Plinska turbina

Tipini turbo-mlazni motor, presjeen da se bolje vidi unutra. Protok zraka je od lijevo na desno. Na lijevo je kompresor, u sredini komora za izgaranje i desno,
dvostepena turbina
Braytonov ciklus
Presjek kroz mlazni motor
Presjek kroz turbinsku lopaticu za visoki pritisak
Plinska turbina je rotacijski stroj koji pretvara energiju izgaranja plinova u koristan rad. Spadaju
u motore s unutarnjim izgaranjem. Na ulazu se nalazi kompresor, koji poveava tlak ulazni! plinova,
dok im smanjuje obujam, komore za izgaranje i turbine, gdje se vrui plin usmjerava preko statorski!
lopatica na turbinske lopatice, te i! okree.
" komori za izgaranje ulazi zrak, koji se mije#a sa gorivom i zatim pali, ime se unosi energija. "
komori za izgaranje, koja ima veliki tlak, izgaranje goriva stvara i velike temperature. Proizvodi
izgaranja prisilno ulaze u turbinu, sa velikom brzinom i protokom, gdje se preko mlaznica usmjeruje na
lopatice, koje se okreu, a ispu#ni plinovi izlaze sa smanjenom temperaturom i tlakom.
$obivena energija mo%e se prenijeti preko vratila, komprimiranog zraka ili potiska, ovisno o tome
primjenjuje li se za zrakoplove,vlakove, brodove, elektrine generatore ili ak za tenkove.
Sadraj
[sakrij]
1 Povijest
2 Teorijske osnove
3 Vrste plinskih turbine
o 3.1 Mlazni motori
o 3.2 Industrijske plinske turbine za elektrane
o 3.3 Mikroturbine
o 3. Vanjsko iz!aranje
Izvori
Povijest [uredi]

&'(. )eronova kugla ili eolipil* )eron prvi upotrebljava paru za pogon. +rijao je #uplju kuglu s
vodom dok voda nije prokljuala. Para je izlazila kroz dvije cijevi savinute u suprotnim smjerovima
i tako uzrokovala okretanje kugle. Time je otvarao vrata !rama na ope u,enje i zaprepa#tenje.

&'((. -eonardov ra%anj* -eonardo da .inci je napravio aksijalni turbinski rotor i ugradio ga na
izlaznu cijev dimnjaka, iznad lo%i#ta i time preko prijenosa, pokretao ra%anj, na kojem se
peklo meso.

&/01. 2erdinand .erbiest je sagradio prvo vozilo, koje je pokretao mlaz pare iz vrueg kotla,
za kineskog cara.

&134. 5!arles Parsons je prvi napravio brod, kojeg je nazvao Turbinia, a pokretala ga je parna
turbina, koja je okretala brodski vijak.

&3&6. Nikola Tesla je patentirao Teslinu turbinu, koja je radila uslijed djelovanja granini!
slojeva.

&36(. 2rank 7!ittle je patentirao plinsku turbinu na mlazni pogon, a mlazni motor je uspje#no
napravio &360. godine

&363. Prva 4 87 plinska turbina je izgra,ena za proizvodnju elektrine energije, u mjestu

Neuc!9tel, u :vicarskoj.
;&<
Teorijske osnove [uredi]
Plinovi prolaze kroz idealnu plinsku turbinu u 6 termodinamika procesa* izentropsko
=konstantna entropija> sabijanje, izobarno=konstantni tlak> izgaranje i izentropsko #irenje. Sve zajedno,
to daje Braytonov ciklus.
?sovinski kompresor
@od stvarni! plinski! turbina, plinovi se prvo ubrzavaju sa aksijalnim ili centriAugalnim kompresorom.
Batim se plinovi usporavaju kroz mlaznice, poveavajui tlak i temperaturu. 8ali dio energije se gubi
zbog zagrijavanja, trenja i turbulencije plinova. " komori za izgaranje, stvara se toplina kod
konstantnog tlaka i poveava se obujam plinova. 8ali gubici tlaka nastaju zbog trenja. @ako se
volumen plinova #iri, oni se ubrzavaju kroz mlaznice i pokreu lopatice turbine. @od idealnog procesa,
plinovi bi trebali napustiti turbinu, pod istim tlakom s kojim su u#li u kompresor, ali i tu nastaju mali
gubici, uslijed trenja i turbulencije, a mala razlika tlaka se koristi za izbacivanje ispu#ni! plinova.
@ao i kod svi! toplinski! strojeva, vea temperatura izgaranja e omoguiti vei stupanj termikog
iskori#tenja. Cpak, temperature su ograniene sa mogunostima elika, nikla, keramike i ostali!
materijala da se odupru temperaturama i naprezanjima. Bbog toga, lopatice turbine imaju esto veoma
slo%en postupak !la,enja.
?pe je pravilo, #to je turbina manja, to je vea brzina okretanja. Brzina lopatica je ograniavajui
Aaktor tlakova koji se mogu stvoriti kod turbine i kompresora. .eliki mlazni motori rade do &( (((
okretaja u minuti, dok mikro turbine mogu ii i do '(( ((( okretaja u minuti.
8e!aniki gledano, plinske turbine su jednostavnije od motora sa unutra#njim sagorijevanjem.
Dednostavne turbine imaju nekoliko dijelova* osovinu, kompresor, komoru za izgaranje i turbinu. Cpak,
velika tonost u izradi dijelova i potrebna otpornost na temperature, ine turbinama slo%enijim za
proizvodnju od klipni! strojeva. 8lazni motori su ipak slo%eniji za proizvodnju* vi#estruke osovine, na
stotine turbinski! lopatica, pokretne statorske lopatice i slo%en sistem cjevovoda, komore za izgaranje
i izmjenjivaa topline.
Eksijalni i ravni le%aji su kritini dijelovi konstrukcije. $ugo vremena su se koristili !idrodinamiki uljni
le%ajevi ili kuglini le%ajevi !la,eniuljem. $anas su oni nadma#eni sa specijalnim le%ajevima sa Aolijom,
koji se mogu koristiti i kod mikroturbina.
Vrste plinskih turbine [uredi]
Mlazni motori [uredi]
8lazni motori se dijele na etiri osnovne skupine*
Turbo-mlazni motori najstariji su i najjednostavnija vrsta mlaznog motora koji se ugra,uje
na zrakoplove s veim brzinama i malog eonog presjeka
Turbo-ventilatorski motor, dvoprotoni je motor kod kojeg se zrak prvo stlauje pomou
prednjeg ventilatora, dio zraka ulazi u kompresor, a dio obilazei jezgru motora, odlazi u atmosAeru
ili ulazi u prostor iza turbine, mije#ajui se s ispu#nim plinovima prije ulaska u mlaznice.
Turbo-propelerni motori, veinu energije mlaza ispu#ni! plinova koriste za pokretanje turbine,
koja preko osovine direktno ili preko zupanika pokree propeler.
Turbo-osovinski motori, dio energije mlaza ispu#ni! plinova koriste za pokretanje osovine.
+lavna razlika prema turbo-propelerskim motorima je u tome da preostali ispu#ni plinovi stvaraju
odre,eni potisak. $ruga razlika je u prijenosniku sila koji je sastavni dio zrakoplova, a ne motora.
Turbo-reaktivni motor
+F ) serija plinski! turbine za elektrane* u kombiniranim elektranama, ova 41( 87 jedinica ima stupanj termikog iskori#tenja od /(G.
Industrijske plinske turbine za elektrane [uredi]
Cndustrijske plinske turbine za elektrane imaju sna%niju konstrukciju od mlazni! motora, jae le%ajeve,
lopatice, nosive okvire. 8ogu imati stupanj termikog iskori#tenja i do /(G, ako se nalaze
u kombiniranim termoelektranama. 8ogu se koristiti i ukogeneracijskim sistemima, gdje se ispu#ni
plinovi koriste za grijanje vode ili za apsorpcijski !ladnjak. ?vakvi strojevi za!tijevaju posebno
namjensko kui#te, koje #titi turbinu i prigu#uje buku.
;H<

;6<
Plinske elektrane su posebno korisne kao vr#ne elektrane, kada se treba brzo ukljuiti
u elektroenergetski sustav, za vrijeme vr#ne potro#nje elektrine energije, na nekoliko sati. Normalno,
stupanj termikog iskori#tenja, same plinske turbine je 6'G do 4(G.
;4<
Mikroturbine [uredi]
8ikroturbine se sve vi#e koriste, posebno za manje elektrane i kogeneracijske primjene. Sve vi#e se
mikroturbine ugra,uju u !ibridne elektrine automobile. Iaspon snaga mo%e biti manji od k7 do
nekoliko stotina k7. Prednost u odnosu na klipne motore je taj #to imaju vei omjer snage u odnosu
na te%inu stroja. Nedostatak je #to imaju slabije iskori#tenje na manjim brzinama i kod esti! promjena
brzina. @oriste veinu komercijalni! goriva, osim #to imaju problema sa paljenjem petroleja idizela, za
#to trebaju dodatni izvor za paljenje, recimo plin propan. Stupanj termikog iskori#tenja je izme,u H'G
i 6'G.
;'<

;/<
Vanjsko izgaranje [uredi]
.eina plinski! turbina su strojevi sa unutra#njim izgaranjem, ali se izra,uju i sa vanjskim izgaranjem.
To se koristi ako se %eli iskoristiti ugljen u pra!u ili sitno isjeckana biomasa. " tom sluaju se
koristi izmjenjiva topline, da bi kroz turbinu i#ao samo isti zrak. Stupanj termikog iskori#tenja je
manji od strojeva sa unutra#njim izgaranjem, pa ima smisla samo za jeAtina goriva.