1

PRIPREMA ZA TERENSKI RAD

ajnie je naseljeno mjesto, sa
ukupnom populacijom od 5 449
stanovnika (stalno naseljenih 3998)
po preliminarnom popisu iz 2013.
godine. Nalazi se u gornjem Podrinju
na dvadesetom kilometru puta
Gorade-Pljevlja, na nadmorskoj
visini od 816 metara. Lei izmeu
planine Cicelj (1433 m) i ivi Brda
(1326m), na rijeci Janjini desnoj
pritoci Drine. Konfiguracija terena je
brdovita.
Prostire se na povrini od 274.60 km,
broj naselja je 36. Procjnjuje se da u
urbanom dijelu ivi oko 2 800
stanovnika ili 52% od ukupnog broja.
Prirodni prirataj po rezulataima ispitivanja Zavoda za statistiku je -3,8%.

Kontakt osobe na terenu :

JZU DOM ZDRVALJA Vaso Pelagi ajnie VETRINARSKA STANICA
Direktor : Jelena Jankovi , dr. medicne Direktor : Ana Ivanovi, dr. veterine
Kontakt telefon : 058/44 55 88 Kontakt telefon : 058/ 12 34 56
Adresa : Igumana Vasilija 10 Adresa: Serdara Janka Vukotia b.b.

TIM ZA ISPITIVANJE EPIDEMIJE : 5 lanova epidemilokog tima (jedan epidemiolog, jedan
mikrobiolog, jedan veterinar i dva laboratorijska tehniara) i 5 lanova logistike podrke.

RESURSI : novaana sredstva odreena budetom drave Bosne i Hercegovine, resursi iz EU fondova
za pomo pri prirodnim katstrofama i epidemijama.

OBIM EPIDEMIJE : Izloena cijela populacija naseljenog mjesta. Nema podataka o veoj opasnosti od
oboljevanja bilo kojeg dijela populacije sa obzriom na starost i pol.
2

DOLAZAK NA TEREN

(Dolazak u ajnie 30.10.2017. u 10:00)

Po dolasku obavljen:

1. susret se sa lokalnim osobljem
2. obavljen uvid u trenutno stanje
3. upoznavanje sa ve preduzetim mjerama
4. utvreni lokalni resursi
5. odreen prostor za rad na dogaaju


UTVRIVANJE POSTOJANJA EPIDEMIJE

Na osnovu prikupljenih podataka koji se primarno odnose na vei broj sluajeva bolesnih od
uobiajenog koji se javio u vremenu od 25.10 do 29.10. 2017. godine na podruju optine ajnie sa
tendencijom daljeg viestrukog porasta, tim za ispitivanje epidemije je donio zakljuak da se radi o
zaraznoj bolesti (prisutni svi faktori Vogralikovog lanca) i o njenoj epidemiji, iji uzronik jo nije bio
identifikovan u poznatoj nauci.

VERIFIKACIJA DIJAGNOZE

a) Prodromalni stadijum
Traje 1-4 dana, a javlja se temperatura, glavobolja, mialgije, zamor, suhi kaalj, manjak apetita.
b) Puni manifestni stadijum
Javlja se nakon 4 dana, odlikuje ga progresivno opadanje neurolokih funkcija, gubi se sposobnost
govora, orijentacije u vremenu i prostoru i prema treim licima, agresivno ponaanje, potpuni izostanak
spavanja, zjenice su proirene, pojaano je suzenje i slinjenje. Prelazak iz prodromalnog u manifestni
stadij se kliniki najjasnije oituje pojaanim apetitom za kojeg se smatra da je izvor agresije. Oboljeli
napada ljude i ivotinje u pokuaju da se hrani te jede bilo koju hranu koja mu se prezentuje dok ne
doe do refleksa povraanja, pri emu se ne gubi nagon za hranjenjem, ve oboljeli nastavlja jesti.
c) Stadijum disfunkcije modanog stabla
Javlja 20 dana nakon ulaska virusa u organizam. Gubitak sposobnosti kontrole miia, opsitotonus.
Slijedi prestanak disanja usljed paralize ili spazma dijafragme koji vode u exitus.
3


DEFINICIJA SLUAJA

KLINIKE KARAKTERISTIKE MOGUEG I VJEROVATNOG SLUAJA

Rani simptomi oboljenja su utica, glavobolja, groznica i hiperrefleksija. etiri dana kasnije simptomi
se pogoravaju to se oznaava kao prelazak iz inkubacionog u manifestni stadij. Znakovi oboljenja
progrediraju sa predominantnim obiljejima neurolokog poremeaja, nasilni pokreti, nekontrolirana
agresija, hidrofobija. Oboljeli pokazuju progresivno opadanje mentalnih sposobnosti, koje se
manifestuje gubitkom sposobnosti artikuliranog govora, orijentacije u vremenu i prostoru, gubitak
sposobnosti prepoznavanja sebe i treih lica. Prelazak iz inkubacionog u manifestni stadij se najlake
utvruje putem apetita, koji gotovo da ne postoji u inkubacionom stadiju, dok u manifestnom stadiju
oboljeli pokazuju stalnu glad za koju se smatra da je i uzrokom agresije. Oboljeli u manifestnom stadiju
napadaju ljude i ivotinje te konzumiraju bilo kakvu hranu. Smrt nastupa izmeu 20-tog i 25-tog dana
nakon primoinfekcije.

Za ispitivanje prisutne hiperreflesije, radi lakoe izvoenja i brzine rada ispituje se radius periostalni
refleks.

LABORTORIJSKE NORME ZA PROGLAAVANJE POTVRENOG SLUAJA

Osobine identificiranog uzronika:

WD virus je nastao konjugacijom virusa Rabiesa i virusa Morbila. Do konjugacije je dolo kada je Marija
(Dragan) Nikoli, ujedena od strane zeca zaraenog virusom Rabiesa. Zbog nepotivanja hladnog lanca prilikom
vakcinacije MMP u Domu zdravlja ajnie, Marija je nepropisno vakcinisana. Prilikom posjete rodbini u u
Bugarskoj bila je izloena virusu Morbila usljed epidemije koja je zahvatila grad Leven u kome obitava njena
rodbina. S obzirom da je inkubacija kod infekcije virusom Morbilla od 10 do 11 dana, nije davala nikakve znake
oboljenja po povratku u ajnie. Dana 24.10. u umi nedaleko od kue biva izloena virusu Rabiesa putem ujeda
zeca. Dana 25.10. odlazi u kolu, gdje prenosi zarazu WD virusom na djecu iz razreda.
WD virus je RNA virus heline simetrije, duine je oko 180nm i a promjera 75nm. Posjeduje glikoproteine na
povrini - hemaglutinin (H) i membranski fuzijski protein (F) koji su karakteristini za virus Morbila, dok su
trimerni iljci na vanjskoj strani membrane karakteristini za virus Rabiesa. Ovi trimerni iljci omoguuju virusu
da se vee za acetilholinske receptore. elijska membrana putem pinocitoze unosi virus, koji potom kroz
membranu endosoma oslobaa svoj genetski materijal u citoplazmu.
Od trenutka prvog dodira sa organizmom virus je neurotropan, putuje brzo putem perifernih nerava do
centralnog nervnog sistema. Retrogradni aksonalni transport je kljuan za patogenezu infekcije. Taan
molekularni mehanizam je nepoznat, mada je prikazano vezivanje dineinskog lakog lanca za protein DYNll1. P
protein je takoer bitan faktor u patogenezi jer smanjuje imuni odgovor domaina.
WD virus putem perifernih nerava dolazi do CNS gdje pokazuje afinitet za neurone hippocampusa, limbikog
kruga, amigdale, bazalnih ganglija i frontalnog korteksa. Djelovanje virusa na neuron je je nedovoljno
razjanjeno, kod nekih neurona izaziva nekrozu, dok kod nekih neurona izaziva ekscitaciju. Nije poznato zato
4

WD virus pokazuje afinitet prema neuronima samo pojedinih podruija. Pretpostavka je da se radi o spesifinim
membranskim receptorima koji su karakteristini samo za navedene dijelove CNS. Nekroza neurona izaziva
imuni odogovor, koji daje simptome encefalitisa. Masivna demijelinizacija pogoenih podruija uslijed
infiltracije zapaljenskih stanica, vode ka potpunom prestanku funkcije navedenih podruija, to vodi ka
karakteristinim promjenama ponaanja kod inficiranih. Meutim, virus ne pokazuje afinitet za produenu
modinu, stoga ne dovodi homeostazu organizma u direktnu opasnost svojim djelovanjem. Smrt inficiranih
nastupa uslijed ekscitacije motornih neurona u korteksu.

Virus se moe izolovati iz uzoraka sline, mokrae, likvora i krvi. Za razliku od od osnovnog virusa
bjesnoe, uzronik dobiven rekombinacijom virusa, moe se dokazati u krvi. Takoer, virus ima
sposobnost virusne hemaglutinacije, dalje : zadrava i osobine virusa rabijesa da formira karakteristine
intraplazmatske inkluzije (Negrijeva tjelaca), osobina koja se koristi kod post mortem i ante mortem
uzetog materijala, a zasniva se na imunoflorescentnoj tehnici pregleda uzoraka koe, ostiska ronjae ili
uzoraka mozga. Dostavljeni materijal se ispituje na : prisutsvo virusa, virusnih inkluzija, virusnih
antigena ili virusnog genoma, znakove virusne infekcije ili na prisustvo specifinih antivirusnih
antitijela, razliitih klasa.

Radi izvoenja serolokih analiza, uzeta krv se ne zamrzava. Krv se cetrifugira za potrebe dobivanja
seruma. Za virusoloki seroloku analizu uzima se krv bez antikoagulanasa. Potrebno je uzeti 5 do 10
ml venske krvi u sterilne epruvete. Uzeta krv se ostavi 30 minuta na sobnoj temperaturi, sa formiranjem
ugruka ona se centrifugira i izdvaja se serum ( zbog rada na terenu isto se bez pomoi centrifuge moe
postii duim dranjem krvi na sobnoj temperaturi). Punu krv moemo koristiti u svrhu virusne
izolacije, serum emo koristiti za ispitivanje prisustva pojedinih klasa specifinih antivirusnih
imunoglobulina.


Standardne metode potvrde sluaja (pozitivan rezultat):

1. Virusna hemaglutinacija (neseroloka metoda)
2. DFT (Direktna imunoflorescentna tehnika)
3. pregled uzoraka koe vrata oboljelih,
imunoflorescentnim mirkoskopom,sa pozitivnim
Negrijevim tjelacima.
Dijagnoza oboljenja e se postavljati na osnovu pozitivne anamneze, epidemiolokih i klinikih nalaza.
Pridrvajui se standardiziranih smjernica i vodia odreenih za ovu epidemiju, utvrena su 3700
potvrena sluaja.





5

PRIKUPLJANJE DESKRIPTIVNIH PODATAKA / EPIDEMIOLOGIJE

Dana 25.10.2017, u Dom zdravlja Vaso Pelagi, ajnie , javlja se 14 pacijenata dobi od 12 godina, sa
simptomima utice, glavobolje, razdraljivosti te letargije. Svi pacijenti pohaaju isti razred osnovne
kole Jovan Dui u ajniu.
Ordinirajui ljekar izvjetava Higijensko epidemiloki zavod u Sarajevu, jer sumnja da se radi o
epidemiji gripe.
Svi pacijenti se alju kuama sa simptomatskom terapijom.
U noi sa 25.10 na 26.10 dolazi do velikih snijenih padavina koje izazivaju prekid putnih komunikacija
izmeu ajnia i susjedne opine Gorade.
Dana 26.10. u Dom zdravlja se javlja 24 pacijenata sa istim simptomima, s tim to se vie ne radi samo
o djeci kolskog uzrasta ve se radi o mijeanoj polulaciji.
Ordinirajui ljekar ponovno alje izvjetaj higijesnko-epidemiolokom zavodu u Sarajevu.
Putne komunikacije su na dan 26.10 jo uvijek u prekidu uslijed velikih snijenih padavina.
Dana 27.10. u Dom zdravlja se javlja 51 osoba sa istim simptomima
Ordinirajui ljekar ponovno izvjetava higijesnko-epidemioloki zavodu u Sarajevu, s tim to u
napomeni stavlja da misli da se ne radi o gripi te trai pomo u vidu specijalista. Takoer kontaktira
direktora lokalne Osnovne kole kojem predlae da se nastava obustavi. Nastava je obustavljena.
U Sarajevu se oformljava tim, u sljedeem sastavu : epidemiolog, strunjak za jaavno zdravstvo,
kliniar, mikrobiolog, logistika podrka.
Tim odluuje da se poalju ljudi na teren im to dozvole putne komunikacije.
Dana 28.10. u Dom zdravlja se javlja 75 osoba sa simptomima oboljenja, to dovodi do potpunog
preoptereenja kapaciteta kapaciteta Doma zdravlja Vaso Pelagi.
Meu pacijentima koji su se taj dan javili nalazi se i jedno od djece koja su se javila 25.10, koja
pokazuje sljedee simptome
1
: nasilni pokreti, nekontrolirana agresija, hidrofobija.
Ordinirajui ljekar kontaktira higijensko-epidemioloki zavodu u Sarajevu i trai hitno izmjetanje.
Pacijentica je zadrana u Domu zdravlja, iako isti nije imao krevete predviene za kliniki smjetaj.
Jedna od prostorija Doma zdravlja preureena je u privrmenu bolniku sobu.
Epidemiloki tim se konsultira sa Hidrometeorolokim zavodom koji ih izvjetava da e se padavine
nastaviti i u narednim danima. Odlueno je da se kontaktira Ministarstvo odbrane i zatrai pomo u
evakuaciji pomenute pacijentice.
Takoer je odlueno da se kapaciteti OSBiH iskoriste za slanje tima na teren. Naloeno je da se obave
logistike pripreme tima za teren, te da se obavi priprema prostorija na Klinici za infektivna oboljenja u
KCUS-a za prijem izmjetene pacijentice.
Dana 29.10. Ministarstvo odbrane BiH odobrava upotrebu svojih kapaciteta i daje epidemilokom timu
na koritenje jedan transportni helikopter tipa Mil Mi-8 i pripadajue osoblje.

1
Status praesens od 28.10 u prilogu 1.

6

Putna komunikacija ajnie - Gorade je uslijed vremenskih prilika jo uvijek zatvorena, dodatni
oteavajui faktor je injenica da se na posao u JKP ajnie na posao nije javio nijedan od operatora
maina koje se koriste za raiavanje puteva.
Na posao se dana 29.10. u Dom zdravlja Vaso Pelagi javio samo jedan ljekar, dok su ostali ljekari
ostali kod kue uslijed spostvenog oboljenja. Na dunosti je evidentirao 95 oboljelih.
Helikopter OSBiH sa 5 lanova epidemilokog tima i 5 lanova logistike podrke slijee u ajnie u
poslijepodnevnim asovima.
Djevoica Marija Nikoli se evakuie za Sarajevo istim helikopterom, te smjeta na Kliniku za
infektivna oboljenja KCUS-a u strogu izolaciju.
Za bazu epidemilokog tima odreuje Osnovna kola Jovan Dui.
Epidemiloki tim se konsultuje sa lokalnim zvaninicima i ljekarima te donosi odluku da predloi mjere
socijalnog distanciranja Opine ajnie. U svrhu sprovoenja ove odluke kontaktiraju se sljedea
ministarstva:
- Ministarstvo zdravstva, nalog da se
obezbijedi dodatna podrka u vidu logistike i
osoblja;
- Ministarstvo sigurnosti, nalog da se preko
civilne zatite obezbijede osnovne ivotne
potreptine za stanovnike opine;
- Ministarstvo unutarnjih poslova, nalog da
se sprovede socijalno distanciranje opine
ajnie;
- Ministarstvo odbrane, nalog da se na
raspolaganje stavi dodatni broj helikoptera
de da se stupanj pripravnosti povea ukoliko
bude potrebe pruiti podrku pripadnicima
Ministarstva unutarnjih poslova prilikom
uspostavljanja parametra socijalnog
distanciranja;
- Ministarstvo vanjskih poslova, da obavijesti nadlene organe Republike Srbije o mjerama socijalnog
distanciranja u graninom pojasu koji pripada opini ajnie.
7

Epidemioloki tim takoer donosi odluku da se obavijesti WHO i CDC i zatrai pomo u vidu osoblja i
logistike podrke. Izdaje se nalog da se uzorci u to kraem roku poalju za CDC u Atlanti u cilju
odreivanja vrste infekta.
Telefonom se obavljaju konsultacije sa predsjednicima mjesnih zajednica u Opini ajnie, dolazi se do
zakljuka da izvan grada ajnia nema oboljelih. Stanovnitvo opine ajnie se putem sredstava
javnog informisanja instruira da ostane u kuama te da izbjegava meusobni kontakt.
Dana 30.10. u 00:00 uvode se mjere socijalnog distanciranja Opine ajnie. U tu svrhu angaovano je
300 pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova, koji se zbog loih vremenskih uvjeta helikopterima
prebacuju u sela Luke i sela Brezovice gdje formiraju punktove.
6:00 poinje uspostava privremene bolnice u Prostorijama osnovne kole. Kapacitet 200
kreveta, puni kapcitet popunjen u roku od dva sata.
Zatraena dodatna pomo u vidu osoblja i hrane.
Pripadnici epidemiolokog tima vre popis oboljelih. Evidentirano je 124 oboljela.
Dana 31.10. Pomo u vidu ljudstva, logistike i hrane stie helikopterima. Naloena priprema grobnica.
Epidemioloki tim je evidentirao 183 novooboljela.
Dana 01.11. Epidemioloki tim je evidentirao 272 novooboljela.
Dana 02.11. Epidemioloki tim je evidentirao 425 novooboljelih.
Dana 03.11. Epidemioloki tim je evidentirao 593 novooboljelih.
Dana 04.11. Epidemioloki tim je evidentirao 420 novooboljelih.
Dana 05.11. Epidemioloki tim je evidentirao 325 novooboljelih.
Prikaz poloaja punktova
Dana 06.11. Otvoren put prema Goradu koritenjem teke mehanizacije. Zalihe pristiu kamionima.
8

Epidemioloki tim je evidentirao 220 novooboljelih.
Dana 07.11. Epidemioloki tim je evidentirao 167 novooboljelih.
Dana 08.11. Epidemioloki tim je evidentirao 140 novooboljelh.
Dana 09.11. Epidemioloki tim je evidentirao 131 novooboljelih.
Dana 10.11. Epidemioloki tim je evidentirao 110 novooboljelih.
Dana 11.11. Epidemioloki tim je evidentirao 94 novooboljelih.
Dana 12.11. Epidemioloki tim je evidentirao 81 novooboljeli.
Dana 13.11. Epidemioloki tim je evidentirao 48 novooboljelih.
Dana 14.11. Epidemioloki tim je evidentirao 36 novooboljelih.
Dana 15.11. Epidemioloki tim je evidentirao 28 novooboljelih i 14 smrtnih ishoda. Posmrtni ostatci su
spaljeni u unaprijed pripremljenoj grobnici.
Dana 16.11. Epidemioloki tim je evidentirao 21 novooboljelog i 24 smrtna ishoda. Posmrtni ostatci su
spaljeni u unaprijed pripremljenoj grobnici.
Dana 17.11. Epidemioloki tim je evidentirao 18 novooboljelih i 51 smrtni ishod. Posmrtni ostatci su
spaljeni u unaprijed pripremljenoj grobnici.
Dana 18.11. Epidemioloki tim je evidentirao 13 novooboljelih i 75 smrtnih ishoda. Posmrtni ostatci su
spaljeni u unaprijed pripremljenoj grobnici.
Dana 19.11. Epidemioloki tim je evidentirao 4 novooboljela i 95 smrtnih ishoda. Posmrtni ostatci su
spaljeni u unaprijed pripremljenoj grobnici. Za potrebe sahranjivanja posmrtnih ostataka, iskoriten
gradski fudbalski teren.
Dana 20.11. Epidemioloki tim je evidentirao 125 smrtnih ishoda. Prvi dan bez evidentiranih
novooboljelih. Posmrtni ostatci su spaljeni u unaprijed pripremljenoj grobnici.
Dana 21.11. Epidemioloki tim je evidentirao 183 smrtna ishoda. Posmrtni ostatci su spaljeni u
unaprijed pripremljenoj grobnici.
Dana 22.11. Epidemioloki tim je evidentirao 272 smrtna ishoda. Posmrtni ostatci su spaljeni u
unaprijed pripremljenoj grobnici.
Dana 23.11. Epidemioloki tim je evidentirao 425 smrtnih ishoda. Posmrtni ostatci su spaljeni u
unaprijed pripremljenoj grobnici.
Dana 24.11. Epidemioloki tim je evidentirao 553 smrtna ishoda. Posmrtni ostatci su spaljeni u
unaprijed pripremljenoj grobnici.
Dana 25.11. Epidemioloki tim je evidentirao 440 smrtna ishoda. Posmrtni ostatci su spaljeni u
unaprijed pripremljenoj grobnici.
Dana 26.11. Epidemioloki tim je evidentirao 305 smrtnih ishoda. Posmrtni ostatci su spaljeni u
unaprijed pripremljenoj grobnici.
Dana 27.11. Epidemioloki tim je evidentirao 220 smrtnih ishoda. Posmrtni ostatci su spaljeni u
unaprijed pripremljenoj grobnici.
Dana 28.11. Epidemioloki tim je evidentirao 207 smrtnih ishoda. Posmrtni ostatci su spaljeni u
9

unaprijed pripremljenoj grobnici.
Dana 29.11. Epidemioloki tim je evidentirao 140 smrtnih ishoda. Posmrtni ostatci su spaljeni u
unaprijed pripremljenoj grobnici.
Dana 30.11. Epidemioloki tim je evidentirao 131 smrtni ishod. Posmrtni ostatci su spaljeni u unaprijed
pripremljenoj grobnici.
Dana 01.12. Epidemioloki tim je evidentirao 110 smrtnih ishoda. Posmrtni ostatci su spaljeni u
unaprijed pripremljenoj grobnici.
Dana 02.12. Epidemioloki tim je evidentirao 94 smrtna ishoda. Posmrtni ostatci su spaljeni u unaprijed
pripremljenoj grobnici.
Dana 03.12. Epidemioloki tim je evidentirao 81 smrtni ishod. Posmrtni ostatci su spaljeni u unaprijed
pripremljenoj grobnici.
Dana 04.12. Epidemioloki tim je evidentirao 48 smrtna ishoda. Posmrtni ostatci su spaljeni u unaprijed
pripremljenoj grobnici.
Dana 05.12. Epidemioloki tim je evidentirao 36 smrtnih ishoda. Posmrtni ostatci su spaljeni u
unaprijed pripremljenoj grobnici.
Dana 06.12. Epidemioloki tim je evidentirao 28 smrtna ishoda. Posmrtni ostatci su spaljeni u unaprijed
pripremljenoj grobnici.
Dana 07.12. Epidemioloki tim je evidentirao 21 smrtni ishod. Posmrtni ostatci su spaljeni u unaprijed
pripremljenoj grobnici. Poela sistematska eradikacija divljai na podruiju opine ajnie.
Dana 08.12. Epidemioloki tim je evidentirao 18 smrtnih ishoda. Posmrtni ostatci su spaljeni u
unaprijed pripremljenoj grobnici.
Dana 09.12. Epidemioloki tim je evidentirao 13 smrtnih ishoda. Posmrtni ostatci su spaljeni u
unaprijed pripremljenoj grobnici.
Dana 10.12. Epidemioloki tim je evidentirao 4 smrtna ishoda. Posmrtni ostatci su spaljeni u unaprijed
pripremljenoj grobnici.
Dana 11.12. Proglaen kraj epidemije. Epidemioloki tim donosi odluku da se podruije jo tri mjeseca
dri u stanju socijalnog distanciranja.
Dana 12.02.14. Ukinute mjere socijalnog distanciranja. Epidemioloki tim se povlai iz ajnia.








10

EPIDEMIJSKA KRIVA
Grafiki prikaz veliine epidemije u vremenu :




11

POSTAVLJANJE HIPOTEZE

Epidemioloki tim je odluio da cilj postavljanja hipoteze bude otkrivanje mogue povezanosti
izloenosti ( prisustvo oboljele osobe ) kao etiolokog faktora u nastanku oboljenja.

TESTIRANJE HIPOTEZE
Pri postavlajnju hipoteze koritena je metoda analitike epidemiologije pri emu je odabrana kohortna
studija.
Ho: Postoji statistiki znaajna razlika u uestalosti oboljevanja meu stanovnicima koji
su bili izloeni (kontakt sa oboljelim) izvoru WD virusa i stanovnika koji nisu nisu bili
izloeni.





Ie+ = 0,996
Ie- = 0,0384
RR = 25, 93
IC = 14.52 - 46.26

Izloeni su imali 25, 92 puta vei rizik zaraze u odnosu na one koji nisu bili izloeni. Nulta
hipoteza se prihvata.










12

MJERE KONTROLE I PREVENCIJE
S obzirom da jo nije razvijena vakcina protiv WD virusa, a dijagnostiki je dokazano da je virus
nastao konjugacijom RNK virusa morbilla i virusa rabiesa, dolazimo do zakljuka da je potrebno u
najveoj moguoj mjeri smanjiti rizik ponovnog ukrtanja virusa morbilla i virusa rabiesa. To e se
postii prvenstveno profilaktikim mjerama koje ukljuuju ova dva virusa. Predlau se slijedee mjere :
S obzirom da jo nije razvijena vakcina protiv WD virusa, a dijagnostiki je dokazano da je virus
nastao konjugacijom RNK virusa morbilla i virusa
rabiesa, dolazimo do zakljuka da je potrebno u
najveoj moguoj mjeri smanjiti rizik ponovnog
ukrtanja virusa morbilla i virusa rabiesa. To e se
postii prvenstveno profilaktikim mjerama koje
ukljuuju ova dva virusa. Predlau se slijedee
mjere :
1. Redovna kontrola svih osoba koje se nalaze
u lancu proizvodnje, skladitenja i transporta MPR
(eng. MMR) vakcina. Ovdje se stavlja naglasak na
djelotvornost vakcina koje se dostavljaju od strane
proizvoaa, zadovovoljavanja svih uslova koji su
potrebni pri skladitenju vakcina, provjera datuma
isteka vakcina i strogo poitvanje procedura pri
transportu vakcina u skladita i zdravstvene
ustanove.

2. Obavezna vakcinacija sve djece u uzrastu od 12-15 mjeseci MRP (eng. MMR) vakcinama i
ponovna revakcinacija u 6. godini (prije polaska u kolu)

3. Prevencija ekspozicije inficiranim ivotinjama to podrazumijeva :
Registraciju i vakcinaciju nevaksinisanih pasa i maaka,
Eutanaziju pasa i maaka lutalica, kao i ostalih divljih ivotinja u krugu opine
Zatvaranje pasa i maaka poznatih vlasnika, u cilju sprjeavanja kontakta sa psima i
makama lutalicama
Ne smiju se dodirivati ili hvatati nepoznate ivotinje kao i one koje se neuobiajeno
ponaaju;
Veterinarskoj inspekciji se mora prijaviti svaka sumnjiva ivotinja;
U sluaju ujeda, ivotinju drati u izolaciji radi desetodnevnog posmatranja;
Nalae se etanje kunih ljubimaca na povodcu, sa korpom na njuci;
Zabranjuje se dranje nevakcinisanih divljih ivotinja kao kunih ljubimaca;
Lica koja su profesionalno ugroena virusom bjesnila (veterinari i veterinarski tehniari, umski
radnici, lovci, lovouvari, preparatori, laboratorijski i terenski radnici) treba da se
preekspoziciono (prije izlaganja virusu) zatite vakcinom protiv bjesnila
Ako doe do ujeda ili ogrebotine od ivotinje, bez obzira da li je ona zdrava ili zaraena virusom
bjesnila ranu treba odmah isprati vodom i sapunom, razblaenim deterdentom ili alkoholom, a
nakon toga odmah se javiti ljekaru, u cilju sprjeavanja zaraze virusom bjesnila.
U cilju edukacije stanovnitva, moraju se sprovoditi zdravstveno-vaspitni rad i saradnja sa
medijima.

13

4. Sa ciljem spreavanja mogueg irenja WD virusa izvan granica optine ajnie donijete su
slijedee odluke :
Evakuacija preivjelih, njihovo stavljanje u izolaciju, testiranje na uzronika i nakon toga dalje
praenje
Potpuna izolacija optine ajnie
Eradikacija svih vrsta ivotinja na podruju optine ajnie
Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija cijelog podruja optine ajnie
Spaljivanje odjee i ostalih linih predmeta

5. Uputiti prijedlog Zakona koji bi nalagao da svaki strani dravljanin pri ulasku na teritoriju Bosne i
Hercegovine uz paso priloi i validini dokument koji garatuje da je vakcinisan MPR (eng. MMR)
vakcinom

6. Dostaviti sve informacije o sluaju epidemije WD virusa u ajniu Svjetskoj zdravstvenoj
organizaciji i higijensko-epidemiolokim Centrima u Srbiji i Hrvatskoj.
































14

IZVJETAJ ZA MEDIJE

Dana 25.10.17 u opini ajnie u Istonoj Bosni dolo je do mutacije virusa bjesnila. Utvreno je da je
virus mutirao u maloljetnoj M.N.(12), koja je nesretnim sluajem zaraena virusom morbila prilikom
posjete rodbini u Bugarskoj da bi par dana kasnije bila izloena virusu rabiesa koji je u njenom tijelu
mutirao u novu vrstu virusa nazvanu WD-virus.
Radi se o izrazito kontagioznoj vrsti virusa koji se prenosi sa sobe na osobu kapljino i direktnim
kontaktom, a izaziva oboljenje koje u svojoj osnovi podsjea na bjesnilo, ali ima dosta izraeniju
kliniku sliku, koja se odlikuje nekontroliranom agresijom, gubitkom motornih sposobnosti, strahom od
vode, te u konanici dovodi do smrtnog ishoda zaraenog u roku od 20-25 dana nakon zaraze virusom.
Brzom reakcijom nadlenih organa, opina ajnie je socijalno distancirana uz pomo pripadnika
Ministarstva odbrane i Ministarstva unutarnjih poslova. Socijalno distanciranje je umnogome olakano
visokim snijenim padavinama koje su onemoguile kretanje zaraenih ljudi i ivotinja preko
neprohodnog planinskog terena koji okruuje grad. Izostanak irenja zaraze na okolna sela se pripisuje
injenici da se zbog visokog snijenog pokrivaa stanovnitvo izmeu ovih sredina nije kretalo.
Epidemioloki tim je u ranoj fazi zaraze helikopterom stigao u ajnie gdje je oformio privremenu
zdravstvenu ustanovu u prostorijama lokalne osnovne kole. Nadljudskim naporima epidemiolokog
tima, omogueno je pravovremeno zaustavljanje irenja oboljenja te pravovremena identifikacija
uzronika uz pomo meunarodnih institucija koje su ponudile svesrdnu pomo. Virus je identificiran u
CDC, Atlanta, meutim lijek za ovaj virus ne postoji.
Poduzete mjere kontrole zaraze se moraju nastaviti i u dolazeim mjesecima, dosad je onemogueno
irenje zaraze, sve ivotinje u Opini ajnie i okolnim opinama su istrijebljene, a leevi spaljeni.
Posmrtni ostatci oboljelih su spaljeni u masovnim grobnicama, uz pomo goriva koje omoguava
dostizanje visokih temperatura. Stanovnitvo okolnih sela je preseljeno u izbjeglike centre, a povratak
e zbog stava stanovnitva najvjerovatnije biti nemogu.
Potraga za lijekom se nastavlja u svim razvijenijim epidemiolokim centrima, dok je podruje Opine
ajnie jo uvijek u stanju socijalnog distanciranja, datum prekida socijalnog distanciranja e se utvrditi
nakon to se obave testovi na novopronaenom virusu.











15

Literatura i reference :

Osnove epidemiologije i biostatistike prof. dr. Semra avaljuga (2010./2011)

Virusologija prof dr.sc. med. ukrija Zvizdi (2009)

Encyclopedia of Infectious Diseases - Modern Methodologies - M. Tibayrenc (Wiley, 2007) WW

Infectious Diseases 3rd ed. (2 vols) - J. Cohen, et. al., (Mosby, 2010) BBS

Medical Microbiology - F.H.Kayser, (2005)