Adnan Tiro

MAINSKI FAKULTET SARAJEVO Katedra za mainske konstrukcije

LINEARNA TEORIJA
KONSTRUKCIJA



Seminarski rad
Tanka ploa s otvorom u sredini
1

Mainski fakultet Sarajevo
Linearna teorija konstrukcija I

SEMINARSKI RAD

Tanka ploa s otvorom u sredini, prikazana na slici, na jednom kraju je uklijetena, a na drugom aksijalno
optereena na istezanje.





Poznato je:
= 2
= 1
= 5
= 5
= 40/
2


2

Potrebno je:

1) Izraunati analitiki faktor koncentracije napona u taki A otvora i uporediti s teorijskim sluajem
ploe beskonane irine ( );

2) Prikazati grafiki raspodjelu napona po obodu otvora;

3) Rijeiti navedeni problem numeriki koristei softverski paket po elji, za dvije razliite gustine
mree (krupna i sitna);

4) Uporediti dobivena numerika rjeenja s analitikim i komentarisati sve dobivene rezultate;

5) Za materijal ploe izabrati materijal koji e moi podnijeti nastala optereenja bez plastinih
deformacija, te za plou izraenu od izabranog materijala izraunati ukupnu dilataciju u pravcu
djelovanja optereenja.


Na sljedeoj slici dat je detaljniji prikaz naponskog stanja koje vlada na ploi sa otvorom.
Posmatrat emo napone u zavisnosti od ugla , a presjeci koji nas interesuju su i . Jer
nas zanima raspodjela napona po obodu, te faktor koncentracije koji se javlja kod ovakvog sluaja.






sl.1. Ploa sa otvorom









3

Izrada

1) Prvo emo posmatrati dio ploe koji je daleko od otvora, za koji se smatra da ima napone jednake
kao u ploi bez otvora. Sluaj koji razmatramo je dvodimenzionalan, i predstavlja ravno stanje
napona (debljina zanemariva u odnosu na ostale dimenzije, slobodno se deformie u pravcu z) Na
osnovu slike 1.1. imamo:




sl. 1.1. Stanje napona na koso izrezanom presjeku

11
=
12
=

21
=
22
=

11
= ,
12
=
21
= 0,
22
= 0


pri emu je,

=
11
=
2

=
12
=

Koritenjem trigonometrijskih identiteta dvostrukog ugla, dobijene izraze transformisat emo u
sljedee:

=
1 +2
2
=

2
+

2
2
(a)
4

2
2
Vidimo da normalna komponenta napona ima dva sabirka, od kojih je prvi konstantan, a drugi
promjenjiv u zavisnosti od ugla , tangencijalni napon ima samo promjenjivi dio.
Sada posmatramo dio ploe sa otvorom. Naponsko stanje e imati dva dijela, i to:
1. dio prsten optereen pritiskom, konstantan (

)
2. dio promjenjivo optereenje (

)
Funkciju napona pretpostavljamo u obliku:
(, ) = () 2 (b)
jednaina (2) mora zadovoljiti Maxwell-ovu diferencijalnu jednainu, koja u polarnom obliku
izgleda kao to slijedi:
(

2

2
+
1

+
1

2

2

2
) (

2
+
1

+
1

2
) = 0

uz,
1

2

2

2
2 =
4

2
2

(

2

2
+
1

2
) (

2
+
1

2
) = 0

() =
2
+
4
+

2
+
uz (b) slijedi,
= (
2
+
4
+

2
+) 2
uz (e) slijedi,

=
1

+
1

2
= (2 +
6

4
+
4

2
) 2

=

2

2
= (2 +12
2
+
6

4
) 2

(
1

) = (2 +6
2

6

4

2

2
) 2
(c)
(d)
(e)
(f)
5

Granini uslovi za na konkretni sluaj:
= ,

=

2
2,

2
2
iz (f) i (g) imamo da je,

= (2 +
6

4
+
4

2
)
=
2 =

2
2

= (2 +6
2

6

4

2

2
)
=
2 =

2
2

= ,

= 0,

= 0

= (2 +
6

4
+
4

2
)
=
2 = 0

= (2 +6
2

6

4

2

2
)
=
2 = 0
iz (h) i (h1) i uz imamo da je,
2 =

2
=

2
+6
2
=

2
= 0

2
+
6

4
+
4

2
= 0 =

2
2

2

6

4

2

2
= 0 =

2
4


iz (f) uz (i) slijedi,

= (
1
2
+
3
2

4
2

2
) 2

= (
1
2
+
3
2

4
) 2

= (
1
2

3
2

4
+

2
) 2

(h)
(g)
(g1)
(h1)
(i)
(j)
6


Za konstantno optereenje

2
na = za sluaj prstena optereenog na pritisak, i uz

= 0 ,

=

2
,

= ,

= slijedi,

=

2

2

2
+
1

2

2
(

2
)

2

2

=

2

2

2

1

2

2
(

2
)

2

2

za , koristei (k) imamo da je,

=

2
(1

2
)

=

2
(1 +

2
)
kombinujui izraze (j) i (l) dobijamo ukupne napone kao to slijedi,

=

2
(1

2
) +(
1
2
+
3
2

4
2

2
) 2

=

2
(1 +

2
) (
1
2
+
3
2

4
) 2

= (
1
2

3
2

4
+

2
) 2
za = , iz (m) slijedi,

= 0

= 0

= (1 22)
= 0,

= ( )
=

2
,
3
2

= 3 ( )
Vidimo da je napon za presjek trostruko vei od zateueg napona ploe.
za = , =

2
, iz (m) slijedi,
(k)
(l)
(m)
7

=

2
(1 +

2
+1 +
3
4

4
)

=

2
(1

2
1
3
4

4
+
4
2

2
)

= 0
za slijedi,

0
Vidimo da su svi izrazi u funkciji napona, pa je za na konkretni sluaj:
=

=
40 0,5 100
5 1000
= ,
pa e naponi konano biti za = ,

= (
1
2
+
3
2

4
2

2
) 2 +

2

2

2
+
1

2

2
(

2
)

2

2
= (
1
2
+
3
2
2,5
4

4
2
2,5
2

2
) 0,4 2 +
0,2 100
2
100
2

2
+
1

2
2,5
2
100
2
(0,2)
100
2
2,5
2

= (
1
2
+
3
2

4
) 2 +

2

2

2

1

2

2
(

2
)

2

2
= (
1
2
+
3
2
2,5
4

4
) 0,4 2 +
0,2 100
2
100
2
2,5
2

1

2
2,5
2
100
2
(0,2)
100
2
2,5
2

= (
1
2

3
2

4
+

2
) 2 = (
1
2

3
2
2,5
4

4
+
2,5
2

2
) 0,4 2

za = ,

= (
1
2
+
3
2
2,5
4
2,5
4
2
2,5
2
2,5
2
) 0,4 2 +
0,2 100
2
100
2
2,5
2
+
1
2,5
2
2,5
2
100
2
(0,2)
100
2
2,5
2
= 0,4

= (
1
2

3
2
2,5
4
2,5
4
+
2,5
2
2,5
2
) 0,4 2 = 0
8


= ,

= (
1
2
+
3
2
2,5
4
2,5
4
) 0,4 1 +
0,2 100
2
100
2

2

1
2,5
2
2,5
2
100
2
(0,2)
100
2
2,5
2
= 0,8 +0,20012 +0,20012 = 0,40024
=

= (
1
2
+
3
2
2,5
4
2,5
4
) 0,4 1 +
0,2 100
2
100
2

2

1
2,5
2
2,5
2
100
2
(0,2)
100
2
2,5
2
= 0,8 +0,20012 +0,20012 = 1,20024

teorijski sluaj beskonane ploe ,

= 0

= 0
= 0,

= 0,4 ( )
=

2
,
3
2

= 1,2 ( )
za = , =

,
ovaj sluaj neemo razmatrati detaljnije jer se koncentracija napona svakako ne javlja na
ovom dijelu ploe, te nam on kao takav nije zanimljiv, a i naponi koji vladaju su mnogo
manji.
teorijski sluaj beskonane ploe ,

1,2

= 0








9

2) Grafika raspodjela napona je data na sljedeim slikama:



sl. 2.1. Raspodjela napona u funkciji od radijusa ( )


sl. 2.1. Raspodjela napona u funkciji od ugla za = (0 )

10

3) Sada emo napraviti 3d model ploe sa otvorom, ja sam se za izradu modela, a ujedno i analizu
metodom konanih elemenata problema odluio za softver CATIA V5. U nastavku dajem prikaze
samog modela, zadanih ogranienja, te u konanici rezultata analize.



sl. 3.1. Izgled izmodelirane ploe sa otvorom


sl. 3.2. Granini uslovi i optereenja ploe

11

Rezultati dobiveni za krupnu mreu:


sl. 3.3. Von Mizesovi naponi za krupnu mreu


sl. 3.4. Von Mizesovi naponi na presjeku p-q za krupnu mreu

Vidimo da je napon za = /2,

= 0,984
12



sl. 3.5. Von Mizesovi naponi na presjeku m-n za krupnu mreu

Vidimo da je napon za = 0,

= 0,3
Rezultati dobiveni za sitnu mreu:



sl. 3.3. Von Mizesovi naponi za sitnu mreu
13




sl. 3.4. Von Mizesovi naponi na presjeku p-q za sitnu mreu

Vidimo da je napon za = /2,

= 1,17


sl. 3.5. Von Mizesovi naponi na presjeku m-n za sitnu mreu

Vidimo da je napon za = 0,

= 0,355
14

4) Sada emo uporediti rezultate dobivene analitikim i numerikim putem. Prvo za analizu sa
krupnom mreom imamo sljedee podatke:

= 0,984

= 0,3
procentualna razlika u poreenju sa analitiki dobijenim rezultatima:
=

2
(1

2
) 100% = (1
0,984
1,2
) 100% = 0,18 100% = 18%
= (1

) 100% = (1
0,3
0,4
) 100% = 0,25 100% = 25%

Za sitnu mreu dobijeni rezultati su:

= 1,17

= 0,355

procentualna razlika u poreenju sa analitiki dobijenim rezultatima:
=

2
(1

2
) 100% = (1
1,17
1,2
) 100% = 0,025 100% = 2,5%
= (1

) 100% = (1
0,355
0,4
) 100% = 0,1125 100% = 11,25%

Vidimo da je sitna mrea dala rezultate priblino jednake analitiki dobijenim rezultatima, te
moemo konstatovati ono to smo i znali, da vei broj elemenata mree daje tanije rezultate,
meutim zbog toga naravno i zahtjeva puno vie rada procesora za proraun.







15

5) Za materijal ploe sam izabrao titanijum, on moe izdrati najvee napone koji se javljaju na ploi
bez da se plastino deformie, a deformacije u pravcu djelovanja optereenja su prikazana na
sljedeoj slici.




sl. 5.1. Deformacije u pravcu djelovanja optereenja



sl. 5.2. Mjesto djelovanja najveih deformacija
Vidimo da su deformacije jako male, komponente u pravcu y i z su skoro pa zanemarive.

= 0,00712