HRVATS KI SABOR

KLASA: 021-12113-181337
URBROJ: 65-13-02
Zagreb, 18. prosinca 2013.
VLADI REPUBLIKE HRVATSKE
U prilogu upuujem zastupniko pitanje dr. sc. Mirele Holy, zastupnice u
Hrvatskom saboru, postavljeno sukladno lanku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Molim odgovorite na postavljeno zaslupniko pitanje, sukladno odredbi lanka
142. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u roku od 30 dana od dana kada je pitanje
dostavljeno.
PREDSJEDNL
Josip Keja
MIRELA HOLY,
zastupnica u Hrvatskom saboru
Zagreb, 18. prosinca 2013.
REPUBLIKA HRVATSKA
6 5 - H R V A T S K I S A B O R
Z A G R E B , Trg Sv. Mar k a 6
P r i ml j e n o : "12" 2013
Klasifikacilska oznaka: , Org. j ed.
Urudbeni broj: Pril. Vrij.
A
PREDSJEDNIKU HRVATSKOG SABORA
Predmet: Zastupniko pitanje
Hs NP-021 1^3.18'337-B53'l3.0 -..^
I
Potovani gospodine Leko,
molim Vas da temeljem lanka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora
proslijedite moje zastupniko pitanje predsjedniku Vlade Republike
Hrvatske gospodinu Zoranu Milanoviu, a koje se nalazi u privitku ovoga
dopisa.
S potovanjem,
dr. sc. Mirel ^ hjoly
Prilog: kao u tekstu
MIRELA HOLY,
zastupnica u Hrvatskom saboru
Zagreb, 18. prosinca 2013.
PREDSJEDNIK VLADE RH
GOSPODIN ZORAN MILANOVI
PREDMET:ZASTUPNIKO PITANJE
Potovani predsjednie Vlade,
trenutna ekonomska situacija u Hrvatskoj kao i u svijetu, izazvana slomom
financijskog sustava, ukazuje na potrebu preispitivanja dizajna i
mehanizama tog sustava. Ipak, pitanje stvaranja novca (Tko stvara veinu
novca u sadanjem sustavu te tko odluuje o ukupnoj koliini novca koja
nam je dostupna i po kojim kriterijima? Kako novac ulazi u opticaj, pod
kojim uvjetima nam je dostupan i u to se novonastali novac ulae?) se u
raspravama o rjeenju problema i oporavku gopodarstva uvelike
zanemaruje. Za trajan izlazak iz krize i izgradnju stabilnog, odrivog i
produktivnog gospodarstva iznimno je vano razjasniti ta pitanja te
osigurati stabilan i pouzdani novani sustav.
Slijedom prethodno reenog molim Vas da mi odgovorite na sljedea
pitanja:
Moete l i potvrditi ili demantirati da u Republici Hrvatskoj najvei dio
novca u opticaju (izuzevi novanice i kovanice) stvaraju komercijalne
banke izdavanjem kredita i drugih zajmova, t j . je li istina da komercijalne
banke izdavanjem kredita proizvode depozite koji se ubrajaju u razliite
monetarne agregate ( Ml , M2 i M3) ovisno o tipu depozita i koji prije ina
izdavanja zajma nisu postojali? Moete li takoer potvrditi ili demantirati
da se kroz proces otplate zajmova novac u obliku depozita brie iz
postojanja, t j . nestaje iz opticaja? Moete li ukratko opisati proces stvaranja
deviznih rezervi u HNB-u, t j . moete li potvrditi ili demantirati da devizne
rezerve potjeu od depozita komercijalnih banaka koje su ih posudile od
svojih matinih banaka u eurozoni, a koje su potom u HNB-u zamijenile za
kune?
HRVATS KI SABOR
KLASA: 021-12/13-18/337
URBROJ: 65-14-04
Zagreb, 20. sijenja 2014.
If
NP'021
ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA HRVATSKOGA SABORA
Na temelju lanka 143. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora u prilogu
upuujem odgovor Vlade Republike Hrvatske na zastupniko pitanje od 18. prosinca 2013.
godine, dr. sc. Mirele Holy, zastupnice u Hrvatskom saboru.
PREDSJEDNIK

VLADA R E P U B LI K E HRVATSKE
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,
1
021-12/13-01/333
50301-01/10-14-4
16. sijenja 2014.
NP'021-12/13-18'337'50-U-03-Hs
REPUBLIKA "*y*
J
SK*
n
a
Z A G R E B , Tr o, l Sv ^ r k a_ _ 6
?S S V7- 0V' ^
r g- j e d.
Urudbeni
1 1 /
PREDSJEDNI KU HRVATSKOGA SABORA
Predmet: Zastupniko pitanje dr. sc. Mirele Holy, u vezi s poslovanjem banaka u
Republici Hrvatskoj, te posebno u vezi s deviznim rezervama Hrvatske narodne
banke - odgovor Vlade
Zastupnica u Hrvatskome saboru, dr. sc. Mirela Holy, postavila je, sukladno sa
lankom 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/2013), sljedee
zastupniko pitanje:
"Trenutna ekonomska situacija u Hrvatskoj kao i u svijetu, izazvana slomom
financijskog sustava, ukazuje na potrebu preispitivanja dizajna i mehanizama tog sustava. Ipak,
pitanje stvaranja novca (Tko stvara veinu novca u sadanjem sustavu te tko odluuje o ukupnoj
koliini novca koja nam je dostupna i po kojim kiiterijima? Kako novac ulazi u opticaj, pod
kojim uvjetima nam je dosmpan i u to se novonastali novac ulae?) u raspravama o rjeenju
problema i oporavku gospodarstva, uvelike se zanemaruje. Za trajan izlazak iz krize i izgradnju
stabilnog, odrivog i produktivnog gospodarstva iznimno je vano razjasniti ta pitanja te
osigurati stabilan i pouzdani novani sustav.
Slijedom prethodno reenog, molim Vas da mi odgovorite na sljedea pitanja:
Moete li potvrditi i li demantirati da u Republici Hrvatskoj najvei dio novca u
opticaju (izuzevi novanice i kovanice) stvaraju komercijalne banke izdavanjem kredita i
drugih zajmova, t j . je li istina da komercijalne banke izdavanjem kredita proizvode depozite koji
se ubrajaju u razliite monetarne agregate (Ml, M2 i M3) ovisno o tipu depozita i koji prije ina
izdavanja zajma nisu postojali? Moete li takoer potvrditi i li demantirati da se kroz proces
otplate zajmova novac u obliku depozita brie iz postojanja, t j . nestaje iz opticaja? Moete U
ukratko opisati proces stvaranja deviznih rezervi u HNB-u, t j , moete li potvrditi i li demantirati
da devizne rezerve potjeu od depozita komercijalnih banaka koje su ih posudile od svojih
matinih banaka u eurozoni, a koje su potom u HNB-u zamijenile za kune?"
2
Na navedeno zastupniko pitanje, Vlada Republike Hrvatske daje sljedei
odgovor:
Zastupniko pitanje obuhvaa nekoliko pojedinanih pitanja u vezi sa
stvaranjem novca, monetarnim agregatima te meunarodmm priuvama. Kako su navedena
pitanja, sukladno Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci (Narodne novine, br. 75/2008 i 54/2013),
iz podruja nadlenosti Hrvatske narodne banke, a u njihovom je provoenju Hrvatska
narodna banka samostalna i neovisna, Vlada Republike Hrvatske je putem Ministarstva
financija zatraila odgovor od Hrvatske narodne banke.
Navedeni odgovor se dostavlja u prilogu.
Evenmalno potrebna dodatna obrazloenja u vezi s pitanjem zasmpnice, dat e
Slavko Lini, ministar financija.
Prilog: 1
HNB
Trg hrvatskih velikana 3, 10002 Zagreb
tel.: 01 45 64 555 / faks: 01 46 10 551, 45 50 726, 46 10 591
teleks: 22 569 / www.hnb.hr / mb 3269817
Odgovori na zastupniko pitanje o stvaranju novca i meunarodnim priuvama
Da li u RH najvei dio novca u opticaju (izuzevi novanice i kovanice) stvaraju
komercijalne banke izdavanjem kredita i drugih zajmova? Je li istina da komercijalne
banke izdavanjem kredita proizvode depozite koji se ubrajaju u razliite monetarne
agregate (Ml, M2 i M3) ovisno o tipu depozita i koji prije ina izdavanja nisu postojali?
Da li se prilikom otplate zajmova novac u obliku depozita brie iz postojanja tj. nestaje iz
opticaja ?
Hrvatska Narodna Banka (HNB), kao sredinja banka u Republici Hrvatskoj, zaduena
je za kreiranje novca. Proces kreiranja novca od strane sredinje banke naziva se
primarna emisija, a tako kreirani novac primarni novac (tzv. monetarni agregat M0;
engl. Base money). Ovaj monetarni agregat po definiciji ine: gotov novac (tj. novanice
i kovanice) u opticaju, novana sredstva u blagajnama kreditnih institucija, depoziti
kreditnih institucija kod HNB-a i depoziti ostalih financijskih institucija kod HNB-a.
Primarni novac HNB moe kreirati na nekoliko naina: odobravanjem kredita
poslovnim bankama, otkupom vrijednosnih papira ili otkupom deviza na deviznom
tritu. Najvei dio primarnog novca u Hrvatskoj sredinja banka je kreirala otkupom
deviza na deviznom tritu, a u odreenim razdobljima primarni novac se kreirao i
odobravanjem kratkoronih kredita poslovnim bankama.
Kreditne institucije, kao glavni financijski inter medij ari, u sutini svog poslovanja
prikupljaju sredstva (depozite) i plasiraju ih u obliku kredita. Na prikupljene depozite
sredinja banka obraunava obveznu priuvu koja se nalazi na raunu kod sredinje
banke (i ulazi u primarni novac), dok iz preostalog depozita kreditne institucije mogu
odobriti kredite. Kada odobre kredite, na raunu klijenta (depozitni novac) dolazi do
porasta depozita pa ukoliko tako stvoren depozitni novac ostane u bankovnom sustavu
(primjerice: na raunu klijenta koji je zatraio kredit, na raunu njegovog poslovnog
partnera prema kojem je izmirio svoju obvezu, na raunu oroene tednje fizike osobe
od koje je kupio nekretninu...), kreditna institucija moe iz tih sredstva ponovno
odobriti kredit. No, na ta sredstva ponovo se obraunava obvezna priuva, pa se
preostali (sada manji) iznos moe plasirati u obliku kredita. Ovaj teoretski proces je
konaan, naime zaustavlja se kada kreditna institucija vie nema vika slobodnih
sredstava. Proces stvaranja kredita i posljedino depozita naziva se multiplikacija novca
1
odnosno depozita. Zbog multiplikacije depozita ire definirani monetarni agregati
uobiajeno su viestruko vei od iznosa primarnog novca.
Omjer izmeu ire definiranog monetarnog agregata i primarnog novca naziva se
monetarni multiplikator. Dok primarni novac kreira ili povlai iz sustava jedino sredinja
banka svojim instrumentima monetarne politike, ire definirani agregati ovise i o
opisanom procesu monetarne multiplikacije. Ipak, vano je naglasiti da proces
poveanja ili smanjenja depozita (pa tako i kreiranja novca) u nekoj zemlji ne ovisi samo
o kreditnoj aktivnosti poslovnih banaka, nego i o ekonomskim tokovima s inozemstvom.
Primjerice, plaanje uvoza rezultira smanjenjem depozita, a naplata izvoza njihovim
poveanjem. Pojaani dolasci turista u Hrvatsku tijekom ljetne turistike sezone
uobiajeno znae i snaan priljev deviznih depozita u banke u Hrvatskoj jer znaajan dio
prihoda ostvarenih u turizmu domae fizike i pravne osobe deponiraju kao tednju kod
poslovnih banaka. Tako u ljetnim mjesecima monetarna kretanja u Hrvatskoj uobiajeno
karakterizira poveanje najire definiranog monetarnog agregata M4 (ukupna likvidna
sredstva), koji izmeu ostaloga ukljuuje tedne i oroene devizne depozite kod
poslovnih banaka. Poveanje ukupnih likvidnih sredstava po spomenutoj osnovi nije
povezano s kreditnom aktivnou poslovnih banaka.
Takoer, u praksi se iri monetarni agregati mogu poveavati i ako se primjerice drava
zadui u inozemstvu ili kod drugih financijskih institucija, a prikupljenim sredstvima
isplati plae i mirovine graanima koji onda dio tih sredstava deponiraju u bankama. Siri
monetarni agregati, posebice oroeni depoziti, biljeit e autonoman porast i ako im se
pripisuje prihod po osnovi obraunate kamatne stope to takoer nije povezano s
kreditnom aktivnou banaka. Sumarno, multiplikacija novca i monetarni tokovi u
jednoj ekonomiji sloen su proces s puno razliitih kanala, pa se teza o
ponitavanju/kreiranju novca preko komercijalnih banaka nikako ne moe smatrati
iskljuivim imbenikom kretanja ukupne ponude novca odnosno najirih monetarnih
agregata.
HNB je od izbijanja svjetske financijske krize djelovao protucikliki ne samo kreirajui
primarni novac, nego i kroz niz razliitih drugih poticajnih mjera, meu kojima su
najznaajnije znatno smanjenje obvezne priuve, ukidanje granine i posebne obvezne
priuve, smanjenje stope minimalne pokrivenosti deviznih obveza banaka likvidnim
deviznim potraivanjima i ukidanje obveze upisa blagajnikih zapisa. Svim tim mjerama
stvorena je iznimno visoka likvidnosti u bankovnom sustavu.
Moete li ukratko opisati proces stvaranja deviznih rezervi u HNB-u, tj. moete li potvrditi
ili demantirati da devizne rezerve potjeu od depozita komercijalnih banaka koje su ih
posudile od svojih matinih banaka u eurozoni, a koje su potom u HNB-u zamijenile za
kune?
Meunarodne priuve (ili devizne rezerve kako je navedeno u pitanju) su inozemna
imovina koja je pod kontrolom i na raspolaganju sredinjoj banci u svrhu izravnog
2
financiranja neravnotee u platnoj bilanci te neizravnog reguliranja neravnotee putem
intervencija na deviznom tritu radi utjecaja na teaj, kao i u neke druge svrhe.
Meunarodne priuve mogu ukljuivati inozemna sredstva plaanja u gotovini, devizne
depozite u bankama, inozemne vrijednosnice, zlato i Posebna prava vuenja
Meunarodnog monetarnog fonda. Zemlje dre meunarodne priuve kako bi osigurale
meunarodnu likvidnost, a time i vjerodostojnost zemlje u meunarodnoj financijskoj
zajednici, te omoguile laki pristup meunarodnim tritima kapitala. Pri ostvarivanju
navedenih ciljeva HNB upravlja meunarodnim priuvama na osnovu naela sigurnosti i
likvidnosti: odrava visoku Ukvidnost priuva i nisku izloenost rizicima, te uz dana
ogranienja nastoji ostvariti povoljne stope prinosa svojih ulaganja ime se, sukladno
Zakonu o HNB- u ostvaruju i transferi u proraun RH.
HNB svoje temeljne ciljeve odravanja niske inflacije i stabilnosti financijskog sektora,
potiui usto gospodarski rast u mjeri u kojoj to ne ugroava ostvarivanje navedenih
temeljnih ciljeva, ostvaruje putem odravanja stabilnosti teaja domae valute prema
euru. Budui da meunarodne priuve rastu koliko to dopusti otkup deviza za kune i da
je taj otkup jedan od glavnih tokova kreiranja primarnog novca, meunarodne priuve
izuzetno su vane za provoenje monetarne politike.
Meunarodne priuve se, makroekonomski promatrano, formiraju na temelju tokova u
platnoj bilanci. Priljev na financijskom i kapitalnom raunu platne bilance u razdoblju do
izbijanja svjetske financijske krize bio je iznimno obilan te je znatno nadmaivao manjak
na tekuem raunu platne bilance. Posljedino, zabiljeen je znatan rast meunarodnih
priuva. Takav priljev deviza bio je uzrokovan porastom inozemnih izravnih ulaganja u
H r v a t s k u i n r i r f l s t n m i n o 7 p m n o f f Hiicrn s vi h Hn mf l r t b s p k t o r a (r\n t a k n i h n n n k n n rl n rvs n o
kreditnih institucija), a tu su i uobiajeni priljevi koje Hrvatska ostvaruje od prihoda od
turizma te od radnikih doznaka iz inozemstva. Kontinuirani porast i primjerena razina
meunarodnih priuva pokazali su se iznimno vanima za ouvanje devizne likvidnosti
zemlje na samome poetku financijske i gospodarske krize, kada su se javili kratkotrajni
deprecij arijski pritisci potaknuti odljevom sredstava prema inozemstvu. Oslobaanje
dijela prethodno izdvojenih deviznih sredstava omoguilo je odravanje neprekinute
devizne likvidnosti zemlje. I u recentnom se razdoblju biljee priljevi na financijskom i
kapitalnom raunu platne bilance, iako bitno sporiji nego ranije, pa se uz otklanjanje
manjka na tekuem raunu platne bilance i dalje ostvaruje porast meunarodnih
priuva.
U opisanim je okolnostima HNB otkupljivao devize da bi sprijeio prekomjerno jaanje
teaja kune, to je dovelo do porasta meunarodnih priuva. Porast priuva tehniki se
primarno ostvarivao otkupom deviza od kreditnih institucija i od drave (Ministarstva
financija) na domaem deviznom tritu
1
. U manjem dijelu bruto meunarodne priuve
formiraju se i autonomnim poveanjem devizne obvezne priuve kreditnih institucija
koja se obraunava na devizne depozite, te prihodima od ulaganja meunarodnih
priuva. Na kraju valja dodati da do poveanja bruto meunarodnih priuva dolazi i u
1
HNB moe devizne transakcije vriti i s drugim protustrankama (primjerice s Europskom komisijom.
3
okolnostima kada se primjerice drava zadui u inozemstvu te pribavljena sredstva
deponira na devizni depozit kod sredinje banke. Iako u danom trenutku ne mora doi
do otkupa deviznih sredstava i kreiranja kuna (primarnog novca), bruto priuve takoer
se poveavaju
2
. Vrlo detaljne informacije i podaci o konkretnim tokovima i iznosima
poveanja meunarodnih priuva kroz vrijeme mogu se pronai u Godinjim izvjeima
HNB-a koja se redovito alju u Sabor.
2
Upravo takav sluaj desio se krajem 2013. godine, kada je drava gotovo cjelokupan iznos deviznih sredstava
pribavljen izdanjem obveznice na meunarodnom tritu deponirala kod HNB-a, odnosno prenijela je sredstva
za financiranje proraunskih potreba tijekom 2014. godine.
4