You are on page 1of 12

HRVATSKI SABOR

2602
Na temelju lanka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAENJU ZAKONA O UMJETNIKOM OBRAZOVANJU
Proglaavam Zakon o umjetnikom obrazovanju, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 28.
listopada 2011. godine.
Klasa: 011-01/11-01/209
Urbroj: 71-05-03/1-11-2
Zagreb, 4. studenoga 2011.
Predsjednik
Republike
Hrvatske
prof. dr. sc. Ivo
Josipovi, v. r.
ZAKON
O UMJETNIKOM OBRAZOVANJU
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
(1) Ovim se Zakonom ureuje djelatnost umjetnikog obrazovanja u javnim ustanovama.
(2) Javne ustanove koje obavljaju djelatnost umjetnikog obrazovanja su umjetnike kole i
druge javne ustanove.
(3) Djelatnost umjetnikog obrazovanja ostvaruje se u skladu s odredbama ovoga Zakona i
zakona kojim se ureuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja.
(4) Dio djelatnosti umjetnikog obrazovanja vezan za kurikulume u primijenjenom
strukovnom umjetnikom obrazovanju ostvaruje se po zakonu kojim se ureuje djelatnost
strukovnog obrazovanja.
(5) Odredbe Zakona o ustanovama i drugih propisa primjenjuju se na djelatnost umjetnikog
obrazovanja ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(6) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisi koji se donose na temelju ovoga Zakona, a
koji imaju rodno znaenje, bez obzira jesu li koriteni u mukom ili enskom rodu,
obuhvaaju na jednak nain i muki i enski rod.
lanak 2.
Umjetnike kole u smislu ovoga Zakona su glazbene, plesne, likovne i druge kole koje
izvode umjetnike programe u skladu s ovim Zakonom.
lanak 3.
(1) Umjetniko obrazovanje dostupno je svakome pod jednakim uvjetima bez obzira na rasu,
boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo,
imovinu, roenje, drutveni poloaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob, prema njegovim
sposobnostima, a u skladu s ovim Zakonom.
(2) Djeca dravljana drava lanica Europske unije imaju pravo na pristup umjetnikom
obrazovanju pod istim uvjetima kao i hrvatski dravljani, te se upisuju u ustanove za
umjetniko obrazovanje u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski dravljani.
(3) Djeca dravljana Republike Hrvatske koja su se obrazovala u nekoj dravi lanici
Europske unije, a nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, imaju pravo na pristup
umjetnikom obrazovanju pod istim uvjetima kao i hrvatski dravljani koji se obrazuju u
ustanovama za umjetniko obrazovanje u Republici Hrvatskoj.
lanak 4.
(1) Ciljevi umjetnikog obrazovanja su:
uenicima s izraenim sklonostima i sposobnostima, talentiranima i darovitima omoguiti
stjecanje znanja, razvoj vjetina i sposobnosti u razliitim umjetnikim podrujima, omoguiti
razvoj njihovog kreativnog potencijala,
osigurati sustavan nain pouavanja uenika umjetnikim znanjima i vjetinama, te razvoj
njihovih sposobnosti i stavova prema razvojnim ciklusima uenika i odgojno-obrazovnim
razinama, te zahtjevima i razinama sloenosti kvalifikacije u umjetnikim podrujima,
omoguiti razvoj kulturnog izraaja s obzirom na tradiciju i kulturnu autohtonost,
nacionalno i civilizacijsko kulturno i umjetniko okruenje,
osigurati sustavan nain pouavanja uenika umjetnikim znanjima i vjetinama, poticati i
unapreivati njihov intelektualni, stvaralaki, estetski i socijalni razvoj u skladu s njihovim
sposobnostima i sklonostima,
razvijati sposobnost doivljavanja i razumijevanja likovnih, glazbenih, dramskih i drugih
djela nacionalne, europske i svjetske kulture,
razvijati sposobnost povezivanja umjetnikih djela s drutvenom sredinom i povijesnim
okolnostima.
(2) Naela umjetnikog obrazovanja su:
uenikova sklonost, talentiranost i darovitost,
dostupnost svakome pod jednakim uvjetima prema njegovim sposobnostima,
programski, odnosno kurikulumski kontinuitet s obzirom na ishode uenja i darovitost
uenika,
vertikalna i horizontalna prohodnost od rane pripremne razine do srednjokolskog odnosno
visokokolskog obrazovanja,
usklaivanje s potrebama nacionalnog i civilizacijskog kulturnog i umjetnikog okruenja
tradicije i autohtonosti, osobnim potrebama i sklonostima te potrebama kulturnih politika i
trita rada.
(3) Svrha ovoga Zakona je propisati posebnosti umjetnikog obrazovanja kao dijela
jedinstvenog sustava obrazovanja.
lanak 5.
(1) Za umjetniko obrazovanje osniva se sektorsko vijee za umjetnost, a sektorsko vijee
moe se sastojati od podsektorskih vijea.
(2) Sektorsko vijee osniva ministar nadlean za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar)
koji imenuje i razrjeava njegove lanove.
(3) Sektorsko vijee sastoji se najvie od 20 lanova koji se imenuju na rok od pet godina i
mogu biti ponovo imenovani.
(4) Za lanove se imenuju strunjaci na prijedlog ministarstva nadlenog za kulturu,
poslodavaca, komora, sindikata, strukovnih udruga, nacionalnih saveza osoba s invaliditetom,
visokih uilita, ustanova za umjetniko obrazovanje i drugih dionika.
(5) U sektorsko vijee ministar izravno imenuje predstavnika Agencije za odgoj i obrazovanje
(u daljnjem tekstu: Agencija) i predstavnike odgovarajuih ustanova za umjetniko
obrazovanje.
(6) Sektorsko vijee je partnerski sastavljeno, savjetodavno i struno tijelo koje istrauje te
iskazuje potrebe trita rada, visokog obrazovanja i svih drugih sastavnica hrvatskog drutva,
a kroz:
definiranje potrebnih umjetnikih kvalifikacija,
analiziranje postojeih i potrebnih kompetencija unutar sektora te u podsektorima,
davanje podloga za izradu standarda zanimanja,
davanje miljenja Agenciji o potrebnom sadraju umjetnikih kvalifikacija,
promicanje sektora te mogunosti zapoljavanja unutar sektora,
davanje prijedloga mree umjetnikih kurikuluma i ustanova za umjetniko obrazovanje
osnivaima ustanova za umjetniko obrazovanje,
utvrivanje profila unutar obrazovnog sektora.
(7) Sredstva za rad sektorskog vijea, naknade lanovima sektorskog vijea te sredstva za sve
druge trokove vezane uz rad sektorskog vijea osiguravaju se iz prorauna Agencije.
II. TRAJANJE OBRAZOVANJA, UMJETNIKI KURIKULUM
lanak 6.
(1) Umjetniko obrazovanje na svim razinama umjetnikog obrazovanja ostvaruje se na
temelju Nacionalnog kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje i posebnih kurikuluma umjetnikog obrazovanja.
(2) Osnovno glazbeno obrazovanje izvodi se prema osnovnokolskom umjetnikom
kurikulumu u estogodinjem trajanju.
(3) Osnovno plesno obrazovanje izvodi se prema osnovnokolskom umjetnikom kurikulumu
u etverogodinjem trajanju.
(4) Osnovnim umjetnikim obrazovanjem uenik stjee znanja i sposobnosti za nastavak
obrazovanja.
(5) Pripremno glazbeno obrazovanje za srednje obrazovanje izvode kole prema umjetnikom
kurikulumu u dvogodinjem trajanju.
(6) Pripremno plesno obrazovanje za srednje obrazovanje izvode kole prema umjetnikom
kurikulumu u jednogodinjem trajanju.
(7) Pripremnim glazbenim, odnosno plesnim obrazovanjem uenik stjee znanja i sposobnosti
za nastavak glazbenog, odnosno plesnog obrazovanja bez prethodno zavrenog osnovnog
glazbenog, odnosno plesnog obrazovanja.
(8) Srednje umjetniko obrazovanje izvodi se prema umjetnikom kurikulumu u
etverogodinjem trajanju.
(9) Srednjim umjetnikim obrazovanjem uenik stjee znanja i sposobnosti za rad i nastavak
obrazovanja.
lanak 7.
(1) Obrazovni standard odreene razine umjetnikog obrazovanja, odnosno stupanj sloenosti
kvalifikacije u podruju umjetnikog obrazovanja (kurikulum odreenog podruja
umjetnikog obrazovanja) sadri jezgrovni i diferencirani dio te kolski kurikulum, naine,
metode i oblike rada u umjetnikom obrazovanju, kriterije za upis uenika u programe
umjetnikog obrazovanja te nain praenja, vrednovanja i ocjenjivanja uenika.
(2) Jezgrovni dio kurikuluma odnosi se na sve uenike i obvezan je za sve uenike.
(3) Diferencirani dio kurikuluma umjetnikog obrazovanja u osnovnoj, odnosno srednjoj koli
obuhvaa nastavne predmete i/ili module kojima se zadovoljavaju interesi uenika u skladu s
mogunostima kole.
(4) Kurikulum iz stavka 1. ovoga lanka donosi ministar.
lanak 8.
(1) Pravo upisa u prvi razred osnovnoga glazbenog obrazovanja imaju djeca koja su u pravilu
navrila sedam godina ivota i zadovoljila kriterije propisane kurikulumom umjetnikog
obrazovanja.
(2) Pravo upisa u prvi razred osnovnog plesnog obrazovanja imaju djeca koja su u pravilu
navrila devet godina ivota i zadovoljila kriterije propisane kurikulumom umjetnikog
obrazovanja.
(3) U prvi pripremni razred srednje glazbene kole upisuju se uenici do navrenih 15 godina
ivota, a u skladu s kriterijima propisanima kurikulumom umjetnikog obrazovanja.
(4) U prvi pripremni razred srednje plesne kole upisuju se uenici do navrenih 17 godina
ivota, a u skladu s kriterijima propisanima kurikulumom umjetnikog obrazovanja.
(5) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, u prvi pripremni razred srednje glazbene kole za
zanimanja glazbenik fagotist, glazbenik tubist i glazbenik kontrabasist mogu se upisati uenici
do navrenih 18 godina ivota, a za zanimanje glazbenica pjevaica uenice do navrenih 20
godina ivota i glazbenik pjeva do navrene 22 godine ivota.
(6) Pravo upisa u prvi razred srednje umjetnike kole imaju uenici nakon zavrenog
osnovnog glazbenog ili plesnog obrazovanja ili pripremnog glazbenog ili plesnog obrazovanja
za srednju kolu te koji su zadovoljili kriterije propisane kurikulumom umjetnikog
obrazovanja i poloili prijamni ispit.
(7) Uenici upisuju prvi razred srednje umjetnike kole do navrenih 17 godina ivota, a
najkasnije do navrenih 18 godina ivota.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga lanka, u prvi razred srednje glazbene kole za zanimanja
glazbenik fagotist, glazbenik tubist i glazbenik kontrabasist mogu se upisati uenici do
navrenih 20 godina ivota, a za zanimanje glazbenica pjevaica uenice do navrenih 22
godina ivota i glazbenik pjeva do navrene 24 godine ivota.
(9) Iznimno, na temelju pokazane iznimne darovitosti, uz suglasnost uiteljskog/ nastavnikog
vijea, moe se dopustiti upis u pripremni program srednje kole, odnosno prvi razred srednje
glazbene ili plesne kole i uenicima koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 1. do 8. ovoga
lanka.
III. UENICI
lanak 9.
(1) Status uenika srednje umjetnike kole stjee uenik koji uz posebni struni dio programa
umjetnike kole pohaa i opeobrazovni program u umjetnikoj koli, kao i uenik koji uz
posebni struni dio programa umjetnike kole pohaa i drugu srednju kolu.
(2) Uenik moe upisati samo jedan program u umjetnikoj koli na osnovnokolskoj i
srednjokolskoj razini.
(3) Iznimno, daroviti uenici mogu pohaati i vie od jednog temeljnog predmeta na
osnovnokolskoj razini ili vie od jednog programa na srednjokolskoj razini, ako sami snose
trokove toga obrazovanja.
(4) O upisu iz stavka 3. ovoga lanka odluuje ravnatelj kole na prijedlog
uiteljskog/nastavnikog vijea kole.
lanak 10.
(1) Uenici srednjih umjetnikih kola zavravaju srednje obrazovanje u skladu sa zakonom
kojim se ureuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja.
(2) Uenici koji zavravaju kurikulum umjetnikog obrazovanja na razini srednje kole u
najmanje etverogodinjem trajanju mogu polagati i ispite dravne mature pod uvjetima
propisanim zakonom kojim se ureuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja.
lanak 11.
Uenik je duan sudjelovati u javnim aktivnostima u organizaciji kole u skladu s kolskim
kurikulumom.
lanak 12.
(1) Uenici mogu zavriti umjetniko obrazovanje i u kraem vremenskom trajanju od
propisanog ovisno o razini napredovanja u stjecanju znanja, razvoju vjetina, sposobnosti i
stavova na nain propisan kurikulumom umjetnikog obrazovanja.
(2) U tijeku jedne kolske godine uenik moe zavriti dva razreda.
lanak 13.
(1) Posebno daroviti uenici u umjetnikom podruju i uenici koji se pripremaju za
meunarodna natjecanja mogu zavriti obrazovanje pohaanjem nastave ili polaganjem ispita
u vremenu za polovinu duljem od propisanoga trajanja upisanoga programa.
(2) O produenju obrazovanja iz stavka 1. ovoga lanka odluuje uiteljsko, odnosno
nastavniko vijee kole koju uenik pohaa.
(3) Naini pohaanja nastave i polaganja ispita uenika iz stavka 1. ovoga lanka ureuju se
statutom umjetnike kole.
lanak 14.
(1) U sluaju prekida kolovanja uenik moe nastaviti zapoeto obrazovanje u istom razredu
najkasnije u sljedeoj kolskoj godini.
(2) O nastavku obrazovanja iz stavka 1. ovoga lanka odluuje uiteljsko/nastavniko vijee
kole u kojoj uenik eli nastaviti obrazovanje.
lanak 15.
Obrazovanje uenika s tekoama u razvoju organizira se u koli prema kurikulumu
umjetnikog obrazovanja i posebnome kurikulumu prilagoenome ueniku s tekoama.
IV. POSTUPCI I ELEMENTI VREDNOVANJA UENIKA
lanak 16.
(1) Uitelji/nastavnici su duni pratiti, vrednovati i ocjenjivati rad uenika u skladu s
umjetnikim kurikulumom.
(2) Ako zbog due opravdane odsutnosti, bolesti, preseljenja ili iz drugih opravdanih razloga
propisanih statutom kole, na kraju kolske godine nije mogue ocijeniti znanje uenika ili
ako njegovo znanje ne udovoljava razini oekivanih postignua definiranih kurikulumom
umjetnikog obrazovanja, uenikovo obrazovanje moe se produiti za jednu kolsku godinu.
(3) Postupak iz stavka 2. ovoga lanka ureuje se statutom kole.
(4) Odluku o produenju obrazovanja iz stavka 2. ovoga lanka donosi ravnatelj kole, na
prijedlog uiteljskog/nastavnikog vijea kole.
V. UITELJI, NASTAVNICI I STRUNI SURADNICI
lanak 17.
(1) Poslove uitelja/nastavnika u umjetnikoj koli moe obavljati osoba koja je zavrila
diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste ili diplomski specijalistiki struni studij
odgovarajue vrste i ima potrebno pedagoko-psiholoko-didaktiko-metodiko obrazovanje
(u daljnjem tekstu: pedagoke kompetencije).
(2) Poslove uitelja/nastavnika strunih predmeta u umjetnikom obrazovanju, moe obavljati
i osoba koja ima niu razinu obrazovanja od razine propisane stavkom 1. ovoga lanka ako
ima najviu razinu obrazovanja odgovarajue vrste koja se moe stei u tom podruju i ima
pedagoke kompetencije.
(3) Odgovarajuu vrstu obrazovanja uitelja i nastavnika, kao i okvirni program pedagokih
kompetencija propisuje ministar.
lanak 18.
Ukupne tjedne obveze odgojno-obrazovnog rada u umjetnikoj koli i ostale poslove koji
proizlaze iz odgojno-obrazovnog rada propisuje ministar.
lanak 19.
(1) Struna tijela kole su razredno i uiteljsko, odnosno nastavniko vijee, a po potrebi
kola moe imenovati i druga struna tijela to se odreuje statutom kole.
(2) Sadraj rada razrednog i uiteljskog, odnosno nastavnikog vijea te drugih strunih tijela
kole ureuje se statutom.
(3) U umjetnikoj koli osniva se vijee uenika koje ine predstavnici svakog razreda ili
odreene godine obrazovanja. Nain izbora i djelokrug rada vijea uenika ureuje se
statutom kole.
(4) U umjetnikoj koli osniva se vijee roditelja. Roditelji/skrbnici uenika svakog razreda ili
odreene godine obrazovanja izmeu sebe biraju jednog lana u vijee roditelja. Nain izbora
i djelokrug rada vijea roditelja ureuje se statutom kole.
VI. PEDAGOKA DOKUMENTACIJA
lanak 20.
(1) Umjetnike kole vode pedagoku dokumentaciju o uenicima.
(2) kola vodi bazu podataka o upisanim uenicima, njihovom napredovanju, izdanim
svjedodbama i drugim ispravama.
(3) Na zavretku svakog razreda osnovne umjetnike kole ueniku se izdaje razredna
svjedodba, a svjedodba etvrtog, odnosno estog razreda je isprava o zavretku osnovne
umjetnike kole.
(4) Na zavretku svakog razreda srednje kole ueniku se izdaje razredna svjedodba, a na
zavretku srednjeg obrazovanja svjedodba o zavrnome radu.
VII. OSNIVANJE KOLE
lanak 21.
(1) Umjetnika kola osniva se aktom o osnivanju sukladno odredbama ovoga Zakona,
zakona kojim se ureuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja i zakona o
ustanovama.
(2) Odjele osnovnih umjetnikih programa moe imati osnovna kola koja u skladu s ovim
Zakonom i provedbenim propisima, o tome pribavi rjeenje za poetak rada.
(3) Umjetnika kola, kao i odjel umjetnikog programa u sastavu osnovne kole iz stavka 2.
ovoga lanka, moe zapoeti s radom nakon to su pribavili rjeenje o poetku rada koje
donosi ministarstvo nadleno za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(4) Osnivai umjetnike kole mogu biti:
Republika Hrvatska,
jedinica podrune (regionalne) samouprave,
jedinica lokalne samouprave,
druga pravna ili fizika osoba.
(5) Nain, uvjete i postupak osnivanja umjetnike kole i umjetnikih odjela u sastavu
osnovne kole te nain, uvjete i postupak utvrivanja uvjeta za poetak rada propisuje
ministar.
lanak 22.
(1) kolska ustanova ima statut.
(2) Statutom se poblie odreuje ustrojstvo, ovlasti i nain odluivanja tijela kolske
ustanove, izricanje pedagokih mjera te druga pitanja vana za obavljanje djelatnosti i
poslovanje kolske ustanove, sukladno zakonima i aktu o osnivanju.
(3) Statut kolske ustanove donosi kolski odbor uz prethodnu suglasnost osnivaa.
lanak 23.
(1) U sklopu javne djelatnosti glazbena, plesna i druga umjetnika kola moe obavljati
koncertnu djelatnost, odnosno izvoditi umjetniku predstavu u organizaciji strunih odjela
kole.
(2) U sklopu javne djelatnosti likovnih kola i kola za primijenjenu umjetnost, kole mogu
imati izlobeni salon ili galeriju za postave uenikih i nastavnikih radova u skladu sa
statutom kole.
(3) Organizacija javne djelatnosti iz stavka 1. i 2. ovoga lanka je ureena kurikulumom
umjetnikog obrazovanja za odreeno umjetniko podruje, a utvruje se kurikulumom kole.
VIII. FINANCIRANJE
lanak 24.
(1) Sredstva za financiranje javnih potreba u umjetnikom obrazovanju osiguravaju se:
iz dravnog prorauna,
iz prorauna jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
namjenskim sredstvima kulturnih institucija i ustanova na lokalnoj razini,
sredstvima osnivaa kada je osniva druga fizika ili pravna osoba,
prihodima koji se ostvaruju obavljanjem vlastite djelatnosti i drugim namjenskim
prihodima,
participacijom roditelja/skrbnika uenika,
sredstvima drugih subjekata, pokrovitelja i zainteresiranih ustanova.
(2) U dravnom proraunu osiguravaju se sredstva za financiranje kolskih ustanova iji je
osniva Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, i to za:
1. plae i naknade plaa s doprinosima na plae,
2. materijalna prava ugovorena kolektivnim ugovorima,
3. naknadu za prijevoz na posao i s posla radnicima osnovnih kola,
4. struno osposobljavanje i usavravanje,
5. vanjsko vrednovanje i provoenje dravne mature,
6. licenciranje uitelja, nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja,
7. izvoenje jednog obrazovnog programa na osnovnokolskoj razini,
8. izvoenje jednog obrazovnog programa za stjecanje kvalifikacije/zanimanja.
(3) U proraunu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva
za materijalne trokove umjetnikih kola, i to za:
1. materijalne i financijske rashode kola koji obuhvaaju i rashode za materijal, dijelove i
usluge tekueg i investicijskog odravanja,
2. rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju kolskog prostora te opremanje kolskih
ustanova prema standardima i normativima koje propisuje ministar, a u skladu s dravnim
pedagokim standardima,
3. javnu djelatnost,
4. naknadu za prijevoz na posao i s posla radnicima srednjokolskih ustanova,
5. poboljanje uvjeta rada kole.
(4) Jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moe utvrditi ire javne potrebe u
umjetnikom obrazovanju, i to za:
1. opremanje kola kabinetskom, didaktikom i informatikom opremom,
2. opremanje kola raunalnim programima,
3. opremanje kolskih knjinica, nototeka, fonoteka,
4. programe od zajednikog interesa za djelatnost kolstva (asopisi, strune knjige,
obljetnice, manifestacije, izvannastavne aktivnosti),
5. kole kojima je osniva druga fizika ili pravna osoba u skladu s kriterijima koje donosi
lokalna i podruna (regionalna) samouprava.
(5) Kada je osniva kole druga pravna ili fizika osoba, osniva je duan osigurati potrebna
sredstva za financiranje:
1. plaa i naknada plaa s doprinosima,
2. ostalih rashoda za radnike kole,
3. materijalnih i financijskih rashoda kole te ostala potrebna sredstva za rad kole.
(6) kolski odbor uz suglasnost osnivaa donosi odluku o iznosu participacije
roditelja/skrbnika uenika te cijeni obrazovanja iz lanka 9. stavka 3. ovoga Zakona, za svaku
godinu obrazovanja i objavljuje je u javnom natjeaju za upis polaznika u prvi razred.
(7) Umjetnike kole sklapaju ugovor o participaciji s roditeljima, odnosno skrbnicima
uenika umjetnikih kola kojim utvruju iznos participacije, prava uenika i obveze kole.
lanak 25.
Ostvareni prihod kola mora upotrijebiti iskljuivo za obavljanje i razvoj djelatnosti kole u
skladu s zakonom, aktom o osnivanju i statutom kole.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 26.
Uitelj/nastavnik koji se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatekne u radnom odnosu na
neodreeno vrijeme u umjetnikoj koli, a nema vrstu i razinu obrazovanja propisanu ovim
Zakonom, nastavlja s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.
lanak 27.
(1) Umjetnike kole dune su uskladiti svoje ope akte s odredbama ovoga Zakona u roku od
6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Do donoenja kurikuluma umjetnikog obrazovanja kole e organizirati odgojno-
obrazovni proces u skladu s postojeim nastavnim planovima i programima.
(3) Sve plesne i glazbene kole koje rade u sastavu pukih otvorenih uilita dune su
uskladiti svoje ustrojstvo, rad i poslovanje, statute i ope akte s odredbama ovoga Zakona
najkasnije do 31. kolovoza 2014.
(4) kolama iz stavka 3. ovoga lanka prestaje pravo obavljanja poslova u sastavu pukih
otvorenih uilita s danom 31. kolovoza 2014.
lanak 28.
(1) Provedbene propise na temelju ovoga Zakona ministar e donijeti u roku od 4 mjeseca od
dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravilnik o osnovnom umjetnikom kolovanju (Narodne novine, br. 53/93.) ostaje na
snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa na temelju ovoga Zakona, osim odredaba
koje su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
lanak 29.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim
odredbe lanka 3. stavka 2. ovoga Zakona koja stupa na snagu na dan pristupanja Republike
Hrvatske Europskoj uniji.
Klasa: 602-01/11-01/04
Zagreb, 28. listopada 2011.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga
sabora
Luka Bebi, v. r.

You might also like