1. Defnicija kolorimetrije! Cilj i podjela!

KOLORIMETRIJA je znanstvena disciplina koja se u prvom redu bavi mjerenjem i usporeivanjem boja
postavljajui pri tom modele boja u kojima se one prezentiraju na na!in kako i" !ovjek vidi#
$ltimativni cilj kolorimetrije je iz%radnja objektivni" modela opisa boje &matemati!kim putem'( kako bi se
opisao ljudski do)ivljaj boje izazvan *izi!kim stimulusom &odnosno matemati!ki opisala percepcija
karakteristika svijetlosti koja je re*lektirana( transmitirana ili emitirana od strane promatrano%a objekata'#
+odijela kolorimetrije
+o podru!ju djelovanja,
- bazi!na
- napredna
+o metodama analize
- vizualna
- vizualni kolorimetri & .ri%"t( /012# '
- atlasi boja
- instrumentalna
- kolorimetri
- spektro*otometri
- spektokolorimetar
2. Objasni pojam boja!
+ojam 3boja4 obu"vaa vi5e razli!iti" zna!enja od koji" razlikujemo tri osnovna,
+rvi je pojam materijalne naravi i vezan je za tvar kao nosioca obojenja( te %a obi!no nazivamo imenom
pojedini" pi%menata &npr# kromova-zelena( cinkova-bijela ili kobalt-plava'#
6ru%i pojam odnosi se *izikalno mjerljiv stimulus &odreena dominantna valna duljina svjetlosti vidljivo%a
dijela spektra' koji uzrokuje percepciju boje#
Trei je pojam apstraktne naravi te izra)ava osjet u !ovjeku izazvan percepcijom svjetlosti emitirane od
neko% izvora ili re*lektirane od povr5ine neko%a tijela( koji se javlja kad %ledamo obojenu tvar &odreeni
stimulusi se pod odreenim de*iniranim uvjetima %ledanja percipiraju kao nji"ova boja'#
3. Definicija boje!
7oja je subjektivan psi"o*izikalni do)ivljaj izazvan elektroma%netskim zra!enjem valne duljine u rasponu
od 829 do :;9 nm &psi"i!ki do)ivljaj nastao *izi!kim stimulusom - elektroma%netskim valom'#
7oja je svojstvo sustava vizualne percepcije sa!injeno od kombinacije kromatsko% i akromatsko% sadr)aja#
<avedeno svojstvo mo)e se opisati kromatskim nazivom boja kao 5to je )uta( naran!asta( smea( crvena(
purpurna( zelena( plava( ili akromatskim nazivom boja kao 5to je bijela( siva( crna( uz dodatak pridjeva kao
5to su svijetla( tamna( pri%u5ena ili kombinacijom navedeni" naziva i pridjeva#
4. Izvori svjetla!
=vjetlost je elektroma%netski val koji nastaje poremeajem elektroma%netsko% polja#
Kao i svaki dru%i val i svjetlost se mo)e opisati veli!inom prostiranja (amplitudom) i brzinom prostiranja
(frekvencijom).
>alna duljina (velina prostiranja) je udaljenost koju svijetlost prijee u smjeru 5irenja za jednu osnovnu
periodu &izra!unava se kao kvocijent brzine elektroma%netsko% vala i nje%ove *rekvencije'#
>idljiva svijetlost je samo mali dio spektra elektroma%netski" valova( a mo)e se de*inirati kao ener%ija
zra!enja neko% izvora !ije se valne du)ine kreu u rasponu od 829 do :;9 nm#
6ominantnu valnu duljinu svjetlosti unutar navedeno% raspona !ovjek percipira kao njezinu boju#
Elektroma%netsko zra!enje ispod 829 nm nazivamo ultraljubi!asto( a iznad :;9 nm in*racrveno#
=vjetlo nastaje u 3izvorima svijetla4 koji se po opoj nomenklaturi dijele na,
- primarne i sekndarne
- to!kaste ili plo"ne
- #ladni i temeljeni na zra!enj crno$a tijela
+rimarni izvori svjetla su oni koji direktno emitiraju odnosno isijavaju svjetlosnu ener%iju (sunce,
arulja, UV lampa). +rimarni ili izravni izvori svjetla emitiraju naj!e5e kontinuirani spektar koji
ljudsko oko vidi kao bijelo svjetlo#
=ekundarni ili neizravni izvori svjetla su oni koji emitiraju( re*lektiraju ili transmitiraju ve
primljenu ener%iju zra!enja# Oni su u osnovi prenosioci ener%ije zra!enja (a to su gotovo sva tijela
u prirodi).
To!kasti (ili hipotetski) izvori isjavaju svijetlost u raznim smjerovima#
To su u osnovi primarni izvori promatrani s determinirane udaljenosti#
Meutim oni su u osnovi matemati!ka apstrakcija jer promjenom udaljenosti &dovoljnim
pribli)avanjem' u stvari vidimo tijela pomou svjetlosti koja se emitira sa nji"ove povr5ine# $ tom
slu!aju %ovorimo o plo5nim izvorima#
?ladni (ili luminiscentni) izvori emitiraju svjetlost bez za%rijavanja# Tekuine ili kruta tijela mo%u
se u%rijati do visoki" temperatura i pri tome emitirati svjetlost isijavanjem#
@IE standardni izvori svijetla &/08/',
A izvor - klasi!no umjetno svjetlo - )arulja s vol*ramovom niti &12;A B K'(
izvor - *iltrirano sun!evo svijetlo &C2:C B K'(
! izvor - sun!evo dnevno svjetlo &A::C B K'(
" izvor - izvedeni izvori svjetla &;;99 B K( A;99 B K( :;99 B K'(

# izvor - izoener%etsko svjetlo( "ipotetski izvor koji na svim valnim duljinama zra!i jednaku
koli!inu ener%ije &;A99 B K'(
$ izvor - *lourescentni izvori od D/ do D/1 & D1 E C1A9 K( D2 E ;999 K(
D// E C999 K'
%. Interakcija svjetlosti i povr"ine &akromatska i kromatska tijela'
Obojena tijela moduliraju upadni tok svjetlosti u smislu promjene dominantne valne du)ine i intenziteta#
7oja neko% objekta upravo najvi5e ovisi o stupnju apsorpcije( re*leksije( raspr5ivanja i transmisije#
+ri tome mora biti ispunjen zakon o!uvanja ener%ije koji ka)e da koli!ina apsorbirane( re*lektirane(
raspr5ene i propu5tene zra!ene svjetlosne ener%ije mora biti jednaka upadnoj zra!enoj svjetlosnoj ener%iji
na svakoj valnoj duljini#
Idealno prozirni ili transparentni objekti su oni koja transmitiraju svo upadno zra!enje#
Idealno crno tijeloFpovr5ina je ono koje apsorbira sve upadno zra!enje( dok je idealno bijelo
tijeloFpovr5ina ono koje re*lektirala sve upadno zra!enje#
<eutralna (akromatska) ili siva tijelaFpovr5ine su ona koja re*lektiraju ili transmitiraju upadno
zra!enje podjednako na svim valnim duljinama# To je cijeli raspon povr5inaFtijela od bijele preko
sive do crne( koja ne izazivaju do)ivljaj boje u u)em smislu( ve se do)ivljavaju kao bijela( siva ili
crna#
(. Objasni selektivn apsorpcij) refleksij padne bijele svjetlosti kod obojeni# tijela
&povr"ina'!
Obojena tijelaFpovr5ine re*lektiraju ili transmitiraju selektivno pojedine komponente (valne
duline) upadne bijele svjetlosti( koje ne apsorbiraju#
+ri tome se selekcija upravo odnosi na boju koju vidimo#
Obojena tijela imaju najvei stupanj re*leksije pri onim valnim du)inama koje od%ovaraju boji ti"
tijela( odnosno uzorak je ono%a obojenja !ije su valne duljine u najveem iznosu re*lektirane
odnosno transmitirane#
Ako imamo crvenu povr5inu( povr5ina upija &apsorbira' plavu i zelenu boju( a re*lektira samo crvenu bojuG
Ako imamo ljubi!asto-plavu povr5inu( povr5ina upija &apsorbira' crvenu i zelenu boju( a re*lektira samo
ljubi!asto-plavu bojuG
Ako imamo zelenu povr5inu( povr5ina upija &apsorbira' crvenu i ljubi!asto-plavu boju( a re*lektira samo
zelenu bojuG
*. Objasni trikromatsk teorij vi+enja boja!
Trikromatska teorija temelji se na radovima znanstevnika s kraja /0 stoljea (%a&'ell, (ung i )elmholtz),
koji su smatrali da je *undamentalna baza za sva razmatranja vidljivosti i do)ivljaja boja pretpostavka
trikromatsko% dizajna ljudsko%a oka( odnosno !injenica da ljudsko oko &nje%ova mre)nica' posjeduje tri
tipa nezavisni" 3senzora4 za boje &!unjia' koji pribli)no korespondiraju crvenom( zelenom i ljubi!asto-
plavom dijelu spektra &5to je naknadno dokazao Mac<ic"ol /0AC# %odine'#
=to%a svaku boju koju )elimo %enerirati ili reproducirati mo)emo dobiti mije5anjem tri vrste pi%menata#
,. Objasni teorij sprotni# procesa!
?erin%-ova teorija ili teorija suprotni" procesa pretpostavlja da !unjii koji se nalaze u mre)nici ljudsko%a
oka nisu osjetljivi na tri kromatska podru!ja &crveno( zeleno i ljubi!asto-plavo'( ve da %eneriraju si%nal na
osnovi principa suprotni" parova boja#
+romatrajui boje( ?erin% je ustanovio da se odreeni tonovi nikada ne mo%u percipirati zajedno# Odnosno
mo%ue je percipirati )ukasto-zelenu ili ljubiasto-plavu boju ali ne i bijelo-crnu ili )uto-plavu#
=uprotni parovi boja su ljubi!asto-)uta( crveno-zelena i bijelo-crna# Razlo% ovoj teoriji le)i u !injenici da
pojedini de*ekti koji uklju!uju sljepost na pojedine boje( podrazumijevaju sljepost na parove suprotni"
boja# Tako !ovjek koji ne vidi ili vremenom iz%ubi osjeaj za crvenu boju ujedno iz%ubi i osjeaj za njenu
suprotnu boju - zelenu# Isto vrijedi i za sljepilo na plavu boju pri !emu se %ubi i osjeaj za raspoznavanje
)ute boje#
-. .ditivna sinteza!
6e*inicija,
+ostupak kombiniranja primarni" aditivni" podra)aja koje nazivamo ljubi!asto-plava( zelena i crvena boja(
a koje istovremeno emitiraju primarni izvori svjetla u razli!itim omjerima i s razli!itim intenzitetima#
Aditivni sustav mje5anja boja je temeljni sustav( a va)an je sto%a 5to se temelji na *iziolo%iji ljudsko% oka#
To je mje5anje svjetlosni" podra)aja( bez selektivne adsorpcije t#j# modulacije pojedini" komponenti prije
ulaska u oko#
=vjetlosni podra)aji ulaze u oko istovremeno na isto mjesto mre)nice( a do aditivno% mje5anja doe kada se
aktiviraju !unjii koji su vrlo blizu#
+rimarni podra)aji( koje nazivamo i primarne boje aditivne sinteze( od%ovaraju trima spektralnim
podru!jima( koje nazivamo, ljubi!asto-plavo &C8;(2 nm'( zeleno &ACA(/ nm' i crveno &:99 nm'#
Mje5anjem &zbrajanjem' dvaju primara aditivne sinteze( nastaje jedna primarna boja suptraktivne sinteze#
<avedena novonastala primarna boja suptraktivne sinteze ujedno je i sekundarna boja aditivne sinteze#
Ljubi!asto H plava I zelena E @JA<
Ljubi!asto H plava I crvena E MAKE<TA
@rvena I zelena E JELLO. &)uta'
Mje5anjem &zbrajanjem' svi" triju primarni" boja aditivne sinteze( u istom omjeru nastaje &potpunom
aditivnom sintezeom' nastaje do)ivljaj koji nazivamo bijela boja#
Tako e mije5anjem &adiranjem' ljubi!asto-plave( crvene i zelene boje &podra)aja' nastati bijela#
1/. 0ptraktivna sinteza!
6e*inicija,
=uptraktivna sinteza je postupak moduliranja vidljive svjetlosti koji se zasniva na oduzimanju pojedini"
podru!ja valni" duljina koja od%ovaraju ni)im &='( srednjim &M' i vi5im &L' valnim duljinama( u razli!itim
omjerima i intenzitetima( kako one ne bi mo%le doi u ljudsko oko i izazvati osjeaj do)ivljaja pojedine
boje#
+a tako kada netko ka)e da ima do)ivljaj cLan (zeleno*plave) boje( to je ustvari nadimak za postupak kojim
su bijelom svjetlu oduzete vi5e valne duljine &subtraktor vi5i" valni" duljina'( tako da u ljudskom oku ne
dolazi do podra)aja L !unjia( ve samo M i = !unjia#
+o istom se principu stvaraju do)ivljaji koje nazivamo zeleno-plava i )uta boja#
Ako se bijelom svjetlu oduzmu sva tri podru!ja( odnosno cjelokupna svjetlost( tada nisu podra)eni ni +( niti
% niti L !unjii pa imamo do)ivljaj koji nazivamo crna boja#
=uptraktivna sinteza je mije5anje svjetlosni" podra)aja pomou selektivne adsorpcije( pri !emu postoji
modulacija pojedini" komponenti boja izvan ljudsko% oka#
+ri tome se misli na mije5anje obojeni" otopina ili pi%menata u nekom supstitutu( djelovanje obojeni"
*iltera ili otisnuti" obojeni" povr5ina jedne preko dru%e( koje oduzimaju upadnoj svijetlosti odreene
dijelove spektara#
+rimarne boje suptraktivne sinteze su, zeleno-plava( purpurna i )uta#
Tako se pomou,
M$TOK *iltera oduzima bijeloj svijetlosti LJ$7INA=TO-+LA>A komponenta
+$R+$R<OK *iltera oduzima bijeloj svijetlosti OELE<A komponenta
OELE<O-+LA>OK *iltera oduzima bijeloj svijetlosti u @R>E<A komponenta
Totalnom suptraktivnom sintezom odnosno upotrebom sva tri *iltera nastaje @R<A 7OJA odnosno nema
boje#
Mje5anjem dviju boja suptraktivne sinteze dobiti emo onu boju aditivne sinteze koja je sudjelovala u
iz%radnji i jedne i dru%e#
+$R+$R<A I M$TA ----P @R>E<A
OELE<O-+LA>A I M$TA ----P OELE<A
+$R+$R<A I OELE<O-+LA>A ----P LJ$7INA=TO-+LA>A
11. 1omplementarne ili sprotne boje!
Mje5anjem dvaju osnovni" boja aditivne sinteze nastaje jedna od boja suptraktivne sinteze# Tada je ta
novonastala boja suptraktivne sinteze komplementarna s treom bojom aditivne sinteze koja nije
sudjelovala u mije5anju#
Komplementarne boje su,
LJ$7INA=TO-+LA>A i M$TA
OELE<A i +$R+$R<A
@R>E<A i OELE<O-+LA>A
Karakteristike komplementarni" boja su da svojim mje5anjem daju crnu boju( 5to bi zna!ilo da na
pi%mentiranoj povr5ini boje suptraktivne sinteze apsorbiraju svoje komplementarne boje aditivne sinteze#
Tako cijan boja apsorbira crvenu( zelena boja apsorbira purpurnu( a )uta ljubi!asto-plavu boju#>rijedi i
obrnuto#
12. 2izalna kolorimetrija!
>izualna kolorimetrija je najstarija( najdirektnija i najto!nija metoda objektivno% procjenjivanja i
kvali*iciranja boja#
Temelji se na tristimulusnom vizualnom eksperimentu usklaivanja percepcije i do)ivljaja boja# $jedno je
i najkompliciranija s obzirom na broj ponavljana s ciljem postizanja to!ni" podataka#
$ vizualnom tristimulusnom eksperimentu promatra! %leda vidno polje kroz otvor u zastoru( !ime se
osi%urava da vidi samo ispitivanu plo"u( bez utjecaja okoline na subjektivni osjet boje#
=vjetlo koje pada na %ornju polovinu bijelo% zaslona dolazi iz bijelo% izvora svjetla( dok je donji dio
zaslona osvijetljen pomou bijelo% svjetla koje dolazi iz tri razli!ita izvora &tri stimulusa ili podra)aj' koji
emitiraju primare aditivne sinteze &crveni( zeleni i ljubi!asto-plavi'#
Oba dijela zaslona promatraju se istovremeno# +ode5avanjem koli!ine pojedini" komponenti na donjoj
polovini zaslona mo%ue je dobiti boju jednaku onoj na %ornjoj polovini zaslona( odnosno boji uzorka#
13. 0tandardni promatra!!
=tandardni promatra! je "ipotetski promatra! koji percipira boje po nekakvoj statisti!koj raspodjeli svi"
ljudi &bez vidni" anomalija' koji kod instrumentalne kolorimetrije prilikom tristimulusno% vizualno%
eksperimenta zamjenjuje !ovjeka#
+rilikom mjerenja za standardno%a promatra!a ujedno su de*inirana i dva kuta promatranja s obzirom na
veli!inu vidno% polja u vizualnom tristimulusnom eksperimentu i to kut od 1B (!,#, -./-.) i kut od /9Q
(!,#, -.01.).
14. Objasni spektrokolorimetrijska mjerenja!
=pektrokolorimetrijska mjerenja temelje se na @IE standardima pri !emu su de*inirana,
R %eometrija osvjetljavanja(
R izvori svjetla kojima osvjetljavamo uzorke(
R pojam spektralne osjetljivosti i standardno% promatra!a
R spektralni sastav *iltera za dobijanje boja#
Mjerenja spektrometrima temelje se na sljedeem principu,
$ spektrometru se iz bijelo% svjetla pomou monokromatora &ureaj koji iz polikromatske svjetlosti
izdvajaju monokromatsku svjetlost' izdvoje pojedina!ne valne duljine te se s njima osvjetljava ispitivani
uzorak i etalon bijelo% &povr5ina koja re*lektira prakti!no sve upadno svjetlo'#
+ostupak se provodi redom s monokromatskim svjetlima du) !itavo% spektra &od 829 do :;9 nm( naj!e5e
korakom od 19 nm'#
Re*lektirani tokovi svjetla s mjereno%a uzorka i bijelo% etalona su razli!iti i mo%u se usporediti razli!itim
postupcima &jedan od na!ina je dovoenje ti" tokova na *otoeliju koja i" pretvara u elektri!ne impulse
koje zatim na mjernoj skali o!itavamo kao re*lektanciju'#
Iz dobiveni" re*lektancija i njima od%ovarajui" valni" du)ina odreujemo vrijednost spektralne
in*ormacije &koja daje potpuni i jasni *izi!ki opis boje objekta' iz !e%a je mo%ue konstruirati krivulju koja
prikazuje stimulusnu *unkciju( odnosno spektrometrijsku krivulju#
1%. Objasni pojam spektralne informacije!
=pektralna in*ormacija je potpuni i jasni opis boje dobivena mjerenjem ener%ije svjetla na svakoj valnoj
du)ini#
Ona predstavlja iznos svake od boja spektra sadr)ane u svjetlosti koja se ovisno o vrsti objekta re*lektira(
transmitira ili emitira#
To je in*ormacija o *izikalnim karakteristikama svjetla koja napu5ta povr5inu#
Ona ne opisuje kako ljudsko oko do)ivljava tu in*ormaciju#
=pektralna in*ormacija ne dozvoljava jednostavno matemati!ko rukovanje s ciljem rasvjetljavanja odnosa
meu bojama &nije mo%ue napraviti %ra*ikone vi5e boja i izra!unati kako nji"ova meusobna blizina utje!e
na nji"'#
Kra*i!ki prikaz spektralne in*ormacije je spektrometrijska krivulja &*unkcija' koja pokazuje promjene u
re*leksiji( transmisiji ili apsorpciji du) valni" duljina vidljivo% dijela spektra#
1(. Objasni pojam tristimlsne informacije!
Tristimulusna in*ormacija predstavlja opis pojave boje kako ona iz%leda pod odreenim uvjetima %ledanja(
predo!ena u obliku tristimulusne *unkcije kojima od%ovaraju tri dijela spektra#
Tristimulusna in*ormacija jednozna!no odreuje boju na taj na!in da dvije boje s jednakim tristimulusnim
*unkcijama( pod jednakim uvjetima promatranja( standardni promatra! do)ivljava kao jednake#

Takve dvije boje nazivaju se bezuvjetno jednakima# >rijedi i obratno( u slu!aju kada dvije boje standardni
promatra! pod jednakim uvjetima promatranja( do)ivljava kao jednake( tada i nji"ove tristimulusne
*unkcije moraju biti jednake#
1*. Objasni denzitometrijska mjerenja!
6enzitometrijske metode temelje se na odreivanju stupnja re*leksije i transmisije s ciljem izra!unavanja
opti!ke %ustoe izra)ene u obliku bezdimenzionalni" lo%aritamski" vrijednosti#
Kod denzitometrijski" mjerenja va)no je napomenuti da su re*leksija i transparencija u osnovi *unkcije
valne du)ine( te je sto%a za odreivanje opti!ke %ustoe( prilikom mjerenja potrebno koristiti *unkcije koja
opisuje na koji na!in re*leksija i transparencija moraju biti de*inirane za jednad)bu opti!ke %ustoe#

= obzirom na primjenu &vrstu uzoraka koji se mjeri' opti!ka %ustoa se mo)e razdijeliti na analiti!ku i
inte%ralnu#
Analiti!ka opti!ka %ustoa mjeri se na jednoslojnim uzorcima i to *ilterom komplementarne boje# Ovo
mjerenje se prakticira u proizvodnji kolor *otomaterijala za isptivanje pojedina!ni" slojeva#
Inte%ralna opti!ka %ustoa prdstavlja postotak prekrivenosti povr5ine 6i &S'( a mjeri se na vi5eslojnim
uzorcima u kojima su slojevi nano5eni jedan iznad dru%o%# Inte%ralna opti!ka %ustoa predstavlja zbroj
analiti!ki" opti!ki" %ustoa i pratei" opti!ki" %ustoa nastali" uslijed ne)eljene apsorpcije#
Re*leksiona denzitometrija
<akon provedeni" mjerenja( na osnovi dobiveni" vrijednosti mo%ue je izra!unati sljedee karakteristike,
/' $kupni nanos
1' Ton boje i po%re5ka tona &?ue T ?ue error'
8' =ivou boje &KraLness'
C' E*ikasnost
;' <alije%anje boje na boju &Trappin%'
A' +rirast %eometrijske veli!ine rastersko% elementa &6ot Kain'
:' Opti!ki e*ikasnu povr5inu
2' Opti!ku de*ormaciju
1,. 3odjela i karakteristike intitivni# modela boja!
Intuitivni modeli boja u pojedinoj lieraturi jo5 se nazivaju i sustavi notiranja &ozna!avanja' boja &@olour
<otation =Lstems' ili sustavi poreenja boja &@olour Oreder =Lstems' i dijele se u tri osnovne kate%orije,
intuitivni modeli temeljeni na aditivnoj sintezi &OstUaldov kru% boja'
intuitivni modeli temeljeni na suptraktivnoj sintezi &Tintometar'
intuitivni modeli temeljeni na percepcij boja i pojavnosti boja &Munsell( <@=( ###'
Intuitivni modeli boja poku5avaju izostavljajui *izikalne karakteristike boja( isklju!ivo na osnovi ljudske
intuicije o meusobnom odnosu meu bojama( iste razvrstati i or%anizirati prema de*iniranom redosljedu
temeljenom na odreenim perceptualnim karakteristikama boja koje se opisuju rije!ima kao 5to su,
sli!nost( ton( zasienje( kromati!nost( svjetlina( ja!ina( komplementarnost( redosljed i sl#
1-. 4avedi i opi"i perceptalne karakteristike boje!
To su, ton( zasienje i svjetlina#
5onom boje nazivamo atribut vizualno%a do)ivljaja na osnovi koje%a je neka promatrana povr5ina ili
objekt sli!an jednoj od percepcija suprotni" parova boja koje nazivamo &crvena( zelena( )uta i ljubi!asto-
plava' ili odreenoj kombinaciji dviju od navedeni" percepcija boja# Ton boje je uzrokovan razli!itim
valnim duljinama i opisuje boju koju osjea na5e oko#
6asi7enje je karakteristika koja pokazuje stupanj odstupanja boje od akromatske boje iste svjetline(
odnosno predstavlja odstupanje boje od svoje potpune vrijednosti &ne sadr)i akromatsku komponentu'#
Oasienje je to manje 5to se mije5aju boje udaljenije u spektru#
Oasienje se jo5 mo)e de*inirati i kao stupanj sivosti u boji#
7oja nastala mije5anjem uvijek je manje zasiena od boja od koji" je nastala#
0vjetlina je atribut vizualno%a do)ivljaja na osnovi koje%a neka usporeivana povr5ina u odnosu na neku
de*iniranu povr5inu emitira (reflektira) vi5e ili manje svjetla#
=vjetlina boje je karakteristika koja opisuje sli!nost boje s nizom akromatski" boja( od crne preko sive do
bijele#
=vjetlina odreuje stupanj crne boje u odreenoj boji# Koli!ina crne boje u odreenoj boji odreuje njenu
re*leksiju#
Oa ton i zasienje se ka)e da su to veli!ine koje predstavljaju kromati!ne vrijednosti boje ili kvalitete( dok
svjetlina &ili veli!ine koje se odnose na luminaciju'( naj!e5e( predstavlja kvantitetu boje#
2/. 89nsellov sstav prikazivanja boja!
Munsellov sustav prikaza boja ili ?>@ model boja jedan je od prvi" intuitivni" modela za prikaz
perceptualni" atributa boja#
Munsell-ov model or%aniziranosti i poreaja boja zasnovan je na ljudskoj osjetljivosti za razlike i odnose
meu bojama koji omo%uuje odreivanje komplementarni" boja( balansa i kombinacije boja#
$z navedeno de*inirane su i sljedee karakteristike, mo%unost izdvajanja komponenti ovisno o boji
&kromati!nosti'( odnosno odvajanje svjetline od tona boje i zasienja 5to omo%uuje prikaz boje u dvije
dimenzije#
Munsell-ov atlas boja sadr)i oko /;99 uzoraka rasporeeni" na C9 stranica konstantno%a tona( pri !emu je
svaka stranica tona ureena na na!in da se svjetlina poveava od no%u prema %lavi a zasienje od "rpta
knji%e do vanjsko% ruba# Atlas je standardno dostupan otisnut na papiru u matt i sjajnoj izvedbi( ali postoje i
op5irnije izvedbe i na dru%im materijalima#
$ Munsellovom modelu svaka je boja odreena s tri veli!ine,
tonom H Munsell "ue(
zasienjem H Munsell c"roma i
svjetlinomFsjajno5u - Munsell value
2eli!ina 8nsell :e &ton' podijeljena je /9 inte%ralni" cijelina i to u pet osnovni" tonova boja, ;R
&crvena'( ;J &)uta'( ;K &zelena'( ;7 &plava' i ;+ &purpurna' i pet meutonova sa oznakama ;JR( ;KJ(
;7K( ;+7 i ;R+#
=vaka od inte%ralni" cjelina podjeljena je u daljnji" deset cjelina( odnosno ukupno /99 tonova#
2eli!ina 8nsel C#roma &zasi7enost' predstavlja stupanj pomaka veli!ine Munsel ?ue &tona' prema
neutralnoj akromatskoj osi u rasponu od 9 &neutralna siva' u sredi5tu do /9 ili /C na obodu &ovisno o
%amutu medija'#
2eli!ina 8nsell 2ale predstavlja sivi stepenasti klin koji ima nivoe izmeu nula &9 E idealna crna boja' i
deset &/9 E apsolutna bijela boja' i koji su vizualno prema navedenom principu perceptualno uni*ormirano
razmaknuti#
$ navedenom sustavu ton boje &Munsell ?ue' ozna!ava se slovima i brojem( dru%i broj koji ozna!ava boju
predstavlja zasienje &Munsell @"roma' u rasponu od 9 do /C i raste od sredi5ta prema obodu# =vjetlina
boje &Munsell >alue' nanosi se okomito kroz centar sustava i ozna!ava se brojevima od 9 &bijela' do /9
&crna'#
<pr# neka boja u Munsellovom sustavu ozna!ava se na sljedei na!in, /9R CFA
%dje /9R ozna!ava ton boje( broj C ozna!ava svjetlinu boje( a posljednji broj A zasienje boje#
21. :0; i :<0 modeli boja!
<aziv :0; model boja temelji se na en%leskim kraticama perecptualni" atributa ?ue( =aturation i
7ri%"tness( 5to prevedeno na "rvatski jezik zna!i, ton( zasienost i svjetlina &bjelina'#
?=7 model boja je or%aniziran tako da se u kru%u boje na meusobnoj udaljenosti od /199 nalaze tri
aditivna primara R( K i 7 rasporeena u obliku trokuta &tako da su 5to je mo%ue vi5e udaljeni jedan od
dru%o%a'#
Izmeu aditivni" primara nalaze boje koje nastaju nji"ovim mje5anjem( odnosno primari suptraktivne
sinteze @( M i J#
<a opisani na!in omo%ueno je da su suprotne boja u kru%u komplementarne#
Oelena se nalazi nasuprot purpurnoj( plava nasuprot )utoj( a crvena nasuprot zeleno-plavoj#
<edostatci ?=7 modela boja,
Jedan od vei" problema ?=7 modela boja je u tome 5to ne uzima u obzir nelinearnost svjetline( odnosno
nije posti%nuta perceptualna uni*ormiranost svjetline#
Intuitivni model boja pod nazivom :<0 model boja( !ije ime tvore kratice atributa, ?ue( Luminescance i
=aturation &ton( svjetlina i zasienje' razvila je tvrtka TektroniV /0::# %odine s ciljem primjene u
ra!unalnim sustavima kao alternativu ?=7 modelu boja zbo% neuspje5no% u de*iniranja vrijednosti
svjetline#
?L= model boja poku5ao je rije5iti probleme svjetline koji su se javljali u ?=7 modelu na na!in da je
model izveden sa dva "eksa%ona koja su spojena na svojim ravnim %ornjim plo"ama#
<a taj je na!in za dvostruko je poveana vrijednost koja opisuje svjetlinu( u odnosu na pret"odni ?=7
model#
Obojenje &?' se kod oba modela( de*inira kao kut u rasponu od 9B do 8A9B( i to na sljedei na!in,
9B - crvena &R'(
A9B - )uta &J'(
/19B - zelena &K'(
/29B - zeleno-plava &@'(
1C9B - plava &7'(
899B - purpurna &M'#
Oasienost &=' raste s odmicanjem od sredi5ta tijela( tako da je na obodu najvea# Izra)ava se u
postotcima( od 9S do /99S#
Oasienost u sredi5tu iznosi 9S( a na obodu /99S#
=vjetlina &7' kod ?=7 modela( odnosno &L' kod ?L= modela prikazuje se u postotcima u rasponu od 9S
do/99S#
Matemati!ki %ledano ?=7 i ?L= modeli boja su sustavi s polarnim koordinatama koji imaju diskontinuitet
na vrijednosti od 9 do 8;0(0 stupnjeva#
22. =>; model boja!
RK7 model boja je trodimenzionalno tijelo koje se predo!ava kao "eksaedar &kocka'( kojemu su tri
osnovne koordinate boje aditivne sinteze, crvena &Red'( zelena &Kreen' i ljubi!asto-plava &7lue'#
$ is"odi5tu sustava nalazi se crna boja( a nasuprot &s obzirom na prostornu dija%onalu kocke' nalazi se
bijela boja#
<a bridovima kocke koji su nastali spajanjem koordinata koje od%ovaraju kombinaciji dvaju primara
aditivne sinteze nalaze se tri sekundarne boje, zeleno-plava( purpurna i )uta#
+ret"odno spomenuta prostorna dija%onala( kojoj su krajnje to!ke crna i bijela boja( naziva se jo5 i
akromatska dija%onala i na njoj su smje5tene sve nijanse sive boje#
23. C8?1 model boja!
@MJ model boja je takoer trodimenzionalno tijelo &"eksaedar' u !ijem se is"odi5tu nalazi bijela boja( a na
suprotnom kraju dija%onale crna &suprotno od RK7 modela'#
Osnovne koordinate predstavljaju primari suptraktivne sinteze,
zeleno-plava &@Lan'( purpurna &Ma%enta' i )uta &JelloU'( a na bridovima koje tvore dva primara
suptraktivne sinteze nalaze se crvena( zelena i ljubi!asto-plava boja#
24. 6a#tjevi za iz$radnj kolorimetrijski# boja!
Iz%radnja takovo%a modela boja podrazumjeva ispunjenje sljedei" osnovni" za"tjeva,
/# =vaka pojedna boja mora imati jedinstvene koordinate opisa unutar modela( odnosno dvije boje koje
imaju iste kolorimetrijske vrijednosti moraju imati i istu pojavnost te se moraju percipirati kao jednake &u
de*iniranim uvjetima'# >rijedi i suprotno( dvije boje sa razli!itim koordinatama moraju se percipirati kao
razli!ite &u de*iniranim uvjetima'#
1# Kolorimetrijske vrijednosti trebaju se prezentirati unutar koordinatno%a sustava !ije su dimenzije
perceptualno orto%onalne i u odreenoj mjeri u korelaciji s karakteristikama koje de*iniraju osnovne
perceptualne atribute boja#
8# =tupanj &veli!ina' razli!itosti izmeu numeri!ki" vrijednosti koje prezentiraju dvije boje treba biti
proporcionalno usklaen s percipiranom razli!itosti izmeu navedeni" boja#
2%. Objasni tristimlsne fnkcije skla+ivanja boja!
Tristimulusne *unkcije usklaivanja boja r (l)( g (l) i 2 (l) kojima je mo%ue opisivanje cijelokupno%
vidljivo% spektra izra!unate su kao *unkcije spektralne distribucije tristimulusni" primara 3, 4 i koji bi
od%ovarlali monokromatskoj svjetlosti sa sljedeim dominantnim valnim duljinama,
3 (l5677 nm), 4 (l5810.-) i (l51/8.9).
Dunkcije usklaivanja boja pokazuju koli!inu &udio' svako% od triju osnovni" primara R( K i 7 na svakoj
od valni" du)ina potrebni" da bi se uskladila percepcija do)ivljaja kombinacije triju osnovni" primara sa
testnim &usklaivanim' monokromatskim stimulusom na toj istoj valnoj du)ini#
<a osnovi pret"odno navedeno% opis neke tra)ene boje : mo)e biti de*iniran sljedeom *ormulom,
: 5 r&l' 3 ;%&l' 4 ; b&l'
Jedini!ni vektori 3, 4 i koji predstavljaju primarne stimuluse de*iniraju tordimenzionalni prostor koji
nazivamo tristimulusni prostor boja#
<avedeni vektori imaju zajedni!ko is"odi5te( ali razli!ite smjerove# <ji"ove veli!ine od%ovaraju
udaljenostima du) tri smjera#

>ektor : ima isto is"odi5te kao 3, 4 i vektori#
<je%ove tri komponente smje5tene su du) osi de*inirani" sa R( K i 7( i imaju de*inirane duljine (skalarne
vrijednosti) koje su ozna!ene s RW( KW i 7W i odreuju veli!ine tristimulusni" vrijednosti za boju W#
2(. Objasni ima$inarne tristimlsne fnkcije skla+ivanja boja!
Dunkcije usklaivanja boja &(l), <(l) i z(l) pokazuju koli!inu svako% od triju ima%inarni" primara =, ( i > na
svakoj od valni" du)ina( potrebni" da bi se za "ipotetsko% @IE standardno%a promatra!a za kut %ledanja od
19Q uskladila percepcija do)ivljaja kombinacije triju ima%inarni" primara s testnim &usklaivanim'
monokromatskim stimulusom na toj istoj valnoj du)ini#
Ima%inarne tristimulusne vrijednosti X( J i O( neko%a obojeno% stimulusa mo%ue je izra!unati putem
sljedei" *ormula,
X E k YZ =&Z' V&Z' d&Z'
J E k YZ =&Z' L&Z' d&Z'
O E k YZ =&Z' z&Z' d&Z'
%dje se oznaka +(?) odnosi na spektralnu distribuciju ener%ije izvora svjetla po pojedinim valnim duljinama(
&(?), <(?) i z(?) su *unkcije usklaivanja boja( dok oznaka k predstavlja *aktor normalizacije
Ima%inarne tristimulusne vrijednosti =, ( i > neko%a tra)eno% stimulusa mo%u se izra!unati i pomou 3, 4 i
tristimulusni" vrijednosti upotrebom sljedei" *ormula,
= 5 7,1.7773 ; 7./-7774 ; 7,@7777
( 5 7,-60.63 ; 7.9-@174 ; 7,7-70/
> 5 7,777773 ; 7,7-7774 ; 7,..777
Koe*icijenti korekcije &brojevi' u pret"odnim jednad)bama su izabrani tako da vrijednosti X( J i O budu
uvijek pozitivne za sve boje#
2*. 5rikromatski trokt boja!
6vodimenzionalni model prikazivanja boja &Trikromatski RK7 dija%ram' modelira se na jedini!noj plo"i
koja je omeena s tri stimulusna vektora R( K i 7 koji su de*inirani kao jedini!ni pri !emu vrijedi da je
nji"ov zbroj jednak jedan &RIKI7E/'#
Model predstavlja povr5ina istokra!no% trokuta#
>isina trokuta prema konvenciji iznosi jedan( a zbroj okomica iz neke to!ke na stranice trokuta u ovakvom
istokra!nom trokutu takoer je jedan#
Koordinatne osi dvodimenzionalno% prikaza predstavljaju linije presjeci5ta jedini!ne plo"e s tri ravnine
koje su de*inirane parovima tri stimulusna vektora# Iz to%a proizilazi da je 353: , 454: , a 5:#
>rijednosti kromati!ni" koe*icijenata r( % i b nanose se na stranice nasuprot kutu na kojem se nalazi boja i
predstavljaju mjerilo za udio te komponente u nekoj boji#
Kromati!ni distribucijski koe*icijenti &kordinate' izra!unavaju se tako da se dio svako% primarno%
stimulusa podijeli sa zbrojem svi" dijelova( odnosno vrijednosti svi" triju stimulusa,
r 5 3 A (3;4;)
g 5 4 A (3;4;)
2 5 A (3;4;)
iz !e%a slijedi da je,
r ; g ; 2 5 -
+rednost ovakvo% prikazivanja( proizilazi iz *ormule r;g;25/( pri !emu ukoliko znamo dvije kromati!ne
vrijednosti( treu mo)emo jednostavno odrediti na osnovi pret"odne jednakosti( putem sljedei" *ormula,
r 5 - * 2 * g, g 5 - * r * 2, 2 5 - * r * g.
2,. CI@ dija$ram kromati!nosti!
@IE dija%ram kromati!nosti izveden je direktno iz @IE XJO sustava ima%inarni" stimulusa i koristi se za
%ra*i!ko prikazivanje boja u dvije dimenzije neovisno o osvjetljenu#
>eli!ina J je indenti!na ima%inarnoj tristimulusnoj veli!ini J u @IE XJO prostoru boja i predstavlja
svjetlinu boje( a & i < veli!ine nazvane su kromatske koordinate boje i izra!unavaju se direktno iz
tristimulusni" veli!ina XJO#
@IE dija%ram kromati!nosti naziva se Lo5 i @IE JVL model boja#
=pektarske boje &monokromatska svjetlost' unutar @IE dija%rama kromati!nosti smje5tene su na krivulji i
rubovima dija%rama &pro5irenom dijelu u odnosu na jedini!ni trokut XIJIOE/'#
Realne boje nalaze se unutar dija%rama u trokutnom prostoru boja#
Izoener%etski izvora svjetla &E'( s obzirom na koji je okomita os svjetline( smje5ten je u centru trokuta X( J(
O s koordinatama XF8 i JF8#
Komplementarne boje postavljene su tako da le)e na presjeci5tu pravca koji prolazi od boje kroz
izoener%etski izvor svjetla &E' do rubne linije dija%rama#
Kromatske koordinate kojima se odreuje polo)aj pojedine boje u @IE dija%ramu kromati!nosti
izra!unavaju se uva)avajui !injenicu da je
V I L I z E / putem sljedei" *ormula,

V E X F &XIJIO'
L E J F &XIJIO'
z E O F &XIJIO'
pri !emu s obzirom da se radi o dvodimenzionalnom prikazu za predstavljanje boje unutar dija%rama
koriste isklju!ivo V i L veli!ine#
Iz kromatski" koordinata V( L i z mo%ue je izvesti i obrnutu operaciju odnosno izra!unati ima%inarne
tristimulusne vrijednosti X( J i O( putem sljedei" *ormula,
X E VFL[J( J E J( O E zFL[JE&/-V-L'JFL#
2-. CI@ AC0 model boja iBili CI@ <CCvC
@IE $@= model boja &u pojedinoj literaturi naziva se i @IE Luv model boja' nastao je poku5ajem
jednostavno% iskrivljenja i rotiranja @IE kromatsko% dija%rama tako da standardizirani izvor svjetla pada
upravo u centar koordinatno% sistema( dok se oko nje%a ovija spektralni luk#
Opisanim postupkom posti%nuta je vea perceptualna uni*ormnost# MacAdam-ove elipse su smanjene i to
neproporcionalno &ovisno o podru!ju u kojem su se prvobitno nalazile' na meusobno sli!nu veli!inu#
Koordinate za prikazivanje boja unutar @IE $@= modela boja izra!unavaju se jednostavnom linearnom
trans*ormacijom,

u E CV F &-1VI/1LI8' E CX F &XI/;JI8O'
v E AL F &-1VI/1LI8' E AJ F &XI/;JI8O'
>eli!ina J je nepromijenjena( istovjetna je veli!ini J u @IE VLJ modelu boja#
@IE $@= model boja je bio prvi poku5aj oblikovanja standardizirano% osjetilno jedinstveno% modela boja(
a iza5ao je iz uporabe uvoenjem nje%ovi" derivata( u prvom redu @IE L\u\v\ modela boja &/0AC# i /0A:#'
odnosno( ne5to kasnije
@IE L[u[v[ modela &/0:A#'#

@IE L\u]v] je jo5 jedna linearna trans*ormacija @IE JVL modela boja kod koje veli!ina J ostaje
nepromijenjena( dok se kromati!ne koordinate u] i v] izra!unavaju putem sljedei" *ormula,
u] E u(
v] E 8F1 v
odnosno izra)eno V i L kromatskim koordinatama i X i J ima%inarnim stimulusima,
u\ E CV F &-1VI/1LI8' E CX F &XI/;JI8O'
v\ E 0L F &-1VI/1LI8' E 0J F &XI/;JI8O'
3/. CI@ <DaDbD model boja!
@IE L[a[b[ takoer je trodimenzionalni perceptualno uni*ormirani i o ureaju neovisan model prikazivanja
boja temeljen na tri kanala veli!ina L[( a[ i b[ !ije se koordinate dovode u vezu sa psi"i!kim
karakteristikama boje prema principu ?erin%ove teorije suprotni" procesa boja &svijetlo-tamno( crveno-
zeleno i )uto-plavo'#
Kanal L[ prikazuje svjetlinu &u rasponu od 9Eidealno bijelo do /99Eidealno crno'#
Kanal a[ prikazuje raspon boja izmeu zelene i crvene &od -199 do I199'#
Kanal b[ raspon boja izmeu )ute i ljubi!asto-plave boje &takoer od -199 do I199'#
To!ka u kojoj je a[E b[E[L[E9 predstavlja is"odi5te @IE L[a[b[ modela#
<ajva)nije prednosti @IE L[a[b[ modela boja vezane su za uvoenje svjetline kao tree dimenzije i
koordinata koje slijede zonsku teoriju te *ormule za izra!unavanje kolorimetrijske razlike boja koje su
pridonijele 5irokoj primjeni u upravljanju bojama#
Izra!unavanje koordinata za opisivanje boje unutar @IE L[a[b[modela boja zasniva se na sljedeim
*ormulama,
L[ E //A & J F Jn '/F8 H /A
a[ E ;99 ^ & X F Xn '/F8 - & J F Jn '/F8 _
b[ E 199 ^ & J F Jn '/F8 H & O F On '/F8_
pod uvjetom da su omjeri XFXn( JFJn i OFOn vei od 9(9922;A#
$ slu!aju da su vrijednosti omjera XFXn( JFJn i OFOn manje ili jednake 9(9922;A( tada se koriste sljedea
modi*icirana *ormula,
Lm[ E 098#8 J F Jn
%dje X( J i O predstavljaju tristimulusne vrijednosti podra)aja( a oznake Xn( Jn i On odnose se na
stimuluse &podra)aj' bijelo% objekta koji je odreen ener%ijom zra!enja standardno% izvora svjetla#