POSTANAK I BIT DRAVE I PRAVA

Drava znai, prije svega, jednu drutvenu organizaciju.

Materijalistika teorija dri da drava ne postoji u svim razdobljima
razvoja drutva, ve samo u nekim. To znai da su postojala razdoblja
drutvenog razvoja koja nisu poznavala dravu. Bit drave moemo
svatiti samo ako razjasnimo koji su uzroci za njen nastanak. !aime,
u razvoju ljudske povijesti postoje do sada dva drutvena stanja"
#$%reddravno drutveno stanje
&$Dravno drutveno stanje
!ajvanija svaanja o postanku drave i prava slau se da pravo i
drava nisu nastali u jednom trenutku razvoja povijesti, ve da je
njiov postanak relativno dugotrajan drutveni proces.
1. PATRIJARHALNA (ARISTOTELOVA) TEORIJA O POSTANKU I BITI DRAVE I
PRAVA
'edna od najraniji teorija o postanku i biti drave i prava,
kao svog zaetnika navodi (ristotela. )n istie kako sve sloene
pojave u drutvu valja ralaniti i od manji spoznaja stii do
vei. )n je, dakle, pristaa analitike i induktivne metode, to je
u ono vrijeme predstavljalo novo spoznajno sredstvo, razliito od
oni religiozne, mistine ili deduktivne prirode. *roz cjelokupno se
djelo (ristotela provlai izrazita socioloka metoda, ije naelo
glasi" Objasnimo ljudsko drutvo drutvenim, ovozemaljskim uzrocima,
a ne voljom bogova. !o, (ristotel je bio i pristaa evolucionistike
metode, koja stvari gleda na dinamiki nain, u njiovom razvoju i
promjenama koje u tom razvoju slijede. To potvr+uje da je (ristotel
ve tada dijalektiki mislio. *ako je (ristotel primijenio naela
svoje znanstvene metode na tumaenje postanka i biti drave i prava,
(ristotel polazi od tri osnovna drutvena odnosa"
a$ odnos mukarca i ene
b$ roditelja i djece
c$ gospodara i roba
)d ti osnovni odnosa nastalo je domainstvo i obitelj, ali
drutveni razvoj nije stao na tome. %rva zajednica nastala od vie
domainstava jest naselje, kojeg po stupnju razvoja slijedi drava
kao najvii stupanj samodovoljnosti. -z ovog slijeda je jasno da
drava nastaje po prirodi i da je ovjek po prirodi dravotvorno
bie, zoon politikon. (ristotel uz postanak drave vee i ekonomske
initelje" razvoj obitelji doveo je do porasta potreba koje su se
mogle zadovoljiti jedino poveanjem razmjene me+u obiteljima. Tako su
me+u njima ojaale veze koje su iziskivale sve veu lokalnu
koncentraciju, te je tako dolo do naselja. .azvitkom tog procesa,
poveanjem komunikacije i razmjene me+u naseljima, stvoreni su
preduvjeti za nastanak drave. %rema (ristotelu, bitna /unkcija
drave jest ostvarenje pravednosti. !o, to moe zvuati proturjeno
kad znamo da je ujedno opravdavao instituciju ropstva, tvrdei da je
upravo priroda odredila takvu diskriminaciju i da ju treba privatiti
i saivjeti s njom. !o, to treba promatrati i kroz kontekst vremena
u kojem je (ristotel ivio, a koje je utjecalo na njega, a samim
time i na njegov znanstveni rad. !amee se i pitanje" a to ako je
ropstvo u tom povijesnom razdoblju etiki promatrano bilo sramotno,
ali gospodarski nuno,
1
%atrijaralna teorija u tumaenju postanka drave i prava ima svoje
dobre i loe strane"
0#$ %atrijaralnom teorijom su, ve u antikoj /ilozo/iji, uspjeno
suzbijena mistina, religijska ili meta/izika gledita o postanku
drave, koja su taj postanak tumaila nadnaravnim uzrocima.
0&$ %atrijaralna teorija je uzronike postanka drutva potraila u
prirodnim uzronicima u okviru ljudskog drutva, pokazujui da su
drava i pravo proistekli iz potreba i razvoja drutva.
01$ )va je teorija osnaila tzv. socioloku metodu, s naelom da
drutvene pojave imaju drutvene uzronike. 2judsko se drutvo
neprestance razvija i trai primjerene drutveno3organizacijske
oblike, poput drave i prava.
04$ )va je teorija istaknula znaenje utjecaja porasta populacije na
razvoj i mijenjanje ljudskog drutva.
05$ 6 populacijski proces umee snagu gospodarski initelja,
pogotovo kad se govori o proizvodnji i razmjeni dobara kao uzroniku
i posljedici sve vee koncentracije stanovnitva.
07$ 6vrtenje psioloki initelja, uro+eni tenji koje ovjeka
vode k organizaciji.
08$ %rimjena svestranog pogleda na tumaenje postanka drave i prava.
9alja navesti i njene loe strane"
0#$ %opulacijski initelj ipak nije bio bitan za stvaranje drave i
prava: u dubini tog procesa bili su ekonomski initelji koji su svom
snagom potresli povrinu drutva: porast puanstva bio je samo
pratei initelj.
0&$ -ako valja potovati (ristotelovu misao o psiolokim
pretpostavkama ovjeka za ulazak u razvijenije drutvo, ipak ljudsku
psiu i socijalna nagnua valja tumaiti ovjekovim materijalnim
poloajem u drutvu, tj. o njegovoj sudbini u procesu proizvodnje i
razmjene dobara te o razvoju njegove radne i misaone svijesti.
01$ (ristotel gotovo nigdje ne govori o ulozi sile u /ormiranju
drave i prava. !jegov opis sugerira da je taj proces tekao vie3
manje armonino, bez proturjenosti i borbe.
04$ (ristotel istie analogiju izme+u vlasti ;pater /amilias< u
obitelji i kraljevske vlasti u monariji. )va analogija posluila je
da opravda i obrani kraljevsku vlast od bilo koji nasrtaja. =pencer
je duovito primijetio da je jedino opravdanje ovoj analogiji
djetinja narav oni koji u nju vjeruju. !o, povijest je ovu analogiju
burno opovrgla.
2
2. TEORIJA SILE O POSTANKU I BITI DRAVE I PRAVA
)va teorija stavlja initelje drutvene sile i politike prisile
ispred gospodarski /aktora. 6 novijoj politikoj /ilozo/iji vodila
se zanimljiva polemika o ulozi sile i prisile u povijesti i njenim
promjenama. %olemika je poela s pitanjem" to je primarno, a to
sekundarno u povijesnom razvoju drave i prava, ekonomski initelji
ili initelji sile i prisile,
During daje primat neposrednoj politikoj sili, smatra da su
privredne zavisnosti injenice drugog reda. -stie kako je
gospodarstvu nad prirodom pretodilo gospodarstvo nad ovjekom.
%retpostavku za uvo+enje ekonomske vladavine nad stvarima inila je
vladavina nad ovjekom. >akljuci koji proizlaze iz Duringovi
stavova jesu"
0a$ %olitika sila u procesu stvaranja drave ima neposredan utjecaj,
a ekonomska mo tek posredan.
0b$ %olitika sila je temelj, a ekonomske injenice su samo
posljedica u tom procesu.
0c$ ?konomske injenice su injenice drugog reda.
0d$ ?konomski initelji su mogli postati znaajni samo poslije ili uz
uvjet postojanja politiki initelja.
2ud@ig Aumplo@icz je, u svezi navedenog, objavio dvije knjige"
Socioloki pojam drave i O borbi rasa. =matra da u ljudskom
drutvu vlada zakonitost da ;razliitost uvjeta ivota uzrokuje
odluujui utjecaj i to /ormirajui se i trans/ormirajui se na
obiaje, nonju i karaktere ljudi<. -stie da se klice razvitka u
svakoj pojedinoj grupi sastoje u nagonu koji proizlazi iz potreba, u
prirodnim uvjetima da bi se one zadovoljile, u susretu sa stranim
ordama i na kraju u socijalnoj reakciji od nji izazvanoj.
Aumplo@icz zastupa gledite o istovjetnom razvoju jedinstvenog
ovjeanstva kroz oblike" ;Bpastirstva, lovstva, zemljoradnje pa sve
do industrijeB<. %rvi korak stvaranja drave jest podvrgavanje jedne
drutvene grupe, obino veine, superiornijoj i vojniki
discipliniranoj manjini. >arobljenicima se namee ropski poloaj i
ekonomsko porobljavanje. *ad se jednom uspostavi takav poredak,
slijedi postupni proces ukidanja razlika, amalgamacija. Dolazi do
ukrtavanja rasa i slojeva, jaa srednji sloj drutva, te se
nastavlja di/erencijacija pro/esija. Tek kad ieznu sve unutarnje
suprotnosti, kad se rase stope u naciju, a drava na vruncu svoje
savrenosti postaje nacionalna drava, tada je rijeena njena
povijesna zadaa. %ravni poredak nastaje zato to vladajua grupa
eli zadrati svoj poloaj, a ujedno mora potinjenima dati neka
prava da bi smirila njiov revolt. Dakle, pravo proizlazi iz razloga
pritiska i protupritiska. 6 tome je socijalna geneza prava.
C. )ppeneimer je u svom djelu ;) dravi< posebno obradio proces
nastanka drave i prava, istiui pritom odluujuu i primarnu ulogu
sile i prisile. )n istie veliku pokretaku snagu osnovnog ljudskog
nagona za samoodranjem, ralanjenog u ;glad i ljubav<. )no to
ovjeka sili da pribavlja ranu je ekonomski nagon, koji se moe
zadovoljiti na dva naina"
a$ekonomskim sredstvom, tj. radom
b$politikim sredstvom, tj. otimainom
3
=vra je ista, stjecanje ekonomski dobara, samo su sredstva
razliita. =matra da je MarD pobrkao ekonomsku svru sa ekonomskim
sredstvom.
=matra da sva svjetska povijest do dananjeg dana, pa dok ne
ostvarimo slobodno gra+ansko drutvo, ima samo jedan sadraj" borbu
izme+u politikog i ekonomskog sredstva.
Tumai evoluciju drutva prije drave, uvodei opis zajednica
;primitivni ratara i lovaca< kao bezdravni naroda. 6 povijesnom
procesu stvaranja drave nalazi preddravne narode, tj. pastire i
vikinge. 9e kod pastira primjeuje mnoge dravotvorne elemente.
!aime, u pastirskim plemenima sve vee stjecanje dobara uzrokuje
klasne razlike koje neizostavno rezultiraju stvaranjem monijeg sloja
koji sve vie upotrebljava ;politiko sredstvo<. >bog stoke koju
posjeduju, u puno su boljoj situaciji nego lovci. -sta situacija se
nalazi kod 9ikinga, koji su tako+er postali kadri da si odaberu
politiko sredstvo za ostvarenje svoje privredne egzistencije. Takvo
drutveno stanje i odnosna organizacija bili su podoban uvjet za
uspostavu drave. %astiri su osnovali kopnene, a 9ikinzi primorske
drave.
)ppeneimer dalje smatra da se u procesu nastajanja drave 0kroz
sukob ratara i pastira$ razaznaje est stadija" u prvom stadiju
postoji otimaina i ubijanje, beskrajan boj zbog provale nomadski
pastirski opora. Drugi stadij nastaje ako se ratar zbog neuspjea
predao svojoj sudbini i napustio svaki otpor. (gresivni pastir svoju
silu pretvara u ekonomiju i porobljava ratara, uzimajui mu samo
suviak, to predstavlja klicu svakog dravnog prava.
Trei stadij se sastoji u tom da seljatvo odailje redovno svoj
suviak kao danak u pastirske atore, to predstavlja uredbu korisnu
objema strankama.
Eetvrti stupanj pridonosi odluni uvjet za pojavu drave u njenoj
vanjskoj /ormi" prostorno ujedinjenje obi etniki gomila na jednom
podruju. %eti stupanj je ve potpuna drava, nastaju razmirice
izme+u susjedni sela ili upa, to vodi do manjka proizvodne
uinkovitosti ratara pa se gospodstvo redovito namee za suca. Festi
stupanj oznaava sve veu upotrebu sile i razvitak navike vladanja. 6
tom procesu dolazi do asimilacije izme+u ratara i pastira. !a kraju
ove analize, )ppeneimer dri da psiiko di/erenciranje dovodi do
interesnog di/erenciranja pa se time uspostavlja grupna svijest. *od
vladajui postoji svijest da se postojei poredak odri, a kod
potinjeni da se taj isti poredak srui. Aospodska grupa je, da bi
opravdala svoju svijest, izmislila naelo legitimnosti koje opravdava
svagdje vlast i iskoritavanje s istim antropolokim i teolokim
razlozima. Aospodska se grupa proglaava jaom, sposobnijom i samim
time predodre+enom rasom za vlast, to automatski ini pokorenu rasu
slabijom, lijenom i podmuklom. %oto je plemenski bog vrovne grupe
postao vrovni bog, pobuna protiv vlasti moe se direktno smatrati
pobunom protiv samog boga. >ato je gospodska grupa uvijek u najuoj
vezi sa sveenstvom, koje je gotovo uvijek popunjeno njezinim
sinovima i sudjeluje u njenim politikim pravima i ekonomskim
privilegijamaB.
3. PSIHOLOKA TEORIJA O POSTANKU I BITI DRAVA I PRAVA
Teorija sile je istakla kako posebne ili jae psio/izike osobine
pojedinaca ili grupa dovodi do zauzimanja bolji pozicija u drutvu.
6 tom se smislu redovito navode stari, mudri i iskusni ljudi koji nad
drugim lanovima zajednice dominiraju svojom milju i zrelim odlukama
u ivotu i rukovo+enju zajednicom. Dolo je do di/erencijacije koja
je podijelila pripadnike zajednice na sposobnije i manje sposobnije u
odre+enim poljima drutvenog ivota.
4
Tako se poelo razlikovati ljude prema posebnom osobinama kao!
ratnik, vojskovo"a, duebrinik, mag, vra, opsjenar, demagog, bogat,
#rabar, omiljen, pronalaza, itd. $rema ovoj teoriji, ti su ljudi
graditelji svega novog to se u drutvu doga"a, pa tako i drave i
prava.
$ristae ove teorije polaze od neoborive i lako uoljive injenice da
je priroda ljude stvorila razliitima prema psi#ikim i %izikim
osobinama, koji# razlike mogu biti vrlo velike. !o, sljedbenici ove
teorije ili su i dalje, tvrdei da je to prirodno razlikovanje dobro
i korisno za ljudski rod. %sioloka teorija ne razmatra samo
pojedince, ve i njiove grupe, koje se me+usobno razlikuju kao i
pojedinci koji i ine.
)va teorija uvjetuje postanak drave i prava odre+enim psio/izikim
osobinama pojedinaca i grupa, istiui injenicu da su neki jai, a
neki slabiji, koji u svojoj lijenosti, inerciji, strau, pristanu na
vladavinu jai. Dakle, drava i pravo nastali su akcijom
psio/iziki jai, prirodnom injenicom, i zato nijedna povijesna
sila ne moe na tom promijeniti nita. Dakle, dok god bude
psio/iziki razlikovanja me+u ljudima, bit e i drave i prava. )va
teorija istie postojanje i opravdanost monopola na vlast, kojeg
imaju oni ;bolji< u drutvu, ime se nadovezuje na organsku teoriju o
dravi i pravu. )rganska teorija, naime, dri da su drava i pravo
identini ili vrlo slini ivom organizmu. To znai da su drava i
pravo opskrbljeni organima, te da isti oni ili vrlo slini zakoni
kakvi vladaju nad ili unutar ivog organizma, vladaju isto tako i
unutar dravnog ili pravnog. )vime su vladajui slojevi branili svoje
pozicije, istiui svoju predodre+enost za odre+ene /unkcije i
nezamjenjivost uloga u biolokim organizmima, pa tako i u dravi i
pravu. -staknuto je da su s vremenom i neke rase, prema svojim
osobinama, a priori sposobnije od drugi voditi kolo svjetske
povijesti, poto i je priroda i ljudsko drutvo ovlastilo da
nastupaju u ime ovjeanstva, ali za svoj raun.
Aumplo@icz je tvrdio da zakon ouvanja energije u ljudskoj povijesti
nije nita drugo nego isti takav zakon prenesen s podruja prirode.
%riroda je izvorite svi zakonitosti u svijetu, pa su stoga
zakonitosti drutvenog razvitka samo produetak prirodni zakona.
>nanost biologije, pogotovo uenje Garlesa Dar@ina, otkriva da u
prirodi vladaju slijedei zakoni"

a$ zakon evolucije
b$ zakon prilago+avanja naslje+ivanjem
c$ zakon borbe za ivot
d$ zakon prirodne selekcije
Meaniko prenoenje prirodni zakonitosti na drutveni ivot
nazivamo socijalni darvinizam. Temeljna greka ove teorije je u tome
to nije istraila je li ljudsko drutvo identina cjelina kao i ona
prirodna i zanemarivanje injenice da je ljudsko bie psio/iziki
daleko sloenije nego ijedan stvor koji pripada carstvu prirode.
6nutar ove teorije pojavila se misao da su pojedine rase 0konkretno"
bijela$ predodre+ene za upravljanje svjetskim poretkom. !avodilo se
da su pripadnici drugi rasa ;in/eriorni<, te i za dobrobit
ovjeanstva valja ;istrijebiti<. Takvo uvjerenje nazivamo ;rasnom<
ili ;rasistikom teorijom< .
.asna teorija oznaava politiku i ideoloku krizu gra+anske klase.
'. (. Aobineau je napao naelo jednakosti ljudi, tvrdei da su to
naelo izmislili pojedinci i narodi koji nemaju ;istou krvi<, nego
su etniki ili rasno pomijeani s drugim grupama ili rasama, tvorei
tako vrstu bastarda 0mjeanaca$. 6oljivo je da je od usvajanja
socijalnog darvinizma do rasne teorije bio samo jedan korak.
5
.asistike teorije su ak uveli i teoriju o stupnjevanju ;rasne
obdarenosti< unutar jedne te iste rase. Bijela rasa, smatraju, ima
sve predispozicije za gra+enje povijesti, poto je ;superiorna rasa<.
%ovijest je gorkim primjerima pokazala koliko ovakve teorije o viim
i niim rasama mogu biti pogubne za drutveni i politiki napredak.
%ovijest --. =vjetskog rata je to dramatino i tragino potvrdila"
rasna ideologija i imperijalizam ili su usporedo.
4. MATERIJALISTIKO SHVAANJE O POSTANKU I BITI DRAVE I PRAVA
)va teorija smatra da razlozi koji su doveli do stvaranja drave jesu
isti oni koji su doveli do prijelaza besklasnog drutva u klasno.
Drutveni razvoj prvenstveno biva ostvaren snagom ekonomski
initelja, tj. nainima proizvodnje i raspodjele dobara. Tako su i
pojavu drave izazvali prvenstveno oni initelji koji pripadaju
ekonomskoj osnovi drutva.
6 kasnijim razdobljima prvobitni zajednica dolo je do snanog
porasta i napretka sredstava za proizvodnju, te poveanja ljudskog
proizvodnog iskustva. Dotad se nije raspolagalo razvijenim sredstvima
za proizvodnju, a sve to se proizvelo ili dobilo od prirode sluilo
je redovitom podmirenju dnevni potreba lanova tog drutva. %orastom
i napretkom sredstava za proizvodnju nastaje mogunost da se ne samo
podmire dnevne obaveze, ve i da se akumulira onaj viak to ostaje.
Taj viak ini poetak privatnog vlasnitva, a pojedinac postaje
gospodar, vlasnik sredstava za proizvodnju. !o, tijekom ovog procesa
nisu svi lanovi drutva zauzeli jednako vrijedna sredstva za
proizvodnju. 'edni su, zbog povlatenog poloaja u drutvu, doli u
priliku da akumuliraju vie, drugi manje, a trei nita. =vi oni koji
su raspolagali veom imovinom eljeli su se povezati sa istim takvim
pojedincima. Tako je dotadanja drutvena omogenost nestala a
drutvo se, prema imovinskom mjerilu, poelo dijeliti na razne
drutvene grupe koje zovemo klasama. ?konomski najmonija klasa
osjetila je potrebu da svom gospodarenju podvrgne cijelo drutvo, za
to joj sama ekonomska snaga nije bila dovoljna, ve je morala i
primijeniti neposrednu drutvenu prisilu. 6 osiguranju ekonomske
prevlasti prvi joj je korak izdavanje pravila koja e tititi njezine
interese. %ojedinci moraju potivati ta pravila, to se osigurava ili
obeanjem nagrade ili prisilom i izvrenjem kazne. )na u tu svru
stvara svoj poseban aparat, obvezno od svoji pripadnika, koji zovemo
dravom. Dakle, pod dravom podrazumijevamo sustav ljudi i /unkcija
koji stvaraju pravila dunog ponaanja za pojedince i koja ta pravila
osiguravaju prisilom kojom raspolau. Drava i pravo su, dakle
povijesno i /unkcionalno povezani3one su dvije poluge istog
meanizma" politike organizacije drutva. ?konomski poloaj se
pretvara u upravni.
Dakle, etape u procesu nastajanja drave i prava jesu"
a$ razvoj sredstava za proizvodnju i proizvodnog iskustva
b$ mogunost akumulacije i akumulacija vikova
c$ privatno vlasnitvo
d$ di/erencijacija dotad jedinstvenog drutva
e$ klasa
/$ vladajua klasa
g$ osiguranje dominantnog poloaja pravilima i meanizmima prisile
$ drava i pravo
)va teorija, nazvana ;povijesno3 materijalistika<, iako je uvela
gospodarske imbenike u proces nastajanja drave i prava, te iako se
brani da su ovi imbenici tek u krajnjem sluaju glavna determinanta
procesa, postoji opasnost da se prikae kao jednostrana, tj. da neke
imbenike ipertro/ira, a druge atro/ira. !eki su joj predbacivali i
to da je kao teorija o postanku prava i drave bila u slubi
konkretne politike ideologije.
6
TEHNIKA PRAVA
TUMAENJE (INTERPRETACIJA) PRAVNIH PRAVILA
Svako pozitivno pravo ima, na neki na in, tri ivotna stupnja:
1) stvaranje
2) primjena, djelotvornost
3) promjena ili ukidanje
Da bi pravo postiglo ta tri stupnja svog ivota, ustanovili su se
tijekom povijesti razni postupci, odre ene upute na koji na in da se
to izvede. Pod pravnom tehnikom podrazumijevamo skup uputa i
postupaka kako da se pravo stvori, protuma i, primijeni, promijeni
ili ukine. Razlikujemo tehniku stvaranja, tehniku primjene, tehniku
promjene i tehniku ukidanja prava.
to se stvaranja prava ti e, valja re i da se jedno jedinstveno pravo
ne stvara na jedan jedinstven na in. S obzirom da je pravo raznovrsno
u svojim oblicima, raznovrsno je i prema tehnici svoga stvaranja.
Primjena prava moe nastati ako prethodno postoje dvije injenice:
1) da je doti no pravo ve stvoreno,
2) da postoji osoba (dravni organ ili slubena osoba) koja e tu
primjenu izvriti.
%rimjena prava nije jedinstven i jednolian proces"
#$ najprije iz ;mase< postojei normi treba izabrati onu koja je
upravo odre+ena za reguliranje odre+enog odnosa
&$ ispravno izabranu normu tada treba uskladiti s drugim postojeim
normama: ispitati da li proturjei drugim normama, osobito viim
1$ kad je to rijeeno, pristupa se tumaenju pravne norme.
Da bi se rijeio konkretan pravni sluaj, pravni organ mora pronai
opu pravnu normu da bi je primijenio. (ko za dotini sluaj postoji
pravna norma, njeno utvr+ivanje trai sustavno rjeenje: mora se
prouiti njena povezanost sa drugim pravnim normama. Moe nastati
pojava da se na isti drutveni odnos moe ili mora primijeniti vie
pravni normi. 6 tom sluaju kaemo da je nastala suradnja ili
konkurencija pravni pravila. To se rjeava u primjeni dotini
pravila, pa tako razlikujemo"
#$ iskljuivu primjenu
&$ kumulativnu primjenu
1$ primjena na osnovi izabiranja"
a$ alternativna 3 izabiranje one norme koja e dosljednije, u duu
pravnog poretka regulirati dotini odnos
b$ specijalna H leD specialis derogat legi generali
*ad je izabrana ;kompetentna< pravna norma, potrebno je pristupiti
drugoj operaciji" uskla+ivanju pravne norme u svru njene primjene.
!aime, pravni poredak eli postii reguliranost drutveni odnosa,
vanjsku armoniju drutveni jedinki. Da bi se to postiglo, pravo
mora dostii svoju vlastitu, unutarnju armoninost.
Tei se da sustav prava bude logika i koerentna cjelina. (li,
unutar pravnog sustava pojavljuju se proturjene odredbe te se
postavlja pitanje prema kojoj od nji rijeiti konkretan sluaj. Ta
proturjeja nazivamo antinomijama.
7
%ostojanje antinomija uzrokuje redovito zbunjenost i skeptinost
gra+ana, do naruavanja koerencije pravnog sustava, dovodi se u
opasnost pravna sigurnost subjekata 0adresata normi$. (ntinomije se
pojavljuju tim vie to je vea kvantiteta, a to manja kvaliteta
propisa. %od kvalitetom podrazumijevamo racionalan sadraj i logiku
jasnou pravni propisa. %rije nego se utvrde sredstva kojima e se
antinomije rjeavati, one se moraju klasi/icirati"
#$ proturjeje izme+u normi jednog pravnog akta
&$ proturjeje izme+u dva pravna akta
1$ proturjeje izme+u jednog pravnog akta i opi naela prava
4$ proturjeje izme+u opi naela pozitivnog prava
5$ proturjeje izme+u naela pojedini grana pravnog sustava
*od rjeavanja antinomija, koje su strogo juridike, naela za
njiovo rjeavanje mogu biti i juridika i metajuridika. 'uridika
su naela uglavnom tenike prirode"
#$ *riterij vremena, izraen u zatjevu leD posterior derogat legi
priori
&$ *riterij ijerarije, leD superior derogat legi in/eriori
1$ *riterij specijalnosti, leD specialis derogat legi generali
Moe doi i do kon/likta me+u kriterijima"
#$ antinomija izme+u prijanjeg a vieg propisa prema potonjem
propisu manjeg ranga. %rema naelu zakonitosti treba primijeniti
kriterij ijerarije
&$ antinomija izme+u prijanjeg a specijalnog propisa prema kasnijem
a opem. Dilema je koje naelo odabrati: le& posterior derogat
legi priori ili le& posterior generalis non derogat priori
speciali. Moda bi ovdje trebalo napustiti juridiki kriterij
0legalnost$ i privatiti metajuridiki 0pravinost$
1$ antinomija izme+u vieg a opeg propisa prema niem a
specijalnom. )vdje e, prema naelu zakonitosti doi u obzir
kriterij ijerarije, iako e time biti poremeena pravinost.
*ao to se vidi iz gornji kolizija, ne postoji samo antinomija
pravni normi. 9e i antinomija kriterija. Trebalo bi, dakle, nai
;kriterij za kriterije<. 'edan kriterij za to jest naelo
zakonitosti. (ko se to naelo pokae nepogodnim, organ prava se
nalazi u situaciji da privati metajuridika rjeenja, tj. rjeenja u
smislu pravednosti, pravinosti, prirodnog prava, te da odredi ono
to je protivno prirodnom razumu.
OSNOVNE TEHNIKE TUMAENJA
%oto je pravna norma precizno utvr+ena i tono odabrana te odre+ena
za primjenu, valja joj utvrditi pravi sadraj i smisao, tj. treba
pristupiti tumaenju pravne norme. Tumaenju se pristupa zbog"
#$ nesavrenosti stvaratelja pravne norme
&$ nesavrenosti ope prirode pravne norme
>akonodavac ne moe raunati na savrenstvo normi koje donosi. Bitno
je da zakonodavac misaono izrazi svoju normativnu tenju, a zatim da
je to preciznije i krae jezino izrazi. !o, to nije uvijek mogue.
8
.azlog nesavrenosti pravnog pravila proizlazi iz injenice
apstraktnosti opeg pravnog pravila.
%otrebno je, dakle premostiti jaz izme+u openitosti norme i
konkretnosti odnosa, u emu pomae djelatnost tumaenja. )na se
razvila tijekom razvoja pravnog ivota kao sustav uputa i pouka na
koji se nain moe pronai pravi smisao i sadraj norme. Tako su se
razvijali pojedini ;naini< tumaenja, a svaki je od ti naina
razvio i vlastitu teniku. )d primjenjivaa prava se oekuje da
poznaje sva ta sredstva, da bi mogao pravilno primijeniti pravo.
'edna od osnovni dilema u koju dolazi tuma pravila jest da li e
pravnu normu protumaiti subjektivno i statiki, ili objektivno i
dinamiki. !o, da bi se taj izbor izvrio, trebaju se spoznati dvije
izuzetno vane pravne injenice"
R!"# $%&"' jest skup injenica i drutveni vrijednosti koje su
uzrok donoenja norme.
O(('"# $%&"' su neposredne okolnosti i prilike koje su izazvale
odnosni zakon.
.atio i occasio legis nalaze se u odnosu kao uzrok prema povodu, gdje
obilniju spoznaju o karakteru i usmjerenosti zakona daje dublji
uzrok, ratio, koji je bitan i stalan pokreta svakog zakona, ;du
zakona<. 6 primjeni prava se postavlja znaajno pitanje" je li ratio
l. statian ili dinamian pojam, tj. da li su ciljevi pravne norme
nepomini ili promjenjivi, u razvoju. 6 vezi s tim pojavila su se dva
naina tumaenja normi: subjektivan i statiki te objektivan i
dinamiki. *ada se primjenjiva prava na+e pred okolnostima da mora
protumaiti i primijeniti pravnu normu, javlja se pitanje koliko je
on vezan za pravnu normu i da li je moe slobodnije protumaiti ako
su se od njenog donoenja oigledno promijenile drutvene okolnosti,
a norma je jo ostala, po slovu, ista i na snazi. To pokree pitanje
vezanosti pravne norme uz njenog stvaratelja. %itanje je koliko se
pravna norma moe odvojiti od svog stvaratelja: da li moe ivjeti
samostalno i neovisno o njemu. %ravna teorija je u pojedinim
razdobljima zauzimala ekstremne stavove, smatrajui, s jedne strane,
da je pravna norma apsolutno vezana uz linost svoga stvaratelja, ili
suprotno, da se ona apsolutno odvaja i ivi samostalno.

SUBJEKTIVNO (STATINO) TUMAENJE PRAVNIH PRAVILA
0#$ %rvo stajalite o apsolutnoj vezanosti p. norme uz linost
stvaratelja izraava se u tenji da se p. norma spozna, tumai i
primijeni na osnovi volje i namjere svog stvaratelja. To je u
pravnoj znanosti poznatije pod nazivom ;pravna egzegeza<.
Dva osnovna naela pravne egzegeze, pomou koji je odravala kult
postojeeg prava bila su"
0a$ sve je pravnim normama predvi+eno
0b$ sve je p. normama rijeeno.
!a osnovi ovi idejni zasada, isticale su se slijedee teze"
0a$ nema antinomija u pravu, jer je ono neproturjena logika cjelina
0b$ nema praznina u pravu jer je ono sveobuvatno za itav drutven
ivot
*ult postojeeg prava e. metoda ostvaruje pomou svaanja o
samodovoljnosti i sveobuvatnosti postojeeg prava. %od tim se
podrazumijeva potpuna sposobnost jednog postojeeg prava da rijei
sve konkretne sluajeve u ivotu: takvo pravo nema potrebe da se
9
usavrava, nadopunjuje ili ak mijenja u ovisnosti o promijenjenim
ivotnim prilikama.
Takvo pravo se ne smije modi/icirati prema zatjevima drutva, ve se
drutvo mora mijenjati u granicama postojeeg prava. =matra se da
dravni organ primjenom /ormalne logike moe iz postojeeg prava
izvesti pravno pravilo koje e primijeniti na konkretan sluaj. Time
se istie velika vanost /ormalne logike u procesu tumaenja i
primjene prava. %rotivnici e. metode su tvrdili da primjenjiva
prava, zbog nemogunosti da u rjeenju sluaja postupi inicijativno i
inventivno, postaje ;stroj za supsumiranje<. %rimjere za e. metodu
imamo u dvjema pravnom kolama koje su postojale u razliitim
povijesnim razdobljima "
0a$ kola glosatora, koja je postojala tijekom I-.,I--., i p.pol.
I---. st.
0b$ egzegetska kola, /rancuska tijekom I-I.st.
() ) !akon propasti zapadnog .imskog Garstva 487.g, i dalje su se u
drutvenim odnosima primjenjivala naela rimskog prava. 6 istonom
.imskom Garstvu, za vrijeme vladavine cara 'ustinijana, dolazi do
kodi/ikacije rimskog prava. Taj je kodeks poznat pod nazivom ;Gorpus
iuris civilis<. 6 Garigradu je #J45.g. osnovana pravna kola koja je
dala poticaj ponovnom obra+ivanju r. prava. 6 -taliji se u I-.st.
javlja kola slina ovoj, tzv. bolonjska pravna kola, a s njom su se
pojavili predstavnici ondanje egzetske metode, tzv. glosatori.
Alosatori su bili pravnici koji su egzegetskom metodom tumaili
pravna pravila i ustanove iz 'ustinijanovog kodeksa. -me su dobili po
biljekama 0glosama$ koje su zapisivali na rubovima stranica ili
izme+u redaka teksta. )ni nisu teili unoenju novog dua u pravne
propise, ostali su podvrgnuti starom tekstu kodeksa, razvijajui kult
teksta.
() *) ?gzegetska je metoda bila i radno naelo tzv. egzegetske kole
u Crancuskoj. Ara+anska klasa je nakon provedene revolucije nastojala
uvrstiti one ekonomske i politike tekovine koje su postignute nakon
obaranja /eudalizma. Takva opa politika, koja je tjela stvoriti
savreno pravo koje bi vrijedilo za sve narode i za sva vremena,
nala je svoj zakonodavni izraz u !apoleonovom civilnom kodeksu 0Gode
civil, #KJ4.g.$. Arupa struni pravnika koja je tumaila navedeni
kodeks omoguila je /ormiranje egzegetske kole.
%ravna egzegeza i kult zakonskog teksta ipak nisu mogli opravdati
svoje postupke. (li, pronalaenje volje zakonodavca da bi se
protumaila pravna norma, nije moglo biti potpuno odbaeno. .azlozi
zbog koji se brani subjektivno tumaenje p. pravila mogu biti
spoznajne i politike prirode.
.azlozi spoznajne naravi ostavljaju dojam naelnosti. )ni se
oslanjaju na argument" da bi se spoznalo djelo, volja njegovog
stvaratelja je najbolji vodi: ako se ta volja pogreno spozna, normi
e se dati pogrean smisao.
.azlozi politike prirode proizlaze iz naela apsolutne vezanosti
primjenjivaa norme na osobu stvaratelja norme, to dovodi do
jedinstvene osnove tumaenja, volje zakonodavca. Tumaenje koje se ne
bi vodilo po toj volji izazvalo bi slabljenje politike i pravne
koezije pravnog poretka.
'edna od prvi tekoa jest u tome to se tuma norme redovito mora
obratiti prolosti. Fto je vie pravna norma vremenski udaljena, tee
je spoznati volju zakonodavca.
10
Daljnja tekoa s kojom se susree subjektivno tumaenje moe nastati
na osnovi nesklada izme+u onoga to je zakonodavac t i o rei i
onoga to je u pravnoj normi s t v a r n o rekao.
Trea tekoa sastoji se u zadatku da se prona+e p r a v i sadraj
p r a v e volje zakonodavca. %ostavlja se pitanje" *(D( to to je
tio,
0a$ -li" to je t i o kad je normu donosio i donio
0b$ -li" to on o e u vrijeme i u trenutku kad se norma
primjenjuje.
>a to da se tuma opredijeli, za onu prvotnu volju, kojom je p.
norma krenula u ivot, ili za aktualnu, kojom je sad praena,
Eetvrta tekoa javlja se iz pitanja koliko je tuma norme
organizacijski, politiki, pravno ili socijalno udaljen 0ili$ blizak
zakonodavcu.
!aposljetku, postavlja se pitanje" kad treba ustanoviti volju
zakonodavca, koga smatrati zakonodavcem,
0a$ da li je uvijek onaj koji /ormulira i stavlja na snagu p. normu
ujedno i njen stvaratelj,
0b$ Da li emo, na osnovi toga, zakonodavcem smatrati onoga tko je
ustavom obiljeen kao takav, ili onu socijalnu silu iz koje
potjee zakonodavni meanizam,
0c$ %roblemi se javljaju kad je zakonodavac grupa: postavlja se
pitanje o odnosima me+u lanovima toga tijela, ravnopravnosti,
nainu glasovanja
0d$ %ostavlja se pitanje odnosa izme+u inicijatora donoenja norme i
struni osoba koje norme izra+uju, te nadleni osoba koje
norme stavljaju na snagu. 6dionitvo ije volje moemo najvie
utvrditi,
=umnja u uspjenost subj. tumaenja pojavila se u onom trenu kad se
poela navoditi nemogunost identi/iciranja tzv. skupne volje.
!ajvea zabluda ovdje lei u negiranju mogunosti da se realno odredi
kolektivna volja. =vi protudokazi upereni protiv ove teorije mogu se
svesti na"
0a$ dokaze dijalektike logike protiv /ormalne logike
0b$ dokaze drutvenog napredovanja, a protiv drutvenog zaostajanja
%ravnu normu nije potrebno tumaiti samo ovisno o volji svoga
stvaratelja, ve je valja interpretirati u skladu sa drutvenim
okolnostima, novim svaanjima, potrebama i ciljevima. %ravnu normu
treba smatrati kao odijeljenu od volje zakonodavca, te kao organski
pripadajuu drutvenom ivotu.
OBJEKTIVNA (DINAMIKA) TEHNIKA TUMAENJA PRAVNIH PRAVILA
Taj novi zatjev tumaenja p. pravila nazvao se stoga objektivni ili
dinamiki. >akoni i drugi propisi moraju stoga biti podvrgnuti
slijedeim procesima"
0a$ emancipacije L psioloko prekidanje veza izme+u zakonodavca i
propisa, te totalno pripadanje norme stvarnosti drutva.
0b$ depersonalizacije L norma postaje inpersonalni /enomen,
;nadivljuje< stvaratelja.
0c$ adaptacije kretanju drutva i novim drutvenim potrebama i
ciljevima.
11
Mogue posljedice ovakvog tumaenja mogu se kretati u dva smjera"
0a$ u smjeru pravinosti
0b$ u smjeru neujednaenosti primjene
)bjektivno tumaenje znatno je elastinije u svaanju i primjeni
norme na konkretan sluaj, pa je bolje mogue ostvariti pravinost.
Tu dolazi do sukoba dvaju naela: s jedne strane naela pravinosti i
suvremenosti, a s druge naela pravne koezije i sigurnosti. Da li
ii ;contra legem< ili samo ;praeter legem< ,
Dilema to je nastala u ocjenjivanju uloge primjenjivaa zakona esto
se navodi putem stavova dvojice poznati /ilozo/a. (ristotel je
isticao kako je sudac ;iva pravda<, dok je za MontesMuiea on samo
;usta koja izgovaraju rije zakona<.
OSTALE TEHNIKE TUMAENJA PRAVNIH PRAVILA
6enje o tumaenju pravni pravila moe se podijeliti ovako"
($ = )B>-.)M !( )=)B? *)'? T) E-!?
B$ = )B>-.)M !( )B9?>!6 =!(A6 )D.?N?!)A T6M(E?!'(
G$ = )B>-.)M !( T?O!-*6 T6M(E?!'(
(A) T6M(E?!'? %.(9!-O %.(9-2( = )B>-.)M !( )=)B? *)'? T) E-!?
Tumaenje u procesu primjene prava mogu obavljati slijedee osobe"
0#$ oni koji ele donesti niu opu normu u skladu s viom opom
normom, npr. =abor
0&$ oni koji oe stvoriti pojedinanu normu na osnovi ope. !pr.,
odluka o uvanju i odgoju zajednike djece u brakorazvodnoj
parnici
01$ svi ostali 0bili oni dravna tijela ili gra+ani$ koji se moraju
ponaati u skladu s nekom opom ili pojedinanom normom
(B) T6M(E?!'? %.(9!-O %.(9-2( = )B>-.)M !( )B9?>!6 =!(A6
ima slijedee vrste"
>(*)!=*( 02?A(2!($ T6M(E?!'(
0#$ +!%,!"-,# !+.-%,/%. %ostoji u sluaju kada isto ono tijelo koje
je donijelo dotini propis njega i tumai, kroz donoenje novog
zakona koji tumai onaj prvi, tzv. interpretativni zakon.
0&$ #01%#*2%3,# !+.-%,/%. !astaje u sluaju kada za to postoji
posebno pravno ovlateno tijelo: obino parlamentarna i
zakonodavna tijela osnuju komisije ili odbore na koje prenesu
pravo svoje djelatnosti tumaenja zakona. (utentino i
opeobvezno tumaenje mogu imati i povratnu snagu.
01$ 43+"'!"-4# !+.-%,/%. To je tumaenje nekog pravnog sluaja, a
obavljaju ga redovito sudska ili izvrna tijela. To je tumaenje
obvezno samo za navedeni sluaj, za budue sluajeve ne vee
nikoga, pa ni tijelo koje ga je prvi put donijelo.
12
>!(!=T9?!) 0D)*T.-!(.!)$ T6M(E?!'?
)vo se tumaenje p. pravila razvija djelatnou pojedini strunjaka3
znanstvenika. )blici u kojima se moe pojaviti su usmeni i pismeni.
)no se, dakle, moe dati usmenim izjanjavanjem o sadraju i smislu
p. norme ili pisanim izjanjavanjem, najee u obliku lanaka,
knjiga, komentara.
%ravni je poredak tijekom povijesti rijetko priznavao pravno obveznu
snagu tom tumaenju. 6 starom .imu, za vrijeme carstva, pojedini su
pravnici dobili ovlatenje da tumae pravne norme i da to tumaenje
bude obvezno za sudove. Danas se, uglavnom, znanstvenom tumaenju ne
priznaje pravno obvezna snaga, makar ono izrazito djeluje na
/ormiranje interpretacijske prakse.
(C) T6M(E?!'? %.(9!-O %.(9-2( = )B>-.)M !( T?O!-*6 T6M(E?!'(
Tenika ili naina tumaenja ima vie vrsta. Me+utim, sve se te tzv.
tenike tumaenja mogu svesti na one dvije osnovne" subjektivno3
statiku i objektivno3dinamiku. !o, postoje i ostale vrste tenika
tumaenja"
0#$ jezino tumaenje
0&$ logiko tumaenje
01$ sustavno ili sistematsko tumaenje
04$ povijesno tumaenje
05$ teleoloko tumaenje
07$ doslovno, sueno i proireno tumaenje
0#$ J%3"-,# !+.-%,/%. %ravno je pravilo rijeima izraena misao. Da
bismo saznali sadraj i smisao p. pravila, moramo se obratiti
znaenju rijei, njiove me+usobne veze i razmjetenosti. )vakvo
tumaenje je prvo i poetno koje tuma i primjenjiva prava mora
upotrijebiti. .ije u nekom p. pravilu moe biti"
0a$ neodre+ena 0pravni standardi tipa ;javni moral<,
;red i mir<
0b$ moe imati vie znaenja 0tzv. pravni omonimi i sinonimi$
0c$ moe imati l o k a l n o znaenje, ili vremensko 0araizmi$
0d$ moe biti n e o l o g i z a m H nove rijei koje se
pojavljuju u p. pravilima
0e$ u pravnim pravilima moe biti i strani rijei, pod uvjetom
da se redovito koriste u svakodnevnom govoru
0/$ stavljanje interpunkcija tako+er je vrlo vano 0 iPili$
0&$ L#&"-4# !+.-%,/%. 'ezini smisao pravni pravila treba da bude
priznat i obuvaen logikim tumaenjem: rezultat tumaenja mora
biti smislen sadraj. %od utjecajem zakona iz logike /ormirala se
tzv. pravna logika, kao sredstvo da se logikim rezoniranjem
stvori i protumai p. pravilo. Tijekom upotrebe logikog
tumaenja /ormirala su se odre+ena naela pravna logike"
0a$ zakljuivanje iz suprotnosti 0argumentum a contrario$ H iz
jednog kategorikog i preciznog suda izvodi se drugi, njemu
suprotan.
0b$ zakljuivanje od manjeg na vee 0argumentum a minori ad
maius$ H iz jednog suda koji se odnosi na manju kvantitetu
izvodi se drugi koji se odnosi na veu kvantitetu.
0c$ zakljuivanje od veeg na manje 0argumentum a maiori ad
minus$.
13
6 svezi s obuvaanjem i reguliranjem novi ivotni okolnosti prema
postojeim pravnim pravilima i institutima, smatra se da i tu logike
operacije mogu pomoi. .adi se o tome da se pod norme iz postojeeg
pravnog sustava podvede novi ivotni sluaj. To se radi uz pomo
;pravnog konstruiranja i izvo+enja iz ;opi# naela dotinog
pozitivnog prava.
-z uenja o logikom tumaenju potrebno je izvui slijedee
zakljuke" logika u pravu, racionalno primijenjena, donosi korist.
(li, ako se smatra da je, uz jezinu metodu tumaenja. 'edina
sposobna tenika tumaenja, prelazi se u podruje pravnog logicizma,
to je bilo radno naelo egzegetske metode tumaenja p. pravila.
01$ S+'!2,# "$" '"'!%.!'4# +-%,/%. 6 pravnom sustavu, kao ukupnosti
normi koje vrijede u jednoj dravi, svako pravno pravilo ima svoje
mjesto. =ustavno tumaenje provodi se na osnovi uvjerenja da"

0a$ postoji povezanost izme+u p. pravila i p. sustava
0b$ postoji povezanost izme+u pojedini p. pravila
%rema tome, pravi sadraj i smisao jednog p. pravila treba nai iz
njegove povezanosti s drugim p. pravilom ili pravilima i u njegovoj
integralnoj pripadnosti pravnom sustavu. -ma sluajeva da jedno p.
pravilo, samo po sebi, nije jasno, dok se ne protumai prema nekom
drugom p. pravilu. To se naziva ;paralelizam u tumaenju<.
04$ P#2"/%',# !+.-%,/%. )va tenika tumaenja poela se u pravnoj
znanosti isticati tek pojavom tzv. povijesno3pravne kole, a
osobito u vezi sa njenim prvim teoretiarom =avignQom. =matralo
se da pravne institucije i pravila imaju svoj razvoj i da e
ispravnom svaanju nekog postojeeg sadraja znatno pomoi
znanje o njegovom razvoju. Einjenice na koje povijesno tumaenje
osobito obraa panju su slijedee"
0a$ )ccasio legisL sve one drutvene okolnosti koje su posluile
kao povod donoenju nekog pravila
0b$ %ripremni materijal pravnog pravilaL projekti, zapisnici,
rasprave
0c$ %rijanje pravno pravilo: tumaenjem prijanjeg pravnog
pravila i njegovo uspore+ivanje sa novim, postojeim p.
pravilom rezultira u boljem razumijevanju novog p. pravila.
Miljenje neki pravnika da se povijesnim tumaenje mogu koristiti
samo povjesniari prava, pogreno je. %ostoji itav niz situacija
kada se obra+ivai prava ne samo smiju, ve moraju koristiti ovom
metodom.
05$ T%$%#$#54# !+.-%,/%. )vo tumaenje jest tumaenje prema cilju,
prema svrsi pravnog pravila.
0a$ 6 #R.st., osobito u /ilozo/iji, poeo se isticati cilj kao
onaj imbenik koji primarno utjee na smjer ljudskog
djelovanja. 6 pravnoj /ilozo/iji to je svaanje osobito
razvio .. -ering, istiui da na svim podrujima prirode i
drutva vlada ;zakon cilja<, pa tako i u pravu.
0b$ Takvo svaanje prodrlo je i na podruje tenike prava,
osobito u tenici tumaenja pravni pravila. =matralo se da
svako pravno pravilo ima svoj cilj, svru, drutvenu
vrijednost koju eli zatititi. =matralo se da logiko
14
tumaenje nije u stanju dati ispravnu uputu primjenjivau
prava u sluaju antinomija.
0c$ Da se cilj p. pravila ne bi posebno pronalazio, zakonodavac
ga katkad izriito navodi u dotinom p. pravilu.
0d$ Tenika teleolokog tumaenja, dakle, zatijeva da p.
pravilo moramo tumaiti i primjenjivati uvijek u skladu s
ciljem zakona3 ;ratio legis<. Teleoloko se tumaenje
redovito povezuje sa objektivno3dinamikim tumaenjem: cilj
p. pravila istrauje se dinamiki, a ne u okviru volje
zakonodavca. S. S. Gook naziva, stoga, teleoloko tumaenje
;pravnim relativizmom<, ime se eli navesti da pravno
pravilo moramo uskladiti sa drutvenim vrijednostima koje se
mijenjaju.
0e$ !eki pisci smatraju da je potreba za teleolokim tumaenjem
utjecala i na nastanak porote, kao unoenja ;narodnog
elementa< u primjenu pravnog pravila.
Teleoloko tumaenje pravni pravila je veoma vano tumaenje,
osobito u uvjetima kad u pravnom sustavu ostaju poneki elementi
prijanjeg prava.
07$ D#'$#2,#6 '+7%,# " 08#5"8%,# !+.-%,/%. -zrazi koje tvorac normi
upotrebljava mogu imati nedostataka, koji se mogu odnositi na
0a$ pogrenost izraza u p. pravilu, koja sa ispravlja
kvalitativnom korekturom izraza, tj. umjesto pogrenog
izraza stavlja se drugi, ispravan.
0b$ !edovoljnost izraza u p. pravilu, koja se rjeava tzv.
kvantitativnom korekturom izraza. !edovoljnost izraza moe
se rijeiti na pozitivan i negativan nain.
0ba$ !edovoljnost na pozitivan nain postoji kada utvrdimo
da je izraz kojeg je upotrijebio zakonodavac, u odnosu na
ono to je mislio, nedovoljan. Tada se taj nedostatan izraz
mora proiriti: mora se rijeiti nesklad izme+u nedostatnog
izraza i ireg logikog smisla p. pravila. Taj nain
tumaenja zove se proireno 'ekstenzivno( tumaenje.
0bb$ !edovoljnost na negativan nain jest kada je izraz
kojeg je upotrijebio zakonodavac, u odnosu na ono to je
mislio, preirok i di/uzan. Tada se taj izraz suava:
rjeava se nesklad izme+u preirokog izraza i ueg smisla
p. pravila. Tenika kojom se to postie naziva se sueno
'restriktivno( tumaenje.
)oslovnim tumaenjem nazivamo ono tumaenje u kojem nemamo to
proirivati ili suavati, kada zakonodavac potpuno ;precizira stvar<.
A,$#&"/% + 082+
%ravna norma postoji zato da se primjeni. )na se primjenjuje uvijek
na jedan ivotni sluaj, na pojedini drutveni odnos. *ad postoji
casus 0sluaj, odnos$ i kad postoji norma, situacija je ista i nema
potekoa za organ prava da sluaj rijei. !o, dolazi do situacija
kada za odre+eni drutveni odnos ne postoji norma koja bi ga
15
regulirala. To se naziva pravnom prazninom. !eki teoretiari smatraju
da je pravni sustav sveobuvatna cjelina, bez praznina.
Drugi, pak, smatraju da je itavo pozitivno pravo zbroj praznina koje
popunjava primjenjiva prava u povodu rjeavanja konkretnog sluaja.
Trei smatraju da je p. sustav relativno sveobuvatna cjelina, ali da
se unato tome mogu pojaviti pravne praznine. =matra se da je jedino
tree gledite ispravno.
%rimjenjiva prava 0sudac ili organ uprave$ moe, kada ustanovi
pravnu prazninu, postupiti na slijedee naine"
0a$ Moe dotini sluaj ostaviti bez pravnog rjeenja, opravdavajui
da za taj konkretan sluaj ne postoji pravno pravilo koje bi ga
reguliralo. )vaj nain rjeavanja jest najjednostavniji, ali
najmanje e/ikasan. >bog toga neka zakonodavstva zabranjuju
odbijanje rjeenja nekog sluaja pod isprikom da postoji p.
praznina.
0b$ Moe, unato ustanovljenju p. praznine, rijeiti na slijedee
naine"
0ba$ ;)tvaranje zakonodavnog pitanja< H obraanje nadlenom
zakonodavcu s pitanjem kako rijeiti p. prazninu. )vaj put
rjeavanja praznina se esto provodio u raznim oblicima
apsolutistiki vladavina, koje obiljeava neograniena vjera u
autoritet zakonodavca.
0bb$ primjenjiva prava moe popuniti prazninu po pravilima
obiajnog prava.
0bc$ moe sam stvoriti normu, preuzeti momentalno ulogu
zakonodavca. Taj nain rjeavanja priznat je u Fvicarskom
gra+anskom zakoniku.
0bd$ !aposljetku, moe se posluiti ,$#&"/#.. >a dva ivotna
sluaja moemo rei da su analogna kada izme+u nji postoji
velika slinost u bitnim obiljejima. %ostoje dvije vrste
analogija"
0#$ >(*)!=*( (!(2)A-'( 0(!(2)A-( 2?A-=$
%opunjavanje pravne praznine posredstvom analogije legis deava
se kada za jedan ivotni sluaj nije izriito predvi+eno pravno
pravilo, ali je taj sluaj bitno slian 0analogan$ s jednim
drugim sluajem, za koje je izriito predvi+eno pravno pravilo,
pa se to p. pravilo ;posu+uje< i primjenjuje na taj prvi sluaj
koji pravo nije normiralo.
0&$ %.(9!( (!(2)A-'( 0(!(2)A-( -6.-=$
(ko prva operacija primjene zakonske analogije zataji, ostaje nam
daljnje sredstvo" pravna analogija. Tada se moramo obratiti
itavom sustavu pozitivnog prava i u njemu potraiti rjeenje.
Moramo pronai neka opa naela, pa iz nji tada logikom
operacijom dedukcije 0izvo+enjem iz opeg na posebno$ postii
adekvatnu p. normu, pa nju primijeniti na dotini sluaj. Dakako,
provedba analogiae iuris je znatno tea, jer zatijeva od
primjenjivaa vee umijee i napor.
16
STRUKTURA DRAVE
POJAM I VRSTE DRAVNIH OR9ANA
Drava je drutvena organizacija. =vaka organizacija ima svoj cilj, a
da bi postigla svoj cilj, ona mora razvijati i ostvarivati neke
djelatnosti. Te djelatnosti nazivamo njenim /unkcijama. =uvremena se
drava redovito brine o gospodarskoj proizvodnji i napretku na svom
podruju, brine o sigurnosti gra+ana, njiovu zdravlju, obrazovanju,
socijalnoj zatiti. Aovorei o /unkcijama drave, valja napomenuti da
ona tijekom svog povijesnog razvoja mijenja kvantitetu i kvalitetu
svoji /unkcija. !aime, od poetka klasnog drutva, kad se pojavila,
pa do moderne dobi, opaa se injenica sve veeg porasta dravni
/unkcija. Dravne /unkcije mora netko i obavljati. >bog toga svaka
dravna vlast okuplja u odre+enim organizacijama odre+enu grupu ljudi
koja e obavljati dravne djelatnosti. !a taj nain dolazimo do pojma
dravnog organa 0dravno tijelo$. !eki teoretiari tvrde da dravnim
organom moemo nazvati samo organizacijske jedinice, ali ne i ljude
koji u njima obavljaju /unkcije u ime drave. 2judi u organizaciji
smatraju se ;slubenim osobama<. Drugi, pak, u pojam dr. organa
ubrajaju i ljude koji u njima rade. !jiovo stajalite nije netono,
ali stav prve grupe unosi veu sustavnost u svaanju organizacije
drave. 6 svakoj se dravi moe govoriti o rang ljestvici dravni
organa"
0#$ !ajvii dravni organi. To su redovito oni koji su najvii na
itavom dravnom teritoriju. !pr., =abor .epublike Orvatske.
(li, ako je drava organizirana kao /ederacija ili je
decentralizirana, moemo govoriti i o vrovnom organu za
pojedinu teritorijalnu jedinicu.
0&$ 9ii dravni organi su oni koji se neposredno nalaze ispod
najvii, ali su po znaenju njima vrlo bliski. !pr. 9lada .O.
01$ !ii dravni organi su oni koji se nalaze na ijerarijskoj
ljestvici na donjem kraju, osobito u centraliziranim dravnim
ure+enjima
Dravni organi u svojim me+usobnim odnosima mogu biti u stanju"
0#$ 'ednakosti i ravnopravnosti "
0a$ izme+u sebe nemaju neposredne povezanosti /unkcija
0b$ da nisu pravno i organizacijski me+usobno ovisni
0&$ %odre+enosti i nadre+enosti "
0a$ %ravna ili /unkcionalna podre+enost"
- vii organ moe davati niem organu obvezne upute kako e
rijeiti akt
- vii organ moe jedan akt nieg organa obesnaiti ili
promijeniti
0b$ )rganizacijska ili personalna nadre+enost"
- postoji odgovornost slubeni osoba nieg organa prema
slubenim osobama vieg organa
- vii organ postavlja i smjenjuje slubene osobe nieg
organa
17
Dravne organe prema teritorijalnoj nadlenosti dijelimo na"
0a$ centralne3 nadlenost se prostire na itavom dr. teritoriju
0b$ necentralne 0lokalne$ dravne organe3 n. se prostire na jedan
dio teritorija.
Dravni organi prema sastavu mogu se dijeliti na"
0a$ pojedinane organe3 konana odluka dana je u nadlenost jednoj
osobi, ovisi o njenoj volji, ali ujedno i njenoj odgovornosti.
0b$ kolegijalni dravni organi3 odluke se donose u kolegiju
kolektivnom odgovornou. Tu se postavljaju dva bitna pitanja"
0#$ na koji se nain sastavljaju takvi organi: postavljanjem
ili izborom
0&$ pitanje odluivanja
NADLENOST
Drava je velika i sloena organizacija koja ne bi mogla postojati da
ne obavlja stanovite djelatnosti. To djelovanje neizostavno zatijeva
neki red, podjelu rada izme+u organa drave, da se zna koji im je
djelokrug rada. !aelo nadlenosti jedno je od osnovni sredstava za
uredno /unkcioniranje dravne organizacije i pravnog sustava.
!(D2?T!)=T 0mjerodavnost, kompetencija$ jest pravo i dunost
odre+enog dravnog organa da preuzme, ispita, poduzme ili rijei neke
radnje ili jedan predmet u ime i za raun drave ili druge pravne
organizacije.
(1) TKO DODJELJUJE NADLENOST:
- nadlenost se moe odrediti ili propisati
0a$ !adlenost se odre+uje u sluaju kada npr. vii organ ad oc,
u povodu ve zateenog sluaja, usmeno ili pismeno odredi tko
je nadlean za taj sluaj ili predmet.
0b$ !adlenost se propisuje kad se unaprijed donesu odnosni pravni
propisi u kojima se propisuje tko e rjeiti sluajeve u ime i
za raun drave.
0c$ Eesti su sluajevi da, na osnovi ve propisane nadlenosti,
jedna, obino po rangu via slubena osoba, odre+uje izme+u
vie mogui slubeni osoba tko e rijeiti jedan predmet ili
obaviti neke radnje u ime i za raun drave.
(2) KOME SE DODJELJUJE NADLENOST:
0a$ dravnom organu
0b$ ili slubenoj osobi unutar tog organa.
0#$ !eki autori razlikuju vanjsku i unutarnju nadlenost. 9anjska
nadlenost je upuena i odre+ena jednom dravnom organu izvana,
od propisa ili drugog organa, dok se unutarnja nadlenost odnosi
na unutarnji raspored djelatnosti unutar dravnog organa. Temelj
unutarnje n. jest u vanjskoj n.
18
0&$ $renoenje nadlenosti je kad organ ili slubena osoba, koji bi
po propisu ili odredbi morao preuzeti i rijeiti jedan predmet
ili obaviti neke druge pravne radnje, ;bude sprijeen postupati
iz pravni ili stvarni razloga<. Tada se nadlenost prenosi na
neku drugi organ ili slubenu osobu. Tada taj organ o tome mora
obavijestiti neposredno vii organ, koji e odrediti drugi
stvarno nadleni organ na tom podruju. %rotiv ovog rjeenja
nije dozvoljena alba.
01$ Sukob nadlenosti jest kada postoje neslaganja ii spor i
proturjeje me+u organima 0ili propisima$ tko je nadlean da
preuzme spor ili rijei neku drugu pravnu radnju u ime i za
raun drave. Do sukoba nadlenosti dolazi zbog toga to se
organi"
0a$ otimaju izme+u sebe da bi preuzeli nadlenost3 %)>-T-9!(
*)!*6.?!G-'(
0b$ odbijaju izme+u sebe preuzeti nadlenost3 !?A(T-9!(
*)!*6.?!G-'(
=ukob nadlenosti moe se rijeiti na slijedee naine"
0a$ sukob rjeava neposredno vii organ od oni organa koji su u
sukobu.
0b$ dok se ne rijei sukob, sud kome je predmet ustupljen duan
je poduzeti i one radnje u postupku za koje postoji opasnost
od odgode.
0c$ sud je duan paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost, te
im primijeti da nije nadlean, oglasit e se nenadlenim i
nakon pravomonosti rjeenja uputiti predmet nadlenom sudu.
0d$ kada su dva organa u sukobu, prijedlog za rjeenje sukoba
nadlenosti podnosi onaj organ koji je poslijednji odluivao
o svojoj nadlenosti, a moe ga podnijeti i stranka.
(4) NAELA NADLENOSTI
0#$ %ravno su valjane samo one radnje koje jedan organ ili slubena
osoba preuzima i obavlja u okviru svoje nadlenosti.
0&$ .edovito, dravni organ ili slubena osoba ne mogu odbiti
postupanje i odluivanje za one predmete za koje su nadleni.
-znimno, mogu zatraiti izuzee u sluaju postojanja tzv.
;razloga za izuzee<.
01$ Dravni organ ili slubena osoba mora paziti, prema slubenoj
dunosti, da li je nadlean"
0a$ preuzeti u rjeavanje neki predmet, te
0b$ je li u toku itavog postupka i sve do donoenja odluke
kontinuirano ostao nadlean za taj predmet.
04$ %ropisi o nadlenosti su stroge naravi, stoga se ne mogu
mijenjati dogovorom stranaka, organa ili slubeni osoba.
19
(;) VRSTE NADLENOSTI
0#$ =tvarna nadlenost jednog organa ili slubene osobe odre+uje se
prema vrsti djelatnosti koje je dotini organ duan i ovlaten
obavljati u ime i za raun drave
0&$ Mjesna 0teritorijalna$ nadlenost organa ili sl. osobe odre+uje
se prema mjestu za koje je dotini predmet povezan ili prema
mjestu stranke u postupku i na osnovi ega sl. organ ili osoba
ima pravo i dunost da taj predmet preuzme u nadlenost i
rijei.
01$ %ersonalna nadlenost jednog organa ili slubene osobe jest ona
koja se odnosi na postupak u predmetima odre+ene kategorije
gra+ana, npr. vojni sudovi.
04$ !adlenost po vrijednosti predmeta spora 3 ova je vrsta
nadlenosti bliska stvarnoj nadlenosti, a to je kad se odre+eni
organ ili sl. osoba odre+uje nadlenim po kriteriju vrijednosti
predmeta spora.
05$ !eki teoretiari navode i ijerarijsku nadlenost, tj., onu
koja bi org. i sl. os. pripadala na osnovi njiova poloaja i
ranga na ijerarijskoj ljestvici dravni organa.
Treba spomenuti da najviu nadlenost ima najvii dravni organ. (ko
je on, pak, suveren, moemo govoriti o suverenosti kao najvioj i
najveoj nadlenosti na podruju jedne drave. Dakle, zavaljujui
injenici nadlenosti, u dravnim i pravnim organima trebao bi
vladati red. =toga je pojam nadlenosti kao pojam i naelo od
najznaajniji u pravnoj znanosti.
20
PRAVNI ODNOS
PRAVNI ODNOS je svaki drutveni odnos reguliran pravom. Moe biti
apstraktan ili konkretan. ?lementi konkretnog pravnog odnosa su
%.(9!- =6B'?*T-, %.(9!- )B'?*T, =6B'?*T-9!) %.(9), %.(9!( )B9?>(.
PRAVNE INJENICE su injenice koje izazivaju postanak, promjene ili
prestanak pravni odnosa:dijele se na"
0a$ prirodne doga+aje
0b$ ljudske radnje
- u skladu s pravomL pravni poslovi
- protupravne3 delikti0 kazneno djelo, prekraj, gra+anski
postupak$
PRAVNI POSAO je privatno oitovanje vlastite volje jednog ili vie
pravni subjekata uz koje pravni poredak vee pravne uinke koje
stranke namjeravaju postii. Dijele se na"
(. '?D!)=T.(!- %.(9!- %)=2)9-
3takvi pravni poslovi kod koji se trai oitovanje volje samo sa
jedne strane i uz koje p. poredak vee onakve pravne e/ekte kakve
je stranka tjela postii. 0npr. testament$
B. D9)=T.(!- %.(9!- %)=2)9-
3oni pravni poslovi kod koji se trai suglasno oitovanje volje i
uz koje p. poredak vee onakve p. e/ekte kakve su stranke tjele
postii 0npr. kupoprodajni ugovor$. Dijele se na"
0Ba$ =%).(>6M?3 )bje strane idu za istim ciljem
0Bb$ 6A)9).?3 svaka stranka ide za svojim ciljem: dijele se
na jednostranoobvezne, dvostranoobvezne, konsenzualne i
realne
PRAVNI SUBJEKTI su osobe koje su nositelji prava i dunosti priznati
od strane pravnog poretka: mogu biti /izike i pravne osobe.
<I=IKE OSOBE su pojedinci kojima pravni poredak priznaje prava i
obveze.
PRAVNE OSOBE su razne ljudske udruge kojima pravni poredak priznaje
pravni subjektivitet.
PRAVNA SPOSOBNOST jest svojstvo drutveni jedinki da budu nositelji
prava i dunosti priznati od pravnog poretka.
DJELATNA SPOSOBNOST je skup ovlatenja pravno sposobnim drutvenim
jedinkama da pravno djeluju, tj. da izazivaju pravne posljedice.
Dijeli se na"
0a$ poslovnu sposobnost
0b$ deliktnu sposobnost
POSLOVNA SPOSOBNOST je sposobnost sklapanja pravni poslova.
DELIKTNA SPOSOBNOST je sposobnost poduzimanja i odgovornosti za
protupravne radnje.
21
PRAVNI OBJEKT jest razlog koji povezuje pravne subjekte u pravni
odnos: pravni objekt je ;ratio< pravnog odnosa. Dijeli se na"
0a$ %ravni objekt -. reda3 uvijek neka ljudska radnja u irem
smislu, ponaanje: aktivna 0inidba$ i pasivna 0propust$.
0b$ %ravni objekt --. reda je ona vrijednost koja je objektom -.
reda pretpostavljena: ;objektov objekt<"
#. stvari
&. specijalna ljudska radnja
1. nematerijalna dobra
4. subjektivna prava
SUBJEKTIVNO PRAVO je ovlatenje koje pripada pravnim subjektima na
osnovi pravni normi. )d subjektivnog prava valja razlikovati
;zatjev za ostvarenje<, jer je mogua situacija da subjektivno pravo
;ostaje<, a zatjev za ostvarenjem ;prestaje<. =redstvo za
realizaciju zatjeva za ostvarenjem, tj. subjektivnog prava jest tzv.
tubeno pravo, koje je pravno sredstvo za obraanje nadlenom
dravnom ili drugom pravnom organu da nam pomogne u zatiti i
ostvarenju naeg subjektivnog prava. Meanizam ostvarivanja
subjektivnog prava sastoji se u postojanju pravno nadre+enog
imbenika u drutvu koji sprijeava samovolju u ostvarivanju subj.
prava me+u pravno koordiniranim subjektima. 'edino tako moe se
ostvariti poredak kao sustav normalni i pravno uskla+eni drutveni
odnosa. 6 lancu pravne uzronost susreemo slijedee injenice"
)B'?*T-9!) %.(9), =6B'?*T-9!) %.(9), *)).D-!-.(!- %.(9!- =6B'?*T-,
%.(9!- =%). 0=6*)B -!T?.?=($, D.T(9!- -2- %.(9!- ).A(! - %.(9!(
!(D2?T!)=T, >(OT'?9 >( )=T9(.?!'?, T6TB?!) %.(9), %.)G?=, %.-=-2!)
->9.F?!'?. (li postoje i sredstva protiv ostvarenja subjektivnog
prava"
#$ PRI9OVOR 0eDceptio$3 openito znai iznositi suprotan stav nekom
zatjevu, snavo+enjem odre+eni injenica, u svru da se taj
zatjev odbije. Moe biti"
a$ prigovor protupravnosti
b$ prigovor zastare ili dosjelosti
c$ prigovor nemogunosti
=ASTARA jest prestanak subjektivni prava ili utrnue njiovi
zatjeva za ostvarenjem izmakom vremena.
DOSJELOST jest redovito nalije zastare. )na znai stjecanje
subjektivni prava ako svjesno i neprekidno zakonom odre+eno vrijeme
obavljamo neka prava, pa i zato stjeemo u potpunosti.
&$ KOLI=IJA ili sukob subjektivni prava pojavljuje se u onom sluaju
kad postoje dva subjektivna prava razni nositelja, ali na istom
objektu, a koja se ne mogu pravno ostvariti sve dok oba postoje.
22
PROTUPRAVNOST I PRAVNA OD9OVORNOST
%.)T6%.(9!)=T nastaje kada nekim aktom ili ponaanjem biva
povrije+ena neka pravna norma ili kad do+e do povrede pravnog
poretka, a poredak za to krivi i poziva na odgovornost nekog pravnog
subjekta. %rotupravnost ne moe nastati sama po sebi, ve samo u
sukobu ljudskog ponaanja sa zatjevima pravni pravila. Dva su
elementa protupravnosti"
0#$ )B'?*T-9!- ?2?M?!T3 to je ponaanje suprotno pravnoj normi, tj.
;laesio normae<.
0&$ =6B'?*T-9!- ?2?M?!T3 krivnja ili culpa u irem smislu: takvo
stanje svijesti poinitelja protupravnog djela da se to djelo
pripisuje njemu i ini ga odgovornim za uinjeno djelo. Moe biti
dvovrsna"
0&a$ D)26=3 0umiljaj$: ima tri stupnja"
0#$ postoji svijest o djelu i volja da se djelo
izvede
0&$ U svijest o protupravnosti
01$ U zluradost pri izvo+enju
0&b$ G62%(3 0neat$: proputanje dune panje koju je
poinitelj morao imati da ne bi povrijedio interese drugoga: moe se
oitovati u razliitim stupnjevima"
0#$ Gulpa lata3 gruba nepanja, krajni neat: kad
protupravno djelo nastaje zbog toga to
pojedinac nije upotrijebio panju koju ima
svaki prosjean ovjek. %o pravnoj
odgovornosti koju izaziva, culpa lata je
bliska zloj namjeri" culpa lata dolo proDima.
0&$ Gulpa levis H laka nepanja, blai neat:
kada protupravno djelo nastaje zato to
pojedinac nije primijenio panju koju bi
primijenio savjestan ovjek.
01$ Gulpa in eligendo3 nepanja pri izboru
zaposlenika.
%od PRAVNOM OD9OVORNOSTI podrazumijevamo odgovornost pravnog subjekta
pred pravnom vlau za svoje ili tu+e ponaanje. -n ultima linia, sve
se svodi na odgovornost za vlastito ponaanje. %ostoji nekoliko
naela odgovornosti"
0#$ *(6>(2!(: )B'?*T-9!(: 6>.)E!( )DA)9).!)=T
>a uzronu pravnu odgovornost je potreban samo objektivan element
protupravnosti, tj. da je protupravnom tetnom radnjom tetnika
prouzroena teta u imovini ili osobi oteenoga. Trai se
uzrona veza izme+u protupravne radnje i tete.
0&$ *62%)>!( -2- =6B'?*T-9!( )DA)9).!)=T
Takva protupravna odgovornost gdje se za odgovornost tetnika
trae i objektivan i subjektivan element protupravnosti. %ostoje
dvije vrste subjektivne odgovornosti"
0a$ po kriteriju presumirane krivnje
0b$ po kriteriju dokazane krivnje
23

0a$ %o kriteriju presumirane krivnje3 trai se i objektivni i
subjektivni element protupravnosti. *rivnja se presumira kad
oteenik dokae da je prot. tet. radnjom... . To je presumptio
iuris. (ko tetnik dokae da nije kriv, ne odgovara.
0b$ %o kriteriju dokazane krivnje3 za odgovornost su potrebna oba
elementa protupravnosti, koje oteeni mora dokazati. (ko ne
dokae oba, nema odgovornosti, tj. tetnik nije kriv.
*azneno pravo je grana prava u kojoj nema objektivne odgovornosti,
ve samo subjektivna. Tu nema odgovornosti ako poinitelj nije kriv.
=ASTUPSTVO
>astupanje se moe pojaviti, uglavnom, u dva osnovna sluaja"
0a$ >bog injenice da neki pravni subjekt ima pravnu sposobnost, ali
nema poslovnu, nastaje potreba da on, da bi putem pravni poslova
realizirao pravnu sposobnost, dobije ili uzme neku drugu osobu
koja ima i pravnu i poslovnu sposobnost, a koja e u ime i za
raun prve osobe obavljati pravne poslove. >astupanje se ovdje
pojavljuje kao nadomjestak poslovnoj sposobnosti.
0b$ 6 drugom sluaju zastupanje nastaje kada pravni subjekt ima i
pravnu i poslovnu sposobnost, ali iz razni razloga eli da ga u
njegovim pravnim poslovima zastupa netko drugi.
>astupanje se u pravu redovito dijeli na dvije vrste"
a$ neposredno3 u ime i za raun zastupanoga
b$ posredno3 u ime zastupnika, ali za raun zastupanoga, tzv.
;komisijski posao<.
= obzirom na inicijativu, zastupanje se dijeli na"
a$ po 34#,+3 postoji u primjeru tzv. roditeljskog prava
b$ po #)8%)*" )872,#& #8&,: izraava se u institutu skrbnitva.
%od skrbnitvo se stavljaju maloljetnici koji nisu pod
roditeljskom skrbi, kao i one osobe koje se ne mogu brinuti o
svojim pravima i interesima. )rgan skrbnitva ostvaruje zadatke
skrbnitva neposredno i preko postavljeni skrbnika.
c$ po #2$5!%,/+6 tzv. ugovorno zastupanje. %retpostavke za ugovorno
zastupanje jesu"
#$ potrebna je volja zastupanoga da u nadlenost svoga zastupnika
preda izvrenje nekog pravnog posla ili druge pravno relevantne
radnje.
&$ mora postojati volja zastupnika da to privati.
1$ potrebno je postojanje prava i obveza zastupnika da za
zastupanoga obavi neku pravnu radnju.
4$ potrebno je ovlatenje kojim e se zastupnik moi legitimirati
prema treim osobama da je on pravni zastupnik zastupanoga. To
ovlatenje daje se redovito u pisanom obliku i nazivamo ga
%6!)M)V, koja ima slijedee vrste"
a$ specijalna3 za samo jedan konkretno odre+eni pravni posao.
b$ generina3 samo za odre+enu vrstu pravni poslova.
c$ generalna3 za sve vrste pravni poslova.
24
%unomo moe prestati" smru punomonika ili opunomoitelja, opozivom
opunomoitelja, odbijanjem punomonika, izvrenjem posla, gubitkom
poslovne sposobnosti opunomoitelja ili punomonika..................
25