Novo poglavlje u borbi radnike klase prekarijata

Konferencija se temelji na nekoliko pretpostavki, koje, kad ih razlanimo, zvue

poneto nevjerojatno. Prva pretpostavka je kako postoji lijeva teorija. Stanje na
sveuilitima i u istraivakim institucijama, koji i treali !ajiti teoretsku
produkciju, je takvo da se moramo upitati postoji li uop"e teorija. Pitanje o
lijevoj teoriji i ilo suvino kad i postojala, udu"i teorija i ne moe iti ne!o
lijeva. #ru!a je pretpostavka da u dru!im dravama postoji ljevica s kojom se
moe povezivati i koja se moe internacionalizirati, od koje moemo uiti. $ tre"a
pretpostavka je kako postoji ljevica u dravama iz kojih dolazimo. Preispitivanje
tih pretpostavki dovelo i nas do oaja. %mjesto to!a "emo se optimistino
okrenuti udu"nosti s pitanjem& Koji se novi politiki sujekt nazire na horizontu
suvremeno! kapitalizma, a koji i mo!ao olikovati lijevu politiku u udu"nosti'
#rave u re!iji, ukljuuju"i istonu (uropu, su jako zakasnile, udu"i su
devedesetih !odina ile previe zaavljene otkri"em svojih nacionalnih korijena,
da i mo!le pratiti ili sudjelovati u !loalnim politikim procesima. )eopaeno je
prolo osnivanje Svjetske tr!ovinske or!anizacije *S+,- .//0., koja je ila
kljuna za uspostavljanje novo! svjetsko! poretka. S+, je prvo oslaila mo"
%jedinjenih naroda,, potkopala me1unarodne pravne i politike sustave
odluivanja i proirila ekonomsku lieralizaciju sa prirodnih sirovina i industrije
na podruje uslu!a. ,tada je me1unarodno pravo u rukama privatnih
odvjetnikih ureda u )e2 3orku i 4ondonu, a etvrtina svjetsko! o!atstva,
koliko su po procjeni S+, vrijedne uslu!e *javno zdravstvo, orazovanje,
5nancijske uslu!e, kultura, i tako dalje-, preputena je privatnim poduze"ima i
me1unarodnim korporacijama. Pro!ram S+, je io jasan& lieralizacija svih
uslu!a osim onih koje prua samo drava 6 iznimka koja je ila rezervirana
!otovo iskljuivo za dravnu oranu.
7eakcija svjetske javnosti je poznata& .//8 u 9rancujskoj je osnovan :++:; sa
zahtjevom da se me1unarodne 5nancijske transakcije oporezuju *+oin ta<-,
me1unarodne demonstracije u Seattlu .///. !odine za vrijeme zasjedanja S+,,
osnivanje Svjetsko! socijalno! foruma =>>.. !odine u Porto :lle!reu u ?razilu te
na kraju i najmasovnije demonstracije u povijesti ovjeanstva, protiv rata u
$raku =>>@. !odine. Aoe se re"i kako se oformio !loalni pokret u rasponu od
lokalnih do akademskih zajednica, koji se okupio oko lieralizacije trita uslu!a&
eksproprijacije prirodnih resursa, nametanju patentiranih lijekova i uz!oja
seoskih BA, *!enetski modi5ciranih or!anizama-, iskoritavanja mi!ranata,
privatizaciji komunalnih slui, prometnih uslu!a diljem svijeta. S malim
zakanjenjem su se slini pokreti oformili i u Sloveniji * razni ekoloki pokreti,
Pokret za oranu javno! zdravstva, )evidljivi radnici svijeta, ,dor za oranu
visokokolsko! i znanstveno! rada i Ai smo univerza-, kao i u ostalim dravama
re!ije.
Svi spomenuti pokreti ore se protiv privatizacije i komercijalizacije pojedinanih
uslu!a. #ok su se pokreti me1unarodno povezivali, kako i sprijeili da neka od
vanih podruja ivota pre1u pod nadzor kapitala, cjelokupna slika drutva
doivjela je duoku promjenu. Pokreti su se esto osvrtali na prolost kakvu smo
poznavali, dok je istovremeno nastajao svijet udu"nosti. ?udu"i taj svijet ne
nastaje nekakvom epohalnom drutvenom promjenom, zato mi ne"emo
dodavati vlastite umotvorine ve" ionako o!atom sociolokom arsenalu
dramatinih drutvenih promjena *postCindustrijsko drutvo, postfordizam,
drutvo rizika...-
Ano!e od na!ovjetavanih epohalnih prekretnica, po kojima i se suvremeno
drutvo trealo radikalno razlikovati od prethodnih *kreativne industrije, drutva
znanja, nova ekonomija-, su, upravo suprotno, uvredljivo naivne i u snanoj
suprotnosti s oitim injenicama. Dedna od najve"ih mantri />ih !odina io je
usluni sektor, a do najve"e! uspona uslunih djelatnosti dolo je jo u E>im
!odinama, kada su se poslovi koje su oavljale ene u okviru doma"instava
*ienje, pranje, kuhanje- preselile na trite te ih se mo!lo priaviti kao i svaku
dru!u rou.
.
Perverzni uinak je io da su se ene tako mo!le ukljuiti u trite
1 Preporuljivo je proitati i knjigu Harryja Bravermana (1974) i njegovu ranu kritiku intelektualnog rada, koji i
navodno treao po!tupno "amijeniti otu#eni $i"iki rad, u Labor and Monopoly Capital% &'(e )ork i! !till per$ormed in
rain, ut t(e rain i! u!ed a! t(e e*uivalent o$ t(e (and o$ t(e detail )orker in produ+tion ,-. '(e ne/t !tep i! t(e
elimination o$ t(e t(oug(t pro+e!! +ompletely (Braverman, 1974% 017)12
rada, !dje su doivale malu pla"u i nedostatnu si!urnost za visoko intenzivan
rad, koji su prije oavljale kao doma"ice *(spin!C:ndersen, =>>@-. PostC
industrijsko drutvo je tako prvenstveno karakterizirao masovni ulazak ena na
trite rada i uspostavljanje slao pla"eno! usluno! sektora s nekvali5ciranom
radnom sna!om, kojom je ilo lako manipulirati.
%z to je privatizacija uslunih djelatnosti />ih !odina prouzroila dodatni,
premalo istraeni efekt& nije mogue privatizirati same usluge, bez da se istom
procesu podvrgne onoga koji uslugu prua, budui je sama usluga za trite
nerazluivo povezana sa ovjekom koju ju prua. % sociolo!iji rada taj se proces
oino naziva deCre!ulacijom trita rada, a kao to kae BuF Standin! *=>>/.-,
pravilnije i ilo isti proces nazvati reCre!ulacijom, s ozirom na injenicu kako
nikada do sad nije toliko zakona i propisa ure1ivalo naine zapoljavanja.
Komodi5kacija radne sna!e, prema tome, nije rezultat politike ravnodunosti,
laissez-faire, ve" sistematske reforme trita rada u simiozi s interesima
kapitala.
:ko se u nedavnoj prolosti ovjeanstvo arem malo i osloodilo prisile rada,
zaposlenje je opet postala najvanija institucija suvremeno! drutva. ,d
zaposlenja ovisi neposredno preivljavanje osoe i njezine oitelji, odre1uje i
pristup odluivanju na razini poduze"a, pristup mehanizmima drutvene
solidarnosti
=
i !lavni je uvjet za doivanje prava dravljanstva za neCdravljane.
%kratko, rad nadodre1uje sve drutvene odnose koje neka osoa sklapa s
dru!ima. Sto!a reim zapoljavanja odre1uje nain kako "e se ljudi ukljuivati u
radne procese, u kolikoj mjeri "e sudjelovati u redistriuciji drutveno!
o!atstva i kako "e se ukljuivati u politike institucije. Govjek ima pristup
dru!om ovjeku i drutvenim institucijama tek posredstvom zaposlenja, koje
predstavlja sav nje!ov *drutveni- itak.
Ha teoriju ljevice je to pitanje kljuni izazov, udu"i su reforme zapoljavanja
proizvele mno!o novo! siromatva me1u ovisnim radnicama i radnicima *na koju
3 Budu4i i dr5avljan!ko pravo na !o+ijalnu !igurno!t u welfare dr5avama "amijenio workfare 6 gdje je pri!tup tim
ene$i+ijama odre#en u ra"mjeru ! vr!tom "apol!enja i !o+ijalne !igurno!ti koju "apo!lenje omogu4ava1
"e ljevica ili od!ovoriti ili je uop"e ne"e iti- te zato to su izolirale radnice i
radnike iz drutvene okoline, kako na razini poduze"a, tako i na iroj drutvenoj
razini. 4jevici se tako postavlja jo jedno zahtjevno pitanje& kako zasnovati
politiku akciju na masama koje su prestraene, demoralizirane i ez trunke
politike mo"i.
Privatna trita rada
Aoj prijedlo! za opisivanje nove situacije je izraz privatna trita rada, koja u
odre1enoj mjeri oznaava diskontinuitet sa situacijama koje su nam poznate iz
prolosti. (uropske su drave nakon dru!o! svjetsko! rata djele nad
re!ulacijom trita rada, imale su dravni monopol nad posredovanjem radne
sna!e i krotile interese poslodavaca sistemom tripartitnih socijalnih i kolektivnih
pre!ovora, u kojima su sudjelovali predstavnici sindikata, poslodavaca i drave.
Sistem je destailizirala ekonomska kriza u I>im !odinama s visokim stupnjem
nezaposlenosti, zo! e!a su drave poele teiti dere!ulaciji. Prvi nedvosmisleni
znak privatnih trita rada ila je le!alizacija privatnih a!encija za zapoljavanje,
koje su do tada ile zaranjene u rojnim dravama te su tek 8>ih i />ih !odina
doile dozvolu za ulazak na nacionalna trita rada *Jevenstone, =>.>-. ,d tada
je privremeno zapoljavanje preko a!encija najre rastu"i olik zapoljavanja.
Ae1unarodne multinacionalke *Aanpo2er, :decco i dru!e- koje se ave
posredovanjem radne sna!e su svojim uredima i reklamama zauzele
reprezentativne dijelove europskih !radova, iako zastupaju malen udio
zaposlenih u europskim dravama. :!encije su, znai, lastavice koje jo nisu
donijele prolje"e.
% />im !odinama su se povijesnom sluajno"u susrele a!resivna privatizacija
usluno! sektora, koju je nametala S+, mimo *prema kriterijima tadanje!
!loalno! poretka- uoiajenih linija odluivanja *Beor!e, =>>.-, i nova
menaderska paradi!ma upravljanja ljudskim resursima. % posljednjem
stolje"u smjenjivalo se nekoliko menaderskih paradi!mi& znanstveni
menadment, upravljanje industrijskim odnosima te od I>ih !odina nadalje
upravljanje ljudskim resursima. Posljednja menaderska paradi!ma donijela je
novu tehniku i drutvenu podjelu rada, ne kako i staru tehniku i drutvenu
podjelu, poznatu kao taFlorizam i fordizam, zamijenila, ve" 6 kao to "emo vidjeti
6 kako i se na nju nado!radila. )ova tehnika i drutvena podjela je vrlo vana
za uspostavljanje novo! reima rada, pa "emo je detaljnije promotriti.
Tehnika i drutvena podjela rada
:dam Smith opisuje tehniku podjelu rada ve" u Bogatstvu naroda, !dje velia
prednost podjele radno! procesa izme1u razliitih radnika, ime se pove"ava
produktivnost rada.
@
+akozvanoj tehnikoj podjeli rada dodaje ;harles ?aa!e u
On te econom! of "aciner! and "anufactures iz !odine .8@=. vanu
napomenu
0
kako podjela rada na pojedinane radne operacije, koje je prije od
poetka do kraja oavljao jedan ortnik, nesumnjivo pove"ava produktivnost, ali
tek neznatno smanjuje trokove rada kao i konane cijene proizvoda. Ho! to!a
podjela rada nije dovoljna, ukoliko sav taj rad oavljaju visoko kvali5cirani
ortnici, ne!o je poslove potreno podijeliti na one koji zahtijevaju ortniko
znanje ili sna!u i na poslove koji ne zahtijevaju niti jedno niti dru!o. ,rtnici, koji
imaju pravo na najviu pla"u, moraju oavljati samo poslove iz prve skupine,
slaije pla"eni i nekvali5cirani muki radnici moraju oavljati poslove koji
zahtijevaju ljudsku sna!u, a poslove iz tre"e skupine, koji ne zahtijevaju ni znanje
ni sna!u, moraju oavljati najslaije pla"eni radnici, ene i djeca. Keljenu utedu
pri trokovima rada je, dakle, mo!u"e ostvariti tek ukoliko tehniku podjelu rada
dopunimo drutvenom podjelom rada.
L
JarrF ?raverman je u studiji #abor and "onopol! $apital iz I>ih !odina, prije
nove paradi!me upravljanja ljudskim resursima, izveo vane zakone
kapitalistike proizvodnje& da, kao prvo, kapitalistiki nain proizvodnje
sistematski i svu!dje MvsevprekM unitava vjetine i znanja dekvali5kacijom
0 7itat 8dama 9mit(a o podjeli rada i nje"inom utje+aju na produktivno!t oti!nuta je ak na engle!ku novani+u od 3: $unti
4 ;apa"io ju je ekonomi!t 8l$red <ar!(all te ju na"vao Babbage's great principle (Cf1 Braverman, 1974% =:)1
> Pod te(nikom podjelom !matramo podjelu rada na ra"ini radioni+e ili na ra"ini dru?tva, gdje !e uka"uje kao podjela na
pojedinane !ektore i eventualne daljnje podjele unutar okvira pojedinani( !ektora1 Pod dru?tvenom podjelom !matramo
parti+ipa+iju pojedina+a u dru?tveno proi"vedenom oga!tvu, kao vrijedno!t koju pojedin+i primaju i" !veukupnog
oga!tva1
radnika i radnica te da, kao dru!o, razvojem znanstveno! menadmenta
E
6 kako
u industriji, tako i u administraciji 6 menadment preuzima kontrolu nad radom,
koji se mora u potpunosti podrediti uputstvima i zamislima nadre1enih. Ha
razliku od dru!ih, koji su u porastu roja administrativnih i uslunih poslova
vidjeli ve"u samostalnost radnika, manje otu1enje i olje pla"e, ?raverman
upozorava kako su i intelektualni poslovi tako1er slao pla"eni i zamorni te u
nekim sluajevima ak i !ori od industrijskih. )je!ov je zakljuak io kako svi
radnici u tvornicama i uredima postaju nadniari. Ano!i MnaslednikiM su kasnije
du!o traili po!reke u ?ravermanovoj studiji, kao i!lu u sijenu, ali uistinu mu se
moe pri!ovoriti tek da je u svojoj studiji ostavio dojam udu"e homo!enizacije
radnike klase. 7azvoj tehnike podjele rada i reor!anizacije proizvodno!
procesa je, kao to "emo vidjeti, ne!irao samo taj implicitni dojam
homo!enizacije radne sna!e, ali ne i ostale ?ravermanove zakljuke.
?raverman je svoju studiju napisao prije ne!oli se pojavila paradi!ma upravljanja
ljudskim resursima, koja je uvela novu tehniku podjelu na razini poduze"a.
Posljednja menaderska doktrina je proizvodni proces podijelila na sredinje
*core- i periferne poslove ili unutarnje i vanjske poslove u okviru neko!
poduze"a *:tkinson, ./80N 4epak i Snell, .///-. Ae1u unutarnje poslove uvrstila
je sve strateke djelatnosti, koje su itne za konkurentnost poduze"a
*menadment, marketin!, istraivaki odjel i moda dio proizvodnje, koji
zahtijeva visoko osposoljenu radnu sna!u koju nije mo!u"e jednostavno
zamijeniti-. Ae1u vanjske poslove uvrstila je one koje oavljaju nekvali5cirani i
lako zamjenjivi radnici *proizvodnja, ienje, osi!uranje, informatika podrka-
te tako1er posene uslu!e koje poduze"e koristi tek povremeno *savjetovanje,
pravne uslu!e, raunovodstvo-. 7adnike iz djelatnosti koje su poduze"a odredila
kao vanjska su otpustili i zamijenili ih podizvo1akim poduze"ima,
samozaposlenima, u!ovornim radnicima, a!encijskim radnicima i tome slino.
+ehnika podjela je poduze"ima donijela utedu na pla"ama niih menadera,
koji su nadzirali otputene radnike, te tako1er smanjila trokove rada radnika
@ Atemeljitelji "nan!tvenog menad5menta !u Brederi+k Cin!lo) 'aylor ! knjigom Principles of Scientific Management i"
godine 19111 (ti!u4u devet!to jedanae!te), kojom uvodi &motionDtime !tudie!2, i Cilliam Henry Ee$$ing)ell, koji je
'aylorovu teoriju prenio u ured!ku okolinu1
koji oavljaju vanjske poslove. 7adnici koji oavljaju unutarnje poslove imaju ili
si!urno zaposlenje ili !a mo!u kupiti visokim dohodcima, dionikim udjelima ili
onusima,
I
dok istovremeno pri vanjskim poslovima tede tako to podizvo1aka
poduze"a prisiljavaju na me1usono natjecanje u sniavanju trokova rada.
+ako se na prvi sloj tehnike i drutvene podjele rada na razini radionice s
taFloristinom intenzi5kacijom rada, nado!radio dru!i sloj tehnike i drutvene
podjele rada na razini poduze"a, !dje se radna sna!a dijeli na one u poduze"u i
na one izvan nje!a, koje poduze"e unajmljuje kao podizvo1ae, samozaposlene,
a!encijske radnike, mi!rantsku i ostalu radnu sna!u. +u su radnu sna!u prisilili
na dodatnu intenzi5kaciju rada, s tim da su im istovremeno smanjili naknadu za
rad. % />im je !odinama u poduze"ima dolo do velikih promjena koje ukratko
moemo saeti u sljede"im tokama& *a- masovno otputanje redovno zaposlenih
radnika, *- ve"e zapoljavanje privremenih radnika, *c- pove"an opse!
podizvo1akih poduze"a, *d- opadanje roja lanova sindikata, ija politika
ora proizlazi iz dose!nutih prava stalno zaposlenih radnika, *e-
decentralizacija velikih industrijskih struktura i *f- formiranje virtualnih
or!anizacija, to jest, korporacija ez jasne strukture i !eo!rafske lokacije.
Autonomni rad druge generacije
Privatna trita rada se ire, kao to smo vidjeli, kroz rojne olike zapoljavanja,
koje nazivamo nestandardnim ili atipinim zaposlenjima nasuprot standardnim ili
tipinim zaposlenjima, !dje su radnici i radnice zaposleni na neodre1eno vrijeme,
imaju !arantiranu socijalnu si!urnost i rad oavljaju u prostorima svo!
poslodavca. Ha mno!e radnike i radnice u prekarnim zaposlenjima, to je jo
jedno ime za atipina zaposlenja, karakteristino je da su irenjem privatnih
uslunih djelatnosti, privatizacijom javnih uslu!a i nadomjetanjem otputenih
radnika podizvo1akim poduze"ima, ovisan rad zamijenili neovisnim radom.
+aj novi olik zaposlenja je Ser!io ?olo!na nazvao autonomni rad dru!e
!eneracije. % prolosti je autonomni rad io privile!ija formalno neovisnih
7 Fako !e mijenja i polo5aj !lu5enika pri vr(u (ijerar(ije podu"e4a% novija i!tra5ivanja poka"uju kako je prekari"a+ija me#u
vode4im kadrovima !ve e?4a (Eei+( in Bennell, 3::1), ?to mo5da uka"uje na nove trendove u politikama "apo?ljavanja1
samostalnih profesija s rijetkim znanjima ili radnim sposonostima na tritu
rada, koji su ili u prilici ostvarivati relativno visoke dohodke *odvjetnici,
lijenici, arhitekti, umjetnici, znanstvenici-. +i su se radnici razlikovali od ovisnih
nadniarskih radnika. :utonomni radnici nove !eneracije su tako1er neovisni, u
nekim primjerima ak i formalno neovisni, me1utim radne vjetine vozaa, lukih
radnika, zatitara, istaica i slinih, nisu rijetke na tritu rada te su njihovi
dohotci, upravo suprotno, jako niski. $ako su formalno neovisni *na primjer,
samozaposleni-, esto rade samo za jedno! klijenta, pa se esto i dalje radi o
ovisnim radnicima.
,p"enito uzevi *formalna- neovisnost za njih znai kako su se iz si!urnosti
radnoCpravno! zakonodavstva preselili na podruje !ra1ansko! prava, !dje s
kupcima radne sna!e pre!ovaraju kao sloodni u!ovorni partneri. )jihovu
neovisnost predstavlja to to rade ili kao samozaposleni ili na odre1eno radno
vrijeme od zaposlenja do zaposlenja, ili na skra"eno radno vrijeme za vie
poslodavaca odjednom. +ime izlaze iz dohvata ve"ine zatitnih mehanizama
radno! zakonodavstva, a u !ospodarske vode su uplovili s iluzijom kako su
postali kapitalisti ili arem mali poduzetnici. $ako si moda umiljaju da su
samostalni, neovisni i ravnopravni poduzetnici, inte!racija autonomnih radnika
dru!e !eneracije u svijet !ospodarstva nije nimalo romantina, kao to je opazio
Karl Aar<& MO...Psamozaposleni radnik je sam sei nadniar i vlastita sredstva za
rad mu se u mislima nadaju kao kapital.M %kratko& Kao sam svoj kapitalist
unajmljuje samo! see kao nadniara. )eki pak nekadanji radnici jednostavno
nisu imali dru!o! izora ne!o osnovati svoja mala poduze"a ili se samozaposliti&
kad su poduze"a prijetila reor!anizacijom, poslodavci su ih tako re"i prisilili da
se samozaposle kako i mo!li nastaviti oavljati isti posao koji su prije oavljali
kao ovisni nadniari.
Sve ve"i roj ljudi radi u uvjetima u kojima se pojavljuju kao poslovni partneri
onima koji koriste njihov rad. Slovenski inspektor za rad je izvijestio kako je u
jednom poduze"u zatekao deset direktora *to jest, samozaposlenih- koji su
opsluivali jedan jedini stroj. Qozai kamiona za najve"e tr!ovako poduze"e
Aercator su se morali samozaposlitiN ukoliko su htjeli zadrati u!ovore, morali su
si sami kupiti kamione i opremiti ih Aercatorovom reklamom. Sve su to primjeri
lano! samozapoljavanja, koji se 6 poput dru!ih anomalija pri zapoljavanju 6
izru!uju suvremenoj re!ulaciji radno! zakonodavstva i nadzornim institucijama,
koje se pretjerano la!o odnose prema krenjima, a nerijetko se samo prave
nemo"ne.
:utonomni radnici dru!e !eneracije su postali neovisni tako1er po nainu
odre1ivanja cijene rada. Hada"a dravne re!ulacije i sindikalno! or!aniziranja
radnika sastoji se u tome da osi!uraju svim radnicima pravednu i primjerenu
pla"u za njihov rad. Sveuilinim strunjacima za ljudski kapital je uspjelo
priskoiti u pomo" vlasnicima kapitala te raziti jedinstvo i u toj toci. Prema
teoriji ljudsko! kapitala ovjekovo orazovanje, vjetine, osone kvalitete, iz!led
i poznanstva su vlasnitvo svako! ovjeka, s kojim raspolae kao sa svojim
kapitalom. Svaki ovjek je, prema tome, postao poduzetnik i menader svojih
potencijalnih mo!u"nosti. ?udu"i je, pak, takvih varijali eskonano mno!o,
nemo!u"e je ilo koje! radnika uspore1ivati s dru!im, sto!a svaki pojedinano
mora pre!ovarati o cijeni svojih radnih sposonosti, neovisno o dru!ima. )a
poziciju radne sna!e takva se situacija odraava sa arem dvije vane posljedice&
kao prvo, na osnovi individualistike metodolo!ije, koju za!ovara teorija ljudsko!
kapitala, vie nije mo!u"e formirati opu cijenu radne snage, koja i
predstavljala takozvano historijski ostvareno priznanje e!zistencijskih potrea
radnika *ili radnice- i nje!ovih *njenih- lanova oitelji. Kao dru!o, ukoliko se za
svako! radnika ili radnicu poseno odre1uje cijena radne sna!e, onda radnik ne
moe osje"ati nikakvu solidarnost s dru!ima, pa je sto!a povezivanje i
artikuliranje zajednikih politikih ciljeva o!ranieno se!mentacijom trita rada
i klasna ora se ne odvija samo izme1u kapitala i rada, ne!o i me1u samim
skupinama radnika, od kojih jedni mo!u imati ve"e pla"e na raun dru!ih.
$z svih tih promjena na podruju zapoljavanja stvorila se, ili se stvara nova
opasna klasa prekarijata *Standin!, =>..-. % Sloveniji, prema sluenim
statistikim podacima, oko jedne tre"ine zaposlenih radi u atipinim olicima
zaposlenja. Qjerojatno ih je i vie, udu"i u statistikim kate!orijama nema
podataka o vanoj skupini radnika u podizvo1akim poduze"ima, koji su moda
ak i u teem poloaju od a!encijskih radnika, kojima radno zakonodavstvo prua
odre1enu zatitu. ?udu"i rade u trostranim radnim odnosima, za koje radno
zakonodavstvo ne de5nira posena prava, izme1u poslodavca i korisnika njihove
radne sposonosti !ue se rojna radnika prava. , prekarijatu, sto!a, vie ne
moemo !ovoriti kao o mar!inaliziranim olicima radaN prekarijat i uz svoju
tendenciju irenja vrlo vjerojatno mo!ao u lioj udu"nosti postati ak i
prevladavaju"i olik zapoljavanja.
Posebnost suvremene situacije
Prije ne!oli se kapitalist i radnik povuku na skrovito mjesto proizvodnje, iza
vrata na kojima pie %o admittance e&cept on bussiness, i kroz koja kapitalist
ulazi Rozaren od poduzetnosti, a radnik ojaljivo, jer zna da "e onome koji Rna
trite iznosi tek vlastitu kou, koa iti oderana *Aar<, ./E. & =>>-, moraju oni
oaviti kupovinu i prodaju radne sna!e. Prije ne!oli se radnik podredi proizvodnji
pod diktatom kapitala, on i kapitalist sklapaju u!ovor kao dva sloodna i
ravnopravna pojedinca. )o razmjena radne sna!e je svijet umiljene pravne
jednakosti, nuna za uspostavu ekonomske nejednakosti i eksploatacije.
Suvremeno reCre!ulirano trite rada prihvatilo se te prividne pravne jednakosti i
neposredne razmjene radne sna!e izme1u radnika i kapitalista& dio te
neposredne razmjene radne sna!e se izmijenilo u posrednu razmjenu, !dje se
izme1u radnika i kapitalista umijeala i tre"a osoa, posrednik. 9ernand ?raudel
je opazio tu transformaciju pri drutvenoj razmjeni svih dru!ih vrsta roe u
ranom kapitalizmu i zakljuio kako su razmjene najrazliitijih vrsta doara tada
prele iz razdolja R!ospodarsko! ivota u razdolje Rkapitalizma. % vremenu
R!ospodarsko! ivota su se dora razmjenjivala, kako i rekli (n!lezi, na
Rjavnom tritu, na seoskim ili !radskim sajmovima, !dje su seljaci i ortnici
svoje proizvode nudili direktno svojim kupcima. Situacija se promijenila kada su
se umijeali posrednici ili tr!ovci, koji su otkupljivali plodove ili proizvode od
seljaka i ortnika te ih sami nudili kupcima. Qremenom su za prodavae i kupce
postali nuan posrednik i to vie tr!ovako! kapitala su akumulirali, postajali su
sve nenadomjestiviji. )a taj nain su se formirala, kako su ih zanimljivo nazvali
(n!lezi, Rprivatna trita ili, prema ?raudelu, razdolje Rkapitalizma za sva
dora. Ao!li ismo dodati kako je razdolje Rkapitalizma nastupilo za sva dora
osim za radnu sna!u, udu"i se ta razmjena u!lavnom i dalje.odvijala
neposredno izme1u prodavaa i kupca radne sna!e.
8
:ko parafraziramo
?raudela, trite rada je u visokom kapitalizmu funkcioniralo jo na predC
kapitalistiki nain R!ospodarsko! ivota, u kojem su radnik i kupac radne
sna!e neposredno pre!ovarali o u!ovoru o radu i uvjetima pod kojima su ili
spremni prodati ili kupiti radnu sposonost.
Suvremeno trite rada omo!u"ilo je privatnim posrednicima, koji se smjetaju
izme1u prodavaa i kupaca radne sna!eN moda i mo!li postaviti tezu kako je i
za to trite zapoelo razdolje Rkapitalizma. Posrednici su postojali i prije,
/
a
sad im je menaderska doktrina o upravljanju ljudskim kapitalom dala
le!itimnost i postavila kao normu u or!anizaciji rada& stvorila je me1uprostor, u
kojem su si privatne a!encije za zapoljavanje i Rpodizvo1aka poduze"a stvorila
svoja Rprivatna trita. :!encije zapoljavaju radnike te ih Rposu1uju dru!im
poduze"ima poput Rleasin!a, uz mo!u"nost kasnije! stalno! zaposlenja u
poduze"u koje je radnika posudilo, ili tek posu1uju radnika na odre1eno vrijeme
u kojem !a poduze"e trea. #aljnji razvoj svojih privatnih trita si privatne
a!encije misle osi!urati razvijanjem uslu!a poput Rstrateke ponude radne
sna!e *strategic sta'ing-, moilne radne jedinice, kao to su raunovodstvo,
= F"nimka je uloga dr5ave, koja !e ve4 na poetku, kad !e poela pojavljivati !loodna radna !naga, umije?ala i"me#u
ponu#aa i kup+a radne !nage, reguliraju4i radne odno!e1 Gugo vremena je to inila propi!ivanjem najve4e pla4e, kako i
"a?titila kup+e radne !nage (a ne radnike, kao dana!, kad neke dr5ave propi!anom minimalnom pla4om ?tite radnike od
pretjerane ek!ploata+ije), po!eno u ra"dolju kad je nedo!tajalo radne !nage 6 kao ?to opi!uje Hoert 7a!tel (3::0, !tr1 4= i
dalje) "a drugu polovi+u 141 (etrnae!tog) !tolje4a, kad je epidemija kuge prepolovila roj !tanovnika te je nedo!tajalo
radne !nage1 Gr5avne urede koje !u ograniile vi!inu pla4e !u "a po!ljedi+u imale pogor?anje polo5aja radnika, iako i !e,
po doktrini ponude i potra5nje, +ijena rada morala pove4ati1
9 Io(n Buttri+k (19>3) opi!uje tvorni+e Cin+(e!ter Hepeating 8rm! 7ompany, iji !u vla!ni+i u!tupili !trojeve i material
nekoli+ini ortnika, koji !u "atim !ami okupili radnike i organi"irali rad u tvorni+i1 Had u tvorni+i !u tako vr?ili rojni
podi"vo#ai u tim tvorni+ama i drugdje u Jjemakoj, Kngle!koj i Ftaliji1 9i!tem je ukinut tek u vremenu oko prvog
!vjet!kog rata, prven!tveno "og po(lepe po!rednika, koji !u u"imali prevelik udio te ve4e produktivno!ti koju je mogla
iti o!tvarena $ordi!tikom (ijerar(ij!kom organi"a+ijom rada1 <ar+el van der Einden daje dva !lina primjera% prvi, roovi
i" Bra"ila, koji !u !e u"imali kao radni+i (ganhadores), ali !u im ve4i dio pla4e u"imali nji(ovi vla!ni+i (!tr1 @>)1 A Lini
opi!uje primjer ! poetka 3:1 !tolje4a 6 pao-kung !i!tem, gdje je ugovoritelj unajmljivao djevojke od roditelja na ra"dolje
od tri godine te i( "atim po!u#ivao ?angaj!kim tek!tilnim tvorni+ama1 (Einden, 3::=% 0:)1
medicinska skr i informatika podrka, koje posu1uju poduze"ima *+heodore i
Peck, =>>=& 0E@C0/@-. Preko a!encija za zapoljavanje se jo uvijek zapoljava
manji dio radno aktivno! stanovnitva
.>
, ali rast na !loalnoj razini iz !odine u
!odinu uzima zamah& izme1u .//0. i =>>I. !odine promet a!encija se pove"ao za
indeks 0LL i roj radnika se u deset !odina udvostruio. Ha a!encije je
karakteristina i velika koncentracija na !loalnoj razini& => a!encija na elu s
:deeco iz Svicarske, 7andstat iz )izozemske i Aanpo2er iz S:# raspolae s @8T
svjetsko! trita *$4,, =>>/-.
#ru!i olik posrednika su 5ktivna usluna poduze"a, koja su se razmahala
lieralizacijom tr!ovine uslu!ama 6 to su ona poduze"a iji jedini kapital ini
radna sna!a, koju posreduju uz proviziju. Ae1u podizvo1akim poduze"ima su
najve"u pozornost poudili radnici iz 4uke Kopar, prema kojima se odnose tek
neto olje ne!o prema roovima. 7adnici su zaposleni pri jednom poduze"u, a
rade za dru!o te sto!a za njih vrijede sasvim dru!aija pravila ne!o za dru!e
radnike. Poslodavcu moraju iti neprestano na raspola!anju, inae !ue posao,
pa zato takore"i nemaju privatno! ivotaN ve"ina doije samo osnovnu minimalnu
pla"u ez dodataka za no"ni rad i rad na praznikeN odrade i do @>> radnih sati
mjeseno, a prekovremene sate im pla"aju u !otoviniN rade vie smjena zaredom,
to je zakonom zaranjenoN polovicu re!resa !arantirano! zakonom moraju esto
vratiti poslodavcuN u tekim radnim uvjetima rzo iznose nekvalitetnu radnu
odje"u, pa je !lavni prolem siromanih radnika kako do"i do primjerene radne
odje"e i slino.
..
Kada su se radnici or!anizirali u sindikat kako i se osi!urali od
tr!ovine ljudima, vo1a sindikata je doio otkaz, a lanove sindikata otputaju
postepeno.
Siroko polje privatnih trita rada stvoreno je, kao to smo vidjeli, na sloju
autonomnih radnika dru!e !eneracije, koji su sami sei istovremeno kapitalist,
radna sna!a i posrednik u jednoj osoi.
1: Je !mijemo "aoraviti niti agen+ije koje po!reduju !tudent!ki rad i !padaju me#u agen+ije "a privremeno "apo?ljavanje1
9loven!ki udio privremeni( "apo!lenja me#u radni+ima i"me#u 1> i 34 (dvade!et i etiri) godine !taro!ti je najve4i u Kuropi
upravo "og ra?ireno!ti !tudent!kog rad u 9loveniji1
11 9vjedoan!tva radnika na okruglom !tolu Primer Predrag Topi ali Solidarnost na prei!ku"n#i, Ejuljana, Llu Mromka,
1>1 veljae 3:131 (dvije ti!u4e i dvanae!te)
Privatno trite, na kraju krajeva, ine tako1er i Rovisna poduze"a. Pored
Rovisno! nadniarsko! rada, koncentracijom industrije doili smo i Rovisna
poduze"a, koja su u vertikalnoj strukturi me1unarodne korporacije, za koju
oavljaju uslu!e i doavljaju proizvode s kojima ne mo!u neposredno istupiti na
trite. +a su poduze"a tako1er ve"im dijelom posrednici radne sna!e, koji
pooljavaju konkurentnost u odnosu na ostala poduze"a Ueksiilno"u svoje
radne sna!e i sniavanjem trokova rada. % tim poduze"ima stalno zaposleni
radnici pristaju na aranmane koji podsje"aju na one o kojima su priali izvo1ai
lukih radova& da su stalno u pripravnosti, da im se smjena moe produiti isto!
dana, ako je potreno, da radnici odlaze na nepla"eni dopust ukoliko tvornica ne
doije narudu i slino *Stanojevi" et al, =>>E-.
)a preolikovanje trita rada je znatno utjecao razvoj me1unarodno!a prometa
i lo!istike& udu"i je pove"ao moilnost doara i posrednicima radnom sna!om
omo!u"ava da lako zamijene ve"e skupine radnika dru!om *jeftinijom- u
razmjerno kratkom vremenu. 4okalna radna sna!a nala se u konkurenciji s
!loalnom radnom sna!om zo! seljenja industrije u oe"ane zemlje s jeftinom
radnom sna!om *o'soring- kao i zo! uvoza mi!racijske radne sna!e.
,iteljima u nerazvijenim dravama su prihodi mi!rantskih radnika sve vaniji
izvor preivljavanja, pa su mi!ranti la!an plijen za posrednike radne sna!e s
oiteljima kao taocima& novane doznake mi!ranata, koji alju novac ku"i,
iznosile su ./I>. !odine >,. milijardu dolara, a !odine =>>=. ve" 8> milijardi
dolara *+oussaint, =>>0-. #oznake ak esto premauju javni proraun drava,
kao u sluaju Qenecuele i Aeksika. Ha kupce radne sna!e su mi!ranti jeftiniji od
lokalne radne sna!e, jer se, kao to pokazuje 9errucio Bamino u (migrantima u
vioru, njihove pla"e odre1uju u odnosu na visinu pla"e u dravi iz koje dolaze, a
ne u dravi u kojoj rade. Qidimo, znai, kako je sporna ?olkensteinova direktiva,
koja je u (uropi uz velik otpor odijena, u praksi ve" na snazi.
#a rezimiramo, javno trite rada se u odre1enoj mjeri transformira u privatno
trite. 7adna sna!a tako postaje neto vie od roe, koja se potroi u
proizvodnom procesu. )ju se moe kupiti na zalihu kao naftu koja jo nije
proizvedena, njome se moe spekulirati i zamijeniti je dru!om, ako postane
skupa ili se opire. :ko je hipoteza o privatnim tritima rada arem do neke
mjere tona, trite rada i se mo!lo razvijati u smjeru 5nancijskih operacija na
temelju kupovanja i prodaje radne sna!e na zalihu. Kupovina radne sna!e je ve"
sada, kao u sluaju a!encija za privremeno zapoljavanje, namijenjen daljnjem
posredovanju radne sna!e, pa a!encije ostvaruju prihod od rente na osnovu
vlastnitva nad radnom sna!om. +rite radne sna!e sto!a u udu"nosti oekuje
slian razvoj, kakav nam je poznat s 5nancijsko! trita ili trita prirodnih
sirovina i poljoprivrednih proizvoda& na tim tritima 5nancijske spekulacije
namjerno izazivaju cikluse oilja i oskudice, koji donose visoke pro5te, a odre1en
dio stanovnitva izlau oskudici i !ladi *Biraud, ./8/-. Privatna trita rada "e
svojim irenjem donijeti sline razaraju"e posljedice.
Pitanja za budunost
Prvi i najitniji izazov za ljevicu je kako or!anizirati prekarijat i sprijeiti
razaraju"e drutvene posljedice privatnih trita rada. $ako se, kao prekarni
radnici, moramo or!anizirati odmah s oru1ima koja imamo na raspola!anju,
moramo iti svjesni kako "e poznate radnike ore poluiti o!ranieni uspjeh.
Ha razliku od prijanjih iskustava klasa prekarijata ne suprotstavlja se vlasniku
sredstava za rad, koji je tijesno vezan uz, ili ima posean odnos prema svojem
5zikom vlasnitvu *ukljuuju"i i radnike-N suprotstavljen je doma"im
spekulantima i me1unarodnim investicijskim fondovima, koji se povuku iz
poduze"a im se pojavi prijetnja kako investicija moda ne"e donijeti eljene
pro5te. 7adnike i radnice ucjenjuju izorom izme1u pokoravanja produenju
radno! vremena i ve"em intenzitetu rada za manju pla"u ili nezaposlenosti.
+radicionalna sindikalna ora je sto!a ula u slijepu ulicu straha, a institucije
sindikata su (uropi, kao i dru!dje, iskoritene za la!o i postupno discipliniranje
radnika pod diktaturom kapitala. 7adnitvo se, ukratko, do sada orilo kako i
ostalo u kapitalistikom sustavu eksploatacijeN prekarijatu ne ostaje niti taj
skromni i poniavaju"i cilj, s ozirom da su !a ve" !urnuli preko rua
e!zistencijske si!urnosti i ljudsko! dostojanstva. :ko "e se prekarijat uspostaviti
kao politiki sujekt, nje!ov "e od!ovor iti radikalan 6 mora preuzeti vlasnitvo
nad sredstvima za proizvodnju i kontrolu nad socijalizacijom rezultata svoje!
rada, sto!a vie ne"e pre!ovarati i pristajati na nametnuti drutveni kompromis,
udu"i nema to iz!uiti osim ijede i straha.
Sveuilite i istraivanje nalaze se pred slinim izorom& teorija, koja "e pratiti tu
politiku oru, ve" "e si ne!dje otvoriti prostor. Jo"e li je sveuilita i
istraivaki instituti pripustiti k sei, ovisi pak o tome ho"e li se pozicionirati kao
avan!arda historijskih procesa ili "e zavriti kao marionete politikih i
!ospodarskih elita.
Aaja ?reznik
4iteratura&
Atkinson, Dohn *./80-. Aanpo2er strate!ies for Ue<ile or!anizations.
)ersonnel "anagement, let. .E, t. 8, str. =86@..
abbage, ;harles. On te *conom! of "aciner! and "anufactures O.8@0P,
ojavljeno v elektronski oliki v zirki Project Butener!,
http&MM222.!utener!.or!McacheMepuM0=@8Mp!0=@8.html.
raudel, 9ernand *=>.>-. +inamika kapitalizma. 4juljana& Sophia.
raverman, JarrF *./I0-. #abor and "onopol! $apital, )e2 3ork, 4ondon&
AonthlF 7evie2 Press.
uttrick, Dohn *./L=-. +he $nside ;ontract SFstem. ,e -ournal of *conomic
.istor!, let. .=, t. @, str. =>LC==..
!astel, 7oert *=>>@-. /rom "anual 0orkers to 0age 0orkers. )e2 ?runs2ick,
4ondon& +ransaction Pulisher.
"sping#Andersen, BVsta *=>>@-. 1ocial foundations of postindustrial economies.
,<ford, )e2 3ork& ,<ford %niversitF Press.
$ine, ?en *.//8-. #abour "arket ,eor!. 4ondon& 7outled!e.
%ambino, 9erruccio *=>..-. )rebeniki v viarju. 4juljana& Sophia.
%eorge, Susan *=>>.-. 2emettre l3O"$ 4 sa place. Pariz& 4irairie :rthWme
9aFard.
%iraud, PierreC)Xel *./8/-. #35conomie mondiale des mati5res premi5res. Pariz&
#Ycouverte.
&evenstone, #era *=>.>-. )ational ;onte<t and :tFpical (mploFment.
(nternational 1ociolog!, let. =L, t. @, str. @.L6@0I.
'epak, #avid in Scott Snell *.///-. +he Juman 7esource :rchitecture& +o2ard a
+heorF of Juman ;apital :llocation and #evelopment. ,e 6cadem! of
"anagement 2evie7, let. =0, t. ., str. @.C0.
'inden, Aarcel van der *=>>8-. 0orkers of te 0orld. 4eiden, ?oston& ?rill.
(') *=>>/-. )rivate *mplo!ment 6gencies, temporar! agenc! 7orkers and teir
contribution to te labour market. Keneva& $nternational 4aour ,r!anization,
http&MM222.ilo.or!M!loalMpulicationsMooksMZ;AS[..EL8>Mlan!CCenMinde<.htm.
*ar+, Karl. (conomic Zorks .8E.C.8E0,
http&MM222.mar<ists.or!MarchiveMmar<M2orksM.8E0MeconomicMch>=.htm.
*ar+, Karl *./E.-. 8apital *prvi zvezek-. 4juljana& ;ankarjeva zaloa.
,tanding, BuF *=>>/-. 0ork after 9lobalisation. ;heltenham& (dvard (l!ar.
,tanding, BuF *=>..-. ,e )recariat: 6 %e7 +angerous $lass, )e2 3ork,
4ondon& ?loomsurF :cademic.
,tanojevi, Airoslav, Aatija 7ojec in Aartina +ranc *=>>E-. Aultinacionalna
podjetja in *ne-Ueksiilnost zaposlovanja v Sloveniji. +ruboslovne razprave, let.
==, t. L@, str. IC@..
Theodore, )ik in Damie Peck *=>>=-. +he +emporarF Sta\in! $ndustrF. *conomic
9eograp!, let. I8, t. 0, str. 0E@C0/@
Nik, +heodore in Damie Peck *=>>=-. +he +emporarF Sta\in! $ndustrF. *conomic
9eograp!, let. I8, t. 0, str. 0E@C0/@.
Toussaint, (ric *=>>0-. #a ;nance contre les peuples: #a bourse ou la vie. Pariz&
SFlepse.