Znaenje civilnog drutva u komunitarizmu (teorija

Michaela Walzera)
Michael Walzer
Michael Walzer istaknuti ameriki politiki filozof i intelektualac, profesor
emeritus na Univerzitetu Princeton, New Jersey. Napisao je veliki broj
knjiga i eseja sa irokim rasponom tema, politika etika, nacionalizam,
etniko porijeklo, radikalizam. Uglavnom je okarakteriziran kao jedan od
velikih zagovornika kolektivistikog poloaja u politikoj teoriji. Radovi:
Revolucija svetih Studija o iskazu radikalne politike, Ubojstvo kralja i
revolucija, Interpretacija i drutvena kritika, Prema globalnom civilnom
drutvu.

Znaenje civilnog drutva u komunitarizmu
Razvoj komunitarizma 80 ih 20. stoljee ostavio je veliki utjecaj na
graansko odnosno civilno drutvo kao i na odreene filozofske poglede.
Zaokret na polju komunitarizma dogodio se objavom Rawlsove knjige
1971. godine, Teorija pravednosti u kojoj sistematizira liberalnu teoriju.
Razvoj komunitarizma obiljeio je osamdesete godine 20. stoljea ostavivi
poseban utjecaj na filozofske poglede. Iako treba istaknuti kako se sam
pojam komunitarizma pojavio jo u Starom i Novom zavjetu i katolikoj
teologiji.
Komunitaristika paradigma upuuje na to da je individuum empirijski
promatrano, drutveno podreen i individualiziran kroz kolektivni identitet
biva determiniran.

O obliku civilnog drutva u koncepciji od M. Walzera:
Tradicionalne teorije o pitanju dobrog ivota u jednoj pluralistikoj
zajednici
Socijalni filozof koji istrauje koncepciju o civilnom drutvu u interakciji za
traganjem za dobrim ivotom unutar kooperacije u jednoj zajednici
zasnovanoj na komunitarnim obiljejima i predstavama dobrog (ideja
dobrog zasnovana je u slobodnim drutvenim zajednicama).
Walzer normativni prijedlog drutvene organizacije s jedne strane razmatra
kroz koegzistenciju i razvoj razliitih formi dobrog, a s druge strane kroz
zahtjev za slobodom i jednakosti svih lanova drutva.
U pojam civilnog drutva Walzer ubraja: komunitarni prostor ljudskih
udruenja zasnovan na slobodi i kompleks svih umreenih odnosa,
prihvaenih od strane obitelji, religije, tradicije, kulture, a pak sastavljenih
prema odnosu interesa i definiranom pogledu na svijet te ispunjavanjem
komunitarnog prostora.
Civilno drutvo smatra navedeni autor ponovno treba postati dio globalnog
drutva kao bi izalo iz politike i drutvene krize.

Politika zajednica kao preferirani djelatni prostor: O ideji
republikanizma
Ponajprije se bavi idejom republikanizma prema kojem je politika
zajednica idealna djelatni prostor za ivot, gdje graanin aktivno politiki
participira to predstavlja osnovu njegovog razumnog i moralnog bia.
Dakle ovdje je individuum oznaen kao politiko bie.
No zagovornici republikanizma, poput H. Arendt, smatraju da drutvo ne
moe poimati samo kao politiki koncept, ve da ekonomija stoji kao
antimon sa politikom graanskom participacijom.

Ekonomska djelatnost kao preferirani djelatni prostor: O ideji
republikanizma
Walzer se ovdje poziva na K. Marxa, njemakog sociologa zagovornika
kapitalistikog naina proizvodnje i njegovu ideju homo fabera, gdje je
osnova dobrog djelatnog prostora i ivota, ekonomska djelatnost i
kooperacija.
Dravi je ovdje dana uloga omoguavanja i stvaranja uvjeta za stvaralatvo
i kreativnost pojedinca. Tako da uslijed ove kreativnosti, politika mo
zahtjeva manju usmjerenost graanina na nju, to dovodi do toga da
pojedinac vie nije obvezan da se ponaa kao dravljanin ili graanin, ve se
moe usmjeriti na sebe samoga.
Ova konstatacija se javlja na temelju marksistike doktrine koja istie da je
nakon klasnih borbi institucionalna politika i drava postaju nepotrebne.

Trite kao preferirani djelatni prostor: Kapitalistika ideja o
suvremenim konzumentima
Trea mogunost jeste trite kao preferirani djelatni prostor u dobrom
drutvenom ivotu gdje ljudi djeluju i kao proizvoai i kao konzumenti
proizvedeno dobra.
Ovdje je istaknuta autonomija individuuma.
Na tritu su uvijek vanije korporacije, nego konzumenti, koje pokuavaju
uvijek iskoristiti datu mogunost, tako da sebi za cilj postavljaju ekonomsku
i politiku mo, ali i maksimum profita.
Unutar politike zajednice i kooperativnoj ekonomiji, trita su izvor
blagostanja.
Walzerova kritika ovdje se uglavnom odnosi na poznate kritike kapitalizma.
Slobodni pristup nije podjednako doputen svim konzumentima i
graanima.

Nacija kao preferirani djelatni prostor: Ideja etniki integrirane zajednice
Nacija je etvrti element Walzerove teorije dobrog ivota i djelatnog
prostora u kojemu je individuum odreen prema kulturnim, rasnim i drugim
obiljejima. Najvea vrijednost nacije lei u identifikaciji pojedinaca sa
jednom nacijom i njenom prolou.
U sluajevima kada nacija bude zarobljena od strane protivnika, zahtjeva se
od pripadnika zarobljene nacije borba za nacionalno osloboenje.

Civilno drutvo kao idealan djelatni prostor svih djelatnih prostora
Walzerom peti element pokuava prikazati meusobni odnos izmeu
aktivnog sudjelovanja graana u asocijacijama drutvenog ivota gdje se
komunitarne elje integriraju. Smatra se da individuum sam moe voditi
dobar ivot u civilnom drutvu.
Walzer se zalae za priznavanje drutvene solidarnosti. lanstvo u
odreenoj politikoj zajednici predstavlja ekskluzivno dobro koje treba da
se raspodjeli (pojedinac moe, ali i ne mora pripadati politikoj zajednici,
isto tako moe, ali i ne mora imati dravna ili graanska prava).
Paradoks civilnog drutva Walzer vidi u tome da su dravljani u svim
asocijacijama i zajednicama neminovno lanovi jedne politike zajednice.
Prema tome dobar ivot je onaj koji proizlazi iz drutvene, ekonomske i
politike prirode ovjeka.
Civilno drutvo omoguava graanima participaciju u drutvenim i
politikim procesima. Civilno drutvo bi trebalo da djeluje kao organizacija
odnosno grupa etnonacionalnog karaktera gdje nacionalne grupe zajedno sa
svojim obiteljima i religijskim zajednicama egzistiraju.

Funkcija drave u projektu civilnog drutva
Demokratska drava je pored civilnog drutva drugi vaan segment u
pluralistikoj strukturi drutva, drava slui graanima., njihovoj lojalnosti i
legitimacijski zasnovanoj politici.
Drava je okvir za postojanje civilnog drutva, definira kontekstualne
uzroke i fundamentalna pravila svih udruenja koja djeluju na njenom
prostoru.
Prisiljava lanove asocijacija da zajedno njeguju paradigmu o opem
djelovanju s jedne strane, a s druge njihovu viziju dobrog ivota.
Civilno drutvo i drava zahtijevaju graane koji su aktivno ukljueni u
razliitim djelatnim sferama.
Prema tome moe se rei da civilno drutvo za Walzera predstavlja projekt
svih projekata.