco, bruen, 15 mm, dilatacijske tra-
ke od mjedi, lakih metala ili sintetike, samo
za staze u zgradama.
6. Tvrdo lijevani asfalt, na dobro nosivoj
podlozi, kao obino.
M B R t
515
Tehnika
Prostorija za
sportske rekvizite
Q Funkcionalna shema staze za trke na koturaljkama
8
^g) Dimenzije 200 metarske staze za trke na koturaljkama s unutarnjomstandardnom
povrinom20 x 40 m
lijeb za odvodnju
Reetka na slivniku
Betonske ploe
Klizni sloj
BRZO TRANJE NA KOTURALJKAMA
Informaci j e: Deut scher Rol l sportbund e.V. Frankfurt/M. und
Bundesinstitut fr Sportwi ssenschaft Kln
Programprostora. Standardna povrina 20 x 40 m-> (2)
Prostorije za sportae:
2 (4) skupne prostorije za presvlaenje, s klupama u duljini 8 mi vjealica za garderobu
(za hokej na koturaljkama 4 prostorije).
Za hokej na koturaljkama po potrebi se mogu dodati garderobne kabine, svaka po 3m
2
.
2 prostorije imaju svaka po 4 tua, dio za brisanje, 2 umivaonika, 2 suila za kosu i nekoliko
zatvorenih toaletnih prostora. 4 prostorije za suenje (samo za hokejae) imaju svaka po 6
m
2
.1 prostorija za suce i trenere, povrine oko 9 m
2
.
Prostorije za rekreativce:
Ulazni prostor s automatomza ulaznice pokretnimkrievima ili blagajnoms osobljemima
povrinu oko 40 m
2
.; prostor za presvlaenje i prikapanje koturaljki s garderobnimormari,
ima i klupama. Za povrinu od 20x40 mi koritenje tijekomcijele godine treba 30 jedno-
dijelnih i 60 trodijelnih garderobnih ormaria i klupa ukupne duljine 20 m.,
1 toaletna prostorija za ene treba imati 2 zahoda, pretprostor i prostoriju za pranje.
1 toaletna prostorija za mukarce ima 2 zahoda, 3 pisoara, pretprostor i prostoriju za pra-
nje; 1sanitetska prostorija 9 m
2
, prostorija za iznajmljivanje koturaljki 12 m
2
(u vezi s bla-
gajnom).
1 prostorija za nadzor i reiju (ujedno prostorija s prekidaima za rasvjetu i ozvuenje) 8
m
2
. Prostorije za garderobu, tu, pranje, toaletu za 1 - 2 osobe. 1 radionica 4 m
2
, 1
prostorija za velike sprave 15 m
2
,1 prostorija za male rekvizite 6 m
2
, prostorija za ienje
rekvizita 12 m
2
, kotlovnica 10 m
2
, elektroinstalacijska prostorija 4 m
2
, prostorija za kune
Podloni beton B15
Podtlo
prikljuke 3 m
2
.
Mogunosti koritenja Potrebna po-
vrina za kot./
klizanje u m
Napomene
Rekreativno koturanje, Umje-
tniko koturanje, ples na kotu-
raljkama i hokej na koturaljkama
20 x 40 m Standardna povrina
minimalna povrina za hokej
na koturaljkama 17 x 34
Rekreativno koturanje, Umje
20 x 50 m U sluaju posebne potrebe
Rekreativno koturanje, Umje-
trke na koturaljkama i sportovi
na ledu
30 x 60 m Openito samo ako se koristi i
za sportove na ledu, mogua i
i 110 mkratka staza za trke na
koturaljkama na koturaljkama na
30 x 60 m
Trke na koturaljkama
Duina staze:
irina staze:
200 m
333 1/2 m
400 m
5 m
Standardna staza
samo ako se koristi i za
biciklistike trke i brzo
klizanje
Primjer slojevite strukture s

odvodnjom kod koherentnog tla
Oblikovanje ruba gazee ploe bez
uvrenja i bez rubne staze
Mogunosti koritenja i dimenzije sportskih povrina
^g^ Montana staza za skateboarding
"zatvorena halfpipe"
( ? ) "Dugaka halfpipe"
( ) d^grtdom
PS
"
83
^ ^
Zidn
m
"
Pod
i
e
'i
ena
halfpipe"
(10) Teren za skateboarding Mnchen Ostpark
Arh.:
Franke/Mhlbauer/Schmidhuber, Mnchen
SKATEBOARDING ->Qp
Iz Amerike prenesen sport 1975.g., poznat
i u Njemakoj. Vonja skate boardom sro-
dna je vonji na koturaljkama. Povrine za
koturaljke pogodne su i za skate board. Naj-
manje potrebna povrina za jedan objekt je.
200 m
2
.
Prikladne lokacije: 1 raspoloive kolnike
povrine, kolska dvorita, igralita, kliza-
iita, zatvorene ulice, odvojeni dijelovi par-
kiralita, kuna i stranja dvorita; 2. uz iz-
vedbu prikladne vozne povrine sportski
centri, javni parkovi i zelene povrine. "Cha-
mpion Ramps" ne ovise 0 lokaciji,"Halfpipe"
skate-staze kombinirane od dvije polovice
korita - - . Za "Halfpipe" samo je-
dan tip izvedbel
516
Startna ograda
Q :
t
S20,0I 1 20,0 ( - 15,0 I
40 mplus prepreka |
Startni breuljak
( J ) Startni breuljak
( 2) Visine startnog breuljka
Startna ograda
Vozna povrina, stranji kota
u istoj je visini s osovinompre-
dnjegkotaa. Na startnombre-
uljkustartna ograda pod ku-
temod 90
( 3) Detalj Isjeka -> (2)
Startna ograda
1 r
Predstartni prostor
1 i i r
( 4) Startni breuljak s predstartnim prostorom
( 5) Speed jump
I 1,8 1
( ) Speed jump
( 7 ) Triple jump (tri skoka u kombinaciji)
( ) Double speed jump
1. Speed jump 6. Speedjump
2. Double speed jump 7. Strmi zavoj
3. Triple jump 8. Table top
4. Strmi zavoj 9. Double speedjump
5. Strmi zavoj
BICIKLISTIKI KROS - BMX
- DD
Inf ormaci j e:
Bahnbauri cht l . fr BMX des Bundes Deut scher Radf ahr er (BDR),
Fr ankf ur t /M.
Naj manj a vel i i na zeml j i t a za obj ekt BMX - bi ci kl i zma t r eba biti
50x60 m. Naj vee di menzi j e za prostrano voenu st azu sa zadovo-
l j avaj ui m broj em mj est a za gl edat el j e t rebaj u biti 100x200 m. Kod
protusmj erni h st aza t reba uzet i u obzi r si gurnosne r azmake. Ovi sno
l okal ni m uvj eti ma mogue su etiri vari j ant e za BMX - st aze:
C-st aza, B-st aza, A-st aza/naci onal na, A-st aza/meu n a rod na. Naj -
manj a dul j i na C-st aze j e 200 m. i ri na st art nog breul j ka: 5 m = 4
st art na mj est a.
B-st aza i ma duljinu 250 m, a irina startnog breul j ka: 7 m = 6 startni h
mj est a.
A-st aza/naci onal na t reba i mati 270 - 320 m, a i ri na st art nog
breul j ka: 9 m = 8 startni h mj est a. Naj manj e pr ol azno vr i j eme j e 35
sekunda.
A-st aza/meunar odna i ma naj manj e 300 m, a i ri na st art nog bre-
ul j ka: 9 m = 8 startni h mj est a. Naj manj e prol azno vri j eme j e 35 se-
kunda. Vozna povri na uvrena j e u podruj u startnog pravca. Mo-
ra biti omogueno da prol azno vri j eme post i gne i prosj eni voza od
15 godi na. Bone oznake st aze ne bi smj el e biti od vrstih mat eri j al a
(kamen, bet on, drvo i si .). Dovol j no j e osi gurati aut omobi l ski m gu-
mama ili bal ama sl ame. vrst e grani ne oznake moraj u biti naj manj e
met ar udal j ene. Prostor za gl edat el j e t reba omei t i t r akama. U unu-
t ranj em podruj u ne smi j e biti gl edat el j a. Brzi na koj a se moe
postii na strmi m di oni cama naj vi e j e 40 km/sat . Zavoj i i pr epr eke
na st azi mogu se postavi ti proi zvol j ni m redosl i j edom (BMX j e
tvorni ca bi ci kl a razl i i ti h speci j al i zi rani h namj ena).
( ) Step jump
I 1.2 - H 3.0 1 1,2 H
u d ) Canon jump
^l ) Mogul jump
1. Speed jump 3. Table top 3. Stepjump
2. Speed jump 4. Table top
Staza svjetskog prvenstva '87-e u Bordeauxu ^^ BMX-staza na sajmu IFMA (Meunarodni biciklistiki sajam) '84-te u Klnu
517
Min. visina bonihgranica Mjn. debljina: 2 cm
daska odmekog drva
0 ., - - ~~~~ Visina proboja metka ^^ 3qq
f i r
1
' 200 J j o "
1 ool Parapetni zid . Standardni zatitini -
Tlo strelita I nasipiza streljane
-2.00- 10,00-
Minimalna
dimenzija -
Razmak do zaslona
Presjek-
Ureaj za
privlaenje meta
-i
Sanduci za sku-
pljanje metaka
Visoki zaslon '
-i
^^ Streljana za oruje na komprimirani zrak i CO2, natkriveno streljako mjesto,
streljana na otvorenom
iana ograda
" Boni zasloni ;
STRELJANE
Informacije: Deutscher Schtzenverband e.V., Schiesportschule
Wi esbaden-Kl arenthal Qp
Lokacija: po mogunosti u umskom klancu ija rubna uzvisina slui
kao prirodni prihvat metaka, dal eko od j avni h prometnica i grae-
vina. Strel j ane mogu biti i u zgradama primjerice koje su povezane
sa sportskim i vi enamj enski m dvoranama. Uobi aj ene su streljane
za zranu puku, pitolj i malokalibarsko oruje - - - $ .
519.
Gl ede sigurnosno-tehnikih uvjeta vrijede " Smjernice za ureenje i
prijam streljakih obj ekata za sportsko i lovako streljatvo" Nj ema-
kog streljakog saveza.
Program sportskog gaanj a:
Gaanj e i z puke: Zrana puka 10 m xx kratkocijevna puka 15
m, malokalibarska puka 50 m x, malokalibarska standardna puka
xxx, automatska puka 100 m, velikokalibarska puka 300 m, ve-
likokalibarska standardna puka 300 m.
Gaanj e i z pi t ol j a: Zrani pitolj 10 m xx, olimpijski brzometni pi-
tolj 25 m x, sportski pitolj 25 m xxx, standardni pitolj 25 m, pitolj
slobodnog izbora 50 m x.
Gaanj e gl i neni h gol uba: Gaanj e "trap" x, gaanj e " skeet" x.
Pokr et na met a: Trei vepar, 10 m i 50 m x.
St r el i ar st vo: Propisi za dvorane, meunarodni propisi xx, poljski
luk.
Gaanj e samost r el om: Nacionalni propisi, meunarodni propisi
10 i 30 m.
Gaanj e Iz puke s pr ednj i m punj enj em: Nacionalni propisi.
Ol i mpi j ska nat j ecanj a: x = samo mukarci, xx ene i mukarci,
xxx samo ene.
Osim uobiajene graevinske dozvole, za izgradnju streljane treba
pribaviti struno miljenje eksperta za streljane. Prigovore "susjeda"
zbog stvaranja buke treba u velikoj mjeri prihvatiti.
Graevne materijale za sigurnosne graevine kao to su visoki za-
sloni, bono osiguranje (zidovi ili zeml j ani nasipi, zavretak stre-
ljake staze) moraju odobriti i ispitati posebni strunjaci.
^^ Malokalibarsko strelite, ureaj za privlaenje meta
Min. visina srednjegzida
+ 3,50
10,70
1.00JJ3,50ff3.50J
Popreni presjek
N 1 1
1 0
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
ft
1 1
C \ 1 1 1 1 1 ' 1 1 1 JL
/I
I 1
0
M
CO
1 1 1 I 1 1 1 1 I 1 1 1 1 r - r 1 1
0
00
CM"
1 1 1 1 1 1
JL
0
1A
O"
75- i-
1.50 ^
'
3
C
1.2c
0
M
\ 0
z s
V
0
m
<
1
1
-
JL
0
1A
O"
75- i-
1.50 ^
'
3
C
1.2c
0
M
\ 0
-4
S
1
-
1 1 1 1 1
0.
1nrj
1 1 1 1 1 1 i K
JL
0
1A
O"
75- i-
1.50 ^
'
3
C
1.2c
0
M
\ 0
-4
S
1
H i
1
U
1
1 1
0
ri
1 1 1 1 1 I 1 1
N
N
1 1
C O
1 1 1 1 1 1 1 1 1
a 1 1 1 1 s
0
1 1 1 1 1 I 1 1 1 1
(5) Kombinirana 100-metarska streljana za sve puke i 50-metarsko malokalibarsko strelite ->
518
( 5) Uzduni presjek streljane za gaanje glinenih goluba
Loo^.
| L ' 2 3~4~5 6 7 8 9 1011 l1~?3 U l \ ^
i ' l l Vi l - I I . X ^L ^- X L I 1 1 X -j "It
ViSOka ,747 9, Niska
1-8streljaka mjesta skeet
Kombinirana trap i skeet-streljana
Boni zid Drvene pregrade
STRELJANE
OD
Osi guranj e po visini:
Ukupna duljina leta metka mj erodavno ovisi o kutu ispaljivanja.
Na osnovi iskustva, za gaanj e zrani m, C02 - , i oruj em sa skra-
enom cijevi treba osigurati kut od 20 uvis, a za puke i runo oru-
j e kut od 30.
Odredbe za streliarstvo i samostrel razliite su. Ugroena podruja
treba zatititi odgovaraj ui m graevi nama. Te su graevi ne visoki
zasl oni , boni zi dovi ili nasipi, t e zavrni dio strel j ake st aze. Stre-
ljanu treba urediti tako daj e si gurna unutra, tj. za osobe koj e sudj e-
luju u gaanj u, i i zvana, tj. da za osobe u okolici ne postoji mogu-
nost ugroavanj a. Zaht j evi Saveznog zakona o zati ti imisije mo-
raju se ispuniti.
Ocj ena o prikladnosti i zabranog terena za izgradnju strel j ane vana
j e za predraun trokova i zvedbe. U svakom se sluaju treba savj e-
tovati s ekspertom za streljane j er e on na temel j u svog znanj a i is-
kustva projektantu pruiti potrebne informacije. Posebno treba uzeti
u obzir:
udaljenost do postoj eeg ili projektiranog graevi nskog zeml j i ta i
nastanj eni h zgrada, predvien smj er gaanj a (sj ever ili sjeveroistok),
sastav tla, terenske uvj ete (moe li se ili mora odstupiti od Smj e-
rnica), mogunost opskrbe i odvoza otpada, prometni pol oaj , cesto-
vna mrea (i budui razvoj ), parkiralita, rekreaci j ska podruja, mo-
gunost i zgradnj e u f azama.
Postupci i zdavanj a dozvola i suglasnosti odreeni su pokrajinskim
propisima. Ureenj e i opseg strelita treba projektirati tako da bi kas-
nije potrebne dopune i proirenja bili racionalni i da se mogu izvesti
uz nevisoke trokove. Pri projektiranju obj ekata na otvorenom treba
predvidjeti zatitu od buke i mogunost da se proire.
Boni nasip
Krovite za prihvatmetaka
@ Pr esj ek -
3,00
25,00
10,70
8,50
4,30 21,70
H+-
I i ,oo7_
L - , i i . o o r ~
r i.oo~t~ ~
I 1,00j
iana ograda
SP I
s
\
\
imn
25,00
/
/
25-metarska streljana za runo vatreno oruje (pitolji i revolveri svih kalibara). Uzdu lijeve strane boni zid, uzdu desne
zemljani nasip ( moe se i za obje strane izabrati zid ili zemljani nasip).
I I
iza
streliarstvo sa 6 staza
^^ Podruje opreza terena za
519
Tip dvorane Dimenzije Korisna Dvoranske Broj Broj
u m sportska igre
1)
polja za polja za
povrina trening natjeca-
u m
2
nja
2
)
Vienamjenske dvorane
Zasebna 15x27x5,5 405 Badminton 4
dvorana Koarka 1
Odbojka 1
Tronamje- 27 X 45 X 7
3W
1 '215 Badminton 12 5
6
>
nska dvorana djeljiva na Koarka 3 1
3 dijela Dvoran. nogomet. 1
(15 x 27)
5)
Dvoran. rukomet 1
Dvoran. hokej 1
Odbojka 3 1
etverona- 27 x 60 x 7
3
1'620 Badminton 16 7
6
>
mjenska djeljiva na 4 Koarka 4 2
dvorana dijela Dvoran. nogomet. 1
(15 x 27)
5)
Dvoran. rukomet 1
Dvoran. hokej 1
Odbojka 4 1
Prema 22 x 44 x 7
3)
968 Badminton 6 5
S
>
potrebi i
4)
djeljiva na Koarka 1
dvonamjenska 2 dijela Dvoran. nogomet. 1
dvorana (22x28+22x16 Dvoran. rukomet 1
ili Dvoran. hokej 1
22x26+22x18
5
> Odbojka 3 1
Dvorane za igru
Zasebna 22 x 44 x 7
3
>
4
968 Badminton 6 5
dvorana Koarka 1
Dvoran. nogomet. 1
Dvoran. rukomet 1
Dvoran. hokej 1
Odbojka 3 1
Tronamje- 44 x 66 x 8
3
> 2'904 Badminton 24 15
nska dvorana djeljiva na Koarka 4
6
>
3 dijela Dvoran nogomet.
20x40 3
(22 x 44)
5
> 30x60 1
Dvoran. rukomet 3
Dvoran. hokej 3
Odbojka 9 3
etverona- 44 x 88 x 9
3)
3'872 Badminton 32 25
6
>
mjenska djeljiva na Koarka 5> 4
dvorana 4 dijela Dvoran. nogomet.
20x40 4
(22 x 44)
s
> 40x80 1
Dvoran. rukomet 4
Dvoran. hokej 4
Odbojka 12 4
1
>Uobiajene igre u dvorani neovisno o nacionalnimili regionalnimobiajima.
2>
Dimenzije u skladu s pravilima meunarodnih sportskih udruga; na nacionalnomse
planu ev. mogu reducirati.
31
Na rubnimpodrujima se moe smanjiti visina dvorane uzimajui u obzir potrebe
sportsko-funkcionalne prirode.
Ako je rije o vie dvorana na jednoj lokaciji ili na itavomplaniranom podruju,
moe se, ovisno o predvienoj vrsti uporabe, u dijelu od tih dvorana smanjiti visina
na 5,5 m
5
>Uz oduzimanje debljine pregrada
6)
Maksimalan broj, neovisno o pregradama
i ) Dimenzije dvorana
SPORTSKE DVORANE
DVORANE ZA GIMNASTIKU I IGRE
Dp DI N 18032, 18036
Informacije: Bundesinstitut fr Sportwissenschaft, Carl-Diem-V\feg, Kln 41
IAKS Intem. Arbeitskreis Sport- und Freizeit-Einrichtungen e.V. Kln
Podloge za projektiranje sadre:
Multifunkcionalna dvorana, dvorana za igre, vienamjenska dvorana. Pod-
loge za projektiranje uzimaju u obzir natjecateljske odredbe sportskih
strunih saveza s gledita optimalne integracije pojedini vrsta sporta 0 .
Potrebna veliina zemljita ovisi o potrebnim povrinama za sport i pogonske
prostorije. U prosjenim okolnostima moe se potrebna povrina zemljita
odrediti i prije no to e se definirati cjelokupni program, prema priblinoj fo-
rmuli potrebna sportska povrina x 2 +potrebni razmaci do granica zemljita
+potrebna povrina parkiralita za vozila.
Dimenzije dvorana -> 0 . Djeljiva dvorana je zbog viestrukih mogunosti
uporabe povoljnija od nekoliko pojedinanih dvorana.
Pogonske prostorije za sportske priredbe.
Ulazni prostor s blagajnom, garderoba za gledatelje i po mogunosti prosto-
rija s ureajima za ienje, povezano s ulaznim prostorom prema -> (f)
0,1 m
2
po gledatelju.
Mjesta za gledatelje i poasne goste te za medijske djelatnike (tisak, radio, te-
levizija): svako mjesto za sjedenje, ukljuujui neposrednu prometnu
povrinu: 0,5 x 0,4 - 0,45 m;
mjesto za novinare iz tiska, ukljuujui neposrednu prometnu povrinu:
0,75 x 0,8 - 0,85 m,
kabina za govorne prijenose, ukljuujui neposrednu prometnu povrinu,
1,8x2,0 m,
platforma za kameru: 2,0 x 2,0 m. Za svaka 3 gledatelja 1 mjesto u garderobi
ukljuujui 1 mduljine stola za primanje i izdavanje na 30 mjesta). Broj toale-
tnih prostora: 0,01 po gledatelju. Od toga 40% sjedeih mjesta za ene, 20%
sjedeih mjesta za mukarce i 40% stojeih mjesta za mukarce. Sjedee
mjesto ukljuuje pretprostor 2,5 m
2
, a stojee mjesto ukljuuje pretprostor 1,0
nrr. Blagajna, kafeterija, policija, vatrogastvo, uprava, prostorije za odlaganje
i skladita, prostorija za novinare: prema potrebi.
Prostorija Dimenzije
u m
Korisna sportska
povrina u m
2
Kondicijske vjebe i
vjebe snage
Ovisno o opremi visina min.
3,5
35 do 200
Fitnes Ovisno o opremi visina min.
2,5
20 do 50
Gimnastika 10 x 10 x 4 do
14x 14x4
100 do 196
Dimenzije dodatnih sportskih prostorija
1)
Min. visina prostorije openito 2,5 m.
2)
Potreban prostor po sportau: 0,7 do 1,0 m
2
(proraunska osnova: 0,4 mduine klupe
po sportau, 0,3 mirine klupe; minimalni razmak izmeu paralelno postavljenih klupa,
tj. izmeu klupe i zida 1,5 m - preporuljivo 1,8 m)
3)
Na 6 sportaa jedno mjesto za tuiranje, no minimalno 8 tueva i 4 mjesta za pranje ru-
ku i nogu po prostoriji. Mjesto za tuiranje ukljuujui povrinu za kretanje min. 1,5 m
2
,
mjesto za pranje ukljuujui povrinu za kretanje min. 1 m
2
,povrina za kretanje min.
irine 1,2 m.
4>
Prostorija za trenere, suce i prema potrebi za prvu pomo s garderobomi tuevima. Za-
sebna ambulanta min. veliine 8 nrv
2
. Uz odgovarajui poloaj, oblik i veli&'nu prostorija
za trenere moe se koristiti i kao prostorija za reiju.
5>
Budui da se opremljenost sportskimrekvizitima razlikuje od mjesta do mjesta, prostorija
za ureaje se mora ev. poveati i iznad ovdje navedenih minimalnih dimenzija. Nijedan
dio vienamjenske dvorane ne bi smio imati prostoriju za rekvizite duine ispod 6m.
6
>Podijeljeno u dvije prostome jedinice, svaka sa polovicomopreme.
71
Dubina prostorije u pravilu 4,5 m, max. 6 m.
8)
Dubina prostorije u pravilu 3m, max. 5,5 m.
9)
Po potrebi
10
>Po potrebi dvije vee prostorije s odgovarajue veimbrojemmjesta za tuiranje i pranje.
Tip dvorana Ulazni
prostor
Garderoba Prostorija s
tuevima min
Toalete Prostorija
za trenere
4)
Prostorija za ureenje Prostorija s
ureajima za
Prostorija
za uvare
m
2
(min 20 m
2
)
2
> 15 m
2
)
3
Po
garderobi
Ulazni
prostor
(min 12 m
2
;
bez funkcije
ambulante
min. 8 m
2
)
Vienamjen-
ska dvorana
Dvorana za
igre
ienje
(min. m
2
)
(10 m
2
)
m
2
Min. broj Broj Min. broj min. broj Min. broj Min. m
25>
Min. m
25)
Min. broj Broj
M
Zasebna
dvorana 15 2 1
6
> 1 1 1 1 60
7
> 20) 1 1
9
>
Dvonamjen-
ska dvorana 30 2 2 1 1 1 1 90
7
> 1
-|9)
Tronamjen-
ska dvorana 45
310) 310)
1 1 1 2 120
7)
60> 1 1
etveronamje-
nska dvorana 60
410) 410)
1 1 1 3 150
7
' 80> 1 1
Pogonske prostorije uz sportsku dvoranu
520
Vrste sporta Korisna neto-povrina Dodatna
zona bez
prepreka
Uzduna
strana
m
Bruto- povrina Svijetla
visina
dvorane
1
'
m
Dozvoljene
dimenzije
Duina
m
irina
m
Standard
dimenzije
Duina
m
ie
irina
m
Dodatna
zona bez
prepreka
Uzduna
strana
m
eona
strana
m
kod stane
dimenzija
Duina
m
ardnih
irina
m
Svijetla
visina
dvorane
1
'
m
Badminton 13,4 6,1 13,4 6,1 1,5 2,0 17,4 9,1 9
2
>
Koarka 24- 28 13-15 28 15 1
3
> 1
3
> 30 17 7
Boks 4,9-6,1 4,9-6,1 6,1 6,1 0,5 0,5 7,1 7,1 4
Fistball 40 20 40 20 0,5 2 44 21 (7)
Nogomet 30-50 15-25 40 20 0,5 2 44 21 (5,5)
Dizanje utega 4 4 4 4 3 3 10 10 4
Rukomet 40 20 40 20 1
4
> 2 44 22 7
5

Hokej 36-44 18-22 40 20 0,5 2 44 21 (5,5)
Dudo 9- 10 9- 10 10 10 2 2 14 14 (4)
Netball 28 15 28 15 1 1 30 17 (5,5)
Sportska akrobatika 12 12 12 12 1 1 14 14 (5,5)
Umjetnika gimnastika 52 27 52 27 - - 52 27 8
Sportovi na
biciklu
12-14 9- 11 14 11 1 2 18 13 (4)
Ritmika sportska
gimnastika
13 13
6
> 13
s
> 13> 1 1 15 15 8
2

Hrvanje 9- 12 9- 12 12 12 2 2 14 14 (4)
Hokej na koturaljkama 34-40 17-20 40 20 - - 40 20 (4)
Akrobatika / ples
na koturaljkama
40 20 40 20 - - 40 20 (4)
Sportski ples 15-16 12-14 16 14 - - 16 14 (4)
Tenis 23,77 10,97 23,77 10,97 3,65 6,4 36,57 18,27 (7)
Stolni tenis 2,74 1,525 2,74 1,525 5,63 2,74 14 7 4
Gimnas. na trampolinu 4,57 2,74 4,57 2,74 4 4 12,57 10,74 7
Odbojka 18 9 18 9 5 8 34 19 12,5
2
>
1)
Brojevi u zagradama: preporuljive dimenzije;
2)
Za domae sportske priredbe dovoljno 7 m;
3)
Kod gledalita koje granii s igralitem
po mogunosti 2 m;
4>
Dodatni prostor za stol mjeraa vremena i klupe za smjenu igraa (eventualno u prostoriji za sportske rekvizite)
;
5)
U rubnoj zoni irine 3,3 mneto-povrine dozvoljeno je jednakomjerno reduciranje na 5,5 m,
6
>Kod domaih natjecanja 12 m.
1j Dimenzije sportskih povrina za natjecanja
Sprava Ukupna sportska povrina bez
prepreka
1
'duina x irina
x visina u m
Sigurnosni razmak
2)
u m Sprava Ukupna sportska povrina bez
prepreka
1
'duina x irina
x visina u m Bono Sprijeda Straga Meusobno
Povrina vjebalita 14x14x4,5 - - - -
Konj s rukama 4x4x4, 5 - - - -
Kozli 36
3
' x 2 x 5,5 - - - -
Karike
4
8 x 6 x 5,5 - - - -
Razboj 6x9,5x4,5
4i5S)6) 45)
3
5
> 4,5
Vratilo 12X6X7,5
7)
1,5 6 6 -
Dvovisinski razboj 12x6x5, 5 1,5 6 6 -
Greda 12x6x4, 5 - - - -
Karike za ljuljanje
41
18x4x5, 5 1,5
S>
(2) A 10,5
S)
(7,5) A 7,5
5
> 1,5
Konopa za penjanje - 1,5 4,5 (4) A 4,5 (4) A 1,5 (0,8) A
Klatno za glavomet (headkick) -
4,5
5
> 4,5
S
> 4,5
5
' 7
Ljestve, pomine -
4 55)6)
4,5 4,5
1)
Za profesionalni sport;
2)
Za kole i amatere (izmeu ugradbenih sprava i zidova ili drugih ugradbenih sprava);
3)
Duina zaleta 25
m, duina sprave 2 m, duina istravanja 9 m;
4)
Razmak izmeu karika 0,5 m;
51
Mjereno od osi nogara ili visine sprave, od kraja preke
odnosno osi konopca;
6)
Mogue smanjenje na 4 mdo zidova odnosno na 3,5 mdo razdjelnih zavjesa;
7)
Za domaa natjecanja dovoljno
7 mvisine; A=Austrija
Podruje bez prepreka i sigurnosni razmaci ugradbenih sportskih sprava
SPORTSKE DVORANE
DVORANE ZA GIMNASTIKU I
IGRE
Pogonske prostorije za viena-
mjensku uporabu dodatno uz ula-
zni prostor prema - s. 502 .
Rauna se po svakom posjetitelju
0,1 m
2
.
Garderobe po posjetitelju 1 mje-
sto. Mjesto u garderobi: 0,05
- 0, 1 m
2
(ukljuuje stol za izdava-
nje 1 m na 30 garderobnih mje-
sta). Broj toaletnih prostorija po
posjetitelju: 0,01.
Od toga
40 % sjedeih mjesta za ene,
20% sjedeih mjesta za mukarce,
40% stojeih mjesta za mukarce.
Skladini prostor za stolove i
stolice po posjetitelju: 0, 05-
0,06 m
2
.
podesti i ostala oprema za po-
zornicu: 0,12 m
2
/m
2
povrine po-
zornice.
Blagajna i ostalo: po potrebi.
Gastronomska opskrba:
Povrina za postavljanje auto-
mata: po automatu
1,0 x 0, 6- 0, 8 m
aj na kuhinja:12 15 m
2
, 6 m
2
skladite.
Kiosk sa ankom:
8 - 1 2 m
2
, 10- 12 m
2
skladite.
Kafeterija/restoran po mjestu za
sjedenje 1, 5- 2, 7 m
2
od toga
prostor za goste ukljuuje
1- 1, 5 m
2
Za kuhinju i skladita:
0, 5- 1, 2 m
2
Pult za izdavanje kad se samo-
posluuje: na 50 mjesta za po-
sjetitelje: 1 m pulta.
Pogon s konobarima:
Na 100 mjesta za posjetitelje: 2
m pulta, mali podij = 100 m
2
Garderoba za umjetnike, vie-
namjenska prostorija za konfe-
rencije, nastavu, predavanja, re-
kreativne aktivnosti. Prostorije
za igre na ploama, bilijar i si., i-
taonica i kuglana: po potrebi.
Pogonske prostorije za tehniku
iskljuene su u sportsku dvora-
nu. Objekti za sport na otvore-
nom prostoru koji ne raspolau
vlastitom zgradom za pratee
djelatnosti moraju se ukljuiti u
proraun potrebnog prostora u
okviru prostornog programa
sportskih dvorana.
Prostorija za rekvizite vanjskih
sportova: 0,3 m
2
na 100 m
2
kori-
sne sportske povrine (neto
povrina: 15 m
2
).
Prostorije za odravanje runih
rekvizita: 0,04 m
2
na 100 m
2
; br-
uto slobodna povrina: 8 m
2
za strojeve: 0,06 m
2
na 100 m
2
;
bruto slobodna povrina: 12 m
2
.
Ako postoji centar za odravanje
ili se odravanje obavlja preko
treih osoba, pri emu se stro-
jevi odvoze i dovoze, prostorija
za strojeve moe se izostaviti.
521
rara
1 Prostorija za sprave
2 Tehnika
3 Prostorija za trenere
4 Garderoba
5 Prostorija za tuiranje i
pranje
6 Prostorija za ureaje i
sredstva za ienje
7 WC
Shematski tlocrt dvorane za igru
8 uvar
9 Hodnik, ulaz samo u
portskoj obui
10 Hodnik, ulaz u cipelama
_ 11Dvorana 22x 44 x7 m
y 4 12 Dvorana 27x 45 x7 m
djeljiva utri prostora za
vjebanje veliine 15x 27 m
SPORTSKE DVORANE
Shematski tlocrt tronamjenske portske dvorane
tonska
podloga
Hidro izolacija
Termoizolacija
Estrih
Gornji okvir
_ elastinogpoda
Donj. okv.r elast,nog oko 18_2|
poda oko 18-23 mm
Elastini podloci
20-40 mm
Konstrukcija elastinog poda

Raster ploica 30/30oko 16 mm
Ploa za rasprostiranje pritiska oko 13 mm
Obloga od sinte-
I materijala
>2-5 mm
Povrinski elastina konstrukcija poda
Elastini sloj oko 10-14 mm
Mrea odsintetikogmaterijala
Masa za izravnavanje
Obloga od
sintetikog
materijala
Termoizolacija
Estrih
Tokasto elastina konstrukcija poda
3 14
1Sigurnosno ue
2Vratilo
3 Dvovisinski razboj
4Skela za karike
5Prea
6 Privrsne kuke za gimn. konja
7 Prea za vjebanje
8Grede
9 Baletska preka
10Ogledalo
11Razboj
12Gljiva za vjebanje(mushroom)
13Konj / kozli
14Sigurnosna strunjaa, zidna
15Podesti za trenere
- Obrada povrine
- Drveni tarac
15,00
-27,00- -18,00-
^^ Dvorana za gimnastiku na spravama 15 m x 27 m s dvoranom za parternu
gimnastiku 15 x 18 m
1 Ormar za sprave 3 Mali sanduk 5 Gimnastiki konj 7 Razboj 9 Odskona 11Razboj 13Mali trampoln
daska
2/12 Kolica sa 4 Veliki sanduk 6 Kozli 8 Klupa za 10Posuda s 12/2 Kolica sa 14 Odskono
strunjaama gimnastiki vjebanje magnezijem strunjaama postolje
Betonska
podloga
Hidroizolacija
Termoizolacija
Estrih
Specijalno ljepilo
Konstrukcija poda oddrvenogtaraca,

podlonog pod pritiskom, s obradom
povrine
15Strunjaa za par- 17Gol za rukomet
temugimnastiku u dvorani
16 Prostor za 18Meka
dodatne sprave strunjaa
I~1
S=9
-3?
o
4
-6,00-
^^ Plan razmjetaja za velike sprave u prostorijama za sportske rekvizite u sportskim
dvoranama 15 x 27
Prostorija za sportske rekvizite Prostorija za rekvizite
522
( D Konj s rukama
( 3) vedski sanduk
( 4) Razboj
50 mm Podeavanje visine
SPORTSKE DVORANE
DI N 1 8 0 3 2 , 1 8 0 3 6
I n f o r mac i j e: Bu n d es i n s t i t u t f r Sp o r t wi s s en s c h af t
Ca r l - Di e m- We g , K l n
I 14,50 13,50-" 5,001
E
E
d
m_ i " K i rKi
N
Konj
T z n u

i:i
3
i E .
"ET
E
1
t i
3
-9,50- -4.50- -9,00-
OK - Glawi:
Podij za natjecanje, potrebna povrina, dimenzije pojedinih dijelova podija, raspo-
red mjesta za suce
(i 1J Kolica za strunjae
12) Gimnastiarska klupa (DIN 7909)
. Konj uzduno;
|
;; Odskona daska ! 60 1,00 Mukarci
\ I
( 9 ) Ureaji za skok preko konja za mukarce
(13) Preskakanje konja - ene
523
^^ Shematski presjek kroz stepenini / J n Presjek kroz redove sjedita iza
J kojihje prolaz
1
r~L
14mjesta 28 mjesta 28 mjesta
@
A =Tribine s donjim prilazom
B =Tribine s gornjim prilazom
^^ Tribine na izvlaenje L =6,0
( 5 ) Rasporedpregrade izmeu dva vezaa
Boni raspored pregrade na vezau;

s apsorbirajuim depovima
j t 1
/7
//
II
flm\
1 \
i I
3 \
irina ovisna 0visini prostorije i debljini
materijala
Raspored pregrade s obje strane

vezaa
SPORTSKE DVORANE
DIN 18032
Objekti za gledatelje - > - mogui su kao nepokretne ili
pokretne tribine. Kad j e rije o manjim objektima koji imaju do 10
redova sjedita, prihvatljiv j e linearni uspon stuba za sjedenje (visina
0,28 - 0,32 m). Za sve druge objekte treba predvidjeti parabolini
porast visine (visina oka pri sjedenju 1,25 m, pri stajanju 1,65 m).
Nadvienje j e vizurne linije za sjedea mjesta 0,15 m, za stajaa
mjesta 0,12 m. Razmak redova za sjedenje 0,80- 0,85 m- > - ,
za stajanje 0,4 - 0,45 m. Vizurna linija j e 0,5 m iznad oznake vanjskog
ruba igralita.
Mjesta za gledatelje iza golova treba zbog lopte zatititi pokretnim
mreama. Mjesta za gledatelje na gornjim etaama i galerijama treba
odvojiti mreama prilikom vjebi za igre loptom. Za skupinu prostorija
"podruje ulaza, tj. svlaionice, sanitet i prostorije za nastavu te
pomone sportske prostorije i dvorana" preporuuje se predvidjeti
kao zasebne komunikacije za kretanje u ulinoj i sportskoj obui -
- .
Prostorija za nastavu treba biti u blizini svlaionice. Prostorija za prvu
pomo mora biti u razini sportske povrine, a moe se uklopiti u
prostorije za nastavu. Prilaz tribinama moe naelno biti s gornje ili
s donje strane. Financijski j e povoljniji prilaz s donje strane (uteda
na stubitima i prolazima), ali j e nepovoljan kad se odravaju
priredbe, j er posjetitelji koji dol aze smetaju sportaima i ve
prisutnim gledateljima -> . Slobodne strane treba zatititi
ogradama visine > 1 m, mjereno od prometne povrine. Oblikovanje
dijelova stropa i zida neposredno uz zavj esu koja dijeli prostoriju
mora biti takvo da kad j e zavj esa sputena ne nastanu akustini
"mostovi" -> - .
Hodnik, za kretanje u gimnastikimpapuama
l
s
kl
Hodnik, za kretanje u cipelama
Primjer 1 Ci c
Klupe u garderobi, zidna i
dvostruka
V
( l i ) Primjer2
Pregrada sa sustavomza razvlaenje

u zvunoj izolaciji unutar prostome
nosive konstrukcije
Primjer 3
Tri prijedloga rjeenja za garderobni i sanitarni vor (povrina oznaena rasterom:
pod s PVC-reetkom)
524
Varijanta A: kruna staza Varijanta B: boksaki ring
^^ Sustav: raspored gledatelja
\ /
0
took
/
r ? Y 7 V
- O ' J O ' J O -
I I I I
f 2 I3 p
u i
8
WT ~TT
\ Ulazni prostor
WC / ulazni prostor
Pl
uvar
ra
Prostorija za trenere
I "
J Ambulanta prve T|
1pomoi I
ih
0 " :
" !
I Prostorija za sprave
3 !
Reija
i J Predavaonica i
I boravak
Kafeterija

I Prostorija za sprave za oL ,
I portove na otvorenom f
I za odravanje jaranita
Shema rasporeda prostorija

n n n n n n n n n n n i
Europahalle Karlsruhe, tlocrt Arh.. Schmitt, Kasimir, Blanke Presjek (3)
J LI IJ U , , I I , ,LL
I z | 2 M y > ) I U 2
Dvorana za laku atletiku Dortmund, tlocrt Nacrt i projekt:
Ured za visokogradnju Dortmund
Presjek >(4)
SPORTSKE DVORANE
- Direktanpristup
O - Po potrebi dodatni izlaz u nudi
Glavni prilaz
Vizualna povezanost
Alternativni prilaz
Dodatni prilaz
- Dodatne prostorije kod
vienamjenskihdvorana
o - Dodatne prostorije i ureenja
prema lokalnimuvjetima i
potrebama
Legenda ->(3)
Tlocrt ulazne etae
1) Ulaz za sportae, 2) Ulaz i foajer za gle-
datelje, 3) Uprava, 4) Blagajne, 5) Garde-
roba, 6) Toalete za gospodu, 7) Toalete ua
dame, 8) Otvoreni prostor, zagrijavanje
sportaa, 9) Informacije, 10) Predavao-
nica i boravak, 11) Ulaz u prizemlje, 12)
Prodaja pia, 13) Stube do galerije, 14)
Reija sa semaforima i razglas, 15) Fiksna
tribina, 16) Veza garderobe / dvorana, 17)
200 - metarska staza, 18) Sportska
dvorana 19) Veliki semafor, 20) Mobilna
tribina, 21) Semafor, rezultat, 22) Ophod
oko dvorane s izlazima za nudu.
Mo g u a j e f l ek s i bi l na u p o r ab a
d v o r an e
1. t en i s , 2. r u k o met , 3. l ak a at l e-
t i k a, 4. b o k s , 5. k ol s k i s por t .
Raz d j el n e zav j es e, o t p o r n e n a
u d ar l o p t o m i m r e a m a z a h v a-
t an j e l opt e s eo n e s t r an e, di j el e
unut ar nj i pr os t or n a et i r i j ed i n i c e
v el i i ne d v o r an e z a k ol s k i s por t .
Vel i k a s p o r t s k a d v o r an a, z aj e-
d n o s g r i j an o m d v o r an o m i s p r ed
p r o s t o r a z a t r en i n g " i spod" t el e-
s k o p s k e t r i bi ne, o mo g u u j e n a
t aj n a i n k o l ama i d r u t v i ma 6
pr os t or i j a z a v j eb an j e. Po s t o j e
uvj et i z a n at j ec an j a u v r h u n s k o m
s p o r t u k ao i uvj et i z a v j eb an j e i
t r en i n g u k o l s k o m i k l u p s k o m
s por t u.
Legenda -(4)
Tlocrt ulazne razine
1) Ulazni pretprostors blagajnama, 2) Izla-
zi / izlazi za nudu, 3) Foajer, 4) Prodaja
pia, 5) Telefon, 6) Stube do WC-a za gle-
datelje, 7) Ophod kao most iznad sportske
razine, 8) 200 - metarska kruna staza, 9)
Skok s motkom, 10) Skok u vis, 11) Sprin-
terske discipline , 12) Skok u dalj, 13) Ba-
canje kugle, 14) Stube do reije.
Sp o r t s k o - t eh n i k i podac i : -> @
K r u n a s t az a 2 0 0 m ( n at j ec a-
n j a) , 1 3 0 m + 1 0 0 m s p r i n t er s k i
p r av ac ( t r en i n g ) , 6 0 m s p r i n -
t er s k i p r av ac ( t r en i n g ) , 4 0 0 m
z av o j a s t ad i o n a ( t r en i n g ) , o b -
j ek t i z a b ac an j e k u g l e i d i s k a, t e
z a s k o k uv i s .
525
HRVANJE
Informacije: Deutscher Ri nger-Bund
Veliina strunj ae za natj ecanj a 5x5 m; za nj emako prvenstvo i
meunarodna natj ecanj a = 6x6 m, po mogunosti 8x8 m; za
meunarodna prvenstva i olimpijske igre 8x8 m. Sredi na strunjae
j e krug 0 1 m oznaen 10 cm irokom obodnom crtom. Debljina
strunjae 10 cm; meka presvl aka. Okol ni zatitni pojas po mogu-
nosti irok 2 m, u protivnom grani na traka u nagibu od 450. irina
zati tne trake od 1,2 m u debljini strunj ae, razl i ka u boji. irina j e
zati tne trake 1 m kad su naci onal na natj ecanj a.
Visina platforme = 1,1 m; bez stupia u uglovima, odnosno bez
uadi.
DIZANJE UTEGA
Informacije: Bundesverband Deutscher Gewi chtheber
Brandenburger St r ae 42, Egel sbach
Borilite j e 4x4 m, ima to j e mogue j au drvenu podlogu a
oznauj e se kredom. Pod treba biti neel asti an, a stajalite za
di zaa utega mora biti vrsto. Naj vei promjer ploe = 450 mm;
tei na ploe za vj ebe j ednom rukom 15 kg, tei na ploe za vj ebe
obj ema rukama 20 kg.
DUDO
Informacije: Deutscher Judo-Bund
Povrina j e borilita 6x6 m do 10x10 m ili = 6x12 m, obl oeno
mekom el asti nom strunj aom. Za nj emaka prvenstva i meu-
narodne pri redbe borilite = 10x10 m. Nisu doputene j astuaste
strunjae. Preporuuj e se izdignuti strunjau za 15 cm. Grani ca
i zmeu borilita i rubnog traka mora biti j asno vidljiva
-1.50
^^ Borilaki prostor za judo na podestu
BOKS
Informacije: Deutscher Amat eur-Box-Verband
Di menzi j e boksakog ringa prema meunarodni m odredbama:
4,9x4,9 m do 6,10x6,10 m, uobi aj eno 5,5x5,5. Obi no j e ring
izdignut, a podij j e na svakoj strani iri za 1 m. Ukupna povrina
podija 7,5x7,5 - 8x8 m - >
Pogled sa strane
R9
Popreni
J presjek
T
a g
11
:
Punching bali zatitni jastuk Pogled sprijeda ( f )
miroke trake
jedrenog platna
Boksaki ring
BADMINTON
Informacije: Deut scher Badmi nton-Verband
Uobi aj eno j e dvostruko igralite, a j ednostruko samo zbog pomanj -
kanj a prostora.
Boni razmak i zmeu igralita = 0,3 m
Izmeu igralita i grani ce t erena = 1,5 m
Stranj i razmak i zmeu igralita = 1,3 m
Boni sigurnosni poj as 1,25 m
Si gurnosni poj as spri j eda i straga 2,50 m
Gl edat el j e treba smjestiti iza sigurnosnog poj asa.
Visina dvorane: 8 m za meunarodne utakmice, 6m iza stranje granice.
Visina mree uz stup j e 1,55 m; u sredini 1,525 m; visina povrine mree
76 cm - > . Povrina poda lagano j e elastina. Rasvjeta: ne preporuuju
se prozori nego j e bolje nadsvjetlo (bez zasljepjjivanja), = 300 lx.
Ue4
Stranja granina linija
Stranja linija servisa za igru pojedinaca
Stranja linija servisa za igru uparovima
Prednja linija servisa
Stupovi mree Stupovi mree
Mrea
Prednja linija servisa
Pogled na mreu
T
I
Stranja linija servisa za igru uparovima
I
Stranja linija servisa za igru pojedinaca
6.10
Badminton
Indiaca dimenzije igralita 5,5 x 13,0 mu. 9,0 x 18,0 m.
Visina mree kod stupova 1,70 - 2,00 m, u sredini mree 1,68 - 1,85 m
Igralite za igru pojedinaca: 4,4 x 10 m( ^^ (
,50,
1,0
5,50
cmomotano tkaninom,
eljezni dijelovi
T i
2,0 |
1,0
so " r
5
50
U
K*
Mrea
50 r r
Sigurnosni trak
- - J
M.Of- +1,0 i
( 5 ) Igralite za indiacu (runi badminton)
526
Specijalna buka
dvoslojna 12-14mm
Tvrda profilna letvica
" (50X 20) Rot-RAL 3000
3
U)
Daska (plavboard) lim
ili drvo (ubijeloj boji)
Ventilacijski kanal
o
Ventilacijska reetka
i otporna na udarac lopte
S n /
Parket oko 50x25
' bukva ili javor
^CXvj ^ ^ Granina linija Rot-RAL 3000
I
. E v S l L X .
Specijalna buka
yr dvoslojna 12-14 mm
Leajna drvena greda 50/50
Gumeni ili potiuretanski podoak
Estrih
Plastina folija (vlanost)
( T ) Detalj zabatnog zida Detalj bonog zida
Osnovne dimenzije i razmaci
-
1
- 8
I 4_
hoooo I
SKVOS (SQUASH)
Informacije: Deutscher Squash Rackets Verband e.V.
Lichtenauerweg 11, Hamburg
DIN 18038
Uobi aj ena konstrukcija za izgradnju skvo-igralita. Masivni zidovi
s povrinom od specijalne buke, betonski predgotovljeni el ementi ,
predgotovljena drvena reetkasta konstrukcija obl oena ploama,
montana skvo-igralita.
Vel i i na prost ori j e: 9,745 x 6,40
Vi si na prost ori j e: 6,00
Preporuuju se zastakljeni stranji zidovi za gl edatel j e.
Pod: lagano elastian od svijetlog drva (javor ili bukva), dobre
prionljivosti, daske su paralelne s bonim zi dovi ma. Pogodan j e
brodski pod na pero i utor, debljine 25 mm, masa za ispunu reki.
Parket: prema DIN-u 280, dio 3, 4 i 5.
Zi dovi : glatka specijalna buka, bijeli. Ploa za igru od metalnoga
j e lima 2,5 mm ili od ukoenog drva obloenog limom, premazani m
bijelom bojom -> - ().
STOLNI TENIS
Informacije: Deutscher Tischtennis-Bund
Otto-Fl eck-Schnei se 10a, Frankfurt/M.
Natj ecanj a su samo u dvoranama.
Povr i na st ol a j e horizontalna, boje zagasi to zel ene s bijelim
graninim crtama 152,5 x 274 cm
Vi si na st ol a 76 cm
Debl j i na pl oe = 2,5 cm
Za stolove na otvorenom trebaju azbestcementne ploe debljine 20 mm.
Tvr doa pl oe treba biti takva da normalna loptica isputena s
visine od 30 cm odskoi oko 23 cm.
Dul j i na mr ee na sredini polja j e 183 cm
Vi si na mr ee po itavoj duljini j e 15,25 cm
Pr ost or za i gru (omeen platnom visine 60 - 65 cm) = 6x12 m,
meunarodno 7x14 m, tek i za toga gledatelji - * 0 .
BILJAR
Informacije: Deutscher Billard-Bund
Pol oaj prost ori j a:
na katu ili u svijetlom prizemlju, rjee u suterenu.
Pot r ebni prost or: ovisno o veliini biljara, podaci. - > - ( )
Za privatnu uporabu uobiajeno veliine IV, V i VI
Za kavane i klubove veliine IV i V
U dvoranama i akademi j ama za bilijar veliine I, II i III
Meusobni r azmak bi l j ara I i II = 1,70 m
Meusobni r azmak bi l j ara III - V = 1,60 m,
od zi da po mogunosti neto vi e.
Uz stranu kraj koje se kree konobar ili stoje gledatelji treba
predvidjeti odgovaraj ue vei razmak, uz to prostor za stolice,
stolove, j el a i pia (-> ugostiteljski objekti).
Zi dne povr i ne za stalke biljarskih tapova i pravila igre.
Vanj ske dimenzije stalka za 12 tapova 150x75 cm.
Rasvj et a:
Po mogunosti mala rasvjetna tijela s potpunim i jednolikim osvjet-
ljenjem cijele povrine za igru.
Uobi aj ena visina izvora svjetla iznad stola 80 cm
Uobiajene veliine biljara (dimenzije u cm) I II III IV V VI
Unutarnje dimenzije
(povrina za igru)
A 285 x 142
5
230x115 220x110 220x 100 200x100 190x95
Vanjske dimenzije B 310 x 167
5
255x140 245x135 225x125 225x125 215x120
Dimenzije prostorije 575 x 432
5
520 x 405 510x400 500 x 395 490 x 390 480 x 385
Teina u kg 800 600 550 500 450 350
Ormari za
kugle
( J ^ Stalak za
tapove
( 8 ) Uobiajene dimenzije biljara
527
ljebza povrat kugle
- o -
- T
. _ s
f^- i ,004-i.20 H
Detalj zabatnog zida
T
i .
19.50-
ljebza povrat kugle
I
T
3

T
-i.ooH
Detalj bonog zida
J ame za prihvat kugle [
-6.50-
<T
8
18 +0,0mm
- 20 mm
T >r < .
I & i 4
w V v ' V ^*
- G
? t S ' i - -
W - I
0,25A - X . 0,25A
I I I I I
i s I 1.00 2 mm_j f
! Simetrije '
Povrina za kotrljanje kugle
^^ Raspored i oznaka unjeva
^^ Mogunost izvedbe ljebova za
pogreno baene kugle
ljebza povrat kugle
^5) Prikaz i glavne dimenzije staza s talpom
ljeb za povrat kugle
I H >
i
-1.00-
-18,00- 5,50 M. H
Povrina staze ravnomjerno se uzdie od P do S <jp
^^ Prikaz i glavne dimenzije ravaste staze
I - 5 -27,50- 34,00-
O
1
i ;
T

O)
I
s
09
1
u

M I T
1
i r a n !,
i . 1
. 1
1 Klupska prostorija
2 Buffet / ank
3 uvar
^^ Primjer kuglane
4 Garderoba
5 WC javni
6 WC za igrae
7 Prostorije za pranje i tuiranje
8 Sanitarna sluba
9 Fitnes
10 Prostorija za sprave
KUGLANE ->
Informacije: Deut scher Kegl erbund, Wi i hel msaue 23, Berlin
Svaka se kugl ana moe ralaniti na sl j edee el ement e:
1. zal et i t e, odakl e se kugl a i zbacuj e nakon nekoliko koraka;
2. povrina za kotrljanje kugle;
3. podruj e prihvata kugl e na koj em se nal azi postolje s unj evi ma
i gdj e se hvataj u srueni unj evi /Pi ns i kugl a/Bowl i ng-bal l .
10-40
II Nagibstrunjae 5-20
10-40
I 1 Nagibstrunjae 5-20" ca. 5
Povrina za
kotrljanje kugle
/
I I ^^7777777777777?, 1 ^ ^ 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 ^
(-50-5-1 f 505|
Mjesto za un>av; @ ZavrSetak; Jame za
prihvat kugle; Postolje za unjeve;J p Kri za
postavuunjeva;Odbojne siipnkaf?) Zavrna
talpa; Zavrna strunjaa
Presjek -> ( D
i!
Presjek ->
Ureaj za vraanje kugle
D *
^" Oi "- ^
o
fl
IS
! I
( 9 ) Podruje unjeva unormalnoj izvedbi ^^ Podruje unjeva

Asfal tna (kugl aka) st aza, zbog svoje posebne obl oge, trai od
kugl aa najvie sposobnosti . St aza j e 19,50 m duga i 1,50 m (kod
bonog ograni enj a t rakama) odnosno 1,34 m iroka (kod bonih
l j ebova za pogreno baene kugl e), a uz nju t reba biti iroka
povrina za kotrljanje kugl e, od lijevanog asfal ta ili sintetike - -
St aza s tal pom bila j e u prvo vri j eme drvena, ali se moe izvesti i od
sintetike - . Posebnost te st aze ini uspon od 10 cm, mj ereno
od poetka tal pe do prednj eg unja na postolju. Ul i j ebl j ena
povrina tal pe duga j e 23,50 m i iroka 0,35 m.
Ravasta st aza takoer j e drvena (ili od sintetike) - . Povrina za
kotrljanje kugle na udaljenosti 9,5 m do sredita postolja iri se na
1,25 m.
I 2.37-|
-16,30
-25,55-
(12) Dvostruka kuglaka staza
Kugl aka st aza - > Zal et i t e za st aze u cj el okupnoj j e irini (104,1
- 106, 5 m) i zvedeno od bruenog parketa. Podruj e kotrljanja kugl e
j e od poliranog ili lakiranog parketa.
Kugle i maj u promjer 21,8 cm i tri rupe za prste. Tei na im j e najvie
7257 grama.
Za asfal tne i ravaste st aze kugle su promj era 16 cm, tei ne 2800 -
2900 g. Za st aze s tal pom kugla i ma promjer 16,5 cm, a teka j e 3050
- 3150g. Kugle se izrauju od sintetinog materi j al a. unj evi su od
tvrdog drva (bijela bukva) ili od sintetike, normiranih di menzi j a. Pin j e
takoer drveni (presvuen sintetikom) ili od sintetike, takoer
normiranih di menzi j a.
528
Raspored prostorija
proireni program
Mogue dodatne
prostorije
Obavezne
prostorije
Direktni
ulaz
Raspored prostorija
normalani program
Evtl. direktni
ulaz
Zatvoreni bazen - shema raporeda prostorija
ZATVORENA KUPALITA
Informaci j e: Deutsche Gesel l schaft fr das Badewesen e.V. - Q]
Al fredi strae 32, Essen
Bundesinstitut fr Sportwi ssenschaft
Car l -Di em-Weg 4, Kln
Schwi mmsttten-Auschuss des Deutschen Schwi mmver-
bandes e.V., Marktpl atz 27, Bad Neust adt /Saal e
Orijentacijski podaci za zat vorena kupal i ta:
Kad se predvidi da e uz veliinu od 0,025 m
2
vodene povrine po
stanovni ku (gravitacijsko podruj e s mal om gustoom nasel j enosti ),
odnosno 0,01 m
2
vodene povrine po stanovni ku (gravitacijsko
podruj e s vel i kom gustoom nasel j enosti ) - , posti e se u
opem sluaju zadovol j enj e potreba stanovni tva, kola i sportskih
drutava.
Povri na zeml j i ta (bez parkiralita za osobna vozi l a):
za zat vorena kupalita 6 - 10 m
2
po etvornom metru pl ani rane
vodene povrine kupal i ta, a za vel i ke vodene povrine zadovol j ava
manj a vrijednost. Za dodatne otvorene povrine (t erase, sunal i ta,
prostore s l eal j kama) treba dodati 10 - 20% povrine zeml j i ta.
Parki ral i te za osobna vozi l a: parkirno mj esto 25 m
2
, 2 mj esta za
bicikle 5 m
2
. 1 parkirno mj esto na 5 - 10 garderobni h ormari a u
kupalitu. Mj esta za bicikle odreuj u se prema mj esni m pot rebama.
Ako postoj e objekti za gl edatel j e: 1 dodatno parkirno mj esto na 10
- 15 mj esta za gl edatel j e. Postoji li ugostiteljski objekt, 1 dodatno
parkirno mj esto na 4 - 8 mj esta za sj edenj e.
Ravan i do 15 nagnuti t eren omoguuj e projekt zatvorenog kupa-
lita u j ednoj ravnini. To j e preduvj et za racionalno i funkci onal no
optimalni objekt.
Strmiji nagi b t erena naj ee i zazi va vee trokove graenj a i
funkci onal ne nedostatke.
Podl oge za svako projektiranje kupalita j esu:
- anal i za postoj eeg stanja: kompleksi za kupanj e, sport i rekreaciju;
- anal i za potreba: ukupna vodena povri na, mogunosti kombi-
ni ranj a, tei te korisnika;
- gravitacijsko podruje: podruj e (udal j enosti ) zai nt eresi rane j av-
nosti, kole i sportska drutva;
- odabi r lokacije: sredinji pol oaj u prometu, osi guranj e grae-
vinskog zeml j i ta, pri l azne komuni kaci j e
Gravitacijsko
podruje
stanovnika
(EW)
Vrsta
bazena
2)
Projektne cjeline Skakaonice
3)
Faktori za
dimenzioniranje
programa prostora
i povrina
Povrina
zemljita
(bez
objekta)
Im
2
]
Gravitacijsko
podruje
stanovnika
(EW)
Vrsta
bazena
2)
Osnovna jedinica Alternativa 1 Alternativa 2
Skakaonice
3)
Faktori za
dimenzioniranje
programa prostora
i povrina
Povrina
zemljita
(bez
objekta)
Im
2
]
Gravitacijsko
podruje
stanovnika
(EW)
Vrsta
bazena
2)
Veliina bazena
[modnosno m
2
]
\fcd. povrl
WF [m
2
]
Veliina bazena
[modnosno m
2
]
Vfod. povr.
WF[m
2
]
Veliina bazena
[modnosno m
5
]
Vod. povr.
WF[m
2
]
Skakaonice
3)
Smjernice Vjebena
jedinica
Povrina
zemljita
(bez
objekta)
Im
2
]
1 2 3 4 5 6 7 8 9
5000 Ovisno o lokalnimuvjetima
5000 VB 10,00x25,00 250 1B +3B
do PB do 15 15 150 2 2500
10000 265
10000 VB 10,00x25,00 250 12,50x 25,00 313 1B +3P 3000
do NSB 8,00 x 12,50 100 10,00x12,50 125 8,00 x 12,50 100 200 3 do
20000 PB do 20 20 do 20 20 do 20 20 3500
370 395 433
20000 VB 12,50x25,00 313 12,50x25,00 313 12,50x 25,00 313 1B +3Po. 1B +
do 3B +1P +3P +5P 3500
30000 NSB 8,00 x 12,50 100 8,00 x 16,66 133 8,00 x 12,50 100 250 3 odn. 4 do
SPB
4
' 10,60 x 12,50 133 1B +1P komb. + 4000
3B +3P komb. 5P
PB do 25 25 do 25 25 do 25 25
438 471 571
30000 VB 21,50x25,00 313 12,50x25,00 313 16,66x 25,00 417
do NSB 8,00 x 12,50 100 8,00 x 16,66 133 8,00 x 16,66 133 4000
40000 SPB"> 10,60 x 12,50 133 10,60 x 12,50 133 12,50x11,75 147 1B +1Pkomb. + 300 4 do
3B +3P komb. 5P 4500
PB do 30 30 do 30 30 do 30 30
576 609 727
40000 VB 16,66x 25,00 417 16,66x25,00 417
do NSB 8,00 x 16,66 133 8,00 x 16,66 133
50000 SPB
4
' 12,50x11,75 147 16,90x11,75 199 2 X 1B.2 x 3B 400 4 4500
1P +3P +5P
PB do 35 35 do 35 35
732 784
iznad50000 Ostali zatvoreni bazeni prethodno navedenihprojektnihcjelina uskladus veliinomgravitacijskogpodruja
Napomene:
11
Za zadovoljavanja potreba kola event. i vee jedinice;
Kratice: B =daska; P =platforma; 1-10 =odskona postolja um;
4)
2)
Kratice: PB =bazen za maludjecu; NSB - bazenza neplivae; VB =kombinirani bazen za plivae i neplivae; SPB =bazensa skakaonicom;
Dimenzije s obziromna sigumosno-tehnike odredbe; veliina bazena =irina bazena (strana skakaonice) xduina bazena (u smjeru skoka)
Projektne cjeline za zatvorene bazene
529
11.50H- -1,50-1
+
8 S
Prostorija za presvlaenje - kabine za presvlaenje s garderobnim ormariima
r \ i
Skupna svlaionica sredinje klupe
11,50-4 -1-1,501
^^ Skupna svlaionica bez sredinje klupe
ZATVORENA KUPALITA pp
Sanitarno podruje: veliina prostora za presvlaenje (orijentacijske
jedinice) s. 529 stupac 7.
Orijentacijske vrijednosti doputaju sat i pol kupanja, osim u vrijeme
vrnog optereenj a. U turistikim mjestima treba ponekad broj
garderobnih mjesta podvostruiti.
Orijentacijske vrijednosti: 0,6 - 0,8 garderobnih mjesta po orijenta-
cijskoj jedinici. Mj esta za presvl aenj e 0,15 - 0,2 komada/orijen-
tacijska j edi ni ca, od toga 0,06 - 0,08 komada/j edi ni ca kao kabina za
presvlaenje.
Kabine za obitelj ili invalide: 10% kabina, odnos mjesta za presvla-
enje prema garderobni m ormariima 1:4.
Svi vei objekti sadre naj manj e 2 skupne prostorije za presvla-
enje.
Garderobna mjesta: na svaku skupnu prostoriju za presvlaenje
treba naj manj e 30 garderobnih ormaria.
Mjesta za presvl aenj e: klupe su dugake naj manj e 7,50 m. Odnos
j e mjesta za presvl aenj e prema garderobnim ormariima do 1:8.
Broj sanitarnih objekata po orijentacijskoj jedinici: 0,03 mjesta za
ureivanje kose suilom, 0,015 mj esta za dezinfekciju nogu, 0,015
bazena za cijeenje. Prostor 1 - 2 m
2
sa sredstvima za ienje
treba ukljuiti u prostor za presvl aenj e. Svijetla visina j e 2,50 m.
Mjesto za dezinfekciju nogu: irina 0,75 m, dubina 0,50 m.
Di menzi j e objekata u podruju za presvlaenje: za ugradnju vrijede
sl j edee minimalne mjere: kabina za presvlaenje (osovinske
mj ere) treba imati irinu 1,00 m, dubinu 1,25 m, visinu 2,00 m.
Obiteljska i invalidska kabina: irina 1,50 m, dubina 1,25 m, visina
2,00 m 0 - Kabina za invalide s invalidskim kolicima (osovinske
mjere): irina 2,00 m, dubina 1,00 m, visina 2,00 m. Svijetla irina
vrata treba biti 0,8 m.
Garderobni ormarii (): irina 0,25 m. odnosno 0,33 m (oso-
vinska mj era), svijetla dubina 0,50 m, visina 1,80 m odnosno 0,90
m kad su dvostruki ormarii. Garderobni ormarii za invalide, i to
samo kao pojedinani, iroki su 0,40 m.
Skupna svlaionica sa sredinjom klupom
f-1,50H .00+1.00-1 4.00 H .124-1,50-|
+
8 8
r ^
4- ;;!
^^ Svlaionica kombinirani tip
I M
o:
o
i
h
i ii
1
i T T 1
i j "
jjo
o
IO
: o>
i +
in
: o>
f
o>
:
\!
+
H
i :
1
Oj : o>
i
1
& 1
H
I -80-4-1,10--80H
^^ Otvoreni niz tueva i tuevi sa zati-
tomod prskanja
Dvostruki ormari
i-80H-60-H-1.10H-60-U-804
Tuevi unizusa zatitomod pogleda
Pojedinani ormari
..v.v.'.-.v.
Garderobni (primjeri)
530
1-601 \ y Podruje garderoba V
" V Podruje bazena |S0| ^ |95|95|
^ T ) Sani t ar na j edi ni ca
Podruje garderoba
ZATVORENA KUPALITA
su
Sani tarni blok obuhvaa prostorije s tuevi ma i toal etne prostore,
podijeljeno po spol ovi ma. Nal azi se i zmeu podruja za presvl a-
enj e i bazena. Pol oaj toal etni h prostorija treba biti takav da kupa
poslije upotrebe opet mora proi kroz prostoriju s tuevi ma - -
(5). Te prostorije ne smiju biti dostupne i zravno s bazena.
Meuti m, preporuuje se da se moe i zravno vraati od bazena
prema prostoriji za presvl aenj e.
Ori j entaci j ski podaci : osnovna j e oprema naj manj e po j edna
prostorija s 10t ueva za ene i mukarce. Za kupalita sa 100- 150
m
2
vodene povri ne dovoljna j e po j edna prostorija s 5 tueva za
ene i mukarce. Toal etne se prostorije prikljuuju uz one s tue-
vi ma; za ene dva mj esta, za mukarce j edno i 2 pi soara - Q .
Za di menzi j e vri j ede sl j edee mi ni mal ne mj ere: - -
( 5 ) Sanitarna jedinica (podjeljena prostorija s tuevima)
X 7
Podruje garderoba
X * * * T v
Dame
<J
r k C - L
\ 7
Dolazak
Podruje bazena
4fr
Mjesto s tuembez pregradnog zida: Osovinske mjere
(otvoreni niz s tuevima) 0,80 mirina
0,80 mdubina
Mjesto s tuems pregradnim zidom: Osovinske mjere
(niz s tuevima sa zatitomod prskanja 0,95 mirina (niz s tuevima sa zatitomod prskanja
0,80 mdubina
1,45 mvisina
Mjesto s tuems pregradnim zidom: Osovinske mjere
u dvostrukomT-obliku: 0,80 modn.
(sa zatitomod prskanja i pogleda) 0,95 mirina
1,40 mdubina
1,45 mvisina
irina prolaza izmeu dva reda tueva: 1,10 m
WC koljka s vratima: 0,90 mirina
(s otvaranjem prema unutra) 1,40 mdubina
2,00 mvisina
WC koljka s vratima: 0,90 mirina
(s otvaranjem prema van) 1,20 mdubina
2,00 mvisina
Mjesto za mokrenje: 0,50 mirina
0,60 mdubina
Pisoar 0,75 mirina
0,80 mdubina
Visina montae ispod 0,70 m
Visina montae za djecu ispod 0,45 m
Umivaonik za pranje ruku: 0,60 mirina Umivaonik za pranje ruku:
0,80 mdubina
Visina montae ca. 0,80 m
Visina prostorije: svijetla visina minimalno 2,50 m
Preporuljivo: 2,75 m
Presjek
Prostorija za tuiranje (shema) Garderoba s WC-ma i s automatomza ulaznice Artv. D. Loewer
531
1,35
12,50
16,66
Bazen za neplivae
- 25,00 .
(50,00)
1,00
1,00

9
9
9
9

12,50 e
(21,00)

9
9
9
9
9
9
8,00
Sa strane za skakanje
Meupod, podesiv
po visini
Ovisno o konstrukciji
meupoda
Kombinirani bazen za plivae i

neplivae
1/3"duine bazena
( 4 ) Presjek bazena s valovima
( 5 ) Presjek kombinacije bazena za plivae i bazena s valovima
r'
Varijanta toke A sa stubama Zuriki lijeb
ZATVORENA KUPALITA
Podruj e bazena: vrste i di menzi j e bazena QQ
Bazen irine
(m)
Duine
(m)
Dubine vode Min. visina
odn. napomena svijetlog otvora
Bazen za malu djecu 15 do 25 m
2
0,00-0,40/60 2,50 m
Bazen za
neplivae
8,00
10,00
12,50
16,66
0,60/0,80 do
1,35 m 3,20 m
Kombinirani bazen
za plivae
i neplivae
8,00
10,00
12,50
16,66
21,00
25,00
25,00
50,00
Kod pominog dna:
0,30 do 1,80 m
u dijelu za plivae
1,80 m 4,00 m
u dijelu za skokove:
min. dubina vode 3,80 +4,50 (5,00) m
Bazen za
plivae
16,66
21,00
25,00
25,00
50,00>
4,00 m
Bazen s
valovima-
12,50
16,66
21,00
do
25,00
min.
33,00
Poetna dubina vode:
0,00 m(sa stubom
max. 0,30 m)
Krajnja dubina vode:
ovisna 0 koritenju bazena
i vrsti stroja za valove
4,00 m
Ophod oko bazena -
vodenoj povrini
ophodna povrina u naelu jednaka irina
(m)
U glavnom prilaznompodruju bazenima:
U glavnomprilazu izmeu zida dvorane i stepenica bazena:
U podruju startnog postolja:
U podruju skakaonica:
(iza jednometarske skakonice slobodan prolaz min. 1,25 m)
U podruju prilaza bazenu za malu djecu
Bazen za neplivae - strana sa stubama:
Bazen za neplivae - ua strana:
izmeu bazena za skokove, plivae odn. kombiniranog bazena za plivae i
neplivae i bazena za neplivae ili dio za neplivae kombiniranog bazena:
Izmeu bazena za plivae odn. dijela za plivae kombiniranog bazena i
bazena za skokove:
Ostale irine kod vodene povrine ispod 300 m
2
Iznad 300 m
2
Objekti za gledatelje:
3,00
2,50
3,00
4,50
2,00
2,50
2,00
4,00
3,00
1,25
1,50
Visina prostorije iznad ophoda bazena: 2,50
Prost, za uitelja plivanja Potrebna povrina: min. 6 m
2
2,50
Ambulanta Potrebna povrina: min. 8 m
2
2,50
Prostorija sa spravama do 450 m
2
vodene povrine min.15 m
2
2,50
preko 450 m
2
vodene povrine min. 20 m
2
2,50
Boravina prostorija za natjecatelje 2,50
6 plivakih staza =30 m
2
, 8 =50 m
2
, 10 =70 m
2
Prostorija za nastavu i klupska prostorija: 30 do 60 m
2
2,50
Tribine za gledatelje: 0,5 sjedeih mjesta na 1 m
2
vodene
povrine koja se koristi za sport
Potrebna povrina: Za 1sjedee mjesto: 0,5 m
2
uklj. neposredne
prometne povrine
Garderobe za gledatelje: Potrebna povrina: 0,025 m
2
po 1 m
2
za sport koritene vodene povrine
Toalete za gledatelje: Toalete u ulaznoj hali (dame: 1 koljka;
gospoda: 1 koljka, 1 pisoar) dovoljne su za 200 mjesta za
gledatelje. Kod veih objekata za svakih daljnjih 100 mjesta
dodatno 1 toaleta (koljka odn. pisoar). Pri tome vrijedi odnos
dame 2 koljke, gospoda 1 koljka, 2 pisoara
Dobar pregled nadstartomi ciljem(povien poloaj); potrebno je 5
do 20 mjesta, mjesto 0,75 x 1,20 m
4 do 6 mjesta, svako 1,20x 1,50 m.
Potrebna povrina po automatu: 0,5 do 0,8 m
2
Opskrba i pomone prostorije (dodatno): za kavanu oko 60 %
prostora za sjedenje, za restoran oko 100 % prostora za sjedenje,
odtoga za skladite i hladnjau 20-25%, za ambalau 15- 20 %,
ostalo za kuhinju, pripremu, ured i prostorije za osoblje.
Toalete: Min. dame 1koljka, gospoda 1koljka, 1pisoar.
Podruje tehnike
Ukupna povrina za tehniku (bez spremnika za preljevnu vodu, skladinih prostorija,
trafostanice i plinske stanice): do 1 m
2
po 1 m
2
projektirane vodene povrine; kod velikih
zatvorenih kupalita mogue je redukcija do 30 %.
Radna mjesta
za novinare
za televiziju
Ugostiteljstvo
(kavana/restoran)
10) Zunchki njeb ( l i ) St.Moritz - lijeb
Toka B
532
u u
-2,50+1,90-+1,95- +2,05-h-2,15 +-1,95 \ 1,90-4-2,50i
50 50 601,00 1,1060 50 r " "
2.25W1,40M1.40+ - 11.50+- I f 1.40+ H,40
Veliina bazena:
Mogue dimenzije: 11,75x 16,S0m
Dimenzije Koje se preporuuju. 12,50x 16.90 n
Ljestve bazena: kodduine 11,75
nasuprot akakaonicl
2 Kodduine 12.50
bono odekakonice
Dubina vode:
Muv: 3,80m
Preporuuje se: 4,00m
H,0i
( T ) J ednometarska do petmetarska skakonica (kompletno) B=daske, P=platforme
ZATVORENI BAZENI
QP
Ureaj i za skokove sl ue za kolski i natj ecatel j ski sport. Toranj j e
kruto odskono mj esto visine 1, 3, 5 i 10 m. Odskona daska j e
el asti no odskono mj esto na visini od 1 i 3 m. Vi si na odskonih
mj esta mj eri se od razi ne vode. Odskone daske i zraene su od
al umi ni j a, drva ili si nteti ke. Pl atforme tornja ravne su, si gurne za
koraanj e. Daskama ili pl atformama pri l azi se strmi m stubi tem. Za
vel i ka natj ecanj a treba predvidjeti di zal a. Svi se ureaj i za skokove
nal aze na j ednoj strani bazena (T) - Temperatura vode j e
24-28C. Za bolje raspoznavanj e povrine vode treba predvidjeti
ureaj e za mrekanj e povrine ili sapni ce za ki enj e.
1 Linija gola - bijela
2Linija 2 m- crvena
3linija 4 m- uta
4Sredinja linija - bijela
5 Gol za vaterpolo
6Granina vrpca
2 '3
I
- ^ i (
2,00 30
2,00
-30,00-
2,00
Igralite za vaterpolo
Pogledsprijeda
Pogledsa strane Varijanta: koduronjenoggola
u bazenu od 25 mmin. 70 cm
H.CH
( 2) J ednometarska do desetmetarska skakaonica (kompletno) ( 5 ) Gol za vaterpolo prema DIN 7936 ( ) Gol za vaterpolo prema DIN 7936
Odokomice nazad
do zida bazena
Odokomice nazad
do donje platforme
Odokomice bono
do zida bazena
Od okomice
do okomice
Odokomice
do prednjeg zida
bazena
Od okomice
do stropa
Slobodan prostorstro-
pa prema iza i na obje
strane okomice
Slobodan prostor stro-
pa od okomice prema
naprijed
Dubina vode
kod okomice
Sigurnosna zona (puna
dubina vode) od okomi-
ce prema naprijed
Sigurnosna zona (puna
dubina vode) od okomi-
ce na obje strane
Maksimalni kut
nagiba stropa
Duina/
irina
usporedi crte
min. dimenzije
prepor. dimen.
usporedi crte
min. dmenzije
prepor. dimen.
usporedi crte
min. dimenzije
prepor dimen.
usporedi ate
min. dimenzije
piepor. dimen.
usporedi ate
min. dimenzije
prepor. dimen.
usporedi ate
min. dimenzije
prepor. diran.
usporedi ate
min. dimenzije
prepor. dimen.
usporedi crte
rrin. dimenzije
prepor. dimen.
usporedi ate
min. dimenzije
prepor. dimen.
usporedi ate
min. dmenzije
prepor. dimen.
usporedi ate
min. dimenzije
prepor dimen.
Daska 1 m
4,80/0,50
1,50
1,80
2,50
3,00
C-1
1,90
2,40/3,1
D-1
9,00
E-1
5,00
G-1 E-1
5,00 5,00
3,40
3,80
3,30
3,70
Daska 3 m
4,80/0,50
A-3
1,50
1,80
B-3
3,50
C-3 C-3/1
1,90 1,90
2,40/3,00 2,40/3,00
D-3
10,25
E-3
5,00
E-3
5,00
G-3
5,00
E-3
5,00
H-3
3,80
4,00
K-3
3,70
3,90
Platforma 1m
4,50/0,60
A-1
1,50
B-1
2,30
D-1
8,00
3,00
F-1
2,75
G-1
5,00
H-1
3,40
5,00 3,30
Platforma 3m
5,00/0,60
A-3
1,50
B-3
2,80
D-3
9,50
E-3
3,00
F-3 E-3
2,75 3,00
G-3 E-3
5,00 3,00
H-3
3,40
3,80
J -3 K-3
6,00 3,30
3,70
L-3
2,55
Platforma 5 m
6,00/1,50
A-5
1,50
1,50
A-A-5/1
1,25
B-5
4,25
C-5/3B C-5/1B
2, 10 2, 10
D-5
10,25
E-5
3,00
3,40
F-5
2,75
E-5
3,00
3,40
G-5
5,00
E-5
3,00
H-5
3,80
4,00
J -5
6,00
K-5
3,70
3,90
L-5
3,75
Platforma 7,5m
6,00/150
A-7,5
1,50
A-A-7,5/3 -
1,25
B-7,5
4,50
C-7.5/1P C-10/7,5
2,45 2,75
D-7,5
11,00
E-7,5
3,20
3,40
F-7,5
2.75
E-7,5
3,20
3,40
G-7,50 E-7,5
5.00 3,20
H-7,5
4,10
4,50
K-7,5
4,00
4,40
L-7,5
3,75
A-10
1,50
A-A-10/5
1,25
B-10
5,25
C-10/5 C-10/3B
2,75 2,85
D-10
13,50 -
E-10
3,40
3,40
F-10 E 10
2,75 3,40
- 4,00/5.00
G-10 E-10
6,00 3,40
5,00
H-10
4,50
5,00
J -10 K-10
12,00 4,25
4,75
L-10
4,50
Napomene: Ukoliko se platforme grade ire odpropisanog minimuma, tada se polovica dodane irine dodaje odgovarajuimosovinskimmjerama
( ) Dimenzije skakalita (7)
10,0m
7,5 m
c-5/3
^ \ C^S/1 C~10/5 p- a
C-7,5-1 ==C-10/3
,C-1)/7.5
( ? ) Popreni presjek
F G
Uzduni presjek
533
>Ugostiteljstvo Ugostiteljstvo
I^Naawera ulaznazona(s ins sirane)
Blagajna
Natkrivena ulazna zona
(sa strane bazena)
Toalete
Majka i dijete
Prostorija za boravaki zagrijavanje
' Ûprava
==j Osoblje
Klupske prostorije
Prostorija za spasioca / trenera
Sanitetska prostorija
Tehnika sluba
Skladite i prostorna sa spravama
Prostorije za natjecatelje
Povrine za leanje
Terasa za leanje i sunanje

Igralita
Tereni za sport i rekreaciju
Prolazni bazen&
]=n
Djeje igralite
Bazenza malu djecu
h
^Direktni pristup
^ Eventualno direktanpristup
Shema rasporeda prostorija i povrina
Napomena: crte prikazuje samo
internupovezanost.
Prilaz prostorijama nije odreen.
Dvostruki ormaoi
Glavni prilaz
Kabina za presvlaenje :
Glavni prilaz
5050 5050 5050
.50+-H-1,! j - i . 20+- H- i . 50+- H- i
( 3^ Garderobna jednica (shema)
WD KD V
5050 5050
5- R - H. 50- 4- H
5
i
d 7\
m
Oil
D 0 Dili <
Dllpli
1
0 Dili
<j
O d D <3
T f r y r
R
D* q
1 1
iDipjiii
H A
0
a
<3
i i B
:
l;|::|llli
implg
!!!i!;!!!
:
a
- m -
KD tu s hladnomvodomsa zatitomod prekanja
WD tu s topiomvodom
Sanitarni vor za 2000 m

2
vodene
povrine (shema)
PR prostorija s priboromza ienje
A izljev
Sanitarni vor za 1000 m
2
OTVORENA KUPALITA
- > QD
Ot v o r en o k u p al i t e p o g l av i t o j e n ami j en j en o r ek r eac i j i i ak t i v n o m
p r o v o en j u s l o b o d n o g v r e me n a s v i h s l o j ev a s t an o v n i t v a. Po d ac i z a
p o t r eb n u v o d en u p o v r i n u p o s t an o v n i k u g r av i t ac i j s k o g p o d r u j a:
0 , 1 5 m
2
, pr i mal o j g u s t o i n as el j en o s t i , d o 0 , 0 5 m
2
pr i v el i k oj g u s t o i
n as el j en o s t i . U o v i m p o d ac i ma ni s u u z et e u o b zi r p o s eb n o s t i , t j .
pr i v l a nos t k o r i s n i k a i z udal j eni j i h p o d r u j a i l i t ur i st i ki pos j et i .
Po v r i n a zeml j i t a: 8 - 1 6 m
2
p l an i r an e v o d e n e p o v r i n e.
Parkiralita: 1 mjesto za automobil i 2 mjesta za bicikle n a 2 0 0 - 3 0 0
m
2
p o v r i n e zeml j i t a.
Ul azn i p r et p r o s t o r : 2 0 0 m
2
n a 1 0 0 0 m
2
v o d e n e p o v r i n e o d t o g a 5 0
m
2
n at k r i v en o g u l azn o g p r o s t o r a, uk l j u uj u i b l ag aj n u i k o n t r o l n e
u r e aj e.
Pr os t or i j e z a o s o b l j e: k ad j e d o 2 0 0 0 m
2
v o d e n e p o v r i n e, p r ed v i a
s e 1 0 m
2
pr os t or i j a, a k ad j e v i e o d 2 0 0 0 m
2
, p r ed v i a s e 2 0 m
2
.
Bazen za malu djecuVodena povrina 100 do 400 m
2
, dubina vode: 0,00 - 0,50 m,
od200m
2
pa nadalje, podjela na vie bazena razliitihdubina vode.
Bazen za neplivae Vodena povrina 500 do 1200 m
2
, dubina vode: 0,50 / 0,60 do
1,35 m, eventualno podjela na vie bazena razliitih dubina vode
Bazen za plivae Vodena povrina: 417 do 1250 m
2
, dubina vode: 1,80 m, veliina
bazena prema broju plivakih staza.
Plivake staze irina bazena Duina
6 16,66 m 25,00 m
6 16,66 m 50,00 m
8 21,00 m 50,00 m
10 25,00 m 50,00 m
Bazen s umjetnim irine bazena: 16,66 m, 21,00 m, 25,00 ,
valovima duina bazena: 50,00 m, min. 33,00 m
Poetna dubina vode: 0,0 m
Zavrna dubina vode: ovisno o koritenju bazena i vrsti stroja za valove.
50 5050
R-1.50-1-1.25+1.25-1-1.50 I I I 1.50-+1.25+1.25H
Garderobna jedinica (shema)
1-1,20+1,25+1.25+1.50+1,25+1,25+1,50+1.25+1.25+
Gravita-
cijsko
podruje
stanov-
nika
(EW=st)
Vrsta
bazena
Projektne jedinice Skakaonice Faktor za
dimenzioniranje
Povrina
zemljita
(bez
objekata)
[m
2
]
Gravita-
cijsko
podruje
stanov-
nika
(EW=st)
1)
Veliina
bazena
[modn. m
2
]
VP
[m
2
]
2)
programa pros-
torija i povrina
Orijentacijske
veliine
Povrina
zemljita
(bez
objekata)
[m
2
]
1 2 3 4 5 6
5000
do
10000
SB
SPB
3

NSB
PB
16,66x 25,00
12,50x11,75
500
100
417
147
500
100
1164
1B +3B +
1P +3P +5P 1000 8000
do
12000
10000
do
20000
SB
SPB
3

NSB
PB
16,66x 50,00
18,35 x 15,00
1050
150
833
275
1050
150
2308
1B +3B +1P +
3P +5P +7,5P
+10P 2000
20000
do
25000
20000
do
30000
SB
SPB
3

NSB
PB
21,00x 50,00
22,40x15,00
1350
200
1050
336
1350
200
2936
2x1B+2x3B+
1P +3P +5P +
7,5 +10P 2500
30000
do
35000
30000
do
40000
SB
SPB
3

NSB
PB
21,00x 50,00
22,40x 15,00
1550
250
1050
336
1550
250
3186
2x1B +2x3B +
1P +3P +5P
+7,5P +10P 3000
40000
do
45000
40000
do
50000
SB
SPB
3

NSB
ili
2. NSB
PB
21,00x 50,00
22,40x15,00
1200
800
300
1050
336
1200
800
300
3686
2 x 1B +2 x 3P +
1P +3P +5P
7.5P+10P 3500
50000
do
55000
iznad
50000
Ostali otvoreni bazeni prethodno navedenih projektnihjedinica odn. kodvie bazena u
jednompodruju, 50000s naglaskomrekreativnogsadraja
11
Kratice: PB bazenza maludjecu, NSB bazenza neplivae, SB bazenza plivae, SPB
bazenza skokove, WB bazens umjetnimvalovima
2)
Kratice: B =daska, P =platforma, 1-10 =odskona visina u m
3)
Dimenzije s obziromna sigumosno-tehnike odredbe. Veliina bazena irina bazena (sirana
skakonice) xduina bazena (strana usmjeruskoka)
61
Projektne jedinice za otvorene bazene (primjeri)
Projektne jedinice za otvorene bazene (primjeri)
534
Sauna I boravak
Vanjska sauna
Bazen za rashiaivanje
Vanjski bazen
Bazen za malu djecu
6 Bazen
7 Vodena spilja
8 Garderoba
9 Tuevi
10 Solariji
11 Terase za sunanje
12 Tehnika
Rekreacijsko kupalite Heveney
ZATVORENA I OTVORENA KUPALITA
OPE OSNOVE PROJ EKTIRANJ A Qp
Kombinacije zatvorenih i otvorenih kupalita omoguuju, u skladu s
vrstom poslovanja, iroko prostorno, funkcionalno i pogonsko-
tehniko objedinjavanje pojedinih dijelova objekta. Istodobno nude
raznovrsnije mogunosti koritenja, ime postiu veu uporabnu
vrijednost negoli od pojedinanih objekata. Razliitost potreba
uvj etovana godinjim dobima zahti j eva i razliite veliine unutarnjih i
vanjskih vodenih povrina. Treba razlikovati uporabu kupalita tijekom
ljeta, zi me i prijelaznih razdoblja (predsezona i posezona).
U obzir dol aze sljedee vrste pogona: istodobno se koriste unutarnje i
vanjske vodene povrine uz j ednako radno vrijeme, neogranieno
trajanje kupanja i jedinstvenu cijenu ulaznice; odvojeno se koriste
unutarnje i vanjske vodene povrine uz razliito radno vrijeme,
djelomino neogranieno trajanje kupanja (u vanjskom dijelu) i s
razliitim cijenama ulaznice; pojedinano se koriste ovisno o sezoni,
npr. zatvaranj em j ednog dijela objekta (unutarnje ili vanjsko kupalite).
Pri utvrivanju vrste pogona treba uzeti u obzir sljedee: razliita
potrebna veliina vodene povrine, koja moe proizai iz razliito
velikih gravitacijskih podruja za zatvoreno i otvoreno kupalite;
potrebno poveanje vodene povrine j ednog ili oba dijela u vezi s
prometom tijekom vikenda ili turizmom u sezoni godinjih odmora;
dodatna potreba za vodenom povrinom temel j em posebnih
okolnosti, primjerice u ljeilitima, centrima za trening sportaa itd.
Primjeri - (5).
Arh.: Aichele; Fiedler; Heller E S ^ ^ ^ ^
Arh.
535
53,46 ZATVORENA I OTVORENA KUPALITA
Kombi naci j e zat voreni h i otvorenih kupalita mogu, ovisno o okol-
nosti ma, nastati i dogradnj om otvorenog ili zatvorenog kupalita uz
postojei poj edi nani obj ekt. Kod novogradnj e treba predvidjeti
najprije zat voreni dio.
Treba nastoj ati da se poveu podruj a bazena otvorenog i
zat vorenog di j el a. Tako se posti e bolja iskoristivost u pri j el azni m
razdobl j i ma, omoguuj e se central ni nadzor i povoljna tehni ka
povezanost. Prostor za boravak i ugostiteljstvo po mogunosti treba
biti vi zual no povezan s oba podruj a bazena. Pri l az otvorenom
kupalitu treba biti kroz ul azni prostor zatvorenog kupal i ta. U
vri j eme vrnog opt ereenj a treba omogui ti i prol az kroz natkri veni
ul azni pretprostor. Bl agaj ne i kontrola trebaj u po mogunosti
opsl ui vati oba pri l aza.
Uska veza vanj skog i unutarnj eg podruj a bazena ol akava
varijabilno kori tenj e. Povezi vanj e obaj u podruj a, pri emu
svakako treba prikljuiti vanj ski bazen za nepl i vae, moe se
ostvariti kanal om za pl i vanj e (ul az iz unutarnj eg plivalita),
natkrivenim prol azom s mogunou grijanja ili kroz zatvoreni ul az,
tako da kupa moe iz zat vorenog kupalita bez dodira s hl adni m
zrakom stii do j ednog od vanj ski h bazena.
Gradsko kupalite Trier Arh.: Mller, Kamaiz & Bock
6
CJ n n - n ^
^^ Zatvoreni bazen Stuttgart - >
Prizemlje ->( )
1 Natkriveni ulaz
2 Vjetrobran
3 Blagajna
4 Atrij
5 Stan
6 Garderobe
7 Sprave
8 Plivaki klub
9 Bazen
10 Bazen za skokove
11Ured
12Trener
13 Spasilac
14Sanitetska sluba
) r z
15 Boravak
16Obiteljske kabine
17 Neplivai
1 Zatvoreni bazen
2 J ezero za veslanje
3 Djeje igralite
4 Garderoba za
otvoreni bazen
5 Otvoreni bazen
6 Sportski tereni
Arh.. J . Welz
I
n
13 i s l
, n r i r l U. _
IIP
I Z
11H
j : ; . . : : : ^ r - j
Dl
I
n
13 i s l
, n r i r l U. _
i j ^f p J ^J F
1
R S î gj f i
1
L^S -lAJ -
u
i-H' i 8' \
f=-* [
7;
H w !
u n f ! ^
6
I,
9 Spasilac
10 Bazen
11 Bazenza uenje plivanja
12Tehnika, filter
5 Garderoba za osoblje 13Trafostanica
6 Ured 14 Prostorija za kloriranje
7 Garderoba 15 Prostorija za akumulatore
8 Sprave 16Grijanje
1Vjetrobran
2 Ulazna dvorana
3 Blagajna
4 Osoblje
Zatvoreni i otvoreni bazen
Zatvoreni i otvot
Zollikon -> ( f )
( 5 ) Prizemlje Arh.. E. Ulrich +C. Braun
536
Sauna s predprostorom (1), garderoba (2), prostorija za kupanje (3), klupa za

leanje (4), kotao za vodu (5), pe (6). Prema H.J .Viherjuuri -> QP .
^ Sauna s predprostoromizmeu prostorije za kupanje (1) i garderobe (2).
Prema H.J . Vihetjuuri- Q3 .
informacije: Bundesfachverband Saunabau e.V.
Bierstadter Str. 39, Wi esbaden
Deutscher Sauna-Bund e.V.
Bielefeld
SAUNA
Vea sauna s predprostorom(l), garderoba (2), podest prostorije za kupanje (3),

sa pei (4), do nje prostorija za masau s kotlomza vodu (5), klupa za masau
(6), s umivaonikom(7). Prema H.J . Viherjuuri -> QP .
Sauna j e vie od kupke za tijelo, a mnogima nain psihikog
proienja, gotovo ritual. Trebal a bi biti neizostavni dio svakog
sportskog objekta. U Finskoj postoji jedna sauna na 6 stanovnika,
upotrebljava se j ednom tjedno, a oprema j e normirana QP .Ti povi
su stari i prokuani. U obitelji se upotrebljava zajedniki, a ni u
javnim saunama takoer nema podjele po spolovima.
Pr oces kupanj a. Nai zmj eni na primjena vrueg i hladnog zraka,
znoj enj e u suhom vruem zraku, vrui udari iste vodene pare u
razmaci ma od 5 do 7 minuta nalijevanjem etvrt litre vode. Izmj e-
nom suhog i vlanog zraka postie se j ak nadraaj koe, j aanj e
otpornosti, zdravo za udisanje. To se dopunjuje povremenom
primjenom hladne vode uz masau i mirovanje.
Lokaci j a j e po mogunosti uz bistro j ezero sa umom i livadom
zbog zrane kupelji i zmeu f aza znoj enj a.
Nai n gr aenj a: najee brvnara ili drvena zgrada, potrebna j e
dobra termoizolacija vanjskog oploja. Zi mi j e razlika i zmeu
temperatura unutra i vani esto i vie od 100.
Kupaonica treba biti to manj a, =16 m
2
, visine =2,5 m. Obl oena
j e tamnim drvom radi smanj enj a toplinskog zraenj a na stropu i
zidovima, ili su zidovi masivni od mekog drva, osim u blizini pei.
Leaj i su na reetkama od letava (cirkulacija zraka), razliite visine
za udobno sjedenje i leanje; najvii su l eaj i oko metar ispod
stropa, duljine 2 m. Stube i leaji su od l etava, pribijenih odozdo da
se bosom nogom ne dotakne vrua gl ava avla. Leaji rastavljivi
radi ienja, a pod j e od hrapava materi j al a i nema drvene letve.
Di mna sauna: kameni obluci u slojevima j ako su zagrijani vatrom
loenom drvima, a dim pomalo izlazi kroz otvorena vrata. Kad j e
kamenj e uareno, vatra se uklanja, zadnj i dim istjera polijevanjem
vodom i zatvaraj u se vrata. Nakon kratkog vremena sauna j e " zrela"
za kupanje. Ugodna j e aroma gorueg drva i pouzdana kakvoa
pare. Tako j e graeno 50% finskih sauna.
Oddi ml j ena sauna. Na zavretku l oenj a dim se odvodi " iznutra" ,
kad j e kamenj e u pei postiglo temperaturu oko 500. Gorivi plinovi
u potpunosti izgaraju, ne stvarajui au. Vratnice se na pei
zatvaraj u iako j o postoji pl amen. Temperatura brzo raste nekoliko
desetaka stupnjeva. Prije kupanja se posljednji ostaci isparavanja
ugljena isputaju kratkim otvaranjem vrata i vrue kamenj e polije
kantom vode.
Kam i nska sauna. Kamena pe, na koju se nastavlja napa od
kamena ili lima, vodi dim u dimnjak. Loi se kroz vrata koja se
nal aze u kupaonici ili u pretprostoru. Kad j e kamenj e vrue,
zatvaraj u se vrata i prema potrebi otvara poklopac za zrak na napi
kako bi se ispustio vrui zrak ili nalijala voda na kamenj e.
2,00 11 2,30 1
2,00
Sauna arhitekta E. Sukonena. prostorija za kupanje (1), prostorija za masau i

pranje (2), garderoba (3), veranda (4), drva (5), ormar (6), pe (7), kotao za vodu
(8), kabao za vodu (9)
Finska pe za saunu s kotlomza ^

bl k
?.
klu
P
a za tean
i
e u
,P
a
m
vodu (moe se koristiti i za pranje ^S ) kupeljima >
s a u n a ma
P
r ema f l ns ki m
rublja) normama
537
Iskoriteni zrak Iskoriteni zrak Svjei zrak
odvod dolje odvod gore
Popreni presjek saune s

indirektnimgrijanjem (Bemberg)
Tlocrt saune za 30 osoba
SAUNA
Vrijeme kupanja: 1. Jedna sau-
na - kupelj moe traj ati 120 mi-
nuta. 2. U okviru toga prepo-
ruuje se biti u sauni 2 do 3 puta
po 8 - 15 mi nuta. Uz to postoji
prostorija za rashl ai vanj e (tu,
cijev za pol i j evanj e, bazen da se
moe uroniti) t e zrana kupelj - >
- . Lj epe: prirodna hl adna
voda u j ezer u ili morskoj uvali.
Zr ana kupel j t reba omoguiti
udi sanj e svj eeg hl adnog zr aka
kao protuteu vruem zraku, a
takoer rashl ai vanj e ti j el a, za-
ti eno od pogl eda - * . Treba
predvidjeti mj esto za sj edenj e;
bez fizikog opterei vanj a (gi m-
nasti ka, pl i vanj e).
Kabi ne za pr esvl aenj e (ili
otvoreno): moe ih biti dvostru-
ko vi e nego posjetitelja u vr-
nim dani ma; j avna sauna doda-
tno treba prostorije za mi rovanj e
i masau - > , priblino za 30
posjetitelja. Prostorija za miro-
vanj e za treinu posjetitelja
i zvan grani ca pogona.
1 Kut za sjedenje i
leanje
2 Sauna
3 Tu
4 Bazen za uranjanje
5 Kupelj za noge
6WC
7 Klupa za sjedenje
8 Solarij
9 Ljestve
10 Ergometar
7 m
1 Tu
2 Parna kupelj
3 Tehnika
4 Sauna
5 Solarij
6 Odlaganje
7 Kut za sjedenje
odmor
Sauna u potkrovlju - 35 m
2
, 4-6 osoba ^^ Sauna u podrumu-30 m
2
, 4- 6 osoba
( ? ) Hotelska sauna 5,25 x 8,00 m ( 8 ) Hotelska sauna 5,50 x 8,50 m
-4,00
( S ^ Sauna, parna kupelj i vrtloni bazeni
I1,20 Hl
( 0) Vrtna sauna (brvnara) ^^ Sauna u brvnari
538
Potrebna povrina po osobi
Garderoba
Predhodno pranje
Sauna
Hlaenje
Odmor
0,8-1,0 m
2
0,4-0,6 m
2
0,5-0,8 m
2
1,0-1,8 m
2
0,8-1,4 m
2
Zrana kupelj 1,0 m
2
Masaa 6- 8 rr^/klupa
Veliine prostorija - primjer 30 osoba
Garderoba
Prethodno pranje
Sauna
Hlaenje
Masaa
Odmor
24-30 m
2
9-15 m
2
15-18 m
2
30-45 m
2
12-18 m
2
9-18 m
2
Predprostor, toalete
Prolazi
99-144 m
2
+21-35 m
2
Zrana kupelj 20-50 m
2
120-179 m
2
Snaga
u
KW
Dimenzije ureaja za
grijanje ucm
Presjek
vodova
mm
2
\MSna
kabine
m
3
Snaga
u
KW
1 2
Presjek
vodova
mm
2
\MSna
kabine
m
3
Snaga
u
KW Sir Du Vfc ir Du Vis
Presjek
vodova
mm
2
\MSna
kabine
m
3
3 43 13 50 3x2,5 2-3
4,5 43 26 55 51 33 62 5x2,5 4-6
6 43 26 55 51 33 62 5x2,5 S-10
7,5 43 26 55 51 33 62 5x2.5 8-12
9 43 26 55 51 33 62 5x2.5 10-16
10,5 51 33 62 5x2,5 12-17
12 69 35 62 5x2,5 14-18
15 82 35 62 5x4 16-22
18 82 35 62 5x6 18-24
21 108 35 62 5x6 20-28
24 108 35 62 5x10 25-40
( j f ) Funkcionalna shema privatne saune ( 5 ) Pot rebna povrina i veliine prostorija ( 5 ) Tehni ki podaci ureaja za saunu
1,10
Puna: 14 kg
Sadr aj oko 650!
Puna oko 730 kg
4o
( 4 ^ Bazen za uranj anj e ^ ^ Drveni bazen za uranj anj e ^ ^ Posuda za gri j anj e nogu
El ekt ronska ergomet arska sprava u f o N El ekt ronska er gomet ar ska sprava ( q ) L i e s t v e kombi naci j a
t erapeut ske svrhe V i ^ zaf i t nes
j
' '
1,60
Sauna: j edno l eee mj est o, dva

sj edea
n i ) Sauna: dva l eea mjesta, tri sj edea
2,00
Sauna: tri l eea mj est a, pet
sj edei h
SAUNA
Veliine i oblici sauna mogu biti:
npr. krune, esterokutne ili
osmerokutne @ - . Ispo-
ruuju se i saune s kosim
stropom za ugradnju u tavanu. U
prednju stijenu i/ili u vrata mogu
se ugraditi prozori od izola-
cijskog stakla.
Poslije saune " mora biti hladno" ,
pa mora biti na raspolaganju
bazen za uronjavanje (5).
Topla kupka nogu vaan j e
sastavni dio pravilno i zvedene
saune- ().
Pokraj tua treba instalirati cijev
0 3/4" samo za hladnu vodu i
tu s lepezastim ml azom - s.
538. - ( D. Radi odravanja
tj el esne kondicije idealno j e
postaviti ergometar i vedske
ljestve -> - (D.
Sauna se moe izgraditi prema
individualnim el j ama, a i u svim
vel i i nama-> -
Temper at ur e prost ori j a: svlai-
onica 20 - 22C, pranje prije
ulaska = 24- 26C, prostorija za
hlaenje (s hladnom vodom) =
18 - 20C, prostorije za odmor i
masau 20 - 22C.
4 r
5 0 - 6 0
50
u 3 ) Popreni presj ek
( 14) Kutna sauna
Obl i k etvrtine kruga Poseban oblik @ Okrugla
539
DVORANE ZA IGRE
Sprava s ekranom Fliper
Automat za kockanje
590 x 850 x 290
Postavl j anj e ureaj a za igru s mogunou dobitka regulirano j e
propisima o i grama na sreu. Pr ema tim propisima doputa se u
dvoranama za igre ili prostorima slinih namj ena postaviti ureaj
koji omoguava dobitak u novcu ili robi.
Na svaki h 15 m
2
tlocrtne povrine smi j e se postaviti samo j edan
ureaj za igru, a ukupno ih moe biti 10 - .
U navedenoj tlocrtnoj povrini nisu ukl j uene ostave, hodnici,
toal etne prostorije, predsobl j a i stubita. Pri projektiranju dvorana za
igre treba uzeti u obzi r graevi nsku i pl anersko-zakonsku
regulativu.
Dvorane za igre kao objekti z<3 zabavu, smiju biti u sredinjim
di j el ovi ma nasel j a. Izni mno i u drugim podrujima u kojima se
doputaj u aktivnosti koj e ne uznemi ruj u. U dvoranama se smiju
postaviti i automati za zabavu s dobi ci ma u robi. Ost al e igre
doputaj u se samo ako postoji dobitak u novcu. Nedoput ene igre
u dvoranama za igre ne smiju se odravati . Za susj edne dvorane
mogu se upotrebl j avati zaj edni ke toal etne prostorije - .
U Japanu uobi aj ene dvorane za igre " Pachinko" - - nisu
u Nj emakoj doputene. Kugl e osvoj ene u igri mogu se na bl agaj ni
zami j eni ti za robu.
^^ Stalak sprave za kockanje ^^ Pokerautomat
( K ) Simulator vonje Simulator vonje
Stol za biljar ^^ Automat za kockanje
Dvorana za igru u J apanu "Pachinko"
V I
QQ
00 Q
n n n n
i ii i UJI 1
B P
B
n n n n
nun
1
1 11 1
gg gg
Nadzor Nadzor]
Pokerautomati
Dvorana za igre (5) 150 m
2
( 9 ) Tlocrt dvorane za igre ->
r\
n
n
/
wc
( i ^ Dvorana za igru u J apanu "Pachinko"
540
LIJENIKE ORDINACIJE
m
I H
iz
m
Prostor za
lijenika
::5i:::PrOStOrza
pacijente
Minimalno rjeenje pojedinane

ordinacije
Padjent
R egistratura kao pregrada , instru-
ment usmjeravanja i kontrole
protoka pacijenata
Minimalna potrebna povrina za

pregled pacijenta koji lei
^^ Minimalna potrebna povrina za
uzimanje krvi
P 1 5 0
< T 12,40 -{ >
Mi ni ma l na potrebna povrina za
EKG
^^ Normalno rjeenje pojedinane
ordinacije
Minimalna potrebna povrina

Ijenikog mjesta za razgovor
iiiiiiliilliiiiiiiiiiiiiiilipiii;;::;
<}- 3,30 T ^ V -|>
^g^ Povrina za rentgen s pultomza
rukovanje
d- 1.80 - ^. e o ^s o ^. f
Leajevi za masau, u nizu
<j 60t : 4- 1.90
n ti) Potrebna povrina za ultrazvuk
Poj edi nana or di naci j a
Najee zastupljeni oblik j e pojedinana ordinacija koju vodi lijenik
ope medicine ili specijalist. Svojstvo joj j e prepuna ekaonica s du-
gim ekanjem, u kojoj j e oprema jednostavna ili naglaeno stroga.
Najee se nal aze na katovima stambenih ili uredskih zgrada, to
znai da nisu projektirane. S obzirom na to to j e potranja za lije-
nikim uslugama sve vea, a vrijeme i radni kapacitet lijenika su
ogranieni, i s obzirom na el j e u vezi s mogunou terapeutskog
tretmana na istom mjestu, postaje prijeko potrebno optimirati poje-
dinane ordinacije.
Zbog tih razloga sve vie se usmjerava na skupne ordinacije, na za-
j edni ce lijenika i poliklinike. No bez obzira na to, trebaju i poje-
dinane ordinacije posebno struno biti projektirane, j er one u rije-
tko naseljenim podrujima preuzi maj u funkciju preventivnih pre-
gl eda i osnovne lijenike njege u neposrednoj blizini pacijenta.
Najjednostavniji j e oblik ona pojedinana ordinacija u kojoj su pro-
storno odvojeni lijeniki radni di o I ekaoni ca za paci j ent e. Pri
tome treba za ekaonicu predvidjeti garderobu i zahod, a za prostor
lijenika mjesto ili sobu za razgovor, prostoriju za pregled i labora-
torij. Takvu ordinaciju moe u nudi voditi i lijenik sam.
Poveanj e uinkovitosti i uestalosti posjeta moe se postii na ra-
zliite naine. To mogu biti: zapol j avanj e struno kolovanog oso-
blja, prostorno razdvaj anj e podruja za razgovor i za pregl ede u vezi
s ponavljanjem tretmana, te zonom za funkcionalnu dijagnostiku.
Ovakvo tlocrtno rjeenje odgovara standardu za pojedinanu lije-
niku ordinaciju. Mogue j e proirenje dodavanj e podr uj a za t e-
rapi j u bez l i j ekova, kao to j e fizikalna terapija, za to j e potrebno
vie specijaliziranog osoblja i prostorija. Te mogunosti treba tono
utvrditi j er lako moe nastati nesrazmjer izmeu iskoritenja i vre-
mena amortizacije ureaja. Veliina ekaoni ce odreuje se prema
broju prostorija za terapiju i uestalosti posjeta, ovisno o specija-
listikom usmjerenju lijenika. U blizini ul aza, prijavnice i zahoda
treba predvidjeti kutak za garderobu s vj eal i cama za odjeu.
Veliina pr i j avni ce ovisi o stupnju automati zaci j e, ali mora biti naj-
manj e 6,00 m
2
. Odatl e osoblju mora biti mogua preglednost e-
kaonice, ul aza i i zl aza. Trebal a bi po mogunosti postojati i to kraa
veza s tajnitvom, arhivom i podrujem medicinske djelatnosti, j er
se na tom prostoru nal aze telefoni, interfoni i mehani ka prijevozna
sredstva.
Soba za r azgovor treba biti veliine naj manj e 6,00 m
2
Kao optiki
i akustiki izolirani prostor namijenjena j e u prvom redu poslovima
koji se odnose na anamnezu i savj etovanj e, prouavanje nal aza,
sastavljanje plana terapija i zapi se podataka. Za opremu treba pre-
dvidjeti pisai stol, naj manj e 2 stolice, ureaj za promatranje ren-
dgenskih slika i eventualno umivaonik.
Pr ost or i j e za pr egl ede su razliitih veliina, ovisno o tome sjedi li
pacijent pri pregledu ili lei. Minimalna oprema j e stolica ili l eaj za
pacijenta, okretni tronoac i stol za instrumente. Pri tome treba osi-
gurati dovoljnu slobodu kretanja lijenika i pacijenta. Veliina ostalih
prost ori j a za obr adu (terapija, rendgen, uzimanje krvi) ovisi o po-
trebnim specijalistikim instrumentima, aparaturama, ostavama, sto-
licama i potrebnom prostoru za kretanje osoblja. Uz takve prostorije
esto trebaju i kabine za presvlaenje (1,5 m
2
).
541
SKUPNE ORDINACIJE
Sf f l
1
i -
X
i r
Shemat i zi r ana l i j eni ka zgr ada
ffl B i
Shemat i zi r ana zgr ada s apar at i ma
HR
$
RH
S
HR
f m 9
t
f
m l m
9
^ ^ Zaj edni ca or di naci j a pr ost or no
i nt egr i r ana
Zaj edni ca ordi naci j a prost orno i
or gani zat or ski i nt egr i r ana
% Int enzi vna kooper aci j a
O est a kooper aci j a
O Povr emena kooper aci j a
Shema kooper aci j e medi ci nski h speci j al i st i ki h podr uj a
Na temel j u stal nog t renda strune speci j al i zaci j e buduih lijenika
zbi va se promj ena u medi ci nski m i dijagnostikim centri ma koji nu-
de opsene lijenike usl uge. Prednosti su za paci j enta u t ome to
se skrauj e vri j eme ekanj a, bolja j e prilika meusobne kontrole lije-
nika i vea mogunost da se lijenika pozove u kunu posjetu, dok
se u neki m okol nosti ma pojavljuju nedostaci , kao primjerice da se
paci j ent osj ea ograni eni m u izboru lijenika, da se boji povrede
svoj e intimne sfere ili da se osj ea kao " broj u lijenikoj kartoteci" .
Za lijenika su prednosti u t ome to moe bolje rasporediti radno vri-
j eme, razmj enj i vati i skustva i ti me imati veu sigurnost; nasuprot to-
me j avl j a se ograni enj e osobne sl obode, sukobi i nteresa, ogra-
nieno raspol aganj e zaj edni ki m osobl j em i povean gubitak kon-
takta s paci j entom. Skupna or di naci j a znai udrui vanj e dvaj u ili
vi e lijenika u svrhu zaj edni kog profesi onal nog dj el ovanj a sa za-
j edni ki m osobl j em i prostorom. Nasuprot t ome se esto j avl j aj u "li-
j eni ke kue" kao ni zanj e ili gomi l anj e poj edi nani h ordinacija bez
mogunosti raci onal i zaci j e. Nj i hova j e dobra strana kratak put ako
se paci j ent uputi iz j edne u drugu ordinaciju u istoj kui. Daljnji ob-
lik partnerske suradnj e j esu zaj edni ki u r edaj i ,gdj e lijenici svoj e
paci j ente pri maj u kao u poj edi nanoj ordinaciji, ali se mogu sluiti
zaj edni ki m ureaj i ma s odgovaraj ue kol ovani m osobl j em. Ui -
nak raci onal i zaci j e moe se i dal j e poveati ako se osim medi -
ci nsko-tehni ki h spoj e i druge funkci onal ne j edi ni ce. Takve zaj e-
dni ce or di naci j a predstavl j aj u znaaj nu utedu prostora pri
povi enoj uinkovitosti i poveanoj udobnosti, ako se pri mj eri ce di-
j agnosti ke j edi ni ce kao rendgen i laboratorij, te terapi j ske j edi ni ce,
prostorije za upravu i osobl j e mogu zaj edni ki koristiti. To j e mogue
spaj anj em istih ili razliitih specijalistikih usmj erenj a, ali samo ako
su prethodno obavl j ene tone anal i ze radnoga procesa i prorauni
ekonomi nosti zahvat a, kako bi se lijenike prostorije za pregl ede
i obradu mogl e smi sl eno koristiti u smj enama. Treba uzeti u obzir
propise pojedinih zemal j a gl ede obavl j anj a medi ci nske dj el atnosti ,
j er u neki m okol nosti ma t akve zaj edni ce mogu biti zabranj ene t eme-
ljem odredbi o " slobodnom izboru lijenika" .
Or di naci j a 1
Or di naci j a 2
WC za paci j ent e
WC za osobl j e
^ ^ Poj edi nana ordi naci j a Art v: Duo Desi gn St omat ol oka kl i ni ka Art!.: Kai ser u. Wi l dner
542
K
7 \ St andardna i nval i dska kol i ca,
U pogl ed sa strane
V Pogl ed spri j eda - skl opl j ena
83-
-138 ( 130)-
Pogl ed odozgo Prostor kr et anj a
GRAENJE ZA INVALIDE
prema D.P. Phi l i ppen - > 00 DIN 18024, 18025
Okol i na koja odgovara i nval i di ma zaht i j eva pri l agodbu invalidskim
pomagal i ma i za to potrebnom prostoru za kretanj e. Modul za to su
i nval i dska kolica - > - i uz to prostor za kretanj e ovj eka - >
( ) - . Tako se dobiju di menzi j e prostorija i irine vrata i hodni ka
- - U cijelom procesu proj ekti ranj a t reba pri mj eri ce
provjeriti put do zahoda: koliko e biti vrat a, preki daa za svj etl o itd.
koj i ma se treba posluiti. Tr eba iskoristiti tehni ka pomagal a!
Magnetski zat varai na vrati ma. Svi preki dai , ruke, armat ure,
prozorski okovi , rukovanj e ureaj i ma, tel efon, svitak toal etnog
papi ra, upravl j anj e di zal om itd. moraj u biti smj eteni u dosegu is-
pruene ili l ako savi j ene ruke - ( ) - .
Pri l aze zgradi t reba predvi dj eti u irini od 1,20 do 2,00 m. Preporu-
uju se to krai putovi. Rampe t rebaj u biti po mogunosti ravne, s
naj vi e 6% nagi ba i ne dul j e od 6 m - > (). i ri na rampe i zmeu ru-
kohvata j e 1,20 m (1,64) - > s. 5 4 4 - 546. Hodni ci su iroki naj manj e
1,30 m, bol j e 2,0 m. Svijetli otvor vrat a = 0,90 m. Vi si na preki daa i
utinica 1,0 - 1, 05 m. Tr eba upotrijebiti vel i kopl one preki dae.
Osimt oga, urbanistiki pl anovi t rebaj u omogui ti da osoba vezana
uz kolica dopre do opih odredi ta, kao to su pri mj eri ce super-
market, restoran, pota, potanski sandui , l j ekarna, lijenik, par-
kiralite, t ramvaj ska i autobusna postaj a itd.
t x Inval i dska kol i ca na nagi bu U
- 100- 105-
Na st ubama t ^ Radno mj esto uz osobno raunal o t ^ Uz prozor
100 80 60 40 20 0 20 40 60 80 100120
U Pogl ed odozgo
100 8 0 6 0 4 0 2 0 0 2 0 4 0 6 0 80100120
Sa st rane
100 80 60 40 20 0 20 40 60 80100120
P St r aga t ^ Mi ni mal ni prostor za okret anj e
f
2

~ t 1 50"
^ r Pr ol az kroz vrata, prostori j a s
' j edni m vrat i ma
, 50
f t ^ 4 ) Ako su dvoj a vr at a
9CM
T
78
}
90
1
-188-
t ^ Ako su troj a vr at a U
fasi''m
Ako su et vero vrat a
543
Daska za odlaga-
nje, izvana, po-
lotirazanol lanski sandui
jge, udubjjenj
U ^dei L b0m
i P r 0 S t 0 r S d U b 0 k 0 m
t Popreno postavljen ulazni prostor
j j - i m

1,40
I
D
i n L z I
1,40 . 80 90
P Vjetrobran sdvokrilnim vratima p R as j ed mjesta za sjedenje
, 3,75 , , 4,75
za 2-4
u
Dnevni boravak za 1-2 osobe
I 6,50 i
Dnevni boravak s mjestomza
blagovanje, 4-5 osoba (23,75 m
2
)
> * prostorije 50-55 -
m g
GRAENJE ZA INVALIDE
STAN - > (U
Pri l az. U najamnim stambeni m zgradama prilaz j e hodnikom naj-
ee rjeenje. Pri tome treba izbjegavati mnogo kutova i uglova;
povoljan j e ravan pregl edan hodnik. Kod obiteljskih zgrada treba
vjetrobran biti dovoljnih di menzi j a, a treba uklopiti i garderobu i
ostavu. Propisi za minimume prema DIN-u 18025 vrlo su oskudno
proraunani i esto se te di menzi j e u praksi pokazuju premalima.
Minimalna povrina ulaznog hodnika treba biti 1,50x1,50 m, a vj e-
trobrana sj ednokri l ni m vratima 1,70x1,60 m. Kao posebna oprema
za slijepe stanare vaan j e interfon na ulazu u stan i na kunim vra-
tima.
St ambeni prost or. U stambeni m prostorijama treba osigurati dovo-
ljnu slobodu kretanja za invalide u kolicima. Dva ili tri invalida - gosta
trebaju takoer imati dovoljno mjesta, j er invalidi esto meusobno
odravaju bliske kontakte. Za slijepce treba predvidjeti dodatnu pro-
storiju za sljepaku literaturu i tonske ureaje. Potrebni prostor za
knjige i asopise u Brailleovu pismu oko 3 puta j e vei nego za obi-
ne knjige. Invalidi samci trebaju vee prostore nego invalidi koji i -
ve u kuanstvu s vie osoba. Minimalne povrine stambenih pro-
storija s mjestom za blagovanje trebal e bi biti:
u stanovima za 1 osobu 22 m
2
, za 2-4 osobe 24 m
2
, za 5 osoba 26
m
2
, za 6 osoba 28 m
2
- naj manj a irina prostorije 3,75 m (kuan-
stvo za 1-2 osobe - ) .
Predvia li se i j edno radno mjesto, treba tlocrtnu povrinu poveati
za naj manj e 2 m
2
.
Kuhi nj a. Vrlo j e vano da se kuhinja funkcionalno projektira j er se
sposobnosti invalida tako mogu maksimalno iskoristiti. Gl avne fun-
kcije kao to su uvanj e, pripremanje, kuhanje i pranje moraju se
meusobno povoljno i po mogunosti bez prekida kontinuiteta po-
vezati . Mjesto za kuhanje, radna ploha i slavina za vodu moraju se
meusobno to blie rasporediti. Povrine za odlaganje moraju biti
dostupne osobi u kolicima; ne treba projektirati visoke ormare.
Horizontalni dohvat iznosi oko 60 cm, vertikalno podruje djelatnosti
j e izmeu 40 i 140 cm. Optimalna visina za rad treba se prilagoditi
invalidu, a to j e 75 - 90 cm. Po mogunosti treba predvidjeti promje-
nljivu visinu.
Zgr ade za j ednu obi t el j . Pri zemna slobodno stojea kua za j ednu
obitelj kao i prizemna kua s vrtom spadaju u optimalna rjeenja sta-
novanja invalida. Tu se lako ostvaruju zahtjevi graenja po mjeri in-
valida: ulaz bez stuba, nema razlike u razi nama pojedinih prostorija
i vrta, eventualno slijed prostorija bez vrata, funkcionalno oblikovanje
prostorija. Dvokatna zgrada za j ednu obitelj moe takoer biti prikla-
dna za invalide, uz izvedbu odgovarajuih sredstava za vertikalni
transport (di zal a).
Zgr ade za vi e obi t el j i . Ukljuivanje stanova za teke invalide u
normalne vieobiteljske zgrade najbolje j e rj eenj e sa socijalnoga
gledita j er se tako spreava getoi zaci j a. Premda j e ekonomino i
funkcionalno da se obini stan pregradi u stan za teke invalide, to
zapravo nije mogue - takve stanove treba predvidjeti ve na poe-
tku projektiranja. Povoljno j e stanove za invalide smjestiti u prize-
mlje da se izbjegne potreba vertikalnog transporta.
^ ^ A- t
Dogradnja na postojeu kuu za
dvije obitelji, prikladna za invalide;
rampa za prevladavanje visinske
razlike
Stan za invalide za etiri osobe na
etai s tri strane
544
K
_ ,. . ... ... ... .. .. . ^ Kua za dvije obitelji nakon
1 ) ^c a za av,je OD,teij, pnje sanacije adaptacije u stan za najtee
S
w
invalide
A J ednosobni i dvoiposobni stanprije * J ednosobr
l r adaptacije (slijepo dijete) ->(4) r (^4^) adaptacije
J ednosobni i dvosobni stan nakon
t ^ ^^ Stan s jednomprostorijom40 m
2
t ^ Stan s jednom prostorijom45 m
2
Spavanje n
S 0 Stubite
ili Boravak
I L - j j M J
U ( ) Stande
GRAENJE ZA INVALIDE
DIN 18011, 18022
Pri projektiranju novogradnje premalo se vodi rauna o stanovima
koji odgovaraju potrebama invalida, pa esto treba postojee stam-
bene jedinice pregraditi za tu svrhu. Preduvjet je bogata tlocrtna
povrina i jednostavna mogunost adaptacije. U potrebne postupke
pregraivanja spadaju promjene prostorija s graevinskim zahva-
tima koji su ogranieni statikimuvjetima konstrukcije, tlocrtnompo-
vrinom, izmjenama instalacija i opreme u podruju sanitarija i ku-
ne tehnike; dodatno tome ugradnja rampi, dizala, dodatnih elektro-
instalacija i zahvata u interijer. Opseg intervencije ovisi o stupnju
invalidnosti stanara kao i 0 njihovu podruju djelatnosti unutar sta-
na. Zbog toga su post upci pregrai vanj a esto vrlo specifini i tre-
ba ih prilagoditi invalidu (uz njegovu pomo). Treba voditi rauna o
mogunostima prilaza s ulice, hoe li trebati mijenjati podne obloge
i napraviti parkirno mjesto za automobil s mogunou prelaska u
invalidska kolica.
Pogodnost zgrade. Prije poetka radova na adaptaciji treba tono
ispitati postojee stanje stana glede odnosa prostorija i konstrukcije.
Naroito su pogodni prizemni stanovi s dovoljnom tlocrtnom
povrinom. U tomse sluaju mogu dodatne rampe i prikljuci kune
tehnike izvesti uz nie trokove.
Opseg postupaka adaptaci j e. Razlikuju se tri skupine invalida s od-
govarajuimminimalnimzahtjevima:
- invalidni lanovi obitelji (suprug, supruga, djeca) koji se bave ne-
kom profesionalnom djelatnou izvan kue. Promjene se odnose
na prilaz kui/stanu, osiguranje dovoljne slobode kretanja u prosto-
rijama za boravak i spavanje, te na specifine zahvat u kupa-
onici/zahodu.
- invalidne osobe koje obavljaju kuanske poslove. U tom sluaju
treba predvidjeti dodatne zahvate u kuhinji i stanu kako bi se olak-
ali kuanski radovi.
- najtei invalidi koji su samo djelomino ili uope nisu samostalni i
prema tome trajno ovisni 0 tuoj pomoi. Za takve osobe, osobito
ako se slue kolicima, treba stvoriti uvjete za olakanje njege i prije-
voza. Kolica na vlastiti pogon i kolica kojima se moe mijenjati oblik
zahtijevaju najvie prostora.
Usporedba vel i i ne st anova. Stanovi za starije osobe ne zahtije-
vaju vee povrine od uobiajenih stanova (adaptacija se odnosi na
dovoljnu irinu vrata i djelominu prenamjenu povrina). Povrine
stanova za invalide u kolicima i slijepe osobe treba odgovarajue
promijeniti. Za takve stanove DIN zahtijeva dodatne prostorije: sa-
nitarnu prostoriju za osobu u kolicima, dodatni stambeni prostor za
slijepce.
Orijentacijske vrijednosti stambene izgradnje za invalide: kuanstvo
s jednom osobom 45-50 m
2
stambene povrine, s dvije osobe
50-55 m
2
stambene povrine.
Stan Stan za invalide Normalni stan
m
2
m
2
1 -Apartman za jednu osobu 49,99 40,46
2-Stan za dvije osobe 67,69 56,47
3-Stan za tri osobe 94,80 79,74
4-Stan za etiri osobe 95,26 80,50
1 -Stan za jednu osobu 53,70 43,93
3-Stan za tri osobe 101,17 86,38
4-Stan za etiri osobe 103,23 88,33
Primjeri za povrine prije / poslije adaptacije u stanove pr Puoene n 'alidima
t " ( 9) Trosobni stan 95 m
2
U etverosobni stan nOm
2
545
Mjesto za tuiranje
1, 50

Kupaonica
Povrina kretanja na mjestu za
tuiranje Alternativa: kada
.. L
,
f j f /oN Povrina kretanja ispred i pored
' v/ WC-koljke i umivaonika
IVOTNI PROSTOR BEZ ZAPREKA
DIN 18025
Funkcionalno i dobro oblikovani stan izuzetno je vaan za invalidne
ljude, jer oni openito u stanu provode vie vremena od ostalih. Za
okret od 180 treba osobi u kolicima 150 cm. Ta potrebna povrina
odreuje veliinu i povrinu kretanja u hodnicima, prostorijama, ga-
raama itd.->- Ulaz: bez praga i stuba; nisu doputena letea
vrata. Svijetla irina vrata treba biti najmanje 90 cm. Vrata sanitarnih
prostorija moraju se otvarati prema van. Najmanja irina hodnika je
150 cm, a za hodnike dulje od 15 mtreba predvidjeti okretite (180
x180 cm). Sve razine i ureaji unutar i izvan zgrade moraju biti dos-
tupni bez stuba, eventualno pomou dizala -> ili rampe ->
H IH
im] b c
L.
Invalidi u kolicima
Primjer preklapanja povrina za kretanje u sanitarnomprostoru
Potrebna povrina za invalidska
v- / kolica i povrina za kretanje
. Potrebna povrina ispred uzdune
/ ( 5) strane kreveta za invalide u koli-
cima i za osobe bez njih
2 1,50
2 1,50
t - 60 - t 3 6 - + i +45H
h C E ) Povrina kretanja u kuhinji s dva U ( f ) Povrina kretanja u kuhinji s hr ( T ) Dimenzije u podruju sudopera, p ( ) Dimenzije u kuhinjama
w
vi / niza kuhinjskih elemenata
w
vi / ugaonimrasporedomelemenata
w
v- / peci, hladnjaka " v- /
Odbojnik za k o t a e / / | 30|
>1, 50
/(ili 7/ d T
/ / 6 %u s p o n
8 5
P Rampa ' -V.V.-AV.V^ P ^^ Rampa u presjeku P (l ^) Dimenzije hodnika i prolaza
2 1,50 j
i J
Svijetle mjere kabine dizala
povrii
dizalo
1.90
| i
t i
! I
2 1,20
,20
J J
a liÔJ
i | j I 1,21
I i 1
i 1,50 2,30 > 1,90
U ( ) p^vrinaTeTanfa ispred ulaza u U (14) Potrebna povrina u garaama U Ispred vrata s okretnimkrilima V @
kr et a nj a i s pr ed kliznih
546
Projektiranje
FazaO ~
| Struktura pogona |
1| Tijek rada |}
| Rezultati rada }
| Medicinska tehniks
!

Nacrt Projekt Izvoenje
Stavljanje u
funkciju
Pogon
|Faza 1 Faza 2 |
Faza 3 Faza 4 Faza 5
Prostorni
program
Koncept
pogona
Financijski
okvir
Projekt orga-
nizacije i fun-
kcioniranja,
knjiga prosto
mih kriterija,
plan rashoda
i prihoda
Tijek rada i
potrebna
sredstva,
plan nabave
materijala
-i
Priprema za
putanje u
rad, plan
preseljenja,
kolovanje
osoblja
->
Plan
korekture
rada,
izvjetaj
uspjenosti
i l 4 4 4
| Tehniki ureaji
Oprema
Utvrivanje
standarda,
proraun
potreba,
procjena
trokova
H
Arhitektura
H
Statika
| Instalacije
I
Potreba za
energijom i
medijima,
specifikacija,
obraun
trokova
Predprojekt
1:200 s
procjenom
trokova
j Rukov. projekte [ [Odgovorno za:
I
Dokumentac
ija za natje-
aj, ugovara
nje cijene,
zahtjev za
izdavanje
radova
Graevinski
projekt 1:10C
s
proraunom
trokova
[Kakvou
I
Narudba,
kontrola
isporuke i
montae,
raunovod-
stvo
Izvedbeni
projekt 1:50-
1:1 s prora-
unomtro-
kova prema
ponudama
poduzetnika
Koordinaciju"! I Financije
I
Garantni
nadzor
Preuzimanje
objekta,
popis
nedostataka
obraun
trokova
( T ) Projektantska podruja i faze projektiranja pri izgradnji bolnice
Openi t o
Zdravstvene ustanove slue za lijeenje i njegu paci j enata s aku-
tnim ili kroninim bolestima.
Lijeniko-terapeutski ciljevi mogu prema vrsti i opsegu, broju spe-
cijalistikih usmjerenja i veliini specijalistikih odj el a, te tehnikoj
opremi biti razliiti: obrada putem specijalistikih oblika kurativne
medicine; profilaksa i rehabilitacija, tj. preventivna i rehabilitirajua
medicina; pregled (dijagnostika) i lijeenje (terapi j a); intenzitet nje-
ge i standard smjetaja, kao i daljnje razliitosti u zbri nj avanj u, du-
evnoj brizi, strunoj izobrazbi i istraivanju.
Di j el ovi bol ni ce
Opa bolnica ima sljedea podruja djelatnosti: njegu, pregled i lije-
enje, opskrbu te otpremu otpada, upravu i tehniku.
Uz to dolazi podruje stanovanja, eventualno odjeli za nastavu i is-
traivanje, kao i pomona podruja/pogoni. Sva su ta podruja me-
usobno razgraniena. O rasporedu pojedinih podruja gledita su
podijeljena. Vano je odravati kratke horizontalne i vertikalne veze
uz najvie mogue razdvajanje pojedinih odjela.
Vrst e
Bolnice se dijele na najmanje (do 50 postelja), male (do 150 po-
stelja), normalne (do 600 postelja) i velike bolnice. U novije se vri-
jeme manje grade najmanje i velike bolnice, a trend je povrinsko
rasporeivanje normalnih bolnica.
Reforme u zdravstvu dovele su do redukcija najmanjih bolnica.
Bolnice mogu biti javne, u privatnom vlasnitvu, u vlasnitvu nekih
zajednica, a mogua je i kombinacija vlasnikih udjela. Bolnice se
dijele po svojoj namjeni na ope, specijalistike i sveuiline klinike.
I
Garantni
nadzor
I Rokove
. BOLNICE
OPENITO
Planiranje djelatnosti: investicij-
ski trokovi za bolnicu iznimno
su visoki, tako da treba posebno
promiljeno planirati djelatnosti i
ekonomino programirati pros-
tor kako bi se reducirali trokovi
pogona i osoblja. Planiranje dje-
latnosti obavlja se u fazi pret-
projekta u dogovoru s investi-
torom, lijenicima, arhitektima,
specijalistima raznih struka i
upravom bolnice, kako bi se
umanjila opasnost od pogrenih
investicijskih odluka i nepovo-
ljnog razvoja trokova pogona.
Vana je pravodobna i inten-
zivna suradnja arhitekta s upra-
vom i specijalistima (projektanti
bolnice, higijeniari). Na temelju
plana u graevinskom se pro-
jektu definira konstrukcija i
oblik, sustav instalacija i zavrni
radovi, te unutarnje ureenje u
skladu s medicinsko-tehnikim
zahtjevima i opremom.
Sveui l i ne kl i ni ke
Po svojoj maksimalnoj opremljenosti sveuiline su klinike jednake
nekimvelikim opim bolnicama. One raspolau naroito opsenim
dijagnostikim i terapeutskim ureajima, bavei se sustavno uz to
nastavom i istraivanjem. Predavaonice i prostorije za demonstra-
cije treba tako uklopiti da sluatelji ne ometaju normalni rad. Zbog
vizita i studenata treba predvidjeti vee bolesnike sobe.
Centralni dio i posebni zahtjevi sveuilinih klinika esto zahtijevaju
posebno sastavljen program prostora.
Speci j al i st i ke bol ni ce
One su orijentirane na odreene vrste lijeenja ili skupine bolesnika:
traumatoloka bolnica, klinika za rehabilitaciju, ortopedska klinika,
klinika za enske bolesti. Nadalje postoje ljeilita za tuberkulozu,
rak, duevne i ivane bolesti itd.
Tome se prikljuuju, bez otrih granica, domovi za oporavak, njegu,
odgoj i starije osobe. Broj specijalistikih bolnica ubrzano se pove-
ava zbog sve detaljnije specijalizacije unutar medicinskih strunih
podruja (specijalistike klinike za kone, plune i alergijske bole-
sti).
Pot r eban broj kr evet a
Na 1000 stanovnika (1996.g.) dolazi sljedei broj pacijenata godi-
nje:
Bolnice Bolnice za akutne bolesti 180,1
ukupno 183,7 Specijalistike bolnice 3,6
Na 1000 stanovnika dolazi sljedei broj kreveta:
Bolnice Bolnice za akutne bolesti 6,9
ukupno 7,5 Specijalistike bolnice 0,6
Prosjeno vrijeme boravka pacijenata iznosilo je 1996.g. u danima:
Bolnice Bolnice za akutne bolesti
11
-
4
ukupno
12
-
1
Specijalistike bolnice
4 7
<
4
547
Razvoj organizacije projektiranja
Projektiranje organizacije poslovanja ima danas centralnu ulogu. Vremenski tijek
projektiranja i realizacije na primjeru bolnice prosjenog spektra djelovanja
Organizacija projektiranja danas

Pl ani ranj e i zgradnj e
Bolnica je kompleksni graditeljski pothvat koji zahtijeva sustavnost
u planiranju, kako bi se uz mnotvo sudionika postigla heterogenost
i fleksibilnost. Gradnjom bolnice obuhvaa se itav niz namjena:
stanovanje, istraivanje (u sveuilinim klinikama), nastava, skla-
ditenje i administracija. Unato brojnih razliitih prostorija i insta-
lacija moe se odgovarajuom metodologijom planiranja svladati
mnotvo zahtjeva.
Planerski stoer arhitekata, lijenika, sestara, inenjera specijalista
i predstavnika vlasti mora za sve vrijeme projektiranja i izvoenja
usko suraivati, jer tijekom rada na projektiranju, izvedbi, pa i tije-
komuporabe spoznaje zastarijevaju, te se dogaa da su djelomino
nedostatne ili ak pogrene.
Od prvih planerskih promiljanja za bolnicu do poetka njene upo-
rabe proe 8- 10 godina (za normalnu bolnicu s priblino 600 kre-
veta). To razdoblje odgovara jednoj generaciji medicinsko-tehnike
opreme, to predstavlja opasnost od zastarjelosti upravo dovrene
graevine ako se primjenjuje konvencionalna metoda projektiranja
i graenja.
Za realistino graditeljsko projektiranje vana je rana suradnja s
industrijomi trgovinom, jer se zbog kompjutorske tehnologije stalno
mijenjaju dimenzije ureaja, to moe utjecati na odnose prostorija.
Veliina pojedine pogonske jedinice (npr. radiologija, terapija zra-
enjem) znaajno se promijenila tijekom posljednjih godina. Pri to-
me je vano ukljuiti budue korisnike. U budunosti e reforme
zdravstva znaajno utjecati na projektiranje bolnica. Pojedina spe-
cijalistika podruja izdvajaju se iz bolnica da bi se razvili samostalni
odjeli s vlastitom upravom (npr. radioloke ordinacije, gerijatrijske
dnevne klinike, ambulantne ordinacije). Osimtoga, na projektiranje
sve snanije utjeu zatita od poara i buke, DIN-norme i odredbe
strunih udruga.
Uporabni vijek
Konstrukcija, graevni elementi i oprema imaju razliiti uporabni vi-
jek.
Konstrukcija bi trebala biti okvirna kako bi interijer bio fleksibilan.
Oprema i interijer se, ovisno o vrsti i vijeku amortizacije, mijenjaju
nakon 5- 10 godina, to moe znaajno utjecati na raspored pro-
storija (npr. linearni akceleratori, kompjutorska tomografija).
Ugradnja i uklanjanje takvih ureaja mora se pri projektiranju uzeti u
obzir, kako bi se izbjegli zahvati u nosivoj konstrukciji (trokovi!).
Ekonomi nost
Mogue promjene uporabe kao i razliite pojave dotrajalosti uzimaju
se u obzir nainomgraenja. Pri ekonomskim razmatranjima treba
uzeti u obzir i te kriterije, uz kratke komunikacije, povoljno odvijanje
radnih procesa i funkcionalno programiranje prostora.
BOLNICE
PLANIRANJE IZGRADNJE
Trokovi i zgradnj e
Trokove izgradnje treba obraunavati prema DIN-u 276 (HU-gra-
enje), pa treba raunati sa sljedeim udjelom u trokovima:
1. Zatvorena sirova gradnja oko 22 %
2. Zavrni radovi i instalacije oko 40%
3. Oprema i medicinska tehnika oko 20%
4. Pratei graevinski trokovi oko 18%
Kad se projektira novogradnja, treba raunati s priblino 70-100 m
2
po bolesnikom krevetu, a za adaptacije postojeeg prostora treba
predvidjeti 200 - 280 m
3
po bolesnikomkrevetu (pri tome su uklju-
ene sve pratee potrebe, kao ureaji za klimatizaciju, skladita itd.)
Pravi l a proj ekti ranj a
esto je izgradnja bolnice predviena u vie faza, ili je posrijedi pro-
irenje postojee bolnice. Zbog toga treba konstrukciju i sustav ko-
munikacija (prolazi, hodnici) projektirati tako da se omogue raz-
liita proirenja
Af i ni t et i
Na poetku projektantskih aktivnosti moraju u planerskom stoeru
biti jasni afiniteti pojedinih funkcionalnih podruja. Tako na primjer
zahtjev za dobrom povezanou razliitih odjela bolnice uvjetuje i
prostornu blizinu.
Podruje
njege
Opera
cije
Intenziv-
na njega
Steriliza-
cija
Porodni-
tvo
Hitna
pomo
Labora-
torij
NuMeana
terapija
Dijagno-
stika
Radiolo-
gija
Ambulan-
te
Podrue
njege A
Opera-
cije
o O O A A
O
Intenzi-
vna
njega A A A A
Sterili-
zaci j a
o
Porodni-
tvo
A
Hitna
pomo
A O o
Labora-
torij
n
Nukle-
arna
terapija
Dijagno-
stika
A A
Radiolo-
gija
A
Ambul a-
nta
O
Potrebna vrlo dobra
povezanost
^^ Povezanost prostorija
A
Dobra povezanost
svrhovita
Povezanost poeljna
548
iMiiiiniiiiir
Prijedlog modela klinike izraen u suradnji (ureda) Hentrich Petschnigg + Partner s
Njemakiminstitutomza bolnice (Deutsches Krankenhausinstitut). Mogunost proirenja
zgrada u tri smjera, odvajanje pjeakog prometa od prometa kola hitne pomoi. Opskrba
i odvoz izdvojeni od ostalog bolnikog prometa.
( T ) Model ordinacijske klinike I situacija
BOLNICE
PLANIRANJ E IZGRADNJ E - CD
Zeml j i te
Zemljite treba biti dovoljno veliko, sa cjelovitim podrujima za sta-
nove i bolnike odjele. Osnovni zahtjev: mirno podruje, a mogue
naknadne smetnje treba iskljuiti odgovarajuim propisima. Ne smi-
ju nastati nepovoljni uvjeti zbog magle, vjetra, praine, dima, mirisa,
insekata itd. Graevinsko zemljite ne smije biti pod teretom. Treba
predvidjeti dovoljno slobodnog prostora za daljnji razvoj.
Ori j entaci j a
Povoljna orijentacija funkcionalnih i terapijskih prostorija lei izmeu
sjeveroistoka i sjeverozapada. Za bolesnike sobe povoljna je juna
do jugoistona orijentacija: ugodno jutarnje sunce, niska akumula-
cija topline, manja potreba za zatitom od sunca, temperirana vee-
rnja atmosfera. Nasuprot tome, istone i zapadne prostorije imaju
dublje osunanje ljeti, ali malo sunca zimi. Za bolnice s kratkim pro-
sjenim vremenom boravka orijentacija bolesnikih soba nije toliko
znaajna. Neke specijalistike discipline ak zahtijevaju sobe na
sjevernoj strani kako pacijentima ne bi izravno smetalo sunce.
Koncepci j a
Postojea se bolnica proiruje novogradnjama, a projektom se pre-
dviaju 4 faze graenja. Oblikovanje unutranjeg prostora obuhva-
a velik park, pa se prozori mogu po elji otvarati jer je prostor zati-
en od buke.
Mir
imnmmnranr
S mj e taj pacijenata uzdu zidnog prstena; zatita od prometne buke; sve
bolesnike sobe prema parku
mmmumuuu
Artv. Eilingsfeld, J anisch, Utzmann, Heinz, VVissenbach
^^ Pjeaka zona; osoblje parkira iza zgrade za smjetaj pacijenata
549
Radi ol ogi j a
Ki rurka
pol i kl i ni ka
Endoskopi j a
Raina 4 Kardi oki rurgi j a
Tehni ka
:
-
, ;
ba Odj et za skl adi t enj e
C p e a s K a _ ^ s A c < P i Kg .
m u
kr evet a
. radi oi oona.
Razina 3
Odj el za i nt enz
medi ci nu
Sredi nj i oper a-
ci j ski t r ak t ;
Odi ei za i nt enzi vnu medi ci nu
Razi na 2
Insti tut za
anest ezi j u
i st rai vaki l aborat ori j i
Upr ava skl adi t a
Tehni ka cent r al a
Razi na 1
^l ) Funkcionalna podruja / vertikalna podjela
. BOLNICE
OBLICI GRAEVINE - > QD
Oblik graevine u velikoj je mjeri odreen izboromprilaza i voenja
komunikacija. Pri tome treba u poetku odluiti hoe li se primijeni-
ti rjeenje tipa magistrale od koje se granaju "figure" (pojedina spe-
cijalistika podruja) ili se prilazi ire zrakasto od jedne jezgre. Tre-
ba voditi rauna o moguem proirenju, koje se moe povoljnije iz-
vesti uz izdueni glavni hodnik. U sebi zatvorene komunikacije treba
izbjegavati jer se u tomsluaju proirenja mogu izvesti samo uz po-
veane trokove i zahvate u postojee prostore. Raspored bolnikih
prostorija po visini treba projektirati tako da se funkcije njege, li-
jeenja, opskrbe i otpreme otpada, dolaska leeih bolesnika, gos-
podarskog dvorita, podzemne garae, skladitenja, uprave i lije-
nikih usluga mogu racionalno povezati i dosei. Ogledni primjer
vertikalne dispozicije moe izgledati kako slijedi:
Arh. Schuster, Pechtotd +p.
na vrhu:
2.-3. kat
1. kat
prizemlje
1. podzem-
na etaa
2. podzerrv
na etaa
helidrom, centrala za klimatizaciju, nastava o njezi
bolesnika, laboratorij;
stacionari za njegu;
operacijsko podruje, centralna sterilizacija, intenzivna
njega, rodilite, rodilje, dojenad;
predvorje, radiologija, lijenike usluge i ambulante,
doprema leeih bolesnika, prijamhitnih sluajeva,
informacije, uprava, kafeterija;
skladite, fizikalna terapija, kuhinja, centrala za klima
tizaciju i ventilaciju, terapija zraenjem, linearni
akcelerator;
garaa, elektroopskrba.
* U
* l
N.
( 2) Arh. Prof. Rossmann i partner (natjeajni rad za bolnicu u Erfurtu)
v
, 1 ' V " V
( 4) Arh. Hasek i Unterholzner
l i t *
( 6) Arh. Heinle - Wischer i partner
S ^B I S
Arh. Ondra i Heinzelmann

550
BOLNICE
OBLICI GRAEVINE
Ambulante
Posebno je vano kako su ras-
poreene prostorije za ambu-
lantno lijeenje. U ranoj fazi pro-
jektiranja treba uzeti u obzir da
se moraju razdvojiti putovi za
ambulantne hitne sluajeve i oni
za stacionarne pacijente. Gravi-
tirajui broj pacijenata ovisi o
veliini i postojeim specijali-
stikim smjerovima bolnice. Pri
velikoj i redovitoj navali ambu-
lantnih pacijenata moe se stvo-
riti vlastiti prostor odvojen od
ostalih bolnikih djelatnosti.
Meutim, mora postojati brza
veza s rendgenskim i operacijs-
komodjelima. Treba raunati na
sve vee znaenje ambulant-
nog operiranja (vee ekaonice,
vie prostorija za ambulante).
Pri mj er proj ekti ranj a
U esterokatnoj zgradi vertikal-
na je struktura tako sastavljena
da se podruja njege nalaze iz-
nad podruja za zbrinjavanje,
preglede i lijeenje. U prizemlju
je prijamhitnih sluajeva, ambu-
lanta i rendgenski odjel, a na pr-
vom katu operacijski odjel i in-
tenzivna medicina.
Konstrukcijski raster je 7,20 x
7,20 m.
Zgrada je koncipirana tako da
se moe izgraditi u 3 faze i da se
povezuje s postojeom graevi-
nom. Vertikalna komunikacija
ostvarena je s 2 bloka dizala, u
svakom po 4 dizala i 1 stubi-
tem. Na uglovima svake iz-
graene faze graevine smje-
tena su stubita za upotrebu u
nudi. Horizontalna komunika-
cija obavlja se glavnim hodni-
kom (magistrala) irine 3,60 m.
Treba obratiti panju na razliite
visine etaa podruja za lijeen-
je (4,50 m) i podruja za njegu
(3,40).
0 C 0 5 D D
( T ) Tlocrt prizemlja Gradske bolnice Berlin-Reinickendorf Arh.. Mulberger, Schlenzig, Schneider
551
Shematski tlocrt kantonalne bolnice Basel-Stadt

BOLNICE
RED MJ ERA- QP
Koordinacija mjera. Za ispunjenje zahtjeva projektne strategije nudi
modularni red mjera najpovoljniju polaznu osnovu. Taj je red mjera de-
finiran u DIN-u 18000. Da bi se odredila namjena, poloaj i dimenzije
mekog elementa graevine, u DIN-u 18000 utvreni su odnosi, osno-
vni moduli i multimoduli (-> DIN 18000). Za gradnju bolnica pre-
poruuju se prioritetne mjere 12 M =1,20 m. Ako su inkrementi mjera
preveliki, treba primijeniti prioritetne mjere 6M ili 3M. Svi se elementi
graevine uklapaju u taj rasterni sustav i meusobno usklauju. Posta-
vljanjem osnovnog rastera, po horizontali i vertikali, moe se ucrtati no-
siva konstrukcija. Utvrivanje mjera donosi znaajne posljedice za
graevinsku proizvodnju. Na tritu prisutni graevni sustavi moraju se
prilagoditi redu mjera. Zbog toga treba pri projektiranju pretpostaviti
neke uobiajene standardne mjere. Kratki rokovi graenja, laka zamje-
na elemenata graevine i s tim povezani minimalni poremeaji nor-
malnog koritenja posljedica su primjene reda mjera. Prikazan je she-
matski tlocrt kantonalne bolnice grada Basela u koji su unijeti raster
konstrukcije, dimenzije stupova, poloaj fasada te poloaj i dimenzije
jezgri i okana.
Odreivanje rastera. Chelsea - Hospital i Westminster - Hospital u
Londonu jedna je od najveih bolnica u Europi i pokazuje kako se bol-
nica te veliine moe projektirati i izvesti jednim jednostavnim ra-
sterom. Velika unutarnja dvorita omoguuju prirodnu rasvjetu veine
prostorija u svim etaama. Projektni raster je priblino 7,20x2,20 m,
koji omoguuje sve daljnje podjele. Prostorije za preglede i sobe s kre-
vetima (osovinska mjera irine 3,60 m) mogu se uklopiti u tu koncep-
ciju. Potrebna stubita u nudi smjetena su u unutarnjim dvoritima ili
ispred zgrade.
I i I I i i
Trei kat bolnice Chelsea-Westminster u Londonu
1 1 ~ ~ j - - i -
" 1 - 1 t " T -
Arh.. Sheppard Robson
552
Funkcionalna podruja
I nt enzi v na nj ega
Po s eb n a nj ega
No r mal n a nj ega
Funkcionalno podruje 1 - njega
Op er ac i j a
So b a z a b u en j e
Rehabi l i t ac i j a
Fi zi k al na t er api j a
Ren d g en s k a di j agnost i ka
Nu k l ear n a di j agnost i ka
Radi ol ogi j a
Kl i ni ko-kemi j ski l abor at or i j
Kl i ni ko-f i zi kal ni l abor at or i j
Kl i ni ko-neur of i zi kal ni l abor at or i j
Cent r al ni pr i j em i pr egl ed p ac i j en at a
Ra ao n i c a
Di j al i za
Specijalistiki odjel Anestezija
Specijalistiki odjel Oi
Specijalistiki odjel Kirurgija
Specijalistiki odjel Ginekologija
Specijalistiki odjel Porodnitvo
Specijalistiki odjel Otorinolaringologija
Specijalistiki odjel Interna medicina
Specijalistiki odjel Pedijatrija
Specijalistiki odjel Neurokirurgija
Specijalistiki odjel Neurologija
Specijalistiki odjel Psihijatrija
Specijalistiki odjel Rendgenologija
Specijalistiki odjel Urologija
Funkcionalno podruje 2 - dijagnostika/terapija
Funkcionalno podruje 3 - istraivanje
Funkcionalno podruje 4 - patologija
Funkcionalno podruje 5 -
Knjinica
Arhiva
kolovanje/usavravanje
Funkcionalno podruje 6 - znanstvena informacija
Deurstvo
Banka krvi
Funkcionalno podruje 7 - posebni interdisciplinarni odjeli
Uprava
Prijampacijenata
Funkcionalno podruje 8 - uprava/management
Garderoba za osoblje
Kantina
Duani
Ostalo - objekti za potrebe pacijenata
Funkcionalno podruje 9 - drutveni zadaci
Priprema hrane
Glavno skladite
Centralna sterilizacija
Apoteka
Praonica
Odravanje kreveta
Uklanjanje otpada
Transportna sluba
Funkcionalno podruje 10 - opskrba/odvoz
Foyer
Sluba za ienje
Odravanje
Funkcionalno podruje 11 - ostale funkcije
Funkcionalno podruje 1 11 potrebne povrine
Za zaokruenje i toleranciju pri projektiranju (max. 2- 3%)
Potrebna povrina (ukupno)
Mogui programprostora velike bolnice, kojimsu obuhvaena sva struna

podruja
BOLNICE
DIN 18000
Raster konstrukcije
Raster konstrukcije mora omoguiti dobro voenje komunikacija,
kao i razdvajanje pogonskih podruja u zone za glavne djelatnosti,
pomone djelatnosti i promet.
Usporedba pojedinih pogonskih podruja i njihovih potrebnih pro-
storija dovodi do rastera konstrukcije koji je prikladan za sva po-
gonska podruja.
Praksa je pokazala da su pogodne mjere konstrukcijskih rastera od
7,20 m odnosno 7,80 m.
U raster razmaka stupova od 7,20 m ili 7,80 m mogu se najpovolj-
nije uklopiti razliita pogonska podruja. Manji konstrukcijski raste-
ri nisu povoljni jer se teko mogu uklopiti velike prostorije (npr. ope-
racijska dvorana), koje bezuvjetno moraju biti bez stupova. Armira-
nobetonske stropove treba oblikovati bez podvlaka kako ne bi
nastale smetnje za kune instalacije.
Program prostorija
Za postavljanje konstrukcijskog rastera i tlocrtne osnove treba izra-
diti program prostorija iz kojeg proizlazi raspored i zahtjevi itave
bolnice. Pri tome se, ovisno o vrsti bolnice, ne ispunjava cjelokupni
mogui program prostorija, ve ga se pokriva samo djelomino.
Program prostorija mora se s korisnikom tono dogovoriti, a koris-
no je izraditi knjigu prostorija.
Uska suradnja projektanata i korisnika spreava mogunost kasni-
jih problema.
Mogue oblikovanje centralnog dijela bolnice utjee na vrstu i ve-
liinu pojedinih pogonskih podruja. Uz pomo orijentacijskih velii-
na za pojedine povrine mogue je stei pregled nad veliinom po-
jedinih pogonskih podruja. Pri tome su te veliine samo preporu-
ka, a ovise o specijalistikom usmjerenju i kapacitetima
predvienog objekta.
Povrina cijele bolnice,
ukljuujui funkciju
opskrbe i otpreme
40-- 80 m
2
KP (korisne povrine/
plan. kapacitet leaja
Odjel za njegu 19 - 25 m
2
KP/ plan. kap. leaja
Intenzivna terapija 30 - 40 m
2
KP/ leaj
Odjel za operacije 130 -160 m
2
KP/ operacijski trakt
Rehabilitacija 19 - 22 m
2
KP/ mjesto za terapiju
Fizikalna terapija 68 - 75 m
2
KP/ mjesto za terapiju
Rendgen 60 - 70 m
2
KP/ pr. za dijagnostiku
Radiologija 300- 250 m
2
KP/ ureaj
Sobe za buenje 25- 30 m
2
KP/ leaj u sobi za buenje
Nuklearnomedicinska dijagnostika 100 -150 m
2
Klinika fiziologija 80 -100 m
2
Klinika neurofiziologija 78 -100 m
2
Centralni prijam pacijenata : 140 -160 m
2
KP/ pr. za pregled/
lijeenje
Poroajni odjel 85- 100 m
2
KP/ raaonica
Dijaliza 70- 80 m
2
KP/ leaj za dijalizu
Struni odjeli 55- 75 m
2
KP/ pr. za pregled/
lijeenje
Povrinske smjernice za normalnu bolnicu
553
Bolesnike sobe
Hodnik stacionara / odjel za njegu
Hodnik
3,00
( 2) Glavni hodnik (magistrala)

1 bolje 2 25
L L L
Hodnik za lijenike sobe
( 4) HoaniK, aosiava, skladitenje ( 5) Hodnik za operacijski trakt
lo
Prostor ispred dizala
I v J -
Bolniki hodnik, odjel intenzivne
njege
Hodnik, prostor ispred dizala
fl
li
t
Nosivost kg 1600 2000 2500
irina voznog okna c 2400 2400 2700
Dubina voz. okna d 3000 3000 3300
n T
irina kabine a 1400 1500 1800
Dubina kabine b 2400 2700 2700
irina vrata kabine e 1300 1300 1300
Visina kabine 2300 2300 2300
Visina vrata kabine 2100 2100 2100
Doputen br. osoba 21 26 33
BOLNICE
HODNICI, VRATA, STUBITA, DIZALA - >QQ
Hodni ci 0 -
Hodnike treba dimenzionirati za najvei promet koji se moe oeki-
vati. Openito pristupani hodnici moraju biti iroki najmanje 1,50 m.
Hodnici po kojima se prevoze leei bolesnici moraju imati korisnu
irinu od najmanje 2,25 m. Ovjeeni strop moe na hodnicima biti
sputen do 2,40 m. Zbog osvjetljenja i zraenja, prozori ne bi smje-
li biti meusobno udaljeni vie od 25 m. Korisna irina hodnika ne
smije se smanjiti stupovima, istacima i ostalim graevinskim ele-
mentima. U skladu s propisima treba predvidjeti vrata koja e tititi
od dima.
Vrata
Pri konstruiranju vrata treba voditi rauna o higijenskimzahtjevima.
Povrinski sloj mora dugo biti otporan protiv sredstava za ienje i
dezinfekciju. Vrata moraju ispunjavati iste uvjete akustine izolacije
kao zidovi koji ih okruuju. Preporuuje se dvoslojna konstrukcija
vratnih krila, koja mora apsorbirati zvuk od najmanje 27 dB. Svijet-
la visina vrata ovisi o vrsti i namjeni:
normalna vrata 2,10-2,20 m
prolaz za osobna vozila 2,50 m
prolazi za transportna sredstva 2,70-2,80 m
Najmanje visine prilaza i dvorana za leee bolesnike 3,50 m
Stubi ta
Iz sigurnosnih razloga stubita moraju biti oblikovana tako da mogu
u sluaju potrebe preuzeti cjelokupni vertikalni promet i sprijeiti pri-
jenos buke i mirisa te pojavu propuha. Vrijede sigurnosni i grae-
vinski propisi dotine pokrajine. Stubita moraju obostrano imati ru-
kohvate bez slobodnih krajeva. Zavojita stubita nisu doputena ni
kao stubita u nudi. Korisna irina stubita u nudi i njihovih pode-
sta mora biti najmanje 1,50 mi najvie 2,50.
Vratna krila ne smiju umanjiti korisnu irinu podesta. Doputena vi-
sina stube je 17 cm, pri emu se zahtijeva irina gazita 28 cm. Bo-
lji je odnos visina/irina 15/30 cm. Propis o graenju bolnica: vrata
koja vode na stubite moraju se otvarati u smjeru evakuacije u
sluaju opasnosti.
Di zal a -
Dizala moraju ispuniti zadau vertikalnog transporta osoba, lijeko-
va, rublja, hrane i bolesnikih kreveta. Iz higijenskih i estetskih raz-
loga treba ih dijeliti prema namjeni. U zgradama u kojima se pod-
ruja njege, pregleda ili lijeenja nalaze na gornjim etaama mora
broj dizala za transport kreveta biti najmanje udvostruen. Kabine
tih dizala moraju imati dovoljno mjesta za jedan krevet i dvije osobe
u pratnji. Unutarnje povrine kabina dizala moraju biti glatke radi
lakega pranja i dezinfekcije, a pod mora biti siguran protiv kliza-
nja. Okna dizala moraju biti vatrostalna (vidjeti DIN 4102). Na 100
kreveta treba predvidjeti jedno vienamjensko i najmanje 2 osobna
dizala, te najmanje 2 manja transportna dizala za manje ureaje i
osoblje:
svijetle mjere kabine 0,90 x 1,20 m
svijetle mjere okna 1,25 x 1,50 m
Dizalo za krevete ->s. 197 Dizala za krevete, dimenzije _
554
D pTd T~I 1 "lit
1 Intenzivna njega 4 Barijera za pacijente
2 Operacijski odjel 5 Hodnik, isto
3 Soba za buenje 6 Hodnik, neisto
Arh.. Heinle, VVischer i p.

Operacijski pogon bolnice Katharinenhospital u Stuttgartu, 2. kat
ra
c - l uk
SI. s
co Jn
s
O :=<S
W 3 S
o
k

vrt
, Pr i pr ema
Pr. za r ukovanj e ur eapma I I
" ' I _ / i Tamna komor a
( D Tlocrt sredinjeg operacijskog trakta
BOLNICE
OPERACIJSKI ODJELI - > DD
dostaci naroito velikih centraliziranih operacijskih odjela su po-
veani organizacijski trokovi i poveani rizik od infekcije zbog bro-
jnosti osoba na razliitim poslovima. Nepovoljno je i to to se sep-
tike i aseptike operacije obavljaju na istomradnompodruju. Pro-
gram za septike i aseptike operacijske jedinice mora projektant
dogovoriti s kirurzima i higijeniarima. Danas se u veim bolnicama
uglavnom projektiraju graevinski odvojene jedinice za septie i
aseptike operacije. Izdvojene operacijske jedinice mogu te zahtje-
ve bolje ispuniti. Pri odreivanju lokacije za operacijsku jedinicu tre-
ba ispitati povezanost djelovanja s drugim pogonskim podrujima.
U to se ubraja prijam, hitna sluba, traumatoloka kirurgija, porod-
nitvo, endoskopija, specijalistike i posebne klinike.
Operacijski odjeli
U operacijskom podruju lijee se pacijenti kojima su prethodno di-
jagnosticirana oteenja ili bolesti ako primjenom lijekova to nije
mogue obaviti. Pri projektiranju treba paziti na to da su u blizini in-
tenzivna njega, prostorija za buenje i centralna sterilizacija, jer je
meu tim odjelima jaka povezanost, odnosno mora postojati mo-
gunost brzog pristupa. Mjere higijenskog opreza zahtijevaju odva-
anje operacijskog odjela od ostalog bolnikog pogona. To se odva-
anje postie sustavombarijera. Povoljna je lokacija operacijskih od-
ela ako su centralno smjeteni i lako pristupani u podruju jezgre
bolnice. Prijamhitnih sluajeva mora biti u najkraoj vezi s operaci-
jskim podrujem, jer je u hitnim (nesretnim) sluajevima potrebna
brza doprema u operacijsko podruje.
Sast av oper aci j skog odj el a
prostorija za ulaz
prostorija za izlaz
prostorija za pranje
prostorija za ureaje
Prednost i i nedost aci cent r al i zaci j e
Podruje za operacije do sada se projektiralo unutar bolnice ope-
nito kao centralna jedinica za preglede i lijeenje, namijenjena raz-
liitimspecijalistikim usmjerenjima. To je uraeno radi bolje iskori-
stivosti prostora, opreme i osoblja, medicinskih razloga, boljeg zbr-
injavanja pacijenata jer su centralizirane servisne djelatnosti pod
vodstvom specijalista, a postoje i higijenski razlozi. Mogui ne-
Svakom operacijskom odjelu pripadaju sljedee prostorije:
operacijska dvorana 40- 48 m
2
15- 20 m
2
15- 20 m
2
12-15 m
2
10-15 m
2
U projektu novogradnje mogu eventualno biti 2 operacijske dvora-
ne koje e imati zajedniku prostoriju za izlaz. U operacijskom od-
jelu nuni su kontrolirani prolazi za osoblje, kontrolirani prolazi za
pacijente, isti radni hodnik, radni prostor za anesteziju, kontrolira-
ni prolazi za dopremu i otpremanje, soba za slubujue sestre, pro-
stor za operacijske lafete i prostorija za buenje u neposrednoj bli-
zini.
Uz kontrolirani prolaz za pacijente su i prostori veliine oko 35 m
2
gdje se presvlae kreveti, pripremaju operacijski stolovi i kreveti sta-
cionara. Oprema: umivaonik, elektrina transportna traka za pres-
vlaenje kreveta.
Idealni je tlocrt izdvojenog operacijskog podruja s izravnim
prikljukom na glavnu zgradu. Pri projektiranju novogradnje treba
bezuvjetno predvidjeti mogunost proirenja barem na jednu stra-
nu. Preporuuje se razdvajanje sustava hodnika na hodnik za oso-
blje s vezom na funkcionalne prostorije te hodnike za predoperativ-
ne i poslijeoperativne pacijente.
Tlocrt centralnog operacijskog trakta klinikog centra sjever, Dort-
mund, ima 5 operacijskih dvorana s pripadnim prostorijama. Tu je
provedeno odvajanje predoperativnih i poslijeoperativnih pacijena-
ta. Osoblje se kree na onoj strani gdje je pacijent koji jo nije pod
narkozom.
Tlocrt
555
a ? /Ss.
"izlaz'iz OD f ' U ^
1 locrt opremljenog operacijskog trakta s podzemnomvezoms glavnomzgradom. Soba
za buenje nalazi se etau nie.
Glavne prostorije u operacijskompodruju Arh. Khler/Mller
Voenj e komuni kaci j a
Zbog reduciranja prijenosa klica kontaktima, treba razdvojiti razlii-
te radne procese. Radi ekonominosti i utede prostora danas je
est sustav s jednim hodnikom kojimse bez razlike slue predope-
rativni i poslijeoperativni pacijenti i osoblje, te isti i neisti materija-
li. Bolji su sustavi s dva hodnika kod kojih su pacijenti i osoblje, od-
nosno pacijenti i neisti materijali odvojeni. Do sada jo nije raz-
janjen najbolji raspored pojedinih radnih prostorija pa se
primjenjuju razliita rjeenja. Pozitivnim se ini odvajanje prostora
kojim se kreu pacijenti od radnog prostora operacijskog osoblja.
. BOLNICE
GLAVNE PROSTORIJE OPERACIJSKOG ODJELA
Operacijskoj dvorani prikljuen je niz potrebnih prostorija za zbri-
njavanje i rad. Te su prostorije u tijesnom kontaktu s operacijskom
dvoranom i trebaju biti neposredno povezane. Operacijsku dvoranu
treba po mogunosti dimenzionirati u obliku kvadrata veliine oko
6,50x6,50 m, kako bi se omoguio racionalni rad pri okretanju ope-
racijske platforme u svim smjerovima. Svijetla visina treba biti 3,00
m, a za klimatske ureaje i instalacije predvidjeti 0,70 m. Radi mo-
gunosti fleksibilne funkcije treba operacijske prostorije jednoliko
opremiti. U osnovnu opremu ubraja se varijabilni i prenosivi sustav
operacijskog stola koji se montira na fiksno postolje u sredini ope-
racijske dvorane. Prirodna rasvjeta dvorane psiholoki je povoljna,
ali se esto zbog rasporeda prostorija ne moe postii. Operacijska
dvorana mora imati mogunost zamraenja (npr operacije oka iz-
vode se u vrlo tamnim prostorijama). Prikljuci tehnikih instalacija
danas se najee integriraju u ureaje za anesteziju. U protivnom,
prikljuci za vakuum, duini suboksid i elektrinu struju iz agrega-
ta moraju biti postavljeni najmanje 1,20 miznad poda. Vano je od-
vojiti zonu visoke sterilizacije s dopremom sterilnih instrumenata.
Podjela operacijskih dvorana na septike i aseptike zone medi-
cinski je osporavana, ali kao mjera opreza ipak opravdana. Podovi
i zidovi moraju u cjelini biti glatki i lako perivi, a projektantske ili kon-
strukcijske istake treba izbjei.
Prost ori j a za ot pr emu paci j ent a pod nar kozom
Identino je opremljena kao prostorija za dopremu. Vrata prema
hodniku treba oblikovati kao klizna, svijetle irine >1,25 m.
Prost ori j a za dopr emu paci j ent a pod nar kozom
Veliine je oko 3,80 x 3,80 m. Klizna vrata na elektrini pogon pre-
ma operacijskoj dvorani svijetle irine 1,40 m moraju kroz fiksno
stakleno okno omoguiti vizualni kontakt s operacijskom dvoranom.
Oprema: hladnjak, izljev, ispirai u nizu, ormarii za kanile, priklju-
ci na ureaje za narkozu, prikljuak na rezervni strujni krug.
Praoni ca
Idealna je podjela na istu i neistu prostoriju za pranje, ali higi-
jenske zahtjeve zadovoljava i jedna prostorija dovoljne veliine. Za
svaku operacijsku dvoranu treba predvidjeti 3 umivaonika osigura-
na od prskanja s nonim pogonom. Najmanja irina prostorije je
1,80 m. Vrata prema dvorani moraju biti na elektrini pogon pritis-
komstopala i moraju imati stakleno okno. Radi ekonominosti mogu
biti i tzv. letea vrata.
Prost ori j e za st eri l ni mat eri j al
Veliina ove prostorije je razliita, ali mora biti dovoljno prostora za
odlaganje (police). Za svaku operacijsku dvoranu treba prostorija ve-
liine otprilike 10 - 15 m
2
. Mora postojati izravni pristup iz dvorane.
Prost ori j a za ur eaj e
Ne smije biti suvie udaljena od operacijske dvorane kako bi se izb-
jegli dugi putovi. Povoljan je izravni pristup operacijskoj dvorani. Ve-
liina prostorije oko 20 m
2
.
Prost ori j a za subst er i l i zaci j u/r ad oko anest ezi j e
Moe biti izravno povezana sa sterilnom zonom operacijske dvora-
ne. Prostorija ima neistu stranu za nesterilni, inficirani materijal i i-
stu stranu za pripremljeni sterilni materijal. Istodobna veza s vie
operacijskih dvorana moe biti s higijenskoga gledita problemati-
na. Oprema: praonik, povrina za odlaganje, radna povrina, parni
sterilizatori. Iskljuen je operativni instrumentarij koji se priprema u
centralnoj sterilizacijskoj prostoriji koja se nalazi izvan operativne
zelene zone.
Prost ori j a za gi psanj e
Iz higijenskih razloga ne spada u operativnu zelenu zonu nego u
ambulantno podruje. U hitnim sluajevima pacijenta se mora do-
premiti do operacijske dvorane kroz kontrolirani prolaz.
556
1 Visea kolica za ure. za npr. infuziju 3 Indirektna rasvjeta
2 Visea kolica za ureaje za npr. umj. 4 Dovodi - jaka struja, slaba struja,plin
disanje, monitoring, isisavanje itd.
( T ) Stropni sustav za opskrbu (Fa. Drager)
E
1
O J .
t n
YT
I 0 +
Kl i zno
45 okr et no
ST
@ U prostoriji za buenje treba izbjegavati gusto postavljanje

kreveta. Krevet mora s najmanje tri strane biti dostupan za aneste-
tiara i njegove ureaje. Kabasti dodatni ureaji, npr. stalak za sub-
limat, zahtijevaju mnogo prostora pri transportu. Zbrinjavanje paci-
jenta obavlja se pomou pokretnih medijskih mostova s prikljuci-
ma za vakuum, opojni plin, kisik, struju i svjetlo. U viseim kolicima
smjeteni su svi potrebni ureaji.
Vezu izmeu prostorije za buenje i operacijskog odjela treba ost-
variti pomou vie vrata. U sluaju nude, anestezistu mora biti
omoguen brz dolazak do pacijenta najkraim putem.
(^3) Ureenje operacijske dvorane s pomonimprostorijama Arh. U.+A. VVeicken
Tehni ka i st og prost ora
U tehnici istog prostora popisane su varijante klimatizacije. Karak-
teristina je za to niskoturbulentna struja zraka koji se kree jedno-
likom brzinom(0,45 m/s). Ovo strujanje gura sve slobodne bakteri-
je i estice ispred sebe te ih uklanja iz prostorije. U idealnom slua-
ju postie se bolje oslobaanje od klica nego uobiajenim
ureajima.
Dodatnom strujomzraka usmjerenog prema operacijskom podru-
ju mogu se turbulencije zraka izbjei. Mijeanje zagaenog zraka sa
svjeim(isti zrak u prostoriji) moe se u znatnoj mjeri sprijeiti. Hi-
gijenski i bakterijski isto operacijsko podruje mora biti veliko oko
3,00 x 3,00 m.
BOLNICE
POSTOPERATIVNA NJEGA - > QD
Post oper at i vno nadzi r anj e paci j enat a
Prostorija za buenje mora primiti postoperativne pacijente iz vie
operacijskih dvorana. Broj potrebnih kreveta iznosi 1,5 x broj ope-
racijskih dvorana. Prikljuena je mala prostorija s ureajima za ispi-
ranje i odvod. Mora postojati promatrako mjesto za sestru, odakle
se vide svi kreveti. Za orijentaciju pacijenta korisna je danja ras-
vjeta.
Prost ori j e za pomone f unkci j e
Te funkcionalne prostorije ne moraju biti u neposrednoj blizini ope-
racijske dvorane. Preporuuje se da su odvojene hodnikomkoji nije
namijenjen kretanju pacijenata.
Prost ori j a za bor avak sest ar a
Dimenzije ove prostorije ovise o veliini operacijskog odjela. Za sva-
ku operacijsku ekipu (lijenici, sestre instrumentarke, anestezisti)
treba raunati s osam suradnika. Za operacijske jedinice s vie od
dvije dvorane preporuuje se prostorna podjela na puae i
nepuae. Prostorija za boravak mora biti opremljena dovoljnim
brojem stolica i ormara, te jednim umivaonikom.
Radna soba gl avne sest r e
Treba se nalaziti u sredinjem prostoru i imati velike staklene plohe
radi nadgledanja radnog hodnika. Osim pisaeg stola, potrebni su i
ormari i zidni plan za praenje organizacijskih pitanja.
Prost ori j a za pi sanj e i zvj et aj a
Veliina te prostorije ne treba imati vie od 5 m
2
, jer u njoj lijenici
samo piu izvjetaje nakon operacije. Nije prijeko potrebna.
Prost ori j a za medi kament e
Slui za anestetike i operativne medikamente i materijale. Radi u-
tede prostora: rolo - regali. Veliina prostorije treba biti oko 20 m
2
.
Prost ori j a za i enj e
Dovoljna je veliina od 5 m
2
. Treba biti blizu operacijske dvorane
koju poslije svake operacije treba istiti i dezinficirati.
Povr i na za i st e kr evet e
U blizini izdvojenog mjesta za pacijente treba predvidjeti dovoljnu
povrinu za iste, pripremljene krevete. Za svako operacijsko mje-
sto treba imati jedan dodatni isti krevet.
Zahodi
Zahodske prostorije smiju se nalaziti samo u izdvojenom podruju,
a u operacijskom podruju treba ih izbjegavati iz higijenskih razlo-
ga-
Kl i mat i zaci j a
Tehnika ventiliranja filtriranjem, razrjeenjem i potiskivanjem zraka
pridonosi smanjenju broja bakterija. Odgovarajui kondicionirani
zrak u potrebnoj koliini doprema se ureajem za ventilaciju. Da bi
se postigle primjerena dekontaminacija zraka izmeu dviju operaci-
ja, potrebno je 15- 20 izmjena zraka na sat. Za odravanje prihvat-
ljivo sterilne zone u operacijskoj dvorani ne smije se pojaviti nekon-
trolirani dotok zraka iz okolnih prostorija. To se moe postii nepro-
pusnim zatvaranjem operacijske dvorane i/ili zatitnim pretlakom
(povieni tlak zraka u prostorijama koje treba tititi). DIN 1946, dio
4., daje podatke za smjer strujanja zraka izmeu prostorija operaci-
jskog podruja. Pri tome je u operacijskoj dvorani tlak najvii kako
bi se sprijeio dotok zraka iz prostorija za narkozu. Najnii tlak tre-
ba vladati u pomonim i funkcionalnim prostorijama.
557
1 Operac. svjetiljka za stropnu montau
2 Operacijski stol s fiksnimpodnojem
3 Zidno ili stropno klatno
4 Ureaj za narkozu
5 Stalak za posude, s grijanjem
6 Crpka za usisavanje, elektrina
7 Osvijetljena ploha za rendgen, snimke
8 Stoli s priboromza anesteziju
9 Stolovi s instrumentima
10 Kanta za otpatke, posuda za
upotrijebljenje instrumente
11 Stalak za posude, bez grijanja
12 Stoli s priboromza ivanje
13 Noni kontakti
14 Okretna stolica bez naslona za kirurga
15 Stalak za bubanj
16 Stalak za infuziju
OPERACIJA
BOLNICE
SIGURNOSNI UVJETI QD
Plan ureenja kirurke operacijske

dvorane
Vrata: operacijska dvorana treba s prostorijama za anesteziju i
buenje, praonicomi prostorijomza sterilni materijal biti povezana
kliznimvratima na elektrini pogon. Vrata su na strani zida suprot-
noj od operacijske dvorane kako se ne bi ograniavao prostor. Me-
hanizmi za otvaranje se iz higijenskih razloga aktiviraju nogom, tj.
sklopkomna podu. Za funkcionalne prostorije zadovoljavaju okret-
na vrata svijetle irine 1,00 m.
J ajolika operacijska prostorija s

ugraenimreflektorima, koji se ( 3)
mogu ukljuivati po izboru
Arh.. Nelson
..t^r.
8
.9? ...J ... A99S I:...
( 7) Pomina stropna svjetiljka
Glavnimse prostorijama za anesteziju smatraju prostorije u kojima
stalno ili povremeno treba raunati na pojavu eksplozivnih mjeavi-
na plinova ili para sa zrakom, kisikomili opojnim plinom.
Timprostorijama pripadaju i operacijske dvorane, prostorije za pri-
premu i prostorije za gipsanje.
Zbog mogue vee koncentracije anestetikim plinovima u zraku,
moraju svi elektrini i elektromedicinski prikljuci biti najmanje 1,20
m iznad razine poda.
Mjere zatite od eksplozije odnose se i na spreavanje elektrosta-
tikog naboja.
Zati tne mj ere u glavnimprostorijama za anesteziju su:
- izbjegavanje materijala kod kojih trenje ili razdvajanje izaziva vi-
soki statiki elektricitet (plastine krpe),
- upotreba vodljivih materijala (npr. vodljiva guma),
- izjednaenje naboja vodljivim podom,
- odravanje konstantne vlanosti zraka izmeu 60 i 65 %.
Za operacijske ureaje potreban je rezervni izvor struje, kako bi se
u sluaju prekida struje operacija mogla nastaviti i dovriti.
Meu ostalim, moraju stalno biti na raspolaganju:
- najmanje jedna operacijska svjetiljka za svako operacijsko mjesto
tijekomnajmanje tri sata,
- ureaji za odravanje vitalnih tjelesnih funkcija, npr. za disanje,
anesteziju i reanimaciju.
Za operacijske dvorane u kojima rade rendgenski ureaji vrijedi DIN
6812. U njemu su propisane debljine olova koje slui za oslabljenje
zraenja, tako da najvee doputene vrijednosti ne budu preko-
raene. Vrata takoer moraju imati olovne uloke (npr. 1,00 mm).
DIN 6811 daje faktore ekvivalencije za uobiajena gradiva, primje-
rice za elik, beton ili opeku.
Prema DINU-u 4102, prostorije u kojima se uvaju sredstva za nar-
kozu moraju biti vatrootporne i ne smiju biti povezane s prostorija-
ma za operacije, porode i narkozu.
Rasvj eta
Rasvjeta operacijskog podruja mora biti ureena tako da se prema
razliitim poloajima operacijske rane mogu ostvariti odgovarajui
smjerovi upada svjetla.
Najee upotrebljavani ureaj jest pomina operacijska svjetiljka
koja visi sa stropa.
Taj se ureaj sastoji od pomine stropne svjetiljke koja je najee
opremljena dodatnomsvjetiljkomu obliku malog satelita. U glavnoj
se svjetiljci nalazi mnotvo manjih svjetiljaka kako bi se izbjegle ot-
re sjene. Rjee se danas projektiraju jajolike operacijske dvorane s
reflektorima ugraenima u strop.
DIN 5035, dio 3., daje smjernice za rasvjetu u bolnicama. Prema nji-
ma, nominalna jaina svjetla za operacijske dvorane iznosi 1000 lx,
a za operacijske pomone prostorije 500 lx. @
Central na steri l i zaci j a
U tomse prostoru priprema cjelokupni instrumentarij bolnice. Mjero-
davni udio ima operacijski odjel sa 40%, te operacijska intenzivna
medicina i interna intenzivna medicina svaka sa 15%.
S obziromna to, centralnu bi sterilizaciju trebalo smjestiti u blizini tih
specijalistikih podruja. Zbog veeg prometa osoba i dobara ne
preporuuje se smjetaj u zelenoj zoni. Broj sterilizatora ovisi o ve-
liini bolnice i operacijskih odjela. Veliina sterilizacijske prostorije
treba biti oko 40 do 120 m
2
.
( 5) Centralna sterilizacija St. Elisabeth Halle/S. Arh.. U. +A. Weicken
558
3
3
n u
Hodnik O
O
c
r
Strana
Veliina prost. B prema OD
4,80:
Mehaniki ureaj za premjetaj pa-

cijenta na operacijski leaj kao pre-
gradni element izmeu operacij-
skog stola i prilaza odjelu (Maquet)
Primjer ugradbe Transmaqueta u

zatvorenoj prostoriji za premjetaj
4, 20
p
O w l
^ m a
EJ a
( 3) Izdvojeni prostor za osoblje ( 4) Izdvojeni prostor za osoblje
D * |
o m s a .
i s
i z L _ B
( 5) Izdvojeni prostor za osoblje
Izdvojeni prostor za osoblje i posjet-

itelje
3,60
| I o
i
o
<o
,
C3
- A- s a
^g^ Izdvojeni prostor za osoblje i posjet-
itelje
4,20
. o n
m c
lool [5
. BOLNICE
IZDVOJ ENI PROSTORI
Izdvojeno podruje jest meuprostor izmeu podruja za njegu i
podruja za dijagnostiku / terapiju.
Takvi izdvojeni prostori - prema namjeni i specijalistikom podruju
razliito su oblikovani i opremljeni: za posjetitelje, za osoblje, ili za
jedne i druge, za opskrbu i otpremu za radna odijela, izdvojeni pro-
stor ispred prostorija za intenzivnu njegu. Osim toga, izdvojeni se
prostori razlikuju prema higijenskoj funkciji (kontaktna barijera,
zrana barijera), te prema graevinskim zahvatima (jednokomorne
i viekomorne, aktivne i pasivne s gledita tehnike ventiliranja).
U i zdvoj eni prostor za paci j ente doprema se pacijent kojeg treba
operirati i tamo se pacijent pomou mehanikog ureaja premjeta
na operacijsku plohu.
Savezni ured za zdravstvo zahtijeva diobu na istu i neistu stranu.
Granica se moe oznaiti pragom preko kojeg se ne mogu prevesti
kolica s leajem. Mora postojati slobodan prolaz za hitne sluajeve.
Kroz i zdvoj eni prostor za osobl j e dolazi medicinsko osoblje od-
vojeno po spolu u terapijsko podruje.
Kroz neistu vanjsku prostoriju, u kojoj se presvlai i pere, dolazi se
u istu unutarnju prostoriju gdje se oblai operacijska odjea i zatim
odlazi u operacijsku jedinicu. Pri odlasku se upotrijebljena odjea
ostavlja u neistoj prostoriji i naputa se izdvojeni prostor.
Zajednike izdvojene prostore za osobl j e i posjetitelje treba
predvidjeti ispred pogonskih mjesta koja najprije mogu biti izvor in-
fekcija (izolacijski i intenzivni odjeli). Ovdje su dovoljni jednokomor-
ni sustavi koji zahtijevaju manje prostora.
Kroz izdvojene prostore za opskrbu i otpremu prolaze visoko-
sterilizirani materijali, ureaji i rublje u pogonsko mjesto. Te prosto-
rije esto slue i kao skladite. Ne moraju biti izvedene kao poseb-
ne prostorije, ve mogu nastati i kao odvojeni dio prometne povri-
ne. U tom se sluaju mora u pogonskoj jedinici predvidjeti dovoljno
prostora za skladitenje sterilnog materijala ili otpada.
Ne smije se odustati od izvedbe izdvojenog prostora za otpremu jer
skladita otpada unutar pogonske jedinice mogu biti izvor opasno-
sti od infekcija.
Izdvoj eni prostori za radna odijela nalaze se na prijelazu izmeu
podruja s razliitim higijenskim zahtjevima (npr. izmeu neiste i i-
ste strane pripremanja kreveta) i ispred prostorija koje treba tititi od
infekcije ili koje mogu biti izvor infekcije (npr. stacionari za izolaciju).
Izdvoj eni prostori i spred prostorija za i ntenzi vnu nj egu potreb-
ni su otprilike ispred 30% pogonskih jedinica, a treba ih dogovoriti s
bolnikim higijeniarom. Takav prostor sadri jedno radno mjesto za
stalno nadziranje najteih bolesnika i omoguuje radove oko njege
te dezinfekciju pribora.
^g^ Izdvojeni prostor za osoblje i posjet-
itelje
9 ifl
iProstor za
jodlaganje
ureaja
i
[Prostor za
>odlaganje
'kolica za
i transport i
"i robu
i
3.00
i J P ,
u t
1 Odlagalite za rublje
2 Garderobni ormari
3 Stol s i nstrumentima
4 Leaj na kotaima
I
3 Q
(S)
Izdvojeni prostor za opskrbu
Izdvojeni prostor za otpremu
Izdvojeni prostor za presvlaenje u

kute
Izdvojeni prostor ispred odjela za
intenzivnu njegu
559
( T ) Odjel za intenzivnu njegu s osamleajeva Arh. W. +A. VVeicken
Pri b. I
za i .
CD
Kupaoni ca

Pri b.
za i .
Prost ori j a za
med. sest r e
Radna prost ori j a
Radno mj est o
, 0 ,
Radno mj est o
. n
EZ3 E Z ] E Z ]
n n E z n E Z J
m
Odjel za intenzivnu njegu s 2 x 6 =12 kreveta; bolnica St. Vinzenzstift, Hanover

Arh.. Gruson, Kuschel, Ulbricht, Tschirschvvitz
o
n
o
o
-
oo
c
, c

I 1 0
1
0
o
2 o o
n
LJ di
7,50
Odjel za intenzivnu njegu, manji odjel
8 leajeva u jednokrevetnim prostori-
jama odijeljenimstaklenim pregrada-
ma Arh.. Deilmann
. BOLNICE
PODRUJE INTENZIVNE NJEGE
Intenzi vna nj ega. U intenzivnoj se medicini zbrinjavaju pacijenti sa
znatnimili vrlo velikimporemeajima vitalnih funkcija. esto se tak-
vi pacijenti dopremaju iz ambulante za hitnu pomo. Nuna je izra-
vna i kratka veza s ulazomza leee bolesnike, operacijskim odje-
lomi deurnom lijenikom slubom (anestezija). Lijenici i medi-
cinsko osoblje moraju trajno nadzirati pacijente. Specijalizirane
bolnice mogu imati posebne odjele za bolesnike s opeklinama ili za
psihike bolesnike.
Organi zaci j a intenzivne medicine postavlja se prema specijali-
stikimdisciplinama kao npr. neurokirurgija, kirurgija srca i toraksa,
transplantacijska kirurgija i neurologija, ili prema irim podrujima
kao to su kirurgija ili interna medicina. Za ope bolnice bez nag-
laenog specijalistikog usmjerenja uobiajena je podjela intenziv-
ne medicine na kirurgiju i internu medicinu.
Ral amba. Intenzivna njega mora biti prostorno odvojena i pristu-
pana kroz sustave izdvojenih prostora (higijena). Treba uzeti u ob-
zir da se prema propisima o graenju bolnica svaka stanica inten-
zivne njege mora izvesti kao odvojeni poarni odjeljak. Osimizdvo-
jenih prostora za pacijente i osoblje, treba i za posjetitelje predvidjeti
izdvojeni prostor (ekaonicu) za pristup odjelu. Sredite svakog in-
tenzivnog stacionara mora biti mjesto za deurne sestre s pogle-
dom u svaku od prostorija. Prostorija za buenje operacijskog od-
jela esto se prikljuuje intenzivnoj njezi jer pacijente zbrinjava isto
osoblje (ekonominost!).
Broj paci j enata u jedinici iznosi od 6 do 10 kako bi se izbjegla pre-
optereenost lijenikog i medicinskog osoblja te pacijentima osi-
gurala najbolja mogua njega. Na svaku jedinicu (6-10 kreveta) do-
lazi jedno mjesto za deurnu sestru, jedno isto radno mjesto (pri-
prema lijekova i infuzije), te jedna prostorija za materijal i
instrumente.
Razmj etaj kreveta. Kreveti se mogu postaviti u otvorenom, zat-
vorenomili kombiniranom rasporedu. Za otvoreni raspored potreb-
na je prostorija velike tlocrtne povrine. S centralnog mjesta za
deurnu sestru lako se nadgledaju svi kreveti, a optiko razdvaja-
nje pacijenata postie se poluvisokim, po mogunosti lako pokretnim
pregradama. Pri zatvorenom rasporedu pacijenti su meusobno
prostorno odvojeni. I u tomsluaju moraju prostorije biti dostupne s
centralnog radnog mjesta sestre. S higijenskog i psiholokog gle-
dita, prednost ima zatvoreni raspored jer pacijenti inae reagiraju
krajnje nervozno i osjetljivo. esto primjenjivano kompromisno
rjeenje jest smjetaj 2 - 3 kreveta u jednu prostoriju. Idealni tlocrt
sa zvjezdoliko rasporeenim sobama oko mjesta deurne sestre
esto nije mogue izvesti iz prostornih razloga, pa je stoga najei
raspored u n i z u ^.
Za pomone funkci j e treba projektompredvidjeti sljedee elemen-
te i prostorije: operacijska dvorana za male zahvate (25 - 30 m
2
},
mjesto za laboratorij, ajna kuhinja, radna prostorija za anesteziju
10 m
2
, ista prostorija za materijal, neisti radni prostor, prostor s pri-
borom za ienje, ekaonica za lanove obitelji, prostorija za pri-
premu lijenika, prostorija za dokumentaciju, eventualno prostorija
za razgovore, za sanitarne ureaje (u dogovoru s higijeniarom).
Hi gi j enski uvj eti . Pogonska jedinica mora u medicinsko - tehni-
komsmislu biti neovisna. Uz svaki krevet treba ugraditi prikljuke za
kisik, komprimirani zrak i vakuum. Osim uobiajenih prikljuaka
struje, moraju se predvidjeti i prikljuci slabe i jake struje za dozi-
vanje sestre i pokretne rendgenske ureaje (zatita od zraenja).
Pol oaj pogonske j edi ni ce. Kirurka intenzivna medicina treba biti
blizu i po mogunosti u razini operacijskog odjela, a interna intenzi-
vna medicina u blizini pogonskih jedinica za prijambolesnika i hitnu
pomo. Intenzivni stacionar bez specijalistike namjene treba smje-
stiti blizu ambulante i operacijskog odjela. Povoljne su kratke ko-
munikacije do klinikog laboratorija i spremita krvi.
Sastavljanje podgrupa od 4 dvokrevet-
ne sobe s po dva sanitarna vora i rad-

nim mjestom za medicinske sestre.
Arh.. Deilmann
560
Podruja njege
Podruja njege izvode se kao zatvorene cjeline. Prolazni promet
treba izbjei, to se postie metodikim projektom voenja komuni-
kacija (vidjeti magistrale). Bolesnike sobe moraju imati prirodno
osvjetljenje, a funkcionalne prostorije (terapija, soba za sestre, lje-
karna) mogu se projektom predvidjeti u unutarnjem umjetno osvi-
jetljenom dijelu.
Odjeli za njegu
Odjeli za njegu najee su namijenjeni nekom specijalistikom us-
mjerenju i podijeljeni su u podruja za njegu. Svakom podruju nje-
ge treba pripasti 16-24 kreveta kako se ne bi izgubila preglednost.
Radi utede osoblja za njegu esto se za dva podruja predvia
BOLNICE
PODRUJ E NJ EGE -> QD
jedno mjesto za deurnu sestru (30 - 34 pacijenata). Oprema sobe
ovisi o vrsti i teini bolesti. Razlikuju se sljedea podruja njege:
podruje normalne njege - podruje intenzivne njege - podruje po-
sebne njege.
Za podruja intenzivne i posebne njege broj je kreveta po grupi
manji, ali ovisno o veliini itave bolnice, to je otprilike 6 do 12 kre-
veta. Sobe treba urediti tako da su kreveti pristupani s tri strane,
uz dovoljnu slobodu kretanja. Mora postojati dovoljan broj ormara
za pacijente i dovoljno prostora za pomona sredstva (kolica za ho-
danje, none posude) i ostale potreptine za njegu.
Stubite
Arh.. U. +A. VVeicken
Arh.. Caiser/Feigebutz
(3) Odjel
Cetverokrevetna soba @ Lijenici

Dvokrevetna soba @ Sestre
Prostorija za izolaciju ( 6 ) Izljev
za njegu, 90 do 96 kreveta
@ Prostorija za pregled pac. Kupaonica @ Gl avna sestra
( a) aj na kuhinja Ql ) Gard. za osoblje (J6) Konzultacije, pregled
( 9) Lj ekarna (12) Prijava M7) Prostorija za osoblje
Pro. za borav. pac. (20) Ureaj i
(14) Primarius (2?) Pribor za ienje
Tajnitvo (28) Kronini hepatitis
3 ) Kuna dijaliza ($9) Hemodi j al i za
24) Garderoba Filtri
25) Kontrola bubrenih funkc. @ Povijesti bolesti
6) Traj na dijaliza (32) Rendgenske slike
27) Hemodi j al i za, peri toneal
Arh.. Suter i Suter
561
BOLNICE
Jedi ni ce za normal nu nj egu namijenjene su opem stacionarnom
zbrinjavanju bolesnika (teite itave djelatnosti bolnice), naroito
onih ije je lijeenje kratko i akutnih bolesnika s preteno kratkim bo-
ravkom. J edinice za normalnu njegu mogu se dopunjavati prema
potrebnoj povrini i organizacijskoj strukturi. Oslobaaju se tekih
bolesnika premjetajui ih u jedinice za intenzivnu njegu.
Jedi ni ce za i ntenzi vnu nj egu pacijenata pod trajnim nadzorom pri-
kljuene su uglavnom odgovarajuim dijagnostikim i terapijskim
prostorijama. Te se prostorije trebaju projektirati s veim dimenzija-
ma od onih za normalnu njegu, jer treba biti vie mjesta za instru-
mente i pribor.
Nickl +partner
Arh.. J oedicke i p.
Mnchen
3,10
A o / l
n .
4
3,90
U j edi ni cama za posebnu njegu lee pacijenti s posebnim pot-
rebama. To su novoroenad, infektivni bolesnici, pacijenti pod nad-
zorom, kronini bolesnici, bolesnici na rehabilitaciji, neurotiari i hi-
pohondri. Ti pacijenti esto natprosjeno dugo tamo borave.
Zadaci i struktura
Pojedini odjeli neke bolnice potpadaju pod ingerenciju odgovara-
juih smjerova medicinskih fakulteta (npr. kirurgija, interna, trauma-
tologija itd.). Zbog toga treba te odjele planirati kao samostalne je-
dinice. Uglavnom se radi o predoperativnim ili o postoperativnim pa-
cijentima koji zbog promatranja ili rehabilitacije moraju boraviti u
bolnici. ivotno vane funkcije redovito se kontroliraju, a vei pre-
gledi i zahvati obavljaju se u odgovarajuim prostorijama.
Svaki odjel mora raspolagati najmanje jednom (asistentskom) lije-
nikom prostorijom, bolje dvjema, u kojima se mogu obavljati manji
pregledi.
U projektu treba voditi rauna o hijerarhijskim bolnikim struktura-
ma u podruju lijeenja i njege (prostorije za voditelja odjela, lije-
nika asistenta, primarijusa).
Veze prostorija
Odjelni hodnik mora biti vidljiv s (ostakljenog) radnog mjesta deur-
ne sestre. Prostorije za lijekove i rublje moraju odatle biti lako do-
stupne, a neovlatenim osobama pristup se ne doputa. Logistika
zbrinjavanja pacijenata je iz ekonomskih razloga vrlo vana, odgo-
varajue centralno locirane prostorije za dopremu i odstranjivanje li-
jekova, rublja, otpada, hrane trebalo bi grupirati oko mjesta za
deurnu sestru.
Odjeljenja za njegu
U svakom odjelu (18-24 pacijenta) radi jedno odjeljenje za njegu
samostalno i s punom odgovornou. Budui da je stalno prisutna
jedna deurna sestra, korisno je predvidjeti ajnu kuhinju i sobu za
boravak s neposrednim pristupom. Individualna njega je iznimni
sluaj i vjerojatno se ni u budunosti zbog ekonominosti nee po-
javiti kao pravilo.
Mokri vorovi
Kljuni kriterij za raspored jednokrevetnih, dvokrevetnih i trokrevet-
nih soba jest pitanje raspoloivih novaca. Isto vrijedi i za oprema-
nje mokrih vorova zahodima, tuevima ili kadama. Prema potrebi
treba predvidjeti odvojene prostorije s tuevima.
J ednokrevetna soba s
pretprostorom
J ednokrevetna soba bez pretpro-
( 5) stora, s mogunou promatranja s
hodnika
562
Popreni presjek trokrevetne sobe
Ormar za pacijenta
U. +A. Weicken
Podruja djelatnosti
1. njega tijela
2. pomo pri obavljanju nude
3. pospremanje kreveta
4. okretanje pacijenta
5. mobilizacija
6. preventivne mjere
7 opskrba hranomi pomo
pri uzimanju hrane
8. nadzor vitalnih funkcija
9. promatranje bolesnika
10. informacije i savjetovanje
11. druenje s pacijentom
12. razgovor s rodbinom
13. planiranje njege
14. dokumentacija njege
15. posred, pri pronal. str. pomoi
16. ostala pomo
Pacijentu je odreeno
mirovanje i/ili je blago
hendikepiran
2 x dnevno/1 osoba;
pomo pri pranju tijela
4 x dnevno/1 osoba
2 xdnevno/2 osobe
1 x dnevno/1 osoba
2 x dnevno/1 osoba
3 x dnevno/1 osoba,
pripremiti
2 x dnevno/1 osoba
2 xdnevno/1 osoba
2 xdnevno/1 osoba
2 xdnevno/1 osoba
2 xtjedno/1 osoba
2 xdnevno/min. 2 osobe
3 xdnevno/1 osoba
Pacijentu je odreeno
strogo mirovanje i/ili je
tee hendikepiran
2 xdnevno/2 osobe;
pranje pacijenta
4 x dnevno/1 osoba
3 xdnevno/2 osobe
3 xdnevno/2 osobe
3 x dnevno/1 - 2 osobe
3 x dnevno/1 - 2 osobe
4 x dnevno/1 .osoba,
pomo pri uzimanju hrane
3 x dnevno/1 osoba
2 xdnevno/1 osoba
2 x dnevno/1 osoba
3 xdnevno/1 osoba
2 xtjedno/1 osoba
6 xdnevno/1 osoba
BOLNICE
Dimenzije bolesnike sobe
Bolesniki kreveti moraju biti dostupni s tri strane, a uz svaki krevet
mora biti mjesta za noni ormari. Na strani uz prozore treba smje-
stiti stol (90/90 cm) i za svakog pacijenta po jednu stolicu. Ugrae-
ni ormar (najee u zidu prema hodniku) mora se moi otvoriti bez
pomicanja kreveta ili nonog ormaria.
Kad je rije o novogradnji, treba mokre vorove rasporediti s unu-
tranje strane (odjelni hodnik), a pri sanaciji starih zgrada esto se
koristi vanjski zid za proirenje.
Najmanja veliina jednokrevetne sobe je 10 m
2
, a dvokrevetnih i tro-
krevetnih 8 m
2
po krevetu (Propisi za graenje bolnica). irina pro-
storije mora biti dovoljna da se stranji kreveti mogu izgurati iz pro-
storije bez pomicanja prednjih (najmanja irina 3,20 m).
Oprema bolesnike sobe
Za zatitu zidova od oteenja krevetima, ormariima ili kolicima za
vizitu treba predvidjeti oblogu od pune sintetike ili drva (visina naj-
manje 40 - 70 cm iznad poda). To vrijedi i za odjelne hodnike.
Ormari i za pacijente moraju biti dovoljno veliki. Povoljan je pre-
tinac za koveg iznad ormara i mali sef u ormaru. Povoljne su bra-
ve za ormarie koje se zatvaraju metalnim noviem jer se kljuevi
esto gube. U projektu treba predvidjeti i ormar za osoblje, koji se
zakljuava. Za vrata svih ormara treba predvidjeti mogunost otva-
ranja do 135.
Sobna vrata moraju biti dimenzija 1,26 * 2,13 m i mora se osigu-
rati zvuna izolacija (po mogunosti 32 dB). esto su potrebni do-
datni elementi zvune izolacije. Prikladno je primijeniti specijalne
kvake za vrata (npr. tvrtke Dictator) jer obine stvaraju tekoe pa-
cijentima ili osoblju koje nosi posluavnik.
Iza kreveta nalaze se opskrbni vodovi za medije. Iz specijalnih
utinica uzima se kisik, vakuum i komprimirani zrak. Tu se nalaze i
svjetiljke za itanje, utinice za struju, telefon i radio, te tipke za po-
zivanje sestre.
O financijskim prilikama ovisi hoe li se svaka soba opremiti tuem.
Umivaonik i zahod danas su u novogradnjama standardna opre-
ma. Valja obratiti panju na visinu umivaonika i zahoda (umivaonik
86 cm zbog pacijenata u invalidskim kolicima). Zahodska koljka za
invalide u kolicima treba imati dasku na visini od 49 cm. Svaki odjel
mora imati zahode za osoblje, posjetitelje, invalide u kolicima.
Kategorije njege
563

Soba deurne sestre
Prostorija
i preglede II
Primarijus
Dnevni boravak'
O
O

I 4
Loa
( 2) Primarijus / dnevni boravak
( 3) Odjelni lijenik, veliina prostorije ~16-20 m
2
( 4) Kupaonica za pacijente
I 7,00
( 5) Pogled -> (4)
H 7,00
BOLNICE
PODRUJE NJEGE - > QD
Nei st a radna pr ost or i j a
Ova prostorija mora biti dostupna osoblju po mogunosti be
prelaenja preko hodnika. Na svakih osamkreveta treba predvidjet
jednu neistu radnu prostoriju. Mora sadravati praonik za ienje
i dezinfekciju, umivaonik za ruke, osvijetljenu radnu plohu, ormare
ili regale s praznim vreama za prljavo rublje. Veliina imje oke
8- 10 m
2
.
Radno mj est o deur ne sest r e
Radno mjesto deurne sestre treba biti u centralnom dijelu odjela
veliine oko 25- 30 m
2
. Zidovi prema hodniku trebaju biti ostakljeni
Treba voditi rauna o protupoarnoj zatiti, preporuuje se pravo-
dobni dogovor s vatrogascima i inenjerom protupoarne zatite
Prost ori j e za bor avak / aj na kuhi nj a
Veliine je oko 15 m
2
, a po mogunosti treba odijeliti dio za puae
i nepuae. -> (2)
Prost ori j a odj el nog l i j eni ka
Odjelni lijenik mora imati mogunost pregleda pacijenta. Pored pi-
saeg stola mora biti mjesta za regale i leaj s obzirom na deurst-
vo. Veliina je prostorije oko 16- 20 m
2
. - (3)
i st a radna prost ori j a
Veliina iste radne prostorije treba biti oko 10 m
2
- Oprema se sa-
stoji od fiksnih regala (dubina 60 cm) ili fleksibilnog skladinog su-
stava od modularnih jedinica koji se pune iz centralnog skladita
Kupaoni ca za paci j ent e
U takvim kupaonicama esto su poviene kade koje moraju biti do-
stupne s tri strane. Potreban je dodatno i tu, ako nema posebne
prostorije s tuem (1,40 x 1,40 m) za invalide u kolicima. - @
Tehni ke prost ori j e
Svaki odjel treba imati malu tehniku prostoriju za ureaje i razvo-
de elektrinih instalacija. Veliina imje oko 8 m
2
.
Prost ori j a za bor avak paci j enat a
To je ope sastajalite pacijenata, a veliina joj je oko 22- 25 m
2
Opremom bi trebalo stvoriti ugoaj stambenog prostora.
4,00
Regal
Runi ci
i i a
!_| Pi sai st ol
Sudoper i ,
Recept i IU
Hl adnj ak
Spajanje lijenike sobe, prostorije za med. tretman, radne prostorije za med. se-
stre, te sobe za deurstvo u jednu cjelinu Arh.. Rosenfield
( 7) Kupaonica
Odjelna apoteka
564
Pr egl ed i
l i j eenj e
bol ni ki h i
ambul ant ni h
paci j enat a
Klin. l ab C !
Fi z. l ab.
Bakt. -serpJ-
laboratorij
Hemat o . / " -
l abor at or i f Y
Pat ol okL*L
l aboratori j ^j -
Obduk- A -
ci j a \ r
Proi renj e Pr oi r enj e Proi renj e
Raspored komunikacija i veza prostorija na odjelima za pregled i lijeenje
Osobl j e
Ur eaj i
1
Sest r a
admi n.
Li j eni ci
' Gar der oba C
j ! _ j z
Osobl j e
Gar der oba,
rubl j e
Pri j amna
prostori j a
Ur eaj i
! UUUU I
Pr i pr ema Li j eni ci pr anj e
u
Op. dvor.
pnrnfl ai i I St eri l i zaci j a;
Ispi r anj e
Izdvoj . Pr edaj a
pr ost or '
Mlljeuid
I kuhi nj a
Med.
sest r e
Posj et a
n n
U LD n n n a
n n
a
Okruna bolnica VValdbrohl, 448 kreveta, kupaonica i umivaonik za po dva poroajna boksa neposredno na raspolaganju
Arh.. Karl Monerjan
o(
]
J cr
j $
Oso- J
w
blje
. BOLNICE
PODRUJE LIJEENJA
PORODNITVO > QP
Podr uj e di j agnost i ke i l i j eenj a
U posljednjim se godinama u bolni-
cama javljaju znaajne promjene u
funkcionalnom karakteru tih podru-
ja. Udio podruja njege pao je sa
70% na 40%, a nasuprot tome povr-
ina podruja lijeenja porasla je za
100%. Reformom zdravstva moe
se oekivati postotno smanjenje po-
druja njege. To se moe objasniti
rastuim zahtjevima lijenike prak-
se glede dijagnoze i terapije. Pri
tome je vano objedinjavanje svih
medicinskih disciplina ujedno pove-
zano podruje, kako bi se omogui-
la ua suradnja i konzultacije. Tera-
pijske odjele trebalo bi orijentirati
prema sjeveru, po mogunosti sa
centralnim prilazom bez prolaznog
prometa.
Por odni t vo
Osim zadae pripreme i voenja
normalnih poroda, treba u porod-
nitvu zbrinjavati i komplikacije tije-
kom trudnoe ili patolokih pojava
pri raanju. Zbog toga mora uz raa-
onicu postojati i prostorija za nune
zahvate. Preporuuje se blizina do
operacijskog odjela i odjela intenziv-
ne njege. Podruje za raanje je odi-
jeljeno od prostorija za rodilje i no-
voroenad, koje je bolje prikljuiti
podruju njege.
Potreba za prostorijama
Centralnim raaonicama (za svaku
rodilju jedna raaonica) pripada i
jedna prostorija za nadzor (veliki
stakleni prozori) kao i prostori za e-
kanje i prijams "prostorijama za tru-
dove". Oprema raaonice sadri
stol za previjanje s ugraenom ka-
dom za dijete, te po mogunosti i
kadu za rodilju. Nadalje treba pred-
vidjeti prostoriju za boravak osoblja
(15 m
2
), istu radnu prostoriju (12
m
2
), neistu radnu prostoriju (12 m
2
),
prostoriju za zahvate (12 m
2
), prosto-
riju za deurne primalje (20 m
2
) te
zahode za osoblje i pacijentice.
1
(D
Raaonica / porodnitvo bolnica St. Ensabeth/Halle
e
i u I
IZ
Kup.
u a
Raaonica
A l
8
" t a
Ispir.
D
1 1
Kup
fol
. n r
yu
Privatna bolnica Karlsruhe Durlach,

180 kreveta
Arh.. Bohne, Colling, Schneider
565
=1 1 1 .
Urologija Zraenje
H
Razvijanje
filmova
E E O
30rat. ! ekaonica
e i i l i r
Tamna
komora
n
Smjena
Bolnica St. Vinzenzstift, Hannover Kirschrode, 430 kreveta

Arh.: Gruson, Kuschel, Tschirschwitz
Prijava
w
E " Ravnatelj
!j
Tajnitvo Demonstracije
ekaonica
Deurstvo
" C T
F i
Smjena
Diktaf.
I
i nu
Angiografija
Rukovanje | Razvijanje | Rukovanje f
rendgenom filmova rendgenom
U
ekaonica'
i
ekaonica I
Pl ua
ZZ
L
- - t t r
p
or
Dokumen
tacija
eludac
, | t aci j a
[Dokumen-
I tacija
H
Rukovanje
rendgenom
eludac
fc-
Rukovanje '
I
Kem.
|
I
Kem.
|
Priruna
1
Film
I
arhiva
1
Film
I
Prija
rendgenom Predvorje
I ]
Endoskopija J
ekaonica
ekaonica
( 2) Bolnica Munchen - Perlach, 687 kreveta Arh.: Wichtendahl, Roennich
Max. napon Min. debljina
ukV olova mm betona mm
Slikanje 75 1,0 120
Rendgensko snimanje 100 1,5 120
Kona terapija 100 1,5 120
Srednje dubinsko zra. 150 2,5 -
Dubinsko zraenje 175 3,0 -
Dubinsko zraenje 200 4,0 220
Dubinsko zraenje 400 15,0 260
. BOLNICE
TERAPIJA ZRAENJEM
Terapijsko podruje interne medicine
U ovom se podruju nalaze svi dijagnostiki i terapijski ureaji
interne medicine. Ovisno o veliini bolnice, internu medicinu ine
sljedea specijalistika podruja: kardiologija, angiologija, pulmolo-
gija, endokrinologija i metabolizam, te gastroenterologija. Skupina
prostorija za deurne lijenike obuhvaa tajnitvo (20 m
2
) izmeu
sobe primarijusa (15-20 m
2
) i sobe efa odjela (20-25 m
2
), pro-
storiju za preglede (25 m
2
), prostoriju za arhivu i ekaonicu za pa-
cijente. Treba predvidjeti i prostorije za deurno osoblje (15 m
2
).
Radiologija
Radiologiji pripadaju specijalistika podruja u kojima se u dijagno-
stike i terapijske svrhe primjenjuje ionizirajue zraenje. To ukljuu-
je rendgensku dijagnostiku, terapiju zraenjem, nuklearnu medicinu.
Potrebna je blizina do ambulante radi brzog dovoenja leeih bole-
snika. Zbog velike teine ureaja (do priblino 14 t), povoljna je lo-
kacija u prizemlju ili u prvoj podzemnoj etai.
Rendgenska dijagnostika
Pojedine dijagnostike prostorije moraju biti rasporeene tako da
osoblju omoguuju to krae putove izmeu njih. Preporuuje se
spojni hodnik za osoblje, koji ujedno moe sluiti i kao prostor za od-
laganje, pisanje izvjetaja i eventualno za prijamni alter. Veliina
prostorija ovisi o njihovoj namjeni i sadraju. Sonografija, mamogra-
fija i snimanje eljusti zahtijevaju veliine prostorija od priblino 15 -
18 m
2
, prostorije za snimanje i pripremu oko 20 - 30 m
2
. Za prilaz pa-
cijenata treba predvidjeti dvije kabine za presvlaenje, a potrebna su
i jedna iroka vrata (1,25 m) za prolaz kreveta. Uz te prostorije mora
postojati prostorija sa zahodomza slikanje eluca i crijeva uz pomo
kontrastnih sredstava. Prostorije za angiografiju trebaju i prostoriju
za pripremu s nizomormara te praonik i hladnjak za lijekove. Na ras-
polaganju moraju biti medicinski plinovi. Prostorija za snimanje
kompjutorskomtomografijom(CT) mora biti veliine oko 35 m
2
. U nju
pacijenti dolaze kroz kontrolirani ulaz ili kabine za presvlaenje. Ko-
mandna prostorija je povezana vratima i prozorima. Potrebna je do-
datna prostorija za instalacijske ormarie (10 m
2
) i prostorija za raz-
vijanje filmova (oko 10 m
2
). Zidove i stropove treba zatititi olovnim
ulocima (npr. u elementima od gipsa i kartona). Izolacijske vrijed-
nosti olova u zidovima i stropovima ovise o vrsti ureaja i o proiz-
voau. Nuna je suradnja s proizvoaima rendgenskih ureaja.
Minimalne zatitne vrijednosti (po Rendichu &Braestrupu)
566
ekaonica
Rukov.
Priprema grenda i
1 FT
( I L I U I
. J L
Rukov.'
rendgj Priprema
J S
I ekaonica
J 2] s I . I | | | I | i
I S I Q 1 < I I a I &
1
Trezor za
radioktivni
otpad
Lijenik
Kontrola
titnjae
Gradska bolnica Fulda, 732 kreveta Arh.. Khler, Kssens

Poloaj u teitu dijagnostikog odjeljenja u neposrednoj blizini funkcijske dija-
gnostike i nuklearno-medicinske dijagnostike
Bolnica gtade, 616 kreveta Arh.. Poelzig
( 2) Poloaj na istoj razini s centralnim laboratorijem; na prostorije za dijagnostiku s
citoskopijomdirektno se nadovezuju ekaonice; obostrani prilaz
Odjel za linearni akcelerator

Arh.. U.+A. Weicken
i n n F p f f j i n t
j g l i
Tamna Mokri
komora | pogon
n
Prijava
11 i J U f l Rf
>1 m E r n l t U I
> LLI S? LLI ce =5
L U j i TLb
Rendgenska dijagnostika u obliku tzv. rendgenskog kria, M.. 1:5000,

Sveuilina klinika Bonn
. BOLNICE
PODRUJE LIJEENJA, TERAPIJA ZRAENJEM
U terapi j i zraenj em obrauju se bolesti koje su dijagnosticirane u
radiologiji (npr. tumori). Svaka terapijska prostorija zahtijeva kabine
za presvlaenje pacijenata, a svaki odjel podruje prijama s ekao-
nicama, sobama za lijenike (oko 18 m
2
), eventualno prostoriju za
lokalizaciju (20 - 25 m
2
), prostorije za tehniku (oko 20 m
2
), razvija-
nje filmova (oko 10 m
2
), te prostor za skladite i sredstva za ie-
nje. Za linearne akceleratore dodatno je potrebna radionica (15 m
2
)
i najmanje jedna prostorija za fiziare (oko 15-18 m
2
).
Iz hi gi j enski h razl oga, ekaonica, prostorije za prijam, preglede,
lokalizaciju, pripreme i zraenje moraju biti dobro ventilirane. DIN
1946, dio 4., zahtijeva peterostruku izmjenu zraka u satu oko RTL
ureaja.
Si gurnosni uvj eti su kod terapije zraenjem posebno strogi. Na
snazi je njemaki Zakon o atomima (Atomgesetz) iz 1976.g., Ured-
ba o zatiti od zraenja (1976.), Uredba o rendgenu (1973.), Propi-
si o prevenciji nezgoda pri primjeni radioaktivnih tvari, DIN 6811,
DIN 6812, DIN 6846, DIN 6847, DIN 6834. Zatita od zraenja moe
se alternativno ostvariti olovnimulocima ili masivnimbetonskimzi-
dovima (npr. baritni beton).
Velika teina ureaja za zraenje i potrebna zatita od zraenja zahti-
jevaju da se terapije zraenjemobavljaju u podrumu ili u prizemlju.
Svijetla visina prostorija mora iznositi 3,00 m, debljina betonskih zi-
dova iznosi 3,00 mza terapijske i dijagnostike prostorije u podruju
primarnog zraenja, a 1,50 mza prostorije podruja sekundarnog
zraenja, ovisno o tipu ureaja CD .
Legenda -> ( f )
Najvanije prostorije:
2 =ekaonica 25
3 =pregled 26
4 =terapija 27
5 - 7 =rendgenska dijagnostika 28
8-11 =odjel za nuk. medicinu 29-34
21-23 =lijenike prostorije
=ured
=ureaji
=materijal isto
=materijal neisto
=dodatne funkcije
11 L B l ] ^ i l a I i i *!? k i ? J ?t_ t a l J t
lg j p
[J J - - R - I I I M I > T 1 C I V - U J - J U L -
^M f l l U l ^S S n
- . L ^. 7 } Bi ^ . J ff L . . J
_ ' ^" " f i i j
Opa rendgenska dijagnostika
Mj 18 H F ;
Arh.. Khler, Kssens
Kantonalna bolnica Basel; povezanost sljedeih podruja: radiologija, nuklearna
medi c i na i rendgenska dijagnostika povezani su na jednoj razini (zajednike
komunikacije) Arh Suter &Suter
567
n
Osoblje_
_
Osnovne
pretrage
0
. z i !.
Osobl j e
ekaoni ca
Ispiranje
J uri n
stolica

D P A G _
fT E
Arh.. Poelzig/Biermann
i sa i
jenata, rutinski laboratorij izdvojen iz odjela za kliniku kemiju
Okruna bolnica Soltau, 354 kreveta; odvajanje prostorija sa i bez prometa paci-
Primarijus Tajnitvo
| Pregl ed na svjetlu
Ravnatel j
Pregl ed Pregl ed
[ ekaoni ca I
r
snica I
I I
J I
Citologija
Speci j al na kemija
Speci j al na kemi
i\
o_<3 ce o.
I I I I I I I I !
I Garderoba
I I u 11 im,
0
0
EKG
I '
j a
[
>m
C
I li
"i i \M
Uho, grlo, nos ^
3
] I*
Speci j al na kemija
J D
Stakl o I Prostorija
za pranje i
ispiranje
Hl adnj aa
Vage
pri prema
T"
c
> "ST
i f
Endoskopija
0 3
Endoskopija,
isto
M
E
g.

Uzi manj e
uzoraka
Rez. laboratorij
Vel i ka kemija
"I
1
OJ
Mal a kemija
Serol ogi j a,
krvna grupa Ravnatel j Tajnitvo
( 3) Povezivanje razliitih specijalistikih podruja
( 4) Funkcijska dijagnostika St. Elisabeth, Halle/S
BOLNICE
LABORATORIJ, FUNKCIJSKA DIJAGNOSTIKA -> QP
Laboratorijsko podruje
Laboratorijsko podruje esto je iskljueno iz podruja lijeenja i nje-
ge, a veza s pojedinim odjelima ostvaruje se posebnim sustavima
"pneumatske pote". Odjel se uglavnom bavi uzimanjem i obradorr
uzoraka krvi, mokrae i stolice. Laboratorij bi trebao biti velika prosto-
rija s fleksibilno rasporeenimradnimplohama (stojea radna mjesta)
Specijalni laboratoriji se prikljuuju u odvojenimprostorijama. Nuspro-
storije su prostorija za boravak osoblja, prostorije za ispiranje i odvod
prostorija za dezinfekciju, hladnjaa i zahod za osoblje.
Veliina odjela ovisi 0 potrebama bolnice, a ponekad se laboratorij
potpuno izdvajaju i slue za potrebe nekoliko bolnica.
Funkcijska dijagnostika
Funkcijska dijagnostika zauzima u bolnici sve vanije mjesto, djelo-
mino stoga to je napredovala dijagnostika srca i toraksa, ali i zatc
to je sve vie onih s tegobama funkcije srca, plua i krvotoka. Pri pro-
jektiranju treba bezuvjetno imati na umu fleksibilnost. Sada se uvode
posebni odjeli primjerice za desnu i lijevu stranu mjerenja srca. Pre-
poruuje se izravna prostorna veza s laboratorijskim podrujem, al
nije prijeko potrebna. Potrebno je povezivanje podataka s odjelima ra-
diologije, terapije zraenjem i operacijskim odjelom (monitoring- su-
perpozicija rendgenskih nalaza i analiza vitalnih funkcija).
Sve prostorije za preglede moraju biti dostupne kroz kabine za paci-
jente, po mogunosti i pripremne prostorije (mjesto mjerenja kateterorr
lijeve strane srca). ekaonice trebaju biti bogato oblikovane, jer ovdje
esto neosigurani pacijenti ekaju na pregled.
Gradske bolnice Munchen-Perlach, 687 kreveta; laboratorijski odjel za veu

bolnicu Arh.. Wichtendahl i Roemmich
Laboratorijska med. Urologija | Interna medicina Interna medicina
]
i n

p r v
a
m
rLr
Ini IT
7
"
c
r\
u u m n L U J
( 5) Bolnica Berlin-Neuklln; endoskopija i trauma
cm
izu
Arh.. Kleihues/Knic
1 Dvorana 5 Zalihe
2 Laboratorij 6 Obdukcija
3 Masaa 7 Rublje
4 Med. kupke
( 6) Bolnica Herdecke/Ruhr; laboratorijski / terapijski odjel Arh.. Bockemh
1 Funkcijska dijagnostika
2 Pregled sa sranimkateterom
3 Ureaji
4 Priprema
5 Sonografija
6 Priruna arhiva
7 Dopler
8 Ehokardiogram
9 ista radna prostorija
10 Kontrola funkcije plua
11 Opi pregled
12 Primarijus
13 Asistent
14 EKG
15 Viednevni EKG
16 EKG
17 Osoblje
18 Primarijus
19 Tajnitvo
568
w
czr
11] q
5
|] E J ] \=* 1=1
1 Gimnastika
2 Bazen za kretanje
3 Medicinska kupka
4 Tu
5 Prost./kab. za presvlaenje
6 Medicinska kupka sa
solarijem
7 Terapija ljekovitimblatom
8 Terapijska kupka za noge
9 Terapijska kupka za ruke
10 Podvodna masaa
11 C02
12 Inhaliranje
13 Subakvalna kupka za crijeva
14 Suha terapija
15 Voditelj kupki
16 Osoblje
Arh.. Meckenig
BOLNICE
FIZIOTERAPIJA Q0
1 Pribor za ienje
2 WC za invalide
3 ekaonice za pacijente
4 Kabine za odmor
5 Podvodna masaa
6 4x ter. kupka za ake
7 Inhaliranje
8 Hidroelektrina kupka
za ruke i/ili noge
9 Priprema Ijekov. blata
10 Ureaji
11 Stol za previjanje
12 Gimnastika dvorana
13 Zraenje
14 Garderoba/tu/WC
15 Garderoba/tu/WC
16 Masaa
17 Bazen za kretanje
18 Boravak za osoblje
19 Hodnik
T r
Fizikalna terapija s gimnastikomdvoranom
2 Masaa, ljekoviti oblozi
3 Elektrotrapija
4 Kupka za razliite dijelove tijela
IM
S Ur eaj i
ekaoni ca
u
[ J Gi mnast i ka
111
^n mmi i T f i H j m
D
Terapija mla-
zovi ma vode f | | Q 3sobl j e , 0 ^ 0
-|oof-
Bolnica Velbert, 600 kreveta Arh.. Krger, Rieger
$ [ft J
_ i 5 I H o o
I P E L I I M I I I
U
F
s c
2 c
I c
- 0 Z
Osobl j e
Fizioterapija
Fizioterapija s "mokrimpodrujem" sastoji se od bazena za kretan-
je (oko 4 x 6 m), "bazenom s etiri odjeljka", "leptirastog bazena",
inhalacijskih prostorija, kada za masau, kupki za ruke i noge te od-
govarajuih nusprostorija. U odjel se stie posebnim prilazom (po-
druje prijave!), a podjela na mokro i suho podruje mora biti pre-
poznatljiva (voditi rauna o skliskosti podne obloge!). Moraju posto-
jati nusprostorije: kabine za presvlaenje - muke i enske, zahod
za invalide u kolicima, zahodi za pacijente i osoblje, prostorija za bo-
ravak, skladite rublja, ekaonica, prostorije za istaice i tehnika
pomagala za kretanje u bazenu.
Prostorije bi trebale biti u prizemlju, a prirodna se osvijetljenost
moe osigurati nadsvjetlima ili svjetlarnicima.
esto je fizioterapiji prikljuena gimnastika dvorana (oko
40- 50 m
2
) (voditi rauna o elastinom podu!). Svijetla visina naj-
manje je 3,00 m, a potrebna su rasvjetna tijela otporna na udarac
lopte. Zbog visokih temperatura u prostorijama (28-30C) treba vo-
diti rauna o problemima graevinske fizike.
Dopunske specijalistike discipline
Urol oko l i j eenj e povezano je s rendgenskom dijagnostikom.
Prostorija (25 - 30 m
2
) sa stolom za pregled i obradu za endo-
skopske preglede mora biti blizu operacijskog odjela. Opremu pro-
storije ine umivaonik, visei irigator, podni odvod, prikljuak za 4 -
6 volta (cistoskopija), dvije kabine za presvlaenje, zahod. Pri-
kljuena mora biti prostorija za instrumente (15 m
2
) sa sterilizatori-
ma, praonicima, umivaonicima, te ekaonica za pacijete. Oftalmo-
loki tretman obavlja se u prostoriji (25 m
2
), koju se po potrebi moe
zamraiti. U opremu spada stolica za preglede, instrumenti za preg-
led i obradu, leaj za preglede, umivaonik, pisai stol. Ispred te pro-
storije mora biti ekaonica.
Li j eenj e uha, nosa i grla obavlja se za stacionarne pacijente u
vlastitimskupinama za njegu. Prostorija (25-30 m
2
) koja se mora
moi zamraiti sadri stol za preglede, stolicu za preglede, steri-
lizator, praonik, umivaonik, mjesta za pokretne ureaje, prikljuak
za 4 - 6 volta, komprimirani zrak i cijev za usisavanje zraka. Tome
se prikljuuje prostorija za odmor i ekaonica za pacijente.
Li j eenj e zubi potrebno je u internoj medicini (traenje arita) i ki-
rurgiji (podruje eljusti). Ovo se specijalistiko podruje uglavnom
predvia u okviru klinika za uho, nos i grlo i klinika za reumatske bo-
lesti. Prostorija (25-30 m
2
) sadri stolicu za preglede i obradu i
dentistiku jedinicu, mjesto za pisanje, umivaonik, rendgen i urea-
je za narkozu, niu za ispiranje sa sterilizatorom, te eventualno i
tamnu komoru.
Gradska bolnica Munchen-Perlach, 687 kreveta Arh.. Wichtendahl
569
. BOLNICE
DNEVNE KLINIKE, AMBULANTNE OPERACIJE
Dnevne klinike
Reformom zdravstva mnoge se bolnice ralanjuju prema specija-
listikim podrujima (npr. radiologija) koje vode privatne lijenike
udruge, ili se nepotrebni vikovi prostora pretvaraju u dnevne klini-
ke. Te su specijalistike klinike namijenjene pacijentima koji se zbri-
njavaju samo tijekom dana, bez kreveta u bolnici. Tako se mogu
obavljati i ambulantne operacije. Kako su ti pacijenti odvojeni oc
ostalog bolnikog pogona, potreban je poseban prilaz. Prijavnice
ekaonice bogato se ureuju (lijenika ordinacija) i trebaju se di-
stancirati od "bolnikog ugoaja". Programe prostorija treba dogo-
voriti s korisnicima, a potrebu protupoarne zatite i izlaza u nud
rijeiti s nadlenim vlastima.
Ambul ant ne operaci j e
Udio ambulantnih operacija bit e u budunosti sve vei. Ovi se od-
jeli mogu prikljuiti postojeimbolnicama ili se urediti kao samostalne
ordinacijske klinike. Izgleda da se odravaju obje tendencije. U slua-
ju bolnice treba odjel smjestiti u blizini odjela za hitnu pomo i opera-
cijskog odjela.
Arh. U.+A. Weicken ( 3) Operativna dnevna klinika Solingen
( 4) Klinika za rehabilitaciju Konstanz
Travnj ak za l eanj e
( ) Podrum @
570
i ) Podruje dostave i odvoza - odnosi kominikacija
Prostori j e za osobl j e
Za podruje opskrbe moraju se u neposrednoj blizini isporuke/po-
dizanja robe nalaziti prostorije za presvlaenje i pranje, zahodi, pro-
storije za ienje, ostave (s priboromza ienje) i eventualno pro-
storije za boravak.
Sterilizacija
->Centralna sterilizacija treba biti u blizini operacijskog odjela, jer
se uglavnomobrauje materijal iz tog odjela. Za brze sterilizacije u
meuvremenu trebao bi operacijski odjel raspolagati ureajima za
substerilizaciju. U uskoj vezi s centralnom sterilizacijomje central-
no skladite lijekova i instrumenata.
Di spenzari j
U ustanovama koje nemaju kompletnu ljekarnu, lijekovi podloni
odobrenju izdaju se iz dispenzarija. On se sastoji od prostorije za
rad i izdavanje (25 m
2
), s izravnimprilazom iz hodnika. Oprema se
sastoji od mjesta za pisanje, za umivanje, izljeva, mjesta za vage i
ormara pod kljuem. Uz to postoji suho skladite za specijalna
sredstva (15 m
2
), hladnjaa (10 m
2
) za opasne tvari, prostorija za
zavoje i vlano skladite prema odredbama vatrogasne policije. Kad
je rije o novogradnji preporuuje se predvidjeti ureenje - kom-
pletne ljekarne.
. BOLNICE
PODRUJE OPSKRBE
tu
Podruj e opskrbe
Podruje klinikog nabavnog i tehnikog opskrbljivanja nalazi se ili
u zasebnim graevinama ili na neutralnoj ravnini za opskrbu i ot-
premu ispod glavne zgrade. Povoljan je posebni gospodarski kolni
prilaz, odvojen od glavnog ulaza i privoza za leee bolesnike. Ide-
alno je da se podruje opskrbe/otpreme nalazi na sjevernoj strani.
Vanjske i unutranje komunikacije treba tako uspostaviti da se po
mogunosti izbjegne presijecanje s komunikacijama podruja njege
i lijeenja.
Pri projektiranju treba uzeti u obzir da taj odjel bolnice izaziva po-
veane smetnje uslijed buke i mirisa (kontejneri za otpad, kuhinjski
otpaci i si.) i da ga se prema tome ne smije locirati u neposrednoj
blizini odjela za njegu. Proj ekti ranj e podruj a opskrbe orijentira
se prema podrujima medicinskog pogona bolnice. Porast auto-
mati zaci j e zahtijeva pri projektiranju suradnju arhitekata, inenjera
raznih struka i ekonomista. Uoava se porast central i zaci j e urea-
ja za opskrbljivanje i otpremanje, kako bi se smanjili investicijski
trokovi i ekonominije koristilo osoblje. Kod manjih klinika se tako
moe odustati od vlastite glavne kuhinje ili opskrbe" rubljem. Dopre-
ma hrane preputa se posebnoj kuhinji velikog kapaciteta, a pripre- |
mu rublja preuzima vanjska usluna tvrtka. '
Za robu i materijale koji se upotrebljavaju samo najednom pogons-
kommjestu korisna je decentralizirana priprema/opskrba (operaci-
jski instrumentarij, substerilizacija, razvijanje rendgenskih snimaka
u rendgenskoj dijagnostici).
Transportna sredstva 11
Osim pitanja organizacije skladitenja/pripremanja dostavljenih i i
ponovno upotrijebljenih dobara, postavlja se i pitanje transportnog
sredstva. esto su vienamjenski pokretni regali i kolica za raspod-
jelu potreptina na korisnike vrlo prikladni istodobno kao ureaji za
dranje zaliha. U srednjimi velikimbolnicama potreban je verti kal -
ni konvej er sa selektivnim automatskim izbacivanjem i raspodje- i
lomna razliite etae, kao i za povratni transport upotrijebljenog ma-
terijala u neistu zonu pripreme, kako bi se odteretilo osoblje. Za
slanje manjih poiljaka (lijekovi, pisma, dokumenti) treba predvidjeti
sustav pneumatske pote. Veliina t ransport ni h ureaj a ovisi o j
veliini ustanove; koliine za dopremu i otpremu iznose 30 - 35 kg
dnevno po krevetu. Za velike kabaste predmete (kreveti, ureaji za
:
V; |
disanje, aparati srce - plua) na raspolaganju su uobiajena - diz- \ .'..-
ala za krevete. Za transport predmeta srednjih dimenzija (hrana,
rublje, smee, potroni predmeti) sve se vie primjenjuje sredinji
potpuno automatizirani transportni ureaj (kod velikih bolnica).
Central na opskrba
Prednosti objedinjavanja klinikog opskrbljivanja za sva potrona
mjesta na jednoj razini za opskrbu i otpremu jesu jedinstvena upra-
va, zajedniko skladite kao i primjena i uporaba istih transportnih
sustava. Centralizacija omoguuje zajedniko podruje opskrbe/ot-
preme s primitkom robe. Raspodjelom i skladitenjem materijala
moe se odatle racionalno upravljati. Iz higijenskih je razloga pot-
rebno odvajati neiste od istih materijala. To dakako treba uzeti u
obzir pri planiranju nabave transportnih ureaja.
571
^- a - j f l ô f l
Dn/4n im* I i 1
tf
Usitnjavanje
ljekovitog biljar J
Dezinfekcija U
Apoteka za bolnicu srednje

veliine s 500 - 600 kreveta,
prizemlje
( 2) Suteren 0
Funkcionalna shema centra za opskrbu Sveuiline

klinike u Kolnu Arh.. Heinle/VVischer

Di
'
Neisti kreveti
- -

isti kreveti j j [ j
H B
. BOLNICE
PODRUJE OPSKRBE - OD
Podruj e opskrbe l j ekarna
U srednjimi velikimbolnicama ljekarna arhivira recepte i pod vodst-
vomiskusnog farmaceuta provodi ispitivanja. Projektomtreba pred-
vidjeti potrebne prostorije za ured, materijal, lijekove, laboratorij
eventualno za izdavanje, kao i prostoriju za biljni materijal i zavoje
podrumza posude s kiselinama i sobu za spavanje u nonoj slu-
bi. Oprema ureda i laboratorija ukljuuje stol za recepture, radni sto
odnosno stol za pakiranje i mogunost ispiranja. Oprema je slina
onoj za dispenzarij. Ljekarnu treba smjestiti u blizini dizala, pneu-
matske pote itd. Zbog skladitenja zapaljivih tekuina i kiselina kac
i raznih omamljujuih sredstava, treba za zidove, stropove i vrata
predvidjeti odgovarajue sigurnosne mjere.
Pri prema kreveta
S gledita higijene i ekonominosti trebala bi svaka bolnica raspo-
lagati mjestom za krevete, gdje odgovarajue osoblje krevete ra-
sprema, isti, dezinficira i ponovno priprema. Cjelokupna promjena
kreveta potrebna je za nove pacijente, za pacijente nakon 14 dana
leanja, poslije operacija i poroda te nakon jakog oneienja. Ve-
liina takve prostorije ovisi o broju kreveta u odjelu za njegu; za pri-
blino 500 stacionarnih pacijenata treba takvo mjesto projektirati za
70 kreveta. Funkcionalni raspored zahtijeva istu i neistu stranu
koje su odvojene prostorijomza ienje postolja, komoromza dez-
infekciju i kontroliranimulazomza osoblje. U neposrednoj blizini tre-
ba biti specijalna radionica (oko 35 m
2
) za razne popravke, praoni-
ca rublja i skladite za iste pokrivae, madrace i si. Ako se pred-
via strojno ienje postolja i madraca, treba voditi rauna c
zahtjevima tih ureaja (sputanje poda, svijetla visina).
Opskrba rubl j em
Prema podacima, dnevno treba oprati izmeu 0,8 i 3,0 kg suhog pr-
ljavog rublja po krevetu. Povoljan je sljedei proces rada u praonici
primitak, sortiranje, vaganje, pranje, centrifugiranje, suenje i ravna-
nje (Tumbler), preanje (po mogunosti prikljuak visokotlane
pare), glaanje, ivanje, odlaganje, izdavanje. Hala praonica sadr
mjesto za sortiranje i vaganje (15 m
2
), prihvat rublja iz raznih odjela
podruje mokre obrade (50 m
2
), podruje suhe obrade (60 m
2
)
skladite sredstava za pranje (10 m
2
), prostorija za ivanje (10 m
2
)
skladite istog rublja (15 m
2
).
Opskrba hranom
Prehrana pacijenta zahtijeva dobru pripremu, jer su esto razliite
potrebe za bjelanevinama, masnoom, ugljikohidratima, vitamini-
ma, mineralima itd. Dominiraju sustavi opskrbe hranom koji racio-
naliziraju pojedine faze konvencionalnog pripremanja (priprema
obrada, prijevoz, podjela). Pripremanje hrane obavlja se odvojene
za obinu i dijetnu prehranu. Nakon pripremanja i kuhanja hrana se
stavlja na traku za sastavljanje obroka. Gotovi posluavnici s obro-
cima prevoze se kolicima na podjelu po odjelima. S istimse kolici-
ma posue nakon jela vraa u prostoriju za pranje i ienje posua
i kolica.
Na prehranu osoblja odnosi se 40% ukupne prehrane. Blagovaoni-
ca za osoblje treba biti u uskoj vezi s centralnom kuhinjom. U veli-
kim bolnicama dolazi u obzir podjela na blagovaonice za kune
osoblje, sestre, administrativno osoblje, lijenike, ali se i u torr
sluaju radi ekonominosti preporuuje blizina prostorija. Za male
srednje bolnice ne preporuuje se takva podjela.
Prostorija za pripremu kreveta, bolnica St. Elisabeth Halle/Saale

Arh.. U.+A. VVeicken
572
1 Prostor za hlaenje, dnev. potrebe
2 Skladite za dnevne potrebe
3 ef kuhinje
4 Hladna kuhinja
5 Glavna kuhinja
6 Priprema obroka
7 Dizalo
8 Ulaz
Kolica za serviranje
10 Stalak za prljavo posue
Pranje lonaca
12 Stalci s prljavimposuem
13 Pranje posua
J 4 Vraanje
BOLNICE
PODRUJ E OPSKRBE
Kuhinjska zgrada, prizemlje U.+A, VVeicken
Cent ral na kuhi nj a. Nekada: smjetena u potkrovlju kako bi se izb-
jegli neugodni mirisi i buka. Danas: smjetena na razini opskrbnih
mjesta osigurava nesmetano obavljanje poslova dostave, skladite-
nja, pripreme, dogotavljanja i izdavanja hrane. Pri upotrebi duboko
smrznutih namirnica mijenja se funkcija i oprema kuhinje. Stoga mo-
raju arhitekt i korisnik u uskoj suradnji definirati nain i oblik kasnijeg
pripremanja hrane kako bi se nalo povoljno i ekonomino rjeenje.
Svijetla visina kuhinjske dvorane iznosi 4,00 m. Veliina kuhinje ovisi
o zahtjevima i broju pacijenata bolnice. U gl avnoj kuhi nj i treba za
svakog sudionika radnog procesa predvidjeti 1 m
2
povrine. Uz to tre-
ba predvidjeti posebnu di j etnu kuhi nj u (najmanje 60 m
2
) s pisaim
mjestomza efa kuhinje, te mjesto za ienje povra (30 m
2
) s mje-
stomza ostavljanje otpadaka (5 m
2
). Uz to je potrebna prost ori j a za
dnevne zal i he (8 m
2
), hl adnj aa s pretincima za meso, ribu i mlije-
ne proizvode (po 8 m
2
), rashl adni pret prost or (10 m
2
) sa krinjom
za duboko smrzavanje i agregatom. Prihvat robe treba biti povezan s
upravom i imati dovoljnu povrinu za skladitenje (15-20 m
2
). Tome
je prikljueno glavno skladite za voe i povre (20 m
2
), zalihe suhih
namirnica (20 m
2
) i konzerve.
Cent ral na praoni ca posua. To je prostorija u neposrednoj blizini
centralne kuhinje i tamo se preuzima i pere posue osoblja i pacije-
nata. S obzirom na visok stupanj automatizacije, treba pri projekti-
ranju na vrijeme razjasniti i uzeti u obzir podatke o potrebnim instala-
cijama za posebne ureaje. Za pranje i odlaganje posua i ostale
poslove treba predvidjeti dovoljan prostor (oko 30 m
2
).
Tehni ka. Za tehniku odgovorna je t ehni ka sl uba, koja s obzirom
na porast automatizacije ima sve veu ulogu. Osim graevinskog
odravanja te kune, medicinske i transportne tehnike, ima i admini-
strativne zadae. Kad je rije o sani t arni m i nst al aci j ama, treba uzi-
1 Hladna kuhinja/salate
2 Priprema povra
Hladnjak za povre
Hladnjak za meso
Mlijeni proizvodi
Hladnjaa
Skl. mat. za jednokr. upotrebu
Prijamrobe
Prostorija za zamrzivae
10 Skladite zaliha
11 Skl. za nekvar. robu i konzerve mati u obzir brzi tehniki razvoj. Povoljni su prstenasti vodovi za hori-
zontalno opskrbljivanje po etai, te vertikalni vodovi u odijeljenim
oknima za raspodjelu po visini. Horizontalne instalacije treba ugradi-
ti u uplji prostor ispod ovjeenih stropova kako bi se olakale kasni-
je izmjene. Voda se priprema centralno, a samo podruje s posebnim
zahtjevima glede kakvoe (ljekarna, sterilizacija itd.) imaju decentra-
lizirano kondicioniranje vode (desalinizacija, omekavanje). Ovisno o
vrsti bolnice treba raunati s potronjomvode od 400 do 450 litara po
krevetu.
Ot padne vode DIN 19520.
Povoljno je da su prost ori j e za vent i l aci j ske agregat e u blizini va-
njskih prostora. Pri projektiranju horizontalnih i vertikalnih ventilacijs-
kih kanala treba voditi rauna o zahtjevima protupoarne tehnike. Za
operacijske odjele, intenzivnu njegu i radiologiju potrebna je opskrba
medicinskim plinovima. Za te medije treba predvidjeti odgovarajue
prostorije u kojima e se obavljati skladitenje i podjela plinova. Pum-
pe za kisik, duik, vakuum i komprimirani zrak moraju biti na raspo-
laganju u parovima, kako u sluaju kvara ne bi dolo do zastoja. U
ostalu tehniku opremu spada i agregat za struju u sluaju nude.
Topl ana. U prijanjimrjeenjima s kotlovnicom( 100 m
2
) bile su pot-
rebne velike podrumske povrine, najee kroz dvije etae. Dananji
sustavi grijanja zahtijevaju manje povrine, a naroito je povoljno da-
ljinsko opskrbljivanje toplinom. Treba naglasiti da operacijsko pod-
ruje i intenzivna njega moraju biti stalno opskrbljeni, prema tome tre-
ba predvidjeti rezervne sustave u sluaju nude. Presjeci dimnjakih
cijevi odreeni su u DIN-u 4705. Vrata u sluaju nude moraju se ot-
varati prema van. Valja uzeti u obzir propise VDI i VDE te smjernice
za grijae prostorije. Sustav grijanja, opskrba medijima i pomoni ag-
regat za struju mogu se smjestiti u jednu veliku prostoriju. Skl adi t e
gori va mora biti pristupano i po mogunosti smjeteno izvan zgra-
de podzemno. Treba obratiti panju na DIN 4755 i smjernice za gri-
jae prostorije.
Restoran za osoblje kantonalne bolnice u Baselu za 150 djelatnika
Arh.: Suter&Suter
573
Opskrbni centar Sveuiline klinike u K6lnu, kuhinja, skladite za sitnu robu

Arh.. Heinle, VVischer
Opskrbni centar Sveuiline klinike u Kolnu, kuhinja, skladite za sitnu robu

Arh.. Heinle, VVischer
Kantonalna bolnica Basel, sklonite s dvije operacijske dvorane i s mjestima za

leanje Arh.. Sutter i Sutter
Central na opskrba
U posljednjim se godinama opaa tendencija primjene modernih
modela organizacije. Centralna organizacija pojedinih podruja
opskrbe i otpreme vodi rauna o sve veem manjku osoblja. Inter-
ne komunikacije centralne opskrbe odvajaju se od ostalih promet-
nih tokova u bolnici. Tako se izbjegavaju smetnje i postie bolje is-
koritenje transportnih sustava. Pri projektiranju moe arhitekt
kompjutorskom simulacijom ustanoviti jesu li rjeenja ispravna, pa
pogreke ispraviti jo u fazi projektiranja. Ciljanimkoritenjemi pra-
vodobniminterventnimzahvatima moe se potrebna povrina ops-
krbnih podruja smanjiti na minimum.
BOLNICE
PODRUJE OPSKRBE - > QQ
El ektri na i nstal aci j a
Opskrba strujom iz javne mree sastoji se od normalnog napona
(220 V) i jake struje (380 V). U razdj el noj prostori j i instaliran je raz-
vodni ureaj za struju niskog napona. Potrebne su najmanje dvije
trafoelije sa slobodnostojeim agregatima. Treba voditi rauna o
dovoljnoj irini vrata (oko 1,30 m) i dobroj ventilaciji te uzeti u obzir
propise VDE i strunih udruga. Veliina i broj agregata za rezerv-
nu struj u ovisi o veliini ustanove. Ti bi agregati trebali biti blizu gos-
podarskog dvorita radi olakanja radova na odravanju. Manji stro-
jevi proizvode i manju buku Treba predvidjeti elastine temelje is-
pod agregata. Za operacijski odjel treba predvidjeti i dodatne
akumulatore za rasvjetu i nunu struju, koje treba smjestiti u centrali
za klimatizaciju.
Central a za pl i nove
Vodovi se opskrbljuju iz elinih boca, naizmjenino iz pogonskih i
rezervnih baterija s automatskimizmjenjivaemprikljuka. Povoljan
je poloaj s neposrednim prilazom gospodarskom dvoritu radi
kraega transporta (doprema/otprema) boca. Boce se mogu smje-
stiti i u prostoriju sa pumpama za medije (- vakuum, duik, kom-
primirani zrak) kako bi se postiglo centralno upravljanje (eventual-
no kompjutorizirano). Danas se umjesto boca koriste tzv. hladni ras-
plinjai koji moraju stajati u vanjskom prostoru, udaljeni najmanje
5,00 mod zgrade.
Radi oni ce
S gospodarskim dvoritemtrebaju biti u vezi bravarska i elektrora-
dionica (40 m
2
) sa skladitemmaterijala i rezervnih dijelova (20 m
2
),
ope skladite (60 m
2
), ostava za transportna sredstva (15 m
2
). Pot-
reban je spremnik za vodu (zaliha vode u sluaju nude), po mo-
gunosti uz kuicu dizala iznad krovne etae (40 m
3
). Ureaje za
kondicioniranje za opi dio bolnice treba odvojiti od onih za infekti-
vni odjel/dezinfekciju.
Informaci j ska central a
U bolnici postoje sljedee mogunosti prijenosa informacija: telefon,
naizmjenini prijami emisija, pozivanje sestre, interni telefon sesta-
ra, satovi, beini ureaji za traenje osoba, telefonski razglas,
glazbena kulisa, televizija, teleks, radio. Radi bolje preglednosti tre-
ba urediti upravljako mjesto za medije (u ulaznompredvorju ili, ako
su manje zgrade, kod prijavnice). Beini ureaj za traenje osoba
treba predvidjeti usporedno uz telefonsku mreu, gdje iz nekih raz-
loga nije mogue u bilo koje vrijeme doi na telefon (operacijsko po-
druje, radiologija). Interni telefon sestara omoguuje govornu vezu
izmeu pojedinih radnih mjesta sestara i bolesnikih soba. J edan
kvarcni sat na baterije moe vie stotina pokazivaa minuta i se-
kunda drati u pogonu. Bolesnike sobe treba opremiti telefonom,
telefonskimrazglasomi televizijom. U bolnicama za poduku i istrai-
vanja vana je instalacija pogonske televizije (monitoring). Sve
zgrade treba opremiti automatskim ureajem za dojavu poara,
dopunjenimrunimalarmnimureajima. U sluaju poara ventilaci-
jskim se ureajima, transportnim sredstvima i dizalima upravlja uz
pomo ureaja za dojavu poara. Nuno je ukljuiti inenjere odgo-
varajuih struka.
Zati ta od zrani h napada
Zahtjevi glede zatite od zraenja i zranih napada razlikuju se od
regije do regije. Treba se drati smjernica koje je izdao ministar za
stambenu izgradnju. Mora postojati pomona operacijska dvorana,
leaji, skladite sterilnog materijala, pomona kuna tehnika za nu-
du (trai se samo u vicarskoj).
574
1 =ulazna dvorana
2 =prodaja
3 =uprava
4 =rendgenska dokumentacija
5 =pranje posua
6 =kuhinja
7 =blagovaonica za osoblje
Opa bolnica Herdecke/Ruhr, do 92 kreveta; ulazna dvorana s upravom

Arh.. Bockenmuhl
Arhi va i skl adi ta
Povoljne su kratke komunikacije izmeu arhiva i radnih podruja, ali
je to najee teko ostvariti. Mogua je lokacija u suterenu i veza
stubitem. Treba razlikovati skladine i arhivske prostorije za spise,
literaturu, filmove, pojedine odjele, upravu itd., zalihe (ljekarna, dez-
infekcija, kuhinja i si.), ureaje (kuhinja, uprava i si.), preparate, zbir-
ke, radionice. Dubina regala i ormara ovise o materijalu koji se sk-
laditi. Za spise, knjige, filmove to je 25 - 40 cm, za sprave, porcu-
lan i si. 40-60 cm. Pokretni regali su prikladni za smanjenje tlocrtne
povrine, uz jednak kapacitet skladitenja. Treba raunati s visokim
optereenjemregala (do 1000 kg/m
2
).
Drutvene prostori j e
Blagovaonice i kafeterije treba locirati u prizemlju ili na najvioj etai
(pogled). Veza s centralnomkuhinjomostvaruje se teretnimdizalom
koje nije pristupano posjetiteljima. Potrebna je izravna veza s izda-
vanjem hrane. Razliita su miljenja o tome treba li razdvojiti po-
sjetitelje, osoblje i pacijente. Danas je u blagovaonicama posluga
esto izvana. Sustav samoposluge s pultom za izdavanje (duljina
oko 6 - 8 m) pokazao se prikladnim. Posude sa salatama trebale bi
stajati slobodno.
Mol i tvene prostori j e
Povoljna je centralna lokacija, na sjecitu unutarnjeg i vanjskog pro-
meta, ali izvan podruja njege, lijeenja i opskrbe. To mjesto treba
biti dostupno za osoblje, posjetitelje i stacionarne pacijente (bolniki
prijevoz). Ureenje i oprema prostorije (najmanje 40 m
2
) ovise o re-
ligioznim, mjesnim i osobno razliitimzahtjevima, ali najee bez
usmjerenja na neku odreenu konfesiju. Evangelika kapela: pro-
povjedaonica; ukljuiti crkvene nadzorne vlasti. Katolika kapela:
klupa za priest, ispovjedaonica, eventualno sakristija; ishoditi
dozvolu nadlenog biskupa. Prostorije za sveenike neposredno su
povezane s kapelom i molitvenom prostorijom: soba za razgovor,
sakristija, prostorija za ienje i ostava. Osimsjedala, mora posto-
jati mjesto za krevete, krstionica, orgulje/harmonij, oltarni prostor
(->crkva).
BOLNICE
PODRUJE UPRAVE - > Qp
Prostori j e uprave hodnikom su povezane s predvorjemi glavnim
prometnim voritem, a treba predvidjeti prikladnu vezu s pod-
rujemopskrbe. Na 100 bolesnikih kreveta potrebno je sljedee
osoblje:
Broj stal ni h zaposl eni ka na 100 popunj eni h kreveta / 1000 paci j enata 1980-1995
Na 100popunjenih kreveta Na 1000 pacijenata
Broj grupe osoblja 1980 1985 1990 1991 1995 1980 1985 1990 1991 1995
Zap. Njemaka Njemaka Zap. Njemaka Njemaka
1 lijenika sluba 11,7 13,6 15,7 17,1 20,4 5,4 6,0 5,9 6,8 6,8
2 osoblje za njegu 44,8 48,8 55,2 58,5 70,4 20,6 21,4 20,9 23,4 23,4
3 medicinsko-tehn. sluba 14,1 15,8 17,5 21,9 25,0 6,5 7,0 6,6 8,8 8,3
4 funkcionalna sluba 9,4 11,0 12,9 14,1 16,3 4,3 4,8 4,9 5,7 5,4
Grupa 1- 4 80,1 89,2 101,2 111,5 132,2 36,8 39,2 38,4 44,7 43,9
5 kliniko osoblje 10,2 8,2 7,0 7,6 6,8 4,7 3,6 2,7 3,0 2,2
6 sluba za nabavu i gosp. 18,1 17,0 17,1 17,2 17,2 8,3 7,5 6,5 6,9 5,7
7 tehnika sluba 1,3 2,3 3,3 4,4 4,5 0,6 1,0 1,3 1,8 1,5
8 uprava 7,5 8,0 8,8 10,9 12,1 3,5 3,5 3,3 4,4 4,0
9 posebne slube 1,4 1,5 1,7 2,0 1,6 0,7 0,6 0,7 0,8 0,5
10ostalo osoblje 3,4 3,4 3,9 3,5 3,9 1,6 1,5 1,5 1,4 1,3
11osoblje ukupno 122,1 129,6 143,0 157,0 178,3 56,2 57,0 54,3 62,9 59,2
bez ostalog osoblja (10) 118,6 126,2 139,1 153,5 174,4 54,6 55,4 52,8 61,5 57,9
Izvor: Udruga njemakih bolnica (Deutsche Krankenhausgesellschaft DKG) izdanje 1997
U podruju uprave treba raunati sa 7 m
2
do 12 m
2
povrine po za-
poslenom. Prostorije gdje prolaze pacijenti i rodbina nadovezuju se
na prostor za prijam (ulazno predvorje), prihvat i obraun (25 m
2
).
Vana je veza s ulazomza leee bolesnike i najmanje dvije pro-
storije, svaka po 5 m
2
kao kontrolnimprolazomprije prijama, s bla-
gajnom(12 m
2
), i knjigovodstvom(12 m
2
).
Prostorije internog pogona su ured upravitelja (20 m
2
), tajnitvo
(10 m
2
), ured upravnog odjela (15 m
2
), po mogunosti u podruju
opskrbe, ured za sestre (20 m
2
), personalni ured (25 m
2
), centralna
arhiva (najmanje 40 m
2
) u podrumu, povezana pomonim stubi-
tems upravom.
Prema potrebi: slubene prostorije za glavnu sestru i socijalnu rad-
nicu, lijenika soba za boravak i dogovore, prostorija za dostavl-
jae, arhiva bolesnikih listova, struna knjinica, knjinica za paci-
jente, prostorija za frizere (dva mjesta). Sve vea racionalizacija
raunovodstva i uvoenje elektronikih ureaja i raunala zahtijeva
panju pri projektiranju: podovi po mogunosti s nadgradnjom, cen-
tralna pisarnica s prikljukomna pneumatsku potu.
Gl avni ul az
Openito postoji samo jedan glavni ulaz. Posebne ulaze treba iz hi-
gijenskih razloga (infektivni ili djeji odjel) posebno oznaiti. Ulazno
predvorje treba, prema naelu otvorenih vrata, oblikovati kao eka-
onicu za preuranjene posjetitelje. Danas oblikovanje vie odgovara
modernom hotelskompredvorju, kako bi se smanjio tipini dojam
bolnice. Tu se razilaze putovi posjetitelja, ambulantnih pacijenata,
pokretnih stacionarnih pacijenata, poslovnog prometa. Veliina
predvorja ovisi o broju kreveta i mjesnimobiajima glede broja pos-
jetitelja. U prostoru za doek i informacije (12 m
2
) nalazi se odgo-
varajui pult, a odatle se dalje prilazi unutarnjim podrujima i glav-
nom prometnom voritu (sa zahodom), koji su pregledni i s mo-
gunou zatvaranja. Treba predvidjeti telefonske govornice,
kioske za duhan, slatkie, cvijee, pisai pribor.
Ulaz za l eee bol esni ke
Za dopremu je pogodan natkriveni kolni prilaz ili zatvoreno pred-
vorje u blizini i u vidokrugu uprave, izvan pogleda s glavnog ulaza.
Treba predvidjeti kratku komunikaciju do ambulante, operacijskog
odjela i glavnog prometnog vorita (bolesniki odjeli), izvan opih
prometnih tokova. Potrebno je: prostorija za prijam/pregled radi hit-
ne pomoi (15 m
2
), prijamna kupaonica (15 m
2
), pretprostor
(10 m
2
), mjesto za odlaganje najmanje dvaju nosila i skladite rub-
lja - sve izravno dostupno iza ulaza.
575
03 =kuna tehnika 0 =kantine, dvorane 3 =laboratoriji
02 =skladite, praonica
1
=kafeterija, . 4 =kola za med.
j- , . prodavaonice aborante
01 =kuhinja, radionice, odjel za pokuse 2 = knjinica 5 =tehnika
( ? ) Obrazovni i istraivaki centar, Basel Arh. Suter &Suter
( 2) Razina 3, istraivaki laboratorij
. BOLNICE
NASTAVA f ISTRAIVANJE
St ambeno podr uj e
Podruja za stanovanje naelno su odvojena od podruja bolnice.
Prilazi se kolnim putemza cijeli kompleks. Podruje se dijeli na do-
move, stanove i kole za osnovnu izobrazbu i daljnje usavravanje.
Treba predvidjeti dovoljan broj parkirnih mjesta zaposlenika.
St ambeni domovi
U stambenim domovima za ensko osoblje treba, osim sestara, u
sluaju potrebe smjestiti i lijenice, asistentice, pomonice i stu-
dentice. Prostorije za boravak i spavanje treba jedinstveno obliko-
vati kao pojedinane sobe s ormarom i odjelom za pranje (16 m
2
)
Bolje je rjeenje s odvojenimodjelom za tueve i zahode. Dimenzi-
je soba iznose oko 4,6 - 4,7 m * 3,00 - 3,50 m. Za visinu etaa
mjerodavni su zahtjevi uobiajene - stanogradnje.
Razliita su miljenja o oblikovanju kuhinjskih jedinica. Prije su bila
uobiajena rjeenja sa 10 - 12 soba kao stambene jedinice na koju
dolazi jedna zajednika prostorija za pripremu (6 m
2
), soba za bor-
avak (20 m
2
), eventualno balkon, prostorija za ienje (10 m
2
)
Danas je uobiajeno rjeenje sobe s kuhinjskom niom i mokrim
vorom (usporedi - studentski domovi). Zaj edni ke prost ori j e za
sve zaposlenike ukljuuju prostoriju za boravak (na svaku sobu =
1,0 m
2
, najmanje 20 m
2
), povezanu s jednomvienamjenskom pro-
storijom(20 m
2
), garderobu, 2 zahoda, praonicu (10 m
2
), prostoriju
za suenje (15 m
2
) i ostavu (30 m
2
). Na isti nain izvode se domo-
vi za muko osoblje, osim ako veliina kompleksa zahtijeva zajed-
niki stambeni dom.
St anovi
Stambenim domovima odvojenim po spolovima prikljuuju se dvo-
sobni stanovi (40 m
2
) za lijenike odnosno lijenice. Trosobne i et-
verosobne stanove (70-90 m
2
) za lijenike, upravitelja bolnice,
nadstojnika zgrada treba projektirati odvojeno od domova. Mogu se
po mogunosti predvidjeti zajednike prostorije za lijenike: knjini-
ca i itaonica (25 m
2
), klupske prostorije (35 m
2
). Udio stanova za
lijenike sve je manji.
kol a za i zobr azbu i usavr avanj e
Obrazovanje koje e studente medicine pribliiti lijenikoj praksi
zahtijeva posebno podruje nastave i istraivanja koje je u uskoj
vezi s bolnicom. Poveanjem broja studenata poveavaju se i zaht-
jevi prema obrazovnim ustanovama. Na raspolaganju moraju biti:
skladita, radionice, stanice za pokuse (farmacija), audiovizualne
zone (za videoprijenose iz operacijskog podruja), eventualno vla-
stita kafeterija, predavaonice (150 - 500 mjesta), knjinica, istrai-
vaki laboratoriji, dvorane za vjebe, uredske prostorije. Broj i ve-
liina prostorija ovise o veliini i mjestu ustanove.
St ani ce za pokuse
U timse prostorijama zajedno dre sve ivotinje za cijelu bolnicu. S
ostalim laboratorijskim podrujima stanica je povezana osobnim i
teretnim dizalom. To je podruje posebno istaknuto u sveuilinim
klinikama. Treba raunati na velike povrine za uzgoj i dranje i-
votinja.
Knj i ni ca
Medicinske knjinice treba organizirati kao knjinice sa slobodnim
pristupom, bez zatvorenih skladita i izdavanja knjiga. Velik dio lite-
rature su asopisi. Vaan je dovoljan broj stolova za itanje sa svjet-
iljkama, radnih mjesta s ureajima za itanje mikrofilmova, dijapro-
jektora i pisaih strojeva. Povoljna je veza knjinice s klinikom po-
mou malih i srednjih transportnih ureaja.
( 3) Razina 2, knjinica
576
Ambulanta s prostorijama za deurne lijenike, povezana s centralnomsterilizaci-
jom Arh. Khler/Mller
1 Pri j am / ekaoni ca
2. Prostorija za mal e zahvat e
4. Vi enamj enska prostorija (urologija)
5. Garderoba za lijenike
6. Prostorija za lijenike sastanke
7. Lijenika prostorija
8. Sl obodan prostor za pripremljene l eaj eve
(" ekaoni ca za krevete" )
Operaci j sko podruje
9. Septika operacijska dvorana (endoskopija)
10. Ul az u operaci j sku dvoranu
11. Prostorija s ureaj i ma
12. Asepti ka operaci j ska dvorana
14. Sterilni hodnik, pranj e
15. Izl az iz operaci j ske dvorane
Odj el za i ntenzi vnu nj egu
16. Izdv. prost, prema odjelu za intenz. njegu
17. Hodnik za opskrbu / radni hodnik
18. Prostorije za intenzivno lijeenje
Isjeak iz funkcionalnih podruja; A =operacijsko podruje, B =ambulanta, C =od-

jel za intenzivnu njegu
M m i m r r n
Leei pacijenti
^ N d M
5) I Oi 0 ti n^Raa
Unutarnje komunikacije, bolnica Prignitz Arh.. B.+C. Lambart
. BOLNICE
AMBULANTA
Ambulanta hitne pomoi
Do ambulante hitne pomoi stiu pokretni i nepokretni bolesnici kroz
predvorje za nepokretne bolesnike (visina prolaza za vozila naj-
manje 3,50 m). Od vitalne je vanosti dobra signalizacija privoza za
interventna vozila. Povoljan je poloaj ovog odjela nasuprot glavnog
ulaza, jer se tako izbjegava kontakt s posjetiteljima i drugim paci-
jentima.
Ambulantni se odjel sastoji od ambulantnih prostorija (20-25 m
2
),
koje su opremljene operacijskimstolom, malomoperacijskomsvjet-
iljkom, ormarima s umivaonikom i eventualno kabinama za pacijen-
te. Takoer mora postojati prostorija za gipsanje s klupom za gip-
sanje i jedna pomona soba za intenzivnu njegu.
Potrebna je blizina operacijskog odjela, iako mora postojati poseb-
na prostorija za hitne zahvate.
Kirurka i anestezijska sluba trebaju biti u blizini.
Traumatoloke bolnice
Najee postoje samo u velikimgradovima, a slue ujedno i za re-
habilitaciju. esto se takve pomone bolnice s dobro organiziranom
traumatolokom kirurgijom smjetaju u stare zgrade opih bolnica
koje su preseljene u novogradnje.
Zdr avst vene ust anove
U Njemakoj najveimdijelomispunjavaju funkcije ambulantnih po-
liklinika: slue preventivi i dopunskoj njezi otputenih pokretnih pa-
cijenata.
Te ustanove imaju prostorije za preglede i obradu za ranu dijagno-
zu i lijeenje, dopunsku njegu, pretkontrolu za bolniko zbrinjava-
nje (pluni bolesnici), sistematske preglede, savjetovanja i dr. Od-
jeljenje sa siubujuim lijenicima ima radnu sobu i prostoriju za
preglede, po mogunosti sobu za zamjenjujueg lijenika i sobu za
preglede, a ekaonice su odvojene.
Prostorije za infektologa: soba infektologa, predsoblje, soba za
preglede, posebna ekaonica.
Prostorije za spolne bolesti: prostorija za preglede sa zahodom,
predsoblje s kartotekom, soba za preglede.
Savjetovalite za majke: ekaonica, mlijena kuhinja, prostorija za
djeja kolica (uz ulaz), kartoteka.
Ovome se dodaju medicinsko - tehnike prostorije, rendgenski od-
jeli, odjel za mlade, prostorije za upravu, osoblje i arhivski materi-
jal.
Veliina prostorija je razliita i odreuje se u dogovoru projektanta i
korisnika.
I
t i
{U ^M - ^J
( 4) Ambulanta bolnice St. Elisabeth Halle
1 Ulaz i izlaz iz operacijske dvorane
2 Prostorija za septike zahvate
3 Ureaji
4 ekaonica
5 Garderoba
6 Arhiva
7 Ambulanta
8 Otpad
9 Aseptika operacijska dvorana
10 Ureaji
11 Ulaz u operacijsku dvoranu
13 Izlaz iz operacijske dvorane
14 Prebacivanje na operacijski leaj
15 Prva pomo
16 Prijava
17 Prijam
18 Ultrazvuk
19 .Elektroinstalacije
20 -Prostorija za preglede i obradu
Arh.. U.+A. Weicken
577
O j )
J f p- . . . .
J -lij UJ ^J J
i M" r x i ' . i ' i 11mp/Tri"fi"ii|uQ9)
j r n - *
n
~
( T ) Centar za spazmatiare, Gggingen
i Ured
i Konzultacije
i Predavaoni ca
i Pojedinana nastava
I Djeji vrti
I Garderoba osoblje
l Kupaonica osoblje
l Grijanjne
i Bicikli
(10) Kuhinja
( m Ul az
Gospodarsko dvorite
M3) Praonica
U4) Soba za prematanj e
M5) Prostorija s ureaj i ma
(16) Pojedinani tretman
@ Gi mnasti ka prostorija
@ Radna terapija
Mg) Prostorija za boravak
osoblja
ffl ESS Si
9
w
w
( 3) R eumatoloka bolnica Wildbad, 100 kreveta, 1. kat
^^ Centar za rehabilitaciju Mnchen,
72 kreveta, polukat
( T) Stanovanj e Blagovaonica
( 3 ) aj na kuhinja (4) Odgojiteljica, deurstvo
( ? ) Pribor za i. Ostava
(7) Spavanj e Lijenik, deurstvo
BOLNICE
POSEBNE BOLNICE tH
Posebne bolnice su tip ljeilita koja imaju sve vee znaenje. Spe-
cijalizacija pojedinih strunih podruja trai intenzivnije koritenje
povrina pri oblikovanju tlocrta, uz visoke zahtjeve prema projek-
tantima. Vana je stalna veza izmeu arhitekta, inenjera raznih
struka lijenika i sestara. U posebne bolnice ubrajaju se kirurke kli-
nike za posebna specijalistika podruja, kao i terapijske, psihija-
trijske, djeje i rehabilitacijske bolnice. Poveao se udio klinika za
alergije, kone i plune bolesti.
1) Ul azna dvorana
2) Vratar
Prijava
Uprava
5) Ured
Lijenik
7 ) ekaoni ca
f n Pregledi
n EKG
10) Laboratorij
11) Endoskopija
12) Rendg pregled
13) Arhiva
14) Med. sestre
15) Praonica
16) Pr. za iv. i gla.
17) Kuhinjske zal i he
18) Skladite
1) Dvorana
Dnevni boravak
Kuhinja
Blagovaonica
5) Prostorija s TV
6) Sastanci ,
knjinica
Q Terasa
I. Odjel za prijam bolesnika,
pododjel cent. za krizna
stanja, dvorana s nadzorom,
sobe pacijenata
II. Zatvoreni odjel, dva odjela za
po 32 pacijenta podijeljena
u terapijske grupe sa po 8
pacijenata
III. Otvoreni odjel, prijelazni
odjel, priprema za otputa-
nje iz bolnice
Gl avni ulaz
Izdvojeni prostor za prijem /
transport bolesnika
Izdvojeni prostor / dostava
( 4 ) Izdv. prost. / dostava za radionice
^ i prilaz za vatrogasce
Servisni hodnik, dostava,
raspodjela robe
Hodnik za pacijente, putem stubi-
^ ^ ta direktno povezan s odjelima,
interni dio prstena komunikacija
( 7 ) Prsten komunikacija
( 8 ) Izdvojeni prostor 1. kat
Funkc. hodnik za osoblje, 1 kat

Kuhinja odjela
Zajednika blagavaonica
Prostorija za grupnu terapiju
Unutranja dvorana
Soba terapeuta
Sobe pacijenata
Dnevni boravak j edne tera-
pijske grupe s kuhinjom,
kut za blagovanje
Sanitarni vor: WC. tu
za po 4 pacijenta
Prostorija sa priborom za
ienje i ostava
Centar za rehabilitaciju Mnchen, 72 kreveta, 4. kat Odjel za psihijatriju, neuroloka klinika Karl-Bonhoeffer, Berlin
578
HS
Un
@1q|DL

&
u
a L u J k
f ) 8DTND tpau
%
4
- -
fl
F O
u
c r 1
-
i
E J i
U D
,
1
[
n
"D
p i t n
J i
i
n =
t r - H
n
h
a l
| \ h ^
^ -1(19)
J a .
DIITC
Slika 1 i 2: gradska djeja klinika Frth, 200 kreveta

@ Prizemlje
Arh.. Amon, HSckl, Kochta
( 2) Prvi kat
BOLNICE
POSEBNE BOLNICE QP
Ul azna dvorana @ Rendgen
Vratar EKG
Tajnitvo Kliniki laboratorij
Uprava Serol oki lab.
Gl avna sestra Bakterioloki lab.
Pri j am Zarazni odjel, prijam
Uho, grlo, nos @ Svj etl a rnik
Oi @ Soba za izolaciju
EEG @ Kuhinja
Dj ej a kolica Med sestra
ekaoni ca Nj ega
Pregl ed
Roditelji
Lijenik
Legenda -> -
Pri zeml j e
T ) Dvorana
Garderoba
Prost, za boravak
Lijenika prost.
Predsobl j e
Konzultacije
Uprava
" ) Central ni prijem
9) Administracija
ffl) Telefon, central a
fil) Garderoba
Laboratorij
'13) Uzi manj e krvi
W Pranj e posua
MM Autoanal i za
Biokemija
5 y Rutina
'18) Fi zi ka, kemija
1. kat
Ventilacija
Lijenika prost.
Prostorija za
ni stagmi are
Miografija
5) Tamna komora
Arhiva
Atelje
Plinska sterilizacija
(9) Central na sterilizacija
Odravanj e
Upravitelj
Tajnitvo
(13) Stroj ami oca
Programer
(15) Operator
2. kat
( 1 ) Lijenika prostorija
(2) Pregl ed
Mj erenj e
( 4 ) Anal i za plinova
Ergospirometrija
( 5) Ergometrija
( ? ) Pregl. uz dodav. boja
Patologija - mj erenj e
Trezor
Dozi ranj e, i zdavanj e
Radioaktivni labor.
Uzorci - mj erenj e
Vj etrobran
(2) Ul azna dvorana
Recepci j a
Dvokrevetna soba
Jednokrevet. soba
Konferen. dvorana
Dvorana
Boravak
Elektr. tehnika
Blagov. za osoblje
m ) Kuhinja
(j 2) Blagovaonica
m ) Laboratorij
rt?) Pnmarijus
Pregl edi
Ravnatel j
0?) Tajnitvo
Gl avna sstra
EKG
Legenda -
( ) Ljeilite Hellnerklinik Bad Sassendorf, 100 kreveta Arh.. Ksters/Balke
579
ni mmt Obdukci j a
Li j eni k Izdv. prost. Labor.
3
Hl adnj aa

ff
Izdv prost .I Pr i pr ema
upni k
Odavanj e-
Hposljednjeg
d poasti L
" Z \ "

Rodbi na

. Pr at
t i L
Prost ori j a za
sekci i u
Okruna bolnica Soltau, 354 kreveta

Arh.. Poelzig, Biermann
Prosektura bolnice St. J oseph,
Wipperfrth, 372 kreveta
Arh.. Khler, Helfrich
1
Obdukci j a
M
St avl j anj e
EL
C O
l Pol ag.
1
na oda:
l Pol ag.
1
na oda:
o
o
O
o
jo

o
j
o

| Gar der oba
Prost ori j a z a, p o
sekci j u r H Arhi va m
Pr i pr ema #
Hl adnj aa
PD
Rodbi na
fn
Skl adi t e
l i j esova i
Prosektura bolnice St. Clemens,

Geldern, 480 kreveta Arh.. Poelzig
Prosektura gradske bolnice
Velbert, 444 kreveta
Arh.. Krger, Krger, Rieger
Veza s gospodarskimdvoritem
1 .Kot l ovni ca, st roj arni ca
2 El ekt ri ni r azvod
3 Dovod vode/pl i na
4 Spr emi t e
5 Kisik
6 El ekt ri ni r azvod
7 Obavj et avanj e rodbi ne
8 Skl adi t e
9 Opskr ba
10 Ot pr ema
11 Pr aoni ca rubl j a
12 Skl adi t e
13 Rodbi na
14 Pol aganj e na odar
15 St avl j anj e u l i j es
16 Prost ori j a za sekci j e
17 uvanj e
18 Arhi v
19 Kabi ne za odmor
20 Podvodna masaa
1. podzemna etaa s ureajima za opskrbu i otpremu, prosektura, fizikalna

terapija
BOLNICE
NUKLEARNA MEDICINA, PATOLOGIJ A
Pr osekt ur a, pat ol ogi j a
Prosektura bolnice sadri prostorije za uvanje, seciranje, skl adi -
t e l i j esova, hl adnj au za umrle, odar, st avl j anj e u l i j es i garde-
robu za patologe. To je zasebno bolniko podruje, pa treba u pro-
jektu predvidjeti kratku komunikaciju do dizala (prema pojedinimod-
jelima). Pri tome bi trebalo predvidjeti pregledni prilaz (za rodbinu) i
po mogunosti to krai kolni privoz za pogrebnike. Ovisno o velii-
ni bolnice, moe se toj skupini prostorija dodati laboratorij, arhiv i
garderobe za osoblje.
s
Gospodar sko dvor i t e
Cjelokupna logistika bolnice trebala bi djelovati s jednog centralnog
mjesta. Mogunost za to nudi gospodarsko dvorite, povoljno loci-
rano u donjempodruju opskrbe/otpreme. Posebnimcestovnim pri-
kljukom, odvojenimod glavnog ulaza i pri voza za nepokr et ne bo-
l esni ke, obavlja se cjelokupno opskrbljivanje svim bolnikim pot-
reptinama i potronim materijalom, kao i otprema otpada.
Projektomtreba definirati parkiralita i ranirne povrine za teretna
vozila, te voditi rauna o mnotvu razliitih vrsta otpada (kuhinjski
otpaci, posebni otpad, staro staklo, stari papir, tekuine za razvija-
nje itd.) i o povrinama koje su potrebne za njihovo odlaganje. Osim
toga, na gospodarskom dvoritu mogu se nalaziti prostorije s agre-
gatom za struju u nudi, sprinklerska centrala, centrale za kisik i
komprimirani zrak te druge prostorije u funkciji opskrbe. iroke mo-
gunosti koritenja i mnotvo razliitih vozila ne mogu se obuhvati-
ti pouzdanimpodacima o potrebnoj veliini tog podruja, ve taj pro-
blem treba rijeiti dogovorom projektanata i korisnika. Povoljan je
poloaj u suterenu, pa je potrebna prilazna rampa (nagib ispod
15%!). Za manje veliine bolnikog terena mogua je izgradnja iz-
nad nekih drugih opskrbnih podruja, ali pri tome treba obratiti pa-
nju na ventilaciju.
Veza s 1. podzem-
nometaom,
opskrba i otprema
Otpad
Arh.. U.+A. Weicken
( 6) Gospodarsko dvorite / rampa Arh.. U.+A. Weicken
580
Bal kon . BOLNICE
Konzul t aci j e
-CO,
Gar d. za Nedonoad i doj enad
fflua - r t a
Sar d, za J _ j g 3 ,
ned. ~ .3!,
Pnp- E g
r ema >
Soba za} ~
sestre
ti
razgovor
' Soba z J
i doj enj e i
l n t e n
" Li j eni k Pr i mal j e
0 Stacionar za nedonoad i dojenad s 27 kreveta, Fulda Arh. Khler, Kssern
Bal kon za posj et i t el j e
s i nt er f onom
( 2) Zarazni djeji odjel, varijanta sobe
3,60
Arh.. Deilmann
\J
VI

^ T r L a j z a
n
r Nj oj en a
1J. =
, Kozmet i ki
[ 0 1 stol i
L nda
5,0
J ednokrevetna soba s odvojenom
Arh.. Mayhew
( 6) Prostorna jedinica za njegu dojenadi i djece
NJEGA RODILJA I NOVOROENADI
Nj ega rodi l j a i novor oenadi obuhvaa sve djelatnosti koje su
nakon normalnog poroda u bolnici potrebne za tekue tjelesno, me-
dicinsko, psiholoko i socijalno zbrinjavanje rodilja i novoroenadi.
Rodilje s visokoinfektivnim bolestima kao to je tifus, tuberkuloza,
hepatitis lee u izoliranimodjelima za njegu. U sluaju smetnji vital-
nih funkcija treba predvidjeti premjetaj na odjel intenzivne njege.
Novoroenad s infekcijama ili respiratornim smetnjama (npr. ne-
donoad) treba premjestiti u posebni odjel ili u najbliu djeju bol-
nicu.
Raspor ed nj ege rodi l j a odgovara normalnoj njezi: osnovna njega,
lijenika njega, zbrinjavanje pacijentica, uprava i opskrba. Kad je
centralizirano zbrinjavanje novoroenadi, jedinica za njegu no-
voroenadi locira se na rubu ili unutar odjela za njegu rodilja. Da
bi se smanjila mogunost infekcija, podruje se dijeli na manje pro-
storije ili boksove. Za dojenje se novoroenad dovozi ili donosi u
sobe rodilja. Tako se ostvaruje ea i djelotvornija povezanost ma-
jke i djeteta nego to je to bilo prije kad su postojale posebne sobe
za dojenje. Zajednikim smjetajem rodilja i novoroenadi ("Roo-
ming in") u istoj sobi izbjegava se prenoenje novoroenadi i tako
se odtereuje osoblje, ali zahtijeva neekonomino decentralizirano
zbrinjavanje novoroenadi, Meutim, to je postalo uobiajeno
rjeenje u bolnicama.
( 5) J ednokrevetna soba s odvojenomprostorijomza dojene Arh.. Mayhew
w
Arh.. Mayhew
Vel i i na j edi ni ca za nj egu. Najee su manje od jedinica za nor-
malnu njegu. Preporuuju se manji odjeli jer ih se lake odrava s
gledita higijene (manji promet osoblja i posjetitelja). Korisno je
ogranienje jedinice za njegu na 10 do 14 kreveta. Poslovi se sa-
stoje od nadzora nad prilazom, njege zdravih rodilja, njege zdrave
dojenadi, njege odvojene novoroenadi (npr. nedonoadi) i po-
monih poslova. Glede higijene, zahtjevi su oko njege rodilja i no-
voroenadi stroi nego za normalnu njegu. Zbog toga treba osim
uobiajenog sustava kontrole prilaza postojati i garderoba za pos-
jetitelje, Mjesto za krevet treba projektirati kao kod odjela za nor-
malnu njegu, ali razmak kreveta mora biti vei zbog koarice za no-
voroene. U sanitarnom podruju treba predvidjeti kombinaciju
tueva i tueva za sjedei poloaj, jer se rodilje ne bi trebale kupa-
ti u kadi. Jedi ni ce za nj egu novor oenadi sadre u okviru svojih
posl ova sljedee: krevete za novoroenad, mjesto za odmatanje,
kupaonicu za dojenad, mjesto za povijanje, mjesto za vaganje,
mjesto za deurnu djeju medicinsku sestru i eventualno mjesto za
postavljanje kolica. Za novoroenad s patogenim uzronicima tre-
balo bi uspostaviti funkcijsku jedinicu za posebnu nj egu no-
vor oenadi s odijeljenim mjestima za krevete, za njegu i radna
mjesta. U podruju pomonih poslova nalaze se sljedei elementi
odnosno prostorije: radno mjesto odjelne sestre, prostorija za bora-
vak sestara, ajna kuhinja, prostorija za lijenike, prostorija za preg-
lede i obradu, ista radna prostorija, kupaonica za pacijentice, dne-
vne sobe za pacijentice i posjetitelje, prostorije za sprave i ie-
nje, ostave, zahodi za osoblje i za posjetitelje, ormari za rublje i pro-
storija za razgovor s rodbinom.
Tehniki uvj et i : da bi se to vie smanjio prijenos klica iz zraka,
mora se osigurati 8 izmjena zraka u satu. Temperatura prostorija
mora biti izmeu 24C i 26C.
Pol oaj pogonske j edi ni ce: prijevozni put rodilja i novoroenadi
nakon poroda neka bude to krai. Treba nastojati da taj put ne si-
jee hodnike s jakim prometom ili da se s njima ne preklapa. Oba-
vljanje poroda i njega rodilja treba po mogunosti biti na istoj razini
kako bi se izbjegla upotreba dizala.
581
I I El El
QQ
I I

1 Spavaa soba 4 Garderoba za osoblje 7 Boravak za med. sestre
2 Lijenik 5 Lijeenje
3 Rad. mj. za med. sestre 6 Prostorija za dojenje
Arh.. Krger, Krger, Rieger
Q Djeji odjel s 28 kreveta, gradska bolnica Velbert

III II III
J ednokrevetna i dvokrevetna soba

kontrolnog podruja s jakom zati-
tomod zraenja Arh.. Deilmann
etverokrevetna soba sa svomopre-
@
momza osnovnu njegu (kod pacije-
nata s duim boravkom na odjelu)
Arh.. Deilmann
Soba za lake psihike bolesnike i pacijente kojima je potrebna njega

Arh.. Deilmann
BOLNICE
POSEBNA PODRUJA NJEGE
Njega doj enadi i dj ece
Pacijenti koji se najee nau zajedno u posebnimdjejimklinika-
ma razlikuju se: dojenad (udio 35%), nedonoad (udio 13%),
mala i kolska djeca (udio 22%) do 14 godina. Odjel za infektivne
bolesti svih dobnih skupina ini 22% prostora. Pri smjetaju te sku-
pine pacijenata treba nastojati smanjiti kontakt s ostalim pacijenti-
ma i osobljem. Prozore treba osigurati od mogunosti da ih otvore
djeca. Elektrini ureaji i grijaa tijela moraju biti osigurani tako da
ne mogu ugroziti djecu. Treba predvidjeti prostorije za nastavu, igru
i razne djelatnosti. Za djecu koja imaju ospice, vodene kozice, dif-
teriju, arlah i tuberkulozu treba predvidjeti izolacijske odjele. Zido-
vi do visine 1,50 m moraju biti perivi. Oblikovanje treba biti slino
djejemvrtiu, treba izbjegavati "sterilnu" atmosferu.
Njega zraeni h pacijenata
Pri planiranju jedinica za njegu u nuklearnoj medicini, koje slue pa-
cijentima pod radiolokomdijagnostikomi terapijom, treba prije sve-
ga voditi rauna o propisima za zatitu od zraenja (-nuklearna
medicina). Veliina skupine treba odgovarati veliini skupine za nor-
malnu njegu. Pogonska jedinica dijeli se na kontrol no i nadzorno
podruj e. Tako se jae zraeni pacijenti odvajaju od slabije ozrae-
nih osoba. Prema tome treba pacijente preteno smjestiti u jedno-
krevetne sobe.
Njega psi hi ki h bol esni ka
Iz karakteristika psihikih oboljenja proizlaze sljedei zahtjevi za
projektiranje i ureenje jedinica njege otvoreni h i zat voreni h od-
j el j enj a (pacijenti kojima je potreban laki oblik njege i teki bole-
snici): potreba velikog prostora za dnevni boravak, blagovaonice i
prostorije za radnu i grupnu terapiju, jer su pacijenti pokretni; male
jedinice za njegu (do 25 pacijenata) s kratkimkomunikacijama i do-
brim mogunostima promatranja, kao i oblikovanje slino stambe-
nimprostorijama kako bi pacijenti imali osjeaj zatienosti. Uoa-
va se trend prema integraciji odjela za psihike bolesnike u ope
bolnice, kako bi se sprijeila izolacija tih pacijenata.
( 5) Zatvoreni psihijatrijski odjel Arh.. Khler, Mller-Pauly ( ) Otvoreni pshijatrijski odjel
1 Tehniar, ureaji
2 Boravak za osoblje
3 ajna kuhinja
4 4 mjesta (bijelo)
5 Nadzor
6 2 mjesta
7 4 mjesta (uto)
8 2 mjesta hitni sluajevi
9 Izdvojeni prostor
10 Lijenik
11 Pregled
12 Lijenik / deurstvo
13 Radna prostorija, neisto, uto
14 Garderoba pacijenti uto
15 Garderoba osoblje
16 Radno mjesto med. sestara / arhiv
17 Radna prostorija, neisto, bijelo
18 Garderoba pacijenti bijelo
19 Centralna opskrba / teh. prip. vode
20 Skladite
21 ekaonica
Stanica za dijalizu sa 12 mjesta Arh.. U. +A.Weicken
582
@ Shema povezivanja
( 2 ) Funkcije centra za starije osobe
Spavanje
Stan za jednu osobu, 41 m
2
( 5 ) Stan za dvije osobe, 58 m

2
T
3lag|yanje Q Q
i j A J A j / s L ^
J Hodni k ^
Kuhanj e
a
Spavanje
DOMOVI ZA STARIJE OSOBE
t u
Objekti za zbrinjavanje starih ljudi:
1. stan za starije osobe, 2. stambeni dom za starije osobe, 3. dom
za njegu starijih osoba.
St an za st ari j e osobe -> - () zaokruena je stambena cjelina
koja odgovara potrebama starih ljudi, kako bi koliko je mogue sa-
mostalno ivjeli izvan domova. Takvih stanova ima 2 -10% i nalaze se
u stambenompodruju. Stan za jednu osobu veliine je 25- 35 m
2
, za
dvije osobe 45- 55 m
2
, a balkoni zatieni od atmosferilija su =3 m
2
.
Najmanja dubina balkona je 1,40 m, a balkonska vrata nemaju prag.
St araki st anovi s pat r onaom patronaom smjeteni su u jednoj
zgradi, dopunjeni drutvenim prostorijama s ajnom kuhinjom, =20
m
2
po stambenoj jedinici. Povoljna je blizina doma za njegu starijih
osoba s ponudom prehrane i objekata za slobodne aktivnosti, opo-
ravak i terapiju. U zgradi je prostorija za sestre s odjelnom kupaoni-
comi radnomprostorijomza njegu, centralna praonica i prostorija za
ienje. J edno parkirno mjesto predvieno je na 5 - 8 stanara. Gri-
janje je 2% iznad uobiajenoga. Uspostavljena je ambulantna po-
mo za starije osobe (9).
St ambeni dom za st ari j e osobe sa stacionarnimureajima za sta-
novanje i zbrinjavanje. Prema zakonu 0 domovima, strogi su propi-
si 0 projektiranju, odobrenju graenja i poslovanju. Zbog velikih po-
monih povrina, ekonomian je kapacitet od 120 mjesta. U ponu-
du povrina za opskrbu, priredbe i terapiju uklopljen je i odjel za
kratkoronu njegu.
Opa oprema: stube 16/30 cm bez podvlaenja gazita. Bojom su
oznaeni rubovi stuba. Rukohvati su obostrano i na hodnicima. Di-
zala su prilagoena leeimbolesnicima s preklopnimsjedalima. U
kuhinjama su prozorski parapeti bez namjetaja. Graenje je prila-
goeno potrebama invalidnih osoba DIN 18011 i 18022 s. 543.
Poloaj: blizina gradske ili seoske infrastrukture i sredstava javnog
prometa; slobodne povrine s klupama za odmor.
Dnevne ust anove za st ari j e osobe: slue za kontakte i ambulant-
nu pomo, za ljude koji stanuju samostalno. J edna takva ustanova na-
mijenjena je za priblino 1600 starijih osoba. Sadri: prostoriju za sus-
rete (djeljiva), do 120 m
2
, slubenu prostoriju i savjetovalite 20 m
2
,
prostorije za fizikalnu i radnu terapiju, garderobu, skupne prostorije,
zahod, ajnu kuhinju, kuglanu.
-2,51-
Stan za dvije osobe, 56 m
2
+zimski vrt 9 m
2 ( 8 ) Stan za dvije osobe, 55,5 m
2
Prizemlje stambenog trakta, domza stanovanje i njegu starijih osoba

Arh.. Turk/Richter/Bordurs
583
H ,55-K-l .90-W-1,90-H-1 ,55-4
0,10 0,24 0,10
v t j M M i O i j
l S c = a S J
u
M
M/N/l
>1
. I I I
J ednokrevetna soba za njegu
1-1,55H1,80H-1,80-H-l ,55-|
0,10 0,24 0,10
Dvokrevetna soba za njegu
Bal kon
P\
rilhisa
i
11.63H-1,50
0,11 0,24
- t t -
4.00

o n o
/ - i u
i
1
, ^
1

u
r ^
N / N /
/ i .
i y N / N /
y ^
s L A uha
( 3) J ednokrevetna soba za njegu
4 Ml
( ? ) Dvokrevetna soba za njegu
DOMOVI ZA STARIJE OSOBE
Bolnica i dom za njegu starijih osoba slue za njegu, zbrinjavanje
i opskrbljivanje kronino bolesnih i onih kojima je potrebna njega.
Aktivnom njegom, uz lijeniku i patronanu pomo, trebalo bi od-
govarajuim vjebama povratiti izgubljenu snagu i odravati je.
Treba jasno odvojiti stambeno od radnog podruja -()
Veliine soba su: stambeno podruje zauzima =50% sobe za jed-
nu osobu =18 m
2
, dvokrevetne sobe 20 m
2
- - @. Ako je za-
sebna spavaa soba za jednu osobu, imat e 7 m
2
, a za dvije oso-
be 12 m
2
.
Ulaz je 1,25 m x 1,25 m sa 1 m
2
povrine za garderobu. Mokri vor
sadri zahod, umivaonik i tu.
Stambena jedinica obuhvaa 8- 10 stanovnika sa zajednikom pro-
storijom za boravak s ajnom kuhinjom, u kojoj se i jede.
Za 2 stambene jedinice treba predvidjeti 1 prostoriju za njegu. Hod-
nici slue za komuniciranje, s niama za okupljanje. - .
Za sestre: prijelazni prostor, prostorija za boravak, zahod i garde-
roba. Odjel za njegu sadri: kupaonicu s kadom otpornom na kise-
line i za medicinske kupke, umivaonike, zahod, bide i tu, prostori-
ju za ienje s izljevom i ispiraem za fekalije, sobu za rublje, po-
mone prostorije za pribor i invalidska kolica.
U odjel za kratkoronu njegu smjetaju se osobe kojima je potreb-
na tua pomo i njega u razdoblju godinjih odmora onih koji to re-
dovito obavljaju. Tu se smjetaju i oni kojima je nakon otpusta iz bol-
nice potrebna njega, rehabilitacija i si.
Centralne ureaje treba objediniti u prizemlju i suterenu
jeliti na pojedine odjele.
raspodi-
U podruju kratkorone njege nalaze se prostorije za upravu, soba
za razgovore, zajednike prostorije i prostorije za priredbe, kafete-
rija, kao i prostorije za radnu terapiju, gimnastiku, pedikerski i fri-
zerski salon.
( ) Prizemlje doma za stanovanje i njegu starijih osoba Arh . K.H. Muth
584
1 Boravak i spavanje
2 Tu / WC
( ? ) Prizemlje, centar za starije osobe Viersen ( 5) Prvi kat -> 0 Arh.. W. von Lom
Dio tlocrta -> - @ ( 4) Tipian raspored odjela za njegu ->0
1. Ulazna dvorana
2. Kiosk
3. Kafeterija
4. Recepcija
5. Glavna sestra
6. Klupska prostorija
7 Knjinica
8. Lijenik
9. Zajednika prostorija
10. J ednokrevetna soba
11. Dvokrevetna soba
12. Blagovaonica
13. Kuhinja
14. Blagovaonica za osoblje
15. Mjesto na otvorenom
16. Bazen za vjebe u vodi
17 Boravak
18. Paviljon s fontanom
19. Galerija
20. Ventil, prostorije s bazenom
21. Loa s leajevima
22. Galerija s blagovaonicom
( 5) Prizemlje, stambena zaklada I Prvi kat -> 0 Arh.. A. Riege
585
Cr k v en a Pr ost or za
pr ost or i j a
-
or k es t ar
Kl upa za pr i est
Boni ol t ar
Gal er i j a za
or gul j e i
pj ev a e
^Sjever
Shema evagelistike crkve prema
Schikelovomnacrtu za katedralu u
Berlinu
Shema katolike crkve
Stalak za
, daoni ca J / - f \ V
ita,1
i
e
>
Kr st i oni ca
( 3) Propovjedaonica i oltar u jednoj osi
Os prostorije
( 4) Propovjedaonica bono od oltara
Oltarski stol (menza) za evangeli-
s t i k u zajednicu, sline dimenzije
za katolike sporedne oltare, glavni
oltari 3,0 m dugi i 1,0 m iroki
ukljuujui tabernakul
Propovjedaonica s akustinomnad-
strenicomza odbijanje zvunih va-
lova u smjeru vjernika
j [ l Knj i ge
Krstionica
nje (orijentacij- /7T) (orijentacijske

ske mjere) v2/ mjere)
a = 8 0 - 9 0 , # 8 5 c m
i r i na s j edal a = 5 0 - 5 5 , 1 ) - 5 0 c m
l s p o v j ed ao n i c a z a k at o l i k u c r k v u
Ar h . . S c h w a r z
a = 8 5 - 9 5 , # 90 c m
b = 5 - 1 4 c m
i r i na s j edal a = 5 0 - 5 5 , # 50 c m
Grijanje
CRKVE
Budui da kue Boje slue kultu, treba i graevinske oblike razviti
na temelju kulta i liturgije. Pojedine pokrajinske crkve odnosno bis-
kupije imaju posebne smjernice za crkve koje treba podii u njiho-
vom podruju, a osim toga treba obratiti panju na propise o pro-
storijama za okupljanje.
Prije je jedino postojea katolika crkva bila kua Boja za "sluge
Gospodnje". Narod je djelomino ostajao vani u predvorju, u "raju"
Crkva je bila sakralna graevina puna duboke simbolike po svojem
ureenju (oblik kria), orijentaciji (kor na istoku), dimenzijama (pre-
ma geometrijskim zakonitostima) - s. 40. - 43. i svim liturgijskim
pojedinostima. Kasnije je narod uao i u crkvu. Sveenstvu je ostao
namijenjen samo kor, odvojen ogradom s glavnim oltarom (sarko-
fagom s kostima crkvenog sveca) i u veimcrkvama srednji brod -
"srce crkve".
Potrebni prostor za mjesto u crkvi bez klecala (evangelistika) ->
= 0,4-0,5 m
2
bez prolaza, za mjesto s klecalom (katolika)
- > =0,43-0,52 m
2
bez prolaza. Raspored i oblik crkvenih klupa
vrlo je vaan za dimenzije prostorije, djelovanje prostora, ujnost i
vidljivost. Kod manjih crkava (kapele) dovoljan je 1 boni prolaz i-
rine 1 m @ s klupama za 6- 10, * 8 sjedeih mjesta ili 1 srednji
prolaz irine 1,50 m s obostranim mjestima kao prije - Zbog
neugodnog irenja hladnoe s vanjskih zidova, bolje je rjeenje sa
2 bona hodnika i klupama izmeu njih -> 12-18, * 15 sjedeih
mjesta. Kod irih crkava odgovarajue je vei broj prolaza. Ukupna
potrebna povrina za jedno sjedee mjesto iznosi, dakle, izmeu
0,63 i 1,0 m
2
. Ukupna potrebna povrina za jedno stajae mjesto bit
e dovoljna izmeu 0,25 i 0,35 m
2
. Za stajanje se koristi velik dio
prolaza, prije svega ispred stranjeg zida. irine izlaznih vrata mo-
raju zadovoljavati uvjete propisa o prostorijama za okupljanje s.
475. Srednji prolaz u osi oltara poeljan je za vjenanja, sveane
povorke itd., ali nije prikladan za propovjednika, ako je propovjeda-
onica, kako se esto trai za evangelike crkve, u istoj osi - .
Crkve bi uvijek morale biti u vezi s jednimupnimcentrom. Kod no-
vogradnji, adaptacija i renoviranja treba se posavjetovati s dijecezi-
jskom komisijom, a odobrenje daje biskupski vikarijat. Novu ori-
jentaciju crkvene graevine odredio je Drugi vatikanski koncil.
Oltar =stol Gospodnji je sredite euharistikog slavlja. U crkvama
su samo nepomini oltari sa stolnom ploom(menza) od prirodnog
kamena i podnojem =stipes od materijala po elji, ali sve dostoj-
anstveno i trajno. U ostalim sveanim prostorijama mogu biti i pre-
nosivi oltari od svakog vrijednog materijala. Visina je takvog oltara
95 cm, slobodno stojei je, pa ga se moe bez tekoa obilaziti ->
() Sveenik celebrira iza oltara, licemokrenut prema pastvi. Olta-
ri se ne bi smjeli koristiti prije posveenja. Ispod oltara mogu se ug-
raditi samo stare relikvije muenika.
@
Klupe u evangelistikoj crkvi (bez

klecala)
Klupa u katolikoj crkvi (s klecalima)

Minimalna irina crkve kod razliitih
rasporeda prolaza
586
(Mj est o
-Sj edenj e
~|sast aj al i t [ e~
Zvoni k
Prizemlje sakralnog objekta Koln-Widdersdorf Arh.. J ochen J akobs 1986

( 7) Prizemlje zavjetne crkve Kln-Porz Arh.. Hadenfeld 1980
CRKVE
- QD
Kod veih crkava ili katedrala (sjedite nadbiskupa) mogu se gradi-
ti i bone kapelice s bonimoltarima. Uz oltar pripadaju svjenjaci i
raspelo, postavljeno na oltaru ili pokraj njega.
Prostor oltara poneto je povien radi bolje vidljivosti i oblikovno pri-
kladno odvojen od ostalog prostora. Uz oltar je smjeten stalak za
sekcional (evangelijar) i posude, te sjedalo za sveenika i crkvenja-
ka (ne prijestolje), najee u sreditu oltarskog prostora, okrenuto
prema pastvi. Osimtoga, u blizini je ambo (propovjedaonica), nepo-
kretan za objavljivanje rijei Boje. Mjesto za propovijed (homiliju) i
obraanje Bogu nalazi se s desne strane posjetitelja. Klupe za
priest vie nisu obvezne.
Boni su oltari u katolikimcrkvama slobodnostojei ili u niama koje
se mogu zatvoriti, irine >2,0 mi dubine 3,0 m.
Crkveni prostor namjeten je klupama za sjedenje s klecalima za
vjernike (u francuskompodruju i niske stolice s visokimnaslonom).
Elektroakustini ureaji s mikrofonima uz oltar, sjedalo sveenika i
propovjedaonicu treba po mogunosti izbjegavati. Mjesto za kor i in-
strumente nalazi se na galeriji blizu orguljaa, ali prostor galerije ne
omoguava uvijek provoenje tog zahtjeva. Mjesto za orgulje s.
589. zahtijeva temeljito akustino i prostorno pretprojektiranje, isto
tako i toranj za zvona - s. 590. Euharistija se uva u sigurnomta-
bernakulu. Vjeno svjetlo oznaava to mjesto, u oltarnomprostoru ili
u bonoj kapelici. Ispred tabernakula je mjesto za odlaganje posuda
i klecalo za privatnu molitvu. Krini put sa 14 postaja u likovno umje-
tnikom prikazu jednoliko je rasporeen za obilazak, a isto je tako
rasporeeno i 12 apostolskih krieva. Baptisterij (krstionica) nalazi
se u crkvenom prostoru ili u bonoj kapelici, a ispovjedaonica ta-
koer u crkvenomprostoru ili u susjednoj prostoriji za ispovijedi.
Ispovjedaonice u katolikimcrkvama s. 586 nalaze se pokraj
kora ili u bonim prolazima, po mogunosti koristive s dvije strane.
Sakristija za pohranjivanje ornata i pribora kao i za pripremu slube
Boje nalazi se u blizini oltarnog prostora. Treba osigurati: ventilaci-
ju, grijanje, toaletne prostorije, prilaze za invalide, mjesta za osobe
slabijega sluha i dovoljno veliko parkiralite.
q q x ^ ' i .
( 7) Katoliki sakralni centar Burglengfeld Arh.. Kiessling
( 5) Bogosluje, 254 mjesta
Presjek
( 8) Varijante upotrebe prostora Arh.. B.Weber
587
Raspored svirala na sanduku za

zrak
1 Puhaki pogon 7 Pode. zvuka 12Traktura
2 Glavni dio 8 Zranice 13 Sanduk za zrak
3 Prednje orgulje 9 Akumul. mijeh 14 Okvir za remen
4 Stranji pozitiv 10 Motor 15 Pedalna klavijat.
5 Prednje svirale 11 Klavijat. stol 16 Klupica za
6 Svirale (prigraen) orguljaa
Crte presjeka orgulja s IV manual-

ne pedale bono (nisu prikazane)
Puhaki pogon
Zrani mehanizam(uklj. kuite motora)
Broj registara 10 20 40 80
Duina cm
irina cm
Visina cm
85 85 120 150
65 75 110 120
60 60 110 135
Mijeh: broj sastavnih dijelova
1 2 3
Duina cm 70 110 160 200 300
irina cm 50 60 80 100 130
Visina cm 20 30 30 35 40
Kod upuhivanja zraka esto su potrebni
klinasti mijehovi sa sljedeim dimenzi-
jama "kuita" (iza ili bono od orgulja):
duina 300-400 cm
irina 110-150 cm
visina 130-390 cm
Klinasti mijehovi
Dimenzije puhakih strojeva i aku-

mulacijskih mijehova
a =duina trupa cijevi najdubljeg tona
b =duina trupa cijevi najvieg tona
: =duina pedale 0
56 tonova b^
C-9" c
30 tonova b^
C-9" c
38,6
Tablica s dimenzijama tijela cijevi

A
K
b \
H
IN M Ni
ili 1
Dijatonski raspored svirala (C i Cis

strana)
Pozicije terce
i
a 7011.20 -
Prolaz
ORGULJE -CD
Orgulje u crkvi i koncertnoj dvorani umjetniko su djelo s gledita
glazbenog, arhitektonskog i tehnikog oblikovanja. Nema vrsto de-
finiranog oblika. Oblikovanje s gledita orguljake tehnike, svake su
orgulje unikat. Orgulje su sastavni dio prostorije i prema tome i nje-
ne arhitekture. Prostoriju treba projektirati zajedno s orguljama i or-
gulje zajedno s prostorijom. Na poetku projektiranja potrebna je
suradnja arhitekta i graditelja orgulja. Problemi su slojeviti i ne moe
ih rijeiti samo arhitekt. Vanjski dojam i unutarnja struktura moraju
biti usklaeni. imbenici u tome su: obujam prostorije, akustinost
prostorije, poloaj u prostoriji, broj sjedala, glazbeni zahtjevi (solo
instrument - pratei instrument). to je bolja akustinost i povoljniji
poloaj orgulja, one mogu biti manje. Optimalno vrijeme odjeka 3 -
4 sekunde u punoj prostoriji, pamogunosti visoka difuzija i dobra
refleksija uslijed stranjeg i bonih zidova, te stropa u podruju or-
gulja. Podruje frekvencije orgulja je od 16 Hz do vie od 10000 Hz.
uje se bolje sprijeda nego straga. Svaka je prostorija najbolje
ozvuena u glavnoj/ uzdunoj osi. J edinica za glazbeno odreiva-
nje veliine je registar i broj dijelova ->(). VValkerova formula uzi-
ma u obzir i obujam prostorije:
Broj registara =
_ obujam prostorije u m
3
broj sjedala : 2
190 25
Formula strunjaka za orgulje nadbiskupije Mnchen/Freising pola-
zi od dobre akustinosti orgulja. U malimprostorijama 1 registar na
60 m3, u srednje velikim prostorijama 1 registar na 100 m
3
, u veli-
kimprostorijama 1 registar na 150 m
3
. Kod loe akustinosti orgulja
(odjek ispod 3,5 s) treba dodati 10 %. Orgulje se sastoje od razliitih
dijelova koji obino stoje u okvirima/drvenim konstrukcijama.
Naelno za proporcije: bolje plitko nego duboko, bolje visoko nego
iroko. Treba obratiti panju na odgovarajuu visinu prostorije.
Kuite je s prednje strane u podruju prospektnih svirala otvoreno.
Njihov poetak smije biti tek iznad visine glave (oko 2,00 m). Stra-
nja stijena ima vie prolaza za ugaanje i tehniko odravanje orgu-
lja -> 0 Prolazi za ugaanje iroki su 50 - 80 cm. Prospektom se
naziva lice orgulja, s prednje strane vidljivim zvunim prospektnim
sviralama od legure kositra i olova. Prospekt treba po mogunosti
odgovarati sklopu (dijelova) orgulja. Svirale proizvode zvuk, a njihov
oblik (cilindrian, konian, otvoren, pokriven), menzura (dimenzije
usko - iroko) i materijal (legura kositar - olovo, drvo) odreuju boju
zvuka. Sanduci za zrak imaju, zbog tehnikih zahtjeva orgulja, uvi-
jek pravokutni tlocrt. Zaobljene tlocrte orgulja treba projektirati u do-
voljnoj veliini da se osigura mjesto za pravokutne sanduke za zrak.
Minimalne
dimenzije
Mjesta za Broj orgulj. Najnii principal Oblik
sjedenje Registara dijelova registar
uklj. pedale g lav. org. pedale
100 3- 7 1 2' ohne A krinja bez pozit.
200 8- 12 2 4' 8' B pozitiv
300 12- 20 3 4- 8' 8' C male orgulje
400 20- 30 3 8' 8' D
500 25- 35 3- 4 8' 16' E
600 30- 40 4 8' 16' F
700 35- 45 4 8' 16'
800 40- 50 4 8-16' 16'
900 45- 55 4 16' 16' G
1000 50- 60 4- 5 16' 16'
1250 60- 70 4- 5 16' 16-32' H
1500 70- 80 5 16' 16'-32'
1750 75- 85 6 16' 32' I
2000 80- 90 6 16' 32'
2500 90-100 6 16' 32'
Formula za odreivanje broja registara prema H. G. Klaisu
Orguljaki ormar manualni, tlocrt [j ) Presjek -> Samostojei orguljaki stol, tlocrt ( ) Presjek -> @
588
Pedalni
toranj C
Stranji
i
pozitiv
I
Parapet
galerije
Podij
Pedalni
toranj
Cis
Q Tlocrt pedalnih tornjeva u parapetu
Tip Visina irina Dubina
u m u m (ravni pro-
spekt) (bez
dijela za po-
deav. zvuka)
( 3) "( 4)
0,6- 0,8 1 - 1,2 0,7-1,2 krinja visina =0,6-0,8 m
2,5- 3 1,6- 2,5 0,8-1,6 pozitiv

4 - 6 3 - 3,5 1,2-1,8 male orgulje
6 - 7 5,5- 6,5 1,2-2 II manuala, glavne orgulje 87PED 8'
(8)
6,5- 9 4,5- 7 1,5-2,5 II manuala, gl. orgulje 87PED 16'
-Cio) 7,5-10 7 - 9 2 - 3 III manuala, gl. org. 8-167PED 16'
(ij)- (!2) 9 - 13 8 - 1 2 2 - 4 IV-V manuala, gl. org. 167PED 16-32
Navedene dimenzije za dubinu kuita orgulja dane su samo kao orijentacija. Kod ras-
poreda orguljakih jedinica jedna iza druge i konzolnog prospekta poveava se potrebna
povrina za orgulje
( ) Pregledna tablica veliine kuita -> @
T HW
Ped
)
h H
1-1,20
1
h 1,6-2,5
HW = glavne orgulje SW = puhaki pogon
RP = stranji pozitiv OW =gornje orgulje
BW = prednje orgulje Ped =pedala
3-3,5
ow
Ped
ow
Ped Ped
HW
Ped
3
I =I
OW/SW
Ped Ped
HW
a
4,5-7 1
ORGULJE
DP
Klavijaturni stol trebao bi s orguljama biti vrsto spojen. Samo se
tako mogu ostvariti kratki putovi trakture i optimalni nain sviranja.
Obino je uvijek klavijaturni stroj ugraen frontalno.
Kod parapetnih orgulja moe se klavijaturni stol postaviti sa strane,
rijetko iza orgulja.
Slobodno stojei klavijaturni stol postavlja se centralno ispred or-
gulja, u razmaku najvie 2,00 m, s pogledomsviraa prema instru-
mentu - s. 588 -
Trakturomse naziva veza izmeu klavijaturnog stola i sanduka za
zrak u orguljama. Voenje traktura treba biti kratko i jednostavno.
Puhaljka se sastoji od stroja za zrak, akumulacijskog mijeha i ka-
nala koji vode od mijeha do sanduka za zrak.
Puhaljka obino stoji u postolju orgulja kao i iza i pokraj orgulja. Ve-
liki puhaki ureaji, prije svega u koncertnim dvoranama, u vlasti-
timsu komorama.
Dimenzije puhakih strojeva i akumulacijskih mijehova -s. 588
- . Mjesto postavljanja orgulja nije obvezatno na galeriji; mogu
se postaviti u oltarskom prostoru ili u obliku lastavijeg gnijezda.
Treba izbjegavati ugradnju u prostorijama tornja, u dubokim nia-
ma ili ispred velikih prozora (hladne povrine). Rasprostiranje zvu-
ka ne smije se ometati podvlakama ili zategama lukova. U konce-
rtnimdvoranama postavljaju se u neposrednoj blizini podija.
Teine orgulja:
Pedal:
Osnovni principal 16'600 kg, osnovni principal 8'400 kg/registar.
Glavne orgulje: osnova 4' - duljine 250 kg/registar
Puhaki pogon: osnovna 4' - duljine 250 kg/registar (ukljuujui pu-
haki sanduk).
Prednje orgulje: osnova pune 2' - visine 160 kg/registar (ukljuujui
aluzine i kuite).
Stranji pozitiv: osnovni principal 8' 150 kg/registar, osnovni princi-
pal 4' 100 kg/registar.
Puhaki pogon: osnova 2' 90 kg/registar.
U svimpodacima ukljuena je nosiva konstrukcija i kuite. Opte-
reenja su koncentrirana. Po potrebi treba ugraditi rasprostirae
optereenja.
Slobodno stojei klavijaturni stolovi: stol sa 2 manuala do 250 kg, 3
manuala do 300 kg.
Klima u prostoriji: po mogunosti jednaka vlanost zraka (optimal-
na 60 %) tijekomcijele godine. Granine vrijednosti vlanosti zraka
45 % - 80 %; bez propuha i naglih promjena temperature.
Zagrijavanje i hlaenje traje 10 sati. Prozori ne smiju biti u blizini niti
iza orgulja. Zidovi su iza i sa strane orgulja termiki izolirani; tvrda
i reflektirajua povrina. Vidljive svirale ne smiju se izlagati suncu.
Treba izbjegavati svjetlo reflektora. Svake orgulje treba odravati.
Prolazi, irine 50 - 80 cm, za ugaanje trebaju biti iza orgulja. Kon-
zolne orgulje pristupane su odozdo. Ispred orgulja je podij za zbor
i orkestar.

i. f i i
SW (nazad)
i, f i
- -> -
589
Os rotacije
Promjer D =145
( ? ) Odnosi mjera u ovisnosti o rebru
teina)
= 1,55 x t ei na zvona
Vertikalni pritisak
=3,1 x teina zvona
Znaajna sila po horizontali
Ravni jaram
=0,25 x teina zvona
1,5 x teina zvona
R =0,9 D
CRKVE
ZVONA, TORNJEVI - CP
DIN 4178
Pri j e proj ekt i ranj a: strunjak za zvona daje savjete u svezi s jai-
nom i bojom zvuka zvona, akustinou i teinom. Ljeva projekti-
ra leite zvona kao podlogu za dimenzije prostorije za zvona i ot-
vora za zvuk. On definira optereenja za statiara.
Statiar mora voditi rauna o statikim i dinamikim optereenjima
Vlastita frekvencija tornja ne smije doi u rezonanciju s frekvenci-
jom zvona.
Zvona: teina, legura i debljina rebara odreuju volumen zvuka.
Danas se upotrebljavaju elektrini strojevi za zvonjenje. elina
zvona imaju oko 15% vei promjer i otprilike su 25% laka od
bronanih zvona, ali se rijetko proizvode >
Zvoni k: po namjeni je solo instrument, a zajedno sa susjednim
zvonicima ini orkestar. eljena daljina ujnosti odreuje visinu pro-
storije za zvono u zvoniku, i trebala bi biti iznad okolnih zgrada. Kak-
voa zvuka zvona ovisi o materijalu i akustinomoblikovanju. Zvonik
treba od zgrade odijeliti izolacijskim razdjelnicama protiv prijenosa
materijalnog zvuka. S tog gledita je prednost na strani slobodno sto-
jeih zvonika. Potrebni su montani otvori za ugradnju i zamjenu
zvona. Prilaz prostoriji za zvona mora biti siguran protiv nesrea (stu-
bite umjesto ljestvi).
Prost ori j a za zvona: to je prostor za rezonanciju i mijeanje zvuka
i odreuje glazbenu kakvou zvunih valova. Izuzevi otvore za
zvuk, prostorija je potpuno zatvorena - > -
Ot vori za zvuk: bolje je vei broj manjih otvora, popreno na smjer
klaenja zvona, nego mali broj velikih otvora. irenje zvunih valo-
va ne treba biti strmije od 30 prema horizontali, radi zatite sus-
jedstva. Udar klatna ne bi trebao izravno iriti zvune valove. O
tome treba voditi rauna pri rasporedu kapaka za zvuk. Zbroj otvora
treba biti najvie 5% kod glatkih, odnosno najvie 10% kod hrapa-
vih unutarnjih povrina zidova prostorije za zvona. Betonski stropo-
vi i podovi mogu se obloiti drvom -> -
( 5) Vjeanje zvona u blizini teita ( 0) Savijen jaram, elina konstrukcija
Presjek
Di menz i j e prostorije u zvoniku
(minimalne mjere)
Duina polja
0 S3=promjer dosega
zvona 3 =2,6 xD3
0 Si =zvona 1 =2,6 x Di
zvuni otvori 0 tamo gdje klatno ne udara
^V///////////A V////////A.
Pogreno Bolje ali nedovoljno
djelovanje u daljinu
za zvuk ( 9) Kapci;
Direktan zvuk udaljinu
V / / / / / / / A ' V / / / / / / / M
( ) Tlocrt ->
Dobro djelovanje u daljini Lamele od montanih
a i prigueno u blizini betonskih dijelova
a b a b a b
Promjer Vlastita Promjer Vlastita Promjer Vlastita
zvona teina zvona teina zvona teina
d G d G d G
mm kN mm kN mm kN
Rebra
Zvuk lak srednji teak
F 2250 58 2320 71
FisGes 2120 48 2220 59
G 2000 40 2100 50
Gis As 1880 34 2000 41
A 1780 28 1880 35
Ais B 1680 24 1760 29
H 1580 20 1660 24
c' 1480 16 1570 20 1680 31
cis' des' 1400 14 1475 17 1580 25
d' 1325 11 1390 14 1500 21
dis' es' 1240 10 1310 12 1410 17
e' 1170 8,0 1240 10 1330 15
f 1110 7,0 1170 8,0 1250 13
fis' ges'
g'
1035 5.5 1100 7,2 1175 11 fis' ges'
g'
980 4.6 1040 6,0 1110 9,0
gis' as' 930 4,0 980 5,0 1040 7,2
a' 875 3,2 925 4,3 985 6,2
ais' b' 830 2,8 870 3,5 930 5,3
h' 780 2,3 820 3,0 880 4,3
c" 740 2,0 775 2,5 830 3,7
cis" des" 690 1,6 730 2,1 780 3,2
d" 650 1.4 690 1.7 735 2,6
dis" es" 600 1,1 645 1,5 690 2,1
e" 575 0,90 610 1,2 650 1,7
f" 550 0,80 580 1,0 620 1.5
fis" ges" 510 0,65 545 0,80 595 1,2
g" 480 0,55 510 0,70 550 1,0
gis" as"
a"
450 0,45 480 0,59 525 0,90 gis" as"
a" 425 0,38 455 0,50 495 0,75
ais" b" 390 0,32 430 0,40 465 0,65
h" 370 0,25 405 0,35 440 0.50
c" 350 0,20 380 0,30 415 0,43
c 0,75 c 0,76 c =0,78
(l0) Direktan zvuk u daljinu ( l i ) Karakteristine vrijednosti zvona
590
Zavjetni ator (zavjetna koliba), prva idovska sakralna graevina
Podne (ili jug)
( ? ) Mjesto zavjetne kolibe -> (?)
0-3,4-6,7 -13,2
H i-
( D J erusalem, Salomonov hram, uzduni presjek - @

-0.67
Tlocrt hrama
gv^vgv^v^vpvgvgvgN
Prost ori j a za
okupl j anj e Kuhi nj a
SINAGOGE
-OD
Prva Boja naredba za izgradnju neke sakralne graevine s tono
specificiranim oblikovnim i tehnikim pojedinostima za graevinu i
unutarnje ureenje zavjetnog atora nalazi se u Bibliji (Biblija Izl.
25-27).
U sinagogi je umjesto oltara centralno mjesto uzdignuti podij za pro-
povjednika (Almemor) s dva sjedala za rabina i kantora, gdje se ita
iz Tore. Sinagoga je orijentirana u smjeru J eruzalema. Na eonom
zidu je krinja za uvanje svitaka Tore (Aron hakode), jednodijelna
u akenazijskom (hebrejski naziv za "njemaki", openito europski
=dijaspora) prostoru, trodijelna u sefardskom (hebrejski naziv za
"panjolski", openito orijentalno =Palestina) prostoru. Izmeu Al-
memora i Aron hakodea nalazi se prolaz za sveane procesije na-
vjetenja Tore.
Gradnja sinagoge je uvijek novi pokuaj rjeenja konflikta u obliko-
vanju tlocrta izmeu duhovnog teita Almemora (centralna grae-
vina vie ortodoksna) i prostornog teita Aron hakodea (izduena
graevina, vie liberalna) ili geometrijske sinteze pravokutnika ili
kvadrata i kruga. Simboli Davidove zvijezde, sedmerokrakog svi-
jenjaka i Mojsijevih ploa Zakonika nezaobilazni su elementi.
Sinagoga je najee integrirana u sredite zajednice kao prostori-
ja za okupljanje i molitvu. Prostor za ene je barem simboliki odi-
jeljen i nije u vidnompolju mukaraca, esto kao galerija. Na ulazu
se nalazi zdenac ili umivaonik za pranje ruku. Ritualna kupka (ido-
vska kupka, MIKWA) s bazenomza ene obino je u podrumu; pri-
rodna tekua voda ne provodi se metalnimcijevima. U liberalnimsi-
nagogama pojavljuju se orgulje, ali nikada izloene pogledu.
Kao ukras se pojavljuju samo biljni, ivotinjski
slike ljudi su iskljuene.
slovni ornamenti, a
1 Duan
2 Vrti
3 Sveana dvorana
4 Mlijena kuhinja
5 Mesna kuhinja
6 Djeji vrti
7 Foyer
8 Klupska prostorija
9 Sinagoga
( ) Mannheim, 1967; Arhitekt: Karl Schmucker; tlocrt
T f T f T i j r f n
( 5 ) Sinagoga Or Shalom, Chicago 1986; Arhitekt: Stanley Tigermann; tlocrt ( 7 ) Darmstadt 1988; Arhitekt: Alfred J acoby; tlocrt prizemlja
591
A
Hi
W
( T ) Ljudi u molitvi
A
, - - K
a

Pr ost or i j a
za mol i t vu
Mi nar et
n
Ri t ual no
pr anj e U
4
Ri t ual no
pr anj e
<nr
Glavni ulaz
( 5) Povijesni nain graenja Presjek -
DAMIJA
- >QD
Damija (MASJ ED ili J AMIH, Moeja) bogomolja je, kulturno sre-
dite, mjesto drutvenog okupljanja, sudnica, kola i sveuilite
(Kuran je za islam centralni izvor ivotnih pravila, nauke, sudstva,
vjere itd.).
U muslimanskimzemljama stoji damija u bazaru (SOUK), u sredi-
tu javnog ivota. U zemljama gdje nedostaju treba pratee sadraje
(frizerski salon, prodavaonica doputenih namirnica, kavana) pro-
jektirati zajedno sa damijom.
Manje damije (MESCIT) rijetko imaju minaret (MINARE) a vee
damije (CAMII) uvijek. Muslimani ne poznaju ni orgulje ni zvonik. S
vrha minareta, s najee natkrivene krune galerije, do koje se stie
stubama ili dizalom, odjekuje poziv mujezina na molitvu pet puta
dnevno, danas gotovo uvijek pomou zvunika, to u mnogimzem-
ljama njje doputeno.
Veliina molitvene prostorije proizlazi iz povrine za molitvu od 0,85
m
2
po osobi. Najee je pravokutna ili kvadratna, esto sa central-
nomkupolom, i orijentirana prema Meki kao smjeru molitve. Na eo-
noj strani (QIBLA) nalazi se molitvena nia (MIHRAB), do nje pro-
povjedaonica za molitvu petkom (MINBAR), uvijek s neparnim bro-
jem stuba, za bogoslove damije (IMAM). esto samo simbolina
pregrada ili galerija odvaja ene od mukaraca.
U podruju ulaza nalaze se regali za obuu vjernika i prostorije za ri-
tualno pranje i tueve, uvijek s tekuomvodom. Zahodi su najee
uavci, orijentirani okomito na smjer prema Meki. esto je sve to
odvojeno za mukarce i ene, to se odnosi i na stubite, posebno
je ono za ensku galeriju.
Mnoge damije imaju unutarnje dvorite iste veliine kao prostorija
za molitvu, koje se za sveanih dana koristi kao proirenje, te ukra-
eni zdenac (ESME) za ritualno pranje. U toplim krajevima tu se
sade stabla radi hladovine, u geometrijskom rasporedu.
Program prostorija obuhvaa i ured, knjinicu, prostorije za preda-
vanja i nastavu, ostave i stanove najmanje za imama i mujezina.
U dekoracijama nisu doputene slike ljudi i ivotinja. Biljni i geome-
trijski ornamenti (ARABESKE) i stihovi iz Kurana u arapskoj kali-
grafiji vrlo su omiljeni i razvijeni do visoke umjetnosti.
Arh.. Ruhi Alagz
Prizemlje
1 Ulaz / mukarci
Suteren
1 Redovi
umivaonika
2 WC-i
3 Tu
4 Dizalo
5 Kuhinja
( 5) Islamski kulturni centar u Frankfurtu Arh Ruhi Alagoz ( ? ) Suteren -
2 Vjetrobran
3 Odlaganje obue
4 Ured / hoda
5 Prost, za molitvu
prizemlje / mukarci
6 Inform. / mukarci 6 Blagovaonica
7 Ulaz / ene 7 Grijanje
8 Vjetrobran 8 Frizer
9 Informacije / ene 9 Prostorija za
teajeve/muk.
10 Odlaganje obue 10 Knjinica i
predavaonica
11 Prost, za molitvu 11 Prostorija za
galerija/ene teajeve/ene
12 Balkon 12 Dizalo
13 Minaret s dizalom
( ? ) Legenda ->
592
Prijam
Registratura
Restauriranje
Skladite
Studio Kuratorij Studio Kuratorij
Predavaonica Galerija
T
Kontrola
Ulaz
6 Stalni postav izlobe
sastava h
Ulazni
pros-
8 Predavanja,
i to?
laganja, i
rryr,
. c..
:
:
j
- i
100 nr
7
'Hl ftl
5. 1 za puncl

f
ljudi
Nadzirani prostor
Q Shema prostorne komunikacije ( 2) Prostorna shema-
( 3) Funkcionalna shema tipinog muzeja
T
MUZEJI-> QD
Prostorije: izlobene prostorije za umjetnika i znanstvena djela tre-
baju ih
1. ouvati od unitenja, krae, vlage, suhoe, sunca i praine, i
2. u najboljemsvjetlu pokazati (u svakompogledu), to se postie pod-
jelomizlobenog fundusa
a) na dio za studiranje (bakrorezi, crtei rukomi si.); to se uva u
mapama i sprema u ormarima (s ladicama) oko 80 cmdubokim
i 1,60 mvisokom,
b) na dio za publiku (ulja, zidne slike, promjenljive izlobe i si.).
Izlobeni fundus treba publika moi razgledati u cjelini i bez zama-
ranja. To zahtijeva ogranien broj izloaka na irokom prostoru, iz-
mjene postave i odgovarajue oblike i redoslijed prostorija.
Za svaku skupinu slika treba po mogunosti posebna prostorija, za
svaku sliku vlastiti zid. To zahtijeva male prostorije, ali se tako postie
vea povrina zidova u odnosu prema tlocrtnoj povrini nego velike
prostorije, koje su potrebne za velike slike. Veliina prostorije ovisi o
veliini slike. Normalni vidni kut ovjeka iznosi 54 odnosno od visine
oka prema gore 27. Povoljna udaljenost gledanja dobro osvijetljene
slike je 10 m, to znai visinu ovjeenja od 4,9 m->(?) iznad visine
oka i oko 70 cm ispod nje. Samo kod veih slika prelazi se gornja
granica vidnog kuta. Male slike je najbolje objesiti tako da je njiho-
vo teite (uzima se ravnina horizonta na slici) u visini oka ->s. 594
Potrebno mjesto za sliku 3- 5 m

2
povrine ovjeenja
Potrebno mjesto za skulpturu . . . . 6 - 10 m
2
tlocrtne povrine
Potrebno mjesto za 400 I m
2
povrine izloene vitrine
numizmatikih izloaka
Eventualno vanjski zid od stakla
Pomina stijena s prozorima
Izlobena prostorija s bonimsvjet-
l o m. Prikladna povrina za vjea-
nje slika izmeu 30 i 60 kod visi-
ne prostorije do 6,70 mi visine pa-
rapeta 2,13 m
fin im
r
n u
A
\
mr v
/ /
v
v
\
/ /
^g^ Karakteristini popreni presjek za
prirodoslovni muzej
Montirati rasvjetu na nain da upadni

kut odgovara prirodnom osvjetljenju
( g j Izlobene prostorije s prikladnimprostoromza postav. Razne mogunosti rasporeda
izlobenih pregrada izmeu stupova
J ednostrano osvijetljen hodnik ga-

lerije, nii dio osvijetljen indirektno
prigueno
Izlobena prostorija s preklopnimpregradama prema arhitektu K. Schneideru; raz-
ne mogunosti oblikovanja prostora
Vodilica
i iu,u 1
Dobro osvijetljena izlobena pro-

storija prema bostonskim istrai-
vanjima QP
Dobro osvijetljena dvorana s jedno-

linimobostranimsvjetlomprema S.
Hurst Seageru QQ
Skladite za slike s okvirima od eline mree na izvlaenje, na koje se mogu
vjeati slike, te su one uvijek nadohvat ruke
593
Obilazak s vodiem
Ulaz posjetitelja
r *
v! &
r
1
^ - 1
>
Vjetrobran
MUZEJI ->QQ
Prorauni rasvjete za muzeje - Qp provode se na temelju teorijs-
kih analiza a kakvoa svjetla je najvanija. Stoga su ameriki poku-
si informativniji > QP . U posljednje se vrijeme sve vie koristi umje-
tna rasvjeta umjesto promjenljivog danjeg svjetla, ak i u sluaju da
postoje nadsvjetla na sjevernoj strani. Povoljna je povrina ovjee-
nja ona izmeu 30 i 60 pri visini prostorije od 6,70 mi visini para-
peta za slike od 2,13 m, ili 3,04 - 3,65 m. Visina parapeta za plasti-
ke prema bostonskim pokusima - (7).
Ukupni raspored: ne beskrajno hodanje u krug, nego od ulaza zra-
kasto rasporeena krila. Sa strane su prostorije za pakiranje, ot-
premu, upravu, fotografsku radionicu, restauratorske radionice, pre-
davaonice ->visoke kole. Dvorci, tvrave, samostani i si. koji sto-
je prazni jer nisu u uporabi najee su vrlo prikladni za muzeje. Ovo
se posebno odnosi na povijesne objekte, za koje su takve graevi-
ne prikladniji okvir nego hladni, takozvani moderni muzeji.
Standardna klima za muzejske prostorije je temperatura od 18C i re-
lativna vlaga od 55%, ali esto treba primijeniti drugaije vrijednosti.
Dok je najpovoljnija relativna vlanost za drvo 55 - 60%, za platno 50 -
55% i za papir 45 - 50%, treba za metale odravati niu relativnu vla-
nost od etiri do najvie 40%. Vrlo je vano izbjegavati nagle promje-
ne relativne vlage, koje bi iznosile vie od 2,5%/sat ili 5%/dan. Promje-
ne u svezi s godinjimdobomne bi smjele prijei ljeti plus 5% i zimi mi-
nus 5%.
Promjenljiva gustoa skupina posjetitelja izaziva stalne promjene kli-
matskih prilika.
Ulaz posjetitelja
Slobodni obilazak
' r Slika I
1,40-1,60 /
Razmak:
ovisno o , /
1,20-1,40
Min. irina prolaza
2,20-2,50
1,00 , 1,20-1,40
irina
prolaza
Objekt ili slike Sjena
Slike
I /
Obilazak i razgledavanje slika na ( 4 ) Mjesto ispred izlobenih vitrina Zid u sjeni / normalan prozor ( i ) Bono svjetlo kao alternativa
Obilazak
I
( l ) Izbjegavati zastoj u kutu prostorije vS a
k

d U mj e t n
9 iH d n e V n
9
Svjetlo i sjena u izlobenoj' (IO) Povoljan upad svjetla sa sjevera
Rijei na slici ili
ploi, max. v
razmak od
promatraa 1,10\
da bude itljivo .
1, 10 \
Normalan
razmak
20 30-38
Vidno polje - visina / veliina i udaljenost
Promatra
Ispisan tekst jo itljiv
594
Osvj et l j enj e MUZEJI
MEUNARODNI PRIMJERI
->QD
Funkcija muzeja nije samo isto izlaganje, ve i njegovo koritenje
kao kulturnog centra. Multifunkcionalnost mora biti pokrivena pro-
gramom prostorija.
Izlobene prostorije: stalne i povremene izlobe.
Rad, studiranje: knjinice, medijske prostorije, predavaonice.
Oputanje: zone za odmor, kavana, restoran.
Skladitenje, konzerviranje, spremita, radionice, organizacija,
uprava.
Muzej Guggenheim, NewYork

Tlocrt (3) + +
Arh.. Frank Lloyd Wright
( ? ) Presjek osvjetljenja, Museo Civico, Torino Arh.. Bassi u. Boschetti
( ) Presjek ->
Unutranji prozor- - (3)
^g^ Muzej moderne umjetnosti, Rio de J aneiro Arh.. Reidy
Presjek i osvjetljenje
_ n p
^g^ Centre Pompidou Paris

Pogled
Arh.. R. Rogers; R. Piano
Grand Louvre, Paris Arh.. Pei/Partner (O) Muzej u Gare Dorsay, Paris Arh. Aulenti Rota
595
( T ) Zbirka umjetnina u NRW Dsseldorf Arh.. Dissing &Wertling, Kopenhagen Muzej moderne umjetnosti Mnchengladbach
\r^ \r^
I
\r^
i l i r
K LJ i=
i l i r
Arh.: H. Hollein; Schmitt
Legenda -
1 - Ul azna t er asa
2 - Ul azna dvor ana
3 - Izl oba
4 - Par k skul pt ur a
5 - Pr edavaoni ca
6 - Rest or an
7 - Foyer / komor no
kazal i t e
8 - Vi soka muzi ka kol a
Arh.: Stirling und Wilford
Legenda - (7)
1 - Ul azno dvori t e
2 - Foyer
3 - Izl oba s pr omj enj i vi m
post avom
4 - Rest or an
5 - Upr ava
6 - Knj i ni ca
7 - Vi l a Met zl er , r okoko
8 - V r t
Presjek ->
l 1
12 13
9 I 9 I ^-iL .
i O E I i F
^ N H - 4
Presjek A-A , 90 (
Normalni ed krov presjek,

ostakljena pod 53
Tlocrt 1. kat
^8) Muzej Wallraf-Richartz, Muzej Ludwig Kln
Arh.. Busmann, Haberer
Legenda - (8)
1 - Izl oba
2 - i t aoni ca
3 - Pr edavaoni ca
4 - Upr avi t el j
5 - Gr af i ka
6 - Gl avni hodni k
7 - Gal er i j a
8 - Gr avni r est aur at or
9 - Ispi t i vanj e
1 0 - Fi z i k a
11 - Kemi j a
12 - Rest aur at or papi r a
13 - Fot oat el j e
1 4 - A t e l j e
596
Informacije: Garten- und Friedhofsamt,
Bessunger Strasse 125, Darmstadt
GROBLJA
KREMATORIJ I
Urne za pepeo i lijes,

uobiajene dimenzije
Transport mrtvaca. Dimenzije kola za lijes
s konjima i =irina puta za nosae. Mrt-
vaka kola sa zaobljenim krovom 6,3 m
duga, 1,95 miroka i 2,35 mvisoka
Posj eti tel j i
Posj eti tel j i Posj et i t el j i
grobari t v 1
L J L I
J
o

-1
-

3
,7
5

; i
f
J
Gr obar i
K- 2.5 -

_ Razliiti uobiajeni rasporedi
Posj et i t el j i
mrtvanica
M.1:400
Go v o r n i c a- , ,-Sput anj e
Prostori j a za okupl j anj e
oopgpDo tzapup.ss..
Shematski isjeak objekta s prosto-

Prost ori j a za kr emi r anj e I
/ ll^-
Vi j enci Izdv. prost. Vi j enci
1
Lijes
r
Prost ori j a za okupl j anj e
E PBPPJ 20 tjn
onemaisM isjecan oujeiua s piosio- .^ Prostorija za kremiranje iza pro-

rijomza kremiranje ispod dvoranje \ 7 j storije za okupljanje, odijeljena
za okupljanje izdvojenimprostorom
Kol a za lijes (dezi nf ekci j u)
10
Posude za pepeo (ume) dimenzije su im najee ograniene gro-
bljanskim odredbama ->. Zidne nie u dvoranama za urne naj-
ee su iroke i duboke 38 - 40 cm i 50 - 60 cm visoke.
Lijesovi su primjereni veliinama pokojnika ->. Izlaganje pokoj-
nika na odru ureeno je u odjeljcima mrtvani ce, koji su poluviso-
kim lakim pregradama (lim ili biljke) meusobno odvojeni . Kod
veih je objekata hodnik za grobare odijeljen od hodnika za rodbinu
, koja kroz nepropusne staklene stijene moe pokojnike vidjeti
sve do pogrebne sveanosti. Stupovima izmeu odjeljaka donekle
se onemoguuje meusobno ometanje oaloenih ->. Noviji se
objekti esto izvode bez posebnog hodnika za rodbinu, dakle pre-
ma bez bonog hodnika (Essen/Ruhr).
Uobiajene dimenzije odjeljka su:
2,2x3,5;2,5x3,75; 3,0x3,5 m.
Temperatura je u mrtvanici =2 do =12, nikad manje jer mraz iri
tkivo mrtvaca pa se mogu rasprsnuti. Centralnim grijanjem i hlae-
njem treba odravati navedenu temperaturu, uz stalnu ventilaciju,
prije svega ljeti. Podovi mrtvanice moraju biti nepropusni, glatki i
jednostavni za pranje, a zidovi se najjednostavnije lie vapnom, to
treba esto obnavljati. Za velike je mrtvanice, osim toga, potrebno:
1 prostorija za uvara i grobare veliine 15 - 20 m
2
sa zahodom i mo-
gunou pranja. Tamo je i mjesto za kolica kojima se prevoze lije-
sovi (veliine 2,20 x 1,08 od 3,0 * 1,1 m).
U velikim gradovima predvia se posebna prostorija za pronaene
mrtvace s prostorijom za njihovu odjeu, i pokraj toga prostorije za
seciranje i lijenika .
Prostorija za kremiranje nalazi se ili u suterenu sa sputanjem li-
jesa -> ili iza prostorije za okupljanje oaloenih, odijeljena pre-
gradom i .
Horizontalni transport obavlja se najjednostavnije runim vitlom,
dok je pogon dizala hidraulini. Vrata pregrade ili otvor u podu po-
lako se zatvaraju to se vie lijes udaljuje kroz pregradu ili sputa u
dubinu.
U prostoriji za kremiranje premjeta se lijes s prijevoznih kolica na
posebna kolica kojima se lijes odlae na amotnu reetku u pei.
Spaljivanje je u posebnim peima na koks, struju (za jedno spalji-
vanje potronja oko 45 kW) ili plin (visina je dvoetane pei 4,3 m),
potpuno bez emisije praine ili plinova suhim zrakom temperature
900 - 1000, dakle plamen ne dodiruje mrtvaca. Pe se naloi 2 - 3
sata ranije, a samo spaljivanje traje sat i etvrt do sat i pol. Pepeo
za uvanje u urni skuplja se u eljeznom sanduku. Spaljivanje se
moe promatrati kroz otvore koji slue za tu svrhu. Navedeni objekti
lociraju se po mogunosti sa stranje strane grobl j anske kapel i ce,
koja je predviena za sve vjeroispovijesti (zbog toga 2 prostorije za
sveenike). Veliina prostorija za okupljanje je razliita: =100 sje-
deih i 100 stojeih mjesta, uz to 1 - 2 prostorije za rodbinu (koja se
moe prikljuiti ostalima u prostoriju za okupljanje) i druge pomo-
ne prostorije .
U nastavku su po mogunosti prostorije uprave, 1 soba za upravi-
telja, 2 - 3 uredske prostorije, 1 skladite lijesova, stanovi za slube-
nike uprave i uvare groblja, loae itd. Iza toga je vrtlarija s rasad-
nikom, prostorija za vrtlare, po mogunosti za hortikulturnog arhitekta,
prostorije za boravak radnika, za alat i sjemensku robu, zahodi itd.
Shema odnosa prostorija mrtvanice s krematorijem i pomonimprostorijama na

veemgroblju
597
Raspored grobova glava do nogu

za podruja 200-300 grobova
.-1,00-2.00'*;
GROBLJA
Lokaci j a
Preporuljivo je grobljansko podruje smjestiti u blizini ume, po mogunosti sa starimstablima, lako
pristupano tramvajem, autobusom ili slinim, =3- 5 kmod posljednje pripadajue kue. Tlo mora
biti glineno, pjeskovito ili slino, koje se lako kopa. Razina podzemne vode smije biti na dubini
=2,50-3,00 m, po mogunosti drenaa. Potreban je dobro dimenzioniran vodovod za potrebe za-
lijevanja.
Pot reban prost or
Na 100 000 stanovnika treba oko 40 ha, ukljuujui staze i slobodne povrine (postojei objekti ima-
ju manju povrinu); u velegradovima =40 ha do =70 ha. Od toga je oko 50 - 65% isti prostor za
ukope, a ostalo su staze i zelene povrine.
Rauna se na 70% ukopa i 30% kremiranja. U jednom industrijskom gradu od 70000 stanovnika
odnosilo se 42% na ukope, od toga 28% na odrasle pokojnike, 10% na djecu do 10 godina i 4% na
djecu do 3 godine. Smrtnost pri istom redoslijedu odnosila se kao 11:1:9.
Veliina i vrijeme uporabivosti grobova prema grobljanskimnormativima vrlo su razliiti to je poka-
zano u sljedeoj tablici
Raspored grobova glava do glave,

ivicom odvojeni u uska polja s
uputenomstazom
Vrste grobova Veliina Meuprostor Trajanje procesa ras-
u cm cm padanja, trajanje kori-
tenja groba (godina)
1) Grobovi u nizu za odrasle 210 x 75-250x 120 30 20- 25
2) Grobovi u nizu za djecu do 10 godina 150 x 60-150 x 75 30 20
3) Grobovi u nizu za djecu do 3 godine 100x 60 30 15
Grobovi za kupnju sa ivicom 300 x 150-350 x 150 40-100
Grobnice 300 x 120-350 x150 50-100
Polja s urnama 100 x 100-150 x100 60 10-100
Poasna mjesta 150x 150 100 30-100
J
' .' ..t i i ) O v
Dvojni grobovi (parovi grobova) iz-
L/ujiu vjiuuuoi vkou' f v Najjednostavniji grobovi u nizu po

meuivica, svi grobovi uzdignuti ( 4) prijedlogu H. Hartvviaas propisanim
kao na slici ozelenjavanjem LD
i /
Grobnice
Veliine a b
2 mjesta 2,50 2,40
4 mjesta 2,50 4,80
6 mjesta 2,50 7,20
T
Polje s urnama izmeu ivica ili na

podrujima orkuenim drveem,
slino rasporedu
- Proirenje
l i Nasljedni
j | grobovi
Dubina iskopa grobova u nizu za odrasle je pokojnike 2,00 do 2,40 m,
za djecu do 10 godina 1,50 m, za djecu do 3 godine 1,00 m.
Grobni humci prije su bili visoki 25 - 30 cm, obrubljeni kamenom, a
danas su s kosimrubomvisine 15 - 20 cmili sasvimravni
Ukupno ur eenj e
Ulaz u grobljanski prostor treba biti okruen drveem. Predvidjeti
tramvajsku/autobusnu postaju, mjesto za okupljanje oaloenih,
prodajna mjesta za vijence i cvijee, objekt za fizioloke potrebe
(1 pisoar, 2 zahoda za mukarce i 3 zahoda za ene).
Mr t vani ca s. 597, nalazi se ili na ulaznomdijelu ili u centru gro-
blja s prilaznom alejomza mrtvaka kolica, irine 3,5 - 4,0 m.
Podjela groblja prema skupinama prikazana je u gornjoj tablici,
pri emu treba uzeti u obzir trajanje procesa raspadanja za ponov-
nu uporabu, po odsjecima.
Povrina polja je 30 * 30 - 40 * 40 m, omeena drveem i podije-
ljena parovima grobova na trake ili ivicomvisine oko 1,50 m
, sa stazama irine 1 - 2 m. Uz staze su klupe za odmor i mali
bazeni s vodom za zalijevanje, slavine za pitku vodu i na uglovima
sanduci za otpatke .
Pogr ebi uz glavne staze ogradne zidove ili zavretke prikazani su
na slici . Gr obovi za pepeo smjetaju se u zelenom pojasu,
na tratini za urne ili uz ogradne ivice.
Ur ne - posude od keramike ili kamena smjetaju se u zemlju ili na
postolje nad zemljom.
Nadgr obni spomeni ci
U jednom grobnom polju bez ivice samo su leei ili stojei nad-
grobni spomenici, po mogunosti jednoliki po veliini i boji. Na lije-
pom groblju u Ohlsdorfu kraj Hamburga to se postiglo obaveznom
upotrebomsvijetlog kamena (oblik uzglavlja i natpisa moe biti raz-
liit), u veliinama prema sljedeoj tablici.
i .
i f Ti J O M - Otpad
^ Nasel j ene grobnice s 4, 6 ili 8 mjesta
, nogunost proirenja) nec
bez grobne kapele, prema prijedlogu H. Hartwiga ->QP
^^ Groblja za vee selo ili gradi (mogunost proirenja) nedaleko od crkve, zbog toga
Oblik groba Visina irina Debljina
J ednostavni grobovi
Dvojni grobovi s nasadomiza
Grob s tri mjesta na pogodnimmjestima
1,0-1,05
120-125
120
40-45
50-55
150
9-10
10-12
13-15
598
Svi pokrajinski graevinski propisi utvruju obveznu zatitu od
poara.
Graevinski objekti moraju, uzevi u obzir
- zapaljivost graevnih materijala,
- trajanje otpornosti protiv poara graevinskih elemenata, izrae-
no u klasama vatrootpornosti,
- nepropusnost zatvaranja otvora,
- raspored putova za spaavanje,
biti izgraeni na nain da se spreava nastajanje poara i irenje
poara i dima, te daje u sluaju poara mogue spaavati ljude i i-
votinje i uinkovito raditi na gaenju.
Za ispunjenje tih zahtjeva postoje aktivne i pasivne mjere. Pod aktiv-
nimmjerama razumijevaju se svi sustavi koji se u sluaju poara sa-
mostalno aktiviraju, a pod pasivnimmjerama odgovarajua konstruk-
cijska rjeenja graevine i njenih dijelova. Aktivne mjere su, izmeu
ostalog, ureaji za dojavu dima i vatre, sprinklerski ureaji, ureaji za
gaenje prskanjemvode, ureaji za gaenje pomou C02-ureaji za
gaenje prahomi/ili pjenom, ureaji za automatsko odvoenje dima i
topline.
Pasivne mjere opisane su u DIN-u 4102, dio 4.: npr. najmanji presje-
ci, omotai i obloge. Tome pripada i raspored Ijestava, ugradnja pro-
tupoarnih vrata i stakala, ugradba uputenih stropova, hlaenje e-
linih profila vodom kao i dimenzioniranje obloga i premaza elinih
profila uzevi u obzir faktor profila U/A.
DIN 18230 (prednorma) daje upute za zatitu od poara u industri-
jskim objektima. Opisuju se raunski postupci za iznalaenje tra-
janja vatrootpornosti i za iznalaenje faktora gubitka nosivosti go-
renjem.
Ureaj i za doj avu poara, i zvod i z DIN-a 14675
Javl j a poara
J avlja poara je dio ureaja za dojavu poara. On moe ureaj za
prijenos informacije o poaru aktivirati preko centrale za dojavu
poara. Postoje automatski i neautomatski javljai poara.
Neaut omat ski j avl j a poara
dio je ureaja za dojavu poara runim aktiviranjem.
Aut omat ski j avl j a poara
dio je ureaja za dojavu poara koji stalno ili u odreenim vre-
menskim razmacima registrira odgovarajuu veliinu fizikalnog ili
kemijskog agensa koji prepoznaje kao pojavu poara.
Automatski javljai poara moraju biti:
- postavljeni u dovoljnom broju sukladno geometriji prostorije,
- odabrani u skladu s rizikom pojave poara,
- ugraeni tako da se vrsta poara, na koju reagira javlja, signa-
lomprenese na javlja.
Izvod iz: Podsj etni k br. 7.1., 5000, 6.86., Hamburka vat rogasna
t edi oni ca
1. J avlja dima
Za prostorije s materijalima koji u sluaju poara razvijaju jaki dim:
- optiki javlja dima reagira na vidljivi dim,
- ionizacijski javlja dima reagira na male koliine dima koje se vi-
zualno jo ne zapaaju, reagira prije nego optiki javlja. Primje-
njuje se za stambene zgrade, urede, skladine i prodajne pro-
store.
2. J avlja plamena
Reagira na zraenje koje emitira plamen. Primjenjuje se za prosto-
rije s materijalima koji gore bez dima ili s vrlo malim dimljenjem.
3. J avlja topline
Primjenjuje se za prostorije u kojima se zbog radnog procesa nor-
malno javlja dim, pa bi drugi javljai mogli izazvati pogrean alarm
(npr. u radionicama za zavarivanje).
PREVENTIVNA ZATITA OD POARA
-> 00
- javlja maksimuma: reagira na prekoraenje neke najvie tempe-
rature (npr 70 C).
- javlja prirasta: reagira na odreeni prirast temperature u nekom
zadanomvremenskom razmaku (npr. porast za 5 C u minuti).
Projektiranje i ugradnja ureaja za dojavu poara ovise o povrini
koju treba nadzirati, visini prostorije i oblicima stropova i krova s.
600
Udruga osi gur avat el j a, Kl n, i zvod i z VdS Rl 2095
Razvoj poara
Ako se u fazi nastajanja poara mora raunati s pojavom tinjanja,
obilan dim, malo topline i mali ili nikakav plamen), treba primijeniti
javlja dima
Ako ve u fazi nastajanja poara treba raunati s njegovim brzim
razvojem (obilan razvoj topline, jako zraenje plamena i pojava
dima), mogu se primijeniti javljai dima, topline, plamena ili kombi-
nacija razliitih vrsta javljaa plamena.
Podr uj a doj ave, i zvod i z VdS RL 2095
1. Cjelokupno podruje nadziranja treba razdijeliti na podruja do-
jave. Odreivanje podruja dojave treba provesti na nain da se
omogui brzo i nedvojbeno prepoznavanje mjesta nastanka poa-
ra.
2. J edno podruje dojave smije obuhvatiti samo jednu etau, od
toga su izuzeta samo stubita, svjetlarnici i okna dizala, odnosno
graevine u obliku tornja, koje treba obuhvatiti vlastitim dojavnim
podrujima.
3. J edno podruje dojave ne smije prijei jedan poarni odsjek, niti
biti vee od 1600 m
2
.
4. J edno dojavno podruje smije obuhvatiti vie prostorija samo ako
su te prostorije
- susjedne i nema ih vie od pet, a njihova ukupna povrina ne pre-
lazi 400 m
2
ili
- susjedne i prilazi dobro pregledni, a ukupna povrina ne prelazi
1000 m
2
i ako u blizini prilaza ili na centrali dojave poara posto-
je dobro vidljivi optiki javljai koji u sluaju dojave poara upuu-
ju na prostoriju u kojoj je nastao poar.
Ureaj i za doj avu poara nami j enj eni ur eaj i ma za obr adu po-
dat aka
Nadzor nad ureajima za elektroniku obradu podataka (EOP)
postavlja posebne dodatne zahtjeve pred ureaje za dojavu poa-
ra (UDP):
Zone nadzora ZN1 do ZN3 odreuju povrinu koju nadzire pojedini
javlja kao i veliinu podruja dojave.
ZN1: prostorija EOP-a, arhiva nosaa podataka, ukljuujui prostore
sputenih podova i sputenih stropova (analogno tome telefonske
centrale, kontrolne prostorije i upravljake centrale).
ZN2: prostorije koje granie sa ZN1 i prema namjeni pripadaju po-
druju EOP-a (ukljuujui prostore sputenih podova i sputenih stro-
pova) za pripremne radove, periferne ureaje i dr. Ako su navedena
uporabna podruja odvojena od ZN1 pregradama ije je trajanje ot-
pora prema vatri krae od 30 minuta, treba UDP izvesti kao za ZN1.
ZN3: daljnje prostorije koje granie sa ZN2 i ne pripadaju podruju
EOP-a.
Zone nadzora moraju stvoriti vlastita podruja dojave. Prostorije,
prostori sputenih podova i stropova moraju biti samostalna pod-
ruja dojave. Pojedina podruja dojave ne smiju biti vea od 1500
m
2
u ZN1, 2800 m
2
u ZN2 i 1600 m
2
u ZN3.
599
Vi si na Javl j a- Javl j a t opl i ne Javl j a
prostori j e poar a vat r e
20 m
12 m
7,5 m
6 m l i l i
4.5 m | | nije prikladno
U zgradama posebne namjene kao to su crkve, muzeji, dvorci ponekad se javljai mogu
postaviti samo na velikoj visini. Pravovremena dojava o poaru tada vie nije zajamena.
Time je ograniena vrijednost protupoarnog sustava za dojavu.
Kako se jaina poara koji javlja jo moe otkriti, znatno poveava s visinomstropa, javljai
su podijeljeni u tri kategorije sukladno s razliitimvisinama stropa; osjetljivi javljai (npr.
detektor kategorije I.) se smije koristiti kod veih visina stropa ->(j)
Ulaz razliitih vrsta javljaa poara

Tlocrtna
povrina
prostorije
pod
nadzorom
Vrsta
javljaa
Visina
prostorije
Maksi mal na povrina pod nadzorom (A) I najvei dozvoljeni
horizontalni razmak izmeu javljaa i bilo koje stropne toke (D)
i pripadajua granina knvulja (K)
Tlocrtna
povrina
prostorije
pod
nadzorom
Vrsta
javljaa
Visina
prostorije do 15
Kosina krova '>
> 15- 30 > 30
Tlocrtna
povrina
prostorije
pod
nadzorom
Vrsta
javljaa
Visina
prostorije
A D A D A D
80 m
2
Javlja dima = 12 m 80 m
2
6,7 m K
7
80 m
2
7,2 m Ks 80 m
2
8,0 m
K*
> 80 m
2
Javlja dima
Javlja dima
e

e

C
O

C
N

V
II
<
D

60 m
2
80 m
2
5,8 m
6,7 m
Ks
K?
80 m
2
100m
2
7,2 m
8,0 m
Ke
Ks
100m
2
120m
2
9,0 m
9,9 m
K10
K,i
s 30 m
2
Javlja topline kat. 1
do 7,5 m
do 6,0 m
do 4,5 m
30 m
2
4,4 m 30 m
2
4,9 m
K3
30 m
2
5,5 m
K
<
30 m
2
do 7,5 m
do 6,0 m
do 4,5 m
20 m
2
3,6 m K, 30 m
2
4,9 m K3 40 m
2
6,3 m
K*
Detektor plamena 1, 5- 20 m Utvrivanje u pojedinom sluaju nakon razgovora s VDS
A = maksi mal na povri na pod nadzor om po j avl j au
D = maksi mal ni dozvol j eni hori zont al ni r azmak i zmeu st ropa i det ekt or a
K, - K1( = gr ani ne kri vul j e za odr ei vanj e doput eni h hori zont al ni h r azmaka i zmeu det ekt or a
1
) kut koji kosi na krova / st ropa tvori sa hor i zont al om; ako krov / st rop i ma razl i i t e kosi ne, npr. kod ed kro-
va, t ada se uzi ma u obzi r naj manj a kosi na.
( 2) Povrina pod nadzoromi raspored javljaa
Maksimalna povrina pod nadzorom (A) 1 najvei dozvoljeni honzontalni razmak izmeu
javljaa dima i neke stropne toke (D)
Zona pod nadzorom 1 Razdvajanje Zona pod nadzorom 2 Razdvajanje zona Zona pod nadzorom 3
A D zona 1 - zona 2 A D 2 - 3 A
Meusttop 40 m
2
4,73 m 60 m
2
5.81 m > F 90A nadzor nije
nuan
Prostorija 25 m
2
3,75 m > F 30 - A 40 m
2
4,73 m
Meupod 40 m
2
4,73 60 m
2
5.81 < F 9 0 - A nadzor
Medustrop 40 m
2
4,73 m 40 m
2
4,73 m > F 90 - A nadzor nije nuan
Prostorija 25 m
2
3,75 <F 9 0 - A 25 m
2
3,75 m
Meupod 40 m
2
4,73 40 m
2
4,73 m <F 9 0 - A nazdor
A - maksi mal na povri na pod nadzor om po j avl j au
D - doput eni honzont al ni r azmak i zmeu neke st ropne t oke i j avl j aa
( 3) Povrina pod nadzorom
1 2 3 4
5
6 7 8 9
1 0
11 12 13 14
1 5
16 17 18 19 21
UREAJI ZA DOJAVU POARA
Izvod iz VDS.RL.2095 DD
1. Visina prostorije. to je vei razmak izmeu ishodita poara i
stropa, vea je zona jednolike koncentracije dima. Ovisnost upora-
bivosti razliitih vrsta javljaa poara o visini prostorije prikazana je
u -> Povieni dijelovi stropa nisu uzeti u obzir ako im povrina
ne prelazi 10% ukupne povrine stropa, ili ako ne prelaze najveu
povrinu nadziranja jednog javljaa. U protivnom, treba podruja s
povienimstropompromatrati kao zasebne prostorije.
2. Povrina nadziranja i rasporeivanje javljaa.
Broj javljaa poara treba odrediti tako da se ne prekorae najvee
povrine nadziranja (A) navedene u -> J avlja treba rasporediti
tako da ni jedno mjesto na stropu nije od javljaa udaljeno (horizon-
talni razmak!) vie nego to se navodi u stupcima D Dopu-
teni razmaci izmeu javljaa mogu se nai u Do odreenih se
granica moe odstupiti od idealnog kvadratinog rasporeda
javljaa. Doputena odstupanja, tj. doputeni razmaci javljaa,
mogu se oitati s graninih krivulja (K). Pri tome treba veliine raz-
maka za (a) i (b) unutar pripadnih graninih krivulja slobodno
odabrati .
3. Raspored javljaa kod stropova s podvlakama
Pri rasporeivanju javljaa treba, ovisno o visini prostorije, iznad
odreene visine uzeti u obzir i podvlake. U je taj odnos defi-
niran. Ako je u takvom sluaju pojedino polje stropa izmeu pod-
vlaka vee od 0,6 * doputena povrina nadzora javljaa Amax ,
treba svako takvo polje opremiti vlastitimjavljaem. Ako su stropna
polja manja od 0,6 Amai,, vrijede odredbe . Ako su stropna po-lja
vea od Amax, treba pojedina polja promatrati kao pojedinane pro-
storije. Iznosi li visina podvlake vie od 800 mm, treba za svako
stropno polje predvidjeti po jedan javlja.
4. Za prostorije sa ed - krovovima mora, svaki ed biti oprem-
ljen nizom javljaa. J avljae treba postaviti na blae nagnutu
krovnu povrinu, na razmacima Dv. Pri rasporeivanju drugog niza
javljaa u edu, treba razmak Dv predvidjeti kao za nagib krova
a <15 C. J avljae topline treba uvijek postaviti izravno na strop. Za
javljae dima proizlaze potrebni razmaci izmeu javljaa i stropa od-
nosno krova iz oblika stropa odnosno krova i iz visine prostorija koje
treba nadzirati; za veliine razmaka ->. Za javljae plamena tre-
ba odrediti razmake posebno za svaki pojedini sluaj.
Maksimalna povrina Veliina stropnog Postavljanje po jednog
pod nadzorom Ama, polja u ni javljaa u svakom polju
Javlja 20 ni > 12 polje
topline 8-12 2. polje
6- 8 3. polje
4- 6 4. polje
< 4 5. polje
30 m2 > 18 polje
12-18 2 polje
9-12 3. polje
6- 9 4 polje
< 6 5, polje
Javlja 60 ni > 36 polje
24-36 2 polje
18-24 3 polje
12-18 4 polje
> 12 5. polje
80 ni > 48 polje
32-48 2 polje
24-32 3 polje
16-24 4 polje
< 16 5 polje
Podvlake ne treb
uzeti u obzir
Podvlake ne treb
uzeti u obzir / I I r i
f Pncl vlake potrebno uzeti .
zir 7 l u ot
vlake potrebno uzeti .
zir
A H Granica Iavliaa klase 1
j rani ca javljaa klase 2 ( j rani ca javljaa klase 2 (
anica iavliaa klas e 3
|
Podvlake u mm
0 I 100 I 200 I 300 I 400 I SOO >600 ' 70O I
^g^ Raspored javljaa za toplinu
odnosno dim
Dv
Upotraba javlaa za toplinu odnosno dim
Vi si na
prostonj e
u m
Razmak (Dv ) el ement a osj etl j i vog na di m
od st ropa donosno od krova u mm
Vi si na
prostonj e
u m
Nagi b krova
do 15
Nagi b krova
> 1 5 - 3 0
Nagi b krova
> 30
Vi si na
prostonj e
u m
min. max. min. max mi n. max.
< 6 30 200 200 300 300 500
6 - 8 70 250 250 400 400 600
8 - 1 0 100 300 300 500 500 700
1 0 - 1 2 150 350 350 600 600 800
.Sc-Dv
' 1
Rh
( 4) Raspored i razmaci javljaa ( 7) Raspored javljaa dima
600
Kod vieetanih zgrada ne smije se na jedan sustav alarmnog ven-
tila prikljuiti vie od dvije etae.
Ako se tite dodatni uplji prostori i strojarski ureaji, moe se broj
sprinklera za svaki sustav alarmnog ventila poveati za 200.
Ureaji sa zatvorenim mlaznicama automatski su ureaji za gae-
nje poara s fiksno postavljenim cjevovodima, na koje su u pravil-
nimrazmacima prikljuene zatvorene mlaznice ("sprinkler"). Pri ak-
tiviranju ureaja istjee voda iz onih sprinklera iji se zatvarai ot-
varaju pri temperaturi na koju je ureaj namjeten (ureaj za
gaenje sa selektivnimdjelovanjem) (DIN 14489).
Mokri sprinklerski ureaji su oni kod kojih je cijevna mrea iza tzv.
mokrog alarmnog ventilskog sustava stalno ispunjena vodom. Prili-
kompobude sprinklera, iz njega odmah istjee voda.
Suhi sprinklerski ureaji su oni kod kojih je cijevna mrea iza alarm-
nog ventilskog sustava ispunjena komprimiranim zrakom koji
spreava ulaz vode u mreu koja je izloena niskim temperaturama.
Pri otvaranju sprinklera, tlak zraka pada, a voda za gaenje pritjee
nakon to istisne zrak.
Normalni sprinkleri prskaju vodu prema podu i prema stropu u obli-
ku kugle. Mogu biti stojei ili visei.
Sprinkleri sa zaslonom prskaju vodu prema podu u obliku parabo-
loida. Mogu biti stojei ili visei.
Cijevi pokriveno poloene
( T ) Struktura sprinkler ureaja
/' Zat i t no pol j e spri nkl era
l ' : sa zasl onom
do 4, 60
6,50
<e prs
sprinklera sa zaslonom
( 2) Karakteristike prskanja
V W
Zat i t no pol j e \
11 nor mal nog spri nkl era f
/ ' \
L t
Karakteristike prskanja
normalnog sprinklera
Raspor ed spr i nkl er a
Moe se birati izmeu normalnog ili naizmjeninog rasporeda
sprinklera. Naizmjenini raspored treba biti po mogunosti jednolik.
Razmaci spri nkl era meusobno, do zi dova i do st r opova Meu-
sobni razmaci sprinklera moraju iznositi najmanje 1,5 m. Maksimal-
ni se razmaci odreuju na temelju povrine zatite jednog sprink-
lera, njihova rasporeda i opasnosti od pojave poara (OP). Ovo pra-
vilo ne vrijedi za sprinklere u regalima.
SPRINKLERSKI UREAJI
IZVOD IZ DIN-A 1988, DIO 6., SAVEZ PROTUPOARNIH
SLUBI ST. 1.2.1.1., UDRUGA STRUNJAKA IZ KOLNA
Rl 2092 - > QD
Doputeni razmaci sprinklera do glatkih stropova i krovova navede-
ni su u - . Razlikuju se prema vrsti sprinklera i zapaljivosti stro-
pova, odnosno unutarnjih strana krovova i izolaciji limenih krovova.
Kad su krovovi pokriveni trapeznimlimovima, za najmanji je razmak
sprinklera do stropa mjerodavna najnia toka lijeba, a za najvei
razmak sredina izmeu najnie i najvie toke lijeba.
Razmak spr i nkl er a do podvl aka i dr ugi h di j el ova gr aevi ne
Postoje li podvlake, grede ili klimatizacijski kanali ispod stropa,
moraju se izmeu tih elemenata i sprinklera odrati najmanji raz-
maci navedeni u -> . Od toga su pravila izuzeti zidni sprinkleri,
koji se smiju postavljati samo kad su stropovi glatki.
Podjela tienih podruja prema opasnosti
od poara.
Zgrade i njihove dijelove koje treba zatititi
sprinklerskim ureajima (tiena podruja)
dijele se prema stupnju opasnosti od poa-
ra (BG) kako slijedi:
BG 1' tiena podruja s malim poarnim
optereenjemi niskomzapaljivou,
BG 2: tiena podruja sa srenjimpoarnim
optereenjemi srednjomzapaljivou.
Ova se tiena podruja prema njihovom
poarnomoptereenju i zapaljivosti dalje di-
jele, i to na BG 2.1 do BG 2.3.
BG 3: tiena podruja u proizvodnimpogo-
nima s velikimpoarnimoptereenjemi vi-
sokomzapaljivou.
Ova se tiena podruja prema njihovom
poarnomoptereenju i stupnju zapaljivosti
dalje dijele, i to na BG 3.1 do BG 3.3.
BG 4: tiena podruja u kojima se skladi-
te materijali i robe.
Ova se podruja prema ponaanju raznih
materijala pri poaru dalje dijele, i to na
BG 4.1 do BG 4.4
Opasnost
od poara
(OP)
Maksimalni br
bez ureaja za
brzo otvaranje
ili brzo ispu-
tanje zraka
3j sprinklera
s ureajemza
brzo otvaranje
ili brzo ispu-
tanje zraka
BG 1 125 250
BG 2 250 700
BG 3
i
BG 4
nije doputeno 500
E
E
i =600
|500
: 9-400
I <0
!" i -300
OJ
L O ! 200
E~
5 100
0
I I I I I I I I I I I
j i Spr i nkl e / j i Spr i nkl e
/
/
/ y
/
/
/
o
c ro
o o o o o o o o
o o o o o o o o
a - horizontalni razmak od prepreke u mm
Broj sprinklera po stanici alarmnog

ventila
Razmaci izmeu sprinklera do pod-
vlaka i konstrukcijskih dijelova
Zat i t na povr. Max. r azmak Max. razmak Max. razmak Mi n. r azmak Max. r azmak
Opas- po spri nkl eru i zmeu od zi da od zi da od stropova od stropova
Vrst a nosti u m spri nkl era um
5
u m odnosno odnosno
spri nk- od um
1
> krovova krovova
l era poar a u mm
71
mm
1
zapa- ni j e
ljivo zapal j
Normal ni BG 1 9 3,75 1,90 0,1 75 300 450
spri nkl er BG 2 9 3,75 1,90 0,1 75 300 450
BG 3 9 3,75 1,90 0,3 75 300 450
BG 4 9 3,75 1,90 0,3 75 300 450
Spri nkl er BG 1 21 4,60 2, 30 0,1 20 300 450
sa zasl o- BG 1) 15 4,25 2, 10 0,1 20 300 450
nom BG 2 12 4,00 2, 00 0,1 20 300 450
BG 3 9 3,75 1.90 0,3 20 300 450
BG 4 9 3,75 1,90 0,3 20 300 450
Zi dni BG 1 15 4,50
3
>
4)
0,30
21
100 nije 300
spri nkl er BG 2 12 3,50
3
'
41
0,30
2)
100 dopu- 300 spri nkl er
BG 3 9 2,50
3
4
' Q,30
2
' 100 t eno 300
BG 4 nije doput
1
>Razmak treba mjeriti po horizontali. Kod nagiba krova ili stropa preko 60 stupnjeva treba
razmak mjeriti paralelno s krovomodnosno stropom.
2)
Suprotno od smjera prskanja sprinklera.
31
Najvei doputeni razmak zidnih sprinklera jednog reda sprinklera izraunava se iz maksi-
malne zatiene povrine po sprinkleru, podijeljeno s polovicom razmaka izmeu redova
sprinklera odnosno sa irinomprostorije ako postoji samojedan red sprinklera. Vrijednosti na-
vedene u tablici se meutimne smiju prekoraiti.
4
>u prostorijama koje nisu ire od 3,75 mpotreban je samo jedan red sprinklera sa zidnimsprink-
lerima paralelno s duimzidom. U prostorijama irine preko 3, 75 metara do max. 7,50 metara
treba dodatno instalirati sprinklere na stropu.
5)
Unutarnja strana zida mora se sastojati od nezapaljivih materijala prema DIN 4102, u proti-
vnomse razmak smanjuje na 1,5 m.
6)
Ovo vrijedi samo za prostore sa zapaljivimstropovima i krovovima
7)
Mjereno izmeu prskajueg tanjura i donjeg ruba stropa.
( 6) Raspored sprinklera
601
UREAJI ZA GAENJE PRSKANJEM VODE
IZVODI IZ DIN-A 1988, DSO 6. +14494 VDS RL. 2109
Ureaji s otvorenim mlaznicama slue za raspodjelu vode s fiksno
provedenimcjevovodima, u koje su u pravilnimrazmacima ugrae-
ne otvorene mlaznice.
Cijevna mrea u stanju pripravnosti nije ispunjena vodom. Pri akti-
viranju ureaja odmah potee voda iz opskrbnog sustava u cijevnu
mreu s mlaznicama.
Koliina vode ovisi o obliku i dimenzijama prostorije koju treba zati-
titi, o vrsti objekta, vrsti i koliini robe koju se titi, visini i nainu sk-
laditenja, utjecaju vjetra, i treba iznositi izmeu 5 i 60 litara u mi-
nuti po etvornom metru.
Kod ureaja za zatitu prostorija s podjelomna grupe trebala bi po-
vrina jedne grupe koja se titi iznositi izmeu 100 m
2
(pri malomri-
ziku od poara) i 400 m
2
(pri velikom riziku od poara).
Ureaji za gaenje prskanjemvode postavljaju se npr. u hangarima
za zrakoplove, bunkerima za otpad i na elementima za spaljivanje
otpada, pozornicama, u transformatorskimstanicama, spremnicima
i na ureajima sa zapaljivimtekuinama, u kabelskim kanalima, si-
losima za piljevinu, tvornicama iverica, energetskimobjektima, pro-
storijama s hidraulikom, u tvornicama ureaja za gaenje i u tvorni-
cama streljiva.
Vrijeme Grupa
Objektzatite Koliina vode gaenja Povrina Broj
l/(min m
2
) min. min. m
2
Pozornice
do 350 m
2
, visina =10 m 5 10 - 1
do 350 m
2
, visina >10 m 7 10 - 1
do 350 m
2
, visina =10 m 5 10 - 3
do 350 m
2
, visina >10 m 7 10 - 3
Silosi za piljevinu
Visina nasipanja =3m 7,5 30 - 1
Visina nasipanja >3m=5m 10 30 - 1
Visina nasipanja >5 m 12,5 30 - 1
Bunker za otpad
Visina nasipanja i 2 m 5 30 -
Visina nasipanja >2m=3m 7,5 30 -
Visina nasipanja >3 m=5 m 12,5 30 100 do 400 -
Visina nasipanja >5 m 20 30 -
Skladite za pjenaste mater.
Visina skladitenja =2 m 10 30 150 min.
Visina skladitenja >2 m=3 m 15 45 150 min. -
Visina skladitenja >3 m=4 m 22,5 60 200 min. -
Visina skladitenja >4 m=5 m 30 60 200 min. -
Objekti zatite koliine voda
Vrsta Nomin. K Maksimalna zatiena povrina Max. Max. Min.
mlaz- Vrijed. faktor u m
2
kod koliine vode od razmak razmak razmak
nice
Vrijed.
mlaznica od zida od zida
5 7,5 10 12,5 15 17,5 u m u m u m
Norm. 15 80 9 9 9 9 _ _
mlazn. 20 115 " - 9 9 9 9 3,75 1,90 0,3
Mlazn. 10 57 12 9 9 9 _ _
sa za- 15 80 12 9 9 9 - - 4,00 (12 m
2
)
slonom 20 115 9 9 9 9 9 3,75 ( 5 m
2
) 2,00 0,3
Zidne 15 80 9 9 9 9 - - 3,40
2
>
3
> 0,3"
mlazn.
Suprotno od smjera prskanja mlaznice
2
>Maksimalni dozvoljeni razmak zidnih mlaznica reda mlaznica izraunava se iz maksimalne zatit-
ne povrine jedne mlaznice, podijeljeno s polovicomrazmaka izmeu redova mlaznica odnosno i-
rinomprostorije ako postoji samo jedan red mlaznica. U tablici navedene vrijednosti se meutimne
smiju prekoraiti.
3
>U prostorijama koje nisu ire od 3 mpotreban je samo jedan red mlaznica sa zidnimmlaznicama
paralelan s uzdunimzidom. Za prostorije irine preko 3 mdo maksimalno 6 mtreba se uz oba uz-
duna zida predvidjeti red mlaznica. Mlaznice treba rasporediti smaknuto. U prostorijama irimod
6 mtreba dodatno instalirati mlaznice pod stropom.
Hidrauliko dimenzioniranje: nominalna veliina i K-faktor
Uinkovitost gaenja pomou C02 zasniva se uglavnom na sma-
njenju koliine kisika u zraku tako da se zaustavi daljnji proces go-
renja. Prednost je to C02, kao plinovito sredstvo za gaenje, brzo
proima podruje primjene i tako daje prostorni zatitni uinak.
UREAJI ZA GAENJE POMOU C02
IZVOD IZ VDS FORM 3004 - > CD
C02 je kao sredstvo za gaenje prikladan pri gorenju sljedeih
materijala ili ureaja:
- zapaljive tekuine i drugi materijali koji se pri poaru ponaaju
kao zapaljive tekuine;
- zapaljivih plinova, ako su poduzete mjere da se nakon gaenja
ne stvori zapaljiva smjesa plinova i zraka;
- elektrinih i elektronikih ureaja;
- zapaljivih vrstih materijala poput drva, papira i tekstila pri emu
za gaenje poara ovih materijala treba vea koncentracija C02
i dulje vrijeme djelovanja.
Primjeri este primjene stacionarnih C02 - ureaja:
- strojevi koji sadre ili u kojima se upotrebljavaju zapaljive teku-
ine;
- proizvodnja lakova, lakiraonice, uljne kupelji, tiskarski strojevi
valjaonice, elektrine vasklopne prostorije, AOP prostorije, hlad-
njae.
J edna mlaznica na ureaj za zatitu prostorije smije biti za najvie
30 m
2
tlocrtne povrine.
Kod prostorija viih od 5 mtreba, osimopeg rasporeda mlaznica za
C02, ispod stropa dodati i mlaznice rasporeene na priblino trei-
nu visine prostorije.
C02- ureaji imaju zadau ugasiti poar u fazi nastajanja, te odrati
uinkovitu koncentraciju dovoljno dugo da se sprijei opasnost po-
novnog zapaljenja.
C02 - ureaj se uglavnom sastoji od spremnika za C02 sa zalihom
plina, potrebnih ventila i fiksnomcijevnommreoms otvorenim mlaz-
nicama pogodno rasporeenima u podruju koje se titi, te ureaji-
ma za detekciju poara, usmjeravanje, alarmiranje i aktiviranje.
Cilj zatite Podruje zatite Zahtjevi Postiu se
1 Zgrade ili dijelovi Cijela zgrada Obodni dijelovi moraju Graevinskimirtli
zgrada i njihovsa- ili cijeli dio biti dovoljno nepropusni prostornimodvajanjem
draj treba zatititi zgrade za plin i osigurati podruja zatite prema
od poara unutar zatitu od poara u prilogu*
zgrade i prenoenje susjedstvu*
poara izvana
2 Sadraj neke pros- Prostorija Obodni dijelovi Pregradoms otpor-
torije treba zatititi (podovi, zidovi i nou na vatru od min.
od poara unutar stropovi) moraju 90 minuta u skladu s
zgrade i prenoenja biti dovoljno nacionalnimnormama
poara izvana nepropusni za kao i za susjedne pros-
plin i osigurati torije, ukoliko nisu
zatitu od poara zatiene nekimdrugim
u susjednim priznatimautomatskim
prostorijama protupoarnim
sustavom*
3 Sadraj neke pros- Prostorija Obodni dijelovi Pregradoms otpor-
torije treba zatititi (podovi, zidovi i nou na vatru od min.
od poara koji stropovi) moraju 30 minuta u skladu s
nastaju u podruju biti dovoljno nacionalnimnormama
gaenja nepropusni za ili pregradomod
plin* nezapaljivih
materijala*
4 Unaokolo okruen Unaokolo Obodni dijelovi Pregradoms otpor-
ureaj treba zati- okruen (podovi, zidovi i nou na vatru od min.
titi od poara koji ureaj stropovi) moraju 30 minuta u skladu s
nastaju u podruju biti dovoljno nacionalnimnormama
gaenja nepropusni za ili pregradomod
plin* nezapaljivih
materijala*
5 Objekt koji nije Objekt koji nema
unaokolo orkuen nije unaokolo
treba zatititi okruen
od poara koji
nastaju u
podruju gaenja
* Nepropusnost za plin mora biti osigurana sve do kraja djelovanja
Protupoarne tehnike karakteristike obodnih dijelova graevine
602
UREAJI ZA GAENJE PRAHOM
IZVOD IZ VDS. Rl. 3038
UREAJI ZA GAENJE PJENOM
IZVOD IZ VDS. Rl . 2108 QQ
prah za gaenje je homogena mjeavina kemikalija koje su pogod-
ne za suzbijanje poara. Glavni su sastojci primjerice:
__ natrijev/kalijev hidrogenkarbonat,
- kalijev sulfat,
_ kalijev/natrijev klorid,
_ amonijev fosfat/sulfat.
Prah za gaenje je u normalnim okolnostima uporabljiv na tempe-
raturama od -20 do +60 C pa se koristi kako u zgradama u zat-
v o r e n i m prostorima tako i u industrijskim postrojenjima na otvore-
n o m .
P r a h za gaenje raznih klasa poara pogodan je npr. za sljedee
materijale odnosno postrojenja:
_ klasa poara A
zapaljive vrste materijale poput drva, papira i tekstila, pri emu tre-
ba uvijek upotrijebiti odgovarajuu vrstu praha;
- klasa poara B
zapaljive tekuine i druge tvari koje se pri poaru ponaaju kao za-
paljive tekuine;
- klasa poara C
zapaljive plinove;
- klasa poara D
zapaljive metale poput aluminija, magnezija i njihovih legura, pri
emu u obzir dolaze samo posebne vrste praha za klasu D
Primjeri industrijskih objekata u kojima se esto primjenjuju stacio-
narni ureaji za gaenje prahom:
kemijska postrojenja i njihovi procesni pogoni, podrumi za ulja, jame
spremnika, stanice za punjenje, kompresorske stanice, crpne sta-
nice, pretovarene stanice za ulja i plinove.
Prah LS
Prah za gaenje ne smije se upotrebljavati za gaenje poara u po-
strojenjima, ureajima i podrujima za koje se navode neki primje-
ri:
- ureaji, strojevi i postrojenja osjetljivi na prainu, te elektrine in-
stalacije niskog napona (npr. telefonski ureaji, ureaji za obradu
podataka, ureaji za mjerenje i regulaciju, razvodne kutije s osigu-
raima i relejima itd.;
- podruja ili objekti za koje postoji mogunost kemijske inkompati-
bilnosti (opasnost od kemijske reakcije) sredstava za gaenje.
HALON - UREAJI ZA ZATITU PROSTORIJA (IZVOD IZ DIN-A
14496)
Halon je halogenizirani ugljikovodik - najee bromtrifluormetan.
Djelovanje halona 1301 pri gaenju zasniva se na prekidu reakcije
izmeu tvari koja gori i kisika
Halonske se instalacije smiju primijeniti samo u podrujima s tem-
peraturom prostorije izmeu - 20 C i +450C. U podruju gaenja
ne smiju biti objekti ija radna temperatura prelazi 450C.
Halon 1301 pogodan je npr. za gaenje poara:
- tekuina i drugih tvari koje se pri poaru ponaaju kao zapaljive te-
kuine;
- plinova, ako se moe jamiti da nakon gaenja nee nastati za-
paljiva smjesa plina i zraka;
- elektrinih i elektronikih pogonskih sredstava i ureaja.
Primjeri pogodnih podruja gaenja:
- proizvodnja lakova, ureaji za brizganje boja, ureaji za nanoe-
nje slojeva praha,
- uljne kupelji,
- elektrine pogonske prostorije,
- prostorije EOP-a i arhive nosaa podataka.
Nije iskljuena mogunost negativnog utjecaja na okoli.
Pjena kao sredstvo za gaenje proizvodi se mjeanjem smjese od
vode i sredstva za pjenjenje sa zrakom.
Sredstva za pjenjenje dodaci su vodi za gaenje radi proizvodnje
pjene.
Prema DIN-u 14272, dio 1. (sada u nacrtu), sredstva za pjenjenje sa-
stoje se od bjelanevinastih tvari topivih u vodi, po mogunosti uz do-
datak fluoriranih agensa.
Univerzalna sredstva za pjenjenje slue proizvodnji teke, srednje i
lake pjene. Proteinska i fluorproteinska sredstva slue samo za do-
bivanje teke pjene.
Podruje pjenjenja dijeli se kako slijedi:
indeks pjenjenja teke pjene S =do 20
indeks pjenjenja teke pjene S =20 do 200
indeks pjenjenja lake pjene S =200 do 1000
Indeks pj enj enj a S:
odnos izmeu volumena pjene te smjese vode i sredstva za pjenje-
nje.
Nomi nal no t r aj anj e pl avl j enj a:
Nominalno trajanje plavljenja t u minutama jest vremenski faktor za
proraun potrebne koliine (m
3
/min) za ureaje s lakom pjenom.
Ureaji za gaenje pjenom (UGP) upotrebljavaju se za gaenje
poara klasa A i B (klasa poara prema DIN-u EN2) u zgradama,
prostorijama i na otvorenom. Mogu se upotrijebiti i za preventivno
pokrivanje povrina. Za tekuine koje razaraju pjenu, npr. alkohol,
esteri, ketoni itd., treba poduzeti posebne mjere.
Ur eaj i za gaenj e pj enom (UGP)
Osnovne su znaajke tih ureaja:
koliina vode, potrebna koliina sredstva za pjenjenje, minimalno
trajanje postupka. UGP treba dimenzionirati tako da u sluaju poa-
ra u podruje koje se titi dospije dovoljna koliina pjene, odnosno
da je povrina uinkovito pokrivena pjenom.
Treba poduzeti mjere da se sprijei istjecanje zapaljivih tekuina iz
podruja koje se titi (npr. pragovi).
Kod ureaja s tekomi srednjompjenommora biti osigurano da pje-
na uinkovito pokriva itavu povrinu koja se titi, pri emu treba
uzeti u obzir doseg izbaaja pjene, mogue zapreke te udaljenost i
vrstu objekta.
Primjenjuje li se laka pjena, njome mora biti uinkovito ispunjena zg-
rada ili prostorija.
titi li se vie meusobno odvojenih objekata istimUGP s tekomili
srednjom pjenom, odreuje se potrebna koliina vode prema naj-
veemu pojedinanom objektu. Opskrba vodom mora biti osigura-
na za najmanje 120 minuta gaenja tekom pjenom, odnosno za
najmanje 60 minuta gaenja srednjom pjenom.
Zapaljivi materijali Potrebno gaenje t u min.,
index pjenjenja
S 200-1000
Klasa poara A:*
Materijal sa malomgustoomnpr. pjenasta guma,
pjenasti materijali, papirna vlakna, krep papir 4
Materijali visoke gustoe, npr. role papira,
neuvezani kartoni, materijal obloen papirom 5
Autogume, rasuti materijali 6
Materijali uskladiteni u kutijama, ambalae,
plastine posude 6
Klase poara 3:*
Tekuine s tokompaljenja ispod 55 C" 3
Tekuine s tokompaljenja iznad 55 C" 4
Klasa poara prema DIN EN2
Hidrofifne tekuine nisu ukljuene u ovu tablicu
Potrebno trajanje gaenja za ureaje s iakompjenom
603
Ureaj i za odvodnj u di ma i t opl i ne
Ovi ureaji - skraeno DTU - sastoje se od jednog ili vie
- odvoda dima (OD),
- odvoda topline (OT),
- strojarskih ureaja za odvod dima (SOD)
ili njihovih kombinacija, kao i elemenata za njihovo stavljanje u po-
gon i upravljanje, agregata za otvaranje, energetskih instalacija i pri-
bora.
DTU imaju zadau odvoditi dim i toplinu u sluaju poara. Oni do-
prinose da se
- putovi za spaavanje i prilaz oslobode dima,
- olaka suzbijanje poara stvaranjemsloja bez dima,
- sprijei ili uspori rasplamsavanje i time izgaranje,
- tite ureaji,
- smanje oteenja prouzroena poarom, tj. zbog pojave plinova
i sastojaka termikog raspadanja,
- smanji termiko naprezanje elemenata graevine.
Odvodi dima imaju zadau da poboljaju uvjete za spaavanje ljudi
i ivotinja i za zatitu materijalnih dobara, kao i za suzbijanje poa-
ra odmah po njegovu nastanku, stvaranjem bezdimnog sloja iznad
poda. Djeluju i kao odvod topline.
Odvodi topline imaju zadau da pri uznapredovalom poaru odvo-
de vrele plinove. Time se posebno oekuje da e se rasplamsavanje
sprijeiti ili barem usporiti, smanjiti termiko naprezanje elemenata
graevine.
Oni djeluju i kao odvod dima.
Djelovanje DTU zasniva se na termikom uzgonu plinova koji na-
staju izgaranjem, a ovisi i o
- aerodinamikoj djelotvornosti povrine otvora,
- utjecaju vjetra.
- veliini otvora za dovod zraka,
- trenutku otvaranja,
- poloaju ugradnje (npr. raspored i dimenzije zgrade).
Strojarski ureaji za odvodnju dima (SOD) imaju istu zadau kao
odvodi dima. Dimse odvodi prisilno (npr. ventilatorima). SOD treba
postavljati naroito na mjestima gdje primjena OD iz tehnikih raz-
loga nije prikladna ili nije mogua. Umjesto OT mogu se u naelu
primijeniti i odgovarajue dimenzionirani OD ili SOD.
S obzirom na njihovu zadau, treba OD predvidjeti kod:
- jednoetanih zgrada suvie velikih povrina i dimenzija,
- zgrada sa suvie dugim putovima za spaavanje, ako ih se ne
moe na drugi nain odravati bez dima zadovoljavajue dugo
vrijeme,
- zgrada za koje je na temelju propisa potrebna posebna zatita
materijalnih dobara,
- zgrada s tvarima ili ureajima koji su posebno vrijedni i osjetljivi
na dim, ako postoje posebni razlozi za pojaanu zatitu.
U smislu njihove zadae treba OT postavljati u veliini i broju da se
postigne odnos
Av +h : A >0,02 (v. DIN 18230, dio 1. (za sada u nacrtu),a kod veli-
kih poarnih optereenja odnos
Av + h : A>0, 05
Nije li to mogue, treba predvidjeti OD ili SOD.
Upozorava se da pri odreivanju klase zatite od poara prema
DIN-u 18230, dio 1 (za sada u nacrtu) treba voditi rauna o djelot-
vornosti odvoda topline (OT).
UREAJI ZA ODVODNJU DIMA I TOPLINE
Izvodi i z DIN-a 18232, di o 1., 18230, di o 1+2, VDS RL 3010
Ovdje znai
"1)
Primjer 1
ZaAh/Av
Za avh//im
Mjerodavnokf
2:
ZaAnIAv
Za avh//im
Mjerodavno: kt
=1,12je k, =2,75 i
=1,35 je k, =2,35
=2,35
=1,55je kf =1,95 i
=2,5je kf =3,2
=1,95
pri emukodvertikalnihotvora na
razliitim visinama treba uzeti u
obzir i prosjeni razmak
AV1 Povrina svakog otvora i uvanjskimzi-
dovima odsjeka koji se titi od poara
u m
2
h, Visina togotvora umi
\ h vertikalni razmak izmeu sredita verti-
kalnogotvora i ravnine horizontalnog ot-
vora odnosno sredinje ravinine otvora
podnagibomdo max. 45(vidjeti sliku2)
Za AhIAv > 2,0je faktor k, =1,5. U podruju
AhMv 0,7 i avnlhm >4je k, =4.
( 2) Krovni i zidni otvori (presjek)
Dijagramza izraunavanje
faktora kf
Djelotvorna veliina otvora slijedi iz: Av +h =Av +kf * Ah
gdje je:
Ah povrine horizontalnih otvora, u m
2
Av povrine vertikalnih otvora, u m
2
kf faktor vrednovanja.
Otvori u zidovima vrednuju se jednostruko (povrina Av u m
2
) a otvo-
ri u krovu (povrina Ah u m
2
) kf-struko. U vieetanim odsjecima
suzbijanja poara i njihovim dijelovima mogu se i otvori u stropovi-
ma vrednovati kf-struko, ako su otvori najmanje jednake veliine
jedni iznad drugih u svimstropovima i u krovu. Vrijednosti faktora kf
dane su u >(1). One ovise o odnosu av h/hm ili o odnosu A^/A^mjero-
davna je manja vrijednost.
Kod vieetanih odsjeaka suzbijanja poara treba izraunati i ekvi-
valentno trajanje poara za svaku pojedinu etau. Pri tome treba za
svaku etau odvojeno utvrditi odnos djelotvorne povrine otvora i
povrine etae. Prednorma DIN 18230, dio 1., moe se primijeniti
za zgrade, ili njihove dijelove, koje su namijenjene za proizvodne ili
skladine pogone nekog poduzea (industrijske graevine).
Neposredna primjena prednorme nije mogua za visoke zgrade, vi-
soka regalna skladita, silose, velika skladita rasutih tereta, po-
gonske zgrade i postrojenja za proizvodnju i distribuciju energije i in-
dustrijske zgrade s naroito velikimodsjecima za suzbijanje poara.
U tumaenju se daju doputene povrine odnosno dimenzija ods-
jeaka za suzbijanje poara ovisno o klasama sigurnosti protiv poa-
ra i klasama zatite od poara.
Dimenzioniranje OD temelji se na proraunskoj povrini poara od-
nosno grupe za dimenzioniranje, te traenoj debljini bezdimnog slo-
ja i visini prostorije.
Kao visina h prostorije koju se titi uzima se kod ravnog krova svi-
jetla visina, a kod kosih krovova srednja visina od poda do donjeg
ruba krova.
Traena debljina bezdimnog sloja d mora biti najmanje 0,5 h ali i ne
manje od 2,0 m.
Krovna povrina velikih hala moe se podijeliti dimnim pregradama.
Pri tome treba donji rub dimne pregrade biti na donjem rubu sloja
dima.
604
RASPORED I VELIINA INSTALACIJA ZA ODVOD
DIMA I TOPLINE (DTI)
DTI treba koliko je mogue jednoliko rasporediti unutar odsjeaka
krova. Posebno treba paziti da DTI u sluaju poara ne povisuju
opasnost od prijenosa vatre od zgrade do zgrade, odnosno unutar
zgrade od jednog do drugog poarnog mjesta. Razmak do protu-
poarnih zidova mora iznositi najmanje 5 m, a razmak do kom-
pleksnih razdjelnih zidova kompleksa 7 m.
Kompleksni razdjelni zid je protupoarni zid s poveanim zahtjevi-
ma (DIN 4102, dio 3.).
Korisnije je predvidjeti vei broj DTI s malim otvorima nego manji
broj DTI s velikimotvorima, kako bi dim i plinovi sa to manje sm-
etnji bili odvedeni na otvoreno.
UREAJI ZA ODVOD DIMA I TOPLINE
(DTU) -> DP
Donji rub konstrukcije
i Sredina konstrukcije
Glavni smjer vjetra
Gornji rub konstrukcije
ed krov
DTI - instrument za odvod dima i tipline
DTI
Donji rub
konstrukcije
Donji
odsjeak
( 2) Ravni krov - odsjeak krova <60 m
Kompleksni razdjelni zid
0,25 a
b-a
M
Protupoarni zid
DTI
1 I I,
( 3) Kompleksni razdjelni zid ( 4) Protupoarni zid
Razmak izmeu otvora i nadogradnji na krovu mora biti dovoljan da
vjetar ne utjee na funkcioniranje DTI.
Pri rasporeivanju DTI u rubnompodruju ravnog krova treba vodi-
ti rauna 0 moguem poveanom optereenju vjetrom (irina poja-
sa 6/8).
U krovnim plohama nagiba od 12 do 30 treba DTI postaviti na to
veoj visini; mora postojati najmanje jedan DTI na 400 m
2
tlocrtne po-
vrine (projekcija krovne plohe). Za nagibe >30 treba posebno doka-
zati uinkovitost DTI. Ako su krovne plohe u nagibu <12 treba posta-
viti najmanje jedan DTI na 200 m
2
.
Kod krovnih odsjeaka koji su zbog konstrukcijskih razloga podijelje-
ni (podsegmenti) treba za svaki podsegment predvidjeti najmanje je-
dan DTI.
U halama sa ed - krovomsmiju se DTI ugraditi u zastakljene fronta-
lne dijelove eda samo ako se dokae dovoljna neosjetljivost na bo-
ni vjetar.
Duljina stranice ili promjer ulaznog otvora jednog ureaja za odvod
dima i topline ne smije biti vea od 2,50 m.
Pri automatskom skupnomaktiviranju treba na svakih 400 m
2
tlocrt-
ne povrine predvidjeti najmanje jedan element za otkrivanje poa-
ra osjetljiv na dimili 2 elementa osjetljiva na toplinu. U svakom seg-
mentu krova treba postaviti 2 elementa osjetljiva na dim ili 4 osjetlji-
va na toplinu.
U zgradama sa sprinklerskim ureajima ili ureajima za gaenje pr-
skanjemvode smiju se otvori otvoriti tek nakon aktiviranja tih urea-
ja za gaenje, nikako prije, npr. aktiviranje DTU preko ureaja za
gaenje. Ako se oba ureaja aktiviraju pomou elemenata osjetljivih
na toplinu, mora temperatura aktiviranja DTU biti najmanje 18 C (18
K) via od temperature aktiviranja sprinklera.
Hale treba podijeliti po mogunosti na jednako velike krovne seg-
mente. Oni ne smiju biti vei od 1600 m
2
ni dulji od 60 m. Podjela se
moe provesti konstrukcijskim krovnimelementima (npr. ed - krov,
punostijeni nosai) ili pomou pregrada za dim i toplinu, koje treba
spustiti toliko nisko koliko to prilike u pogonu doputaju. Prikladno je
rjeenje elinim limomili gipskartonskim ploama.
Za hale koje su vee od 1600 m
2
ukupna se povrina otvora DTU
dobije mnoenjem ukupne povrine hale s postotkom koji odgovara
koritenju hale. Za hale koje su manje od 1600 m
2
ukupna se djelot-
vorna povrina otvora DTU dobije mnoenjem fiktivne povrine od
1600 m
2
s postotkomkoji odgovara koritenju hale. Za hale manje od
800 m
2
,moe se povrina otvora smanjiti u skladu s veliinom hale
kako slijedi:
1600 povrina hale
a =2 povrine hale x- a AWA =
800
Opis kratica:DTI:= instalacija za odvod dima i topline
DTU ureaj za odvod dima i topline
AG = geometrijska povrina otvora DTI
mjerena na strani instalacije
okrenutoj prema krovu
AWG = djelotvorna povrina otvora DTI, uzevi u
obzir djelovanje vjetra
AWA = djelotvorna povrina otvora DTU, uzevi u
obzir djelovanje vjetra
a = proraunski sloj dima
b = proraunska visina stropa.
605
Proraunska visina stropa (mjera "b") mjeri se od gornjega ruba
poda do sredine izmeu najnie i najvie toke stropne odnosno
krovne konstrukcije. Meuvrijednosti se zaokruuju navie ili na-
nie.
Bezdimna zona mora za prostorije proraunske visine do 6 m iznosi-
ti najmanje 3 m, a za prostorije vie od 6 m najmanje polovicu visine.
Proraunski sloj dima (mjera "a") razlika j e proraunske visine stro-
pa i bezdimne zone. Pregrade protiv dima i topline moraju se spu-
stiti tako nisko da dosegne donji rub proraunskog sloja dima. Kod
hala s proraunskom visinom stropa < 6 m mora visina pregrada iz-
nositi najmanje 25% proraunske visine stropa, a kod hala pror-
aunske visine stropa > 6 m najmanje 2 m.
Ako pri ugradnji DTU zbog pogonsko - tehnolokih razloga nije mo-
gua podjela na krovne segmente, treba povrine otvora za cijelu
halu poveati za 30%, a najmanji broj DTI prema st. 5.3. poveati za
50%. Za proraun j e pri tome mjerodavan najmanji proraunski sloj
dima prema tablici.
Opasnost Max. visina Grupa dimen-
od poara skladitenja zioniranja
(OP) u m (GD)
BG 2.1 1
BG 2.2 2
BG 2.3. 3
BG 3.1
BG 3.2 4
BG 3.3
BG 4.1 5,3 3
BG 4.1 7,6 4
BG 4.2 4,1 3
BG 4.2 5,9 4
BG 4.2 7,5 5
BG 4.3 2,9 3
BG 4.3 4,1 4
BG 4.3 5,2 5
BG 4.3 6,3 6
BG 4.3 7,7 7
BG 4.4 1,6 3
BG 4.4 2,3 4
BG 4.4 3,0 5
BG 4.4 3,6 6
BG 4.4 4,4 7
Svrstavanje opasnosti od poara

(OP) prema grupama za dimenzio-
niranje (GD)
Tablica za dimenzioniranje
Sljedea tablica daje djelotvornu povrinu
otvora kao stopu postotka tlocrtne povrine
dvorane u ovisnosti od proraunske visine
stropa i proraunskog sloja dima za sedam
grupa dimenzioniranja (GD)
Prora. Prora. Stopa postotka a
visina sloj
stropa dima BMG BMG BMG BMG
b (m) a (m) 1 2 6 7
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
6,5
1,00
1,50
1,25
2,00
1,75
1,50
1,25
2,50
2,25
2,00
1,75
1,50
3,00
2,75
2,50
2,25
2,00
3,25
3,00
2,75
2,50
2,25
2,00
0,30
0,25
0,31
0,21
0,26
0,31
0,38
0,19
0,23
0,27
0,32
0,38
0,18
0,21
0,24
0,28
0,33
0,19
0,22
0,26
0,30
0,34
0,39
0,43 1,29
0,35 1,05
0,43 1,30
0,30 0,91
0,37 1,10
0,44 1,33
0,54 1,61
0,27 0,82
0,32 0,97
0,38 1,15
0,45 1,36
0,54 1,62
0,25 0,74
0,29 0,88
0,34 1,03
0,40 1,20
0,47 1,40
0,27 0,81
0,31 0,94
0,36 1,09
0,42 1,26
0,48 1,45
0,56 1,66
1.46
1,19
1.47
1,03
1,24
1,50
1, 82
0,92
1,10
1,30
1,54
1,83
0,84
0,99
1,16
1,36
1,59
0,91
1,06
1,23
1,42
1,64
1,89
7,5
8,0
8,5
( 2) Tablica za dimenzioniranje
7,0 3,50
3,25
3,00
2,75
2,50
2,25
2,00
3,75
3,50
3,25
3,00
2,75
2,50
2,25
2,00
4,00
3,75
3,50
3,25
3,00
2,75
2,50
2,25
2,00
4,25
4,00
3,75
3,50
3,25
3,00
2,75
2,50
2,25
2,00
4,50
4,25
4,00
3,75
3,50
3,25
3,00
2,75
2,50
2,25
2,00
4,75
4,50
4,25
4,00
3,75
3,50
3,25
3,00
2,75
2,50
2,25
2,00
11,5 5,75
5,50
5,25
5,00
4,75
4,50
4,25
4,00
3,75
3,50
9,0
9,5
0,20
0,24
0,27
0,31
0,35
0,40
0,46
0,22
0,25
0,28
0,32
0,37
0,41
0,47
0,53
0,23
0,26
0,30
0,34
0,38
0,42
0,48
0,54
0,61
0,25
0,28
0,31
0,35
0,39
4,00
0,49
0,54
0,61
0,69
0,26
0,29
0,33
0,36
0,40
0,45
0,50
0,55
0, 61
0,68
0,85
0,28
0,31
0,34
0,38
0,42
0,46
0,51
0,56
0,62
0,76
0,85
0,95
0,34
0,37
0,40
0,43
0,47
0,57
0,62
0,67
0,73
0,79
0,29
0,33
0,38
0,44
0,50
0,57
0,65
0,31
0,35
0,40
0,46
0,52
0,59
0,66
0,75
0,33
0,37
0,42
0,47
0,53
0,60
0,67
0,76
0,86
0,35
0,39
0,44
0,49
0,55
0,62
0,69
0,77
0,86
0,97
0,37
0,42
0,46
0,51
0,57
0,63
0,70
0,78
0,87
0,97
1, 08
0,39
0,44
0,48
0,53
0,59
0,65
0,72
0,79
0,88
0,97
1, 08
1,20
0,48
0,52
0,56
0, 61
0,67
0,72
0,78
0,85
0,92
1,00
0,87
1,00
1,15
1,31
1,50
1,71
1,96
0,93
1,06
1.21
1,37
1,55
1,75
1,99
2,26
0,99
1,12
1,27
1,42
1,50
1,05
1,18
1,33
1,48
1,66
1,31
1,45
1, 60
1,77
1,95
2,15
2,37
2,63
2,91
0,98
1,13
1,30
1,48
1,69
1,94
2,22
1,05
1,20
1,36
1.55
1,75
1,98
2,25
2.56
1,12
1,27
1,13
1, 61
1,89
1,80 2,04
2,02 2,29
2,28 2,58
2,58 2,92
1,19
1,34
1,50
1,58
1,87
1,85 2,09
2,06 2,33
2,31 2,61
2,59 2,92
2,91
1,12
1,25
1,39
1,54
1,71
1,90
2,11
2,34
2,60
2,90
3,29
1,26
1,41
1,57
1,74
1.93
2,15
2,38
2,64
2.94
3,28
3,25 3,67
1,18 1,33
1,48
1,64
1,81
2,00
2,20
2,43
2,68
2,97
3,29
3,23 3,65
3,61 4,07
1,43
1,56
1,69
1,84
2,00
2,17
1,61
1,76
1,91
2,08
2,26
2,45
UREAJI ZA ODVODNJU DIMA I TOPLINE
- 0 0
Treba se pobrinuti za dovoljnu koliinu zraka u donjem podruju
hale, kako bi DTU aerodinamiki doao do punog izraaja. Geome-
2,35 2,66
2,55 2,88
2,77
3,00
3,13
3,39
trijski presjek mora biti barem dvostruko vei od geometrijskog
pre-
sjeka otvora DTU krovnog segmenta s najveom djelotvornom pO-
vrinom otvora.
Vrst e pogona Vrst e pogona
Vrsta pogona Opasnost od Vrst a pogona Opasnost od
poar a (BG) poara (BG)
A Tvorni ca akumul at ora *) Tvorni ce pi rotehni ke robe
Desti l aci j a al kohol a 3.1 v Fi l mski arhivi 2.2 i
Prerada al kohol a 2.3 Fi l mski studiii 3.1 i
Pr er ada starog papi ra 2.2 Pogon za preradu l ana 3.1
Proi zvodnj a al umi ni j a 2.2 Tvorni ce zrakopl ova
Pr er ada al umi ni i a *)
Hanqar za zrakopl ove
Tvorni ca l i j ekova 2.2 Fotol aboratori j 2.2
Tvorni ca azbest ne robe 2.1 Tvorni ca fotomateri j al a 2.2
Tvorni ce aut omobi l a *) Tvorni ce furni ra 2.2
Autoservi si 2. 2 Tvorni ce stone hrane 3,3
B Pekarni ce 2.2 G Gar ae 2.1
Pogoni za preradu pamuka 3.1 Tvorni ce stakl a 2.2
Tvorni ce postel j i ne ') Tvorni ce gumene robe 2.3
Pr er ada bi t umena 3.1 H Pogon za preradu konopl j e 3.1
Tvorni ce za proi zvodnj u robe od l i ma 2.1 Pogon za preradu drva 2.3
Brodogradi l i ta ') Tvorni ce drvene vune 3.1
Pi vovare 2.1 J Pogon za preradu j ut e 3.1
Peenj arni ce 3.1
Knj i goveni ce 2.3
K Tvorni ce kabl ova 2.3
C Tvorni ce cel ul oi da 3.3 Prerada kave 2.2
Tvorni ce kemi j ski h vl akana *) Pr er ada kakaa 2.2
D Tvorni ce krovnih Ij epenki 3.2 Tvorni ca kart onske ambal ae 2.3
El ekt ronska obrada podat aka 2.1 Robne kue 2.2
Tvorni ca za proi zvodnj u i ce 2.1 Kerami ki pogoni 2.1
Ti skare 2.3 Kino 2.1
Tvorni ce ljepila *)
Tvorni ce odj ee 2.3
E Pr er ada dragog kamenj a 2.1 Pogon za preradu ugl j ena 3.3
Tvorni ce el ektri ni h ureaj a *) Tvorni ce konzervi 2.1
Tvorni ce radio ureaj a 2.3 Koncert ne dvor ane 2.1
Tvorni ce el ektri ni h st roj eva 2.3 Tvorni ce koarkake robe 2.2
Tvorni ce el ektroni ke robe 2.3 Tvorni ce kozmet i ke
Tvorni ce octa 2.1
F Boj adi saoni ce 2.2 Tvorni ce rashl adni h ureaj a 2.2
Tvorni ce bi ci kal a 2.2 Tvorni ce umj etni h gnoj i va 2.2
Tvorni ce boja i l akova 3.1 Proi zvodnj a umj et ne qume 3.1
Tvorni ce prozora (al umi ni j ) 2.2 Proi zvodnj a pl asti ke 2 3
Tvorni ce prozora (drvo, pl ast i ka) 2.3 Prerada pl asti ke
Tvorni ce mont ani h kua 2.3 (bez pj enasti h mat eri j al a) 2.3
L Laki rni ca 3.1 Tvorni ce perpl oa 2.3
Pogoni za proi zvodnj u prehr.proi zvoda *) Predi oni ce 2.3
Tvorni ce kone robe 2.2 Lj evaoni ce/Pl ast i ka 2.2
Pogoni l aki h met al a 2.2 Lj evaoni ce/Met al 2.1
Tvorni ca l i kera 3.1 Tvorni ce perilica za posue 2.2
Tvorni ca l i nol euma 3.1 Tvorni ce el i noq namj et aj a 2.2
Desti l aci j a razrj ei vaa 3.1 Pl eti oni ce 2.3
Studi j i 3.1
Tvorni ce sl atki a 2.2
M Tvorni ce stroj eva 2.2 T Tvorni ce duhana 2.2
Tvorni ca madr aca (bez pj enast . mat er .)2.2 Pri prema kat rana 3.1
Tvorni ca madr aca (s pj enast , mat eri j .) 3.2 Tvorni ce t j est eni ne 2.2
Saj amske dvor ane 2.3 Tvorni ce sagova
Proi zvodnj a ml i j eka u prahu 2.2 (bez gume i pj enasti h mat eri j al a) 2.3
Tvorni ce namj et aj a 2.3 Tvorni ce sagova
Ml j ekar a 2.1 (s gumom i pj enast i m mat eri j al i ma) 3.1
Tvorni ca motoci kal a 2.2 Tekstilni pogoni ')
Ml i novi *)
Ml i novi za i t ari ce 3.1 Gr aenj e transformatora 2.2
Ml i novi za stonu hranu 3.1 Tvorni ce za suho povre 2.3
Ul j are 3.1 Tvorni ce gotovi h j uha 2.3
Tvorni ce muni ci j e *) Tvorni ce sukana 2.3
Tvorni ce vrat a (al umi ni j ) 2.2
Tvorni ce vrata (drvo/pl ast i ka) 2.3
N Pogoni za i vanj e 2.2 U Tvorni ce satova 2.2
Tvorni ce prehrambeni h proi zvoda 2.3
Tvorni ca ni trocel ul oze *)
P Tvorni ce papi ra 2.3 V Tvorni ce zavoj a 2.2
Tvorni ce parket a 2.3 Tvorni ce stone hrane 3.1
Pr er ada krzna 2.2 Pogoni za vul kani zaci j u 2.3
Tapeci ranj e (bez pj enasti h mat eri j al a) 2.3 W Tvorni ce voska 2.3
Tapeci ranj e (s pj enast i m mat eri j al om) 3.2 Tvorni ce rublja 2.3
Tvorni ce porcul ana 2.1 Praoni ce rublja 2.2
Mj est a za razvrst avanj e pot e 2.2 Tvorni ce oruj a 2.2
Tvorni ce vagona 2.3
Robne kue 2.2
R i enj e (kemi j sko) 3.1 Tvorni ce perilica za rublje 2 2
Pr er ada ri e 3.1 Tvorni ce det er denat a 2.2
Tkaoni ce 2.3
S Tvorni ca gramof onski h pl oa 2.2 Tvorni ca latila 3.1
Tvorni ce pj enast e gume 3.2
Tvorni ce pj enasti h materi j al a 3.2
Kl aoni ce 2.1 Z Ci gl ane 2.1
Tvorni ce naki ta (bez umj etn. vri j edn.) 2.1 Tvorni ce eera 2.3
Tvorni ce okol ade 2.2 Tvorni ce ibica 3.1
Tvorni ce obue 2.3
Tvorni ce svile (pri rodna/umj et na svi l a) 2.3
Tvorni ce svile 2.3
Tvorni ce sapuna 3.1
Tvorni ce sode 2.1 ' ) St upnj evanj e pr ema vrsti pogona zat i t nog
Tvorni ce i veri ca 2.3 podruj a
( 3) Svrstavanje koritenja prema opasnosti od poara (OP)
606
INSTALACIJE VODE ZA GAENJE
Izvodi i z DIN-a 14462, di o 1., 1988 di o 6
Smj erni ce profesionalnog vatrogastva
Inst al aci j e vode za gaenje fiksno su ugraeni cjevovodi u graevinskim ob-
jektima, s kontroliranim mjestima za prikljuak vatrogasnih cijevi.
Ver t i kal ni " mokr i " vodovi ine instalacije vode za gaenje koje su stalno
pod tlakom.
Vert i kal ni " suhi " vodovi ine instalacije koje vatrogasna sluba puni tek u
sluaju potrebe.
Ver t i kal ni " mokr i /suhi " vodovi ine instalacije koje se daljinski upravljanim
ventilima pune vodom iz vodovoda pitke vode.
Treba se drati sljedeih nominalnih promjera (u mm) instalacija vode za
gaenje i zidnih hidranata:
- za dva prikljuka najmanje NP 50,
- za tri prikljuka najmanje NP 65,
- za etiri i vie prikljuaka najmanje NP 80.
Kod "mokrih" instalacija moe se pri tome zanemariti stalna opskrba pitkom
vodomako ta voda ne zahtijeva vee nominalne promjere.
Pri ugradbi instalacija vode za gaenje mora se odrati debljina zida odree-
ne protupoarnimtehnikim propisima.
Vert i kal ni " mokr i " vodovi
Zidne hidrante treba prema izboru ugraditi u nie, ugraene ili zidne ormarie.
Donji rub zidnog hidranta mora biti 800 do 1000 mm iznad poda.
Vert i kal ni " suhi " vodovi
Vertikalni suhi vod mora imati nominalni promjer 80 mm i mora postojati mogu-
nost njegova pranjenja.
PROTUPOARNE P R E G R A DE - > m
IZVOD IZ RADNIH SMJERNICA ZA ELI NE KONSTRUKCI JE 27.3
Uput e: DIN 18082 di o 1. el i na vr at a T30 - 1 vr st a konst rukci j e A
DIN 18032 di o 3. el i na vr at a T30 - 1 vr st a konst r ukci j e B
DIN 18089 di o 1. ul oci za pr ot upoar na vr at a
DIN 18093 T 1 di o 1. ugr adnj a pr ot upoar ni h vr at a u masi vne
zi dove.
Protupoarne pregrade su jedinice koje se sastoje od:
- jednog vratnog krila ili vie njih s pripadajuim dovratnikom i napravom za
uvrenje dovratnika,
- ureaja za automatsko zatvaranje u obliku opruge ili zatvaraa vrata s hi-
draulinim priguenjem,
- regulatora redoslijeda zatvaranja kod dvokrilnih vrata,
- posebnih ureaja kod kliznih, podiznih ili kotrljajuih vrata,
- brave na vratima,
- ureaja za automatsko zatvaranje u sluaju poara, premda takve pregra-
de pri uobiajenoj uporabi moraju biti otvorene.
Kako postoji meusobni odnos zida i vrata, a u sluaju poara mogu nastati
velike deformacije, treba ispitati kompatibilnost protupoarnih vrata i odgova-
rajueg tipa zida za koji bi mogla biti doputena (npr. masivni zid ili laki preg-
radni zid).
Otpornost prema poaru ovisi dakle u velikoj mjeri o
- veliini vrata odnosno otvora,
- preciznosti izrade i
- strunosti ugradbe.
Veliine jednokrilnih protupoarnih vrata T30 - 1 prema DIN-u 18082
dimenzije u mm
irina visina
A 750- 1000 1750-2000
B vea od 1000 2000
C manja od 750 1750
Mj est o za uzi manj e vode
u stal noj upot rebi
Uzl azni " mokr i \
vod
Ur eaj za pri kl j ui vanj e
cri j eva za gaenj e
poar a (zi dni hi drant )
n
/
-i -
=4-
Uzl azni " suhi" vod
Mj est o za uzi manj e
vode . . .
Vat r ogasno
vozilo^
6-
-6-
<v
Kuni vodovod Punj enj e vodom Povrat ni vent i l s
za gaenj e pr anj enj em
Uzlazni vod "suhi"

Si gurnosni vent i l s f i ksnom spoj ni com i aut omat ski m ukl j ui vanj em ar mat ur e
za punj enj e i pr anj enj e, u vezi s vat r ogasni pri kl j ukom za cri j evo (zi dni
hi drant )
El ekt ri na r az-
vodna kutija Si gur nosna pr emosni ca (bypass) runo upravl j anj e
- i - \ \ Kuni vodovod
p r S
n j e n i e Y
7 ^ ^ Odvaj anj e (sl obodan
dal j i nsko upravl j anj e Povrat ni vent i l odl j ev)
( 3) Uzlazni vod "suhi/mokri"(primjer za DN 50 do 150, PN 16) (PN =nominalni tlak)
Fiksne B - spojnice hidrantske armature moraju biti 800 +200 mm iznad po-
vrine terena.
Visina od sredine prikljunog ventila za cijev do gornjeg ruba poda ne smije
biti ni vea ni manja od 1200 +400 mm.
Oznaka
mi rna,
Visina
Oznaka
mi rna,
Visina
T 30- 1 elini poklopac 690- 815 740-1190 T 60- 1 PP "Promaf vrata 686- 936 1718-1964
T 30- 1 elina vrata 690- 1190 1720-2470 T 60- 1 Drvena vrata 686- 1061 1718-2093
T 30- 1 elina vrata X 686- 1186 1718-2093 T 60- 2 elina vrata 1366- 2616 1685- 2935
T30- 1 Drvena vrata 660- 1035 1705- 2080 T 6 elina klizna vr. 2500- 4500 2000- 3500
T 30- 1 Drvena vrata X 686- 1061 1718- 2093 T 90- 1 elini poklopac 850- 805 930-1180
T 30- 2 elina vrata 1440 2440 1720-2720 T 90- 1 elina vrata 640- 1140 1695- 2445
T 30- 2 Drvena vrata 1435- 2435 1718-2718 T 90- 1 PP "Promat"vrata 678- 936 1714-1968
T 30- 2 Drvena vrata X 1089- 2459 1718-2468 T 90- 2 elina vrata 1420- 2545 1960- 2960
T 30 elina klizna vrata 875- 2500 1750- 2500 T 90-2 elina vrata 1900- 2650 1950-2950
T 30 elina klizna vrata 2000- 4500 2000-3500 T 90 elina klizna vrata 2500- 4500 2000- 3500
T 30 elina kotrtjajua vr. 1500-12000 1200-4500 T 90 Kotrtjajua vrata 2000-10000 1800- 4100
T 30 . harmon vr. etarok. 2700- 5000 2400- 4000 T 120 Kotrljajua vrata 2000-10000 1800- 4100
T 30 elina harmonika vr. 5600- 8000 2000- 4000 X Dozvoljeno i za gips-kartonske ili montane pregrade
stitut za graevinsku tehniku Berlin)
T60- 1 J ednoknina protupoarna vrata

T 90- 1 Vatrootpoma jednoknina vrata
T 90-2 Vatrootpoma dvokrilna vrata
Veliine za ispitane protupoarne pregrade
Zatvara za vrata
prema DIN 18263
600 , 600
r
\ A Sigurnosni
7 - klin
Regulator
redoslijeda
zatvaranja
Pl oi ca za oznaku
7iHanka mi er a
lx I
DI N l i j evo
^ i / ' ' ' ' ' "'
i l ^
Zasun na pero
Primjer za T 30-2 vrata
Vr at a za zat i t u od di ma
Izvod iz DIN-a 18095, dio 1
Vrata za zatitu od dima u stanju su sprijeiti irenje dima u zgradama. Pre-
ma DIN-u 4102, dio 5., takva vrata nisu protupoarna.
Vrata za zatitu od dima samozatvarajua su i spreavaju prolaz dima kad su
ugraena i zatvorena.
607
OKNA DIZALA F 90
IZVOD IZ DIN-A 4102, DIO 5
Pregrade u zidovima okana dizala klase otpornosti na poar F 90
ine vrata i druge pregrade koje su izvedene na nain da se vatra i
dimne mogu prenijeti na ostale etae.
Djelotvornost pregrada osigurana je samo ako postoji odgovarajua
ventilacija okna dizala i ako se kabina dizala preteno sastoji od gra-
diva klase A.
Veliine ventilacijskih otvora odreene su propisima graevinske in-
spekcije; openito se zahtijeva presjek od najmanje 2,5% tlocrtne
povrine okna, odnosno najmanje 0,1 m
2
PROTUPOARNA OSTAKLJEN JA
prema DIN u 4102, di o 2. i 5.,
te DIN 4102, di o 13.
Protupoarna ostakljenja su elementi graevine koji proputaju
svjetlo, a sastoje se od okvira, jednog ili vie prozirnih elemenata
(npr. stakla za protupoarna ostakljenja), draa, brtvi i sredstava
za privrenje, koji ovisno o klasi odolijevaju poaru tijekom30,60,
90 ili ak 120 minuta.
F-ostakl j enj a
Protupoarnim ostakljenjem klase otpornosti na poar F (F -
ostakljenja) smatraju se elementi graevine koji proputaju svjetlo,
ugraeni vertikalno, pod nagibom ili horizontalno, koji su u skladu
sa svojimtrajanjemotpornosti na vatru namijenjeni spreavanju i-
renja vatre i dima kao i prolaza toplinskog zraenja.
Dodatno treba ispitati i dokazati potrebnu postojanost. F - ostaklje-
nja pri poaru postaju neprozirna i s gledita protupoarne tehnike
ponaaju se kao zidovi.
G-ost akl j enj a
Protupoarnim ostakljenjem klase otpornosti na poar G (G -
ostakljenja) smatraju se elementi graevine koji proputaju svjetlo,
ugraeni su vertikalno, pod nagibomili horizontalno, koji su u skla-
du sa svojimtrajanjemotpornosti na vatru namijenjeni spreavanju
irenja vatre i dima, ali ne i prolaza toplinskog zraenja. G -
ostakljenja pri poaru ostaju prozirna i s gledita protupoarne teh-
nike ponaaju se "stakleno".
G - ostakljenja reduciraju temperaturu toplinskog zraenja koje
proe priblino za polovicu. Postoje i G30 - ostakljenja koja u slua-
ju poara postaju neprozirna i osjetno jae reduciraju temperaturu.
Temeljem propisa graevinske inspekcije smije se G - ostakljenje
ugraditi samo na mjestima gdje je to u smislu zatite od poara prih-
vatljivo, npr. otvori za osvjetljavanje u zidovima hodnika koji slue
kao izlazi za nudu. Donji rub stakla mora biti najmanje 1,80 miz-
nad poda. O dozvoli za upotrebu G - ostakljenja odluuje nadlena
mjesna graevinska inspekcija za svaki pojedini sluaj.
Protupoarna stakla se prema DIN-u 4102 dijele u dvije klase ot-
pornosti na poar.
F-ostakljenje
(sa spreavanjem
zraenja)
G-ostakljenje
(bez spreavanja
zraenja)
Naprezanje u poari
krivulji porasta tempera
1. Staklo ne
pod vlastito
2. Mora se sprijeiti
prodor vatre.
Nema plam
suprotnoj
- priljubljeni komadi vate
ne smije se zapaliti ni
tinjati.
3. Povrina na suprotnoj strani
od vatre ne smije se zagri-
jati vie od 140 K (srednja
vrijednost odnosno
180 K (najvia pojedinana
vrijednost).
prema jedinstvenoj
ture s vremenom (ETK)
smije puknuti
m teinom.
2. Staklo mora vriti
funkciju pregrade.
ena na strani
od poara.
Sustav prozora
tip
Klasa otpor-
nosti na
vatru
K-broj
W/m
2
K
Vrsta stakla Deblj.
stakla
mm
Proputanje
svjetla
%
Tip PT 30 F 30 4,0 Pyrostop
Tip 1/30-10 D
15 82
Tip PC 30 F 30 3,7 Contraflam
Tip 30-18
30 87
TipAPC 30 F 30 2,3 Contraflam
Tip 30-18/lso
52 77
Tip 1/60-D 10
42 70
Tip PC 90 F 90 2,9 Contraflam
Tip 90-28/28
72 84
Tip 1/90-10 D
50 67
Tip APT 90 F 90 2,4 Pyrostop
Tip 1/90-20 D
53 65
Protupoarna ostakljenja pyrothermostakljenja klase otpornosti na poar F
Sustav prozora
tip
Klasa otpor-
nosti na
vatru
K-broj
W/m
2
K
Vrsta stakla Deblj.
stakla
mm
Proputanje
svjetla
%
Prozor Bemopyr
Tip PG 90
G 90 5,8 Pyran 6,5 90
Tip PIG 90 G 90 3,2 Pyran izola-
cijsko staklo
22 85
Tip PIG 90 G 90 2,5 Pyran izola-
cijsko staklo
22 85
Protupoarno ostakljenje, prozor Bemopyr, klasa otpornosti na vatru G s Pyran-

staklom
T-ostakl j enj a
Kod klase otpornosti na poar T(T =vrata) vrijede za ostakljenje isti
zahtjevi kao za klasu F. Okviri protupoarnih ostakljenja imaju za-
dau da zajedno sa staklima prue to dulji otpor vatri u sluaju
poara. Sljedei materijali (odnosno kombinacije materijala) dokaz-
ali su se kao gradiva za okvire:
profili od elinih cijevi s omotaima od promatekta, gipskarton F i
drvo s oblogomod lakih metala, profili od lakih metala s vatrootpor-
nombetonskomjezgrom, spregnuti profili od lakih metala zatieni
od toplinskog zraenja, kombinirani profili, neobukani beton (koji
se moe premazati), profili od tvrdog drva za F30 i G30, termoizo-
lirani profili od lakih metala sa zranimmeuprostorom kao parnom
branoms vatrootpornom neprobojnom betonskomjezgrom.
Trajanje otpornosti Klase otpornosti na vatru
na vatru u min. F-ostakljenje G-ostakljenje
> 30 F 30 G 30
> 60 F 60 G 60
> 90 F 90 G 90
>120 F 120 G 120
Protupoarna stakla
608
Protupoarna ostakl j enj a
Ostakljenja klase otpornosti na poar G"
Sadanje mogunosti na podruju G - ostakljenja" sastoje se u biti
od 3 razliite vrste stakla:
-armirano staklo s tokasto zavarenom mreom, kod kojeg u
sluaju loma iana mrea zadrava staklo - najvie do G60/G90;
-skupa specijalna ESG - kombinacija u sklopu izolacijskog stakla
najvie do G60;
-prednapeto borsilikatno staklo,kao npr. Pyran tvrtke Schott Glas-
werke, Mainz.
Najvie do G120 kao jednostruko staklo i
najvie do G90 kao izolacijsko staklo.
Podruj e pri mj ene ,,G-ostakl j enj a"
Ugradba G - ostakljenja preporuuje se u fasadama visokih zgrada
kako bi se sprijeio prijenos plamena s jedne etae na drugu. To po-
sebno vrijedi za visoke zgrade koje su podijeljene na horizontalne
protupoarne segmente. Kod zgrada s unutarnjim uglovima moe
se pomou G-ostakljenja" sprijeiti irenje poara u podruju pro-
zora unutarnjeg ugla zgrade.
,,G-ostakljenja" mogu se primijeniti svagdje gdje se graevinskom
regulativom ne postavljaju stroi zahtjevi na svjetlopropusne ot-
vore, npr. u podruju putova za spaavanje, ako je donji rub
ostakljenja najmanje 1,80 miznad poda.
Masi vni zi dovi mi n. kl ase Schot t Gl as. Mai nz
100 x 180 ot pornost i na vat r u
F 30 Tr ube & Ki ngs, Kl n
Vr i j edi do 31. 12. 92
PREGRADE U ZIDOVIMA
->QP
F- staklo se sastoji od dva prednapeta stakla (ESG) a 6 mm, koja
se izrauju kao neka vrsta izolacijskog stakla.
U meuprostoru se umjesto zraka nalazi organska tvar koja sadri
vodu (gel).
U sluaju poara puca staklo na strani poara, a gel moe is-
putanjemvode kompenzirati toplinu poara.
Uslijed procesa gorenja vatrozatitnog gela, staklo se oboji i posta-
je neprozirno.
F - staklo se moe sastojati od 3 ili 4 ploe silikatnog stakla, izmeu
kojih se ugrauju slojevi anorganskog vatrootpornog materijala koji
djeluju kao zatita od vatre.
Gel se sastoji od polimera u koji se ugrauje anorganska otopina
soli s visokim udjelomvode.
U sluaju poara stvara se termoizolacijski sloj, jer se isparavanjem
vode troe velike koliine energije. Ovaj se proces nastavlja od slo-
ja do sloja dok se ne potroi sav gel u meuprostorima izmeu
stakala.
Ovisno o debljini sloja postie se vatrootpornost u trajanju od 30,60,
90 i vie minuta.
Gel se smije upotrijebiti samo pri temperaturama izmeu - 15 C i
+60 C.
U vezi s temperaturomtreba u pojedinimsluajevima ako je fasada
izloena suncu ispitati postoji li opasnost prekoraenja doputene
gornje granice od +60 C jer gel apsorbira Sunevo zraenje. Ako
bi to bio sluaj, treba smanjiti intenzitet Suneva zraenja primje-
nom solarnog izolacijskog stakla ili zasjenjenjem. Najee takve
mjere nisu potrebne.
6,5
Brt vl j enj e
el i ni i
al umi ni j ski profili
G 30 kl asa ot pornost i
na vat r u
6,5
Odst oj ni k od
el i nog l i ma
Br t vl j enj e
Let vi ca za ost akl j .
Okvi r od el i ni h
ci j evi
' > 1 0 0 bet on
G 60 kl asa ot por nost i
na vat r u
Br t vl j enj e
Okvi r od el i ni h
ci j evi
el i ni
dopr ozor ni k od
pri fl . l i ma
Gi ps-kar t onske
pl oe
G 90 kl asa ot por nost i
na vat r u
Ostakl j enj a kl ase otpornosti ,,F"
Takozvana F-stakla" moraju osim nepropusnosti za plamen i dim
spreavati prijenos poara toplinskimzraenjem(termiki tit protiv
topline u traenomvremenskom intervalu, npr. F60 =60 minuta).
To znai da itavo to vrijeme mora postojati termika izolacija.
Klasa otpornosti
na vatru F 60
Brt vl j enj e
Okvi r od ar mi r anog
bet ona
Mor t
Zi d ili bet on
HU- n
I i i Ii
Kl as a ot por nos t i
na v at r u F 9 0
Sl oj gel a
Odboj ni k od nehr aj ueg
el i ka
Br t vl j enj e
Pr omat ect t r ake
Br t vl j enj e
Kut ni k od el i nog l i ma
Mi ner al na vl akna
Gi ps-kar t onske pl oe
Dvi j e spr egnut e st akl ene pl oe
Pyr ost op 1/30) Dvi j e pednapet e j ednost r uke pl oe od
si gur nosnog st akl a ( ESG) s vanj ske
st r ane, r avno st akl o i zmeu sl oj eva gel a
Klase otpornosti na vatru F 60 ( 2) Klase otpornosti na vatru F 90
Podruj a pri mj ene ,,F-ostakl j enj a"
F - ostakljenja se preteno primjenjuju u unutranjimprostorima, ali
od prije kratkog vremena postoje i posebno razvijeni tipovi i kon-
strukcije i za vanjski prostor.
F - stakla se od G - stakala znaajno razlikuju, jer osim postojanosti
prema vatri u velikoj mjeri ograniavaju prijenos topline provoen-
jem, konvekcijom. i zraenjem.
1 Spr emni ci za zal i he
2 Pr el j evanj e
3 Dovod
4 Suhi vod
5 Pet l j a ci j evi dol j e
6 Pet l j a ci j evi gor e
7 st up
Konstrukcija s vodenim hlaenjem
1 Spr emni ci za zal i he
2 Dovod r azdj el j i vaa
vode
3 Suhi vod
4 Vent i l s pl ovkom, s
ur eaj em za kont rol u
bez vode
5 Vent i l za zat var anj e s
8 Ul j ni pr emaz
9 Pr el j evanj e
10 Al ar m pr el j eva
11 Nor mal ni pogon
12 Al ar m kod
nedost at ka vode
s pokr et ni m
kont akt i ma
Gor nj i rub
LjJ t er ena
pl ombi r ani m kot aem 13 Kont akt ni
6 Ci j ev za umi r enj e manomet ar
7 Ver t i kal na ci j ev
Boni izgled cirkulacijskog sustava

sa visoko postavljenimspremnikom
(nije u mjerilu)
Sustavi ostakljenja sastoje se najee od elinih specijalnih cije-
vi koje su termiki razdvojene.
Povrine stupova mogu se po izboru obloiti aluminijem.
Maksimalna normna mjera za visinu je 3,50 m, s najveimveliina-
ma pojedinih ploa od 1,20 * 2,00 m.
Postoji mogunost da se pojedina ostakljena polja zamijene neno-
sivim panelima.
609
Shema hlaenja vodom
Prikljuivanjem gornjih krajeva stupova na sabirne, a donjih na razdjelne cijevi,
a ovih na vertikalne cijevi i spremnik, nastaje zatvoreni sustav za kruni tok
sredstva za hlaenje. Oblik tlocrta zgrade, kao i zahtjev graevinskih vlasti
da u sluaju razaranja jednog stupa zbog eksplozije mora sustav stupova
ostati stabilan, uvjetovao je izvedbu dviju grupa . Za taj ekstremno nepo-
voljni sluaj razornog optereenja, tj. za ispadanje svakog drugog stupa, di-
menzioniranje je provedeno za naprezanje od 90%-tne granice teenja.
U etiri visoko postavljena spremnika nalazi se zaliha vode od 12 m
3
to je
dovoljno za otpor normalnom poaru u trajanju od 90 minuta, i to za irenje
poara kroz dvije etae, uz sigurnosni dodatak od priblino jedne treine iz-
nad koliine koju je odredio strunjak. Smrzavanje vode za hlaenje - stu-
povi stoje na otvorenom ispred fasade - spreavaju se dodatkom kalijeva
karbonata u 33%-tnoj otopini. Odreeno je snienje toke smrzavanja na -
25C; najnia izmjerena temperatura u Karlsruheu iznosi - 23 C.
Kod deseterokatne novogradnje Pokrajinskog zavoda za zatitu okolia u
Karlsruheu protjee voda za hlaenje kroz (12 + 12) x 2 =48 elinih stu-
pova, pri emu je 12 +12 stupova naizmjence prikljueno na odijeljene kru-
ne tokove vode; dva su protona sustava prednje i stranje fronte zgrade
odijeljena.
Korozija unutranjosti stupova i spremnika sprijeena je dodatkom natrijeva
nitrita u rashladnu tekuinu.
Na elinim elementima ve su izmjerene vrlo visoke temperature. Pri zagri-
javanju za 30 C dugi vanjski stupovi duine oko 33 m produili bi se za 12
mm, to bi prouzroilo pomake leajeva kontinuiranih nosaa stropne ploe,
to bi pri proraunu trebalo uzeti u obzir. Gustoa rashladne tekuine mijenja
se i pri promjeni temperature zbog inslolacije, a ne samo u sluaju poara, pa
dolazi do prirodne cirkulacije i osunani se stupovi hlade. Pri tome je povoljna
injenica to svaki od etiri rashladna sustava ima stupove i na junoj i na sje-
vernoj strani zgrade, pa se temperatura moe izjednaiti. Proraun stropnih
konstrukcija proveden je prema tome samo za temperature stupova od - 15 C
i +50 C. Bez djelovanja rashladne tekuine trebalo bi dokaz stabilnosti prove-
sti za temperature od - 25 C i +80 C
PREVENTIVNA ZATITA OD POARA -> W
V ODOM HL A ENE EL I NE SK EL ETNE K ONSTRUK CI J E
Ot por nost na poar el i ni h el emenat a gr aevi ne
Trajanje vatrootpornosti elinih elemenata graevine kod zadanog poarnog
djelovanja (npr. prema DIN-u 4102, dio 2.) ovisi o zagrijavanju i "kritinoj tem-
peraturi" elementa.
Temperatura nekog elinog elementa raste utoliko bre koliko je vatri iz-
loena povrina vea u odnosu prema presjeku. Veliki elini presjeci se
dakle uz istu debljinu omotaa od istog materijala i istu vatri izloenu povri-
nu zagrijavaju sporije, pa posjeduju odgovarajue due trajanje otpornosti
prema vatri nego manje masivni presjeci. Vaan je utjecajni faktor zagrija-
vanja faktor profila U/A, dakle odnos vatri izloenog opsega (povrina omo-
taa) prema nominalnom poprenorq presjeku. Za zagrijavanje su mjerodav-
na i svojstva omotaa te njegovo prianjanje na povrinu elika. Tijek zagrija-
vanja moe se ustanoviti proraunom ili na osnovi pokusnih poara prema
DIN-u 4102, dio 2.
elini elementi mogu popustiti kad se u mjerodavnimdijelovima presjeka po-
stigne kritina temperatura elika" Za elik St 37 i St 52 moe se (pojed-
nostavnjeno) smatrati da je uz iskoriteno naprezanje od 160 N/mm
3
kriti-
na temperatura 500 C
Trajanje otpora prema vatri proizlazi iz vremena u kojemelement postigne kri-
tinu temperaturu elika.
Za razliite vrste omotaa ispitana je ovisnost izmeu faktora profila, debljine
omotaa i trajanja vatrootpornosti elinih stupova odnosno elinih nosaa.
Odreivanje faktora profila
Za zagrijavanje vaan faktor profila U/A ima prema DIN-u 4102, dio 4., (izdan-
je 1980.) dimenziju 1/m. Treba ga izraunati kako slijedi.
1 Izloenost vatri s etiri strane i omotaem po konturi profila. Openito vri-
jedi:
S/ =10 ^ ô je
A A
U (vanjska) povrina omotaa u m
2
/mi A nominalni presjek u cm
2
Mi ni mal na debl j i na obl oge d (mm)
U/A [
1
/ m] F30- A F6 0 - A F 90-A F 120-A F180- A
< 9 0 20* 20* 30 40 55
9 0 - 1 1 9 20* 25 35 45 65
1 2 0 - 1 7 9 20* 25 40 50 75
1 8 0 - 3 0 0 20* 35 50 55 95
* Mi ni ni mal na debl j i na pot r ena za st abi l nost
Mi ni mal na debljina obloge za eline nosae s "GP" protupoarnimploama od mi-
neralnih vlakana S
2. Izloenost vatri s etiri strane i omotaem sanduastog oblika:
U _ i n 2 h +2 b
=1 0
A
ako su
I PE profi l i pr ema DI N 1025, str. 5 IPEo profi l i I PEv profili
Nomi n. Pl amen sa 3 st r ane Pl amen s 4 st r ane
3
l amen sa 3 st r ane Pl amen s 4 st r ane Pl amen sa 3 st r ane Pl amen s 4 st r ane
vi si na
Nor mal ni Sandu. Nor mal ni Sandu. Nor mal ni Sandu. Nor mal ni Sandu.- Nor mal ni Sandu. Nor mal ni Sandu.
profi l profi l profi l profi l profi l profi l profi l profi l profi l profi l profi l profi l
80 385 270 429 330
100 351 248 388 301
120*) 317' ) 230 360 279
140*) 291 215 336 260
160*) 269 200 310 241
180*) 254 189 292 227 226 168 260 202
200*) 234 175 269 210 212 158 243 190
220 221 165 254 198 199 149 229 179
240*) 205 153 236 184 185 139 213 167
270*) 197 147 227 176 170 127 195 152
300*) 188 139 215 167 162 121 186 145
330*) 175 131 200 157 153 114 175 137
360*) 163 122 186 146 142 107 163 127
400*) 152 116 173 137 135 103 153 122 122 93 139 110
450*) 143 110 162 130 120 94 138 110 110 84 124 99
500*) 133 103 150 121 114 89 128 103 96 75 109 88
550 124 98 140 113 107 85 121 99 84 67 95 77
600*) 115 91 129 105 93 73 104 85 79 63 88 72
h i b visina i irina profila, npr l-profila, u cm
3. Izloenost vatri s tri strane i omotaem po konturi profila. Tipian je primjer
elini nosa na kojem lei armiranobetonska ploa. Openito vrijedi
U U- b/ 10
X
= 1
~ A ~
Kod nosaa se najjae grije vatri
izloeni pojas. Zato treba za pojas
nosaa izraunati modificiranu vri-
jednost U/A, koji se npr za l-profi-
le pojednostavnjeno dobije kao
1
M , ako je
Amod t
t debljina pojasa u cm. Ako je jedna
od tih dviju veliina nepovoljnija
(vea), nosa e popustiti ovisno o
veoj vrijednosti.
4. Izloenost vatri s tri strane i omo-
taem sanduastog oblika. Za taj
sluaj takoer je tipian primjer e-
linog nosaa na kojemlei armira-
nobetonska ploa:
U. =10 2 h +2 b
A A
* Pr epor ui j e j e kori sti ti naj pr i j e ove prof i l e ( DSV - popi s prof i l a)
' Kod ovog i manj i h prof i l a j e za i zr aunavanj e U/ F mj er odavna f or mul a 3a
Faktor profila U/A (1/m) za proraunavanje zatite od poara

610
Openito
Elementima graevine u smislu DIN-a 4102 smatraju se zidovi, stropovi, stupovi, pod-
vlake, stubita itd.
Posebnimse elementima graevine (elementi specijalne protupoarno - tehnike izrade)
smatraju: protupoarni zidovi, nenosivi vanjski zidovi, protupoarne (poklopci, roloi,
vrata), pregrade u zidovima okana dizala, klase otpornosti na vatru F90, ostaktjenja kla-
se otpornosti na vatru G, ventilacijski vodovi, krovni pokrovi.
Pojamtrajanja otpora prema poaru
Ponaanje elemenata i posebnih elemenata graevine upoaru definirano je trajanjemot-
pora prema poaru, tj. vremenom u kojemje odrana odreena funkcija elemenata (npr.
nosivost ili zatvaranje prostorije). Elementi graevine se prema tomtrajanju razvrstavaju
u klase otpora prema poaru.
Traj anj e otpornosti na vatru u mi nutama 30 60 5 90 i 120 5180
Graevi nski el ementi F 30 F 60 F 90 F 120 F 180
Nenosivi vanjski zidovi W 30 W 60 W 90 W 120 W 180
Protupoarne pregrade T 30 T 60 T 90 T 120 T 180
Ostakl j enj e G 30 G 60 G 90 G 120 G 180
Cijevi i fazonski komadi za ventil, vodove L 30 l 60 L 90 L 120 -
Protupoarni poklopci u
ventilacijskim vodovima K 30 K 60 K 90
- -
( J J Klase otpornosti na vatru elemenata graevine prema DIN 4102, dijelovi 2, 3, 5 i 6
Protupoarni zidovi ne razvrstavaju se u klase otpora prema poaru. Moraju biti izgraeni
od gradiva klase A i ispunjavati najmanje uvjete klase otpora prema poaru F 90 (prema
prilikama treba podnijeti i druge dokaze pogodnosti).
Da bi oznaavanje elemenata graevine bilo posve jasno u DIN-u 4102 navodi se iza kla-
se otpora prema poaru i klasa gradiva od kojih se element sastoji. Navode se sljedee
oznake:
(2) Klase otpornosti na vatru - nazivi
Gradi va
Protupoarno - tehniki zahtjevi za gradiva odreeni su prema DIN-u 4102. Na taj je nain
omogueno razvrstavanje gradiva prema ponaanju pri poaru.
U smislu te norme gradivima se smatraju i materijali u obliku ploa i traka, spregnuti ma-
terijali, obloge, izolacije, premazi, cijevi i fazonski komadi.
Kl ase gradi va
Gradiva se prema svomponaanju pri poaru razvrstavaju u sljedee klase:
PONAANJE GRAEVNIH MATERIJALA 1
ELEMENATA U POARU DIN 4102 ->QP
Tablica sadri
- razvrstana gradiva prema DIN-u 4102, koja se bez daljnjeg dokazivanja mogu svrstati
u navedenu klasu gradiva (klasa B);
- gradiva koja se na temelju odgovarajuih normi moraju svrstati u odreene klase gra-
diva. To se obino dokazuje atestom;
- gradiva klasa A i B1 za koja su do sada izdavani atesti. Normalno je da se atesti izda-
ju proizvoau.
1 2 3 4 5
Redak Kl asa Klasa gradiva prema DIN 4102 Nazi v
2)
Skraena
otpor- dio 1 u ispitanim graevi nski m oznaka
nosti el ementi ma koritenih za
na vatru
prema bitne ostal e dijelove, koji El ementi graevi ne
tablici dijelove ne spadaj u pod
1 poj am u stupcu 2
1 B B Kl asa otpornosti na vatru F 30 F 30B
2 F 30 A B Kl asa otpornosti na vat m F 30 F 3 0 - A B
i u bitnim dijelovima od nezapa-
Ijivih graevi nski h materi j al a
1>
3 A A Kl asa otpornosti na vatru F 30 F 3 0 - A
i od nezapal j i vi h gra. materi j al a
4 B B Kl asa otpornosti na vatru F 60 F 60 B
5 F 60 A B Kl asa otpornosti na vatru F 60 F 6 0 - A B
ljivih graevi nski h materi j al a
1)
6 A A Kl asa otpornosti na vatru F 60 F 6 0 - A
7 B B Kl asa otpornosti na vatru F 90 F 9 0 - B
8 F 90 A B Kl asa otpornosti na vatru F 90 F 9 0 - A B
11
9 A A Kl asa otpornosti na vatru F 90 F 90A
10 B B Kl asa otpornosti na vatru F 120 F 120- B
11 F 120 A B Kl asa otpornosti na vatru F 120 F 120- AB
1>
12 A A Kl asa otpornosti na vatru F 120 F 120- A
13 B B Kl asa otpornosti na vatru F 180 F 1 8 0 - B
14 F 180 A B Kl asa otpornosti na vatru F 180 F 180- AB
i u bitnim di j el ovi ma od nezapa-
1>
15 A A Kl asa otpornosti na vatru F 180 F180A
11
U bitne dijelove se ubrajaju:
a) svi nosivi ili ukruujui dijelovi kod nenosivih graevi nski h el emenat a, koji osi guravaj u njihovu
stabilnost (npr. okvirne konstrukcije nenosivih zi dova),
b) kontinuirani sloj u ravnini graevinskih el emenat a koji zat varaj u prostor a koji se ne smi j e ote-
titi prilikom ispitivanja prema ovoj normi.
Kod stropova ovaj sloj mora imati ukupnu debljinu od naj manj e 50 mm; dozvol j ene su upljine u unu-
tranjosti ovog sloja.
Kod ocjenjivanja ponaanja graevinskih materi j al a u poaru mogu se i zuzet i pokrivni slojevi ili neke
druge povrinske obrade.
' Ovaj naziv odnosi se samo na otpornost na vatru graevi nskog el ement a: propisi graevi nske in-
spekcije 0 materijalima za zavrne radove koji su u vezi s njime nisu s ti me povezani .
Kl ase graevinskih materijala Nazi v graevi nske inspekcije
A Nezapal j i vi graevi nski materi j al i
A1 Bez certifikata 0 kontroli
A2 Sa certifikatom 0 kontroli
B Zapal j i vi graevi nski matenj al i
B1 Teko zapal j i vi graevi nski materijali
B2 Normal no zapal j i vi graevi nski materijali
B3 Lako zapaljivi graevinski materijali
Graevi nski materijali Kl asa Dokaz Oznaka
Pi j esak, ljunak,ilovaa, glina,prirodno kamenj e, minerali,
Zeml j a, vulkanski tuf, prirodni plovuac, A1 kl. B. ne
Mi neral na vl akna bez organskih dodataka; A1 kl. B. ne
Ploe, podloge, filcevi i ljuske od mineralnih vl akana A 1/2 M-Okont da
B1 CertSkat da
B2 Dok.okooL da
Protupoarne ploe Pal u sol 100 i 210 A2 Dok.okont da
Cement , vapno, anhidrit, troska i metalurki pl avuac.
ekspandi rana glina, kriljac, pertit i vermikulit A1 kl. B. ne
buka, beton, armirani i pred napeti beton, kamenj e i
graevi nske ploe od mineralnih sastoj aka, A1 kl. B. ne
stiropor-beton i hostapor-beton A2 Dciotattt da
Opeka, kamenti na, kerami ke ploe A1 kl. B. ne
Staklo, pjenasto staklo, A1 kl. B. ne
ploe, podloge, filcevi i vat e od staklenih vl akana A1/2 Doliokofi da
B1 Dok.okonL da
B2 da
PleksistakJo B1 Dok. o toni da
Pl oe od gipsa za zi dove i stropove
1
) A1 kl. B. ne
Gi pskartonske ploe GKF i GKB, ploe od gipsa s vl akni ma, A2 Dok-okont da
Gi pskartonske ploe prema DIN 18180
2
' BI kl. B. da
Gi pskartonske sendvi - ploe prema DIN 18184 B1 Dok. okat da
B2 kl. B. da
Azbestcement bez organskih dodat aka A1 kl B. ne
Obl oene ploe od azbestcementa i ploe od azbest cement a i
cel ul oze A2 Dok.okont da
Azbestni karton i azbestni papir prema DIN 3752 B1 kl. B. da
Metal i i legure ne fino izliveno kao lijevano el j ezo,
i zuzi maj u se elik i aluminij A1 kl. B. ne
Alkaini i al kal no zeml j ani metal i A2 Dot oi ort da
Obl oeni pocinani elini lim B1 Dok.okont da
Lake graevi nske ploe od drvene vune prema DIN 1101 B1 kl. B. da
Vi esl oj ne l ake graevi nske ploe prema DIN 1104 dio 1 B1 Dok.okont da
B2 kl. B. da
Drvo i normirani drveni proizvodi
openito sa d > 2 mm i p t 400 kg/m
3
ili sa d > 5 mm i p > 230 kg/m
3
ili sa d > 2 mm i cijeli presvueni furnirom
ili slojevite pl oe prema DIN 16926, ploe od drveni h vl akana
obl oene plastikom prema DIN 68571 sa d > 3 mm,
iverica obl oena plastikom prema DIN 68765 sa d i 4 mm B2 kl. B. da
3

Obl oene i neobl oene A1 Bciokont da
Iveri ca, fumi rske ploe B1 Dsk.okont da
Pl oe od preanih materi j al a prema DIN 16926.
Ploe od PVC-a prema DIN 16927 kao i iz Ijevanog PMMA
prema DIN 16957, posljednja samo sa d > 2 mm B2 kl. B. da
Pl asti na masa za oblikovanje bez pj ene od PS prema DIN 7741
dio 1 sa d > 2 mm
PP-B-M prema DIN 16774 dio 1 sa d > 1,4 mm
PE prema DIN 16776 dio 1 sa d i 1,4 mm
UP prema DIN 16946 dio 2 sa d > 1,6 mm B2 kl. B. da
Ostal e ploe od plastinih materi j al a B2 da
Pl oe od plastine materi j e raznih vrsta B1 da
Cijevi i fazonski komadi od tvrdog PVC-a, debljina zi da 3,2 mm B1 kl. B. da
Od tvrdog PVC-a, PP-a, tvrdog PE-a, ABS-a i ASA-a B2 kl. B. da
Ostal e cijevi od sintetike B2 Certifikat da
Cijevi od sintetike raznih vrsta B1 Dok.okont da
Smj ese za brtvljenje reki prema DIN 52460 na bazi PUR-a.
SR-a. Sl -a ili akri l ata, ugraene i zmeu graevinskih materi j al a
min. kl ase B2 B2 kl. B. da
Plastine folije i tkani ne obl oene plastikom. B2 Ceitfct da
plastine fasadne buke B1 Dokosont da
Pj enasti plastini materijali prema DIN 18164 i 18159,
izolacijski materijali od biljnih vl akana prema DIN 18165, B2 Certite! da
Proizvodi od pluta B1 Dok.okont da
PVC - podne obl oge prema DIN 16951 i DIN 16952 u
zal i j epl j enom stanju, vi ni l -azbestne ploe prema DIN 16950,
zal i j epl j ene kao i prethodne, al i na masivnoj mineralnoj B2 kl. B. da
podlozi B1 kl. B. da
Obl oge od linoleuma prema DIN 18171 i DIN 18173, tekstilne
obl oge prema DIN 66090, asfalt B2 kl. B. da
Hrastov parket prema DIN 280 dio 1 - 3 B1 kl. B da
Ostal e podne obl oge B2 Certifikat da
Krovne Ij epenke u trakama te trake za izolaciju prema DIN 18190,
52121, 52128, 52130, 52131, 52140 i 52143*' B2 kl. B. da
<) Umetci za priguivanje zvuka takoer ne smiju biti zapaljivi.
2
> Slojevi na poleini perforoiranih gipskartonskih ploa takoer moraju biti teko zapaljivi.
3
> Drvene ploe i ploe od drvenih preraevina s p i 400 kg/m
3
i d > 2 mm i zuzete su od obveze
oznaavanj a
4
> Navedene krovne Ij epenke i trake za izolaciju otpadaj u u sluaju poara (vidjeti smjernice za
upotrebu zapal j i vi h graevi nski h materi j al a u visokog radnji - RbBH)
( 3) Svrstavanje u klase graevinskih materijala ( 4) Zapaljivost graevinskih materijala
611
Sa Bez
bukom buke
Ispuna jezgre
( T ) elini stup, obloga F 90 ( 5 ) Varijanta F 90 - ( I ) F 90 ->
PONAANJE GRAEVNIH MATERIJALA
I ELEMENATA U POARU
DIN 4102 tU
Za graenje s predgotovljenim
elementima od elika i drva nudi
sljedea protupoarna kon-
strukcija potrebnu dopunu.
Za eline stupove i podvlake
primjenjuju se sanduaste oblo-
ge, ija debljina ovisi o dimenzi-
jama profila i traene klase ot-
pora prema poaru.
DIN 4102 utvruje da se potreb-
na debljina obloge za odreenu
klasu otpora prema poaru
moe izraunati iz odnosa U/A
- >
Izraunane vrijednosti vrijede
samo za cijeli element graevi-
ne (elini stup odnosno pod-
vlaka) i ne mogu se primijeniti
na druge elemente graevine.
1 Zatita rubova; 2: >5 mm zaglaeno
vapno ili produna buka grupe I ili II pre-
ma DIN 18550; 3: iano pletivo;
4: >35 mmVermiculite-cementna buka;
5: ica za vezanje.
1 - 5: Ili 35 mmPerlit-buka ili 35 mmgip-
sane buke grupe IV a prema DIN 18550.
Oboje s uloenimianimpletivom.
6: Rebrasti vueni metal; 7' Vueni metal i
okrugli elik >5 mmza odravanje razma-
ka;
8: Zidana ili betonska jezgra min. 1,5 miz-
nad poda;
9: Buotine u stijenki cijevi i otvori u oblo-
zi kod elinih cijevi ispunjenih betonom
Dvostruki stup F 90 ->
( S ) Okrugli stup
B
( 7) Postavljanje obloge ->
eline podvlake F 30-A-F 180-A
T
h
1
1 elini stup I PBv 200 (=HEM 200)
2: PROMATECT
h =visina profila =220 mmlUnutarnje di-
b =irina profila =206 mmJ men. obloge
U =2xh +2xb =852 mm
=unutarnji opseg obloge
F =131 cm
2
=nominalni popreni
presjek elinog stupa (F =A)
D =debljina protupoarne obloge
( 8) Podaci za primjer prorauna
131 cm
2
0,852 m 1
=65
( ) Legende uz slike -
Odnos U/A dimenzije
i ili m~
1
i moe se izraunati prema
.sljedeemprimjeru:
U 2h +2b _ 2 x 220 +2 x 206 mm
A A
852 mm _
131 cm
2
" 0,0131 m
2
Iz toga proizlazi da se za odabrani elini
stup prema gornjoj tablici klasa otpornosti
prema poaru F 90-A moe postii oblo-
gomod PROMATECT-H D =15 mm, jer je
proraunati odnos U/A =
65
man
j ' ^ odgovarajue- 7 1 J _
m tabline vrijednosti m
Za primjenu u praksi treba potrebne eline
profile i njihove dimenzije uzeti iz uobiaje-
nih tablica elinih profila.
I bI
Trostrana
obloga
I bI
etverostrana
obloga
Vrsta ploe Promatect - H
Debljina ploe
(mm)
10 12 15 20
K
la
s
a

o
t
p
o
r
n
o

s
t
i
n
a

v
a
t
r
u

F 30-A
F 60-A
F 90-A
F 120-A
F 180-A
248 260 1288 11 300
122 146
1
180 n 230
" 34 71 129
Kontrolne serije
Vrsta ploe Promatect - L
Debljina ploe
(mm)
20 25 30 40
K
la
s
a

o
t
p
o
r
n
o

s
t
i
n
a

v
a
t
r
u
F 30-A
F 60-A
F 90-A
F 120-A
F 180-A
278 300 ' 300 300
278 300 u 300 300
u 198 IJ 238 271 300
248 ili 260 288 Ci 300
56 108 1184
Debljine obloge za eline stupove
Klasa otpornosti Promatect - H i Promatect - L, min. debljine obloge
na vatru 6 8 10 12 15 20 25 30 35 40 45 50 55
F 30-A H 165 D275 300 300 300 300 300 300 300 J 300 C: 300 300 300
U 177 290 300 300 300 300 n 300 300 300 ' 300 300 300
F 60-A H 54 87 115 145 205 300 300 300 300 300 300 G 300 D 300
L 79 122 200 300 300 300 300 . 300 300 300 j 300
F 90-A H 61 77 105 160 225 300 300 300 300 Li 300 300
U 57 94 P 159 .. 250 300 300 300 " 300 300 300
F 120-A H 66 99 139 185 240 290 0 300 D 300 300
L 55 95 145 215 290 300 300 j 300 : 300
F 180-A H 50 73 ^ 95 122 145 179 ,1215 300
L 45 68 99 135 175 215 260 300
^l ) Debljine obloge za eline podvlake
-Promatect H traka 80 x 10 mm
| Drvena greda160 x 200 mm
i Brodski pod, spoj na
Promalan-trake d :40 mm
Drvene grede 160 x 200 mm
Izblanjan brodski pod,
spoj na pero i utor
Promatect - H ploe d 10 mm
I Drvena greda 160 x 200 mm
r Izblanjan brodski pod,
spoj na pero i utor
r- Promalan-trake d: 2 x40 mm
r Drvene grede160 x 200 mm
r Izblanjan brodski pod,
1
spoj na pero i utor
Drveni grednik F 60-B
Drveni grednik F 90-B (bez toplins- v Drveni grednik F 90-B (s toplinskom

ke izolacije) (15) izolacijom)
612
% ^
Laki pregradni zid od silikatnog Stabilan pregradni zid od silikatnog

vlakna F 30-A vf ^
vlakna F 90-A
pregrada s drvenimstupcima F 30-
Stabilan pregradni zid od silikatnog elini bondruk, nosivi, obloga i re-

vlakna s C-profilima F 90-A v2/
bra: silikatno vlakno F 90-A
Vanjski zidni element s toplinskom
izolacijom, W90
H-ploe
d =mm
Detalj: Spoj sa zidom
Stabilni spul
katnog vlakna F 90-A
Stabilni sputeni strop,ploe od sili-
Detalj: Spoj sa zidom
Stabilni strop
od silikatnog vlakna F 90-A
^g^ Stabilni strop s umetnutimploama
Stabilni strop od silikatnog vlakna za

vlane prostorije F 90-A
/ 7 '
L-ploe
L
silikatnog vlakna samostalan F 30-
PONAANJ E GRAEVNIH
MATERIJ ALA I ELEMENATA
U POARU
DIN 4102 > tU
Legenda:
1 L-ploe od silikatnog vlakna
d =25 mm
2. L-trake od silikatnog vlakna
b = 100 mm
3.-4. kutnik od elinog lima 40/20/1
5. L-profil 45/25/5; 6.-9. vijci
1 H-ploe od silikatnog vlakna
d =20 mm
2. pjenasta brtva
3. kutnik od elinog lima 40/20/1
4. metalna razuporna ahura i vijak
5. brzi graevni vijak 3,9 x 35
A =250 mm
d =8 mm
2. Promalan/volumna gustoa oko
35 kg/m
3
d =50 mm
3. brtvljenje
4. drveni stupac =55 x 55 mm
- >
d =15 mm
2. promalan volumne gustoe
35 kg/m
3
d =50 mm. 3. - 4. -
5. preana pjena d =20 mm
6. C-profil zidni stupac, razmak
62,5 cm
7 U-profil za pod i strop 40/50/40
d =20 mm
2. H-traka b ==110d =20 mm
3. elini profil IP 100; 4. brtvljenje
d =8 mm
2. Promalan ploe volumne gustoe
35 kg/m
3
d =50 mm
3. 1 preana pjena d =20 mm
4. C-profil zidni stupac, razmak
62,5 cm
5. U-profil za pod i strop 40/50/40
6 spoj ploa
- 3
Detalj A:
Protupoarna vrata u
lakimzidovima
T 90
(?) Vratno krilo, d = 45 mm
(2) Dovratnik, visine kao i prostorija,max. 3000 mm
Obl oga, masi vno drvo
Profi l za zat i t u ruba
H-t r aka
Zi d F 90-A, konstrukci j ski br. 450. 41
Zi dni panel i , povri na po el j i
Detalj B=
Protupoarna vrata u
masivnimzidovima
aki strop s umetnutimploama od
ilih
AB
Stabilni sputeni strop s ploama
od silikatnog vlakna F 30-A
Sputeni strop s ploCSff tfMfikat-
nog vlakna F 90-A
Polutvrda pjena
A.)S 3 sirane masivna konstrukcija. 4 strana laka konstrukcija

ooooo o o o
ooooo
konstrukcija. 2 lagane stijene s
dvoslojna, det
ploe 2 x 10 n
bez termoizolacije i
I pokrova F 90-A
" termoizolacijom
;odmotane trake) i
pokriveno
bitumeniziramm
trakama F 90-AB
i- c ^V i l L f . . .
:
:
:
:
c?

*
Vratno krilo
a) T 60-1, d = 40 mm
b) T 90-1-A, d = 45 mm
c) T 90-1-B, d = 50 mm
Dovratnik
Obl oga
el i ni dovratnik
Profi l za zat i t u ruba
Brt va
Masi vni zi d
Krov od trapeznog lima (sputeni

strop od ploa od silikatnog vlakna) (14)
F 30-AB
Krov od trapeznog lima F 90-A,
F 90-AB
C ) Oblaganje instalacijskih zidova
u5) Instalacijska okna
Detalj C:
Protupoarna vrata
u masivnimzidovima
sa elinim
dovratnikom
T 90
Protupoarna vrata
613
Mjere i teine
- s. 615
Metri ka konvenci j a od 20. svibnja 1875. donesena je u svrhu izrade i usporedbe novih temeljnih mjera za metar i ki l ogram, te nami-
jenjenih pojedinim dravama.
Metrikoj konvenciji pripadaju: Njemaka, Austrija, Maarska, Belgija, Nizozemska, Danska, panjolska Francuska, Italija, Portugal, Ru-
sija, vedska, Norveka, vicarska, Turska, Argentina, SAD, Peru, Venecuela, Rumunjska, V. Britanija, J apan, Meksiko, Bolivija, Brazil,
ile, Kolumbija, Kostarika, Ekvador, Gvatemala, Honduras, Luksemburg, Nikaragva, Paragvaj, Salvador, Urugvaj i J ugoslavija.
Metarske mj ere i t ei ne
Umjesto oznaka qm, qdm, qcm, qmm sada je uo-
biajeno m
2
, dm
2
, cm
2
, mm
2
, nadalje, umjesto cbm,
cbdm, ccm, cmmsada m
3
, dm
3
, cm
3
, mm
3
J edinica mjere je metar (m) =desetmilionti dio jed-
nog kvadranta zemljinog meridijana (tj. najkraeg
puta izmeu pola i ekvatora)
1 km(kilometar) 1000 m
1 m(metar) 10 dm
1 dm(decimetar) 10 cm
1 cm(centimetar) 10 mm(milimetar)
Nemetri ke mj ere i t ei ne
ekvatorski stupanj
meridijanski stupanj
njemaka kopnena milja
nova geogr. milja (15 =1 ekvatorski stupanj) .
njemaka morska milja <60 =1 merid. stupanj)
kabel (120 niti)
nit
pruski lakat
pruski prut (12 stopa)
pruska stopa (12 palaca)
pruski palac
111,3
111,12
7,5
7,42
1,852
0,22
1,829
0,666
3,766
0,3139 m
2,615 cm
km
km
km
km
km
km
m
m
m
1 km
2
(kvadratni kilometar) 100 ha
1 ha (hektar) 100 a
1 a (ar) 100 m
2
1 m
2
(kvadratni metar) . . . 100 dm
2
1 dm
2
(kvadratni decimetar) 100 cm
2
1 cm
2
(kvadratni centimetar) 100 mm
2
geografska kvadratna milja 55,0629 km
2
prusko jutro (180 pruskih
kvadratnih prutova) 0,2533 ha
pruski kvadratni prut 14,0185 m
2
bavarski dan (400 bavar. kvadratnih prutova) 0,3407 ha
bavarski kvadratni prut 8,5175 m
2
pruska kvadratna stopa 0,0985 m
2
1 m
3
(kubni metar) takoer i
prostorni metar 1000 dm
3
1 dm
3
(kubni dedimetar
ili litra) 1000 cm
3
1 cm
3
(kubni centimetar) .. 1000 mm
3
pruski kubni prut
hvat (108 kubnih stopa)
1 kubna stopa
53,423 m
3
3,339 m
3
0,031 m
3
1 m
3
(kubni metar) 10 hl
1 hl (hektolitar) 1001
1 I (litra) 0,001 m
3
1 pruski vagon .
1 bavarski vagon
1 malter
1 brodska tona ..
0,54 hl
2,22 hl
1,5 hl
2, 21 m
3
1 t (tona) 10 dz (1000 kg)
1 dz (metriki cent) 100 kg
1 kg (kilogram) 1000g
1 g (gram) 1000 mg (miligram)
1 cent
1 funta (30 lota) ..
1 staropruska funta
1 lot (10 sitnica)
1 karat
50,000 kg
500 g
0,4677 kg
16,66 g
0,2 g
Mj ere za
dul j i nu
Angl osaksonske mj ere i tei ne
1 nautika milja (vor) =6080 stopa 1,8532 km
1 statutna milja =8 furlonga =8 x 220 jardi =1760 x 3 stope =1,6093 km
1 obina engleska milja (kopnena milja) =5000 stopa =1,5239 km
1 hvat =2 jarda =6 stopa =72 palca =1,8287 m
1 jard =3 stope =36 palaca =0,9144 m
1 stopa =12 palaca =0,3048 m
1 palac (in) =25,399 mm
Mj ere za
povri nu
1 kvadratna milja (kvadratna^putika milja) =40 jutara =2,59 km
2
1 jutro =160 kvadratnih tapova =4840 kvadratnih jardi =40,4685 a
1 kvadratni tap =25,293 m
2
1 kvadratni jard =9 kvadratnih stopa =0,8361 m
2
1 kvadratna stopa =144 kvadratnih palaca =0,0929 m
2
1 kvadratni palac =6,4516 cm
2
Mj ere za
obuj am
1 registarska tona =100 kubnih stopa =2,832 m
3
1 oceanska tona =40 kubnih stopa =1,1327 m
3
1 kubni jard (cu. yd.) =27 kubnih stopa =0,7646 m
3
1 kubna stopa (cu. ft.)=1728 kubnih palaca =0,0283 m
3
1 kubni palac (cu. in.)=16,387 cm
3
Mj ere za
prazni
prostor
1 imperijalni kvart =8 buela =2,90789 hl
1 buel =8 galona =0,3635 hl
1 imperijalni galon =4 kvarta =4,5435 I
1 kvart =2 pinta =1,141
1 pinta =0,56 litre
1 ameriki galon =231 kubnih palaca =3,7852 I
Teine 1 tona (duga tona) 20 engleskih centi =20x4 kvarata =80 x 28
1 brodska tona (kratka tona) =2000 funti =907,1853 kg [=1016,0471 kg
1 engleska centa (cwis) =4 kvarata =50,8 kg
1 kvarat =2 kamena (stones) =12,701 kg
1 kamen =14 funti =6,35 kg
1 funta =16 unca=0,4536 kg
1 unca =0,0284 kg
Temperature:
stupnjevi Celziusa (C) =% (F - 32) =
5
/,R
stup. Reaumura (R) =75 C =7(F - 32)
stup. Fahrenheita (F) =V C +32 =V R +32
0C =273,15 Kelvina
Usporedna tablica:
R 'F
40 - 32 - 40
35 - 28 - 31
- 30 - 24 - 22
- 25 - 20 - 13
- 20 - 16 - 4
- 17,8 - 14,2 0
- 15 - 12 + 5
- 10 - 8 + 14
- 5 4 + 23
0 0 + 32
+ 5 + 4 + 41
+ 10 + 8 + 50
+ 15 + 12 + 59
+ 20 + 16 + 68
+ 25 + 20 + 77
+ 30 + 24 + 86
+ 35 + 28 + 95
+ 40 + 32 + 104
+ 45 + 36 + 113
+ 50 + 40 + 122
+ 55 + 44 + 131
+ 60 + 48 + 140
+ 65 + 52 + 149
+ 70 + 56 + 158
+ 75 + 60 + 167
+ 80 + 64 + 176
+ 85 + 68 + 185
+ 90 + 72 + 194
+ 95 + 76 + 203
+ 100 + 80 + 212
614
Mjere i teine
Odnos njemakih i engleskih mjera
Preraunati u: Pomnoi t i sa:
Mjere za 1 mm = 0.0394 palac
dul j i nu 1 cm =10 mm = 0.3937 palac
1 dm =10 cm = 3.9370 palac
1 m =10 dm = 1.0936 jarda
1 dkm = 10m = 10.9361 jarda
1 hm =10 dkm =109.3614 jarda
1 km =10 hm = 0.6214 milje
cm palac (") 0.3937
m stopa (') 3.2808
m jard (yd) 1.0936
km statutna milja (st. mi.) 0.6214
palac cm 2.5400
stopa m 0.3048
jard m 0.9144
stat. milja km 1.6093
Mjere za 1 mm
2
= 0.00155 kvadratni palac
povrinu 1 cm
2
=100 mm
2
1 dm
2
=100 cm
2
1 m
2
=100 dm
2
= 1.19599 kvadratnih jarda
1 dkm
2
=100 m
2
=119.5993 kvadratnih jarda
1 hm
2
=100 dkm
2
= 2.4711 jutra
1 km
2
=100 hm
2
=247.11 jutra =0.3861
kvadr. milja
1 m
2
=1,549.9 kvadr. palac
1 a =100 m
2
=119.5993 kvadr. jarda
1 ha =100 a = 2.4711 jutra
1 km
2
=100 ha =247.11 jutro =0.3861
kvadr. milja
cm
2
kvadr. palac (sq. in.) 0.1550
m
2
kvadr. stopa (sq. ft.) 10.7639
m
2
kvadr. jard (sq. yd.) 1.1960
1000 m
2
jutro (ac) 0.2471
km
2
kvadr. milja (sq. mi.) 0.3861
kvadr. palac cm
2
6.4516
kvadr. stopa m
2
0.0929
kvadr. jard m
2
0.8361
jutro m
2
4046.8
kvadr. milja km
2
2.5900
Prostorne 1 mm
3
= 0.000061 kubni palac
mjere 1 cm
3
=1000 mm
3
1 dm
3
=1000 cm
3
1 m
3
=1000 dm
3
= 35,315 kubnih stopa =
1.3079 kubnih jardi
Mjere za
drvo 1 mm
2
= 1 Ster =423.3 prostorne stope
Mj ere za 1 ml = 1 cm
3
=16.89 minimsa
prazni 1 cl =10 ml = 0.352 unce tekuine
prostor 1 dl =10 cl = 3.52 unce tekuine
1 I =10 dl = 1.76 pinte
1 dkl =101 = 2.1998 galona
1 hl =10 dkl = 2.75 buela
1 kl =10 hl = 3.437 kvarata
Preraunati u: Pomnoi ti sa:
Mj ere litra pek 0.1100
suhih litra buel 0.0275
tvari litra kilderkin 0.0122
(vol umne) m
3
barel 6.1103
m
3
kvarat 3.4370
pek litra 9.0922
buel litra 36.3687
kilderkin litra 81.829
barel m
3
0.1637
kvarat m
3
0.2909
Mj ere za litra gil (tek.) 7.0390
tekui ne litra pinta (tek.) 1.7598
(vol umne) litra kvart (tek.) 0.8799
litra potl 0.4399
litra galon 0.2200
gil (tek.) litra 0.1421
pinta (tek. litra 0.5683
kvart (tek.) litra 1.1365
potl litra 2.2730
galon litra 4.5461
Vol umne cm
3
kubni palac (cu. in.) 0.06102
mj ere litra kubna stopa (cu. ft.) 0.03531
m
3
kubni jard (cu. yd.) 1.308
m
3
regist. tona (reg. tn.) 0.3531
kubni palac cm
3
16.387
kubna stopa litra 28.317
kubni jard m
3
0.7646
regist. tona m
3
2.8317
Teine
1 mg = 0.0154 greina
1 cg 10 mg = 0.1543 greina
1 dg = 10 cg = 1.543 greina
i g =
10 dg =15.432 greina
1 dkg = 10 g =0.353 unce =0.321 unce
1 hg = 10 dkg =3.527 unce =3.215 unce
1 kg = 10 hg =2.205 funti =2.679 funti
1 t 1000 kg =1 102 mala tona
1 funta = 500 g =
1
L2kg =1.1023 funti
1 cent 1 cent =100 funti =50 kg =0.9842 engl.
funte
1 metr. cent = 100 kg =1.9684 engl, funti
Teine
g
grein 15.4323
g
dram(av.) 0.5644
g
unca (av.) 0.0353
kg
funta (av.) 2.2046
t velika tona (Brit.) 0.9842
grein
g
0.0648
dram(av.) g 1.7718
unca (av.) g 28.3495
funta kg
0.4536
Metri ke 200 mg = 1 karat
karatne 100 mg =
1
/j karata =0.5 karata
tei ne 50 mg =V4 karata =0.25 karata
20 mg =V10 karata =0.10 karata
10 mg =V20 karata =0.05 karata
2 mg =7,oo karata =0.01 karata
615
Pret varanj e engl eski h mj era u mi l i metre
palac (" ) 1/16 1/12 1/8 1/6 3/16 1/4 5/16 1/3 3/8 5/12 7/16 1/2
mm 1,59 2,12 3,18 4,23 4,76 6,35 7,94 8,47 9,52 10,58 11,11 12,70
palac (" ) 9/16 7/12 5/8 2/3 11/16 3/4 13/16 5/6 7/8 11/12 15/16 1
mm 14,29 14,82 15,87 16,93 17,46 19,05 20,64 21,17 22,22 23,28 23,81 25,40
Engl, stopa i palac - milimetara
1 stopa = 304,79973 mm
St. palaca 0" 1" 2" 3" 4" 5" 6" 7" 8" 9" 10" 11" 12"
0 0 0 25,4 51 76 102 127 152 178 203 229 254 279 305
1 12 305 330 356 381 406 432 457 483 508 - 533 559 584 610
2 24 610 635 660 686 711 737 762 787 813 838 864 889 914
3 36 914 940 965 991 1016 1041 1067 1092 1118 1143 1168 1194 1219
4 48 1219 1245 1270 1295 1321 1346 1372 1397 1422 1448 1473 1499 1524
5 60 1524 1549 1575 1600 1626 1651 1676 1702 1727 1753 1778 1803 1829
6 72 1829 1854 1880 1905 1930 1956 1981 2007 2032 2057 2083 2108 2134
7 84 2134 2159 2184 2210 2235 2261 2286 2311 2337 2362 2388 2413 2438
8 96 2438 2464 2489 2515 2540 2565 2591 2616 2642 2667 2692 2718 2743
9 108 2743 2769 2794 2819 2845 2870 2896 2921 2946 2972 2997 3023 3048
10 120 3048 3073 3099 3124 3150 3175 3200 3226 3251 3277 3302 3327 3353
11 132 3353 3378 3404 3429 3454 3480 3505 3531 3556 3581 3607 3632 3658
12 144 3658 3683 3708 3734 3759 3785 3810 3835 3861 3886 3912 3937 3962
13 156 3962 3988 4013 4039 4064 4089 4115 4140 4166 4191 4216 4242 4267
14 168 4267 4293 4318 4343 4369 4394 4420 4445 4470 4496 4521 4547 4572
15 180 4572 4597 4623 4648 4674 4699 4724 4750 4775 4801 4826 4851 4877
16 192 4877 4902 4928 4953 4978 5004 5029 5055 5080 5105 5131 5156 5182
17 204 5182 5207 5232 5258 5283 5309 5334 5359 5385 5410 5436 5461 5486
18 216 5486 5512 5537 5563 5588 5613 5639 5664 5690 5715 5740 5766 5791
19 228 5791 5817 5842 5867 5893 5918 5944 5969 5994 6020 6045 6071 6096
20 240 6096 6121 6147 6172 6198 6223 6248 6274 6299 6325 6350 6375 6401
21 252 6401 6426 6452 6477 6502 6528 6553 6579 6604 6629 6655 6680 6706
22 264 6706 6731 6756 6782 6807 6833 6858 6883 6909 6934 6960 6985 7010
23 276 7010 7036 7061 7087 7112 7137 7163 7188 7214 7239 7264 7290 7315
24 288 7315 7341 7366 7391 7417 7442 7467 7493 7518 7545 7569 7594 7620
25 300 7620 7645 7671 7696 7722 7747 7772 7798 7823 7849 7874 7899 7925
26 312 7925 7950 7975 8001 8026 8052 8077 8102 8128 8153 8179 8204 8230
27 324 8230 8255 8280 8306 8332 8357 8382 8408 8433 8458 8484 8509 8534
28 336 8534 8559 8585 8610 8636 8661 8686 8712 8737 8763 8788 8814 8839
29 348 8839 8864 8890 8915 8941 8966 8991 9017 9042 9068 9093 9118 9144
30 360 9144 9169 9195 9220 9246 9271 9296 9322 9347 9373 9398 9423 9449
31 372 9449 9474 9500 9525 9551 9576 9601 9627 9652 9677 9703 9728 9753
32 384 9754 9779 9804 9830 9855 9881 9906 9931 9957 9982 10008 10033 10058
33 396 10058 10083 10109 10134 10160 10185 10210 10236 10261 10287 10312 10337 10363
34 408 10363 10388 10414 10439 10465 10490 10515 10541 10566 10592 10617 10642 10668
35 420 10668 10693 10719 10744 10770 10795 10820 10846 10871 10897 10922 10947 10973
36 432 10973 10998 11024 11049 11075 11100 11125 11151 11176 11202 11227 11252 11278
37 444 11278 11303 11328 11354 11379 11405 11430 11455 11481 11506 11532 11557 11582
38 456 11582 11607 11633 11658 11684 11709 11734 11760 11785 11811 11836 11861 11887
39 468 11887 11912 11938 11963 11989 12014 12039 12065 12090 12116 12141 12166 12192
40 480 12192 12217 12243 12268 12294 12319 12344 12370 12395 12421 12446 12471 12497
41 492 12497 12522 12548 12 573 12598 12624 12649 12675 12 700 12725 12751 12776 12802
42 504 12802 12827 12852 12878 12903 12929 12954 12979 13005 13030 13056 13081 13106
43 516 13106 13132 13157 13183 13208 13233 13259 13284 13310 13335 13360 13386 13411
44 528 13411 13437 13462 13487 13513 13538 13564 13589 13614 13640 13665 13691 13716
45 540 13716 13741 13767 13792 13818 13843 13868 13894 13919 13945 13970 13995 14021
46 552 14021 14046 14072 14097 14122 14148 14173 14199 14224 14249 14275 14300 14326
47 564 14326 14351 14376 14402 14427 14453 14478 14503 14529 14554 14580 14605 14630
48 576 14630 14656 14681 14707 14732 14757 14783 14808 14834 14859 14884 14910 14935
49 588 14935 14961 14986 15011 15037 15062 15088 15113 15138 15164 15189 15215 15240
50 600 15240 15265 15291 15 316 15342 15367 15392 15418 15443 15469 15494 15519 15545
51 612 15545 15570 15596 15621 15646 15672 15697 15723 15748 15773 15799 15824 15850
52 624 15850 15875 15900 15926 15951 15977 16002 16027 16053 16078 16104 16129 16154
53 636 16154 16180 16205 16231 16256 16281 16307 16332 16358 16383 16408 16434 16459
54 648 16459 16485 16510 16535 16561 16586 16612 16637 16662 16688 16713 16739 16764
palaca 0" 1" 2" 3" 4" 5" 6" 7" 8" 9" 10" 11" 12"
616
STALNA OPTEREENJA
NORMIRANA OPTEREENJA ZA GRAEVINE; SKLADINI MATERIJALI, GRADIVA I ELEMENTI
VLASTITE TEINE I KUT TRENJA DIN 1055 DIO 1
Predmet Raunsko
opt er eenj f .
k N/ m
3
Kut
trenja
Zan at s k i , industrijski i poljoprivredni skladini materijali
1 Go r i v a
1 Mr ki ugl j en
suh 8 35
z emn o v l aan 10 30
br i ket i od mr k og ugl j ena,
nasut i 8 30
br i ket i od mr k og ugl j ena,
nas l agani 13 -
koks od mr k og ugl j ena, 10 40
pr a i na o d mr k og ugl j ena, 5 25
2 Og r j ev n o dr vo 4 45
3 Dr veni ugl j en
i spunj en zr ak o m
b ez zr ak a
4
15
"
4 Kamen i ugl j en
koks 6, 5 35
si r ovi ugl j en,
r udni ki v l aan 10 35
k amen i ugl j en,
nat opl j en 12 0
k amen i ugl j en u pr ahu 7 25
br i ket i nas i pani 8 35
br i ket i nas l agani 13 -
j aj ol i ki br i ket i i s v e os t al e
vr st e k amen o g ugl j ena 8, 5 30
mat er i j al u r udar k om pogonu 12, 5 35
i spi r anj e mat er i j al a u
r udar s k om p o g o n u 14 35
5 Tr es et ( s amo k ao gor i vo; vi dj et i
i ods j e ak 6. 5 br . 21)
cr ni t r eset , pr osuen,
vr st o paki r an
cr ni t r eset , pr os u en,
5 -
u r as ut om st anj u 3 45
2 ivene namirnice
Uraunate su minimalne povrine komunikacija. Samo fiksnim
graevinskimelementima ograniene komunikacije smiju se
raunati odvojeno.
1 Maslac
u bavama 5,5 -
pakiran u sanduke
i kartone 8 -
2 Riba u bavama i sanducima 8 -
3 Smrznuto meso 7 -
4 Pia u bocama
sloeno i u sanducima 8,5 -
u krinjama (npr. pivo) 6 -
5 Kava 7 -
6 Kakao u vreama 5,5 -
7 Konzerve svih vrsta 8 -
8 Margarin
u sanducima 7 -
u bavama 5,5 -
9 Brano
u vreama 5 -
u rasutomstanju 6 25
10 Voe
u rasutomstanju 7 25
u sanducima 3,5 -
11 Penina krupica 5,5 35
12 eer
u rasutomstanju 9,5 35
zbijen i u vreama 16 -
3 Tekuine
Prema potrebi treba pri dimenzioniranju stijenki spremnika
obratiti panju na pritisak plina.
1 Alkohol i eter 8 0
2 Anilin 10 0
3 Benzin 8 0
4 Benzol 9 0
5 Pivo 10 0
6 Olovni minij, prireen
(vidjeti i odsjeak 6.4 br. 2) 60 0
7
Olovno bjelilo, prireeno u ulju
(vidjeti i odsjeak 6.4 br. 3) 10 0
g Mulj trulita s preko 50 vol.-%
vode (vidjeti i odsjeak
10
6.4 br. 8/9) 11 0
10
Glicerin 12,5 0
11
Kreozotno ulje, teko ulje
i katran 11 0
12
Mlijeko 10 0
13 Ulja, biljna i ivotinjska 10 0
14
Petrolej 8 0
15 iva 136 0
16
Duina kiselina 91 te.-% 15 0
Br. Predmet Raunsko
optereenje
kN/m
3
Kut
trenja
17 Solna kiselina 40 te.-% 12 0
18 Sumporna kiselina 30 te.-% 14 0
koja isparava 19 0
19 Katran, u tekuemstanju 12 0
20 Terpentinsko ulje g 0
21 Voda 10 0
22 Vino 10 0
4 Ostali rasuti i naslagani materijali
1 Uobiajene police i ormari
za spise, sa sadrajem 6 -
2 Olovni minij, u prahu go -
3 Olovno bjelilo, u prahu go -
4 Knjige i spisi, sloeno 8,5 -
5 Led u komadima 8,5 -
6 eljezna rudaa
s povrinskog kopa 14 40
brazilska rudaa 3g 40
7 Vlakna, celuloza, preano
u bale 12 0
8 Mulj trulita s do 30 vol. %
1
)
vode 12,5
1
) 20
1
)
9 Mulj trulita s preko
11
1
) 50 vol. % vode 11
1
) 0')
10 Krzna i koa, sloeno u
slojevima ili u balama g _
11 Filc (pust) u balama 5 -
s PVC oblogomu svicima 7 -
12 Riblje brano 8 45
13 Guma i elastomeri, sirovo 10 -
14 Drvena piljevina, u rasutomstanju 2 45
15 Drveno brano, u vreama, suho 3 -
u rasutomstanju, suho 2,5 45
u rasutomstanju, mokro 5 45
16 Drvena vuna, rahla 1,5 45
preana 4,5 -
17 Karbid u komadima g 30
18 Kit 12 -
19 Odjevni predmeti, nepakirani 3 -
20 Odjea i tekstil, u svenjevima
ili u balama 11 _
21 Pluto, preano 3 -
22 Koa, sloena 10 -
23 Linoleum, prema DIN 18171
u svitcima 13 -
24 Slad 5,5 20
25 Sladne klice 2 -
26 Papir, naslagan
u svitcima
11
15
-
27 Smola 11 -
28 Porculan ili kamentina,
naslagana 11 _
2g PVC obloge prema DIN 16g51
u svitcima 15 -
30 Pirit, u rasutomstanju 27 45
peen 14 45
31 Soda, arena 25 45
2
)
kristalinina 15 40
32 Kamena sol, drobljena 22 45
mljevena 12 40
33 Katran, bitumen 14 -
34 Vuna, pamuk, preano,
sueno na zraku 13 -
5 Poljoprivredni rasuti i naslagani materijali
Kao minimalno korisno optereenje skladinih prostorija treba
uzeti 3,5 kN/m
2
, i ako bi iz sljedeih podataka proizale nie
vrijednosti.
Predmet Raunsko Kut
optereenje trenja
kN/m
3
Zrnje
a) pivarski jeam 8 30
b) zob, penica, ra,
jecam g 30
c) sjeme konoplje 5 30
d) mahunarke 8,5 25
e) kukuruz 8 28
f) uljarice, uljena repica,
bez pljeve 6,5 25
g) ria 8 33
h) sjeme eerne repe i trave 3 30
1
) Napomena: vrijednosti izmeu 30 i 50 % treba
linearno interpolirati.
2
) Napomena: pri skladitenju u silose treba pretpostaviti
kuttrenja od 20
13 J aka krmiva
a) prekrupa od ita ili slada 4 45
b) briketi zelenog krmiva
0 50 do 80 mm 4,5 50
c) granulirano zeleno krmivo
0 15 do 30 mm 6 45
d) granulirano zeleno krmivo
0 4 do 8 mm 7,5 45
e) pahuljice zelenog krmiva
i krumpira 1,5 45
f) posije i troblako 3 45
g) kolaii od uljarica 10 -
h) prekrupa uljarica
i krmne mjeavine 5,5 45
14 Soja u zrnu 7,8 23
15 Pljeva 1 -
16 Slama, duga i rastresita, ili
balirana od vralice 0,7 _
17 Slama u balama pod niskim
pritiskomili sjeena (d. do 5 cm 0,8 _
18 Slama u balama pod visokim
pritiskom, vezana uetom 1,1 _
19 Slama u balama pod visokim
pritiskom, vezana icom 2,7 _
20 Duhan, u svenjevima ili balama 5 -
21 Treset, rastresit, suen na zraku,
rahlo rasipan
rastresit, ali vibriran
prean, u balama
1
1,5
3
-
22 Rezanci eerne repe, mokri 10 0
sueni rezanci 3 45
6 Gnojiva
1 Gnojnica, osoka, tekui izmet 10 0
2 Urea 8 24
3 Stajski gnoj, visina do 1,5 m 6 45
4 Kalij - magnezij 13 30
5 Kalijev sulfat 16 28
6 Kalijev klorid 12 28
7 Kompost (visina nasipa do 1 m) 12 45
8 N - gnojivo 11 25
9 NK - gnojivo 10 28
10 NP - gnojivo 11,5 25
11 NPK - gnojivo 12 25
12 P - gnojivo
(bez Thomas - fosfata) 14 25
13 PK - gnojivo 13 25
14 Naslagani izmet 10 45
15 Thomas - fosfat 22 25
Graevni materijali i elementi (kao skladini materijal i
kao sastavni dio graevine)
1 Skladini materijali
J
)
1 Suha silaa 5,5 0
2 Vlana silaa (zrnje kukuruza) 16 0
3 Lan, naslagan ili prean,
u balama 3 -
4 Zeleno krmivo, u rasutomstanju 4 -
5 Silirana slama, mokra 11 0
6 Sijeno, dugo i rastresito u balama
pod visokimpritiskomili nasjei n
(duljina preko 11,5 cm) 0,9 -
7 Sijeno u balampod visokim
pritiskomili na kratko sjeeno 1,4 -
8 Sijeno kao 7, ali
vezano icom 1,7 -
9 Hmelj u vreama 1,7 -
u cilindrinimkutijama
za hmelj 4,7 -
prean ili uiven
u platno 2,9 -
10 Krumpir, stona repa, mrkva,
eerna repa (rastresito) 7,6 30
11 Silaa krumpira 10 0
1 Betonit, rastresit 8 40
vibriran 11 -
2 Ekspandirana glina i kriljci 15
4
) 30
3 Filtarski pepeo od mrkog ugljena 15 20
4 Gips, mljeven 15 25
5 Staklo, u ploama 25 -
6 armirano staklo 26 -
7 akrilno staklo 12 -
8 ljaka visokih pei, komadi 18 40
9 ljaka visokih pei, granulirana,
kotlovska ljaka 11 30
10 Termozit, zemno vlaan
(pjenasta ljaka visokih pei) 9 35
Prirodni plovuac
11 Termozit, suh 7 35
12 Vapno (bijelo vapno, dolomitno
vapno, karbidno vapno)
peeno, u komadima 13 45
peeno, mljeveno 13 25
peeno, gaeno (suhi hidrat) 6 25
peeno, gaeno (vapneno
tijesto) 13 0
617
STALNA OPTEREENJA
PRIHVAENA OPTEREENJA
Br. Pr edmet Raunsko
opt er et .
k N/ m
3
Kut
t r enj a
13 Vapno; hi dr aul i ko st vr dnj avaj ue
(vodeno vapno, hi dr aul i ko
vapno, vi sokohi dr aul i ko
vapno)
peeno, u komadi ma 13 45
peeno, ml j eveno 13 25
peeeno, gaeno 11 25
14 Vapnenako br ano 13 27
15 Let ei pepeo 10 25
16 Pepeo od koksa 7, 5 25
17 l j unak i pi j esak, suh ili zemn o
vl aan, ako j e mokar (ne pod
vodom) poveava se r a. opt .
za 2k N/ m
3
18 35
18 Si nt et i ki mat er i j al i
a) pol i et i l en. pol i sti rol kao
gr anul at 6, 5 30
b) pol i vi ni l kl ori d u pr ahu 6, 0 40
c) pol i est er ske smol e 12, 0 -
d) l j epi l a 13,0 -
19 Magnezi t (kaust i no peeni
magnezi j ), ml j even 12 25
20 Pj enast a l ava, l oml j ena
zemno vl ana 10 35
21 Tr as, ml j even 15 25
22 Cement , ml j even 16 28
cement ni kl i nker 18 36
23 Ml j evena, dr obl j ena i l oml j ena
opeka, zemno vl ana 15 35
3
) Napomena: dal j nj e podat ke za nekoher ent na t l a (l j unak,
pi j esak, dr obi na i td), t e kohr ent na i or ganska tl a (pj ee-
nj ak, l apor, pj eskovi t a gl i na, gl i na, t r eset ) vi dj et i u DI N 1055
di o 2 " Pr i hvaena opt er eenj a za gr aevi ne; podaci o t l u,
pr ost or na mas a, kut t r enj a, kohezi j a, kut t r enj a uz zi d"
4
) Napomena: naj vea vr i j ednost koj a se u pr avi l u ne
dosee.
Br. Pr edmet Ra . opt er .
k N/ m
3
2 Ko v i n e
1 Al umi ni j 27
2 Al umi ni j ske l egur e 28
3 Ol ovo 114
4 Br onca 85
5 Li j evano el j ezo 72, 5
6 Bakar 89
7 Magnezi j 18, 5
8 Mj ed 85
9 Ni kal 89
10 el i k i el j ezo 78, 5
11 Ci nk
l i j evan 69
val j an 72
12 Kosi t ar, val j an 74
3 Dr v o i d r v en i mat er i j al i
zat i eno (od ut j ecaj a vr emena i vl age). Dodaci za si t ne el i -
ne di j el ove, di j el ove od t vr dog dr vet a i nal i ili i mpr egnaci j a
ukl j ueni su u pr or aunske t ei ne.
Tei ne el i ni h zat ega, vor ni h l i mova, spoj ni ca, st opa i l eaj a
t r eba zas ebno uzet i u obzi r.
1 Cmogor i no dr vo, openi t o 4 V 6
6
)
2 Lamel i r ano dr vo u l i j epl j eni m el ement i ma 4 V 5
3 Li st opadno dr vo 6 V 8
4 Dr vo i z pr ekomor ski h zemal j a
5 per pl oe pr ema DI N 68761 i
DI N 68763 5 V 7, 5
6 Furni r pl oe pr ema DI N 68705 di o 3 4, 5 V 8
7 St ol ar ske pl oe pr ema DI N 68705 di o 4 4, 5 V 6, 5
8 Tvr de i veri ce HFH pr ema DI N 68754
di o 1 9 V 11
9 Sr ednj e t vr de i ver i ce HFH pr ema
DI N 68754 di o 1 6 V 8, 5
10 Izol aci j ske pl oe pr ema DI N 68750 2, 5 V 4
4 Bet o n i mo r t
4. 1 Bet on
Raunske vrijednosti odnose se i na predgotovljene
betonske elemente. Za svjei beton treba vrijednosti
openito poveati za 1 kN/m
3
Vlastitu teinu betona i
armiranog betona koja zbog nekih razloga moe odstupati
od navedenih vrijednosti (npr. posebno teak ili lagan
agregat, velik postotak armature) treba odrediti na temelju
uzoraka, ukoliko takvo odstupanje moe bitno utjecati na
stabilnost graevine. Utjecaji na elemente oplate nisu
predmet ove norme.
4. 1. 1 Pl i nobet on ar mi r an pr ema DI N 4223
Kl asa gust oe Raunsko opt er eenj e
(g/cm
3
)
8
) k N/ m
3
0, 5 6, 2
0, 6 7.2
0,7 8.4
0, 8 9, 5
4. 1. 2 Laki bet on pr ema " Smj er ni cama za l aki bet on i
l aki ar mi r ani bet on kompakt nog sast ava "
7
)
1,0 10, 5
1,2 12, 5
1,4 14,5
1, 6 16, 5
1,8 18, 5
2, 0 20, 5
4. 1. 3 Laki ar mi r ani bet on pr ema " Smj er ni cama za l aki
bet on i l aki ar mi r ani bet on kompakt nog sast ava"
7
)
1,0 11,5
1,2 13, 5
1,4 15, 5
1.6 17, 5
1,8 19, 5
2, 0 21, 5
4. 1. 4 Nor mal ni bet on kompakt nog sast ava pr ema DI N 1045
(gust oa agr egat a 2,7 g/ cm
3
)
8
)
do B 10 (Bn 100) 23
od 8 15 (Bn 150) 24
4. 1. 5 Ar mi r ani nor mal ni bet on kompakt nog sast ava pr ema
DI N 1045
od B 15 (Bn 150) 25
4. 1. 6 Laki bet on s dodat kom dr vene pi l j evi ne
(bet on s dr venom pi l j evi nom)
9
)
0,4 5
0, 5 6
0, 6 7
0,7 8
Doput ena j e l i near na i nt er pol aci j a.
1,0
1,2
1.4
1,6
1,8
2, 0
Br. Pr edmet Ra. opt er.
k N/ m
3
5.1.3 Metamorfne stijene
1 Gnaj s, granul i t 30
2 kr i l j ac 28
3 Ser pent i n 27
6
) vi dj et i od. 5.1
7
) moe se nabavi t i kod Bent h-Ver l ag, Berl i n i Kol n
8
) napomena: 1 g/cm
3
= 1 kg/dm
3
9
) napomena: skr ee se panj a na odr edbe
u dozvol ama gr aevi nske i nspekci j e
Gust oa bl okova Raunsko opt er eenj e
(g/cm
3
)
8
) k N/ m
3
5. 2 Zi e o d u mj et n i h b l o k o v a
5. 2. 1 Zi e p r ema DI N 1053 di o 4 od u mj et n i h
b l o k o v a p r ema
DI N 105 Zi dna opeka; puna opeka i
per f or i r ana opeka
DI N 105 di o 2 Zi dna opeka; l aka opeka
DI N 105 di o 3 Zi dna opeka; vi sokoot por na
opeka i kl i nker
DI N 106 Zi dna opeka; puni bl okovi , per -
f ori rani bl okovi i upl j i bl okovi
DI N 398 Topi oni ki bl okovi ; puni bl okovi ,
perf ori rani bl okovi , upl j i bl okovi
DI N 4165 Bl okovi od pl i nobet ona
DI N 18149 Perf ori rani bl okovi od l akog bet ona
DI N 18151 upl j i bl okovi od l akog bet ona
DI N 18152 (sada j o u pr i pr emi ) puni bl okovi
od l akog bet ona
DI N 18153 upl j i bl okovi i upl j i T-bl okovi
od bet ona kompakt nog
sast ava
Za zi e s l aki m zi dni m mor t om t r eba sl j edea r aunska
opt er eenj a smanj i t i za 1 k N/ m
3
4. 1. 7 Laki bet on por ozne st r ukt ur e pr ema
DI N 4232
Br. Pr edmet Ra. opt er.
k N/ m
3
4. 2 Mo r t za zi d an j e i b u k an j e ( es t r i he v i dj et i u odj . 7.9$
1 Gi psani mor t , bez pi j eska 12
2 Vapneni mort (za zi danj e i bukanj e).
vapneno-gi psani mor t , gi psani mor t s
pi j eskom (za bukanj e), anhi dri t ni mort 18
3 Vapneno-cement ni i vapneno-t r asni mor t 20
4 Gl i neni mort 20
5 Cement ni i cement no-t r asni mor t i
mort s vezi vi ma 21
0, 5 7
0, 6 8
0, 7 9
0, 8 10
0, 9 11
1.0 12
1,2 14
1,4 15
1,6 17
1,8 18
2, 0 20
2, 1 21
2, 2 22
2, 5 25
5. 2. 2 amo t n i bl ok ov i (s i l i k at ni bl ok ov i )
1,8 18
2, 0 20
5 Zi e
Pr or aunske se vr i j ednost i odnose samo na neobukano zi e;
mort u r ekama i nor mal na vl anost su ur aunat i .
5. 1 Zi e od p r i r o d n o g k amen a
Nav edene vri j ednost i pr edst avl j aj u gor nj u gr ani nu vr i j ednost
podat aka i z DI N 52100 " Ispi ti vanj e pr i r odnog kamena"
5. 1. 1 Er u p t i v n e s t i j ene
1 Bazal t , mel af i r , di ori t , gabr o 30
2 Bazal t na l ava 24
3 Di j abaz 29
4 Gr ani t , si j eni t , porfi r 28
5 t rahi t 26
5. 1. 2 Sed i men t n e s t i j ene
1 Si vac, pj eenj ak 27
2 Gust i (vrst i ) vapnenac i dol omi t , ukl j .
kol j kast i vapnenac i mr amor 28
3 Ost al i vapnenci , ukl j . kongl omer at i ,
t r aver t i n i dr. 26
4 Vul kanski t uf 20
6 St r o p ne pl o e ( me u k at n e i k r o v n e pl o e)
6. 1 Ar m. b et o n s k e pl o e pr ema DI N 1045
(ukl j uena ar mat ur a, al i bez t ei ne event ual ni h
el i ni h nosaa)
1 Ar m. bet onske pl oe pr ema DI N
1045, i zdanj e si j eanj 1972., 0, 25
odsj eak 20. 1
2 Pl oe od armi r. bl okova prema
DIN 1045, izdanje sijeanj 1972.,
od. 20.2, od stropni h bl okova
za djelomino ispunjavanje spoj-
ni ca mortom prema DIN 4159,
i zdanj e t ravanj 1978., od. 4,
tab. 2 (dul j i na bl oka 250 mm), Gust oa opeke
pri debl j i ni stropne pl oe od: (g/cm
3
)
0. 6 0. 8 1 0 1.2
11,5 c m 1, 25 1,45 1,65 1,85
14 c m 1,5 1, 75 2, 0 2, 25
16, 5 c m 1.9 2, 15 2,4 2, 75
19 c m 2, 15 2, 45 2, 8 3, 15
21, 5 cm 2, 45 2, 8 3, 15 3, 55
24 c m 2, 75 3,1 3, 5 3, 95
26, 5 c m 3, 05 3, 45 3, 9 4, 3
29 cm 3. 35 3, 8 4, 25 4. 7
618
STALNA OPTEREENJA
Br. Pr edmet Ra. opter. Br. Pr edmet Ra. opter. Br. Pr edmet Ra. opter.
kN/m
3
kN/m
3
kN/m
3
Armiranobetonske ploe prema
DIN 1045, izdanje sijeanj 1972.,
od. 20.2, od stropne opeke
za potpuno ispunjavanje spoj-
nica mortom prema DIN 4159,
izdanje travanj 1978., od. 4,
tab. 1 (duljina bloka 250 mm),
pri debljini ploe od:
11,5 cm
14 cm
16,5 cm
19 cm
21,5 cm
24 cm
26,5 cm
29 cm
Armiranobetonske rebraste
ploe prema DIN 1045, i zdanj e
sijeanj 1972., od. 19.7.7 s
ispunom od beton, blokova
bez statikogsudjelovanja,
prema DIN 4158, npr. oblici
C ili D pri osovinskom razmaku
rebara od 62,5 cm i debljini
ploe od .
16 cm
20 cm
24 cm
pri osovi nskom r azmaku
rebara od 75 cm i
debl j i ni pl oe od
20 cm
Jednosmj erno nosi ve
armi ranobet onske rebrast e
pl oe
10
) pr ema DIN 1045,
i zdanj e si j eanj 1972.,
od. 19.7.8 i 22.2.2, s
i spunom od betonski h
bl okova bez stati kog
sudj el ovanj a pr ema DIN
4158, npr. oblici C ili D, s
bet onskom t l anom pl oom
debl j i ne 5 cm
rebara od 50 cm i ukupnoj
debl j i ni pl oe od:
17 cm
19 cm
21 cm
23 cm
25 cm
27 cm
29 cm
33 cm
r ebar a od 62,5 cm i
ukupnoj debl j i ni pl oe
od:
17 cm
19 cm
21 cm
23 cm
25 cm
27 cm
29 cm
33 cm
sa stropni m opekama bez
stati kog sudj el ovanj a pr ema
DIN 4160 i betonskom tlanorT
pl oom debl j i ne 5 cm (osovi n
ski r azmak rebara 50 cm)
19 cm
21,5 cm
24 cm
26,5 cm
29 cm
31, 5 cm
34 cm
36,4 cm
39 cm
Jednosmj erno nosi ve ar m
bet onske rebrast e pl oe
pr ema DIN 1045, i zd. si j eanj
1972., od 19.7.8 i 21.2 sa:
bet onski m el ement i ma i spune
sa stati ki m sudj el ovanj em
pr ema DIN 4158, npr.
oblik DM
Gustoa opeke
(g/cm
3
)
0,6 0,8 1.0 1,2
1,45 1,6 1,85 2,0
1,8 1,95 2, 2 2,45
2,2 2,4 2,65 2,95
2,55 2,8 3,05 3,4
2,9 3,15 3,45 3,65
3,2 3,55 3,9 4,3
3,7 4,1 4, 45 4,8
4, 05 4,45 4, 85 5,25
Gustoa betona
(g/cm
3
)
8
)
el emenat a ispune
1,4 2, 3
2, 13
2, 28
2, 48
2, 85
2, 95
3, 18
Gustoa betona
(g/cm
3
)
6
)
el emenat a ispune
1,4 2,3
2,95 3,58
3,14 3,75
3,71 4, 38
3, 79 4, 48
3,87 4, 55
4, 00 4, 71
4,11 4, 83
5,04 6, 15
Gustoa betona
(g/cm
3
)
8
)
el emenat a i spune
1,4 2,3
2, 77 3, 36
2,99 3, 63
3,42 4, 13
3, 50 4, 16
3,57 4, 24
3, 67 4, 35
3,76 4, 47
4, 63 5,74
Gustoa opeke
(g/cm
3
)
8
)
el emenat a i spune
0,6 0,9
2, 55
2,80
3,05
3, 40
3,65
3,90
4,15
4, 65
4, 90
2, 95
3,25
3,55
4, 00
4, 30
4, 65
4, 95
5,45
5, 80
s el ement i ma i spune od opeke
sa st at i ki m sudj el ovanj em
pr ema DI N 4159, i zd. t ravanj
1978., t ab. 5, ili sa st ropnom
opekom pr ema DIN 4159,
i zd. t r avanj 1978., t ab. 4
(bez pokrovnog bet ona)
a) osovi nski r azmak
r ebar a 50 cm i
debl j i na pl oe od:
11,5 cm
14 cm
16,5 cm
19 cm
21,5 cm
24 cm
26, 5 cm
29 cm
31,5 cm
34 cm
b) osovi nski r azmak
r ebar a 62, 5 cm i
debl j i na pl oe od:
11,5 cm
14 cm
16,5 cm
19 cm
21,5 cm
24 cm
26,5 cm
29 cm
31,5 cm
34 cm
Rebr ast e pl oe bez
i spune
Ar m. bet onske upl j e stropne
pl oe od bet ona gust oe
2,3 g/cm
3
)
8
) pr ema
DIN 1045, i zd. si j eanj 1972.,
odj . 19.3 pri debl j i ni od
5 cm
6 cm
7 cm
8 cm
9 cm
10 cm
11 cm
12 cm
6.3 st r opovi od puni h i per f or i r ani h bl okova pr ema DIN
105, DI N106 i DI N 398 i l i od puni h bl okova od l akog
betona pr ema DIM 18 1 52
5
)
Gustoa opeke
(g/cm
3
)
8
)
0,6 0,8 1,0 1,2
1,19 1,39 1,59 1,79
1,43 1,68 1,92 2,17
1,67 1,96 2,25 2,55
1,92 2,25 2,58 2,92
2,24 2,61 2,98 3,36
2, 50 2,91 3,32 3,74
2,81 3,26 3,71 4, 17
3,07 3,56 4, 05 4, 56
3,32 3,85 4, 40 4, 95
3,58 4, 16 4,74 5,33
Gustoa opeke
(g/cm
3
)
8
)
0,6 0,8 1,0 1,2
debl j i na 11,5 cm (mi n. t l ana vrst oa
bl oka 15 N/ mm
2
od pune opeke, puni h bl okova ili topi oni ki h
bl okova, zapr emi nske gust oe 1,8 g/cm
3
)
8
)
od visokovrijednog perforiranog klinkera, punih
blokova od lakog bet. zap. gustoe 1,6 g/cm
3
)
s
)
od perfori rani h ili porozni h bl okova
zapr emi nske gust oe 1,4 g/cm
3
)
8
)
od perfori rani h ili porozni h bl okova
zapr emi nske gust oe 1,2 g/cm
3
)
8
)
2,20
2, 05
1,90
1,70
6.4 Sv oeni st r opovi
(bez t ei ne nosaa), svod do 2 m r aspona uklj.
i spune
1,13 1,33 1,54 1,75
1,35 1,60 1,85 2,11
1,58
1,81
2,11
1,88 2,18 2, 48
2,15 2,50 2,85
2, 49 2,87 3,27
2,35 2,77 3,20 3,64
2,64 3,11 3,58 4, 06
2,88 3, 39 3,91 4, 43
3,13 3,68 4,24 4, 81
3,37 3,96 4, 57 5, 19
Odr ei vanj e proraunske
vri j ednosti vl asti te t ei ne
t reba provesti u skl adu s
obl i kom
1 od puni h bl okova pr ema DIN 105,
DIN 106 i DI N 398
pri ukupnoj debl j i ni od:
11,5 cm 2,75
24 cm 5, 40
2 od puni h bl okovaod l akog bet ona pr ema
DIN 18152
5
), perf ori rane opeke pr ema DIN Zapremi nska
105 i vapneno-pj eani h perf ori rani h gustoa kamena
bl okova pr ema DI N 106 (g/cm
3
)
8
)
pri ukupnoj debl j i ni od: 1,2 1,4
11,5 cm 1,80 2,25
24 cm 3,60 4, 50
6.5 St ak l ene ar m. bet ons k e pl oe pr ema DIN 1045, i zd.
si j eanj 1972., od. 20. 3
1 s masi vni m st akl eni m el ement i ma u bet onu
prema DIN 4243 (ir. rebara 3 cm, vis. 8 cm) 1,00
2 sa upl j i m st akl eni m el ement i ma u bet onu
prema DIN 4243 (ir. rebara 3 cm, vis. 10 cm 1,40
3 s masi vni m st akl eni m el ement i ma vi si ne 6
cm u bet onu pr ema DIN 4243
(irina rebara 5 cm, vi si na rebara 12 cm) 1,95
0,85
1,00
1,15
1,30
1,50
1,65
1,85
2,00
7 Pl oe, zi dne pl oe, zi dov i od
st akl eni h bl okova
Raunska opt ereenj a koj a se odnose na neobukane
zi dove, ukljuivi mort u r ekama i kostur zi da (v. DIN 4103)
treba odredi ti t emel j em podataka za sastavne di j el ove
7.1 Zi dne pl oe od l akog bet ona pr ema DIN 18162 i
upl j e zi dne pl oe od l akog bet ona pr ema DIN 18148
6. 2 St r opov i od pl oa par om o v r s nut og pl i no- i pj eno-
bet ona pr ema DIN 4223 kao i ar m. bet onski h upl j i h
pl oa od l akog bet ona pr ema DIN 1045
Raunska opt er eenj a
pr ema podaci ma proi zvo-
aa uzevi u obzi r odj .
1.2; za aproksi mat i vne
proraune mogu se t ei ne
pl oa proci j eni ti uzevi
u obzi r odj . 7.6.1 t ab. 4
odnosno 5
1 Krovne pl oe
gust oa bet ona (g/cm
3
)
8
)
0,5 0, 062
0, 6 0,072
2 Krovne i st ropne pl oe
gust oa bet ona (g/cm
3
)
8
)
0,7 0,084
0,8 0, 095
3 Ar m. bet onske upl j e pl oe od Raun.
l akog bet ona pr ema DIN 1045 pri opt er eenj e
debl j i ni od kN/m
2
5 cm 0,55
6 cm 0, 60
7 cm 0,65
8 cm 0,72
9 cm 0, 80
10 cm 0,88
11 cm 0,95
12 cm 1,00
14 cm 1.17
16 cm 1,35
0,8 0, 09
0,9 0,10
1,0 0,11
1,2 0,13
1,4 0,15
7.2 Near m. gr aevne pl oe od pt i nobet ona pr ema DIN 4166
Gust oa Raunsko opt ereenj e
(g/cm
3
)
8
) po cm debl j i ne
kN/m
2
s nomal nom irinom reki
0,5
0,6
0,7
0,8
0,06
0, 07
0,08
0, 09
s t ankom post el j i com od mort a
0, 5 0, 055
0,6 0, 065
0.7 0, 075
0,8 0, 085
vi dj eti napomenu str. 618
Napomena: kod dvoosno nosi vi h pl oa pr ema
DIN 1045, i zd. si j eanj 1972., odj . 21.2.3,
t reba raunska opt er eenj a poveat i za udi o
dodat ni h rebara
619
STALNA OPTEREENJA
7.3 Zidne ploe od gipsa prema DIN 18163i
gipskarton ploe prema DIN 18180
Br. Predmet
Gustoa
ploe
(g/cm
3
)
Raunsko
optereenje
po cmdebljine
kN/m
2
1 Zidne ploe od poroznog gipsa 0.7 0,07
2 Zidne ploe od gipsa 0,9 0,09
3 Gipskarton ploe prema
DIN 18180 0,11
7.4 Vrste zidova
Predmet
buka od gipsa i vapna na nosaima buke
kao to su armaturne mree, pletivo, iste-
gnuti metal pri debljini morta od 30 mm
buka od gipsa i vapna na lakimploama od
drv. vune deb. 15 mm, pri deb. morta od 20 mm
buka od gipsa i vapna na lakimploama od
drv. vune deb. 25 mm, pri deb. morta od 20 mm
buka od gipsa i vapna na gipskarton ploa
ma-nosaima buke debljine 9,5 mmpri
debljini morta od 8 mm
Ra. opter.
kN/m
2
0,50
0,35
0,45
0,23
Zidovi od armiranih, paromovrsnutih
ploa od plinobetona prema DIN 4223
Gustoa Raunsko optereenje
betona po cmdebljine
(g/cm
3
)
8
) kN/m
2
0,5 0,062
0,6 0,072
0,7 0,084
0,8 0,095
8
) Vidjeti napomenu str. 494.
11
) Napomena: treba obratiti panju na odredbe
u dozvolama graevinske inspekcije
7.4.2 Vrsta zida s oplatnimblokovima od bet. s drv. piljevinom
1
'
Predmet Ra. opter.
kN/m
2
Beton s drvenompiljevinomklase
zapreminske gustoe 0,6 g/cm
3
)
8
)
Beton ispune zaprem, gustoe 2,3 g/cm
3
)
8
)
Debljina zida
17,5 cm 2,8
20,0 cm 3.2
24,0 cm 4,0
30,0 cm 4,9
5
) Za sada jo u pripremi
7.4.3 Vrsta zida s oplatnimblokovima od lakog betona
1
Laki beton klase gustoe
1,0 do 1,6 g/cm
3
)
8
)
Beton ispune gustoe
2,3 g/cm
3
)
8
)
Debljina zida
17,5 cm
20,0 cm
24,0 cm
30,0 cm
Klasa
gustoe
g/cm
3
)
8
)
1.0 1,2 1,4 1,'
deb. 15 mm
deb. 20 mm
buka od gipsa i vapna na dvostrukomple-
tivu od trske, uklj. trska i letve i iverice,
pri debljini morta od 20 mm
buka od gipsa
Vapneni mort
Vapneno-cementni mort
Porozna buka
buka od vezivnog
morta prema
DIN 4211
Stropna buka na trski (gips) deb. 20 mm
Ovjeena fasada s mineralnombukom,
debljine 95 mm, sastavljena od:
40 mmizolacijska ploa, nosai buke,
Z - ine, 25 mmplemenite buke
Termoizolacijska buka 50 mmsastavljena od:
35 mmlaka ploa od drvene vune i
15 mmporozne buke
Termoizolacijska obloga sastavljena od:
35 mmlaka ploa od drvene vune,
20 mmbuka od vapna i cementa
uklj. rabic pletivo
Termoizolacijska obloga sastavljena od:
35 mmpjenasta sintetika masa prema
DIN 18164,
10 mmbuke od mjeavine ljepila i ce-
menta i slojeva sintetike vune
Cementni mort deb. 20 mm
0,40
0,18
0,35
0,40
0,25
0,40
0.30
0,03
0,42
3,2 3,3 3,4 3,6
3,7 3,8 4,0 4,1
4,5 4,7 4,8 5,0
5,5 5,8 6,0 6,2
Ra. opter.
kN/m
2
7.4.4 Pregradni zidovi od gipskarton ploe prema DIN 18183
dio 1 (za sada jo u pripremi)
Zidovi od stupaca s ispunomod
mineralne vune
jednostruka daana obloga
dvostruka daana obloga
0,35
0,50
7.4.5 Pregradni zidovi od tukaturnog gipsa s ispunomod
mineralne vune (gipskarton ploe s horizontalnim
metalnimprekama)
gletano 0,50
sa suhombukom 0,70
7.4.6 Pregradni zidovi od ploa od gipsa
1 J ednostruki zidovi deb. 60 mm 0,55
deb. 80 mm 0,75
deb. 100 mm 0,90
2 Dvostruki zid s ispunomod 40 mmmine-
ralne vune, ukupne debljine 200 mm 1,50
3 Dvostruki zid s ispunomod mineralne vune
uklj. 2 x50 mmlake ploe od drvene vune
i 20 mmzranog meuprostora,
ukupne debljine 280 mm 1.80
7.5 Zidovi od staklenih blokova prema DIN 4242
Stakleni zidni blokovi prema DIN 18175
deb. 80 mm 1,00
deb. 100 mm 1,25
7.6 Staklena stijena bez preki, kao pregradni III rasvjetni zid
1 Profilno staklo jednostruko 0,27
2 Profilno staklo dvostruko 0,54
8 buke
1 Armirana buka (rabic strop i obloge)
debljina morta 30 mm
s mortomod gipsa 0,50
s vapnenimmortom, mortomod
vapna i gipsa ili gipsa i pijeska 0,60
sa cementnimmortom 0,80
Br. Predmet Ra. opter.
po cmdeb.
kN/m
2
9 Podne i zidne obloge
1 Asfaltni slojevi:
asfaltbeton 0,24
asfaltni mastiks 0,18
lijevani asfalt 0,23
nabijeni asfalt u obliku ploa 0,22
2 Betonske ploe (i teraco) 0,24
3 Estrih:
anhidritni estrih
gipsani estrih
0,22
0,20
estrih od lijevanog betona 0,23
tvrdi estrih 0,24
estrih od sintetike smole 0,22
Magnezijski estrih prema DIN 272
prohodni sloj pri jedno- i
vieslojnoj izvedbi 0,22
podloni sloj pri vieslojnoj
izvedbi 0,12
Cementni estrih 0,22
4 Staklene ploe
Staklene zidne ploe
Staklene ploice
Stakleni mozaik
0,25
5 Guma 0,15
6 Keramike zidne ploice (kamentina)
(uklj. mort) 0.19
Keramike podne ploice (kamentina
i kalani kamen)
(uklj. mort) 0,22
7 Podovi od sintetikog materijala 0,15
8 Linoleum 0,13
9 Ploe od prirodnog kamena
(uklj. mort) 0,30
10 Tapisoni 0,03
11 Podovi za sportske dvorane
elastini podovi (uklj. obloga) 0,12
13
)
vibrirajui podovi 0,30
13
)
po sloju
kN/m
2
10 Materijali za brtvljenje, izolaciju i ispunu
10.1 Rastresiti materijali
1 Azbestoa vlakna 0,06
2 ljunak od plovuca, nasut 0,07
3 Ekspandirani tinjac, nasut 0,015
4 Ekspandirani perlit 0.01
5
6
Ekspanirani kriljac i eksp. glina, nasuto
Vlaknati izolacijski materijali prema DIN
18165 dio 1 i dio 2 (npr. staklena, kamena
0.15
i si. vlakna) 0,01
7 Vlaknati materijali bitumenizirani, kao nasip 0,02
8 Gumeni rezanci 0,03
9 Ploe od konoplje, bitumenizirane 0,02
10 Pjenasta ljaka visokih pei (topioniki plovu-
ac), ljaka kamenog ugljena, pepeo koksa 0,14
11 Pjeana ljaka visokih pei 0,10
12 Diatomejska zemlja 0,025
13 Drobljeno pluto, nasuto 0,02
14 Magnezit, peen 0,10
15 Pjenasti sintetiki materijali 0,005
10.2 Ploe, hasure ili trake
1 Azbestni karton 0,12
2 Asfaltne ploe 0,22
3 Vlaknati izo. materijali prema DIN 18165 dio 1
u trakama, hasurama, ploama ili kao pust 0,01
4 Urea-formaldehidna pjena prema DIN 0.001 v.
18159 dio 2 0,002
kN/m
2
5 Ploe od drvenih vlakana prema DIN 68750,
DIN 68752 i DIN 68754 dio 1
tvrde 0,10
srednje tvrde 0,08
meke 0,04
6 Lake ploe od drvene vune prema DIN 1101
deb. 15 mm 0,06
deb. 100 mm 0.04
7
8
Ploe od diatomejske zemlje
Ploe od drobljenog impregniranog pluta
prema DIN 18161 dio 1, bitumenizirane
0,025
ili katranizirane 0,02
9 Vieslojne lake graevinske ploe prema
DIN 1104 dio 2
dvoslojne ploe 0.045
14
)
troslojne ploe 0,09
14
)
10 Ploe od drobljenog peenog pluta prema
DIN 18161 dio 1 0,012
11 Perlit ploe 0.02
12 Poliuretanska pjena lijevana na mjestu 0.004 V
prema DIN 18159 dio 1 0,01
kN/m
2
13 Staklena pjena (gustoa 0,07 g/cm
3
)
u debljinama od 4 do 6 cm
kasirana kartonom 0,01
14 Ploe od sintetike pjene prema DIN 18164
dio 1 i dio 2 0.004
Napomena: kod buke s trskomna oplati poveava se
raunsko optereenje za 0,1 kN/m
2
Napomena: ra. opter u kN/m
2
jednako je za sve debljine
Napomena: raunsko opter. je za sve debljine jednako
po sloju
kN/m
2
10.3 Izolacije protiv vlage (bez veziva)
1 Bitumenska krovna Ijepenka obostrano
bitumenizirana prema DIN 52126 0,03
2 Bitumenske krovne izolacijske trake s ulo-
komsirovog filca prema DIN 52130 dio 0,04
3 Bitumenizirane trake za zavarivanje 0,07
4 Izolacijske trake za izolaciju graevina
prema DIN 18190 dio 1 do dio 5 0,04
5 Krovne trake od bitumenizirane staklene
vune prema DIN 52143
posute pijeskom 0,02
posute ljunkom 0,05
6 Trake od sintetikog materijala 0,02
7 Bitumenizirana Ijepenka prema DIN 52129
i katranizirana Ijepenka prema DIN 52126 0,02
8 Katranizirana krovna Ijepenka obostrano
posuta pijeskomprema DIN 52121 0,03
9 Specijalno katranizirana i katransko-bitumen-
ska krovna Ijepenka prema DIN 52140 0,03
620
STALNA OPTEREENJA
kN/m
2
11 Krovni pokrovi
Raunsko optereenje se odnosi na 1 m
2
krovne povrine
bez rogova, podronica i krovnih vezaa
11.1 Pokrov crijepom, betonskimi staklenim
crijepom
Ako nije posebno navedeno, u proraunske su vrijednosti
ukljuene letve, a ne i eventualno polaganje u mort. U
sluaju polaganja u mort treba dodati 0,1 kN/m
2
kN/m
2
1 Betonski crijep s vie rebara i visokim
uzdunimpregibom
do 10 kom./m
2
0,50
preko 10 kom./m
2
0,55
2 Betonski crijep s vie rebara i dubokim
uzdunimljebom
do 10 kom./m
2
0,60
preko 10 kom./m
2
0,65
3 Biber crijep prema DIN 456
155/375 i 180/380 mmi biber
betonski crijep
za jdnostruki pokrov
(uklj. indra) 0,60
za dvostruki pokrov 0,75
4 Uljebljeni crijep, reformkanalice i
uljebljene kanalice prema DIN 456 0,55
5 Stakleni crijep pri istovjetnom
nainu pre-
krivanja krova
odgovara
br. 1 do 4
6 Crijep velikog formata do 10 kom./m
2
0,50
7 Biber crijep malog formata i specijalni
oblici (crkveni, toranjski i si. biber crijep)
prema DIN 456 0,95
8 Povijeni crijep, uplji blokovi prema DIN 456 0,45
9 Povijeni crijep i uplji blokovi na
krovnoj Ijepenci 0,55
10 Kanalice u mortu (uklj. mort) 0,90
11 Uljebljeni vueni crijep prema DIN 456 0,60
11.2 Pokrov kriljcem
1 Staronjemaki pokrov kriljcemi
njemaki pokrov ablonomkrljuti
na oplati 22 mm, ukljuujui oplatu
i krovnu Ijepenku
jednostruki pokrov 0.50
dvostruki pokrov 0,60
2 Engleski pokrov kriljcem(pravokutna
ablona)
dvostruki pokrov na letvama,
uklj. letve 0,45
na 22 mmoplate, uklj. oplata
i krovna Ijepenka 0,55
kN/m
2
11.3 Metalni pokrov
1 Aluminijski krov (aluminij deb. 0,7 mm,
uklj. 22 mmoplata) 0,25
2 Krov od pocinanog lima s dvostrukim
uspravnimpregibima (deb. 0,63 mmuklj.
krovna Ijepenka i 22 mmoplata) 0,30
3 Bakreni krov s dvostrukimpregibima
(bakreni limdeb. 0,6 mmuklj. oplata
22 mm) 0,30
4 Krov od elinih limenih ploa (pocinane
limene ploe prema DIN 59231)
uklj. letve 0,15
uklj. krovna Ijepenka
i 22 mmoplata 0,30
5 Krov od elinog profiliranog lima, od trapez-
nih, rebrastih i dvostrukih rebrastih profila
11
)
/isina profila Nominalna debljina lima
mm mm
26 0,75 0,075
1,00 0,10
1,50 0,15
70 0,75 0,11
1,00 0,145
1,50 0,22
121: 0,75 0.12
1,00 0,16
1,50 0,24
Meuvrijednosti mogu se interpolirati.
6 Krov od valovitog lima (pocinani elini
limprema DIN 59231),
uklj. privrsni materijal 0,25
7 Cinani krov s pokrovnimletvicama.
uklj. 22 mmoplata 0,30
po sloju
kN/m
2
6 Zatita povrine
5 cmsloj ljunka uklj.
pokrovni premaz 1,0
dodatak za svaki daljnji cm 0,19
posipanje ljunkom(uklj. masa
za lijepljenje ljunka) 0,20
pokrovni premaz 0,05
Zatitna traka uklj. masa za lijepljenje 0,08
7 Sloj termoizolacije, vidjeti odj. 7.10.2,
dodatak za masu za lijepljenje 0,015
11.5 Pokrov ravnimazbestcementnimploama
prema DIN 274 dio 1 do dio 3
1 Njemaki pokrov na 22 mmoplate
uklj. krovna Ijepenka i oplata 0,4*
2 Dvostruki pokrov na letvama
uklj. letve 0,38*
3 Horizontalni pokrov na letvama
uklj. letve 0,25*
* Raunsko optereenje (kN/m
11.6 Pokrov valovitimazbestcementnimploama, bez
gredica, ali uraunat privrsni materijal
Azbestcem. ploe s kratkimvalovima (ploe
za stam. zgrade), prost, gustoa 1,6 g/cm
3
Azbestcementne valovite ploe prema
DIN 274 dio 1 do dio 3
11.4 Izolacija i pokrov krova bitumeniziranimi sintetikim
trakama za ravne krovove
po sloju
kN/m
2
1 Izravnavajui sloj
rastresit 0,03
uklj. masa za lijepljenje 0,04
2 Krovna izolacija
3-slojna izolacija uklj. masa
za lijepljenje 0,17
za lijepljenje 0,13
1-slojna sintetika folija, slobodna 0,02
3 Krovna izolacija
za lijepljenje 0,15
4 Parna brana
slobodna 0,02
5 Parna brana
od sintetikog materijala, slobodna 0,02
8
11
11.7 Ostali pokrovi
1 Pokrov od sintetikih valovitih ploa (oblik
profila prema DIN 274 dio 1 do dio 3), bez
gredica, uklj. privrsni materijal od poliester-
skih smola armiranih staklenimvlaknima
(prostorna gustoa 1,4 g/cm
3
)
8
).
Debljina ploe 1 mm 0,03
kao gore, ali s pokrovnimkapama od 0,06
plexi-stakla (prost, gustoa 1,2 g/cm
3
)
8
),
debljina ploe 3 mm 0,08
2 Poliesterska tkanina obloena PVC-om,
bez nosive konstrukcije
tip I (prekidna vrstoa 3,00 kN/5 cm
irine) 0,0075
tip II (prekidna vrstoa 4,7 kN/5 cm
irine) 0,0085
tip III (prekidna vrstoa 6,0 kN/5 cm
irine) 0,01
3 Krov od trske ili slame, uklj.
letve 0,70
4 Krov od indre uklj. letve 0,25
5 Ostakljenje bez preki
profitno graevno staklo jednoslojno 0,27
profilno graevno staklo dvoslojno 0,54
6 atorsko platno, bez nosive konstrukcije 0,03
621
Napomena: pokretna optereenja navedena za stubita dovo-
ljna su za dimenzioniranje pojedinanih stuba samo ako kon-
strukcija stubita osigurava zadovoljavajuu raspodjelu opte-
reenja (npr. meusobnim povezivanjem stuba ili oslanjanjem
stuba na plou koja nosi od podesta do podesta ili je upeta u
zid ili si.).
Ako to nije sluaj, treba za stube prema tablici 1, redak 4a, pret-
postaviti optereenje od 150 kp (1,5 kN), a za stube prema ta-
blici 1, redak 5a, optereenje od 200 kp (2 kN) u najpovoljnijem
poloaju.
Kod konzolnih stuba treba osim toga dokazati da raunom pret-
postavljenu potpunu upetost stubini zid moe i ostvariti. Na
mjestima gdje za to nedostaje teina zida (npr. ispod stubinih
prozora) treba odgovarajuim mjerama (npr. rubnim nosaima)
osigurati potrebnu upetost komotne stube. Kod stubita kod ko-
jih treba oekivati posebno velika koncentrirana optereenja
(npr. u tvornicama, robnim kuama i si.) nije doputena primje-
na stuba bez zadovoljavajueg prijenosa optereenja.
1.1 Vertikalna koncentrirana pokretna optereenja krovova
1.1.1 Pojedinani nosivi elementi
Kod krovova treba na sredini pojedinane preke, roga ili po-
dronice i na sredini tapa reetke (gornjeg pojasa) koji nepos-
redno nosi pokrov, uz optereenje snijegomi vjetrompretposta-
viti i koncentriranu siluod 100 kp (1 kN) zbog ovjeka koji isti
ili odrava krovite. Ovo nije potrebno ako je tomelementu pri-
padajue optereenje snijegom i vjetromvee od 200 kp (2
kN).
1.1.2 Krovni pokrov
Za pokrov takoer vrijedi odj. 1.1.1 ukoliko je prohodan. Pri
tome se moe smatrati da sudjelujua irina iznosi dvostruku
irinu ploe, ali ne vie od 1m, ukoliko DIN 1045 ne propisuje
neto drugo.
Za armiranobetonske uplje nosae vidjeti DIN 4028.
Kod polaganje se po timelementima smije hodati samo staza-
ma od platica.
1.1.3 Krovne letve
Za krovne letve treba pretpostaviti dvije koncentrirane sile od
po 50 kp (0,5 kN) na vanjskimetvrtinskimtokama raspona.
Za drvene letve iji presjek odgovara iskustvenim podacima
kod razmaka rogova do 1mnije potreban raunski dokaz.
1.1.4 Lagane preke
Lagane preke treba proraunati na koncentriranu silu od 50
kp (0,5 kN) u najpovoljnijem poloaju, ako je krov prohodan
samo uz pomo staza od platica ili Ijestava.
1.2 Vertikalna pokretna optereenja za stropne ploe po
kojima se moe voziti
1.2.1 Stropovi nad podrumomu dvoritu itd.
Stropne ploe iznaddvorinih podruma i druge ploe po kojima
se kreu motorna vozila (izuzete su ploe prema odj. 6.1 tabli-
ce 1) treba proraunati najmanje prema DIN 1072, izdanje stu-
deni 1967, tablica 2, klasa mostova 6. Mimo odredbi DIN 1072
treba povrinu izvana glavne prometne povrine opteretiti
jednolikim povrinskim optereenjem p. glavne prometne
povrine.
Ako se mora raunati na tea vozila, npr. vatrogasna kola, vri-
jede optereenja prema DIN 1072, izdanje studeni 1967, tabli-
ca 2, klasa mostova 12ili 30.
Optereenje treba smatrati ne preteno statikim, ve uzeti u
rauns dinamikimkoeficijentima prema odsjeku 8.
1.2.2 Stropovi po kojima se kreu viliari
Stropove u radionicama, tvornicama, skladitima i si., na koji-
ma se kreu viliari, moraju se u skladu s pogonskimokolno-
stima dimenzionirati na optereenje viliara s odgovarajuim
teretomprema tablici 1, stupac 3 i si. 1unajnepovoljnijempo-
loaju, te jednolikimoptereenjemprema tablici 1, stupac 7, u
okolini viliara. Osimtoga treba elemente graevine prorau-
nati na jednoliko pokretno optereenje (bez dinamikog koefi-
cijenta) prema tablici 1, stupac 7, za puno optereenje i opte-
reenje pojedinih polja, ili na optereenje koje je karakteristi-
no za dotinu graevinu. Mjerodavna je najnepovoljnija
vrijednost.
U sluajuoptereenja ploe viliarom, ija je ukupna dopute-
na teina vea od 13 t treba provesti posebni dokaz prorau-
nom.
Ako postoji mogunost da se po ploi kreu viliari i motorna
vozila treba proraun provesti za nepovoljnije optereenje.
Optereenje prema tablici 1, stupac 3, treba u prorauu uvesti
ne kao preteno statiko, nego uzevi uobzir dinamike koefi-
cijete.
1.3 Helidromi na krovnim ploama
Statiki proraun helidroma na krovnimploama treba, uskla-
du s namjenom, provesti za odletnu teinu helikoptera od 2
odn. 6tona prema tablici 2. Optereenje se prenosi preko kva-
dratine dodirne povrine, uzevi u obzir i dinamike koefici-
jente, na za promatrani presjek najnepovoljnijemmjestu.
Osimtoga treba proraun provesti i za jednoliko pokretno op-
tereenje od 500kp/m
2
(5 kN/m
2
) po itavoj povrini i na poje-
dinimpoljima.
Mjerodavna je najnepovoljnija vrijednost.
Tablica 2. Helikopteri-n ormi rana optereenja
Max. doputena Normirano optere- Duljina stranice
odletna teina enje helikoptera jedne kontaktne
t Mp (kN) povrine m
2 2(20) 0,2
6 6(60) 0,3
1.4 Vertikalna pulsirajua optereenja
Ova se optereenja pojavljuju kod ljuljaki, vrtuljaka itd., vidjeti
DIN 4112; kod sportskih sprava u sportskimdvoranama, npr.
uadi za penjenje, rua i si. treba za svaku toku privrenja
ueta pretpostaviti optereenje od 200 kp (2 kN). bez dinami-
kog koeficijenta.
2 Hori zontal na pokretna optereenj a
2.1 Horizontalno optereenje na para petima i ogradama u
visini rukohvata
Horizontalne sile mogu u svojoj ravnini djelovati u bilo kojem
smjeru.
2.1.1 Kod stubita prema tablici 1, redak 4a, a kod balkona i
otvorenih kunih galerija 50 kp/m
2
(0,5 kN/m
2
). s. - 623.
STALNA OPTEREENJA
NORMIRANA OPTERENJ A DIN 1055 D. 3
2.1.2 U prostorijama za okupljanje, crkvama, kolama, kaza-
litima i kinima, zabavitima i sportskimobjektima, za tribine i
stubita prema tablici 1, redak 5a, 100kp/m. (1kN/m)
2.2 Horizontalna optereenja za postizanje dovoljne uzdu-
ne i poprene krutosti
Osimpropisanih optereenja vjetromi event. drugih horizontal-
nih sila treba zbogpostizanja dovoljne uzdune i poprene kru-
tostiu proraun uvesti i sljedea horizontalna optereenja pro-
izvoljnig smjera:
2.2.1 Kod tribina i slinih objekata za sjedenje i stajanje hori-
zontalno optereenje urazini poda veliine 1/20vertikalnogpo-
kretnog optereenja.
2.2.2 Kod skela horizontalno optereenje na visini oplate od
1/100svih vertikalnih optereenja.
2.2.3 Kod graevina ugroenih moguimprevrtanjem, koje se
nalaze unutar objekta pa nisu izloene vjetru, npr. kod ugrae-
nih slobodno stojeihsilosa, treba prepostaviti horizontalno op-
tereenje od 1/100 ukupnog optereenja uvisini teita.
2.3 Sile koenja i horizontalna optereenja dizalica i
kranskih staza
Sile koenja i horizontalna optereenja dizalica i kranskih sta-
za treba uvesti uproraun prema DIN 15018list 1 (za sada jo
nacrt) i DIN 4132 (za sada jo nacrt).
2.4 Horizontalni udari na stupove i zidove
2.4.1 Horizontalni udari na nosive stupove i zidove
2.4.1.1 Na cestama
Kod nosivihstupova i zidova (udaljnemtekstu nosivi elementi)
graevina unaseljima, a stoje na udaljenost manjoj od 1mod
rubnjaka pa sutako izloeni moguemnaletu cestovnih vozila,
treba na visini od 1,2 miznad terena pretpostaviti horizontalnu
silu, jednomusmjeru uzdune i jednomusmjeru poprene osi
nosivog elementa, i to kod istaknutih uglova 50 Mp(500 kN), a
kodostalih nosivihelemenata 25Mp(250kN). Ovo nije potreb-
no ako se moe dokazati da ispadanje nosivog elementa ne
ugroava stabilnost graevine. Za prorauntemeljenja ovo op-
tereenje ne treba uzeti uobzir.
Za nosive elemente graevina izvan naselja, koje su izloene
opasnosti od naleta cestovnih vozila, vrijedi DIN 1072, izdanje
studeni 1967, odsjeak 7.2.
2.4.1.2 Kod crpnih stanica
Za nosive elemente nadstrenica crpnih stanica koje ne lee u
podrujuprolaznog prometa, treba na visini od 1,2mpreposta-
viti horizontalnu silu od 10 Mp (100 kN) u najnepovoljnijem
smjeru, ak i ako suzatieni rubnjakom. Ovo nije potrebno ako
se moe dokazati da ispadanje nosivogelementa ne ugroava
stabilnost nadstrenice. Za proraun temelja ovo optereenje
ne treba uzeti uobzir.
2.4.1.3 U garaama, radionicama, skladitima i si.
Kod nosivih elemenata u jedno- i vieetanimgraevinama s
prostorijama ukojima je mogu promet motornihvozila ili vilia-
ra treba zbog mogunosti naleta vozila pretpostaviti horizontal-
nusilu od 10Mp(100kN) na visini od 1,2m, a za viliare na vi-
sini od 0,75 mhorizontalnu silu jednaku 5-strukoj doputenoj
ukupnoj teini prema tablici 1, stupac 1. Ako nosivi element ta
optereenja ne moe preuzeti, treba ga odgovarajuim mjera-
ma, npr. deformabilnimelinimodbojnikom, zatititi, odnosno
silu naleta reducirati na veliinu kojuelement moe preuzeti.
Za ostalo vrijedi odsj. 2.4.2i DIN 1072, izdanje studeni 1967, do-
datne odredbe uz odsjeak 7.2
2.4.2 Horizontalni udari na nenosive obodne elemente
graevine
Kod vieetanih garanih graevina treba za vanjske zidove,
unutarnje zidove svjetlarnika i si., te parapete rampi i parkirnih
paleta na visini od0,5 miznadpoda pretpostaviti horizontalno li-
nijsko optereenje od 0,2 Mp/m(2 kN/m). Ako je mogua poja-
va teretnih vozila pretpostavlja se sila od0,5Mp/m(5 kN/m) na
visini od 1,2m. Ovo vrijedi i za druge vieetane graevine uko-
jima se mogu pojaviti motorna vozila.
Uz to treba nalet vozila, naroito viliara, na zidove i parapete
sprijeiti rubnjacima, pragovima i si. visine min0,2m.
Tablica 1. Viliari - normirana vozila
1 2 3 4 5 6 7
Doputena Nominalna Stat. osovinsko opter. Srednja irina Ukupna Ukupna J ednoliko pokretno
ukupna nosivost (normirano optereenje] kolotraga irina duljina optereenje
teina P a b / (normirano
optereenje)
t t Mp (kN) m m m kp/m
2
(kN/m
2
)
2,5 0,6 2 ( 20) 0,8 1 2,4 1000(10)
3,5 1 3 ( 30) 0,8 1 2,8 1250(12,5)
7 2,5 6,5 ( 65) 1 1.2 3,4 1500(15)
13 5 12 (120) 1.2 1,5 3,6 2500 (25)
622
3. Vertikalna pokretna optereenja POKRETNA OPTEREENJA
3.1 J ednoliko raspodijeljena pokretna optereenja za krovove, meukatne konstrukcije i stubita NORMI RA NA OP T E RE E NJ A DI N i 0 5 5 D. 3
Tablica 1. J ednoliko raspodijeljena vertikalna pokretna optereenja za krovove, meukatne konstrukcije i stubita
1
2
3 4
Vrsta koritenja Vertikalno
Krovovi Stubita
pokretno
optere-
Horizontalni ili
u nagibu do
1:20
Meukatne konstrukcije Ukljuivo
podesti
i prilazi
enje
kp/m
2
(kN/m
2
)
1a Tavani koji su temeljemsvojih dimenzija presjeka samo uvjetno prohodni
100
(1)
1b Montane meukatne konstrukcije male nosivosti tijekomfaze izgradnje, po kojima se prevoze
kolica za beton kapaciteta do 100 litara
100
(1)
2a Stambene prostorije sa zadovoljavajuompoprenomraspodjelomoptereenja, npr. prema DIN 1045
150
(1.5)
2b Montane meukatne konstrukcije male nosivosti tijekomfaze izgradnje, po kojima se prevoze
150
(1.5)
3a Stambene prostorije bez zadovoljavajue poprene raspodjele optereenja
2
), npr. prema DIN 1045 i drveni
grednici. Pri daljnjemprijenosu ovog optereenja na nosive elemente graevine moe se ovo optereenje
smanjiti za 50 kp/m
2
(0,5 kN/m
2
)
3b Pri
povremenom
boravku
osoba ')
Uredske prostorije, prodavaonice do 50 m
2
tlocrtne povrine u stambenimzgradama; hodnici i tavanske
prostorije u uredskimi stambenimzgradama; bolesnike sobe i sobe za boravak u bolnicama;
staje za sitnu stoku
200
(2)
3c
Pri
povremenom
boravku
osoba ')
Montane meukatne konstrukcije male nosivosti tijekomfaze izgradnje, po kojima se prevoze
200
(2)
4a Prohodni krovo-
vi terasastih
zgrada, krovni
vrtovi, ukoliko
za njih ne dou
u obzir vea
optereenja
Balkoni i galerije iznad 10 m
2
tlocrtne povrine; gospodarski podrumi; predavaonice, uionice;
ordinacije, kuhinje i hodnici u bolnicama
U stambenim
zgradama
350
(3,5)
4b Garae i parkirne zgrade koje primaju osobna i njima slina motorna vozila ukupne teine
do 2,51, za raspone / =/0 uz /0 =3 mza ploe i /0 =5 mza grede. Za raspone / </0
treba navedeno pokretno optereenje u stupcu 4 pomnoiti s faktoroml0 1 /, ali ne veimod 1,43;
ovaj faktor pri uvoenju optereenja u stupove ili zidove ne treba uzeti u obzir
350
(3,5)
5a Balkoni, galerije i otvorene loe do 10 m
2
tlocrtne povrine; podrumi posebne namjene,
npr. podrumi za ugljen
5b
Helidromi
(koncentrirane
sile vidjeti
Prostorije za skupove u javnimzgradama, npr. crkve,kazaline i kino dvorane, plesne i sportske
dvorane; tribine s fiksnimsjedalima; hodnici prema predavaonicama i uionicama; izlobene i
prodajne prostorije, trgovine i robne kue, knjinice, arhivi; prostorije za spise ukoliko odredbe iz
DIN 1055 list 1 ne daju vee vrijednosti; ugostiteljski objekti, velike kuhinje, klaonice, pekarnice;
tvornice i radionice s lakimpogonom; stropovi dvorinih podruma koji nisu dostupni vozilima;
predprostori; staje za krupnu stoku
U javnim
zgradama
prema
stupcu 2,
redak 5b, 4b
500
(5)
5c
odsjeak 6.4)
Privozi i rampe u garaama i parkirnimzgradama koje primaju osobna i njima slina motorna vozila
ukupne teine do 2,5 t; za uvoenje u stupove ili zidove moe se ovo optereenje smanjiti na
350 kp/m
2
(3,5 kN/m
2
)
6 Tribine bez fiksnih sjedita; radionice, tvornice i skladita, ukoliko ne treba primijeniti vee optereenje
prema retcima 7a do 7f
750
(7,5)
7a 1000
(10)
7b Radionice, tvornice i skladita s tekimpogonom, npr. upotrebomviliara (vidjeti odsj. 1.2). Pokretno
optereenje treba odrediti za svaki pojedinani sluaj. Ako se radi o jednoliko raspodijeljenomoptereenju
preporuuje se primijeniti gradaciju prema stupcu 4. Ako to optereenje uglavnomslui kao zamjensko
optereenje za velika koncentrirana optereenja (npr. za teke strojeve), ono se uz doputenje graevinske
inspekcije moe za glavne nosae i stupove postupno smanjivati, ukoliko zamjensko optereenje po
cjelokupnoj povrini promatranog elementa graevine bitno premauje stvarno optereenje koje e na
toj povrini djelovati, takoer i tijekommontae ili demontae strojeva.
1250
(12,5)
7c
Radionice, tvornice i skladita s tekimpogonom, npr. upotrebomviliara (vidjeti odsj. 1.2). Pokretno
1500
(15)
7d
2000
(20)
7e
toj povrini djelovati, takoer i tijekommontae ili demontae strojeva. 2500
(25)
7f 3000
(30)
1)
Uz ovo pokretnoo optereenje ne treba uzeti u obzir teinu snijega i pritisak vjetra; treba meutimrazmotriti sisajue djelovanje vjetra.
2)
Za stanje tijekomugradbe treba dimenzioniranje provesti za utjecaj koncentrirane sile od 100 kp (1kN) u najnepovoljnijempoloaju, ukoliko jednoliko
optereenje od 200 kp/m
2
(2 kN/m
2
) nije nepovoljnije. irina rasprostiranja koncentrirane sile smatra se jednakomirini ploe. Uz irinu rasprostiranja
od min. 0,5 mpotreban je proraun za koncentriranu silu samo za raspone do 2 m.
Tablica 2. Oblici i smanjenje vrijednosti za pokretno optereenje elemenata graevine koji preuzimaju optereenje od vie nego tri potpune etae,
uz isto pokretno optereenje na svimetaama
Broj etaa 1 2 3
*
8 10 11 12
Stambene zgrade itd. prema a)
1 Odbici u % 0 0 0 20 40 60 80 80 80 40 40 40
2 koeficijent smanjenja a 1 1 1 0,95 0,88 0,8 0,71 0,65 0,6 0,6 0,6 0,6
Radionice itd. prema b)
3 Odbici u % 0 0 0 10 20 30 40 40 40 20 20 20
4 koeficijent smanjenja a 1 1 1 0,98 0,94 0,9 0,86 0,83 0,8 0,8 0,8 0,8
Za proraun elemenata graevine, koji preuzimaju optereenje od vie nego tri pune etae, smije se za preuzimanje pokretnog optereenja balkona i galerija svih etaa vri-
jednost od 350 kp/m
2
(3,5 kN/m
2
) odn. 500 kp/m
2
(5 kN/m
2
) prema odsj. 3.1, tab.1, reducirati na 150 kp/m
2
(1,5 kN/m
2
).
4. Smanjenje pokretnog optereenja
Kod prorauna elemenata graevine koji preuzimaju optereenje od vie nego tri pune etae, kao
to su stupovi, podvlake, zidni stupovi, temeljni zidovi i si., te pri proraunu optereenja na te-
meljno tlo smije se ukupno pokretno optereenje, kao zbroj pokretnih optereenja etaa, reduci-
rati prema sljedeimpravilima. Kod radionica s tekimpogonom, spremita i skladita takva re-
dukcija optereenja nije doputena.
Pokretna optereenja koja djeluju na tri najoptereenije etae treba u raun uvesti u punomiz-
nosu. Za preostale etae, u sluaju razliitog optereenja poredano po padajuemnizu, moe se
odbijati odreeni postotak u rastuemnizu. Taj postotak iznosi:
a) Za stambene, uredske i poslovne zgrade od 20% do najvee vrijednosti od 80%;
b) za radionice s lakimpogonomi robne kue (trgovake zgrade) i za zgrade koje djelomino
slue kao radionice ili robne kue 10% do najvie 40%.
Smanjenje ukupnog pokretnog optereenja koje otpada na element graevine ne smije za
objekte pod a) prijei 40%, a za objekte pod b) 20%.
Ako su pokretna optereenja pojedinih etaa jednaka, primjenjuju se u % navedeni odbici nave-
deni u retcima 1 i 3 tab. 2, i koeficijenti smanjenja a navedeni u retcima 2 i 4, koji se odnose na
ukupno pokretno optereenje(a je odnos pokretnog optereenja koje treba uvesti u proraun pre-
ma ukupnompokretnomoptereenju).
623
POPIS LITERATURE
Objanjenja kratica za navedene asopise
Mjesto izdanja
New York 28, N. Y West 57th Street
Westminster, London SW 1, Queen Anne's Gate 9- 13
New York, N. Y., 119 West 40th Street
Helsinki, Ainogatan 3, Konsthallen
Stuttgart, Hauptsttter Str. 87
Stuttgart, Postfach 30 81
vorm. Saarbrcken
Walluf, AmKingenweg 4
vorm. Berlin
Mnchen, Streitfeldstr. 35
Berlin, Schlterstr. 42
Darmstadt, Postfach 42 07
Milano, via fratelli Bressan 2
Bonn, Ippendorfer Allee 14 b
Stuttgart, Schrempfstr. 8- 10
Stuttgart, Postfach 106012
Gtersloh, Carl-Bertelsmann-Str. 270
Dsseldorf, Fllenbachstr. 6
Bonn, Argelandstr. 47
Schorndorf, Steinwasenstr 6- 8
Mnchen, Rosenheimer Str 145
New York 11, East 44th Street
vorm. Stuttgart
Dsseldorf, Postfach 17 02 35
vorm. Mnchen
Gtersloh, Carl-Bertelsmann-Str. 270
Dsseldorf, Carl-Recke-Str. 84
vorm. Berlin
Freiburg/Br., Maximilianstr 5
vorm. Berlin
Hannover, AmSchiffgraben 43
Leinfelden-Echterdingen, Fasanenweg 18
Mnchen, Franz-J osef-Str. 9
Hamburg, Warburgstr. 50
Milano, via fratelli Bressan 2
Leinfelden-Echterdingen, Ernst-Mey-Str. 8
Izdava
Mjesto i godina izdanja/
ili asopis
AF =Architectural Form
AJ =Architectural Review
AR =Architectural Record . . . .
ArK =Arkitekten
AW =Architektur und Wohnform
AWW =Architektur und Wohnwelt
B =Bau
BBauBI =Bundesbaublatt
Bg =Baugilde . . .
Bm =Baumeister
Bw =Bauwelt
Bz =Das Bauzentrum .
Cu =Die Kche (Lambiente Cucina)
DA =Der Architekt (BDA)
DAB =Deutsches Architektenblatt
db =Deutsche Bauzeitung
DBZ =Deutsche Bauzeitschrift . . .
EGH =Informationsdienst Holz
d-extrakt =Informationsdienst fr neuzeitliches Bauen
Gf =Glasform
Gl =Gesundheitsingenieur
In =Interiors
MB =Moderne Bauformen
SBF =Sport +Bder +Freizeit-Bauten
SHE =Stein - Holz - Eisen .
TAB =Technik am Bau
VDI =V.D.I. Zeitschrift .
WMB =Wasmuths Monatshefte fr Baukunst und Stdtebau
WA =Wettbewerb Aktuell
ZB =Zentralblatt der Bauverwaltung
ZI =Zentralblatt fr Industriebau
AIT =Architektur Innenarchitektur Techn. Ausbau,
bis 1979 Architektur und Wohnwelt"
Detail =Architektur und Baudetail
Huser =Magazin fr Internationales Wohnen
II Bagno =Das Bad
bba =Bau - Beratung - Architektur
Stranica Autor Naslov
12- 17
19- 20
24
28
29
33
Schneider, H. J .
Dt. Verein des Gas- und
Wasserfaches e.V. Eschborn
Flotow, P v., Leiermann, H.
Hebgen
Drer, A.
Le Corbusier
Mssel, E.
Zelsing, A. v.
Bochenek, J .
Boesinger, W.
J ones, V.
RWE
Frank, W.
Grandjean, Etienne
Fuchs, Gnther
Eisenschink, Alfred
Lutz +J enisch +Klopfe +
Freymuth +Krampf
Krusche +Althaus +Gabriel
Arwed, Tomm
Buss, Harald
Handbuch - Sanitrtechnik
Techn. Regeln fr Gas-Installation
Gas-Installationsdetails
Sicheres Haus
4 Bcher von menschlichen Proportionen
Der Modulor
Die Proportionen in Antike .
Pentagramm, Deutsche Vierteljahresschrift
Neue Lehre von den Proportionen des menschlichen Krpers
aus einembisher unbekannt gebliebenen, die Natur und Kunst
durchdringenden morphologischen Gesetz
Canon aller menschlichen Gestalten und Tiere
Le Corbusier Oevre complete 1938-1946 (Le Modulor)
Neufert Architect's Data
RWE Handbuch, Techn. Ausbau
Raumklima und thermische Behaglichkeit
Berichte aus der Bauforschung, Heft Nr 104
Wohnphysiologie - Kap. 6 Raumklima
Kleine Raumklimatologie
Falsch geheizt Ist halb gestorben
Lehrbuch der Bauphysik
kologisches Bauen
kologisch Planen und Bauen
Aktuelles Tabellenhandbuch Feuchte, Wrme, Schall
Vogel, Wrzburg, 1979
DVGW-TRGI 1986
Ruhrgas AG, Essen, 1990
Vieweg, Wiesbaden, 1980
Nrnberg, 1528
Paris, 1953
Mnchen, 1926
Stuttgart, 1868
Leipzig, 1854
Berlin, 1885
Zrich, 1946
Collins, London, 1980
Energie Vlg., Heidelberg, 1995
Ernst +Sohn, Dsseldorf,
1975
Architektur-Vlg., Artemis,
Zrich, 1973
Privatdruck, 1970
Resch, 3. Aufl. 1989
Teubner, Stuttgart, 1985
Bauverlag, Wiesbaden, 1982
Weka Vlg., Kissing, 1987
624
POPIS LITERATURE
Izdava
ili asopis
34
35- 36
Drer, A.
Ottel, R.
Beton-Verlag
Buch der Messungen
Baubiologische Standortfaktoren
Wohnen in Betonbauten
Luftelektrische Felder in umbauten Rumen und im Freien
Weitere Untersuchungen ber luftelektrische Felder in Gebuden
Weilbier, R.
51 - 58 Werner, Pastor, Mller
Bauer, Walter
Lochner
Lohmann
Methfessel
Vygen
Winkler, W.
Mantscheff
Hoffmann, Kremer
Rsel
Franke, Portz
Glatzel, Hoffmann, Frikell
Gaeb
Schwarz
Aita, Veit, Schilchegger
Rsel
Frommhold, Hasenjger
BGB
Verdingungsordnung fr Bauleistungen (VOB)
Teil A: Allgemeine Bestimmungen fr die Vergabe von
Bauleistungen DIN 1960
Teil B: Allgemeine Vertragsbedingungen fr die Ausfhrung von
Bauleistungen DIN 1961
Teil C: Allgemeine technische Vorschriften
Baupreisbuch - 5 Bnde - Baustoffbedarf und Zeitaufwand -
Preise und Preisvergleiche
Lexikon des Baurechts
Einfhrung in das Recht der BRD
Das private Baurecht
Vertragsrecht, Bd. 2, Verpflichtungsvertrge
Vertragsrecht
Bauvertragsrecht nach VOB und BGB
VOB Verdingungsordnung fr Bauleistungen
Einfhrung in die Baubetriebslehre, Bd. 1 +2
Zahlentafeln fr den Baubetrieb
Stichwort AVA, Bd. 1, Verfahren
Handbuch fr die Baupraxis
Unwirksame Bauvertragsklauseln nach demAGB-Gesetz
Anwenderhandbuch
Daten und Informationsverarbeitung in Planung und Steuerung
von Bauprojekten
Planungs- und Bauablauf - die Steuerung bauwirtschaftlicher
und baubetrieblicher Prozesse
Baumanagement, Grundlagen, Technik, Praxis
Wohnungsbau Normen
Brgerliches Gesetzbuch
Arnheim, 1640
DBZ 4/80
Beton-Verlag, Dsseldorf, 1976
Inform. Zentrum Bonn Machen Baustoffe krank? Kln, 1975
Reiter, R. Luftel. Raumklima Fraunhofer Gesellschaft,
Garmisch Partenkirchen
Ltz, K.E. Willst Du gesund wohnen Biberach, 1975
Palm, H. Das gesunde Haus Dettingen, 1975
Endrs, R. Das gestrte Strahlungsfeld ber Grundwasserstrmungen Eberbach, 1970
38 Maertens Der optische Mastab Berlin, 1884
39 Frieling/Auer Mensch +Farbe +Raum Mnchen, 1956
Renner, P Ordnung und Harmonie der Farbe Ravensburg, 1947
40- 43 Freckmann, K. Proportionen in der Architektur Mnchen, 1965
Scholefield, P H. The theory of proportion in Architecture Cambridge, 1958
Thiersch, H. Als Architekt und Forscher Mnchen, 1923
Wolf, 0. Tempelmae Wien, 1932
Boesianer, W. Le Corbusier, oeuvre complte 1938-1946 (Le Modulor, S. 170ff.) Zrich, 1946
Portmann, D. Elementiertes Bauen DBZ 11/83
Neufert, E. Bauordnungslehre BOL Ullstein, Berlin, 1961
Moessel, E. Die Proportion in Antike und Mittelalter Urformen des Raumes
als Grundlagen der Formgestaltung
Mnchen, 1926
Fischer, Th. Zwei Vortrge ber Proportionen Berlin, 1934
Boehm, 0. Von geheimnisvollen Maen, Zahlen und Zeichen Leipzig, 1929
Le Corbusier Der Modulor Stuttgart, 1953
44 Violet-Ie-Duc, E. Histoire de l'habitation humaine Paris 1875
Violet-Ie-Duc, E. Histoire d'une maison Paris 1873
Uhde, C. Die Konstruktion und die Kunstformen der Architektur Berlin 1903
Wersin, W. v. Ewige Formen", ein Vortrag mit Bildern Bm S. 143 ff., 1932
46 J oedicke, J . Schalenbau Stuttgart
Otto, F Das hngende Dach Berlin, 1954
49 Neufert, E. Der Auftrag ist erteilt Bw 10/33
Beuth Verlag GmbH, Berlin, 1958
Beuth Verlag GmbH, Berlin,
1948-1951
C. H Beck Verlag, Mnchen,
1988
C.H. Beck Verlag, Mnchen,
1987
C.H. Beck Verlag, Mnchen, 1983
Kohlhammer Verlag, Studien-
bcher, Stuttgart, 1978
Kohlhammer Verlag, Stuttgart,
1977
Bauverlag GmbH, Wiesbaden/
Berlin, 1984
Werner Verlag, Dsseldorf, 1985
Teubner Verlag, Stuttgart, 1986
Bauverlag GmbH, Wiesbaden/
Berlin, 1986
Werner Verlag, Dsseldorf, 1985
Verbnde der Bauwirtschaft,
Hessen, 1986
Beuth Verlag GmbH, Berlin/Kln,
1985
Ernst &Sohn, Berlin, 1988
Springer Verlag, Wien, 1976
Springer Verlag, Wien, 1976
Werner Verlag, Dsseldorf,
1988
Beck Texte imDTV, Mnchen,
1987
625
POPIS LITERATURE
Izdava
ili asopis
51 - 58
62- 63
67
68
69- 71
78
79
82- 83
84- 85
92- 95
96
97
98
VOB
VOB im Bild
Neufert, Rsel
Boemke, K.
Kerschkamp, Portmann
Simmer, K.
Freihart, G.
Muhs, H.
Wendehorst, Muth
Muth
Drreberg, H.
Mhrlein, K.
Meuth
Schrg, E.
Sleeper, H. R.
Sweet's Catalogue file
Ghring, O.
Fonrobert, F
Fhrer, W.
Hempel, G.
Kress, F
Kullmann, H.
Stoy, W.
Willie, F
A.C.D.A.
Deutsches Kupfer Institut
Fritz Rbbert
Fingerhut, P
VDD
Flotow, P v.
Halsband, G.
Langer, A.
Liersch, W.
Mhrlein, K.
Muth, W.
Neufert, E.
Schumacher, R.
Zentralverband
Dachdeckerhandwerk
Zimmermann, S.
d-extrakt
Dt. Dachgrtnerverband e.V.
Leca Deutschland GmbH
re-natur GmbH
Tritthard, J .
Minke, G.
Stromeyer, P
BM f Raumordnung
Preussag AG
Chastin, Franois,
Forster, Norman
Schmitz, H. C. (Hg.)
Beratungsstelle fr Stahl-
verwendung (Hg.)
Verdingungsordnung fr Bauleistungen
Verdingungsordnung fr Bauleistungen ImBild
Bauzeitplanung
Standardleistungsbcher fr das Bauwesen
Die Anwendung der Modulordnung
Erluterung zu DIN 18000 Modulordnung im Bauwesen"
Grundbau
Einflu der Baugrundelastizitt
Die Lagerungsdichte des Untergrunds als Voraussetzung fr
die Grndung des Bauwerks
Erd- und Grundbau
Drnung erdberhrter Bauteile
Offene Kamine
Offene Kamine und Bestimmungen
Time Saver Standards
Offene Kamine
Offener Kamin zieht nicht
Der Einflu des Windes auf den Kaminzug
Offene Kamine
Building standards
J edes J ahr neu
Technik des Schornsteins
Mllwurfanlagen
Schornsteine
Schornsteine
Grundzge des Holzbaues im Hochbau
Holzkonstruktion
Freigespannte Holzbinder
100 Knotenpunkte
Der praktische Zimmerer
Holz im Bauwesen
Der Holzbau
Statische .. Kehlbalkendaches
Copper Roofing
Kupfer Dachdeckung
Kupfer, Planen, Gestalten, Verarbeiten
Altdeutsche Schieferdeckung
Dcher, Dachdeckungen
Anschlsse, Abschlsse, Durchdringungen und Dehnungsfugen
bei bituminsen Dachdichtungen
Dachdetails (Metalldcher)
Dachdeckung auf verz. Stahlblech
Flachdcher
Konstruktive Hinweise zumgeneigten Dach
Entwsserung von Flachdchern
Drnung von erdberschtteten Decken
Das Flachdach
Zubehr fr gedichtete Flachdcher mit nichtgenutzter
Oberflche
Fachregeln des Dachdeckerhandwerks
Flachdachabdichtung und Wrmedmmung
Welches Dach erhlt mein Haus
Grne Dcher - Gesunde Dcher - Dachgrtnerrichtlinien
Firmeninformation
Firmeninformation
Textiles Bauen
Textiles Bauen
Textiles Bauen
Bauten des Bundes 1965-1980
Das Stahlbau-Dach - Olympia 1972
Beispielhafte Bauten
Industriearchitektur in Europa, Constructa-Preis 86
Stahl und Form: Acht Sporthallen - Entwicklung und Vergleich.
Arch. Behnisch u. Partner
Bauen mit Stahl
Beuth Verlag GmbH, Berlin/Kln,
1988
Bauverlag GmbH, Wiesbaden,
1988
DBZ 7/79
Beuth Verlag GmbH, Berlin, 5/84
Teubner, Stuttgart, 1994
DBZ 7/59
Berlin, 1959
Teubner, Stuttgart
Eigenverlag Muth, Karlsruhe
DBZ 4/64, 2/65
DBZ 5/80
New York, 1950
DAB 10/80
DAB 6/80
Sonderdruck aus Berufsarbeit
und Wissen", 5 +6/34
Bm 3/64
New York, 1955
New York, N.Y
DBZ 2/65
DBZ 2/65
DBZ 8/72
Wien, 1950
Berlin, 1948
DBZ 3/78
Herrenalp
Herrenalp, 1949
Ravensburg, 1940
DBZ 10/63, 1/64
Berlin, 1941
DBZ 12/54, 3/55
London, 1959
Berlin, 1956
KM, Osnabrck, 1999
Bochum, 1959
DBZ 12/65
Frankfurt/M., 1979
Stuttgart, 1964
DBZ 12/54
DBZ 3/68
DAB 2/79
DAB 9/80
DBZ 5/77
Bg S. 667, 1934
DAB 6/80
Berlin, 1952
DAB 3/79
Bonn, 1979, Heft 1- 9
Baden-Baden, 1985
Halstenbeck
Ruhwinkel-Wankendorf
DAB, 1/2000
DBZ, 12/74
bba-lnformation, 12/81
Karlsruhe, 1980
Hannover, 1972
Deutsche Verlagsanstalt,
Stuttgart, 1987
Quadrato, Braunschweig, 1986
Dsseldorf, 1984
DAB 2/1983
626
POPIS LITERATURE
Izdava
ili asopis
99
100
101
102
105- 108
109
110
111
112
113
114
116- 122
123- 130
131 - 133
135- 138
139- 140
143- 151
153- 160
162- 174
Mengeringhausen, M., Dr
Ing.
Scan Space
Scan Space
Mengeringhausen, M., Dr
Ing.
Krupp Montai,
Heinze
Ruhrgas AG Essen
VbF
TRbF
Rhein. Braunkohlenwerke AG
Blind, H.
Mosonyi, E.
Press, H.
Schaefer, H.
Siervo, F de, Leva, L. de
DIN 1080 T 7
DIN 4320
DIN 19752
Ohlwein, Klaus
G. Moenes
Marshall, F
Zentralverband
Maake-Eckert
Trmper, G., Overath, D.
Fibier, M.
Arbeitsstttenrichtlinien
Vereinigte Glaswerke GmbH
Bauglasindustrie GmbH
Gerresheimer Glas AG
Fachglas AG
Rhm GmbH
Fischer, U.
Paulisch, A., Reichel, B.
BM f. Raumordnung,
Bauwesen und Stdtebau
Dt. Norm Normenausschu
Lichttechnik
Tonne, F
Becker, D., Epsen
Redaktionsteam d. Klaus
Esser KG
Eckstein, R.
Rhein.-Westflische
Energie AG
MERO-Konstruktions-Atlas
Komposition im Raum
Information der Fa. Scan Space
MERO-Konstruktionsatlas
Kompositionen im Raum
Deutsche Bauzeitung
Information der Krupp Stahlbau
KEBA, Information der Arn. Georg AG
Scan Space, Information der Hansen Consult GmbH
Neubau, Modernisierung, Sanierung
Gas-Installationsdetails
Heizungsanlagenverordnung-HeizanIVO DIN 4701,4108,4755
Verordnung ber Anlagen zur Lagerung, Abfllung und
Befrderung brennbarer Flssigkeiten VbF
Techn. Regeln fr brennbare Flssigkeiten
Planungshinweise
Wasserbauten aus Beton, S. 331 - 397
Wasserkraftwerke, T 1 (Niederdruckanlagen), T 2 (Hochdruck-
anlagen, Kleinkraftwerke, Pumpspeicheranlagen)
Wasserkraftwerke
VDI-Handbuch Energietechnik (Lexikon)
Modern trends in selecting and designing Pelton turbines
Modern trends in selecting and designing Francis turbines
Modern trends in selecting and designing Kaplan turbines
Modern trends in selecting and designing reversible Francis
pump-turbines
Begriffe, Formelzeichen und Einheiten im Bauingenieurwesen -
Wasserwesen
Wasserturbinen. Benennungen nach der Wirkungsweise und nach
der Bauweise
Wasserkraftanlagen. Regeln fr Planung und Betrieb
Das Sonnenhaus von nebenan
Das Energieproblem oder die Abrstung im Bauen
Raumklima unter Glas
Techn. Leitfaden Glas am Bau
Sanitr Heizung Klima
Pohlmann Taschenbuch fr Kltetechniker
Wrmeschutzverordnung-WrmeschutzV
DIN 4109
Krperschall, Raumakustik
Innerer und uerer Blitzschutz
Knstliche Beleuchtung
Glaskatalog
Glaskatalog
Glassteinarchitektur Techn. Handbuch
Glaskatalog
Plexiglas
Tageslicht
Heizen mit Umgebungsenergie
Bau- und Wohnforschung, Handbuch Passive Nutzung der
Solarenergie
Tageslicht in Innenrumen
Besser Bauen
Tageslicht +Architektur
Wie hell ist hell?
Tageslicht, Entwurfskriterien und architektonische Formgebung
RWE Bau-Handbuch 11. Ausgabe
Wrzburg, 1977
Bertelsmann Fachzeitschriften
GmbH, 1983
Scan Space, Dsseldorf
MERO-Wrzburg, 1977
Bertelsmann Fachzeitschriften
GmbH, 1983
db 4/89, Stuttgart
Hannover
Neuwied
Dsseldorf
Celle, 1978
Essen
Kln, 1989
Ernst & Sohn, Berlin, 1987
VDI-Verlag, Dsseldorf, 1966
Ernst & Sohn, Berlin, 1967
VDI-Vlg., Dsseldorf, 1991
WaterPower and Dam Con-
struction 30 (1978) H. 12,
S. 40 - 47
struction 28, 1976, H. 8,
S. 28- 35
struction 29, 1977, H. 12,
S. 51 - 56
struction 32, 1980, H. 5,
S. 33- 42
BDA, Der Architekt", 1989
DBZ 7/86
Vegla GmbH, Aachen
St. Augustin
C. F Mller, Karlsruhe
1994
Odenthal
DBZ 8/80
'ASR7/3, 1979
Aachen
Schmelz
Dsseldorf
Gelsenkirchen
Darmstadt
R. Mller, Kln, 1982
Dt. Consulting Vlg., Essen, 1980
H. Fuck, Koblenz, 1984
K. Hofmann, Stuttgart, 1954
C. F Mller, Karlsruhe, 1986
K. Esser KG, Dsseldorf, 1970
Vorlesungsmanuskript,
TH Darmstadt, 1988/89
Energie Verlag, Heidelberg, 1995
627
POPIS LITERATURE
Izdavac
ili casopis
162- 174 Lutz, P., J enisch, R., Lehrbuch der Bauphysik Teubner, Stuttgart, 1985
Klopfer, H., Freymuth, H.,
Krampf, L.
Schild, E., Casselmann, H., Bauphysik, Planung und Anwendung 3. Aufl., Vieweg, Braunschweig,
Dahmen, G. 1982
Slesin, S,, Cliff, S., J apanese Style Thames +Hudson, London,
Rozenstroch, D. 1987
Hofmann, H. Licht im Museum Bauwelt, Berlin, 20/21/1985
Schepp, M., Schirmer, H. Das Klima sterreichs, der BRD, der DDR und der Schweiz Schweizer metereol. Zentral-
Arbeitsbericht anstalt Nr., Zrich, 1973
Schmitt, H. Hochbaukonstruktion C. Bertelsmann, Dsseldorf, 1974
Bartenbach, C., Klingler, M. Lenken und Spiegeln Werk, Bauen +Wohnen 12/87,
Zrich
Rastorfer, D. 13 Projects by Gunnar Birkerts Architectural Record, 3/87,
New York
Fleig, Karl, Editor AlvarAalto, Bd. 2, 1963- 1970 Vgl. f. Architektur, 1984
2. Aufl., Artemis, Zrich
Eckhout, M. Der Schall imSaal (Konzertsaal mit TL in der ALTEN BRSE", Bauwelt, H. 13. Mai 1990, Berlin
Amsterdam)
Eckstein, R. Projekte TH Darmstadt, 1989
Weber, H. O Arbeitsstttenverord nu ng C. Heymanns, Kln, Berlin,
Bonn, Mnchen, 3. berarb.
Auflage, 1983
175- 176 Palz, W., Kommission der Atlas ber die Sonneneinstrahlung Europas, Bd. I TV Rheinland, Kln, 1990
Europischen Gemeinschaft
Recknagel, Sprenger, E. (Hg.) Taschenbuch fr Heizung und Klimatechnik R. Oldenbourg, Wien, 1977
Wachen berger, H. u. M. Mit der Sonne bauen. Anwendung passiver Sonnenenergie Callwey, Mnchen, 1983
U. Bossel Solentec Report, Klimadaten Europas. Planungsunterlagen fr die Solentec GmbH, Adelebsen,
Sonnenenergienutzung 1979
Inform. Erdgasheizung Essen Faustwerte K. Krmer, Stuttgart, 1987
Krte, W. Deutsche Darstellung und Umrechnung auf hiesige Verhltnisse Bauformen S. 531 - 540, 1932
der Sonnentafeln von H. Fisher
180 Meyer-Bohe, W. Sonnenschutz DBZ 7/87
Houghton E. L. Windforces on Buildings a. Struktures New York, 1976
185 - Verordnung ber Aufzugsanlagen - AufzV 1988
Tutt, P +Adler, D. Window Cleaning New Metrie Handbook Verlag Butterworth Arch.,
London, 1979
188- 189 Reitmayer, V. Holztren und Holztore J . Hofmann, Stuttgart, 1979
191 - 192 Adarma Gebude- und Gelndesicherung Mnchen, 1979
Hebgen, H. Sicheres Haus Vieweg, Braunschweig, 1980
Bielmeyer, Riehle Planung von Tren und Toren DAB 4/86
194 - Treppenarten DAB 6/86
199 Meyer-Bohe, W. Transportsysteme im Hochbau DBZ 9/84
206- 213 Forschungsgesellschaft fr Straen, Radwege FGSV Verlag, Kln, 1985, 1986
das Straenverkehrswesen
Hawlitzeck, Rhein. Straen- Autobahnen Euskirchen
bauamt
Prinz, D. Stdtebau Band 1 +2 Kohlhammer, Stuttgart, 1987
214 Forschungsgesellschaft fr Straenbahn - Bau- und Betriebsordnung (BOStrab) (RAS-O) FGSV Verlag, Kln, 1965
das Straenwesen
217 Prinz, D. Stdtebau Band 1 +2 Kohlhammer, Stuttgart, 1987
219 Henjes, K. Holz am Bau DBZ 7/68
222- 223 Brandecker, H. Gestaltung von Bschungen Salzburg
224- 230 Kreuter, M. L. Der Biogarten BLV, Mnchen
De Haas Marktobstanbau Mnchen
235 Kappler, H. P Das private Schwimmbad Bauverlag, Wiesbaden, 1986
242- 252 Arbeitsgemeinschaft Die moderne Kche e.V. Darmstadt
RWE Energie Bauhandbuch technischer Ausbau Energie Verlag, Heidelberg, 1995
255- 260 Neufert, P +Neff, L. Gestaltung, Haus Wohnung Garten Vieweg, Wiesbaden, 1995
261 - 262 Kappler, H. P Das private Schwimmbad Bauverlag, Wiesbaden, 1986
264- 265 Firma Miele Wscherei/Waschanlagen Gtersloh
270 Arbeitsgemeinschaft Holz e.V. Holzhausbau Dsseldorf
272- 275 Prinz, D. Stdtebau Kohlhammer, Stuttgart, 1987
295 Ludes, M. Huser mit Gangerschlieung DBZ 9/78
296 - Terrassenhuser DBZ 2/68
W.+T Meyer-Bohe Bauten fr Schulungen Tagungen Kongresse A. Koch,
Leinfelden Echterdingen, 1985
297- 298 BM f Raumordnung und Bautechnische Grundstze fr Schutzrume Bonn
Stdtebau
299- 303 Rau, O., Braune, V Der Altbau A. Koch, Leinfelden, 1985
628
POPIS LITERATURE
Izdava
Erscheinungsort und -jhr/
oder Zeitschrift
304 - 306 Wolff, Arnold
Krings +Rott +Hbner +
Knzer +Gerhards +
Siegmund
Kliem, A.
Schmitt +Vogel +
Wedekind
Bensemann, K.-H.
307- 315 Maass, J .
Heinze GmbH
Anders, G. +Eisner, G.
Ottel, R.
Schmittmann +Haas +Diez
Anders, G. +Eisner, G.
Ottel, R.
Schmittmann +Haas +Diez
316- 320
323 - 326
327
328 Land NRW
331 - 336 Schweigier, P
Hfler +Kandel
Banghard, A.
Arbeitsgruppe Bibliotheksplan
Baden-Wrttemberg
Fuhlrott, R. +J opp, K.
Henning, Wolfram
Metealf, Keyes D.
Ramcke, R.
Thompson, G.
337 - 359 Puell, Richard
J oedicke, J rgen
Sieverts, Ernst
Henkel, AG
Gottschalk, Ottomar
Sieverts, Ernst
Gottschalk, Ottomar
Fuchs, Wolfram
Puffert, Maren +Steiner,
Bernhard
Sieverts, Ernst
Duffy, Eley, Giffone,
Worthington
van der Rohe, Ludwig Mies
Kahl, Eberhard
Ehrke, Rainer
Reuter, Fritz
Ahrens, Gnther
Sieverts, Ernst
Volpert, Walter
Fuhrmann, Peter
Das sthlerne Geheimnis des Klner Doms,
Stahlbauten in Kln und Umgebung'
Kln Hauptbahnhof und seine Bahnsteige
Sanierung der Halle Mnsterland in Mnster
Sanierungen
Weitgespannte Stahlkonstruktion berbrckt Betriebsgebude
Terrassenhuser am Hang
Institut fr Schulbau RWTH
Schulen
Schulzentren
Schulen Beispiele
Groraum im Schulbau
Groraum im Schulbau
Flexibilitt im Schulbau
Planung und Nutzung eines Schulgroraums
Groraum im Schulbau
Groraum im Schulbau
Flexibilitt im Schulbau
Planung und Nutzung eines Schulgroraums
Hochschulen
Mensa-Bauten
Laboratorium
Kindertagessttte
Spielen
Einrichtung und techn. Ausstattung von Bibliotheken
Hochschulbibliotheken
Gebudeanalysen zur Funktionskontrolle
Gesamtplan fr das wissenschaftliche Bibliothekswesen
DIN Fachbericht 13
Bibliotheksbau in Deutschland von 1973-1980
Bilbliotheksbau in der Bundesrepublik Deutschland 1968-1983.
Bibliotheken '93. Strukturen - Aufgaben - Positionen
Bibliotheksbau: Kompendium zum Planungs- und Bauproze
Planning Academic and Research Library Buildings. 2nd ed.
Die Prsentation der ffentl. Bibliothek 2
,Die Kinderbibliothek'
Die Prsentation der ffentl. Bibliothek 3
.Architektur und Ausstattung'
Planning and Design of Library Buildings
Die Dritte Alternative?
Brobauten
Brohaus- und Verwaltungsbau
Tendenz heute: VomGroraumzum Individualraum
Seminarbericht vom21 Apr. 1989, .Brosanierung in der Praxis'
Verwaltungsbau fr die 90er J ahre
Probleme der Reversibilitt
Neue Kriterien fr Verwaltungsgebude
Das Kombi-Bro
Acht Prfungen
Bro der Zukunft
ORBIT 2-Study on Organizations, Buildings and Information
Technology Northwalk
Zeitschrift G
Gebudestrukturen des Brobaues
Natrlich klimatisieren
Luft- und Lichttechnik
Das Brogebude im Wandel
Aktueller Stand der Planung von Broarbeitspltzen
Psychologie des EDV-Arbeitsplatzes
Wolkenkratzer in den USA
Aufzugsanlagen
Deutscher Stahlbauverband,
Kln
Die Bundesbahn 6/87
Bauingenieur 58/83
DBZ 3/89, Archiv DSTV.
Baumeister 6/86
Bauingenieur 9/89, Archiv
DSTV
DBZ 5/75
Aachen
Celle
Gf4/79
Gf 4/79
DBZ 2/71
DBZ 5/73
DBZ 1/76
DBZ 10/79
DBZ 2/71
DBZ 5/73
DBZ 1 /76
DBZ 10/79
DBZ 1/68, 7/72, 6/76, 5/78
DBZ 10/80
DBZ 5/73, 10/76
DBZ 2/76
Dsseldorf, 1985
Reichert, Wiesbaden, 1977
Sauer, Mnchen, 1984
Berlin, 1986
Mnchen, 1973
Gtersloh, 1980
Klostermann, Frankfurt/M., 1983
Deutsches Bibliotheksinstitut,
Berlin, 1994
Deutsches Bibliotheksinstitut,
Berlin, 1994
ALA, Chicago, London, 1985
Berlin, 1982
Berlin, 1982
London/New York, 1977
Bauwelt 6/91
Stuttgart, 1962
Stuttgart, 1980, Baumeister
10/1985
Baumeister 10/1985
1989
DBZ 3/89
Der Architekt 10/1978
DBZ 12/87, 8/85, 3/89
Bauwelt 6/1991
Bauwelt 6/1991
DAB 9/90
Ct., 1986
Berlin, 1923
DBZ 3/85
DBZ 9/90
Industriebau 4/80
DBZ 4/89
DAB 9/90
VFA Profil, 9/1990
Baumeister 2/1984
DBZ 9/87
6 2 9
POPIS LITERATURE
Izdava
ili asopis
337 - 359 Palesch, Siegfried
Grube, Oswald W.
Schirmer, Wolf (Hg.)
Carl Gerber GmbH (Hg.)
Beratungsstelle f. Stahlver-
wendung (Hg.)
J . Knirsch
363 - 366
367
377 - 379
380 - 385
386 - 387
388
389
392 - 397
398 - 401
402- 403
405
406
407
408- 410
411- 412
413
414- 415
419
426
428
429
431
436 - 437
Kief, H. +Niederwhrmeier, H.
Geist, J . F
Rudolph, P +Idelberger, K.
Mller, D.
Arch, S. M. +Glssel, J . W.
Krehwinkel, H. W.
Verband fr Lagertechnik
Landesgewerbeamt
Baden-Wrttemberg
VAG
Rhl, G. +Hantsch, G. +
Heitz, F
Dt. Handwerksinst., Mnchen
Ackermann, Kurt
Aggeteleky, Bela
Aggeteleky, Bela
Aggeteleky, Bela
Dolezalek, C. M. +
Warnecke, H. J .
Henn, Walter
Henn, Walter
Henn, Walter
Neufert, Ernst
Schmalor, Rolf
Schramm, W.
Sommer +Degenhard
Weller, Konrad
Weller, Konrad
Wildemann, Horst (Hg.)
Sage, K.
KTBL
Steiner, T +Leimbacher, K.
Marten, J KTBL
Bessen, W.
Heinze GmbH
KTBL
Deutsche Reiterliche
Vereinigung e.V.
Marten, J .
Bundesministeriumfr Ernh-
rung, Landwirtschaft u. Forsten
Marten, J .
FAT
KTBL
KTBL
Heinze
Endmann, K.
Ackermann, K.
Forschungsges. fr Straen-
und Verkehrswesen
435, 438, 445 -
439 Neufert
442 Prinz, D.
Die Entwicklung des Hochhauses und das J ohn Hancock
Center Chicago
Himmelhoch konstruieren, Werk
Egon Eiermann 1904-1970, Bauten und Projekte
Entscheidung zur Form
Stahl und Form- Egon Eiermann
Brorume, Brohuser
Gestaltungsmerkmale neuer Glaspassagen
Passagen ein Bautyp des 19. J ahrhunderts
Lichtdcher und Lichtwnde
Durchsichtige Straenberdachungen
Glasberdeckte Atrien
Glasdcher ber ffentlichem Raum
Lagertechnik und Betriebsfhrung
Planungshilfen
Planungsbeispiele
Planung und Einrichtung von Karosseriereparaturbetrieben
Planung und Einrichtung von Kraftfahrzeugbetrieben
Industriebau
Fabrikplanung
Systemtechnik in der Fabrikplanung
Fabrikplanung Bd. 1
Planung von Fabrikanlagen
Industriebau Bd. 1
Industriebau Bd. 3
Industriebau Bd. 4
Industriebauten
Industriebauplanung
Lager und Speicher
Industriebauten gestalten
Industrielles Bauen Bd. 1
Industrielles Bauen Bd. 2
Fabrikplanung
Handbuch der Haustechnik
Umnutzung einer Textilfabrik
Umnutzung
Umnutzungen
Umnutzungen
Bauliche Anlagen zur Zucht und Mast von Fleischkaninchen
Aufstallungssysteme in der Ziegenhaltung
Leitsatz Stallbau fr Schafe
Buerliche Hhnerhaltung
Geflgelhaltung
Baukosteninformation Mastschweinestlle
Orientierungshilfen fr den Bau und die Planung von Reitanlagen
und Reitwegen
Pferdehaltung KTBL-Arbeitsblatt
Leitlinien zur Beurteilung von Pferdehaltung
unter Tierschutzgesichtspunkten
Rindviehhaltung KTBL-Arbeitsblatt
Bltter fr Landtechnik, Entwurfsgrundlagen fr landwirtschaftliche
Betriebsgebude
Leitsatz: Die Hofanlage KTBL-Arbeitsblatt
Abgnge und Abwsser aus landwirtschaftlichen Betrieben
Handbuch Landwirtschaftliche Betriebsgebude
Umbau und Neubau Dsseldorf HBF
Omnibusbahnhfe
Feuerwehrgertehaus
Feuerwache 4 Mnchen
EAE 85 Empfehlung fr die Anlage von Erschlieungsstraen
EAR 91 Empfehlungen fr Anlagen des ruhenden Verkehrs
Anordnung von Stellpltzen in Gruppen
Architects' Data
Stdtebau Band 1 +2
Architektur +Wettbewerbe
113/1983
Bauen +Wohnen 9/87
DVA, Stuttgart, 1984
modulverlag GmbH, 1973
Atelier Kinold, 1974
A. Koch,
Leinfelden-Echterdingen, 1996
AIT 5/6/1986
Prestel-Verlag, Mnchen, 1969
DBZ 10/84
DBZ 10/87
DBZ 4/83
Gf 2/89
Hagen
Stuttgart, 1981
Wolfsburg
Karlsruhe, 1982
Schorndorf, 1981
Stuttgart, 1984
Mnchen, 1970
Mnchen, 1973
Mnchen, 1987
Berlin, 1981
Mnchen, 1961
Mnchen, 1966
Mnchen, 1962
Vincentz Verlag, Hannover, 1973
Dsseldorf, 1971
Wiesbaden, 1965
Wien, 1989
Stuttgart, 1986
Stuttgart, 1989
Frankfurt, 1989
Gtersloh, 1971
DBZ 4/88
Baumeister 7/76, 2/72, 10/78,
3/79
Bauen und Wohnen 9/79
DBZ 4/79
Verl. Beckmann KG, Lehrte, 1987
CH-Tnikon, 1987
Ulmenverlag, 1988
Celle
Warendorf, 1993
BML Bonn, 1995
CH-Tnikon, 1984
Celle, 1988
Darmstadt, Tetzlav 11/89
DBZ 5/78
DBZ 10/74
DBZ 10/74
FGSV, Kln, 1985
FGSV, Kln, 1991
DBZ 5/82
Collins S., London, 1985
Kohlhammer, Stuttgart, 1987
630
POPIS LITERATURE
Izdava
ili asopis
444
446
446
447
450 - 455
457
459 - 461
466
468
472
473
475 - 484
485 - 486
490
491 - 497
498 - 499
500 - 501
502 - 503
504 - 505
506 - 508
509- 510
511 - 512
Spies, K.
Temme, F J .
Forschungsges. fr Straen-
und Verkehrswesen
Viers, J ., Bundesanstalt fr
Flugsicherung,
Flugsicherungsschule
IATA Montreal
Hepperle, H. A.
Loeschke, G.,
Hfs, J .
Fuhrmann, P
Neufert
464- 465 Knirsch J .
Adler, P +D.
Meyer-Bohe W +T
Bundesverband der Dt.
Zementindustrie
Sansman, Karen
Schmberg, Geoffrey
Kranich, Fr
Schubert, H.
Ruhnau,W.
Graubner, G.
Semper, M.
Institut fr Kulturbauten
Cremer, L. +Mller, H.
Unruh, W.
Baumgartner, R.
Brauneck, M. +Schneilin, G.
Izenour, G.
Idelberger, K.
Bundesinstitut fr Sport-
wissenschaften
wissenschaften
Dt. Tennisbund e.V. - DTB
Dt. Bahnen-Golf-Verband e.V.
wissenschaften
Stange, W.
Schrter, B.
Heard, J . +H.
Haass, H.
Bundesminister fr Verkehr
Schnitzler, U.
Schnitzler, U.
Schnitzler, U.
Garagen Grundlagen fr das konstruktive Entwerfen
Parkhaus in Mnchen
Be- u. Entlftung von Tiefgaragen
Vergleich von Stellpltzen u. Parkbauten
Richtlinien fr die Anlage von Tankstellen an Straen RAT
Airport Planning Manual, Part 1, Master Planning
Flugpltze
Airport Terminals Reference Manual
Bauten fr die Gastronomie
Grokchen
Restaurantkchen
Architects'Data
Hotels planen u. gestalten
New Metrie Handbook
Parkhotel Gtersloh
Hotel Lottental Bochum
Sheraton Hotel Oslo Fjord
Hotel Spitz Urfahr/A
Bauten fr Schulungen, Tagungen, Kongresse
Betonatlas
Zoological Park and Aquarium Fundamentals
General Principles of Zoo Design
Naturwissenschaftliches Museum Osnabrck
Bhnentechnische Rundschau, Ztsch. fr Technik, Bhnenbau und
-gestaltung in Theatern, Film, Fernsehen und Mehrzweckhallen
Bhnentechnik der Gegenwart Bd. 1 und 2
Moderner Theaterbau
Versammlungssttten
Theaterbau - Aufgabe und Planung
Theater, Handbuch der Architektur, 4. Teil
Rekonstruktion von Theatern
Die wissenschaftlichen Grundlagen der Raumakustik, Band 1
Theatertechnik
Versammlungssttten und Geschftshuser
Theaterlexikon
Theaterdesign
Versammlungsstttenverordnung - VStttVO
Tribnen
Sportpltze
Orientierungshilfen zur Planung u. Ausstattung von Konditions-
und Fitnerumen
Tennisanlagen Planung, Bau, Unterhaltung
Handbuch
Planung, Bau, Unterhaltung von Golfpltzen
Sportbauten
J achthfen Planungsgrundlagen
J achthafen
Marinas - J achthfen
Handbook of Sports and Recreational Buildingdesign
Wassersportanlagen
Richtlinien fr Wassersportanlagen an Binnenwasserstraen
Untersuchungen zur Planung von Reitanlagen
Der Bau von Reitanlagen, Forschungsauftrag des ehem. Instituts
fr Sportstttenbau/DSB
Reitanlagen-Beispielentwrfe
DAB 2/79
DBZ 10/74
DBZ 4/86
DBZ 5/82
FGSV, Kln, 1985
ICAO, DOC 9184-AN/902,
1987
1. Aufl., April 1987
6. Ed., 1978
DAB 9/86, DAB 10/86
Bauverlag, Wiesbaden
u. Berlin, 1985
DBZ 9/89
Blackwell Scientific Publications,
London, 1985
A. Koch,
London, 1988
DBZ 7/83
DBZ 8/83
DBZ 6/86
DBZ 6/86
A. Koch,
Dsseldorf, 1984
American Association of
Zoological Parks and Aquariums,
Weelin (W.Va), 1982
Intra Consultants Ldt., London,
1972
DBZ 5/89
Orell Fssli +Friedrich,
CH-Zrich
Mnchen/Berlin, 1929/1933
Stuttgart, 1971
Gtersloh, 1969
Mnchen, 1968
Stuttgart, 1904
Berlin (O), 1979
Stuttgart, 1978
Berlin, 1969
Mnchen, 1986
Rowohlt Taschenbuch,
Hamburg, 1986
New York, 1977
Bundeslnder
DBZ 5/78
Kln, 1982
Kln, 1987
Hannover, 1981
Wien, 1986
Kln, 1987
Berlin, 1982
DBZ 12/68
DBZ 12/70
DBZ 11/73
London
DBZ 5/88
Bonn, 1973
KTBL-Bauschrift, 6/1970,
Darmstadt
Kln
KTBL-Schriften 162, Darmstadt
631
POPIS LITERATURE
Izdava
ili asopis
511- 512
514
515
517
518- 519
520
525
528
529 - 534
535
537
538 - 539
543 - 544
548
549
550
552
554
555
557
558
562
564
565
568
569
570
571
572
574
575
Amtl. Forschungs- und
Materialprfungsanstalt fr
das Bauwesen, Otto-Graf-
Institut der TU Stuttgart
Deutsche Reiterliche
Vereinigung e.V.
TVT
Pirkelmann +Schfer +Schulz
Marten, J .
Marten, J .
Zeeb, K. +Krautwig, P +
Huskamp, B. +
Kranzbhler, W.O.
Zeeb, K. +Schnitzer, U.
Deyle
Skate Park GmbH
wissenschaften
Hofmeister, G.
Dt. Schtzenbund
wissenschaften
DKB
Koordinierungskreis Bder
Archiv des Badewesens
Archiv des Badewesens
Viherjuuri, H.J .
Neufert, P +Neff, L.
D.P Philippen
Kuldschun, H.
HCP
Dt. Krankenhausgesellschaft
Nicki und Partner
Bundesmin. fr Arbeit und
Sozialordnung
Knoll, KH.
Krankenhausbauverordnung
Suter+Suter
Roesmer +Labryga +Wischer
Vogler-Hasenpflug
Deilmann, H.
Betz +Stromberg
Eichhorn +Stahl +Vanessen
Bundesgesundheitsamt
Berlin
Dt. Krankenhausgesellschaft
Reitbahnbelge
Orientierungshilfen fr den Bau und die Planung von Reitanlagen
und Reitwegen
Techn. Vorschriften fr Tragschichten der Forschungsgesellschaft
fr Straenwesen
Auen- und Hallenbelge von Reithallen
J ahresberichte der Dt. Reiterlichen Vereinigung e.V.
Datensammlung Pferdehaltung - Dt. Warmblut
Pferdestlle und Pferdehaltung
Auslaufhaltung - Artgerechte Pferdehaltung
Betriebswirtschaftslehre fr Reitbetriebe
Pferde fr Turnier und Freizeit, Haltung - Markt - Kauf
Pferdeverhalten und Pferdehaltung, Handbuch fr Pferde
Kombinierte Kunsteisbahnen
Champion Ramps
Planung und Bau Rollsportanlagen
BMX-Motocross mit dem Fahrrad
Schiestandanlagen
Planungsgrundlagen Sporthallen
Leichtathletikhalle Dortmund
Dt. Keglerbund - Technische Vorschriften
Dt. Gesellschaft fr das Badewesen e.V. Richtlinien fr den Bderbau
Freizeitbad Heveney
Freibad Bad Driburg
Finnbastu
Soumalainen sauna
Gestaltung, Haus Wohnung Garten
Bauen fr Behinderte
Bauen fr Behinderte
Planen und Beraten fr das Gesundheitswesen AG -
Krankenhausbau u. Gesundheitswesen
Zahlen, Daten, Fakten
Klinikum Weiden
Forschungsbericht
Krankenhausbau
Angewandte Krankenhaushygiene bei Krankenhausplanung,
-ausstattung und -betrieb
Wettbewerb Krankenhaus Erfurt
Krankenhausbau
Verordnung ber den Bau und Betrieb von Krankenhusern -
KhBaoVo
Krankenhaus
Krankenhausbau
Krankenhaus- und Gesundheitswesen
Krankenhaus
Krankenhuser
Internationales Krankenhaussymposium
Krankenhaus
Handbuch fr den Krankenhausbau
Allgemeinkrankenhaus, Grundlagen
Planung medizinisch-radiologischer Betriebe
Krankenhaus
Krankenhaus
Krankenhaus
Speisenverteilung in Krankenhusern, Wrmewagensystem und
Tablettsystem
Einleitung von Krankenhausabwssern in Kanalisation oder
Gewsser
J ahrbuch 97
TU Stuttgart
Warendorf, 1993
FGSV, Kln
Bundesinst. f Sportwissenschaft,
Kln, 1974
Warendorf
KTBL, 2. Aufl., Mnster-Hiltrup,
1976
Ulmer, Stuttgart, 1976
KTBL, Darmstadt
FN-Vlg., Warendorf
DLG-Manuskript, 5/1982
Kamlage, Osnabrck
DBZ 4/79
Mnchen
Kln, 1980
Schul- und Sportstttenbau 3/87
Wiesbaden, 1984
Kln, 1988
Sb 6/80
Augsburg, 1983
Essen, 1982
Heft 4/87
Heft 2/88
Heisingforschung, 1942
Ark 4 +5/47
DBZ 6/86, 9/87
Der Architekt 1/81
Dsseldorf, 1987
AIT 11/95
1980
AIT 7/8/1987
1984
Wettbewerb Aktuell 11/97
Baumeister 10/93
1978
Baumeister 10/93
Medita 4/74
Baumeister 10/93
Bauwelt 5/86
1983
Wettbewerb Aktuell 11/97
1978
Das Krankenhaus 10/68,
2/69, 5/69
Das Krankenhaus 5/94
Das Krankenhaus 4/95
Wettbewerb Aktuell
12/93
1968
Berlin, 1978
Dsseldorf, 1997
632
POPIS LITERATURE
Izdava
ili asopis
578
579
583
585
587
588 - 589
590
591
592
593 - 596
598
Schnell +Steiner
Klais, A. +U.
Beratungsausschu fr
das Dt. Glockenwesen
Beratungsausschu fr
das Dt. Glockenwesen
Schwarz, H. P.
J essborg, P
Hamlin
Holzbauer, H.
Rosenfield, J .
Stein, C. S.
Schwarz, H. P
599 - 613 Dt. Stahlbauverband
Verband der Sachvers. e.V.
Krankenhaus
Krankenhaus
Altenwohnungen in Bremen
Wohnstift in Mhlheim
Altenzentrum in Viersen
Wolfenbtteler Programm, Gestaltung des gottesdienstlichen
Raumes der Evangelischen Kirchen
Der Kirchenbau des 20. J ahrhunderts in Deutschland
Katholisches Gemeindezentrum Burglenfeld
Standort u. Gestaltung von Orgeln
Ratschlge zur Verbesserung der Schallabstrahlung aus
Glockentrmen
Ratschlge fr die Gestaltung von Glockentrmen
Die Architektur der Synagoge
Islamisches Kulturzentrum
Neue Museumsbauten in Kln
Museen
Museen
Museen
Kunstausstellungswettbewerb Mnchen
Museum remodeling and restoration
Museumsbau
Formand Functions of the 20th Century Architecture
Beleuchtungsverhltnisse in Kunstausstellungen
(ZumWettbewerb Glaspalast Mnchen)
Light in museum planning. - Mit Angaben ber die Bostoner
Versuche und die von S. H. Seager
Making Museum function
Friedhfe/Friedhofsbauten
Friedhofskapelle in Bremervrde-Hesedorf
Stahlbaukalender
DIN 4102, 18032, 18082, 18089, 18093, 18230
18232, 1988, 14462, 14494, 14675
Richtl. fr Rauch- u. Wrmeabzugsanlagen
(RWA) Planung u. Einbau
DBZ 6/96
DBZ 12/96
DBZ 9/88
DBZ 5/8
DBZ 3/87
1989
Mnchen/Zrich, 1972
DBZ 9/88
Bonn, 1990
1973
1964
Dt. Architekturmuseum,
Frankfurt, 1988
Kln
TAB 4/87
DBZ 2/62, 4 +7/66, 8 +
10/67, 6/68, 1/69
Bm 11/65
AW 6/67
Bm, Februarheft 1933
AF, S. 605/1932
DBZ 2/62, 4/66
New York, 1952
Bg. S. 62-63/1933
AF, S. 619/1932
AF, S. 600/1932
DBZ 12/79
DBZ 7/90
Kln, 1989
Beuth Verlag GmbH, Berlin
VDS, Kln
0 skoro svimgraevinskim proizvodima, koji se prizvode u Njemakoj, postoje opseni prirunici, indeksi, kartoteke proizvoda i ostali katalozi proiz-
voaa.
Najpoznatiji su:
1 Regionalno dostupni Branchenfernsprechbcher" njemakog TELEKOM-a.
2. Popisi tijela graevinskih vlasti i graevinske industrije, izdava Zippel, Berlin.
3. Katalog Bauweltkatalog", Berlin.
4. Deutsche Bau-Dokumentation", izdava Heinze, Celle.
5. Katalog elemenata graevine strunog udruenja elementiertes Bauen", izdava FEB, Kln 1
6. Katalog Bauteil-Katalog", izdava Bau 2000, Mnchen.
7 Kartoteka pro-bau", Wiesbaden.
8. Tantzenov vodi kroz trite Objecta", izdava Tantzen, Dsseldorf
Osimtoga struna udruenja izdaju depna izdanja o:
eliku, aluminiju, cinku, titan-cinku, staklu, cementu, sintetikim materijalima itd.
armiranom betonu, betonu, predgotovljenim blokovima, mramoru, opeci, keramikim ploicama itd., drvu, spregnutim ploama, elementima interijera
i inst. objektima za elektroinstalacije i sanitarije, a uz to postoji mnotvo kataloga poduzea graevinske industrije.
633
KAZALO POJMOVA
A
adaptacije 402, 403
Airport 455
akebia 226
akril - butadien - stiro! 161
akumulacijski mjehovi 589
akumulacijsko elektrino grijanje
106
akumulacijsko grijanje 106
akustina izolacija 131, 134,
160, 218
akustinost prostorije 136, 137,
138
akustika 486
akustika orgulja 588,
akvarij 472, 473, 474
alarmni ureaji 191
alergija na kunu prainu 107
alfabet 1
alkohol 603
almemor 591
aluminijski bazen 262
aluminijski prozor 184
ambulanta 550, 551, 577,
ambulante 548, 570
ambulantni odjel 577
amerika lulica 226
amonijak 32
antene 142
aparat za natezanje 498
apartmani 464, 465
apartmanski hoteli 464, 465
aperitiv - bar 465
apsorber115
apsorber za bazen 115
apsorpcijski ureaji za hlaenje
120
aquazzo 473
arhitektonski oblici 44
armirani beton 44
armirani beton 46
armiranobetonska kupola 489
armiranobetonska stropna ploa
103
armiranobetonski bazen 235
armiranobetonski rebrasti strop
103
armiranobetonski skelet 102
atrij 278, 439
atrijske kue 274, 275, 278
atrijske kue 278
atrijski vrt 228
auditorij 316, 318
auto - kino 488
autobus na kat 427
autobusi 434
autobusi dalekog prometa 458
autobusi s prikolicom 428
autobusni kolodvori 427
autoceste 213
autocestovna vorita 213
automat za kockanje 540
automat za kuhanje 462
automat za kuhanje jaja 248
automat za peenje 462
automat za vozne karte 425
automati za zabavu 540
automatska puka 518
automatsko pojilo 407
autoservis 386
autoservisi 386, 387
autoservisni pogoni 389
autoalter 362
azbestcementne ploe 85
azimut sunca 163
B
bacanje diska 494, 495
bacanje kladiva 494, 495
bacanje koplja 494, 495
bacanje kugle 494, 495, 497
bacanje lopte 492
bacanje lopte u daljinu 495
bacanje potkove 493
bavasti oblik 45
badminton 521, 526
badminton 526
bakreni krov 85
bakreni valjani materijal 85
baletna grupa 483
balkoni 266
balkoni za ienje 185
balkonski namjetaj 266
banke 360, 361, 362
bankovni najamni sefovi 361
bankovni trezor 361
bar 468
bar - ploa 249
barijere za zvuk 319
barka 509
baseball 492
baterije 23
Bauhaus 476
bazen 532
bazen s valovima 532, 534
bazen za brkanje 532, 534
bazen za karantenu 473
bazen za neplivae 532, 534
bazen za plivae 532, 534
bazen za plivanje 232, 261
bazen za uronjavanje 538, 539
benzinska crpka na ulinom uglu
448
berba stone hrane 418
berma za grmlje 222
beton 76, 267
betonska podgrada 65
betonska zatitna kada 108
betonski blokovi 220
betonski crijepovi 84
betonski krov 88, 91
betonski potporni zid 221
betonski prag 421
betonski predgotovljeni elementi
396, 397
betonski prednapeti piloti 68
betonsko oploenje 267
biber crijep 85
bicikli 211
biciklistika parkirna mjesta 211
biciklistika staza 207, 210
biciklistiki kros 517
biciklistiki parkirni prostor 211
biciklistiki polo 493
biciklistiki promet 211, 212
bide 255
bide 258
bik 413
bikovi za tov 414
biljar 527
biljarski stol 540
biljke 225
biljke proizvoai kisika 233
bistro 458, 460
blagajna za ulaznice 488
blagajne 368, 486
blagajniki blok 368
blagajniki stol 370
blagajniki alteri 362
blagovaonica 249
blagovaonica 463
blagovaonice 248, 249
blagovaonice 249, 273
blijetanje 170
blokovi 4
blokovi od plinobetona 74
blokovi s kopijama 4
blokovi za cvjetnjak 267
blokovska izgradnja 291
bob - staze 514
bone kapelice 587
boni oltari 587
boalite na ledu 515
boanje 493
boanje na ledu 514, 515
bogomolja 592
bogosluje 587
boja svjetla 148, 150, 162
boje 39, 148
bojler 255
boks 521, 526
boks sa podomod platica 414
boksaki ring 526
boksovi za leanje 413
bolesnika soba 563
bolesnike zgrade 549
bolnica za akutne bolesti 547
bolnica za ivotinje 474
bolnice 547, 548, 549, 550, 551,
552, 553, 554, 555, 556, 557,
558, 559, 560, 561, 562, 563,
564, 565, 566, 567, 568, 569,
570, 571, 572, 573, 574, 575,
576, 577, 578, 579, 580, 581,
582
bolnika logistika 580
borilite 490, 494, 495
brani krevet 250, 252
bravarska radionica 385
brodske kabine 268
brodski koveg 425
broj vorova 99
broj posjetitelja 490
broj registara 588
brljan 226
brtvljenje vrata 189
brtvljenje vrata gumenim
svitkom 189
brvnara 269
brvnara 283
brzi servis 448
brzina kretanja 204
brzina vjetra 116
brzine kretanja zraka u prostoriji
119
brzo tranje na koturaljkama 516
brzometni pitolj 518
buffet 437
buffet sa samoposluivanjem459
buffet za pia 467
buka koraka 133
buka od cestovnog prometa 218
bunker na stazi 504
bure za kinicu 234
bueni piloti 68
butil kauuk 161
C
centar svjee robe 373
-centar topline 33
centar za golf 505
centar za istraivanje raka 326
centar za izobrazbu 430, 470
centar za rehabilitaciju 578,
centar za rezervne dijelove 377
centar za spazmatiare 578
centar za starije osobe 583, 585
centrala hitne lijenike pomoi
430
centrala za odvod zraka 121
centrala za pripremu kreveta 572
centralna kuhinja 573
centralna sterilizacija 550, 558
centralni prijem 553
centralno ventilacijsko
postrojenje 81
centrifuga za rublje 264
ceste 206, 207, 208, 209, 210,
215, 216, 267
cestovno krianje 209
cijev za polijevanje 538, 539
cijev za uzemljenje 140
cijevi za navodnjavanje
kapanjem 93
cijevni radijator 106
cijevni vodovi 9, 12,
ciklopski zid 72
cilindrine brave 190
cinani krov 85
cinani lim85
cipele 254
cirkus 489
cirkuska arena 489
cisterna za gnojnicu 415
clematis 226
cobigolf 503
crijep s uzdunimobodom 85
crkve 586, 587, 590
crkvene stolice 586
crpna jedinica 447
crpni stup 447
crtai papiri 5
crtaka radna mjesta 321
crtake doskoice 25
crtaki ured 321
crtaa daska 25
crtai pribor 25
crtai stol 321
crtanje 25, 26
crtaonice 321
crtei 5, 6, 25
crtei u tuu 11
curling 515

ajana 459
ajna kolica 248
634
KAZALO POJMOVA
amac s kabinom 510
arape 254
asopisi 335
avlana ploa 83
avlani nastavak 83
ekaonica 425
ekaonica 541, 542
ekaonica za pacijente 569
elina reetka 220
elina tekua traka 395
eline graevine 46
eline opruge 135
elini dovratnici 187
elini lim85
elini prag 421
elini prozor 183
elini prozor trezora 361
elini radijatori 106
elino murje 65
elik 46
etverosobni stan 292
etverostruka dvorana 520
etvrtina kruga 539
isti laboratorij 323
ienje prozora 185
ienje zgrade 185
itaonica 335
izme 254
lankovita vrata 189
lanovi orkestra 483
vor 100
vorasta reetka 220
vorasto pletivo 220
vorna toka 101
D
D'Humy - rampa 445
daljinsko grijanje 105
daska za glaanje 242
daska za glaanje rukava 242
daska za meso 246
daska za rezanje 246
daska za stajanje 80
daska za tijesto 246
daska za trbune miie 498
daske za skokove (komplet) 533
daana podloga za utovar 376
debljine zidova 75
definiranje aktivnosti 51, 53, 55
dekanati 316
deponiranje humusa 222
dermatologija 542
deseterokut 40
detalj krovne okapnice 86, 94
detalj osvjetljenja 596
detalji obraza 195
detalji termoizolacije 126
detaljni nacrti 51, 55
deveterokut 40
difuzija vodene pare 124
digestori 324
dijagnostika 548
dijagonalni tapovi 101
dijagramplaniranja 392
dijagrami poloaja Sunca 163
dijaliza 553
dijaspora 591
dijetna kuhinja 467
dilatacijska razdjelnica 71, 90
dimenzije 29, 30
dimenzije autobusa 427
dimenzije bazena 532
dimenzije igralita 501
dimenzije mjesta 457
dimenzije otoka s crpkama 447
dimenzije skretnica 422
dimenzije tranica 421
dimenzije vozila 214
dimna sauna 537
dimnjaci 78, 79, 80,
dimnjaka kapa 80
dimnjak otpadnih plinova 20
diskontna trnica 371
diskontne prodavaonice 371
dispenzarij 571
dispozicija termocentrale 110
dispozicije perona 427
divlja loza 226
dizala 201, 202, 203
dizala za bolnike krevete 202,
554
dizala za male terete 203
dizalica s jednimnosaem 395
dizalica za automobil 388, 440
dizalica za automobile s
hidraulinim pogonom 388
dizalica za automobile sa
stupovima 388
dizalica za slaganje 376
dizalo na uetu 205
dizalo za goste 465
dizanje utega 521, 526
djeja klinika 579
djeja kolica 266
djeja medicinska sestra 581
djeja obdanita 327
djeja soba 273
djeje jaslice 327
djeje sjedlao 211
djeje tenisko igralite 500
djeji bicikli 211
djeji krevet 266
djeji vrti 307, 327
djeji zooloki vrt 473
djelovanje akustine izolacije
134
djetelina 213
dnevna soba 7
dnevne ustanove za starce 583
dnevno svjetlo 162, 163, 164,
165, 166, 167, 168, 169,
170, 171, 172, 173, 174
dno graevne jame 65
dno okna 203
dobici topline 130
dobivanje suneve energije 115
dodatne sportske prostorije 520
dodatni prozor 182
dojava provale 192
dojavni kabel 17
dok za istovar 439
dok za utovar 439
dolazni peron 428
domza njegu 584
domza njegu starijih osoba 583
donji ormarii 245
doprema leeih bolesnika 550,
580
dovod topline 125
dovod vode 111
dovratnik 187
downlight 144
dozator za sapun 399
drama 476, 481
drenaa 69
drenaa 70
drenana instalacija 70
drenani vodovi 70
drenske cijevi 70, 71
dresura 512
drive - in kina 488
drobljeni kamen 222
drvee 230
drvena brvnara 270
drvena konstrukcija 44
drvena konstrukcija na stupovi-
ma 270
drvena krovna konstrukcija 88
drvena kuglaka staza 528
drvena obloga 270
drvena ograda 219
drvena panelna gradnja 76
drvena reetka 76
drvena skeletna gradnja 44
drvena skeletna konstrukcija
270
drvene kue 283
drvene palisade 267
drveni bazen za uronjavanje 539
drveni avao 86
drveni grednik 103
drveni mosti 232
drveni prag 421
drveni profili 195
drveni prozor 183
drveni reetkasti nosai 83
drveni tarac 104
drvo 45, 76
drvopreraivaki pogoni 382
dra bicikla 211
dranje goveda 413, 414
dranje kokoi 417
dranje konja 411
dranje koza 405
dranje peradi 407
dranje peradi u volijeri 407
dranje u skupinama 411
dravna galerija 596
dubina dvorita 439
dubina mjesta za stajanje 491
dubina sjedita 491
dubina vode 232
dubine knjiga 331
dubine korita 296
duboka staja 414
duboki bunar 65
duboki spremnik 419
duge staze za boanje 514
duljina bazena 534
duljina koraka 30, 193
duljina podesta 193
duljina stola 456
duljina vozila 438
duina stubinog kraka 193
duine kolosijeka 423
duinske mjere 614, 615
dvocijevni sustav 105
dvoetana atrijska kua 278
dvojne kue 274, 275
dvojne stambene zgrade 277
dvojni grobovi 598
dvokatni vagoni 31
dvokolica 395
dvokrevetna kabina 268
dvokrevetna soba 250
dvokrevetne sobe 464, 465
dvorana za crtanje 321
dvorana za crtanje akta 316
dvorana za gimnastiku na
spravama 522
dvorana za oslikavanje 483
dvorana za parternu gimnastiku
522
dvorane 520
dvorane za igre 520, 522, 540
dvoranska igra na koeve 493
dvoranski biciklistiki polo 492
dvoranski hokej 493
dvoranski nogomet 493
dvoranski rukomet 492, 493
dvosobni stan 292, 293
dvostruka bowling staza 528
dvostruka dvorana 520
dvostruka nadstrenica za
osobna vozila 442
dvostruki krevet 253
dvostruki krovni pokrov 84
dvostruki ormar 530
dvostruki prozor 8
dvostruki palir 224
dvostruki umivaonik 255
dvostruko kino 488
dvostruko korito 352
dvovisinski razboj 521, 523
dvovodno nadsvjetlo 177
dvozglobni okvir 102
D
damija 592
dudo 521, 526
E
Economique - Hotel 464
ekonomski vrtovi 228
ekran 485, 486, 488
ekspandirana glina 76
eksperimentalno kazalite 484
ekspertno miljenje o temeljnom
tlu 64
ekstenzivno ozelenjivanje 93
ekvinocij 175
el. instalacije 21, 23
el. runi ureaj za slaganje 395
elektrini aparati 23
elektrini tednjak 246
elektrino grijanje 106
elektrokardiogram 541
elektronika prea za smee 245
elektroniko crtanje 11
element jasala 414
elementi drenae 70
elementi graevine 44
elementi gromobranske
instalacije 139
elementi za osvjetljenje 177
elementi za otkrivanje poara
605
energetska bilanca 112
KAZALO POJMOVA
epoksidna smola 161
ergometar 538
ergometarska sprava za trening
539
ester 603
etaa kao rampa 445
etaa s dva stana 292
etaa s tri stana 292
etaa sa etiri stana 291, 292
etaa za ureaje 479
etane krletke 407
etane rampe 445
etani nosivi sustavi 102
etani servis 467
etani ured 466
F
falcani crijep 85
falcani crijep 85
fasadna dizaa 185
fasadni transporteri 185
fascikl 4
fekalna kanalizacija 12, 14, 18
filigranski strop 103
filtarski ureaj u zemlji 420
filtriranje 120
filtriranje zraka 120, 121, 122
fina obrada eljeza 385
finski ljeb 532
fitness - trening 499
fizikalna terapija 550, 569
fizikalna terapija 553
Fiat - Deck krletka 407
fliper 540
float - staklo 157
fluorescentna sijalica 143, 150
fluorescentne cijevi 152
fluter 144
fontana za pranje 399
formati kamena 73
formati slike 485
fotolaboratorij 324
foyer 475
Free - Flow - Cafetera 463
Free-Flow 449, 461
frekvencija zvona 590
frontalni utovariva 415
fundus kostima 482
funkcijska dijagnostika 568
G
gaanje "skeet" 518
gaanje "trap" 518
gaanje glinenih goluba 518
gaanje iz pitolja 518
gaanje iz puke 518
gaanje iz puke nabijae 518
gaanje samostrelom 518
"gajba" tipa imia 87
galerija 354, 593
galerija za odravanje 185
gantogrami 54
garaa s dizalom 443
garae 443
garderoba 7, 179, 238, 352, 401
garderoba 238
garderoba 250
garderoba 398, 401, 524
garderoba za zbor 483
garderobe 254
garderobe 309
garderobe za predaju odjee 401
garderobna jedinica 534
garderobna klupa 524
garderobna motka 238
garderobne kuke 238
garderobni hodnik 250
garderobni ormar 401, 530
garderobni stalak 238
garderobno mjesto 530
gatovi 508
gazita zavojitog stubita 196
gazite 194
gimnastika klupa 523
gimnastiki konj 523
gimnastika na odskonom
platnu 521
gimnazija 307, 308
ginekologija 542
gips 76
glava dimnjaka 79, 80
glava stupa 101
glavna kuhinja 463, 573
glavna mjesta oteenja 299
glavna pozornica 482
glavna kola 308
glavna tribina 490
glavne pruge 421
glavne toke oteenja 300
glavni registar 588
glavni vodovi 12, 15
gledalite 477, 478, 485, 486
gledatelji 478, 490
glicinija 226
glina 76
glina 222
gliser 510
globalna reetka 34
globalno zraenje 112, 143, 165,
166
gmazovi 473
gnijezda za noenje jaja 404
gnjezdite 404
godinja potreba topline za
grijanje 130
gol za vaterpolo 533
golf-klub 504
golf sa stazama 502
golf sa zvijezdom 503
golubi 404
golubinjak 404
gondola izloga 368
goriva 105
gornji vor 101
gospodarsko dvorite 278, 580
gotovi bazeni za plivanje 263
grabova ivica 230
graditeljska modularna mjera 59
graditeljsko planiranje 393
gradiva 617
gradnja bolnice 547
gradnja brvnare 283
gradnja kupole 96
gradnja kola 314
gradska sunana kua 114
gradske kue 274, 275, 294
gradske eljeznice 214, 216
gradski hoteli 464, 466
gradsko kazalite 476, 484
graenje drvenih kua 270
graenje drvenim panelima 270
graenje hala 396
graenje kazalita 475, 476
graenje oblom drvenom
graom 270
graenje staja 411
graenje stanova 272, 273, 274,
275
graenje tekstilnim materijalima
96
graenje velikih sklonita 297
graevine za komercijalno voe
417
graevinska bravarska radionica
385
graevinske mjere 59
graevinski nacrti 6, 7, 8, 9, 10, 11
graevinski normni brojevi 60
graevinski oblici 45, 46
graevna biologija 34, 35, 36
graevna jama 65, 66
graevne jame 64
granina crta 502
granina frekvencija 131
granine veliine stambene
povrine 293
granini sloj zraka 123, 124
greda 521, 523
grijaa ploa 246
grijaa tijela 106, 107
grijae povrine 105
grijanje 105, 106, 107, 108, 179
grijanje 235
grijanje zraka 120
grmoliko stablo 230
grobari 597
groblja 597, 598
grobljanska kapelica 597
grobnice 598
grobovi u nizu 598
grobovi za pepeo 598
gromobran 17, 139, 140, 141,
gromobranska instalacije 23,
139, 140, 142
gromobranska kugla 141
gromobransko uzemljenje 142
gruba modularna mjera 60
grupa djejeg vrtia 327
grupe za intenzivnu njegu 562
grupiranje stolova 457
grupna kola 314,
gubici energije 112
gubitak topline 125
gumene vratnice - klatna 189
gumica za brisanje 26
gusjeniasto nadsvjetlo 177
guska 404
H
hala s grabilicom 418
hala za amce 506
hala za ovce 406
hala za skladitenje sijena 418
hala za strojeve 415
hala za visoko skladitenje 376
hala za vozila 430
hale sa skelom 96
halfpipe 516
halogene arulje 143
halon 603
hangar za amce 509
harmonika - vrata 188
harmonika stijena 8
helidromi 450, 622
hidraulino dizalo 204, 205
hidrocentrala u oknu 111
hidrocentrale 111
hidroizolacije 9
"hipotekama banka 360
hitna pomo 548
hlae 254
hladni krov 88, 89, 91, 94
hladnjaa za masnoe 374
hladnjae 116, 117, 118, 463
hladnjae 243
hladnjak 246, 371
hlaeni laboratorij 324
hlaenje 120
hlaenje elementa graevine 350
hlaenje isparavanjem 120
hlaenje jaja 118
hlaenje maslaca 117
hlaenje mesa 116
hlaenje mlazom pare 120
hlaenje prostorija 116, 118
hlaenje ribe 117
hlaenje vodom 610
hmelj 226
HOAI 51
hodnici 237, 239
hodniki transporteri 395
hodnik stacionara 554
hodnik za kretanje u gimnasti-
kimpapuama 524
hodnik za ormare 250
hokej 492, 521
hokej na koturaljkama 515, 521
hokej na ledu 514, 515
holandski staklenik 229
horizontalna izolacija 299
horizontalna optereenja 622
horizontalni udari 622
horizontoskop 164
hortenzija penjaica 226
hotel za god. odmor 464, 466
hotel za mlade 329, 330
hotel za seminare 465
hoteli 458, 464, 465, 468
hotelska sauna 538
hotelske kuhinje 467
hotelske sobe 465, 466
hotelski bazen 261
hotelski kreveti 465
hotelski prostor 466
hotelsko - restoranska kuhinja 459
hram591
hrvanje 521, 526
humusni sloj 230
I
igra na koeve 492, 521
igra na razboju 492
igralita 328
igralita za golf 504, 505
igralita za kriket 493
igralite 492, 494, 495, 502
636
KAZALO POJMOVA
igralite za hokej na
koturaljkama 515
igralite za vaterpolo 533
ilovaa 222
imam 592
indeks pjenjenja 603
indiaca 526
indiaca - igralite 526
indijanski konj 328
industrijska elija 392
industrijske graevine 392, 393,
394, 395, 396, 397, 398,
399,400, 401
informacijska centrala 574
instalacija za kinicu 234
instalacije grijanja 105
instalacije skupne antene 142
instalacije vode za gaenje 607
instalacijska okna 17, 325, 613
instalacijski blok 257
instalacijski elementi 257
instalacijski zid 257
institutska knjinica 336
instrumentalna slijetna staza 450
instrumenti za dijagnostiku 569
intendantura 483
intenzitet zraenja 166
intenzivna medicina 560
intenzivna njega 548
intenzivna njega 550, 560
intenzivna terapija 553
intenzivna terapija 559
intenzivno ozelenjivanje 93
interventna vozila 430
invalid u kolicima 545, 546
invalidi 543, 544, 545
invalidska kolica 202, 546
iskaz potrebne topline 130
ispitivanje temeljnog tla 64
isporuka robe 370
ispovjedaonice 587
ispuna od gline 300
ispust za razgibavanje 511
ispusti zraka 121
istovarna rampa 439
istraivaki laboratorij 323, 576
isuivanje 299
izdavanje 460
izdavanje hrane 311
izdavanje hrane 462
izdavanje jela 461, 462, 463
izdavanje stone hrane 418
izduena "gajba" 86, 87
izdvojeni prostor za osoblje 559
izdvojeni prostor za pacijente
557,559
izdvojeni prostor za posjetitelje
559
izdvojeni prostor za radna
odijela 559
izgradnja 48
izgradnja u diskovima 291
izgradnja velikih blokova 291
izgraeno vrtno dvorite 278
izjednaenje potencijala 17
izjednaenje potencijala
gromobrana 141
izlaz na ravni krov 195
izlaz sunca 176
izlaz za nudu 297
izlazni prozor 182
izletniki kanader s posadom509
izletniki sportski amac 509
izlog 368
izloba 471
izlobeni prostor 389, 593, 595
izmjena topline 33, 123
izmjena zraka 33
izolacija kade 71
izolacija protiv buke koraka 133
izolacija protiv podzemne vode
71
izolacija protiv procjedne vode 69
izolacija zranog zvuka 131,132
izolacije graevina 69, 70, 71
izolacijska hasura 69
izolacijski materijali 76
izolacijsko staklo 153, 157
izometrija 26
izotopni laboratorij 326
izraiva maski 483
izvedba graevine 51, 52, 53,
54, 55, 56, 57, 58
izvedbeni nacrt 51, 55
izvlaivi krevet 240
izvlaivi ormari 240
izvlani kolosijek 422
izvori energije 7, 112
izvorski kamen 233
J
jaina osvijetljenosti toke 148
jaina tona 131
jaina zvuka 131
jaine rasvjete 147, 148, 149,
168, 170
jaine vjetra 116
jagode penjaice 226
jaha 511
jahaa staza 512
jahalita 512
jama za osoku 419
jama za prihvat kugle 528
jame za gnojnicu 419
jarak s vodom494, 496
jaram 590
jarci 64, 65
jasle 405
jasle s Ijestvama 406
javlja dima 599, 600
javlja plamena 599
javlja poara 599
javlja topline 599
jedinice za normalnu njegu 562
jedinice za njegu 581
jednadba reetke 99
jednocijevni sustav 105
jednokrevetna soba 562
jednoobiteljske stambene
zgrade 272
jednosmjerne ulice 217
jednosmjerni promet 435
jednosobni stan 293
jednosobni stan 293
jednostavni autobus 427
jednostruki prozor 8
jednovodno nadsvjetlo 177
jedrilica s kobilicom 507
jedriliarski sport 506, 507, 508
jelo 456
jezerce od folije 231
jezerce za plivanje 232, 233
jezerski krajolik 233
jodne pare 32
jola 507
june 413
K
kabel u zemlji 36
kabelski prikljuak 142
kabelsko sidro 97
kabina s kadom257
kabina s tuem 257
kabina za projiciranje 488
kabine 268
kabine dizala 204
kabine s kadama 399
kabine za presvlaenje 530
kabine za presvlaenje 538
kabine za spikere 490
kada za pranje nogu 399
kade 258
kafeterija 462
kajak 509
kamen 45
kamena kupola 45
kamena pe 537
kamene graevine 45
kamini 78
kaminska sauna 537
kampsis 226
kanali 121
kanali za dovod zraka 121
kanali za gnojnicu 419
kanali za punjenje mortom74
kanalizacija oborinske vode 12,
14, 15, 18
kanalizacijski vodovi 18
kanalske platice 64
kanatna gradnja 61
kanatna konstrukcija 76
kanatna konstrukcija 270, 300
kanatni skelet 300
kanon 28
kanta 241
kante za smee 241
kantine 463
kantor 591
kapacitet 202, 203
kapacitet prijenosa 199
kapci za zvuk 590
kaput 238
kaputi 254
kaputi 238
karakteristine vrijednosti zvona
590
karantena 474
karike 521
karike za ljuljanje 521
kaskade 232, 233
katamaran 507
katedrale 587
kategorija ceste 208
kategorije njege 563
katni okvir 102
kavana 459
kavana - restoran 459
kavez za uzgoj 405
kazalina dvorana 471
Kazalite 42, 471, 476, 477,
478, 479, 480, 481, 482,
483, 484
kazalite 475
ketoni 603
kilogram 614
kinematograf 485, 486
kineska aktinidija 226
kino - dvorana 471
kiper za odlaganje 434
kirurgija 542
kinica 234
kiobran 238
klaoniko postrojenje 374
klasa gromobrana 141
klasa otpornosti na poar 608,
609, 611, 612
klasa poara 603
klase akustine izolacije 184
klase amaca 507, 508
klase gradiva 611
klase jedrilica 506, 508
klatno za glavomet 521
klavijaturni ormar 588
klavijaturni stol 588
klima u prostoriji 33
klima u staji 420
klimatizacijske centrale 120
klimatizacijske centrale 121
klimatizacijski konvektori 122
klimaureaji 119, 121
klinasti mjehovi 588
klinika neurofiziologija 553
klinika psihologija 553
klinika za oporavak 579
klinika za rehabilitaciju 547, 570
klinika za enske bolesti 547
klipna dizala 204
klizalica 328
klizalite 514, 515
klizanje 514
klizna vrata 8, 186, 188, 370
klizna vrata 189
klizni jarbol 376
klizni prozor 181, 182
klizni viljukar 376
kloropren 161
klupa sa sandukom 240
klupa za kovege 465
klupa za masau 537
klupa za trening 498
klupica sa stubama 241
klupska zgrada 506
klupski hoteli 464
knjige 4
knjige prostorija 51, 55, 59
knjini fond 335
knjinica 311, 331, 332, 333,
334, 335, 336, 576
koeficijent otjecanja 13
koeficijent otpora prolazu topline
123
koeficijent prolaza topline 123
koko 404
kokoi 407
kokoinjac 404
kolica s kotaiima 383
kolica za kupovinu 368, 370
kolica za posluavnike 466
kolica za strunjae 523
koliina vrstog gnoja 419
637
KAZALO POJMOVA
koliina gnojnice 419
koliina oborina 16
koliina topline 123
koliina vodene pare 124
koliine iskopa 64
kolni put 221
kolodvorska zgrada 426, 451
kolodvorska zgrada 428
kolosjena postrojenja 421
kolosjena vaga 422
komadi rublja 265
kombi za kampiranje 268
kombinirani pribor za glaanje
242
kombinirani sustav termoizo-
lacije 76
kombinirani toaletni stol 255
kombinirani ured 339, 343, 345
komercijalna vozila 389
komforna hotelska soba 465
komforna soba 464
komforni apartman 464
komora za sedla 412, 511
komore za punjenje mortom 74
kompaktna kabina 257
kompaktna kuhinja 246
kompaktne fluorescentne sijalice
143
kompjutorski stol 352
kompleks stadiona 490
koncentracija zvuka 137
koncentrat stone hrane 418
koncepcija pristaninog gata
451
koncepcija satelita 451
koncepcija transportera 451
koncepcije "prstiju" 451
koncepti graevina 341
kondenzacija vodene pare 32,
122
kondenzirana voda 1,23
konferencijski centar 471
kongresne zgrade 470, 471
kongresni centar 471
konopci za penjanje 521
konstrukcija elastinog poda 522
konstrukcija poda 522
konstrukcija prozora 184
konstrukcija sjene 164
konstrukcija vizurne linije 478,
491
konstrukcije od mree uadi 97
kontejner za smee 241
kontinuirani transporteri 395
kontrola putovnica 451
kontrola ulaza 445
kontrolirani prolazi 298, 370
kontrolno okno odvodnje 94
konvektori 106
konzole 102
konzolna okretna stolica 347
konzolna WC koljka 255
konzolni regal 384
konj 411, 511, 512
konj sa hvataljkama 521, 523
konj za ljuljanje 328
konj za preskok 521
koordinacijski sustav 63
koordinatna toka 62
koordinatni pravac 62
koordinatni sustav 62
kopnena milja 614
koraanje u nizu 30
kordon 224
korektumi faktor k 149
Korijenski brojevi 41
koritenje energije 112
koritenje suneve energije 115
koritenje sunevog zraenja 115
koritenje za civilnu zatitu 297
koritasti pultovi 347
koritasti regal 368
koritasti valjak 264
korito potoka 231, 233
korito za vodu 412
kosi ed 177
kosina graevne jame 64
kosina stijene 223
kosina za izjednaenje 440
kosine 222
kostimi 482
ko za koarku 492
koarka 492, 521
kota 26
kote 6
kotiranje 11
kotiranje nacrta 6
kotiranje visina 6
kotrljaj ue regalno postrojenje
378, 379
kovanica 385
koveg 238
koze 405
kozjak 226
"Krainerov" zid 223
krajnja dubina vode 534
krak pasaa 365
kraterska lijeha 227
kratice 1
kratice rijei 1
kratko stajalite 414
krava 413
krematoriji 597
kretanje sunca 163
kretanje zraka 33
krevet - kua 252
krevet na ormaru 251
krevet od elinih cijevi 251
krevet s baldahinom 252
krevet s perinom251
krevet u sanduku 252
krevet za buenje 553
kreveti 250, 329, 553
krevetske nie 253
krilo 181
kriterij jeke 136
krivulja sluatelja 316
krivulja temperature prostorije
107
krivuljari 25
krini put 587
krini vez 77
krojaki pogon 391
krov na etiri vode 84, 273
krov na dvije vode 84, 273, 605
krov na jednu vodu 84, 273
krov od elinih limenih ploa 85
krov od rogova 82, 83, 86, 301
krov od rogova s veznicima 82
krov od valovitog lima 85
krov s podronicama 82, 83, 86,
301
krovita 82, 83
krovna "gajba" 87
krovna nadsvjetla 173
krovna opna 89
krovni izlaz 79
krovni pokrov falcanim crijepom
84
krovni pokrovi 84, 85
krovni prozor 178
krovni vrt 90
krovni vrtovi 92
krovovi 88
krovovi - ljuske 46
krsta 510
krsta s kobilicom 507
krsta s kobilicomi perajom 507
krsta sa ljebastom kobilicom
507
krstionica 586
kr 222
krug 43
krug bacanja 497
krug boja 39
krug izbaaja 497
krug okretanja 437, 439
kruna drenaa 71
kruni tok 209
kruni umivaonici 399
kua 47
kua - krov 84
kue 47
kue u lananom nizu 274, 275
kue u nizu 274, 275
kue za odmor 269
kue za ivotinje 472
kuica za igru 328
kuite kolektora 115
kuite puhakog pogona 588
kuna sauna 538
kuni prikljuci 17, 19
kuno sklonite 297
kuno uzemljenje 142
kuglane 528
kuhanje kave 467
kuhinja za bankete 467
kuhinja za odmrzavanje 463
kuhinje 7, 179, 244, 245, 246,
247, 461,467
kuhinjska oprema 244
kuhinjska vaga 246
kuhinjska zgrada 573
kuhinjske daske 246
kuhinjski centralni element 245
kuhinjski prostor za kuhanje
460, 463
kuhinjski prostor za pranje 460,
468
kuhinjski stroj 2146
kuhinjsko podruje 247, 460
kuhinjsko postrojenje 460, 463
kukci 473
kultivirani krajolik 472
kulturni centar 592
kupaa kada 256
kupaonica 465, 564
kupaonica za dojenad 581
kupaonica za pacijente 564
kupaonice 7, 255, 256, 258,
259, 260
kupaonski namjetaj 258
kupine 226
kupola za sjeverno svjetlo 177
kut nagiba kolektora 115
kut prirodnog pokosa 394, 416
kut prirodnog trenja 394, 617
kut upada sunevih zraka 112
kut za jelo 247
kut zaklanjanja svjetlosti 147
kutija za papirnate runike 399
kutija za pumpu 17
kutija za eir 254
kutije 246
.kutna sauna 539
kutna stuba 491
kutno ravnalo 25
kvadrat 40, 43
kvadratino 144
kvadratna milja 614
kvadratni korijen 41
kvocijent danjeg svjetla 168, 173
L
laboratorij 542, 548
laboratorij 568
laboratorij - praktikum 323
laboratorij u dvije prostorije 310
laboratorij u jednoj prostoriji 310
laboratorij u tri prostorije 310
laboratorij za jezike 309
laboratorij za sintetike
materijale 323
laboratoriji 323, 324, 325, 326
laboratorijska etaa 325
laboratorijska radna mjesta 323,
324
laboratorijske jedinice 324
laboratorijski stol 324, 325
laboratorijsko podruje 568
ladica 240
lakirnica 391
lakoatletska dvorana 525
lakoatletski objekti 494, 495,
496, 497
lama za izmet 407
lamelasta roleta 179
lamelasta traka 395
lamelirane grede 76
lanani kruni transporter 395
lanani transporter 395
Le Corbusier 43
lebdei piloti 68
lepeza 224
letea vrata 186
letee krilo 8
letve 219
leaj 100
leaj za dijalizu 553
leaj za masau 541
leaj za preglede 569
leaji za nudu 251
leajne reetke 537
lightshelves (reflektori) 171
lijenika kua 542
lijenike ordinacije 541
lijeniko mjesto za razgovor
541
lijenik specijalist 541
lijenik u stacionaru 564
lijepljeni daani nosa 103
lijesovi 597
638
KAZALO POJMOVA
lijevane ahure 97
lijevane konstrukcije 97
lijevani radijator 106
lijevano staklo 153, 157
lik proporcija 43
linearna koncepcija 451
linearni akcelerator 550, 567
linijska izgradnja 291
linijski autobus 434
linijski dijagrami 54
lista informacija 57
lista radnih procesa 58
liturgija 586
livada za vjebu 504
livadna ograda 219
loa 266
lomljeni kamen 44
lonasti vor 100
lovaka ograda 219
loa za poasne goste 491
loe 477, 486
loenje uljem 105
loionica 105
loita 105
loulje 105, 108, 109
luni vezai 306
luno pletivo 220
luka 507, 508
luka za sportske amce 508
luksuzna soba 465
luksuzni hotel 464
LJ
ljeilite za ivane bolesti 547
ljekarna 572
ljekarna stacionara 564
ljestve 194
ljetni solsticij 175, 176
ljudi 29, 30, 31, 32
ljuljaka 328
ljuljaka za malu djecu 328
Ijuskasta traka 395
ljuske 46
M
magarac 411
magnetsko polje 34
mahunarke 225
major 43
mala kabina s kadom257
mala odbojka 492, 521
mala pozornica 480
mala stambena prikolica 268
male mjere 60
male orgulje 589
maline 224
malo igralite 495
malokalibarska puka 518
malokalibarsko strelite 518
malteki kri 213
mansardno krovite 83, 84
manuali 589
manjei 511, 512
marine 506, 507, 508
markize 180
markizolete 180
marevski korak 30
masivna drvena graa 283
materijal koji upija zvuk 131
materijal u ipkama 384
materijali za svjetiljke 148
materijalni zvuk 131, 135
matirana stakla 152
max. sadraj vode 32
meandri 232, 233
medicina 542
medijske prostorije 465
medioteka 311
Meka 592
meki polivinilklorid 161
melaminformaldehid 161
Mero - vor 100
Mero - reetka 100
mesarski centar 375
mesnica 374, 391
mesnice 369
meso 117
metalni pokrov 85
metalno - gumeni 134
metar 614
metarske mjere 27
metoda mrenog planiranja 54,
58
metoda atora 225
metoda vigvama 225
minaret 592
minigolf 503
minijaturni golf 502, 503
minimalne dimenzije stuba 193
minimalne irine crkve 586
minimalne irine rampi 445
minimalni nagibi krova 85
minor 43
mirna slika 38
mirovanje 32
mjere 614
mjere preklopa 5
mjere tijela 29, 614
mjere za drvo 615
mjere zatite gradnje 64
mjerenje dnevnog svjetla 172
mjerenje trajanja odjeka 136
mjerilo 6, 11
mjerne jedinice 2, 3, 27
mjesna kanalizacija 17
mjesta za gledatelje 524
mjesta za knjige 320
mjesta za osobe u sklonitu 298
mjesta za pranje 399
mjesta za sjedenje 456, 491
mjesta za sjedenje 491
mjesta za stajanje 491
mjesto deurne sestre 561, 564
mjesto za blagovanje 273
mjesto za itanje 333
mjesto za dezinfekciju nogu 530
mjesto za hranjenje 411
mjesto za mijeanje hrane 406
mjesto za pacijenta 569
mjesto za pisai stroj 344
mjesto za povijanje 581
mjeovita kanalizacija 12, 14,
16, 18
mjeovita kultura 227
mjeoviti filtar 71
mjeovito kazalite 489
mjeovito zie 72
mlazni beton 65
mlijene krave 417
mnogokut 40
movarna zona 233
model klinike za lijeniku
praksu 549
modelarski pogoni 383
modeli oblika stakla 153
modularna koordinacija 62, 63
modularni red poligona 63
modulor 28, 43
mogua rjeenja komunikacija
295
mogunost okretanja 438
mogunost privrenja 85
mogunosti parkiranja 215
mokre prostorije 257
mokri vor 563
molekula vodene pare 35
molitvene prostorije 575
moment vjetra 142
monta - strop 103
montani dimnjaci 79, 80
montani strop 103
morska milja 614
morski sisavci 473
mosna dizalica 395
moteli 464, 466, 469
motelski kompleks 469
motorna jahta 510
motorna kola 428
motorna vozila 437, 438
motorni amci 510'
motorni krsta 510
mozaik - parket 104
mozaik - podovi 104
mreni dijagrami 54, 57
mreni plan 58
mreni proraun 57
mrtvaci 597
mrtvanica 597
mrtvanica 598
mujezin 592
muke cipele 238
muki eiri 254
muko rublje 254
muzeji 474, 593, 594, 595, 596
N
nacionalni muzej 595
nacionalno kazalite 476
nain graenja aluminijem 46
nain graenja brvnara 270
nain parkiranja 435
nain slaganja paleta 376
naini graenja bazena 235
nadgrobni spomenici 598
nadstrenica 212
nadstrenice 367
nadstrenice za osobna vozila
442
nadstrenice eljeznikih perona
306
nadsvjetlo 174, 177, 179
nadvoj od plinobetona 74
nadziranje povrina 192
nadziranje prostorija 192
nadzor 53, 57
nagib pokosa 64, 66, 222, 232
nagibi krova 61, 89
nagibi stubita 193
naglavnica bazena 262
nagnuti teren 273
najtei invalidi 545
najvia razina zvuka 131
namjena otvorenog kupalita
534
namjetaj radnog mjesta 351
nanosna skela 66
napa 245
napete konstrukcije 96
naprava za crtanje 25
naprtnjaa 329
nasip za zatitu od buke 218
nasipano tlo 222
nasipi 216
naslaga humusa 222
naslage plodnog tla 222
nastambe za kunie 405
nastambe za male ivotinje 404,
405, 406
nastava 309, 310
nastavno podruje 309, 310
natkrivanje povrina 96
natkrivanje tribine 491
natkrivanje ulica 367
natkriveni krevet 252
natkriveno parkirno mjesto 442
navodnjavanje kapanjem 93
nazidak 182
nazidnica 86
neboderi 294
neboderi 355
nesilice 407
neurologija 542
niski silos 418
niskoenergetski zid 76
niskonaponske halogene sijalice
143
niskotlana hidrocentrala 111
nia za grijae tijelo 126
nie za kuhanje 245
niz ormara 401
niz za pranje 399
nizovi stolova 347
nogomet 492, 493, 521
nominalna jaina rasvjete 145,
151
nominalno trajanje plavljenja
603
normalna bolnica 553
normalni format 73
normalni kolosijek 421
normalni kolosijek 422
normalni razredi 315
normalni sprinkler 601
normalni ed - krov 596
norme 27
norme za crtanje 5
normirani crte 5
normirani format 4
normirano pismo 26
normiranje mjera 59
normni brojevi 59
nosa zvunika 488
nosai osiguranja gra. jame 65
nova vozila 386
noi za brisanje 26
nuklearna dijagnostika 553
nuklearna medicina 580
nuklearna terapija 548
639
KAZALO POJMOVA
NJ
njega djece 581, 582
njega novoroenadi 581
njega rodilja 581
njihaljka 328
O
obalna zona 231
obina stolica 347
obiteljski hotelski prostor 464
obiteljski stan u prenoitu 329
objekt za bacanje diska 497
objekt za bacanje kladiva 497
objekt za bacanje koplja 497
objekt za kuglaki sport 528
objekt za predstave 489
objekt za skok s motkom496
objekt za skok u dalj 496
objekt za skok u vis 496
objekt za troskok 496
objekti groblja 597
objekti za gledatelje 491, 524,
532
objekti za jahanje 511, 512
objekti za skateboard
objekti za skokove 496, 529,
532, 533
objekti za vodene sportove 510
oblaganje stijene 223
oblici drvenih vezaa 83
oblici energije 105
oblici jasala 413
oblici klupa za leanje 537
oblici krovova 84
oblici pozornica 480
oblici prozora 183
oblici stabala 230
oblici zastakljenih krovova 363
oblici zgrade 273, 274
oblik kabine 205
oblik predavaonice 316
oblik ureda 341
oblik vjealice za odijela 254
oblikovanje bunkera 505
oblikovanje etae 292, 397
oblikovanje kosina 223
oblikovanje obale 232
oblikovanje okapnice 88
oblikovanje okna 17
oblikovanje radnog mjesta 351
oblikovanje ruba jezerca 232
oblikovanje stuba 196
oblikovanje ulice 217
oblikovanje vratnog krila 186
oblikovanje vrta 228
obloga kade 255
obloge krovnih terasa 91
obloni zid 73
obloni zid 223
obraun 52
obrana od poara 604
obrnuti krov 89, 91, 94
obroci 467
obuhvatni do vratnik 187
obujamregala 384
obveza ograivanja 219
odbojka 492, 521
odbojna greda 497
odbojni pragovi 435
odbojnik 422
odjel za kratkoronu njegu 584
odjeli za njegu 561
odjeljenje za njegu 562
odlagalite gnoja 419
odlaganje smea 241
odlazni peron 428
odletna ravnina 455
odmorita 449
odnos penjanja 194
odnos prema osi 62
odnos prema rubu 62
odnosi mjera 28, 40, 41, 42, 43
odreivanje poloaja sunca 162
odravanje razine vode 65
odravanje vode 235
odskono platno 522
odtereenje groma 141
odvod fekalne vode 13
odvod oborinske vode 14, 15
odvod struje groma 141
odvodi dima 604
odvodna cijev 90
odvodne cijevi 12
odvodnja krova 15, 16, 90
odvodnja zemljita 12, 13, 14,
15, 16, 17
oftalmologija 542
ograda 219
ograda od okrajaka 219
ograda od iane mree 219
ograde 220
ograeni slobodni prostori 472
ograeni ured 339, 341
ograivanje 219
ogranienje bljjetanja 148
ogrozd 224
oivienje zelene povrine 93
oklopno staklo 156
okno 17, 201
okno dizala 201
oko 37, 38
okreta karata 540
okretite 427
okretite 437
okretite u obliku ekia 437,
438
okretna dizalica na stupu 395
okretna petlja 427
okretna petlja 437
okretna ploa za lokomotive 422
okretna stolica 347
okretna stolica na kotaima 347
okretna stolica s kotaima 321
okretna vrata 186
okretna vrata 188
okretne ljestve 429
okretni prozor 182
okretno krilo 8
okretno krilo 181
okrugla pojila 407
okrugli plivaki bazen 236
okruna bolnica 580
oktaedar 99
okvir s kotaiima 383
okvir za ienje sagova 241
okvir za penjaice 221
okvir za vjeanje 348
okvirni nosai 396
okvirni podaci za klimu u staji 410
oltar 586
oltarski stol (mensa) 586
olune cijevi 85
oluk 85
omladinska prenoita 329, 330
omnibus 434
opadanje razine 137
opasnosti od poara 606
opa bolnica 575
opa medicina 541
opeka 60
opeke od porozne gline 74
opera 475, 476, 481, 482
operacija 556, 558
operacije zrakoplova 451
operacijska dvorana 555
operacijske prostorije 558
operacijski odjeli 555
operacijski trakt 555
operacijsko podruje 548
operacijsko podruje 553
operne zgrade 477
"opipna" slika 38
opis aktivnosti 53
oploene staze 221
oploenje krunim blokovima
267
oprema laboratorije 324
oprema proizvodnih jedinica 393
opseg pilota 68
opskrba hranom 572
opskrba plinom 19
opskrba rubljem 572
opskrbni centar 574
optereenja 617, 618, 619, 620,
621, 622
optereenje ruevinama 298
optika valova 142
ordinacijske klinike 570
orgulje 587, 588, 589
orijentacija prema stranama
svijeta 271
orijentiranje mree 57
orma 511
ormar - kuhinja 247
ormar s pretincima 401
ormar u nizu 352
ormar za crtee 321
ormar za asopise 333
ormar za katalog 333
ormar za kugle 527
ormar za lonce 245
ormar za odjeu 352, 401
ormar za osoblje 563
ormar za pribor za ienje 240
ormar za rublje 254
ormar za suenje 246
ormari s pregradama 401
ormari za odlaganje 347
ormari za presvlaenje 401
ormari za registratore 347
ormari za lijekove 255
ormarii za pacijente 563
ormarii za prtljagu 425
ornament ograda 219
ornament staklo 157, 159
ortopedija 542
oscilirajui metal 135
osi gazita 195
osigura strujanja 19
osiguranje graevne jame 65
osiguranje kosine 222, 223
osiguranje padine 223
osiguranje zemljita 191, 192
osiguranje zgrade 191, 192
osjeaj jaine tona 131
oslonac podronice 100
oslonci za stajanje 79
osmerac 509
osmerokut 41
osnovna irina voznog traka 207
osnovna kola 307, 312
osnovne aktivnosti 52, 53
osnovne jedince 2
osnovne mjere 60
osnovne norme 2, 3, 4, 5, 6, 7,
8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15,
16, 17, 18, 19, 20, 21, 23,
24,
osnovne Sl-jedinice 2
osnovne uionice 312, 314
osobna dizala 201, 202
osovinske mjere 61
osovinski razmaci 61
ostakljeno dizalo 205
ostakljenje 155, 183
ostakljenje ed krova 396
ostave 240, 243
ostavljanje bicikla 211
osvijetljenost dnevnim svjetlom
162
osvjetljenje 595
osvjetljenje objekta 147
osvjetljenje zida 147
oteenja od vlage 302
oteenja prouzrokovana
poarom 604
otklopna sjedala 319, 477
otklopni prozor 182
otklopni pult 319
otok 232
otpor prijelazu topline 123
otpor prolazu topline 123
otpor proputanja topline 123,
126
otpor rasprostiranja 140
otpor uzemljenja 139
otpornost na poar 610
otprema prtljage 451
otprema putnika 450
otprema putnika 451
otpremanje robe 424
otpremna zgrada 450, 451
otpremni pult 352
otvor na vrhu dimnjaka 79
otvor za ienje 17
otvor za izlaz 80
otvor za odvod zraka 80
otvorena kupalita 534, 535, 536
otvorena pivovara 373
otvorena uionica 312
otvoreni plivaki bazen 236
otvori nadsvjetla 173
otvori za ienje 80
otvori za zvuk 590
ovce 406
ovjeena fasada 73
ovjeena obloga 76
ovjeene konstrukcije 46
ovjeene konstrukcije 98
ovjeeni krovovi 46
ozelenjavanje krova 92, 93, 94, 95
640
KAZALO POJMOVA
oznaavanje instalacija bojom9
oznake 1
oznake jedinica 2
oznake mjerila 6
oznake mjesta udarca 502
oznake za sijalice 143
P
pachinko 540
paleta 395
palete s reetkastom kutijom
378
palete za pomicanje vozila 443
paletni regal 378, 379, 394
paletni sanduk 395
palica za golf 504
Palladio 42
palmeta u obliku svijenjaka 224
panelna gradnja 45
panoramska "gajba" 87
panoramska maska 164
panoramsko dizalo 205
papir 25
papir za skiciranje 25
parcijalni koordinatni sustav 62
parcijalni tlak pare 124
pare broma 32
pare klora 32
parket - pod 104
parkiralita 435
parkiranje 445
parkirna mjesta 435
parkirna rampa 444
parkirna zgrada s rampama 444
parkirne palete 443
parkirne palete 443
parkirne zgrade 444, 446
parkirni objekti 443, 444, 445,
446
parkirni sef 443
parkirno dizalo 443
parkovski rubnjaci 267
parlamentarni raspored sjedita
471
parna brana 89, 124, 125, 126
parna kupelj 538
parter 479
pasa 363, 364
patka 404
patologija 580
paus papir 5
peurkaste ploe 44, 46
pe za saunu 537
pei 7
pedalni tornjevi 589
pedijatrija 542
pekarnica 390
pekarski proizvodi 368
penjaice 225
penjalica 328
penjalice 225
penjanje 225
pera za tu 26
pergole 221
peron za utovar prtljage 428
peroni 426, 427, 428
perspektivna metoda 26
perspektivni crte 26
perspektivni paster 26
peterokut 40
petnaesterokut 40
pidame 254
pijesak 222
pilaste rampe 440
piloti 68
piramida za zatitu od buke 218
piramidalna svjetlosna kupola
177
pisai stol 345, 352
pisai stroj 26
pisoar 256
pisoarna pregrada 531
pista 450
piste 450, 454
Pitagora 40
pitching - zelenilo 504
pivnica 468
pivnice 457
pivovare 118
pivski podrum 467
pjeaci 210
pjeaka staza 210
pjeaka staza 221
pjeaki pasa 426
plan izvoenja 51
plan pranjenja 484
plan prostorija 392
planinska seljaka kua 88
planirani krevet 553
planiranje kuhinje 467
planiranje pogona 392
planiranje procesa 54
planiranje skladita 394
planiranje tijeka graenja 54
planiranje zrane luke 452
platforma 232
platice na stubama 491
platnena roleta 179
ples na koturaljkama 516, 521
pletivo od prua 222
plinobeton 76
plinska grijalica 20
plinska instalacija 19, 20
plinski bojler 20
plinski kotao 19
plinski rezervni bojler 19
plinski tednjak 246
plinski ureaji 19
plinski vodovi 19
plinsko brojilo 17, 19
plinsko loenje 105
plitka staja 414
plivaka dvorana 235, 261
plivake staze 534
plivaki bazen 236, 263, 468
plivajui mosti 506
ploa u predavaonici 319
ploasta drljaa 415
ploe od busenja 222
ploe od prirodnog kamena 104
ploe od sintetikih materijala
161
ploe za cijeenje 245
ploe za kuhanje 246
plohe od staklenih blokova 160
plosnata "gajba" 87
plosnato grijae tijelo 106
plovci 506
plovni put 509
plug za gredice 415
pluto 76
pneumatske hale 96
pneumatski prozirni krov 367
poivaljka 251
poivaljka za spavanje 251
podaci za izvedbu 50
podgrada 64
podij 479
podizna kolica 383, 440
podizna kolica s viljukama 383
podizna platforma na kotaiima
383
podizna pozornica 479
podizne pozornice 489
podizni podiji 478, 481
podizno - preklopna vrata 189
podizno - zakretna vrata 189
podloga za izdavanje radova 56
podloge za projektiranje 50
podni fluter 146
podni izljev 235
podno grijanje 107, 262
podnoje dimnjaka 80
podovi 104
podruja buenja 553
podruja za terapiju 551
podruje barijera 557
podruje bazena 532
podruje itaonica 331
podruje unjeva 528
podruje dohvata 351
podruje dostupno javnosti 331,
335
podruje njege 548, 551, 553,
554, 560, 561, 562,564
podruje podija 319
podruje porodnitva 553
podruje prihvata kugle 528
podruje razdvajanja iskrenja
141
podruje regeneracije 232
podruje rendgena 541
podruje taglja 416
podruje ugodnosti 33
podruje za itanje 333
podruna knjinica 335
podrumski zidovi 73
podrumsko stubite 193
poduprte konstrukcije 98
podzemna hidrocentrala 111
podzemna voda 69, 70
podzemna voda 299
podzemna eljeznica 214
pogodba cijene 49
pogon za radiotehniare 391
pogon za servisiranje
poljoprivrednih strojeva 389
pogon za TV tehniare 391
pojaanje ruba zbog uveza 5
pojava kondenzirane vode 125
pojedinana dvorana 520
pojedinana krletka 407
pojedinana ordinacija 541, 542
pojedinana ordinacija 541
pojedinana pregrada 413
pojedinani opruni elementi
135
pojedinani ormar 530
pojedinani pult 352
pojedinani stolovi 347
pojedinani uredski prostor 346
pojedinani ventilacijski kanal 81
pojedinano dizalo 202
pojedinano dranje 411
pojila sa ljebom 407
pojilo 399, 405
pokrajinske knjinice 331
pokrajinsko kazalite 476
pokretne dizalice 395
pokretne staze 200
pokretne stube 199
pokretni stolovi 395
pokrivanje bazena 263
pokrivanje staklom 367
pokrov elinim limenim
ploama 85
pokrov eternitom 84
pokrov limoms dvostrukim
prijevojem 85
pokrov slamom 84
pokrov indrom 84
pokrov kriljcem 84
pokrov terena za odmor 367
pokrov valovitim limom85
pokrovne ploe 85
poliamid 161
polica regala 331
polica za hranu 412, 413
poliester 161
poliesterska smola 161
poliesterski bazen 235, 263
polietilen 161
polijevano klizalite 514
polikarbonat 161
poliklinike 57
polimetakrilat 161
polipropilen 161
polistirol 161
polizobutilen 161
polo na biciklima 521
polo na biciklima 521
poloaj kue 228, 271
poloaj prostorija 271
poloaj stupova 444
poloaj sunca 162, 163, 164
poloaji na kosini 273
poloaji tijela 30
poloajni nacrt 66
poluetane rampe 445
polumjer jeke 134
polumjer kolosijeka 422
polumjer kruga okretanja 437,
438
polumjer osunanja 115
polumjer zakrivljenosti 422
polumjeri kolosijeka 214
polumjeri okretanja 434
polurampa 445
polje ograde 220
polje za bacae 495
polje zapaanja 38
poljski krevet 251, 329
poljski tagalj 416
pomina markiza 180
pomone povrine pozornice
481
pomoni jastuk 329
ponaanje pri poaru 6111, 612,
613
poni 411
popis aktivnosti 53, 56
poplavni ljeb 232
KAZALO POJMOVA
poploenje 217
poprena rampa 446
popreno slaganje 443
porodnitvo 548, 565
posebna kola 307
posebne bolnice 547, 578, 579
posebni nacrti 51
poslovni hotelski prostor 464
posluivanje u sobama 465
postaja s okretitem 427
postoci relativne vlanosti zraka
33
postrojenja za hlaenje 118, 120
postrojenja za opskrbu gorivom
109, 447,448, 449
postrojenje za podjelu hrane 462
postupci sabijanja 222
posuda za gorivo 108
posuda za vodu 537
posude u skupini 108
posude za pepeo 597
posue 248, 466
posue za transport jela 462
poljunana staza 221
potisak tla 68
potisne platforme 422
potporanj roga 86
potporni zidovi 221
potpuno ostakljena vrata 157
potreba koliina zraka 32
potreba prostora 29, 30, 456
potreban broj kreveta 547
potrebna koliina hladnoe 118
potrebna koliina oborina 234
potrebna koliina tople vode 258
potrebna povrina 541
potrebna toplina za transmisiju
130
potrebna toplina za ventilaciju
130
potrebna veliina spremnika 234
potrebne tlocrtne povrine 457
potrebni prostor za opremu 347
potroai struje 21
potronja energije 115
potronja rublja 264
potronja vode 115
poviena lijeha 227
poviene I breuljkaste lijehe
227
povrat posua 461
povratna petlja 17
povrina dvorita 439
povrina oblaganja 75
povrina skladita 482
povrina staje 413
povrina za kotrljanje kugle 528
povrina za parternu gimnastiku
521
povrina za predstave 476, 477,
479
povrine 39
povrine kolektora 113, 115
povrine uredskih zgrada 337
povrine za biciklistiki promet
210
povrine za poasne goste 491
povrine za stajalita zrakoplova
451
povrine zraenja topline 78
povrinska drenaa 71
povrinske mjere 614, 615
povrinsko grijanje 107
pozicije stajalita zrakoplova
454
pozornica 475, 476
pozornica 476
pozornica 478, 481, 486
pozornica s kulisama 481
pozornica za probe 484
poarna sluba 431
poarni odsjek 599
poarni zid 605
prah 603
prah za gaenje 603
pranje srebrnog pribora 467
praonica 389, 448
praonica 460
praonica - samoposluivanje 265
praonica rublja 264, 265
praonica za vozila 430
prase 328
pravilnik o obavljanju gra.
radova 52
pravilo proporcija 477
pravokutnik 41
preke 102
predavaonica 465
predavaonice 316, 317, 318,
319
predgotovljene parketne ploe
104
predgotovljeni bazen 231
predgotovljeni dimnjak 80
predgotovljeni piloti 68
predmeti odvodnje 13
prednapeta betonska ploa sa
upljinama 103
prednje orgulje 589
predpozornica 478
pred projekt 48
predprostori 237
predvorja 47
preferentni brojevi 63
pregradak za noenje jaja 404
pregradna stijena izmeu
boksova 411
pregradnje 305
preklapanje bicikla 211
preklapanje etaa 445
preljevni ljeb 262, 263
prepona 496
preporuena debljina stakla 153
presjeci hala 512
presjeci staja 414
presjek kroz uredske prostorije
345
presjek kuhinje 244
presjek laboratorija 326
presjek nasipa 506
presjek okna 17
prethodne napomene 52
pretovarne kosine 440
pretovarne rampe 440
pretovarni lim440
pretovarni most 440
pretpostavljena optereenja 617,
618, 619, 620, 621, 622, 623
preusmjeravanje svjetla 171
pribor uz zdjele 248
pribor za crtanje perspektive 26
pribor za igru 328, 540
pribor za jelo 248
pribor za jelo 456
pribor za kamin 78
pribor za saunu 539
pribor za sveanost 456
pribor za zajutrak 456
priavlani lim86
privrenje podronice 101
priguenje buke koraka 133
priguenje zranog zvuka 131,
132
priguenje zvuka 131, 184
priguivai buke 121
prihvatni metalni iljci 139
prihvatni prostori 109
prijedlozi izgradnje 48
prijelazni kolodvori 426
prijemhitnih sluajeva 550
prijenos materijalnog zvuka 133,
135
prijevoz osoba 31
prikaz skretnica 422
prikljuak dimnjaka 90
prikljuak podnoja 74
prikljuak roga 86
prikljuak vode 17
prikljuci konstrukcije 100
prikljuci s autocesta 213
prikljueni staklenik 229
prikljuni kolosijeci 422
prikljuni vodovi 14, 17
prikolica 328
prilazi oknu dizala 201
prilazi stubitu 367
prilazni put 211
prilike podzemne vode 64
primarius 561, 564
primarna struktura 137
primjeri difuzije 124
priprema lakiranja 388
priprema tople vode 115
pripremanje mesa 459, 460, 467
pripremanje povra 459, 467
prirodni izolacijski blok 76
privatna djeja igralita 328
privatna kupalita 235
prizme 171
proces kupanja 537
prodajna povrina 372
prodajni prostor 372
prodajni pult 369
prodajni regal 368
prodavaonice 368, 369, 370,
371, 372, 373
prodavaonice divljai 369
prodavaonice peradi 369
prodavaonice povra 369
prodavaonice sa samoposlui-
vanjem 368
prodavaonice voa 369
prodavaonice ivenih namirnica
368
profil tribina 490
profili ograde 511
profili rukohvata 195
profili stuba 195
profilirani blokovi za tarac 267
profilno graevno staklo 159
programgraenja 48, 57
programmehanizacije 57
programi aktivnosti 53
proizvodni proces 393
proizvodno skladite 377
proizvodnja praia 417
projekt graevine 48, 49, 50, 51
projekt koritenja povrina 382
projekt termoizolacije 127
projektiranje igralita za golf 504
projektiranje kazalita 475
projektiranje kazalita 477
projektna koliina oborina 15
projektne mjere 74
-projektni zadatak 49
projektno rjeenje etaa 294
projektor 485
projiciranje slike 485
prolaz dimovodne cijevi 80
prolaz kroz strop 79
prolaz za konobare 461, 466
prolaz za posluivanje 369
prolazi 435
prolazi 438, 486
prolazi za uklanjanje izmeta 413
prolazna duboka staja s dvije
prostorije 405
prolazni peron 428
prometna optereenja 622, 623
prometne povrine 210
prometne povrine 429
prometni profili 206, 215, 216,
218
prometnica 218
promjena nagiba 444
promjer zvona 590
propisi o visokimzgradama 354
propovjedaonica 586, 587
propovjedaonica 587
proraun rasvjete 149
prorauni zatite od poara 610
prosektura 580
prostor izmeu stakala 153
prostor za ispovijedi 587
prostor za jahanje 511
prostor za kupanje 232
prostor za opremanje 506
prostor za ormare 240, 253
prostor za pepeo 78
prostor za pranje posua 461
prostor za projektore 319
prostor za tu 260, 531
prostor za voltiiranje 511
prostorija dispeera 425
prostorija operatera 485
prostorija pogonskog ureaja
201, 202, 203, 204
prostorija s vie radnih mjesta
344
prostorija u zvoniku 590
prostorija za anesteziranje 556
prostorija za boravak 273
prostorija za dijagnostiku 553
prostorija za dojenad 581
prostorija za duboko smrzavanje
374, 460
prostorija za gipsanje 556, 558
prostorija za izlaz 555, 556
prostorija za konobare 460, 467
prostorija za kune prikljuke 17
prostorija za kupanje 537
prostorija za masau 538
prostorija za medicinsku pomo
398, 532
642
KAZALO POJMOVA
prostorija za medikamente 557
prostorija za mirovanje 538
prostorija za molitvu 592
prostorija za nadziranje
pacijenata 557
prostorija za obradu 541, 553,
564, 569
prostorija za poslovoe 425
prostorija za postavljanje 19
prostorija za pranje 555
prostorija za predavanja 310
prostorija za predhlaenje 460
prostorija za preglede 553
prostorija za probe orkestra 484
prostorija za probe zbora 484
prostorija za projektore 485, 488
prostorija za rekvizite 522, 532,
555
prostorija za skladitenje slika
593
prostorija za spaljivanje 597
prostorija za sterilni materijal
556
prostorija za substerilizaciju 556
prostorija za minkanje 483
prostorija za tueve 531
prostorija za ulaz 555, 556
prostorije ambulante 577
prostorije kazalita 477, 479
prostorije opere 477
prostorije za ambulantno
lijeenje 551
prostorije za fitness 498, 499,
520
prostorije za fotolaboratorij 310
prostorije za goste 449, 457,
465, 466
prostorije za kondiciju 499
prostorije za kuanstvo 241, 242
prostorije za preglede 541
prostorije za presvlaenje 530,
531
prostorije za pripremu 558
prostorije za probe 483, 484
prostorije za publiku 484
prostorije za runi rad 312
prostorije za seminare 320
prostorije za trudove 565
prostorije za uitelja plivanja 532
prostorije za ureaje 121
prostorije za zvono 590
prostorna reetka kao potporni
zid 223
prostorne mjere 615
prostorne reetke 41, 99, 100,
101,304
prostorni graevni elementi 99
protoni plinski bojler 255
protok materijala 392, 394
protupoarna klizna vrata 189
protupoarna ostakljenja 608,
609
protupoarna vrata 189, 613
protupoarne pregrade 607
protupoarno staklo 160, 608
protustrujni ureaj 261
prozirni krovovi 367
prozor bez doprozornika 8, 181
prozor krilo na krilo 184
prozor od sintetinog materijala
184
prozor s kutijom 184
prozor sa cvijeem 181
prozor sa doprozornikom 8
prozori 178, 179, 180, 181, 182,
184
prozori u krovnoj plohi 182
prozori za stambena potkrovlja
182
prozorski nadvoj 74
prozorski otvori 178, 181
prozorsko staklo 152, 153
prstoliki ank 459
prvi stupanj 307
psihijatrija 542
ptice 473
ptice grabljivice 473
puhaki ormar 589
puhaki pogon 588, 589
puhaki strojevi 588, 589
Pullman - krevet 251
pult za prodaju ribe 369
pult za stranke 352
pultovi 372, 461
pumpe 111
puna pozornica 480
punching - bali 526
pune rampe 445
putni prijelazi 422
putnici u zranom prometu 452,
453
putnika otpremna zgrada 454
putnike stube 453
putniki centar 426
putniki kolodvori 425, 426
putniki mostovi 454
putniki peron 423
putovi za poslugu 465
puzavice 225
puzavice I penjaice 226
pu 41, 328
R
rabin 591
rava 213
ravasta staza 528
rad 32
rad u uredu 337
radiologija 548
radiologija 550, 566
radionica za izradu maski 483
radionica za popravke 389
radionice 380, 381, 382, 383,
384, 385, 386, 387, 388,
389, 390, 391
radionice za dekoracije 483
radionike prostorije 381
radiovalovi 142
radna dvorana 344
radna mjesta 389
radna mjesta itatelja 320
radna mjesta s ekranom 351,
543
radna mjesta u laboratoriju za
jezike 309
radna podruja 385
radna povrina 321
radne platforme 185
radni hodnik 554
radni proces 384
radni procesi 57
radno mjesto 321, 338
raaonica 553
raaonice 565
rampa u stubitu 196
rampe 194, 196, 372, 440, 444,
445
rashladna krinja 371
rasipa mineralnog gnojiva 415
raskrija 209, 422
raspodjela gustoe zraenja 166
raspodjela sjajnosti 148
raspodjela svjetla 144
raspodjela zvuka 138
raspoloiva koliina oborina 234
raspored gledatelja 525
raspored grobova 598
raspored ormara 253
raspored parkirnih mjesta 435,
444
raspored rampi 444, 488
raspored rukohvata 195
raspored stolica 470, 471, 486
raspored stolova 457
raspored svirala 588
raspored svjetiljki 147
rasporedi hodnika 586
rasterna svjetiljka 144
rasterska obloga stropa 152
rastersko polje 11
rastezljivi krevet 251
rasvjeta 143, 144, 145, 146,
147, 148, 149, 150, 151, 152
rasvjeta za orijentaciju 143
rasvjetna kupola 90
rasvjetna tijela 144
ralamba uredskog prostora
349
ravna paleta 376
ravni krov 89, 90, 91, 273
ravno staklo 153
ravnjaa 66
razboj 521, 523,
razdjelna ograda 219
razdjelne zavjese 188, 524
razdjelnica za diferencijalne
pomake 71
razina osvjetljenja 148
razina podzemne vode 64, 65
razina smetnji 485
razina zvuka 131
razlika pritiska pare 124
razlika razine zvuka 131
razlike u jaini zvuka 137
razmaci kolosijeka 421
razmak svjetiljki 147
razmjeravanje trkae staze 497
razmjeravanje zgrade 66
razulja 66
razumljivost govora 136
razvodni plan 23
razvoj poara 599
realna kola 308
rebrasti strop od U - profila 103
rebrenice 180
recepcija 466, 468
red normnih brojeva 59
redovi sjedala 478
redovi sjedala 486, 488
redovi sjedita 524
reflektor 144
regali 370, 372, 384
regali velikih raspona 379
regali za burad 379
regali za kabelske kolute 379
regali za knjige 331
regali za kolute 379
regali za prtljagu 425
regali za spise 347
regali za ipke 379
regalna postrojenja 394
regalni transporteri 376
regatna staza 510
regatni bazen 510
registrature 348
regulacija svjetlosnim signalima
214
regularne mjere 29, 30
reguliranje karoserije 388
reguliranje trapa 388
rehabilitacija 553
reklamne ploe 152
rekreacijsko kupalite 535
relativna vlanost zraka 33
remize 415
rendgen 542, 553
rendgenska dijagnostika 566,
567, 569
rendgenski odjel 566
reprodukcija boje 147, 170
reprodukcija svjetla 148
reprodukcija zvuka 486, 488
restoran 459, 468
restoran sa samoposluivanjem
459
restoran sa samoposluivanjem
461
restoran sa specijalitetima 465,
467
restoran za osoblje 573
restoranske kuhinje 459, 460,
461
reetka za izmet 413
reetka za odvod zraka 121
reetka za vrijee 225
reetkasta traka 395
reetkasti rotilji 100
reumatoloka bolnica 578
reviziona vrataca 80
rezonatori 138
ribarnice 369
ribe 473
ribiz 224
ritualna kupka 591
rodilite 550, 565
rodilje 550
rog 86
rokovi dovrenja 50
rolete 180
rolo - vrata 188
rolo ormar 352, 361
rolo vrata 189
rotilj od letava 407
rotilj pilota 67
rovokopa 415
rub kolnika 207
rub ravnog krova 90
rublje za krevet 254
rubne grede 64
rubnjaci za travnjake 267
rubnjak bazena 262
r u b o v i g r a e v n e j a m e 6 4
KAZALO POJMOVA
runa prtljaga 30
runi kotrlja 498
runi koveg 425
runici 254
runo vatreno oruje 519
rugby 492
rukavice 254
rukomet 492, 521
rustikalni tarac 267
rua penjaica 226
rua vjetrova 450
S
sabirne ulice 214
sabirni vod uzemljenja 139
sabirni vodovi 12, 14
sabirni vodovi prikljuaka 14
sabirno okno 325
sadraji visokih kola 316
saenje malina 224
saenje u kvadrat 224
saenje u pravokutnik 224
saenje u trokut 224
safari parkovi 473
sahrane 598
sakoi 254
sakralna graevina 591
sakralni centar 587, 591
sakristija 586
samba - stube 195
samoposluivanja 371
samoposluna robna kua 371
samoposluni centar 371
sanacija starih zgrada 299, 300,
301, 302, 303
sanduci za odskok 523
sanduci za vertikalno slaganje
376
sanduk s pijeskom 328
sanduk za kiobrane 238
sanduk za zrak 588
saniranje 302, 304, 305, 306
sanitarna jedinica 531, 534
sanitarna tehnika 385
sanitarne kabine 257
sanitarne prostorije 398, 457
sanitarne prostorije 524
sanitarni ureaji 400
sanjkalita 514
sastav krova 94
sastavi krovne izolacije 91
sastavnica 5
sat oluje 139
sateliti 455
"satelitska" kuhinja 458, 467
satelitski sustav 455
sauna 537, 538, 539
sauna u brvnari 538
savana 472
savezne ceste 209
savijeni valovi 131
scena 480
sedlo 511
sedmerokut 40
segmenti obrane od poara 604
sekretarica 344
sektor uslunih djelatnosti 338
sekundarna struktura 137
sekundarni zrak 122
shema hangara za amce 508
Shuffleboard 493
sidrena opeka 77
sidreni trn 97
signalizacijski portal 213
signalni i komunikacijski ureaji
21
sigurnosni razmak 493
sigurnosno staklo 155, 156
sijalice 143
sijeno 418
silaa 418
silikatno vlakno 613
silosni teglja 434
simboli 7, 8, 9, 10, 18, 70
simulatori vonje 540
sinagoge 591
sintetiki materijali 161
sintetiki materijali sa staklenim
vlaknima 161
sisavci 473
sistematika sijalica 143
sistemsko oploenje 267
sitna kocka 221
sjajnost 143, 148, 170
sjedala 478
sjedala u predavaonici 319
sjedita u redovima 471
sjedite vatrogasne slube 430
skakalite 511
skakaonice 513
skakaonice 513
skala jaine tona 131
skela palira 224
skela za grmlje kupine 224
skela za karike 523
skela za vrijee od prua 225
skeletne gradnje 102
skica radionice 381
skiciranje 25
skijaka skakaonica 513, 514
skimmer 235, 262
skimmer 262
skladini materijali 394, 617
skladini materijali 394
skladini prostor 512
skladini stalak 384
skladini ureaji 378
skladite 394
skladite bicikla 212
skladite vrstog gnoja 419
skladite dekoracija 482
skladite goriva 105
skladite kulisa 482
skladite robe 424
skladite s visokim regalima 378
skladite za alkoholna pia 467
skladite za materijal u ipkama
384
skladitenje 482
skladitenje vrstog gnoja 419
skladitenje gnojnice 419
skladitenje robe 460
skladitenje sijena 412, 418
skladitenje slame 412
skladitenje tekuih goriva 109
sklonita 297, 298
sklopiva lealjka 266
sklopiva vrata 188
sklopive ljestve 241
sklopive stube 195
sklopivi krevet 240
sklopivi stol 457
skok s motkom494, 495
skok u dalj 494, 495
skok u vis 494, 495
skoeni rubnjak 267
skraene oznake 1
skretnica 422
skupina kua u nizu 276
skupina kuica 328
skuplja dima 78
skupna garderoba 530
skupna uredska prostorija 342
skupne ordinacije 542
skupni ured 337
skvo (squash)527
slaganje boja 39
slaganje na regale 376
slama 416
slamarica 329
slastiarnica 467
slijed refleksija 136
slijepci 545
slijepe ulice 217
slivnik ravnog krova 90
slobodni balkoni 266
slobodni poloaj nogu 351
slobodni profil 421, 423
slobodni profil stubita 194
sloj dima 605, 606
slojeviti kamen 72
slojevito zie 72, 220
slovo-preslikai 26
sloena roba 617
slubene prostorije 320
sljemena klijeta 86
sljemeni veznik 83
sljemenjaa 83
smetnje prijema 142
smirivanje prometa 217
smjer svjetla 148
smjerna gredica 86
smjetaj kreveta 252
smjetaj pribora za jelo 249
smonica 243
smrznuto meso 118
snack - bar 459, 460
snimanje na mikrofilm 11
snienje razine podzemne vode
65
soba deurne sestre 564
soba za buenje 542, 557
soba za konferencije 344
soba za njegu 584
soba za pacijente 562, 563
soba za razgovor 541
soba za usklaivanje glasova
483
socijalni stanovi za iznajmljivan-
je 293
Softball 493
solarna arhitektura 112, 113, 114
solarna breuljkasta lijeha 229
solarna energija 115, 166
solarna struja 115
solarna termija 115
solarne elije 115
solarne tehnike 115
solarni kolektori 115
solarni staklenik 229
solarni sustavi 166
solarno izolacijsko staklo 154
solarno izolacijsko staklo 157
solistike garderobe 483
solna kiselina 32
spavaa soba 7, 250, 273
spavae sobe 250, 251, 252,
253
spavanje 32
specijalistike bolnice 547
specijalistiki odjeli 553
specijalne knjinice 331
specijalni crijepovi 84
specijalno staklo 153
speed jump 517
spiralno stubite 196
spoj sa zidom90, 94
spojevi vodova 22
spojka kablova 97
spojni hodnik 455
sporedne pruge 421
sport na ledu 516
sportska akrobatika 521
sportska gimnastika 521
sportske dvorane 501, 520, 521,
522, 523, 524, 525
sportske povrine 521
sportski centar 470
sportski amac za more 509
sportski amac za trke 509
sportski amci 509, 510
sportski objekti 490
sportski ples 521
sportski rekviziti 521
sportski teren 497
sprava s ekranom 540
sprave za kockanje 540
sprave za odvoenje topline 605
sprave za pranje 258
sprave za skok preko konja 523
sprave za trening 498
spregnuta stropna ploa 103
spregnuto sigurnosno staklo 155
spregnuto staklo 153
spremite 243
spremnici za ulje 108
spremnik kinice 234
spremnik loivog ulja 108
spremnik oborinskih voda 234
spremnik za tekuine 108
spremnost za intervenciju 430
sprinkler sa zaslonom 601
sprinkler ureaji 601
sprinklerski ureaji za gaenje
605
sredinja klupa 530
sredinji vor 101
sredinji teleskopski stup 204
srednje deblo 230
sredstva za gaenje 603
St. Moritz - ljeb 532
stabilizator napona 140
stacionar s krevetima 561
stacionar za dojenad 550, 582
stacionar za dojenad 581
stacionar za normalnu njegu 561
stacionar za njegu 550, 561
stadion 490, 491
staja s boksovima 413
staja s jedinstvenim prostorom
411
staja sa podomod platica 414
644
KAZALO POJMOVA
staja za dranje u skupinama
411
staja za ovce 406
staja za privezivanje 413, 414
staja za rasplodne krmae 410
stajaa mjesta 477
stajalita 429, 435
stajalite 203, 214, 427
staje za konje 411
staje za koze 405
staje za tov bikova 414
staje za tov svinja 408, 409
stajska staza 511
stajski prolazi 411
stajski zrak 420
stakla za dnevnu svjetiost 152
staklarski pogon 383
staklena opeka 158, 160
staklena vrata 157
staklene dogradnje 280
stakleni blokovi 158, 160
stakleniki sanduk 229
staklenik 114, 229
staklenik 229
staklo 152, 153, 157, 158, 159,
160, 248
staklo za akustinu izolaciju 156
stalak sprave za kockanje 540
stalak za bicikle 212
stalak za amce 509
stalak za itanje 586
stalak za glaanje 238
stalak za kiobrane 238
stalak za letvu 496
stalak za tapove 527
stalak za vozni red 425
stalci za kostime 482
stambena ulica 210
stambena viekatnica 294
stambena zaklada 585
stambene zgrade 236, 278, 279,
280, 281, 282, 284, 285,
286, 287, 288, 289, 290,
291,295
stambene zgrade u nizu 276
stambeni domza starije osobe
583
stan 32
stan s dvije prostorije 544, 545
stan s jednom prostorijom 544,
545
stan s tri prostorije 293
stan sa etiri prostorije 293
stan za invalida 544
stan za poslugu 274, 276, 288
stan za starije osobe 583
standardna invalidska kolica 543
standardna knjiga aktivnosti 53,
56
standardna soba 465
standardni hotel 464
standardni teglja 415
standardno redanje teksta 56
stanica za dijalizu 582
stanice za pokuse 576
stanovi za odmor 268
staraki domovi 583, 584, 585
startni breuljak 517
startno postolje 532
staza s talpom 528
staza za akrobatiku 522
staza za bacanje palica 515
staza za brzo klizanje 514
staza za curling 515
staza za ienje prozora 180
staza za igru 504, 505
staza za maevanje 493
staza za trke na koturaljkama
516
staze 221, 267
staze uz dizalicu 395
staze za golf 505
staze za koturaljke 515
staze za trke s preponama 496
stepenasta rampa 196
stepenaste krletke 407
stepenasti redovi mjesta za
stajanje 491
stepenasti redovi sjedita 491
stepenasto vratilo 328
stereosustav svjetla i zvuka 486
sterilizacija 542, 548, 571
stijena od drvenih elemenata 76
stijene od punog drva 270
stijenka za zatitu od buke 218
stona hrana 418
stona repa 418
stojee - oslonjene ljestve 241
stojei pult 347
stol 351,456,457
stol na izvlaenje 249
stol na rastezanje 248
stol na zakretanje 249
stol za blagovanje 248, 456
stol za eksperimentiranje 319
stol za pripremu tijesta 328
stol za prtljagu 425
stol za serviranje 248
stol za stalne goste 457
stol za vaganje 326
stolarska radionica 380, 381,
483
stolica za odjeu 254
stolica za preglede 569
stolni tenis 521, 527
stomatologija 542
stranja pozornica 482
streliarstvo 518
strelite 518
streljaka staza 518
streljane 518, 519
stremen za penjanje rukama
498
stroj za crtanje na kotaima 321
stroj za glaanje 242
stroj za kavu 248
stroj za mljevenje mesa 246
stroj za pranje posua 245
stroj za i ljenje 26
strojarnica 111
strop od elinih nosaa 103
strop od I - nosaa 103
strop od predgotovljenih armira-
nobetonskih elemenata 103
strop od upljih armiranobe-
tonskih greda 103
stropna konstrukcija 102
stropne ploe 397
stropni element oscilirajueg
metala 135
stropni fluter 146
stropni nosivi sustavi 102
stropovi 103, 329
stropovi od opeke 103
strune kole 315
struni razredi 315
struni suradnik 344
struni kolski centar 315
strug alo 241
struja 22
struja groma 139
strujanje zraka u prostoriji 350
struje zraka u dimnjaku 79
struktura rada 399
stube - ljestve 195
stube od blokova 221
stubina kosina 240
stubino oko 195
stubita na otvorenom 193, 194
stubita s podestima 194
stubita u strojarnicama 194
stubita u zgradama 194
stubite 8, 193, 194, 195, 196,
197, 221
stubite 193
stubite u prostoriji 195
stubite u stambenoj zgradi 194
studijska zgrada 318
studijske pozornice 477
stupanj apsorpcije zvuka 138
stupanj reprodukcije boje 150
stupnjevani filtar 71
stupnjevi korisnog uinka 79
stupnjevi refleksije 170
stupovi 102
stvaranje leda 88
stvaranje vodene pare 32
sudaka kabina 513
sudoper 246
sudoper za lonce 460, 461, 466,
467
sudoper za posue 460, 466,
467
suha hrana 410
suha stona hrana 418
suhozid 72
suhozid 221,228
sumporasta kiselina 32
sumporougljik 32
sunce 162
sunalite 232
sunani sati 165
suneva energija 113
suneve zrake 112, 273
sunevo svjetlo 175, 176
sunevo zraenje 165, 167
sunstrip 107
supermarket 370, 371, 372
suporovodik 32
sustav alarmiranja iz dizala 192
sustav centralne brave 190
sustav centralnog kljua 190
sustav generalnog glavnog
kljua 190
sustav glavnog kljua 190
sustav opskrbljivanja 325
sustav ormara 348
sustav ozvuenja 485
sustav paletnih regala 379
sustav protiv krae u
prodavaonici 192
sustav regala s okvirima 379
sustav rulnih staza 451, 454
sustav saenja 224
sustav uzletno - slijetnih staza
451
sustav za kontrolu prilaza 192
sustavi komunikacija 295
sustavi nadziranja 192
sustavi odlaganja 348
sustavi osiguranja robe 192
sustavi proizvodnje 393
sustavi rampi 445
sustavi registrature 348
sustavi skladitenja 377
sustavi u/s. staza 453
sustavi ventilacije 81
sustavi za zatitu rampi od
nevremena 440
suionik 264
suenje profila 217
sveana dvorana 316
sveanost 456
sveenik 586
sveuilina knjinica 331, 336
sveuiline klinike 547
svilena sjenila 152
svitci tore 591
svjetla irina stubita 194
svjetlosna signalizacija 209
svjetlosna sredstva 144, 145
svjetlosna staza 177
svjetlosna traka 177
svjetlosni signalizatori 23
svjetlosni tok 143
svjetlosni tok svjetiljki 149
svjei zrak 33
svod 45
svoeni ed krov 396

ablone 26
ablone za pisanje 26
amotni blokovi 78
ator 96, 268
ator - kua 268
atorasti krov 84, 367
ed 177
ed - krov 605
eme preklapanja 5
esterokut 40
esterokutna kada 260
esterokutna uionica 312
esterokutna iana mrea 225
eir 238
etnica za gledatelje 511
etnja 30
iljata "gajba" 87
iljilo 26
irina bazena 534
irina gazita 193, 194
irina gledalita 477
irina kolosijeka 214, 421
irina kolosijeka 422
irina mjesta za stajanje 491
irina pokretnih stuba 198, 199
irina prolaza 193, 195
irina prolaza 457
irina redova 477
irina sjedita 491
irina stubita 490
irina vagona 214
645
KAZALO POJMOVA
irine biciklistike staze 21
irine linija 11
irine perona 423
irine staje 413
iroka sijaica 415
ivai stroj 242
kola za usavravanje 576
kole 307, 308, 309, 310, 311,
312, 313, 315
kolska knjinica 311
kolska kuhinja 311
kolsko ferijalno odmaralite 329
ljunak 222
palir 224
palir od letvica 225
tapovi donjeg pojasa 101
tapovi gornjeg pojasa 101
tedne stube 195
tednjaci 7
umovi instal. vodova 134
umovi od armatura 134
umovi od instalacija 134
umovi pranjenja 134
umovi punjenja 134
uplji blokovi za travu 267
uplji nadvoj 74
uplji stakleni elementi 158
vedske ljestve 498, 521, 538,
539
T
tablica korekturnih faktora 149
tajga 472
talonica pumpe 17, 65, 71
talonik 232
talpe 219, 528
tamne komore 324
tanki format 73
tanjur za desert 248
tanjuraa 415
tanjurasti vor 100
tavani 88
tavanske stube 195
tavansko stubite 195
teglja 434
teglja 438
teglja sa pogonom na sve
kotae 415
tehnika dojave provale 24
tehnika grijanja 385
tehnika klimatizacije 350
tehnika kondicioniranja zraka
119, 120, 121, 122
tehnika kontrole prilaza 24
tehnika orgulja 588
tehnika osiguranja 24
tehnika pozornice 481
tehnika skladitenja 377, 378,
379, 395
tehnika televizijske kontrole 24
tehnika ventiliranja 119
tekui izmet 410
teleskopska podizna vrata 189
teleskopska vrata 188
temelj kotla 134
temeljenja 64, 65
temeljenje 67, 68
temeljenje 67
temeljenje na pilotima 68
temeljenje na ploi 67
temelji 67
temelji samci 67
temeljna ploa 67
temeljni bunar 67
temeljni formati 4
temeljni uloak 135
temeljno tlo 64, 67, 68
temperatura prostorije 32
temperatura zraenja 33
temperatura zraka 33
temperatura zraka u prostoriji
119
temperature 614
temperature prostorija 539
tenis 521
tenis s prstenom 493
teniska igralita 500, 501
teniske hale 396, 501
teniski zid 500
tenisko igralite 500
terapeutsko mjesto 553
terapija zraenjem550, 553,
566, 567
terapijsko podruje 568
terariji 473
terasa 296
terasaste kue 296
teren za gaanje "skeet" 519
teren za gaanje glinenih goluba
519
teren za jedrilice 450
teren za stanovanje 271
teren za streliarstvo 519
tereni za vjebu 504
teretni peron 424
teretni vagon 424
teretno dizalo 203
teretno dizalo s pogonskim
ploama 203
teretno plato - vozilo 434
teretno vozilo 434
termika obloga 73
terminal 451, 453
termocentrala 110, 111
termofunkcionalno staklo 153
termoizolacija 123, 124, 125,
127, 128, 129, 130
tesarski pogoni 382
tetraedar 99
teine 614, 615
teine orgulja 589
tijek danjeg svjetla 168, 169
tijek kretanja sunca 163
tijek temperature 123,124
tijelo svirale 588
tip ceste 208
tip hotela 466
tip svjetiljke 144
tip zgrade 294
tipovi hala 396, 520
tipovi hidrocentrala 111
tipovi kazalita 477
tipovi pozornica 480
tipovi rasvjetnih tijela 144
tipovi zrakoplova 452
tipski profili 207
tlane spone 97
tlani vodovi 14
tlak vode 69, 71
tlak zvuka 131
tlocrt okna 204
tlocrtne strukture 339
toaleta za sjedenje 531
toaletni ormari 255
toaletni stoli 254
toaletni stolovi s umivaonikom
258
toaletni ureaji 398
tobogan 328, 395
"tokasta" izgradnja 291
tonost zaustavljanja 203
tok podzemne vode 34
tokarska radionica 383
tokovi sjene 164
tolerancija trajanja odjeka 136
tonua vrata 189
topla kupka nogu 539
topli krov 89, 94
topli mostovi 125
topli odjel 467
toplinska provodljivost 123
toplinsko priguenje 124, 125
toplinsko zraenje 165
tora 591
toranj za sijeno 418
torba za golf 504
tornjevi spiralnih rampi 445
toster 248
"Totaltheater" 476
tov bikova 414
tov goveda 417
tov svinja 417
tovarni most 440, 453
tranice 421
trajanje odjeka 136, 138, 485,
486
trajanje osunanosti 112,165,
167
trajanje osunanja 175
trajanje otpora prema poaru
611
trajno gorea pe 246
traka globalne reetke 34
traka za osvjetljenje 605
traka za uzemljenje 140
trakasti format 4
trakasti temelj 67
trakasti temelji 67
trakasti zastori 189
trake s valjcima 395
trake s valjiima 395
traktor 328
traktor 415
tramvaj 214, 215
transparent papir 5
transport mrtvaca 597
transportna tehnika 395
transportna traka 395
transportna traka za runu
prtljagu 425
trapezna "gajba" 87
traumatoloka ambulanta 577
traumatoloka dijagnostika 568
traumatoloke bolnice 547, 577
trenani zid 500
trening snage 520
trenje po oploju 68
treperava jeka 137
trezor za komitente 360
trezori 361
trezorska vrata 362
trgovaka roba 368
tribina 490, 511, 524
tribine 491, 524
tribine za gledatelje 478
trkaa staza 494, 495, 496
trkaa traka 498
trkai amci 509
trkai kanader s posadom 509
trn 83, 86
trodjelno kazalite 476, 477, 481
trokolica 395
trokraka vorita 209
trokut 25
trokut 40,41,43,213
trokutna "gajba" 87
trokutna mrea 99
"trompe" 45
tropska uma 472
troskok 494
troskot 226
trosobni stan 293
trostruka dvorana 520
trostruko ostakljenje 153
trokovi energije 350
trska 76
truba 213
trup eljeznikog kolosijeka 214
trnica svjee robe 373
trnica uz odmorite 449
tunel 216, 423
turbine 111
turnirska igralita 500
tu - kade 256
tu kabina 255, 260
tu s lepezastimmlazom 539
tuevi u nizu 530
tvornica mesnih preraevina 374
tvornika kolosjena skupina
392
tvrdi polivinilklorid 161
U
uinak zraenja 143
uinak zraenja 165
uionica 309, 312
uionica 312
udaljenost do mee 219
udar groma u tlo 1,39
udaranje lopte 492
ugaoni balkoni 266
ugibalita za autobuse 427
uglovna skela 66
uglovni ormari 240, 245
ugljina kiselina 32
ugljini oksid 32
ugostiteljski objekti 456, 457,
458,462
ugoivanje 466
ugovor o graenju 55
ugovor o izvrenju posla 55
ugovorne odredbe 52
ugraena kada 255
ugraena penica 245
ugraeni hladnjaci 246
ugraeni ormari 243
ugraeni ormari 253
ugraeni sudoperi 246
uklanjanje izmeta 413
ukrasna reetka 220
646
KAZALO POJMOVA
ukrasni vrtovi 228
ulaz za konje 511
ulaz za leee bolesnike 575
ulazi 47, 237, 238
ulice s petljama 217
ulina rasvjeta 143
ulini kanal 17
ulini prostor 210
ulini uglovi 438
umivaonik 256, 260
umivaonik za ruke 258, 531
umjetna klizalita 514
umjetnika gimnastika 521
umjetniki biciklizam 521
umjetniki nastup na
koturaljkama 516, 521
umjetniko klizanje 515
umjetniko kovano eljezo 220
unimog 434
univerzalni elektrini no 246
univerzalni usisa 241
unutarnja izolacija 73
unutarnja izolacija 75
unutarnji zidovi 75
upad dnevnog svjetla 169
upijanje zvuka 134
upisi 6
upitnik 49, 50
uplight 144
upojni bunar 70
uporaba dvorane 525
uprava bolnice 547
upravne zgrade 337, 338, 340,
341, 342, 343, 344, 345,
346, 347, 348, 349, 350,
351, 352, 353, 354, 356,
357, 358, 359
uputeni prostor za orkestar
571, 480
uputeni vrt 228
ured 179
Uredba o termoizolaciji 130
uredske dvorane 353
uredski neboder 359
uredski prostor 346
ureaj plitkih krletki 407
ureaj za dizanje 17
ureaj za mjerenje jaine svjetla
172
ureaj za pranje cijevi 430
ureaj za pranje nogu 399
ureaj za prihvat stoke 374
ureaji s lakompjenom 603
ureaji za dezinfekciju 474
ureaji za dojavu poara 191,
599, 600
ureaji za dojavu provale 191
ureaji za gaenje 605
ureaji za gaenje pjenom 603
ureaji za gaenje poara 602
ureaji za gaenje prahom 603
ureaji za gaenje prskanjem
vode 602, 605
ureaji za kienje 93
ureaji za odvodnju 13, 14
ureaji za odvoenje topline
604, 605, 606
ureaji za pranje 264, 265
ureaji za pranje 399
ureaji za presvlaenje 401
ureaji za prihvat groma 141
ureaji za tuiranje 399
ureaji za ventiliranje 122
ureaji za vlaenje 120
ureaji za zakljuavanje 190
ureenje crkve 586
ureenje crpne stanice 448
ureenje gazdinstva 415
ureenje odmorita 449
ureenje vrta 228
urna za pepeo 597
urne 598
urologija 542
uronjeni zid 506
usidrenje u tlo 223
usisa za prainu 241
uskladitenje loivog ulja 107
uskotrane pruge 422, 423
usmjeravanje svjetla 171
usmjeravanje zvuka 138
usmjereni reflektor 146, 147
usmjereni struni razredi 315
usponi 195
usporena voda 71
utisnuti piloti 68
utjecaj iona 36
utovarna cesta 424
utovarna rampa 439
utovarni kolosijek 424
utroak snage 30
UV - solarij 538
uvjeti skladitenja 117
uvod 27
uzduni peron 428
uzemljenje 140
uzemljenje u temelju 17, 140
uzgoj na podu 407
uzgoj praia 410
uzgoj u baterijama 407
uzimanje krvi 541
uzorak pletenice 77
uzorak riblje kosti 77
V
vagon - restoran 458
vagon - restoran gradske eljez-
nice 458
vakuum- cijevni kolektori 115
valobrani 508
valjak 100, 190
valjak za glaanje 242
valjci 415
vanjska rebrenica 180
vanjske mjere slijepog
doprozornika 184
vanjski ograeni prostori 474
vanjski zidovi 75, 76
varijante ograde 266
varijante ograenih ureda 341
varijante povrina pozornice 479
varijante prostorija 479
vario - bazen 532
vatrogasna vozila 429
vatrogasne cisterne 429
vatrogasne zgrade 429, 431
vatrogastvo 429
vegetacijske povrine 95
vegetacijski sloj 93, 94, 95
velemesnica 374
veliina amca 508
veliina dvorane 501
veliina izolacije od zranog
zvuka 132
veliina jaine zvuka 131
veliina jezerca 232
veliina laboratorija 309
veliina prozora 178,182
veliina teretnih vozila 438
veliine bazena 235
veliine biljara 527
veliine crtae daske 321
veliine hodnika 239
veliine igralita 492
veliine lista 5
veliine predavaonica 317
veliine radnih prostorija 338
veliine slike 485
veliine slova 26
velika banka 360
velika garaa 446
velika prostorija 337, 341
velika sklonita 298
velika stambena prikolica 268
velika uredska prostorija 341,
344
velike kante za smee 241
velike kuhinje 122, 461, 462,
463
velike samoposluge - marketi
371
veliki apartman 464
veliki arhivski regal 348
veliki konji 411
veliki sanduci za smee 241
veliko igralite 495
veloergometar 498
venecijaner 180
ventilacija 119, 179
ventilacija dviju prostorija 81
ventilacija jedne prostorije 81
ventilacija na sljemenu 91
ventilacija oknom 420
ventilacijske naprave 245
ventilacijski presjeci 88
ventilacijski sabirni kanal 81
ventilatori 121
verini razlomak 41, 43
Verrier - palmeta 224
vertikala (kanaliz.) 18
vertikalna laterna 177
vertikalne fekalne kanalizacije
15
vertikalne rebrenice 179
vertikalni klizni prozor 181
vertikalni presjek okna 204
vertikalni vodovi 607
veslaki aparat 498
veslaki bazen 509
veslaki amci 509
veterinarska medicina 474
vez blokova 77
vez dunjaka 77
veze prostorija 47
veznik 83, 86
vezovi opeka 77
vibraciona drljaa 415
vidljivi zid 73, 75
vidno polje 38
vidno polje 351
vikarijat 586
viliar 376, 440, 622
vinski podrum 467
visee ljestve 185
visina dizanja 203
visina do grebena 411
visina etae 350
visina ograde 194, 195
visina ormara 241
visina pada 195
visina portala 478
visina rampe 478
visina regala 333
visina stube 194
visina stubinog prolaza 194
visine dimnjaka 79
visine hala 396, 501
visine knjiga 331
visine opeke 73
visine rukohvata 195
visine uspona 195
visine ivice 230
visinske zrake 36
visinski kut sunca 163
visinski podaci 6
visoka skladita 376
visoke kole 316, 317, 318, 319,
320
visoke zgrade 354, 356, 358,
359
visoki krevet 251
visoki ormarii 245
visoki pult 352
visoki rubnjak 267
visoki silos 418
visoki spremnik 419
visoko deblo 230
visokonaponski vodovi 142
visokokolske knjinice 332
visokokolski kompleksi 316
visokotlane sijalice s elektri-
nimpranjenjem 143
visokotlani klimaureaj 121,
122
vienamjenski centar 487
vienamjenski institut 326
vienamjenski vjebaki centar
498
vienamjensko staklo 154
vizurne linije 478
vizurni krievi 66
vizurno nadvienje 478
vjealice za odijela 254
vjetrenjaa 213
vjetrobran 237
vjebalita 505
vlana uad 98
vlani piloti 68
vlakovi 31
vlastita optereenja 617
vlastita teina zvona 590
vlana zona 231, 233
vlane prostorije 126
vlanost prostorije 32
vlanost tla 69
vlanost tla 70
vlanost zraka 32
vod kunog prikljuka 17
voda pod tlakom 71
voda za hlaenje 120
vode 473
vodena para 32, 124
vodena povrina 532, 534
647
m
KAZALO POJMOVA
vodena ila 34
vodene biljke 231
vodene ptice 473
vodeni put 392
vodotok 232
vodovi 12, 19, 22
vodovi za izjednaenje
potencijala 17
vodovodi 36
voenje skladita 377
voenje zvuka 137, 138
volumen zraka 130
volumne mjere 614, 615
vozila 31
vozila za gasilake ekipe 429
vozilo s betonskompumpom434
vozilo s Ijestvama 434
vozilo za cijevi 429
vozilo za gaenje suhim
postupkom 429
vozilo za opremu 429
vozilo za smee 434
vozni trak 207
vonja na koturaljkama 516
vrata 8, 186, 187, 188
vrata 189
vrata od valovite reetke 220
vrata s dovratnikom 187
vrata sa slijepimdovratnikom 187
vrata sa stolarskim dovratnikom
187
vrata za zatitu od dima 607
vrataca za ienje 80
vratilo 521
vratilo 523
vrea za spavanje 251
vreli valjak 264
vremenski plan graenja 57
vretenasti grm230
vrijeme kupanja 538
vrsta mesa 117
vrste bazena 529, 532
vrste javljaa poara 600
vrste jedrilica 506
vrste kamena 72
vrste kamena 73
vrste kreveta 251
vrste linija 11
vrste obloge 9
vrste podova 9
vrste rasvjete 146
vrste skladita 394
vrste uredskih prostorija 339
vrste zidova 75
vrt - dvorite 228, 278
vrt u razini 228
vrtana krila 187
vrtloni bazen 263, 538
vrtna sauna 538
vrtna staza 221
vrtne kue 269
vrtne ograde 219
vrtno jezerce 231, 232
vrtno plivalite 235
vrtno prozirno staklo 157
vrtovi 220, 221, 222, 223, 224,
225, 227, 228, 230, 231, 234
vueni crijep 85
W
WC - uavac 255
WC - i 256
WC - ureaji 398
WC s dubokimispiranjem 255
VViesbadenski ljeb 532
Z
zabatna "gajba" 87
zabatni prozor 87
zabatno grijanje 114
zabijeni piloti 67
zaglavni kolodvor 426
zahod 256
zahodske kabine 398
zajednica ordinacija 542
zajednika ordinacija 542
zajednika prehrana 462
zajednika kola 307
zajedniki balkoni 266
zajedniko parkirno mjesto 442
zajutrak 456, 468
Zakon o susjedskimpravima 219
zakretna preklopna vrata 189
zakretna sjedala 319
zakretno krilo 8, 181
zalaz sunca 176
zaletite 495
zamrziva 246
zaobljena "gajba" 87
zaobljeni rubnjak 267
zapreka 496
zasjenjenost 170
zasjenjenje 164
zastakljena kupola 365
zastakljeni pasai 363, 364, 365,
366
zatita od blijetanja 170, 171
zatita od buke 218
zatita od ozraenja 167
zatita od pogleda 179, 219, 296
zatita od poara 599, 601, 609,
610
zatita od prskanja vode 170
zatita od ruevina 297
zatita od sunca 170, 180, 229
zatita od sunca 180
zatita od vibracija 135
zatita od zranog zvuka 133
zatitna koliba 412
zatitna reetka 225
zatitna zona 141
zatitne ograde 219
zatitni sloj 89
zatitni sloj protiv korijenja 95
zatitni slojevi 69, 71
zatitni zid 69
zatitni zid 218
zategnuti kablovi 97
zatvoreni bazen 261, 262, 529,
530, 531, 532, 533, 535,536
zavjese 179
zavjetna crkva 587
zavjetna koliba 591
zavjetni ator 591
zavojito stubite 193, 196
zavretak krova 90
zavretak roga 86
zdravstvene ustanove 547
zdravstveni uredi 577
zeleni bunker 504
zeleni krov 92, 93
zelenilo za golf 504
zelenilo za pribliavanje 504
zelenilo za vjebu 504
zemlja 67, 68
zemljani omota 227
zemljani radovi 222
zemljino zraenje 35
zglobna traka 395
zglobni autobus 434
zgrada drame 476
zgrada poetnog udarca 504
zgrada s galerijom 295
zgrada s radionicama 483
zgrada za predavanja 318
zgrada za projiciranje 488
zgrada za sveane priredbe 476
zgrada za vatrogasnu opremu 431
zgrade povezane hodnicima
291, 295
zgrade za vie obitelji 293
zid od lomljenog kamena 220
zid od umjetnog kamena 220
zid za vjeanje sedla 511
zid za vjeanje ulara 511
zidarski radovi 74
zidna okretna dizalica 395
zidna svjetiljka 146
zidni fluter 146
zidni krevet 251
zidni ormari 245
zidni otvori 187
zidni sprinkler 601
zidni ureaj za grijanje zraka 107
zidovi izmeu stanova 75
zidovi od staklenih blokova 158
zidovi stubita 75
zie 72, 73, 74, 75, 76,
zie od kvadera 72
zie od lomljenog kamena 72
zimska nastamba "iglu" 45
zimski solsticij 176
zimski vrtovi 114, 280
zlatni rez 40
znojne kupke 537
zona duboke vode 232
zona ispred blagajni 373
zona jezerskih rua 233
zona plitke vode 232, 233
zona taloenja 232
zona za plivanje 232
zone nadzora 599
zone zatite od groma 141
zooloki vrt 472, 473, 474
zrana kupelj 538
zrana zavjesa 188
zrane luke 450, 451, 452, 453,
454, 455
zrani pitolj 518
zrani sloj 73, 75
zrani vodovi 22
zrani zvuk 132
zrak u prostoriji 31, 107
zrakoplovi 452, 453
zrcalno staklo 153
zubarska ordinacija 542
zupasti regali 379
Zuriki ljeb 235, 532
zvona 590
zvonik 590
zvuna izolacija, termoizolacija
9, 89, 126
zvuni valovi 138
zvunik 486

arulje 143
eljeznice 421
enska odjea 254
enske cipele 238
enski eiri 254
ica palira 224
iana hasura 220
iana mrea 219
iana ornamentreetka 220
iani avao 86
iani kavez 405
iani transporter 395
iano pletivo 220, 225
iano sidro 75
iara 328
ivene namirnice 369
ivice 219, 230
ljeb 235
ljeb za hranu 407
ljeb za povrat kugle 528
ljebovi za pogreno baene
kugle 528
i . J
v - -
\ , /
V ^
648

Neufert - Ranja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Neufert - Ranja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

V C T ^J

Fizikalne oznake u SI - sustavu ( ) Preraunavanje tablinih vrijednosti na nove mjerne jedinice

Skreene oznake za greevinske

Mjere i sheme preklapanja

Praktino crtanje mjerila

Stolica, stolica bez

J ednostmki prozor s unutarnjim Sanduasti prozor (K) s unutar- __ , J

Dvostruki prozor (D), sanduasti

Vrijednosti prikljuaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne

Karakteristike prikljuaka odreenih jedinica (za vertikalne, sabirne i glavne

Izvedba okna sa zglobnim

Gornji rub poklopca okna javne

Fekalna kanalizacija, ako je pod

Kanalizacija oborinske vode, ako je

Odzranjvod, oznake za smjer

Cijev za ienje s krunimili

Separator benzina (separator za

Plinske vodove poloiti u

Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskomventilacijom; doputeno

Primjeri za dovod zraka za

npr. ureaj za duboko

Niz svjetiljki, npr. 3

(^) Sirena, openito

Izolirani vod za suhe

Zatitni vod, npr.

Krovni nosa, konzola,

Vremenski relej, npr. za

^4) Utinica s prekidaem

Pokaziva bez auto-

Pokaziva bez auto-

Vagon brzog vlaka, tlocrt, 48 sjedita, ukupna

Toplina(WE/sat) prema Rubeneru ->QP

Globalna mrea magnetno

Lijevi krevetje naroito ugroen jer

Desni krevet uz zid doveo je do

" " T ^ - Vodi pr ema

Zona bez smetnji izmeu traka

Globalna mrea prema Palmu s

Molekule vodene pare kreu se iz

Betonske stropne ploe proputaju

Kabel iza uzglavlja uzrokovao je

Elektrini aparati i motori uzrokovali su smetnje u kui, od masivnih stropova jo i

Duine a i b djeluju zbog beznaaj-

Kod niskih prostorija dojampros-

Prirodni krug boja (prema Goetheu):

Lake i teke boje (nisu istog znae-

Tamne boje optereuju. Prostorije

Krug boja u dvanaest dijelova

Duge prostorije izgledaju krae ako

Bijelo kao boja za voenje pri kre-

Pojedinani tamni elementi ispred

Pojedinani svijetli elementi ispred

Priblini deveterokut, kruni luk oko

Iz osmerokuta razvijeni kvadrati

Proporcije zabatnog ugla dorskog ( 4) Kazalite u Epidaurusu

Geomet r i j s k a konst r ukci j a zl at nog

Izvorna drvena konstrukcija,

Drvena konstrukcija slina (T)

Konstrukcija od lomljenog kamena

avlana drvena skeletna konstruk-

Primitivni narodi grade svoje

Slino grade i Eskimi svoje ljetne

Rimljani su izgradili prve kupole od