TA JE ELEKTRONIKI OTPAD I ZATO GA RECIKLIRATI

Elektroniki otpad je popularno i neformalno ime za elektronicke proizvode na

"izdisaju radnog vijeka" i ubraja se u opasne otpade zbog niza tetnih
kemijskih spojeva poput silicija, kadmija (matine ploe), arsena, olova
(koristi se u monitorima radi zatite od zracenja) ive, kroma (dekorativne
svrhe), berilija, fosfora (katodne cijevi monitora) i plastike koji su opasni po
ljudsko zdravlje i veliki su zagaivai okolia. Rije je o otpadu koji se sastoji
od vie od tisuu raznih materijala, od kojih su neki vrlo visoke razine
toksinosti i niskog reciklanog potencijala, pa se, primjerice, spaljivanjem
plastinih materijala raunala stvara otrovni plin dioksin.
A u em je onda problem , zato nebi sve reciklrali i spasili okoli ? Problem je
u tome to je elektroniku i elektrotehniku opremu tee oporabiti nego staklo,
papir ili limenku. Njena oporaba je vrlo kompleksna, a manji je problem velika
bijela tehnika nego mala kompliciranija oprema. Primjerice, u SAD-u je 1998.
oporabljeno samo 11% raunala, 70% velike bijele tehnike iz kuanstava.
Problem rastavljanja i oporabe sitnog elektronikog materijala vidi se i u
vodljivim ploama u kojima se moe nai pola metala i nemetala iz periodnog
sustava elemenata .

Kako se reciklira elektroniki otpad
Sony Corporation je dola na ideju da umjesto rastavljanja, staru elektroniku
opremu pohranjuje u naputene otvorene rudnike. Neki od njih mogu primiti
72 milijarde raunala, a onda bi se iz te "urbane rude" moglo vaditi bakar,
zlato, eljezo, staklo i plastika. Raunala imaju vie bakra od bakrene rude, jer
za jednu tonu bakra treba iskopati 19 tona kamenja koje pokriva taj metal.
Postoje i sline ideje o monodeponijima i za plastini otpad .

Slika : Skupljanje i odvajanje otpada unutar firme .
Ali zasad postoje u naelu etiri metode oporabe elektronikog otpada :
- rastavljanje opreme: runo odvajanje dijelova koji se mogu ponovo uporabiti
i oporabiti
- mehanika oporaba: uklanjanje tetnih dijelova, zatim usitnjavanje i rezanje
da se uklone oporabljivi dijelovi kao plastika i metali
- spaljivanje i proiavanje: nakon to se spale gorivi dijelovi mogu se
Page 1of 2 Uvod
15.6.2004
pridobiti metali
- kemijska oporaba: plemeniti metali mogu se ukloniti iz tiskanih krugova
putem kemijskih procesa.
Page 2of 2 Uvod
15.6.2004
OPENITO
U ovom dijelu u iznijeti neke openite pokazatelje upotrebe elektonikih
ureaja i stupanj njihove recikliranosti u Svijetu .
U prvoj tablici nalazi se prikaz nekih ureaja koji se koriste u kuanstvu i
njihov vijek trajanja , za podruje Velike Britanije .
Tablica 1. Vijek trajanja elektrinih ureaja .
Elektrotehniki i elektroniki otpad se u Engleskoj i u zakonima Europske unije
oznaava kraticom WEEE (Waste Electrical and Electronic Equipment), a
oprema EEE. Danas gotovo svaka obitelj ima takvih naprava (tablica 2.)
ureaj godine
1. raunala `60.
god.
10
dananja
raunala
4
elektrini
tednjaci
12
hladnjaci i
zamrzivai
11
televizori 10
perilice 9
radio aparati i
telefoni
5
mobiteli 4
igrake 3
Kategorija
proizvoda
Koliina
elektrini tednjaci 685
mikrovalne penice 897
hladnjaci i zamrzivai 1475
perilice rublja, posua,
suilice
1529
usisavai i istai
sagova
1332
mali ureaji za osobnu
higijenu
6277
HI-FI i stereo 1599
radio, stereo i CD
ureaji
2050
televizori 2382
Page 1of 3 opcenito
15.6.2004
Tablica 2. Elektro-ureaji u Velikoj Britaniji (broj na 1000 kuanstava)
Ta je oprema sve zastupljenija u uredima i trgovinama, ukratko, posvuda, a
kad joj doe kraj pojavljuje se u otpadu. Procjenjuje se da je godine 1992. u
ukupnom europskom kunom otpadu WEEE iznosio oko 2%, odnosno 4
milijuna tona, a 1998. ve 6 milijuna tona (4% u kunom otpadu ili 50
milijuna komada). Oekuje se da e se koliina WEEE-a poveati 5% godinje,
to znai da e se u sljedeih deset godina taj otpad udvostruiti. Porast
WEEE-a je tri put vei od porasta komunalnog otpada.
U Velikoj Britaniji se godinje stvori oko milijun tona WEEE-a prosjenog
sastava:
Tablica 3. Sastav elektrikog otpada
U tom su otpadu maseni udjeli pojedine opreme:
Tablica 4. Maseni udjeli pojedine opreme
video oprema 1448
telefoni, telefaksovi,
telefonske sekretarice
1890
mobiteli i dojavljivai 601
osobna raunala 620
igrake 929
kuni i vrtni alati 3388
sastav WEEE-a postotak (%)
"eljezni" metali 47
plastika 22
staklo 6
"neeljezni" metali 4
ostalo (karton, drvo,
beton, legure, motori)
21
oprema maseni udio (%)
veliki kuanski aparati 43
informacijsko-tehnika
oprema
39
TV i audio ureaji 8
mali kuanski aparati 3
elektrine i elektronike
igrake
3
ostalo 4
Page 2of 3 opcenito
15.6.2004
Elektrotehniki i elektroniki otpad sadri visok udjel opasnih tvari, pa ukoliko
se njime ne gospodari na pravilan nain moe uzrokovati poremeaje u
okoliu. Kako se 90% WEEE-a deponira, spaljuje ili pridobiva bez predobrade,
veliki udjel oneiivala naen u komunalnom otpadu potjee od njega. Da to
nisu beznaajne koliine govori sljedei podatak iz SAD-a. Procjena je da e se
tamo do 2004. godine odbaciti 315 milijuna zastarjelih raunala koja sadre:
1,8 milijuna tona plastike
680 000 tona kadmija
544 000 tona kroma
454 tona olova.

Samo se 11 posto te opreme 1998. recikliralo, a ostalo deponiralo ili izvozilo.
Page 3of 3 opcenito
15.6.2004
RECIKLIRANJE MOBITELA
Svake godine Amerikanci "proizvedu" 65.000 tona
otpada u obliku odbaenih mobilnih telefona; u
prosjeku, korisnik mobilne telefonije u Sjedinjenim
Dravama promjeni aparat svakih 18 mjeseci. Mnogi
od takvih telefona zavre na otpadu , postajui
opasnost za ovjekovu okolinu, jer u sebi sadre i
toksine tvari poput kadmija i broma. Amerika firma
Recellular dola je na ideju da reciklira odbaene
telefone, te da ih zatim prodaje u zemljama u razvoju .
Korist je dvostruka: ekoloki problem se umanjuje, a siromani graani svijeta
mogu da kupe telefon po pristupanoj cijeni. Recellular se ovakvim poslom
bavi od 1991. godine, a u ovom trenutku obnavlja oko 200.000 telefona
godinje, a potom ih prodaje uglavnom u zemljama June Amerike, te u Rusiji,
Indiji i Kini. Na poetku, stare mobilne telefone dobijali su od proizvoaa i
operatera, a u novije vreme uspostavljena je suradnja sa humanitarnim
organizacijama koje primaju stare aparate kao donaciju, a zatim ih ustupaju
firmi Recellular. Ove godine, procjenjuju u firmi, za tako neto e
humanitarnim organizacijama platiti vie od deset milijuna dolara.
Na ideju o saradnji sa humanitarnim organizacijama dolo se poto su
istraivanja pokazala da ak 95% starih telefona ne zavri u kanti za smee,
ve u podrumu ili na tavanu vlasnika. Oni danas mogu da poklone svoje
telefone veem broju humanitarnih organizacija, koje e ih potom prodati
amerikoj firmi, a zaraenim novcem financirati neki od svojih programa.
Uglavnom je rije o telefonima starim do pet godina, od kojih 75% bude
uspjeno obnovljeno, a od tog broja, oko dvije treine i nae kupca u
zemljama u razvoju.
Procjenjuje se da bi do 2005. godine u Sjedinjenim Dravama moglo biti 500
milijuna starih (ispravnih i neispravnih) aparata kada bi se nastavilo sa
sadanjim tempom obnavljanja. Poto programima reciklae nisu postignuti
zapaeniji rezultati, jedno od moguih rijeenja za uklanjanje ovakvog otpada
jeste obnavljanje poput ovog koje sprovodi firma Recellular. Uz to, rije je i o
novom biznisu, oigledno unosnom, za kojim postoji interes i u zemljama
Europske unije, gdje se u poslijednje vrijeme puno govori o problemu
elektronskog otpada.
Europa
Smatra se da u Velikoj Britaniji godinje oko etiri miliona korisnika mobilnih
telefona prelazi na korienje novog modela, a da veliki postotak starih
aparata zavri na otpadu . Pri svemu tome, britanska kompanija Tesco istie
da je teta dvostruka: bacanje mobilnog telefona znai i bacanje vrijednih
metala koji se u njemu nalaze (paladij i zlato), a ovakav otpad zagauje i
ivotnu sredinu, jer dolazi do oslobaanja toksinih tvari , poput litija i
kadmija.
Page 1of 2 mobiteli
15.6.2004
Spomenuta kompanija odluila je da zapone kampanju za recikliranje
mobilnih telefona, i da u svakom od svojih 700 supermarketa otpone sa
skupljanjem starih aparata. Ovakvih inicijativa je vec bilo na Ostrvu, ali nisu
bile uspjene, niti dovoljno promovirane u javnosti. Ovoga puta ce Tesco
probati da u veoj mjeri zainteresira vlasnike mobilnih telefona, tako to e
sav ostvareni prihod ici u humanitarne svrhe (5 funti po telefonu), ili ce
donosilac aparata moi da izabere da 2,5 funti ide u donacije, a da se ostatak
pretvori u bodove i iskoristi pri kupovini u supermarketu.
Slicne inicijative ce vjerojatno zaivjeti u itavoj Europskoj uniji, s obzirom na
budui zakon koji e regulisati pitanja odlaganja i recikliranja elektrinih i
elektronskih aparata.
Page 2of 2 mobiteli
15.6.2004
RECIKLIRANJE RAUNALA
Jeste li znali da prosjean korisnik mijenja svoje raunalo svake dvije godine?
Da je u 1998. godini u Americi baen 21 milijun osobnih raunala, dok se za
2005. godinu predvia brojka od 315 milijuna?
Prema Mooreovom zakonu, brzina i snaga ipova udvostruuje se svakih 18
mjeseci. Ta je injenica moda odlina za velike tvrtke i trite, ali je
katastrofalna za okoli. Motivirana pritiskom ekolokih udruga, informatika
industrija je potraila rjeenje i pronala ga - u recikliranju.

Velike tvrtke su dole do spoznaje da im se vie isplati reciklirati i dolaziti do
sirovina iz starih raunala i hardvera nego kupovati nove (posljednja
istraivanja su pokazala da recikliranje tedi Americi najmanje 240 milijardi
dolara godinje).

Elektroniki otpad trenutno predstavlja jednu etvrtinu svjetskog otpada - taj
se broj poveava svake tri godine za 30%, a samo je 10% propisno
reciklirano. Zato je Udruga za ouvanje okolia (EPA) sklopila ugovor s veim
proizvoaima hardvera, pokrenula akciju 'Plug-In To Recycling', te omoguila
kompjuteraima jeftino recikliranje.
Kako se rijeiti stare krame?
Postoje tri naina. Prvi i svima najdrai - prodaja. Kako Hrvatska jo uvijek
pripada u ne-tako-razvijene zemlje, u mnogo se tvrtki i dalje koriste stara
raunala za raunovodstvo. Stari iglini printeri, pentiumi i 15" monitori su
uvijek dobrodoli, jer se tvrtkama ne isplati kupovati skupa gotova raunala za
ispisivanje rauna i poreznih prijava.
Drugi nain je donacija. Starije raunalo uvijek moemo pokloniti prijatelju
koji se eli baviti raunalima (a nema pojma o njima), koli ili vrtiu, te
dobrotvornoj ustanovi. U razvijenim zemljama dobrotvorne ustanove
sakupljaju starija raunala, te otvaraju internet kafie kako bi upoznali
siromane ljude s Internetom.
Trea, i zadnja je mogunost - recikliranje. Za sada je u Hrvatskoj mogue
jedino ponovno napuniti toner za printer, ali i to e se sigurno promijeniti
ulaskom u Europsku Uniju.
Kako se provodi recikliranje?
Veliki proizvoai raunala kao to su IBM, Dell, HP i Gateway, nude na svojim
web stranicama recikliranje, ali samo ako imate njihovo gotovo raunalo ili
originalni hardver. Te su tvrtke ak organizirale turneje (u Americi, naravno),
pa su u svim veim gradovima pokupile i reciklirale desetke tisua tona starih
raunala, dok EPA nudi besplatno recikliranje (isto u Americi) uz minimalne
trokove transporta.
Page 1of 3 recikliranje racunala
15.6.2004
A kako se uope reciklira hardver?
Amerikanci proslijeuju svoj otpad u Kinu. Tamo su sklopili ugovor, kojim
njihov prljavi posao obavlja netko drugi. 3000 km od Pekinga se nalazi
tvorniki kompleks za recikliranje, te oko sto tisua radnika svaki dan rastavlja
raunala, sortira i topi lim, plastiku, bakar, eljezo, zlato i platinu.
Sve bi to bilo u redu, da uvjeti za rad i sigurnost radnika nisu katastrofalni -
osim to nemaju nikakvu zatitu, radnici se truju olovom, ivom i ostalim
otrovnim plinovima. Malo je udno to je BAN (amerika organizacija za
zatitu okolia) zabranila odlaganje monitora i katodnih cijevi na smetlitima
(zbog oneiavanja podzemne vode), dok se u Kini truje na milijune
ljudi.Naime, u blizini tvornice je provedeno istraivanje podzemnih voda, te je
otkriveno da sadre 190 puta vie olova nego to je propisala Svjetska
zdravstvena organizacija.
Za razliku od Amerike, Europska unija je izglasala zabranu izvoenja
elektronskog otpada u druge zemlje, a sam se proces odvija u matinoj ili
zemlji lanici EU-a. Npr. irska tvrtka Electronic Recycling otkupljuje stara
raunala za 120-250 kuna, rastavlja ih i preprodaje upotrebljive komponente.
Ostatak alje u Belgiju gdje se komponente tope i iz kojih se izvlae dragocjeni
metali.
Ponude velikih proizvoaa raunala
Jo 1999. godine IBM je nudio uluge recikliranja - ali samo za velike tvrtke. Od
2000. godine, IBM je poeo pruati tu uslugu i pojedinanim korisnicima za 30
dolara. Ta se usluga sastojala od procjene raunala, te ako bi bilo u funkciji -
nalaenja novog doma (kole ili sline ustanove). Danas svi vei proizvoai
raunala nude recikliranje raunala.
Dell uz recikliranje, koje kota oko 120 kn, nudi 10 posto popusta u svojoj on-
line trgovini, a ako kupite njihov printer, vae e reunalo reciklirati besplatno.
Gateway nudi popust od 50 dolara kod kupovine novog raunala (ako ste kod
njih reciklirali staro), dok HP nudi usluge recikliranja od 100-280 kuna.
to moemo oekivati?
U skorijoj budunosti bi novi zakoni Europske unije trebali prisiliti prodavae
informatike opreme da uzmu natrag stara prodana raunala koje e reciklirati
proizvoai. EPA smatra da e sa svojom akcijom do 2005. godine smanjiti 30
posto tetnih plinova u zraku, poveati recikliranje za 35 posto, te smanjiti
pojavljivanje opasnih kemikalija na odlagalitima za 50 posto. Nadajmo se da
e i Hrvatska jednog dana sudjelovati u EPA-inoj akciji.
Zanimljive injenice
Preko 250 milijuna raunala e postati neupotrebljivo u slijedeih pet godina.
Veina ljudi mijenja svoja raunala svakih 3-5 godina. Europljanin godinje
baci 14 kilograma hardvera. Stariji CRT monitori sadre oko dva kilograma
Page 2of 3 recikliranje racunala
15.6.2004
olova, te tetne i zapaljive kemikalije. Za kopanje bakra je potrebno est puta
vie energije nego za njegovo recikliranje, dok za aluminijum treba ak 20.
Page 3of 3 recikliranje racunala
15.6.2004
Dijelovi raunala koji tete okoliu
- matina ploa :
- plastika -> bromidni reagensi
- berilij
- kadmij
- olovo
- iva




- monitor :
- fosfor
- barij
- plastika -> bromidni reagensi
- olovo
- heksavalentni krom

- tipkovnica :
- plastika -> bromidni reagensi





Ove elemente nalazimo i u drugim elektrinim i elektronikim ureajima
( mobiteli , baterije , razliiti kuanski aparati , televizori , itd. ) , stoga u
poblie opisati zato su oni opasni po okoli .
Plastika - ukljuujui PVC ini oko 5-6 kilograma prosjenog raunala . Kada
se PVC spaljuje , u odreenom temperaturnom intervalu , nastaje otrovni plin
dioksin . U raunalu se nalaze razliite vrste plastike ( za tampane ploice ,
kod spajanja razliitih komponenti , za kuita , kao omoti kablova ) , stoga ju
je vrlo teko identificirati i na adekvatan nain reciklirati .
Bromidni reagensi - Polybrominated Diphenylethers (PBDE) su ostaci
izgaranja plastike . Istraivanja su pokazala da se razina PBDE - a u ljudskom
mlijeku udvostruuje svakih pet godina . PDBE , kao i mnogi organski
halogenati , uzrokuje smanjenje hormona tiroksina kod izloenih ivotinja , te
uzrokuje osteenaj fetusa . Tiroksin je kljuan hormon za normalan razvoj svih
ivotinaj , pa tako i ljudi .
Kadmij - sadre ga SMD ( Surface Mount Devices ) otpornici ipa , infracrveni
Page 1of 2 dijelovi racunala
15.6.2004
itai , poluvodii i stariji tipovi katodnih cijevi , a koristi se odnedavno i kao
stabilizator u plastici . Kao otrov taloi se u tijelu , oteuje bubrege , moe
tetiti krhkim kostima .
iva - sadre ga svjetlosne arulje u ravnim ekranima , sklopke , sva oienja
u tampanim ploama . Velika izloenost teti mozgu , oteuje bubreg , teti
razvoju fetusa , moe proi kroz mlijeko majke do dojeneta . iva se taloi u
masnom tkivu ivotinja .
Berilij - nalazi s ean matinim ploama i konektorima . Nedavno je klasificiran
kao kancerogena tvar .
Olovo - koristi se u katodnim cijevima ( CRT ) , veina spojeva na ploama je
zatiena olovom . Olovo je tetno za bubrege , nervni i reproduktivni sistem ,
koi mentalni razvoj djece i fetusa .
Heksavalentni krom - koristi se za zatitu od korozije kod galvaniziranih
elinih ploica i konektora . Moe izazvati oteenaj DNA i asmatini
bronhitis .
Barij - koristi se kod katodnih cijevi ( CRT ) da bi zatitio korisnike od
zraenja . Studije su pokazale da kratka izloenost bariju moe prouzrokovati
nateknue mozga , oslabljenje miia , te oteenje srca , jetre i slezene .
Fosfor - koristi se kao premaz unutarnje strane monitora . Otrovni uinci
fosfora nisu jo istraeni , ali amerika mornarica upozorava da je vrlo
otrovan .
Page 2of 2 dijelovi racunala
15.6.2004
PREVENCIJA
Proj ektiranj e opreme
Da se elektroniki otpad skrene s deponija treba uvesti promjene u
projektiranju opreme, rabiti manje razliitih materijala da se olaka oporaba
itd. Industrija zastupa etiri naela pri izboru materijala:
- rabiti manje materijala
- u sluaju plastike odabrati kompatibilne polimere
- identificirati sve uporabljene polimere
- projektirati sve dijelove za jednaki vijek trajanja, jer greke jednog dijela
mogu rezultirati u preranom odbacivanju proizvoda.
Traj nost opreme
Sve dulji vijek trajanja elektrine i elektronike opreme moe pozitivno
utjecati na cjelokupnu uporabu resursa i na smanjenje otpada. No, glede
trajanja proizvoda, cilj treba biti optimalan, a ne maksimalan vijek trajanja.
Perilica za rublje najvie utjee na okoli tijekom svoga rada, a ne proizvodnje
ili kao optad, a noviji tipovi troe manje vode, struje, detergenata, pa je
zamjena starog stroja novim povoljnija za okoli.
Utjecaj perilice za rublje na okoli:
Faza :
- za vrijeme njenog rada u kuanstvu : 95.8 %
- u fazi proizvodnje : 3.2 %
- u prodaji : 0.2 %
- kad postane otpad (iako je najuoljiviji) : 0.7 %
Page 1of 1
15.6.2004
Prevencija
SVIJET
Europski parlament u Strasbourgu donio je poetkom travnja 2002. odluku da
do 2005. "elektrorot" ne smije u smee i na deponije (sada u EU ide godinje
oko 6 milijuna tona). Proizvoai opreme morat e snositi trokove
zbrinjavanja to e ih ponukati da izrauju opremu koja se moe lake
zbrinjavati i vrednovati. Tvari kao olovo, kadmij i iva moraju do 2006. nestati
iz te opreme.
Neke drave su ve uvele naelo "odgovornost proizvoaa" i za WEEE. Prva je
bila Nizozemska, zatim vicarska, vedska za ambalau, papir i gume, a
Belgijski sustav oporabe WEEE-a ustanovljen je 2001. panjolska udruga
elektronike industrije ANIEL planira oporabu mobitela. S prikupljanjem je
poelo 2001. godine na 3100 sabirnih mjesta i procjenjuje se da e prve
godine prikupiti oko 700 000 komada, a do 2003. ukupno etiri milijuna, i to
na troak proizvoaa, a ne korisnika. Japan je 2001. donio odluku o oporabi
televizora, perilica, hladnjaka i ureaje za kondicioniranje zraka, koji u Japanu
iznose oko 80% elektrinih proizvoda. Od travnja 2001. do veljae 2002.
prikupljeno je 7,9 milijuna komada te opreme.
Page 1of 1 svijet
15.6.2004
A KAKVO JE STANJE U HRVATSKOJ
Na dosadanjim savjetovanjima "Gospodarenje otpadom" to se odravaju u
Zagrebu svake parne godine pojavila se ta tema u samo nekoliko izlaganja.
Zanimljivo je bilo 1998. izlaganje skupine autora iz Ecooperative iz Opatije,
koji u suradnji s austrijskom tvrtkom Rumpold preuzimaju elektroniki otpad,
razvrstavaju ga i alju na oporabu van Hrvatske. Pritom su nakon potpune
nezainteresiranosti svih ministarstava i velikih tvrtaka imali ipak ohrabrujua
iskustva s Ericssonom Nikola Tesla i HPT-om. Na prolom savjetovanju nije
bilo nijednog izlaganja na tu temu.
U Hrvatskoj jo ima mnogo ureaja koji sadre opasne tvari poliklorne bifenile
(PCB) koji se koriste kao dielektrik u kondenzatorima, a koji su jo uvijek u
uporabi i radi se oko tisuu tona, navodi se na Internet stranicama hrvatske
Agencije za posebni otpad. (APO).
No, Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja nema podataka o
koliinama elektronikog otpada u Hrvatskoj, objanjavajui to time da se
njegovo zbrinjavanje provodi na lokalnoj, gradskoj i upanijskoj razini.
Takoer nema ni podataka o tome koliko bi mogla vrijediti industrija
zbrinjavanja elektronikog otpada.
U Zakonu o otpadu, lankom 11., propisano je da su upanije i grad Zagreb
nadleni za postupanje s tehnikim elektronikim otpadom, te da oni izdaju
rjeenja o tome. Sadanjim pravilnikom o vrstama otpada taj se otpad u nas
oznaava kao neopasan, usprkos tome to je taj otpad doslovce "koktel"
opasnih tvari i materijala, a kao za neopasan otpad za njegovo zbrinjavanje
zaduene su lokalne vlasti. Postoje svijetli primjeri poduzea koja svoja
raunala i telekomunikacijske ureaje doniraju javnim slubama i kolama, no
u javnosti gotovo ne postoji svijest o problemu elektronikog otpada.
U Hrvatskoj se dosad o pitanju e-otpada nije izdvojeno postupalo, ve u
sklopu s komunalnim otpadom, pa bi najee zavravao kao glomazni otpad
na odlagalitima ili bi se stara raunala donirala.
No, novi zakon trebao bi temeljito izmijeniti stanje stvari, a do njegova
stupanja na snagu u resornom ministarstvu kau da trebaju izraditi pravilnik o
prekograninom prometu koji e sadravati nove europske standarde, kao i
standarde iz Baselske konvencije o nadzoru preko graninog prometa opasnog
otpada i njegovu odlaganju, koja ima dvije liste. Po njima e elektroniki otpad
prijei na listu opasanih otpada. Razmilja se i o stvaranju fonda u koji e
uvoznici i proizvoai takve opreme uplaivati za zbrinjavanje e-otpada.
U Vladinoj strategiji gospodarenja otpada navodi se da je u Hrvatskoj za
skladitenje opasnog otpada preuzetog od proizvoaa ovlateno 13 tvrtki,
registriran je 21 ovlateni sakuplja opasnog otpada, a 13 je ovlatenih
obraivaa opasnog otpada. Jedan dio opasnog otpada poput kondenzatora s
PCB-om, Ni-Cd baterija i cijanidnog otpada, izvozi se na obradu u EU u skladu
s Baselskom konvencijom o kontroli prekograninog prometa opasnog otpada i
Page 1of 2 hrvatska
15.6.2004
njegovu odlaganju, koju je potpisala Hrvatska. Jedna od istaknutijih tvrtki koji
se bave zbrinjavanjem e-otpada je rijeka Ekooperativa, koja taj otpad iz svog
skladita u apjanama, nakon to se dio elektronike opreme razmontira u
sekundarne sirovine, izvozi u Austriju.
APO istie da postoje pojedinani zahtjevi tvrtki za zbrinjavanje elektronikog
otpada, no Hrvatska nema mogunosti niti postrojenja za njegovu obradu, pa
se on izvozi u druge zemlje.
Page 2of 2 hrvatska
15.6.2004
GALERIJA SLIKA
Otvoreni plamen kod spaljivanja plastike unutar metalnih
dijelova printera i dijelova motora , da bi se dobio isti
metal , oslobaa otrovni dioxin u zrak .

Dijete iz provincije sijedi na jednoj od bezbrojnih gomila
nerecikliranog kompijuterskog otpada koji je donijet iz cijelog
svijeta .



Velika koliina odbaenog kompijuterskog otpada protee
se niz obalu rijeke Lianjiang , Guiyu . Otpad se spaljuje i
tretira sa kiselinom .


Tipina operacija rasklapanja kompijutera . Oko 100 000
migranata radi na rasklapanju kompijutera u malim
skupinama , kao to je ova , u podruju 4 sela kao to je
ovo , u okolici rijeke Lianjiang , Guiyu .


ena koja razbija kraj katodne cijevi monitora kako bi
dola do bakrenog otklonskog svitka na kraju cijevi . Staklo
se razbije , a najvei problem je udisanje visoko toksine
fosforne praine kojom je premazano iznutra . Staklo se
kasnije baca u odvodne kanale i du rijeke , te kasnije ulazi
u podzemne vode . Podzemna voda je kontaminirana do te
mjere da se voda za pie mora stalno dovoziti kamionima .

ovjek izvlai toner iz printerskog draa ( cartridge ) .
Toner je napravljen od crnog ugljika , klase 2A vjerojatno
karcinogenog ( IARC ) . Toner mu ulazi u lice cijeli dan jer
nema nikakve zatite za disanje i lice . Cartridge-i se
kasnije bacaju niz rijeku .
Page 1of 1 galerija
15.6.2004
LITERATURA

www.metech-arm.com
www.etfos.hr
Zakon o otpadu
www.svtc.org
www.ekologija.net
www.krstarica.com
Page 1of 1 Literatura
15.6.2004
O AUTORU
Ime i prezime : Goran Krsti
Roen : 17.09.1980.
E-mail : goran.krstic@fer.hr ili GoranKrstic@htmobile.net
Slika :


Moja slika iz mladosti .
Trenutno sam student 4. godine studija raunarstva na FER-u .
Seminar i diplomski radim kod doc. Marina Goluba na temu " Baze podataka
na pametnim karticama " .
Hibiji : koarka , nogomet , igrice , itd.
Page 1of 1 Autor
15.6.2004