Fokusirajte pogled na toku u centru i pomiite glavu

naprijed, natrag, udno?!

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

OPRAVDANOST PROJEKTA
(5)
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 3
OPRAVDANOST I
IZVODLJIVOST PROJEKTA
Tehnika izvodljivost:
resursi i ogranienja
Ekonomska opravdanost:
odnos koristi i resursa
Financijska isplativost:
- povrat uloenih sredstava
- mogunost financiranja
Analiza rizinosti projekta:
sensitivity analysis
SWOT analiza
analiza prednosti, nedostataka, mogunosti i
rizika
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 4
TEHNIKA IZVODLJIVOST
Tehnika izvodljivost projekta ovisi o:
tehnikom rjeenju objekta
raspoloivim resursima
Ogranienja mogu biti takvog karaktera
ili veliine da nije mogue pronai
rjeenje kojim bi se ostvarili ciljevi, pa
se u takvom sluaju odustaje od projekta
FINANCIJSKA ANALIZA
Financijska isplativost procjenjuje se kroz
financijsku analizu.
Svrha je financijske analize upotrijebiti
prognoze financijskog toka projekta za
izraun renabilnosti ulaganja, odnosno
utvrditi u kojoj je mjeri projekt financijski
isplativ za ulagae. Analiza treba takoer
pokazati da li e svi budui primici biti
dostatni za pokrivanje buduih izdataka.
Rentabilnost ulaganja iskazuje se kao odnos
dobiti i uloenih sredstava.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 5
FINANCIJSKA ANALIZA
Financijska analiza projekta sastavni je i
najvaniji dio investicijske studije.
Pouzdanost financijske analize ovisi o
koliini i tonosti informacija o projektu.
Analiza se ustvari sastoji od niza tablica.
Tablica ima najmanje etiri i prikazuju
sljedee podatke kroz cijeli vremenski
horizont investicijskog projekta:
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 6
Ulaganja
zemljite
graevine
oprema i zamjena opreme
investicijsko odravanje
licence, patenti
izdaci prije proizvodnje
trokovi ulaganja
obrtni kapital
ukupna ulaganja

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 7
Trokovi i prihodi
sirovine
rad
energija
odravanje
opi pogonski trokovi
administrativni trokovi
trokovi prodaje
ukupni trokovi
prihodi

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 8
Izvori financiranja
vlastiti kapital investitora
kapital ostalih ulagaa
nepovratna sredstva
zajmovi
ukupno financiranje

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 9
Analiza novanih tokova
financijska odrivost
ukupni financijski izvori
prihodi od prodaje
ukupni trokovi
trokovi ulaganja
otplate zajmova
kamate
porezi
ukupni novani tok
kumulirani ukupni novani tok


UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 10
Financijski pokazatelji
Na temelju ovih osnovnih tablica rade se
dvije tablice koje saeto prikazuju novane
tokove i slue za izraun financijskih
pokazatelja:
(1) Izraun financijske interne stopa
rentabilnosti ulaganja
Ova tablica slui za izraun prinosa na
ulaganja (sposobnost redovnih neto prihoda
da pokriju trokove ulaganja) bez obzira na
nain financiranja.


UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 11
Financijski pokazatelji
(2) Izraun financijske interne stopa
rentabilnosti kapitala
Ova tablica slui za izraun prinosa na
vlasniki kapital investitora.
Naziva se jo i interna stopa povrata

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 12
Financijski pokazatelji
Financijski pokazatelji koriste se u
svrhu prosudbe buduih rezultata
ulaganja.
Ukoliko se pokae da projekt nije
financijski isplativ, to se dogaa u
sluaju infrastrukturnih projekata,
trae se naini da se drugaijim
modalitetima i dinamikom financiranja,
ukljuujui i ulaganje bespovratnih
sredstava, projekt uini prihvatljivim.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 13
Financijski pokazatelji
Za proizvodna ulaganja, kao to
su industrijski pogoni, financijska
interna stopa rentabilnosti je
obino vie od 10%
Kod infrastrukturnih projekata
stope obino su nie, ak i
negativne, ali projekt svejedno
moe biti ekonomski opravdan.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 14
Iterativni postupak
Izrada financijske analize je iterativni
postupak u kojem se raznim kombinacijama
dinamike troenja, instrumenata i izvora
financiranja nastoji doi do ravnotee.
Kriteriji za odreivanje zadovoljavajueg
povrata kapitala jesu oportunitetni trokovi
kapitala i "rizinost" projekta.
Vrijedi pravilo da to je vea rizinost
projekta, ulagai e planirati veu dobit,
kako bi kompenzirali rizik. Podloga za tu
raunicu je analiza rizika.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 15
EKONOMSKA ANALIZA
Ekonomska analiza ocjenjuje doprinos
investicijskog projekta gospodarskoj
dobrobiti ili kvaliteti ivota neke regije
ili drave u cjelini.
Radi se u ime drutva, a ne samo
investitora, kao to je to sluaj u
financijskoj analizi.
Ona ukljuuje i koristi i drutvene
trokove koje se ne uzimaju u raun u
financijskoj analizi

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 16
EKONOMSKA ANALIZA
Time se ukljuuju i vanjski uinci koji
dovode do koristi i drutvenih trokova
izostavljenih iz financijske analize,
obzirom da ne proizvode stvarne novane
izdatke odnosno prihod, kao to su na
primjer uinci na okoli. Zato su te
analize vane za infrastrukturne projekte
i za projekte gradnje graevina javne
namjene, kao to su bolnice, kole, javna
uprava, javni domovi umirovljenika,
socijalni stanovi, graevinai kulture i sl.
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 17
Projekti javne namjene
Svrha je infrastrukturnih projekata i
projekata izgradnje graevina javne
namjene, za razliku od komercijalnih
projekata, kojima je iskljuiv cilj poveanje
vrijednosti uloenog kapitala, da pomognu
podizanje razine gospodarstva neke ljudske
zajednice, regije ili cijele drave, da prue
javne usluge ili da ostvare neku drugu opu
svrhu. Sa stajalita drave, svrha je
opravdana ako je ukupna korist od gradnje
takvih graevina vea od uloenih resursa.
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 18
EKONOMSKA ANALIZA
Svrha analize je utrditi:
da li su koristi vee od uloenih
resursa i
da li odabrani projekt ima optimalan
odnos koristi i trokova uzimajui u
obzir sve razmatrane
projekte/scenarije.
Ako je odgovor na oba pitanja pozitivan,
projekt je ekonomski prihvatljiv.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 19
Ekonomika projekta
Ekonomika projekta je odnos trokova
razvoja projekta, gradnje i uporabe
graevine u odnosu na koristi koje projekt
donosi.
Trokovi projekta ovise prije svega o
njegovim fizikim karakteristikama.
Koristi mogu biti neposredne, tj. koristi
koje imaju neposredni korisnici usluga ili
proizvoda, i posredne koristi koje samim
postojanjem graevine imaju pojedinci i
zajednice koji ne upotrebljavaju graevinu.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 20
Ekonomika projekta
Povrat kapitala ovisi o prihodu
projekta, a on se moe dobiti samo
naplatom usluga ili proizvoda od
korisnika.
Zbog toga se razlikuje eknomska
analiza trokova i koristi pri emu se
uzimaju u raun i neposredne i
posredne koristi projekta, od
financijske analize, pri emu se u
raun uzimaju samo neposredne,
"naplative" koristi projekta.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 21
Ekonomika projekta
Neposredna korist projekta ovisi o
potranji za uslugama, odnosno
proizvodima, na tritu, a ta se mjeri
oekivanom razinom (prognozom) uporabe
graevine i voljom korisnika da plate
usluge, odnosno proizvode.
Slijedi da neki projekt, za koji
ekonomska analiza moe pokazati da su
mu ukupne ekonomske koristi vee od
trokova, ne mora biti i financijski
isplativ.


UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 22
Vanjski uinci
Projekt moe stvoriti pozitivne vanjske
uinke (koristi) i negativne vanjske uinke
(tete ili trokovi). To su posredne koristi i
trokovi.
Ponekad je vrednovanje vanjskih uinaka
teko. Projekt moe prouzroiti odreenu
ekoloku tetu, iji se uinci pojavljuju na
irem podruju, koje te teko definirati ili
na dugi rok, pa ih je teko kvantificirati i
vrednovati. Vanjskim uincima treba
pripisati novane vrijednosti.
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 23
Vanjski uinci
Posebno je teak zadatak odreivanje
vrijednosti stvari ili pojava koje nemaju
trinu vrijednost, kao to je ljudski ivot,
vrijeme i slobodno vrijeme, rekreacija,
buka odnosno tiina, lijep pogled na prirodu
i slino.
Premda neki put izgleda nemogue odrediti
vrijednost navedenih stvari, analiza moe
ipak biti mogua i svrsishodna koritenjem
raznih pogodnih metoda.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 24
Vanjski uinci - primjeri
utjecaj nove graevine na uklanjanje uskih
grla, na poboljanje pouzdanosti
infrastrukture, poveanje koritenja
domaih proizvoda, i sl.,
utjecaj na utede korisnika usluga ili
isporuka,
neposredan utjecaj graevine na okoli,
kao i posredan utjecaj kroz pozitivne ili
negativne posljedice u drugim sektorima
nastale gradnjom graevine,

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 25
Vanjski uinci - primjeri
poveanje sigurnosti i smanjenje smrtnih
sluajeva, ozljeda i teta,
poveanje zaposlenosti,
utjecaj na potronju energije i drugih
prirodnih resursa.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 26
Pokazatelji uinka
Nakon to su poznati svi trokovi i
koristi, oni se svode na sadanju
vrijednost i onda se mogu izraunati
ekonomski pokazatelji:
ekonomska interna stopa
rentabilnosti i
ekonomska neto sadanja vrijednost.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 27
Pokazatelji uinka
Financijska analiza mora ponajprije dati
odgovor na pitanje: "Zato ja to radim?",
odnosno da li predloeni projekt predstavlja
atraktivan ulog kapitala u odnosu na druge
mogunosti ulaganja raspoloivog kapitala.
Glavni, a esto i jedini cilj investitora jest
to vei povrat na uloeni kapital.
Povrat se ostvaruje samo iz razlike prihoda
i trokova, a oba ta elementa podlona su
rizicima.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 28
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 29
METODE OCJENE
1. Nediskontne metode
2. Diskontne metode
3. Ostale metode
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 30
NEDISKONTNE METODE
Povratno razdoblje (vrijeme u kojem
e se povratiti uloena sredstva)
najvea dobit u promatranom
razdoblju
prosjena godinja dobit u
promatranom razdoblju
jednostavna stopa povrata
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 31
JEDNOSTAVNA STOPA POVRATA
Odnos dobiti u nekoj "normalnoj" godini
uporabe objekta i ukupnog uloenog
kapitala ili ukupnog financiranja
projekta.
U raunicu se uzima dobit nakon
oporezivanja, te odbitka kamata i
amortizacije.
Metoda ne omoguuje odreivanje
stvarne "profitabilnosti" objekta
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 32
DISKONTNE METODE
NPV Net Present Value
IRR Internal Rate of Return
Metoda anuiteta
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 33
VRIJEDNOST NOVCA U
VREMENU
Osnova diskontnih metoda jest da
kuna u ruci danas vrijedi vie od
kune koja e se primiti u
budunosti (jer ako je imamo
sada, kuna se moe uloiti i
zaraditi kamate).
Prema tome, u raunici povrata
treba sve primitke i rashode
svesti na sadanju vrijednost.
Neto sadanja vrijednost
Neto sadanja vrijednost definira se kao
vrijednost dobivena diskontiranjem za
svaku godinu razlike priljeva i odljeva
sredstava, kroz cijelo trajanje projekta
i uloenog kapitala, i to za fiksnu
unaprijed odreenu diskontnu stopu,
umanjenu za vrijednost uloenog
kapitala.
Godinje razlike priljeva i odljeva
sredstava mnoe se diskontnim faktorm
za tu godinu
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 34
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 35
CASH FLOW
Vremenska dinamika priljeva
(primitaka) i odljeva (rashoda)
novca predouje se tablino ili
dijagramom poznatim pod
nazivom cash flow.
Neto sadanja vrijednost
Diskontni faktor: a
t
=(1+k)
t

gdje je:
a
t
- diskontni faktor u godini t
k - diskontna stopa

Diskontnim faktorima mnoe se veliine u
odreenim godinama kako bi ih se svelo
na sadanju vrijednost.
To se jednostavno moe uraditi u MS
Excel programu

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 36
Primjer diskontnih faktora
Diskontni faktori za diskontnu
stopu od 5% i 10%
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 37
GODINE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
(1+5%)
n
.9523 .9070 .8638 .8227 .7835 .7462 .7109 .6768 .6446 .6139
(1+10%)
n
.9090 .8264 .7513 .6830 .6209 .5644 .5131 .4665 .4240 .3855
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 38
NETO SADANJA VRIJEDNOST
Diskontna stopa trebala bi biti jednaka
stvarnoj kamatnoj stopi na tritu
kapitala ili stvarnoj kamatnoj stopi
koja se plaa zajmodavcu.

Gdje nije razvijeno trite kapitala,
uzima se kao mjerodavan oportunitetni
troak kapitala, tj. mogu povrat na
isti iznos, ako bi se on uloio negdje
drugdje (recimo u neki drugi projekt ili
u banku).

To je najmanja stopa povrata ispod
koje ulagatelj smatra da mu se ne bi
isplatilo uloiti novac
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 39
NETO SADANJA VRIJEDNOST
Pozitivna NSV (diskontirana je vrijednost
priljeva novca vea od uloenog kapitala)
znai da je "profitabilnost" projekta vea
od minimalno traene i projekt se moe
prihvatiti.
Negativna neto sadanja vrijednost znai
da ulaganje u projekt nije isplativo
Neto sadanja vrijednost
Neto sadanja vrijednost izraunava se
sumiranjem svih neto koristi.


UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 40
gdje je:
NPV neto sadanja
V
t
isti novani tokovi po godinama t
t
p
vremenski horizont odnosno razdoblje
povrata
k diskontna stopa

Neto sadanja vrijednost
za diskontnu stopu od 5%
PERIOD 2010 2011 2012 2013 2014
Diskont 5% 0.957 0.907 0.863 0.823 0.784
-----------------------------------------------
ULOG 500
(1) POVRAT 500 100 100 100 100 100
SAD. VRIJ. 433 96 91 86 82 78
NPV -68
-----------------------------------------------
ULOG 500
(2) POVRAT 581 130 130 130 130 130
SAD. VRIJ. 562 124 118 112 106 102
NPV +62
Objanjenje
Ulog je 500 kuna
(1) Ako se kroz pet godina vraa svake
godine 100 kuna, nominalno e se vratiti
500 kuna ali je zbog smanjenja vrijednosti
novca u vremenu NPV samo 433, to je
gubitak od 68 kuna.
(2) Ako se kroz pet godina vraa svake
godine 130 kuna, nominalno e se vratiti
581 kuna, ali to u sadanjoj vrijednosti
iznosi 562 kune, to je dobit od 62 kuna.

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 42
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 43
INTERNA STOPA RENTABILNOSTI
Diskontna stopa pri kojoj je sadanja
vrijednost oekivanoga budueg priljeva
novca, jednaka sadanjoj vrijednosti
izdataka; to je stopa pri kojoj je sadanja
vrijednost priljeva jednaka sadanjoj
vrijednosti uloenog kapitala, tj. stopa pri
kojoj je neto sadanja vrijednost nula.
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 44
INTERNA STOPA RENTABILNOSTI
Isti postupak kao i metoda neto
sadanje vrijednosti i upotrebljavaju se
iste formule i tablice.

Razlika je u tome, to se metodom IRR
nastoji pronai diskontna stopa pri
kojoj je neto sadanja vrijednost
jednaka nuli, dok se metodom NPV
odreuje neto sadanja vrijednost za
neku unaprijed odreenu diskontnu
stopu.
Interna stopa rentabilnosti
IRR interna stopa rentabilnosti
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 45
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 46
INTERNA STOPA RENTABILNOSTI
Interna stopa rentabilnosti pokazat
e maksimalnu kamatnu stopu koju
projekt moe platiti, a da se ne
stvore gubici.
Prednost metode IRR jest u tome,
to ona prikazuje stvarnu
profitabilnost projekta i u tom smislu
rezultat je razumljiv i laicima.
UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 47
THE END
HVALA NA PANJI!