D42

All rights reserved.
No part of this publication may be reproduced, stored in a retrieval system or transmitted in any form or by any
means, electronic, mechanical, photocopying, recording or otherwise, without the prior permission in writing of Split Ship
Management d.o.o.
Sadraj

1. Doprinos unaprjeenju pomorske sigurnosti putem pojaane osvijetenosti ..................... 1
1.1. Temeljno radno znanje pomorskih sigurnosnih pojmova i definicija, ukljuujui
elemente koji se mogu odnosti na piratstvo i oruane pljake................................. 1
1.2. Osnovno poznavanje meunarodne pomorske sigurnosne politike i odgovornosti
vlada, trgovakih drutava i osoba ........................................................................... 6
1.2.1. Meunarodne konvencije, pravilnici i preporuke ....................................... 6
1.2.2. Propisi i pravila Republike Hrvatske ........................................................ 10
1.2.3. Odgovornosti glede sigurnosti .................................................................. 11
1.3. Osnovno poznavanje pomorskih razina zatite i njihovog utjecaja na sigurnosne
mjere i postupke na brodu i u lukama .................................................................... 24
1.4. Osnovno poznavanje postupaka za sigurnosno izvjetavanje ................................ 34
1.5. Osnovno poznavanje planova za nepredviene okolnosti vezanih uz sigurnost ... 38
2. Prepoznavanje prijetnji sigurnosti .................................................................................... 60
2.1. Osnovno poznavanje tehnika koje se koriste za zaobilaenje sigurnosnih mjera .. 60
2.2. Osnovno znanje koje omoguava prepoznavanje potencijalnih prijetnji sigurnosti,
ukljuujui elemente koji se mogu odnostiti na piratstvo i oruane pljake ......... 60
2.2.1. Piratstvo i otmice ...................................................................................... 60
2.2.2. Krijumarenje droge ................................................................................. 67
2.3. Osnovno znanje koje omoguuje prepoznavanje oruja, opasnih tvari i ureaja i
upoznatost sa tetom koju mogu uzrokovati .......................................................... 72
2.3.1. Improvizirane eksplozivne naprave .......................................................... 72
2.3.2. Sigurnosna oprema ................................................................................... 77
2.3.3. Planovi pretraivanja ................................................................................ 83
2.4. Osnovno poznavanje postupanja s podacima i komunikacijom vezanim uz
sigurnost... .............................................................................................................. 93
3. Razumijevanje potreba za odravanjem svijesti o sigurnosti i oprezom i njihovih
metoda.. ............................................................................................................................ 99
3.1. Osnovno poznavanje zahtjeva obuke, uvjebanih postupaka i vjebi temeljem
relevantnih konvencija, pravilnika i IMO biltena, ukljuujui one koji se odnose
na suzbijanje piratstva i oruanih pljaki ............................................................... 99

Published by: SSM Library
114. Brigade 12
21000 Split
Croatia Form IK CF

1
Copyright by SSM 2012

All right reserved Form IK - CF
1. DOPRINOS UNAPRJEENJU POMORSKE SIGURNOSTI PUTEM
POJAANE OSVIJETENOSTI

1.1. Temeljno radno znanje pomorskih sigurnosnih pojmova i definicija, ukljuujui
elemente koji se mogu odnositi na piratstvo i oruane pljake
Diplomatska konferencija Meunarodne Pomorske Organizacije (IMO) u prosincu 2002. godine
usvojila je nove propise za poboljanje pomorske sigurnosti kroz izmjene i dopune SOLAS
poglavlja V i XI. Poglavlje XI, koje je prije pokrivalo sigurnost broda podijeljeno je na dva nova
poglavlja, XI-1 i XI-2.
Poglavlje XI - 1, Posebne mjere za poboljanje pomorske sigurnosti, poboljano je na nain da
su ukljuene dodatne odredbe koje pokrivaju identifikacijski broj broda i noenje Continuous
Synopsis Recorda (povijest broda).
Poglavlje XI 1: Posebne mjere za
poboljanje pomorske sigurnosti.
Odredba 3 Identifikacijski broj
broda
Identifikacijski broj broda mora biti
trajno istaknut na trupu broda s
vanjske i unutarnje strane ne kasnije
od prvog zakazanog suhog
dokovanja broda nakon 1. srpnja
2004. godine.
Poglavlje XI - 1: Posebne mjere za poboljanje pomorske sigurnosti
Odredba 5 - Continuous Synopsis Record (CSR) (povijest broda)
Dokumentirani zapis povijesti broda treba biti dostupan na brodu za potrebe provjere,
Drava zastave je odgovorna za izdavanje CSR-a za sve brodove koji viju njezinu
zastavu.

2

Mora biti omogueno od 1. srpnja 2004. godine
CSR mora sadravati minimalno sljedee:
Ime drave pod ijom je zastavom,
Datum registriranja,
IMO broj,
Ime broda / luka upisa,
Ime i adresa vlasnika i unajmitelja broda
Ime i adresa kompanije koja upravlja brodom,
Ime drutva za klasifikaciju,
Ime Priznate Organizacije koja je izdala ISM DOC i SMC,
Ime Priznate sigurnosne organizacije koja je izdala ISSC
Datum na koji je brod prestao biti registriran s tom dravom
Poglavlje XI-2, Posebne mjere za poboljanje pomorske sigurnosti, izraeno je i ukljuuje
zahtjeve za brodove i kompanije da se pridravaju Meunarodnog kodeksa za sigurnost brodova
i luka (ISPS Code). ISPS Kodeks sadri dva dijela. Dio A je obavezan, dok je dio B preporuljiv
i sadri smjernice za provedbu Kodeksa. Poglavlje XI-2 takoer postavlja zahtjeve za sigurnosni
sustav uzbunjivanja broda i kontrolu i usklaenost mjera za dravne luke i Vlade ugovornice.
Poglavlje XI 2: Posebne mjere za poboljanje
pomorske sigurnosti
Odredba 5 Sigurnosni sustav uzbunjivanja broda
- Ne kasnije od prvog radio istraivanja nakon 1. srpnja
2004. godine.
Sigurnosni sustav uzbune na brodu
U sluaju sigurnosne prijetnje ili napada, osoblje broda
mora biti u stanju uzbuniti vlasti na obali bez da
upadai znaju da je dignuta uzbuna..
To e biti mogue kroz Sigurnosni sustav uzbune na
brodu.

3

Kad je aktiviran, Sigurnosni sustav uzbune na brodu treba:
- zapoeti prijenos sigurnosne uzbune s broda na obalu nadlenom tijelu koje je imenovala
Ministarstvo Zastave, koja u ovim okolnostima moe ukljuivati kompaniju, identifikaciju broda,
njegovu lokaciju i indicirati da je sigurnost broda pod prijetnjom ili je ugroena.
- Ne slati sigurnosnu uzbunu broda nijednom drugom brodu u blizini.
- Ne davati indikacije na brodu da je podignuta uzbuna.
- Nastaviti prenositi sigurnosnu uzbunu sve dok ne bude deaktivirana i/ili resetirana.
Kao i nove propise u SOLAS-ovom Poglavlju XI-2, Diplomatska konferencija je usvojila
izmjene i dopune postojeeg SOLAS Pravilnika ubrzavajui provedbe zahtjeva da uklopi
automatsku identifikaciju sustava (AIS) (Poglavlje V). Diplomatska konferencija takoer je
usvojila odreen broj rezolucija konferencije ukljuujui tehniku suradnju i zajedniki rad sa
Meunarodnom organizacijom rada i Svjetskom carinskom organizacijom,
SOLAS Poglavlje V Sigurnost plovidbe
Odredba 19 Zahtjevi dranja za brodski navigacijski sustav i opremu:
Automatski Identifikacijski Sustav (AIS) treba biti instaliran na svim brodovima >300 GRT ne
kasnije od prvog pregleda sigurnosne opreme nakon 1. srpnja 2004. godine ili od 31. prosinca
2004. godine, togod se prvo dogodi.
AIS
Automatski Identifikacijski Sustav (AIS) je ureaj
koji prenosi informacije o brodu na kojem se nalazite i
prima iste od drugih brodova. Primjer prenesenih
informacija bi bio: pozivni znak broda, ime broda,
brzina broda, kurs i odredite. Obalne postaje mogu
takoer primati ove informacije. AIS je bitan obalnim
stanicama kao alat za nadgledanje prometa brodova i otkrivanje moguih prijetnji.
Pregled i izmjene i dopune pojedinih novih odredbi u pogledu pomorske sigurnosti mogu biti
potrebni po zavretku rada ove dvije organizacije.

4

Ovi zahtjevi ine okvir kroz koji brodovi i luke mogu suraivati kako bi otkrili i sprijeili djela
koja predstavljaju prijetnju pomorskoj sigurnosti. Regulatorne odredbe ne odnose se na stvarni
odgovor na sigurnosne incidente ili na bilo kakve potrebne aktivnosti za raiavanje nakon
takvog incidenta.
U saetku ISPS Kodeks:
Omoguava otkrivanje i uklanjanje sigurnosnih prijetnji u meunarodnom okviru.
Uspostavlja uloge i odgovornosti
Omoguava prikupljanje i razmjenu sigurnosnih informacija
Osigurava metodologiju za procjenu sigurnosti
Osigurava da su odgovarajue sigurnosne mjere na mjestu.
Zahtjeva od brodskog i lukog osoblja da:
Sakuplja i procjenjuje informacije
Odrava komunikacijske protokole
Ogranii pristup; sprijei unoenje neovlatenog oruja, itd.
Osigura sredstva za pokretanje uzbune
Stavi na mjesto plovila i luke sigurnosne planove; i osigura da se obuka i vjebe
provode.
Primjena ISPS Kodeksa
Ovaj kodeks odnosi se na:
1. Sljedee tipove brodova zaduene za meunarodna putovanja:
Putniki brodovi, ukljuujui brze putnike brodove;
Teretni brodovi, ukljuujui brze brodove, od 500 bruto tona i vie; i
Mobilne platforme za buenje; i
2. luke objekte za takve brodove zaposlene na meunarodnim putovanjima.
Sigurnosne odgovornosti
Vlade ugovornice
Priznate sigurnosne organizacije
kompanija

5

brod
ustanova
asnik zaduen za sigurnosnu zatitu broda
asnik zaduen za sigurnosnu zatitu u drutvu
asnik zaduen za sigurnosnu zatitu luke
brodsko i osoblje ustanove sa odreenim sigurnosnim dunostima
svo ostalo osoblje
Definicije i kratice
Plan sigurnosti broda (SSP) znai plan izraen da osigura primjenu mjera na brodu kako bi se
zatitile osobe na brodu, teret, transportne jedinice tereta, brodska skladita ili sam brod od rizika
koje predstavljaju sigurnosni incidenti.
asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu u drutvu (CSO) znai osoba imenovana od strane
kompanije kako bi se osiguralo da se provodi procjena sigurnosti broda; da se izradi plan
sigurnosti broda, preda na odobravanje, i nakon toga primjenjuje i odrava; i za vezu sa lukom,
asnicima odgovornima za sigurnost i asnikom odgovornim za sigurnosnu zatitu broda.
asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu broda (SSO) znai osoba na brodu, odgovorna
Zapovjedniku, odreena od strane kompanije a kao odgovorna za sigurnost broda, ukljuujui
primjenu i odravanje Plana sigurnosti broda; i za vezu sa asnikom odgovornim za sigurnosnu
zatitu u drutvu i asnicima odgovornim za sigurnosnu zatitu luke.
asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu luke (PFSO) znai osoba odreena i odgovorna za
izradu, primjenu, izmjene i dopune i odravanje Plana sigurnosti luke; i on je veza sa asnicima
odgovornim za sigurnosnu zatitu broda i asnicima odgovornim za sigurnosnu zatitu luke.
Sigurnosni incident znai svaku namjernu sumnjivu radnju koja prijeti sigurnosti broda
ukljuujui pokretne jedinice za treniranje na moru, njihovu posadu, putnike, skladita i teret; ili
sigurnosti luke.
Sigurnosna razina znai kvalifikaciju stupnja rizika za pokuaj sigurnosnog incidenta ili njegovo
pojavljivanje.
Sigurnosna razina 1: normalna: razina na kojoj brodovi i luke normalno djeluju i za koji se
odravaju minimalne zatitne sigurnosne mjere.

6

Sigurnosna razina 2: pojaana: razina na kojoj dodatne prikladne zatitne sigurnosne mjere
trebaju biti odravane odreeno vrijeme kao rezultat poveanog rizika od sigurnosnog incidenta.
Sigurnosna razina 3: specijalna: razina za koju daljnje posebne sigurnosne mjere trebaju biti
odravane odreeno vrijeme dok je sigurnosni incident vjerojatan ili neizbjean, iako nije
mogue identificirati odreenu metu.
Veza broda/luke znai interakciju koja se dogaa kad radnje koje ukljuuju kretanje ljudi, dobara
ili namirnica lukim slubama sa broda ili na brod izravno i neposredno utjeu na brod.
Priznata organizacija za sigurnost znai organizaciju ovlatenu za izvoenje procjene ili
odobravanja certifikacije prema zahtjevima poglavlja XI-2 SOLAS Konvencije ili dijela A ISPS
Kodeksa, sa prikladnim sigurnosnim specijalnostima i prikladnim znanjem u brodskim i lukim
poslovima.

1.2. Osnovno poznavanje meunarodne pomorske sigurnosne politike i odgovornosti vlada,
trgovakih drutava i osoba
1.2.1. Meunarodne konvencije, pravilnici i preporuke
1) Meunarodni kodeks za zatitu brodova i luka
ISPS Kodeks prihvaen od strane IMO Vlada
Ugovornica 12. Prosinca 2002
2) SOLAS 1974 promjene:
Postojee poglavlje XI postaje XI-1
Novo poglavlje XI-2 , pomorska sigurnost kao
to je u ISPS Kodeksu
Potivanje kodeksa e biti obavezno od
01/07/2004
Meunarodni kodeks za zatitu brodova i luka-
ISPS (International Ship and Port Facility
Security Code)
Diplomatska konferencija o pomorskoj sigurnosti
koja je odrana u Londonu u prosincu 2002. godine
usvojila je nove odredbe Meunarodnog kodeksa

7

za sigurnost brodova i luka (ISPS kodeks) kojom je Konvencija o sigurnosti ivota na
moru iz 1974. godine (SOLAS 74) izmijenjena. Ovaj Kodeks primjenjuje se na:
1) brodove na meunarodnim putovanjima:
putnike ukljuujui i brze za prijevoz putnika;
teretne (i brze teretne amce) preko 500 BRT;
pokretne platforme za eksploataciju nafte
2) luka postrojenja za meunarodni promet.
Meunarodni kodeks za sigurnost brodova i luka (ISPS kodeks) stupio je na snagu 01. srpnja
2004. godine i prema njemu, postoji trinaest pravila, meu kojima su najznaajnija:
1) pravilo za brod:
svi brodovi moraju imati meunarodni certifikat o sigurnosti broda;
brod mora imati odobreni brodski plan zatite;
brod mora imati imenovano lice za zatitu;
brod se mora opremiti sustavom uzbune;
na brodu mora postojati brodski dnevnik;
brod mora biti oznaen IMO brojem;
na brodu moraju postojati pisane informacije o zapoljavanju lanova posade, tko
odluuje o upoljavanju broda i ako je brod iznajmljen, tko je vlasnik;
na brodu moraju postojati zapisi o aktivnostima u vezi pomorske zatite.
2) pravilo za brodara:
na brodu moraju postojati informacije o zapoljavanju lanova posade, tko
odluuje o upoljavanju broda i ko daje brod u najam, ako je brod unamljen;
imenuje svoje odgovorno lice za zatitu na brodu;
osigurava informacije o uvoenju dodatnih kontrolnih mjera;
osigurava da je izvrena procjena brodske zatite i izraen plan brodske zatite za
predmetni brod.
3) obveze Ministarstva pomorstva:
ovlauje priznate organizacije za pomorsku zatitu;
verificira da brod odgovara zahtjevima Kodeksa;
izdaje Meunarodnu potvrdu o zatiti broda;

8

odobrava brodski plan zatite;
izdaje trajni zapis o brodu;
odreuje stupanj zatite za brodove pod svojom zatitom (potrebne minimalne
zatitne mjere, dodatne zatitne mjere kada postoji povean stupanj ugroavanja
brodske zatite i zahtjeva, po potrebi najvie zatitne mjere);
obavjetava drave potpisnice u sluaju kad su za brodove svoje zastave uveli stupanj
vei zatite;
odreuje najmanje vrijeme uvanja zapisa;
odreuje najmanje vrijeme uvanja Deklaracije o Sigurnosti.
4) pravila za luka postrojenja
drave potpisnice postavljaju stupanj sigurnosti i informiraju o tome luka
postrojenja i brodove prije ulaska u luku i brodove koji su ve u luci;
informiraju o uvjetima za potpisivanje izjava o sigurnosti broda.
5) alternativni ugovori o sigurnosti:
drave potpisnice mogu zakljuiti ugovore jedna sa drugom o alternativnim
sigurnosnim mjerama, koji ne smiju ugroavati druge brodove i luka postrojenja
koja nisu obuhvaena ugovorom;
niti jedan brod koji ne pripada dravama potpisnicama ne smije vriti aktivnosti sa
drugim brodom koji nije u sastavu ugovora;
ugovori se moraju povremeno, periodino preispitivati.
6) ekvivalentne mjere sigurnosti:
vlada potpisnica moe dozvoliti implementaciju drugih mjera sigurnosti koje su
ekvivalente onima iz ISPS Kodeksa, samo u sluaju ako su one jednako efikasne
kao i mjere propisane ISPS Kodeksom i takve mjere se moraju dostaviti IMO-u.
7) pravilo dostavljanja informacija:
drave potpisnice dune su da informiraju IMO do 01.07.2004 godine;
informacija o sigurnosti dostavlja svim dravnim organima odgovornim za
sigurnost brodova i lukih postrojenja;
informacije se dostavljaju i o imenima i kontaktima navedenih organizacija
odgovornim za sigurnost brodova i lukih postrojenja;

9

o odobrenim planovima sigurnosti lukih postrojenja.
Svaki brod mora posjedovati odobreni plan sigurnosti, koji je odobren od strane
Ministarstva, kojeg moe pripremiti priznata organizacija za sigurnost i moe se odnositi
samo na odreeni brod. Priznata organizacija za sigurnost, koja preuzima poslove revizije
i odobravanja plana za sigurnost za odreeni brod ili njegove izmjene i dopune, ne moe
biti ukljuena u pripremu procjene brodske sigurnosti ili plana za sigurnost, ili izmjene i
dopune, koje su predmet revizije, a odnose se na isti brod. Plan sigurnosti se moe uvati u
elektronskoj formi, zatien od nedozvoljenog pristupa ili otkrivanja.
ISPS Kodeks odnosi se i na sigurnost procjene imovine i infrastrukture koju je vano zatititi, a
koja ukljuuje:
pristupe, ulaze, prilaze i sidreni prostor za manevriranje i akvatorijum sidrita;
postrojenja za teret, terminale, prostore za zalihe kao i opremu za rukovanje teretom;
sustave za napajanje strujom, radio i telekomunikaciju i kompjuterske sisteme i mree;
sisteme za upravljanje brodskim prometom u luci i navigacijska pomagala;
strujna postrojenja, cjevovod za prekrcaj tereta i zalihe vode;
mostove, ine i puteve;
luke brodove, ukljuujui pilotske brodove, remorkere i td;
opremu i sisteme za sigurnost i nadgledanje i
vodene povrine pored lukih postrojenja.
Prepoznavanje i procjenu svakog potencijalnog postupka i njegove metode treba bazirati na
raznim faktorima i oni koji provode procjenu ne moraju se oslanjati na scenarij za
najgoru varijantu kao smjernicu za planiranje i dodjelu sredstava. Mjere sigurnosti treba
birati na osnovu odreenih faktora koji ukljuuju:
nadgledanje, inspekciju i provjeru sigurnosti;
konzultacije sa vlasnicima i operaterima lukog postrojenja;
informacije o incidentima i
operacije u lukom postrojenju.
Vlada zemlje ija se zastava vije na brodu jedina moe izdati brodu informaciju - zapisnik o
stalnom pregledu (CSR) za brod sa IMO brojem.

10

...
Res. A.871 (20) Smjernice o raspodjeli odgovornosti za uspjeno rjeavanje sluajeva
slijepih putnika
MSC/Circ. 623/Rev.3 Piratstvo i oruana pljaka na brodovima smjernice vlasnicima
brodova i brodarima, zapovjednicima brodova i posadi za sprijeavanje i potiskivanje
piratstva i oruanih pljaki
Res. A.872 (20) Smjernice za sprijeavanje i potiskivanje krijumarenja droga, psihotropnih
droga, psihotropnmih tvari i kemikalija na brodovima zaduenim za meunarodni pomorski
MSC 75/WP 18 Add.1 - Sprijeavanje i potiskivanje teroristikih akcija na brodove
Izvjee o pomorskoj sigurnosti radne skupine
Res. A.584 (14) Mjere za sprijeavanje nezakonitih radnji koje prijete sigurnosti broda i
sigurnosti putnika i posade
MSC/Circ. 443 Mjere za sprijeavanje nezakonitih radnji prema putnicima i posadi
prilikom ukrcaja
MSC/Circ. 754 Sigurnost putnika u lukama
Rezolucija A.924 (22) Pregled mjera i procedura za sprijeavanje terorizma koji prijeti
sigurnosti putnika i posade i sigurnosti broda.

1.2.2. Propisi i pravila Republike Hrvatske

UREDBA
O SIGURNOSNOJ ZATITI TRGOVAKIH BRODOVA I LUKA OTVORENIH ZA
MEUNARODNI PROMET
Ovom Uredbom se ureuje sigurnosna zatita trgovakih brodova hrvatske dravne pripadnosti u
meunarodnoj plovidbi i luka u Republici Hrvatskoj otvorenih za meunarodni promet, obveze
tijela, drutava, lukih uprava i ovlatenika koncesija u lukama posebne namjene, te drugih
fizikih i pravnih osoba odgovornih za sigurnosnu zatitu, mjere za osiguranje sigurnosne zatite
brodova i luka, postupak u sluaju sigurnosne prijetnje, nadzor nad primjenom mjera sigurnosne
zatite, te pomorski prekraji.
Uredba se primjenjuje na:
1. putnike brodove, ukljuujui brze putnike brodove, u meunarodnoj plovidbi,

11

2. teretne brodove, ukljuujui i brze teretne brodove, od 500 BT i vee, u meunarodnoj
plovidbi,
3. pomorske odobalne pokretne objekte za istraivanje i iskoritavanje podmorja,
upisane u odgovarajue upisnike ili oevidnike u Republici Hrvatskoj, osim kada se
nalaze u unutranjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, te
pomorske odobalne pokretne objekte za istraivanje i iskoritavanje podmorja,
neovisno o dravnoj pripadnosti, kada se nalaze u epikontinentskom pojasu Republike
Hrvatske, odnosno zatienom ekoloko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske,
4. luke otvorene za meunarodni promet brodova u koje pristaju brodovi i objekti
navedeni u tokama 1., 2. i 3

1.2.3. Odgovornosti glede sigurnosti
Vlade ugovornice
Vlade Ugovornice trebaju postaviti sigurnosne razine i omoguiti voenje za zatitu od
sigurnosnih incidenata.
Odgovornosti Vlada Ugovornica
U pogledu ISPS Kodeksa, vlade ugovornice imaju razne odgovornosti, ukljuujui:
Postavljanje razine sigurnosti
Odobravanje Plana sigurnosti broda i svih amandmana po prethodno odobrenom planu
Provjeru usklaenosti brodova s odredbama SOLASa, poglavlje XI-2 i dio A ISPS Kodeksa
Izdavanje relevantnih meunarodnih certifikata za sigurnost broda (ISSC)
Odreivanje koja luka postrojenja koja se nalaze van njihovog teritorija zahtjevaju da
odrede i osposobe asnika odgovornog za sigurnosnu zatitu luke (PFSO)
Osiguranje zavretka i odobrenja PFSAa i PFSPa ili bilo kojeg naknadnog amandmana
PFSPa;
Izdavanje izjave o sukladnosti za luka postrojenja
Vjebanje mjera kontrole i usklaenosti nad brodovima
Vlada ugovornica je takoer odgovorna za prenoenje informacija vezanih za sigurnost prema
IMOu i prema brodskim i lukim industrijama.
Dok mogu, ako je prikladno, odreuju se ili uspostavljaju imenovana tijela unutar vlade da
poduzmu neke od ovih sigurnosnih dunosti i omogue priznate sigurnosne organizacije (RSO)

12

za obavljanje odreenih aspekata ovog posla, konana odgovornost za pitanja ISPS Kodeksa
ostaje na vladama ugovornicama.
Kako bi obavijestili o sigurnosnim prijetnjama lukom postrojenju ili brodu, vlada ugovornica e
prvo postaviti odgovarajui sigurnosni level na temelju svoje procjene o svoj raspoloivoj
trenutnoj sigurnosnoj inteligenciji.
Vlade ugovornice trebaju odrediti kada je Deklaracija o sigurnosti potrebna procjenjujui rizik
koji brod/luka ili brod-brod aktivnost predstavlja za ljude, imovinu ili okoli.
* Republika Hrvatska (Vlada ugovornica)*
Ministarstvo je duno sukladno odredbama poglavlja XI-2 SOLAS Konvencije i odredbama
ISPS Kodeksa, o poduzetim mjerama izvjetavati Meunarodnu pomorsku organizaciju.
Stupanj sigurnosti za luke Republike Hrvatske utvruje Ministarstvo unutarnjih poslova.
Stupanj sigurnosti koje trebaju primjenjivati brodovi koji viju zastavu Republike Hrvatske na
koje se primjenjuju odredbe ove Uredbe, utvruje Ministarstvo unutarnjih poslova u suradnji s
Ministarstvom vanjskih poslova
O utvrenom stupnju sigurnosti i svim njegovim promjenama Ministarstvo unutarnjih poslova je
duno odmah izvijestiti Ministarstvo pomorstva i Nacionalnu sredinjicu za usklaivanje
traganja i spaavanja i nadzor plovidbe.
U sluaju promjene stupnja sigurnosti Nacionalna sredinjica za usklaivanje traganja i
spaavanja i nadzor plovidbe e o novoutvrenom stupnju sigurnosti u roku ne duljem od 60
minuta izvijestiti sve luke kapetane, sve osobe odgovorne za sigurnosnu zatitu luka, te pravnu
osobu zaduenu za objavu oglasa za pomorce.
Pravna osoba zaduena za objavu oglasa za pomorce duna je u roku ne duljem od 30 minuta
poruku o promjeni stupnja sigurnosti dostaviti brodovima u plovidbi unutranjim morskim
vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske.
O stupnju sigurnosti i svim njegovim promjenama, Ministarstvo e izvijestiti osobe odgovorne
za sigurnosnu zatitu u drutvima.
Obavijest o promjeni stupnja sigurnosti mora sadravati najmanje:
datum i vrijeme promjene,
novoutvreni stupanj sigurnosti,
kratki opis razloga promjene stupnja sigurnosti,

13

luku ili luke na koje se stupanj sigurnosti odnosi,
mjere zatite koje moraju biti provedene pored mjera navedenih u odobrenim planovima
sigurnosne zatite broda i/ili luke, ako ih ima,
vrijeme stupanja na snagu i rok primjene.
odobrenu procjenu sigurnosti opasnosti u luci i naredne izmjene i dopune odobrene procjene,
odobrene planove sigurnosti luke te njihove izmjene i dopune,
utvrene uvjete pod kojima se zahtjeva Deklaracija o sigurnosti,
izdanu Izjavu o sukladnosti luke

Priznate organizacije za sigurnost
Priznata organizacija za sigurnost je pravna osoba koja ispunjava propisane uvjete i koja je
ovlatena za preglede brodova i izdavanje svjedodbi sukladno odredbama.
Zahtjev za odobravanje rada u svojstvu priznate organizacije za sigurnost brodova mora
sadravati dokaze o ispunjavanju uvjeta.
Ovlatenje izdaje Ministarstvo na temelju zahtjeva na vrijeme ne dulje od pet godina i sadri
opseg poslova koje priznata organizacija za sigurnost brodova moe obavljati.
Ovlatenje moe se oduzeti i prije isteka roka njegove valjanosti rjeenjem Ministarstva ako
Ministarstvo utvrdi da priznata organizacija za sigurnost ne zadovoljava uvjete na temelju kojih
joj je izdano ovlatenje ili utvrdi bilo koju nepravilnost u radu.
Nadzor nad radom priznate organizacije za sigurnost brodova obavlja Ministarstvo.
Priznata organizacija za sigurnost brodova ne smije sudjelovati u izradi procjene sigurnosti ili
plana sigurnosne zatite broda ili drugog objekta.
Poslove priznate organizacije za sigurnost brodova upisanih u odgovarajue upisnike u Republici
Hrvatskoj pod propisanim uvjetima Uredbom obavlja Hrvatski registar brodova.

Drutvo
Obveze drutva
Kompanija treba osigurati da Plan Brodske Sigurnosti (Ship Security Plan) sadri:
jasnu izjavu s naglaskom na ovlasti Zapovjednika broda
Kapetanove najvanije ovlasti i odgovornosti u donoenju odluka u vezi sigurnosti broda
Zatraiti pomo kompanije ili bilo koje Vlade Ugovornice koja moe biti nuna

14

asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu u drutvu, Zapovjednik broda i asnik odgovoran za
sigurnosnu zatitu broda trebaju dobiti potrebnu podrku da ispune svoje dunosti i
odgovornosti.
Drutvo, za svaki brod kojim upravlja, mora:
utvrditi sigurnosni ustroj te osigurati ljudstvo i sredstva potrebna za njegovu uinkovitu
primjenu sukladno odredbama SOLAS Konvencije, ISPS Kodeksa i zakonske regulative
Republike Hrvatske;
imenovati u pisanom obliku osobu odgovornu za sigurnosnu zatitu u drutvu;
odrediti asnika odgovornog za sigurnosnu zatitu na svakom pojedinom brodu;
osigurati izobrazbu i uvjebavanje osoba odgovornih za sigurnosnu zatitu i svih drugih
lanova posade;
osigurati ispravno voenje biljeki i zapisa,
osigurati suradnju izmeu broda i luke te izmeu broda kojim upravlja i drugih brodova,
sukladno odredbama SOLAS Konvencije, ISPS Kodeksa i zakonske regulative Republike
Hrvatske;
dostaviti zapovjedniku broda podatke o osobama zaduenim za zapoljavanje asnika i
lanova posade odnosno drugih osoba kojima je doputen pristup na brod te podatke o
osobama zaduenim za poslovanje broda.
Drutvo mora u planu sigurnosne zatite broda izriito utvrditi da zapovjednik broda ima
konanu ovlast i odgovornost pri donoenju odluka o zatiti i sigurnosti broda i pravo
zahtijevati pomo drutva ili svake vlade ugovornice SOLAS Konvencije koja moe biti
potrebna.
Drutvo mora osigurati da se osobi odgovornoj za sigurnosnu zatitu u drutvu, zapovjedniku
broda i asniku odgovornom za sigurnosnu zatitu broda prui potrebna podrka radi ispunjenja
njihovih dunosti i odgovornosti u skladu s ISPS Kodeksom.
Osoba koja je imenovana osobom odgovornom za sigurnosnu zatitu u drutvu moe u tom
svojstvu biti odgovorna za jedan ili vie brodova, u zavisnosti od broja ili vrste brodova kojima
drutvo posluje, pod uvjetom da je jasno utvreno za koje je brodove odgovara.
Dunosti osobe odgovorne za sigurnosnu zatitu u drutvu ukljuuju:
1) obavjetavanje brodova o moguim prijetnjama;
2) osiguranje provedbe procjene sigurnosti broda;

15

3) osiguranje izrade, podnoenja na odobrenje, a nakon toga primjene i odravanja plana
sigurnosne zatite broda;
4) osiguranje izmjene i dopune plana sigurnosne zatite broda prema propisanom postupku;
5) pripremu i provedbu unutarnje prosudbe i pregleda sustava;
6) pripremu poetne i sljedeih provjera broda koju obavlja priznata organizacija za sigurnost;
7) otklanjanje nedostataka i neusklaenosti utvrenih tijekom unutarnje prosudbe, povremenih
pregleda, sigurnosnih inspekcija i provjera sukladnosti;
8) osiguranje izobrazbe asnika odgovornog za sigurnosnu zatitu broda i drugih asnika i
lanova posade u pogledu zatite broda;
sve druge djelatnosti kojima se osigurava zadovoljavajua razina zatite na brodovima kojima
upravlja drutvo.

Brod
U planu sigurnosne zatite broda izriito mora biti utvreno da zapovjednik broda ima
konanu ovlast i odgovornost pri donoenju odluka o zatiti i sigurnosti broda i pravo
zahtijevati pomo drutva ili svake vlade ugovornice SOLAS Konvencije koja moe biti
potrebna.
Brodovi na koje se primjenjuje ISPS Kodeks moraju imati:
izraenu i odobrenu procjenu sigurnosti broda,
izraen i odobren plan sigurnosti broda,
Meunarodnu svjedodbu o sigurnosti broda ili Privremenu meunarodnu svjedodbu o
sigurnosti broda,
asnika odgovornog za sigurnost broda
Ciljevi ISPS Kodeksa
da se uspostavi meunarodni okvir za otkrivanje sigurnosnih prijetnji i poduzmu preventivne
mjere protiv sigurnosnih incidenata koji utjeu na brodove i luka postrojenja koja se koriste
u meunarodnoj trgovini
uspostaviti odgovarajua pravila i obveze svih zainteresiranih strana na nacionalnoj i
meunarodnoj razini za osiguravanje pomorske sigurnosti

16

ISPS Kodeks za upravljanje rizikom za brodove
Zahtjevi ukljuuju:
Planove za sigurnost broda (Ship Security Plans (SSP))
asnika odgovornog za sigurnosnu zatitu broda (Ship Security Officer (SSO))
asnika odgovornog za sigurnosnu zatitu u drutvu (Company Security Officer (CSO))
Opremu na brodu
ISPS Kodeks za upravljanje rizikom za luka postrojenje i brodove
Zahtjevi ukljuuju:
Praenje i kontrolu pristupa
Praenje aktivnosti ljudi i tereta
Osiguravanje sigurnosti komunikacije
Sigurnosna zatita broda
Brod je duan postupati po sigurnosnim razinama utvrenim od Vlade Ugovornice
Kako bi djelovali na prijetnju na luko postrijenje ili brod, Vlada Ugovornica postavlja
odgovarajue razine sigurnosti:
Razina 1: Situacija niske prijetnje
Razina 2: Situacija srednje prijetnje
Razina 3: Situacija visoke prijetnje
Za svaki brod na koji se primjenjuju odredbe ISPS Kodeksa mora biti izraena procjena
sigurnosti broda.
Izradu procjene sigurnosti broda duna je osigurati osoba odgovorna za sigurnosnu zatitu u
drutvu.
Procjena sigurnosti broda mora se temeljiti na opaanjima i stvarnom stanju na brodu. Procjena
sigurnosti broda mora biti dokumentirana i potvrena od strane osobe odgovorne za sigurnosnu
zatitu u drutvu.
Procjena sigurnosti broda mora sadravati najmanje elemente navedene u tehnikim pravilima
priznate organizacije za sigurnost broda.
Provjera primjene odredbi SOLAS Konvencije i ISPS Kodeksa obavlja se ovjerom broda.

17

Ovjera brodova obavlja se na nain i u vrijeme utvreno tehnikim pravilima priznate
organizacije za sigurnost brodova.
Sustav zatite i pripadajua sigurnosna oprema broda nakon ovjere moraju se odravati u stanju u
kakvom su bile u trenutku ovjere odnosno u skladu s odredbama SOLAS Konvencije i
odredbama ISPS Kodeksa, zahtjevima tehnikih pravila i plana sigurnosne zatite.
Nakon to je ovjera dovrena ne smiju se poduzeti nikakve izmjene sustava sigurnosne zatite,
pripadajue sigurnosne opreme ili odobrenog plana sigurnosne zatite broda bez suglasnosti
priznate organizacije za sigurnost brodova.
Ako je pregledom utvreno da brod ispunjava uvjete SOLAS Konvencije i ISPS Kodeksa
priznata organizacija za sigurnost brodova e brodu izdati Meunarodnu svjedodbu o
sigurnosnoj zatiti broda.
Brodu kojem nije izdana Meunarodna svjedodba o sigurnosnoj zatiti broda priznata
organizacija za sigurnost brodova moe izdati Privremenu meunarodnu svjedodbu o
sigurnosnoj zatiti broda i to u sluaju:
broda bez svjedodbe, kod predaje ili prije ulaska ili ponovnog ulaska u slubu,
upisa broda u odgovarajui upisnik u Republici Hrvatskoj,
kada drutvo preuzme odgovornost za rad broda kojim ranije nije upravljalo.
Privremena meunarodna svjedodba o sigurnosnoj zatiti broda ne moe se izdati prije 1. srpnja
2004.
Privremena meunarodna svjedodba o sigurnosnoj zatiti broda moe se izdati ako su ispunjeni
sljedei uvjeti:
obavljena procjena sigurnosti broda,
primjerak plana sigurnosne zatite koji se nalazi na brodu je podnijet na pregled i odobrenje
te primijenjen na brodu,
brod je opremljen sigurnosnim sustavom uzbune na brodu koji zadovoljava zahtjeve pravila
XI-2/6 SOLAS Konvencije, ako se zahtijeva,
uspostavljene su posebne mjere ukljuujui mjere naobrazbe, uvjebavanja te unutarnje
prosudbe koje jame da e brod uspjeno zadovoljiti uvjete pregleda za stjecanje
Meunarodne svjedodbe o sigurnosnoj zatiti broda u razdoblju od 6 mjeseci,
zapovjednik, asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu broda i drugi lanovi posade sa
posebnim dunostima koje se odnose na sigurnost upoznati su sa svojim dunostima i

18

odgovornostima kako su navedene u SOLAS Konvenciji i ISPS Kodeksu i odgovarajuim
odredbama plana sigurnosne zatite,
asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu broda udovoljava zahtjevima zakonodavnih propisa
nadlenog Ministarstva pomorstva.
Privremena meunarodna svjedodba o sigurnosnoj zatiti broda vrijedi est mjeseci ili dok se
ne izda Meunarodna svjedodba o sigurnosnoj zatiti broda, ve prema tome to nastupi prije, i
ne moe se produljiti.
Privremena meunarodna svjedodba o sigurnosnoj zatiti broda izdaje se u skladu s uvjetima
utvrenim tehnikim pravilima priznate organizacije za sigurnost brodova.
Brod kojem nije izdana meunarodna svjedodba o sigurnosnoj zatiti broda nije sposoban za
plovidbu.

Luke
Za svaku luku otvorenu za meunarodni promet sukladno zahtjevima ISPS Kodeksa i zakonske
regulative Republike Hrvatske mora biti napravljena procjena sigurnosti luke.
Za izradu procjene sigurnosti luke odgovorna je luka uprava ili trgovako drutvo koje je
ovlatenik koncesije luke posebne namjene.
Procjenu sigurnosti luke mora izraditi priznata organizacija za sigurnost luka.
Procjenu sigurnosti luke i izmjene i dopune odobrene procjene odobrava Ministarstvo.
Procjena sigurnosti luke mora se obnoviti najmanje svakih pet godina ili u sluaju:
promjene podruja luke vee od 5% povrine koju zauzima luka,
vee promjene ustroja, naina rada ili prevladavajuih tereta,
zahtjeva Ministarstva.
Na temelju procjene sigurnosti luke izrauje se plan sigurnosne zatite luke.
Za izradu plana sigurnosne zatite luke odgovorna je luka uprava ili trgovako drutvo koje je
ovlatenik koncesije luke posebne namjene.
Plan sigurnosne zatite luke mora izraditi priznata organizacija za sigurnost luka.
Plan sigurnosne zatite luke, te njegove naknadne izmjene i dopune, s priloenim Izvjetajem o
stanju sigurnosti luke, uz prethodnu suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova, odobrava
Ministarstvo.
Plan mora biti zatien od neovlatenog pristupa ili otkrivanja.

19

O izmjenama dijelova Plana koje je luka ovlatena mijenjati bez prethodne suglasnosti
Ministarstva, duna je izvijestiti Ministarstvo u roku ne duljem od 15 dana.
Priznata organizacija za sigurnost luka je pravna osoba koja ispunjava propisane uvjete i koja je
ovlatena za izradu procjena i planova sigurnosne zatite luka sukladno odredbama.
Zahtjev za odobravanje rada u svojstvu priznate organizacije za sigurnost luka mora sadravati
dokaze o ispunjavanju uvjeta.
Ovlatenje izdaje Ministarstvo na temelju zahtjeva, na vrijeme ne dulje od pet godina i sadri
opseg poslova koje priznata organizacija za sigurnost luka moe obavljati.
Ovlatenje moe se oduzeti i prije isteka roka njegove valjanosti rjeenjem Ministarstva, ako
Ministarstvo utvrdi da priznata organizacija za sigurnost luka ne zadovoljava uvjete na temelju
kojih joj je izdano ovlatenje ili utvrdi bilo koju nepravilnost u radu.
Priznata organizacija za sigurnost luka ne smije imati poslovni ili drugi interes u obavljanju
poslova fizike zatite ili drugih poslova koji proizlaze iz primjene procjene i plana sigurnosti
luke.
Nadzor nad radom priznate organizacije za sigurnost luka obavlja Ministarstvo.
Pored prije navedenih mjera odgovorna osoba luke duna je osigurati provedbu i svih drugih
mjera i postupaka koje joj, radi osiguranja zadovoljavajue razine zatite luke i brodova, u
pojedinom sluaju naloi Ministarstvo i/ili luki kapetan i/ili naelnik nadlene policijske
uprave.
Na zahtjev luke uprave ili ovlatenika koncesije za luku posebne namjene, te nakon odobrenja
plana sigurnosne zatite luke i obavljenog pregleda luke, Ministarstvo izdaje Izjavu o sukladnosti
luke.
Izjava o sukladnosti izdaje se na razdoblje od pet godina, uz uvjet godinjeg obnovnog pregleda.
Obnovni pregled mora se obaviti najranije 10 mjeseci odnosno najkasnije 14 mjeseci od dana
prethodnog pregleda.
U luke otvorene za meunarodni promet sukladno ISPS Kodeksu kojima nije izdana Izjava o
sukladnosti, nadlena inspekcija e zabraniti uplovljenje brodova na koje se odnosi ISPS Kodeks
i zakonske odredbe Republike Hrvatske.
Osoba odgovorna za sigurnosnu zatitu luke duna je osigurati da obavijest o stupnju sigurnosti
ili njegovoj promjeni dobiju svi brodovi koji se nalaze u njihovom podruju nadlenosti ili koji

20

su im priopili namjeru uplovljavanja u to podruje, u roku od 30 minuta od trenutka prijave
odnosno od trenutka promjene stupnja sigurnosti.

asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu broda
Osoba na brodu odgovorna Zapovjedniku za sigurnost broda, ukljuujui provedbu i odravanje
Plana sigurnosti broda i za odravanje veze s asnikom odgovornim za odravanje sigurnosne
zatite u drutvu i asnikom odgovornim za odravanje sigurnosne zatite luke. Svaki brod na
koji se odnosi ISPS Kodeks mora imati asnika odgovornog za sigurnosnu zatitu broda.
Dunosti i odgovornosti asnika odgovornog za sigurnosnu zatitu broda su:
poduzimanje redovitih pregleda i provjera stanja sigurnosti broda radi osiguranja primjene
odgovarajuih mjera zatite;
odravanje i nadziranje primjene plana sigurnosne zatite broda, ukljuujui i odobrene
izmjene i dopune plana;
primjena mjera zatite tijekom rukovanja teretom i brodskim zalihama u dogovoru s
drugim lanovima posade i osobama odgovornim za sigurnosnu zatitu luke;
predlaganje izmjena plana sigurnosne zatite broda;
izvjetavanje osobe odgovorne za sigurnosnu zatitu u drutvu o svim nedostacima i
neusklaenostima koje su utvrene tijekom unutarnje prosudbe, povremenih pregleda i
provjera usklaenosti, te primjene mjera za njihovo ispravljanje;
provedba upoznavanja lanova posade, posebno novoukrcanih lanova posade, s naelima i
primjenom mjera sigurnosne zatite, kako je to primjereno;
izvjetavanje osobe odgovorne za sigurnosnu zatitu u drutvu i osobe odgovorne za
sigurnosnu zatitu luke o svim dogaajima koji se odnose na sigurnost;
usklaivanje primjene plana sigurnosne zatite broda s osobom odgovornom za sigurnosnu
zatitu u drutvu i osobom odgovornom za sigurnosnu zatitu luke;
sve druge djelatnosti kojima se osigurava zadovoljavajua razina zatite na brodovima
kojima upravlja drutvo.
asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu za svoj rad izravno odgovora zapovjedniku broda.

21

asnik odgovoran za za sigurnosnu zatitu u drutvu
Osoba u kompaniji koju ona odredi kako bi osiguralo da se obavi procjena sigurnosti broda, da je
Plan sigurnosti broda razvijen, primjenjen, odravan i odobren; i za vezu s asnikom
odgovornim za sigurnosnu zatitu luke i asnikom odgovornim za sigurnosnu zatitu broda.
Dunosti asnika odgovornog za sigurnosnu zatitu u drutvu ukljuuju:
1) obavjetavanje brodova o moguim prijetnjama;
2) osiguranje provedbe procjene sigurnosti broda;
3) osiguranje izrade, podnoenja na odobrenje, a nakon toga primjene i odravanja plana
sigurnosne zatite broda;
4) osiguranje izmjene i dopune plana sigurnosne zatite broda prema propisanom postupku;
5) pripremu i provedbu unutarnje prosudbe i pregleda sustava;
6) pripremu poetne i sljedeih provjera broda koju obavlja priznata organizacija za sigurnost;
7) otklanjanje nedostataka i neusklaenosti utvrenih tijekom unutarnje prosudbe, povremenih
pregleda, sigurnosnih inspekcija i provjera sukladnosti;
8) osiguranje izobrazbe asnika odgovornog za sigurnosnu zatitu broda i drugih asnika i
lanova posade u pogledu zatite broda;
9) sve druge djelatnosti kojima se osigurava zadovoljavajua razina zatite na brodovima
kojima upravlja drutvo.

asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu luke
Osobu odgovornu za sigurnosnu zatitu luke imenuje nadlena luka uprava ili ovlatenik
koncesije u luci posebne namjene na razdoblje od pet godina. Odlukom o imenovanju mora se
utvrditi podruje odgovornosti osobe odgovorne za sigurnosnu zatitu luke.
Svaka luka otvorena za meunarodni promet mora imati procjenu sigurnosti luke. Za izradu
procjene sigurnosti luke odgovorna je luka uprava ili trgovako drutvo koje je ovlatenik
koncesije luke posebne namjene. Procjenu sigurnosti luke izrauje priznata organizacija za
sigurnost luka.
Na temelju procjene sigurnosti luke izrauje se plan sigurnosne zatite luke. Za izradu plana
sigumosne zatite luke odgovorna je luka uprava ili trgovako drutvo koje je ovlatenik
koncesije luke posebne namjene. Plan sigurnosne zatite luke izrauje priznata organizacija za
sigurnost luka. Plan sigurnosne zatite luke, te njegove izmjene i dopune s priloenim

22

izvjetajem o stanju sigurnosti luke, uz prethodno miljenje Ministarstva nadlenog za unutarnje
poslove, odobrava Ministarstvo nadleno za poslove pomorstva.
Priznata organizacija za sigurnost luka je pravna osoba koja ispunjava, a ovlatenje izdaje
ministarstvo nadleno za poslove pomorstva na temelju zahtjeva, na vrijeme ne dulje od pet
godina i sadri opseg poslova koje priznata organizacija za sigumost luka moe obavljati.
Ovlatenje se moe oduzeti i prije isteka roka njegovc valjanosti, ako se utvrdi da priznata
organizacija za sigurnost luka vie ne zadovoljava uvjete na temelju kojih joj je izdano ovlatenje
ili utvrdi bilo koju nepravilnost u radu. Priznata organizacija za sigurnost luka ne smije imati
poslovni ili drugi interes u obavljanju poslova fizike zatite ili drugih poslova koji proizlaze iz
primjene procjene i plana sigurnosti luke. Nadzor nad radom priznate organizaeije za sigurnost
luka obavlja ministarstvo nadleno za poslove pomorstva.
Sve osobe koje borave na podruju luke dune su postupati po uputama i u skladu s planom
sigumosne zatite luke i stupnjevima sigurnosti na snazi u pojedinoj luci. Na stupnju sigurnosti 1
obvezno se provode mjere i to: osiguranje provedbe svih dunosti koje se odnose na zatitu luke i
brodova, nadzor nad pristupom podruju luke i brodovima koji u luci borave, nadzor nad
ukrcajem i/ili iskrcajem osoba i njihovih stvari, praenje prostora ogranienog kretanja i
osiguranja pristupa tim prostorirna samo ovlatenim osobama, praenje podruja luke, posebice
podruja u blizini vanijih objekata i brodova, nadzor rukovatelja teretom i brodskirn zalihama,
kao i osiguranje raspoloivih sigumosnih veza. Na stupnju sigurnosti 2 moraju sc provoditi
dodatne mjere zatite utvrene planom sigurnosne zatite luke, kao i mjere na temelju uputa
asnika odgovornog za sigurnosnu zatitu luke. Na stupnju sigurnosti 3 moraju se provoditi
daljnje posebne mjere zatite utvrene planom sigumosne zatite luke, te prema uputama osobe
odgovome za sigurnosnu zatitu luke.
Odgovoma osoba luke duna je osigurati provedbu i svih drugih mjera i postupaka koje joj radi
osiguranja zadovoljavajue razine zatite luke i brodova, u pojedinom sluaju naloi ministar
nadlean za poslove pomorstva ili luki kapetan i/ili naelnik nadlene policijske uprave.
Na zahtjev luke uprave ili ovlatenika koncesije za luku posebne namjene, te nakon odobrenja
plana sigurnosne zatite luke i obavljenog pogleda luke, ministarstvo nadleno za poslove
pomorstva izdaje izjavu o sukladnosti luke. U luke na koje se odnosi ovaj Zakon, a kojima nije
izdana izjava o sukladnosti, nadlena inspekcija e zabraniti uplovljenje brodova.

23

O poduzetim mjerama i postupcima u sluaju prijema obavijcsti o postojanju sigurnosne prijetnje
brodu ovlatena osoba ministarstva nadlenog za unutarnje poslove duna je pravodobno
izvijestiti lukog kapetana nadlene luke kapetanije ili Nacionalnu sredinjicu traganja i
spaavanja i nadzora plovidbe na moru ako sc brod nalazi u podruju unutarnjih morskih voda i
teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Ako se brod nalazi izvan unutarnjih morskih voda i
teritorijalnog mora Republike Hrvatske, ovlatena osoba iz ministarstva nadlenog za unutamje
poslove duna je obavijestiti ministarstvo nadleno za pomorstvo ili Nacionalnu sredinjicu
traganja i spaavanja i nadzora plovidbe na moru. Konano, ako sc brod nalazi u podruju luke
ili u luku namjerava uploviti, duna je izvijestiti asnika odgovornog za sigumosnu zatitu luke.

lanovi posade s posebnim dunostima glede sigurnosti
Zapovjednik, asnici i lanovi posade duni su postupati sukladno planu sigurnosne zatite broda
i stupnjevima sigurnosti na snazi u pojedinoj luci.
Posebice, na stupnju sigurnosti 1. moraju se provoditi sljedee djelatnosti sukladno planu
sigurnosne zatite broda:
1) osiguranje provedbe svih dunosti koje se odnose na sigurnost broda,
2) nadzor nad pristupom brodu,
3) nadzor nad ukrcajem i/ili iskrcajem osoba i njihovih stvari,
4) praenje prostora ogranienog kretanja i osiguranje pristupa tim prostorima samo ovlatenim
osobama,
5) praenje palubnih povrina i podruja oko broda,
6) nadzor rukovanja teretom i brodskim zalihama,
7) osiguranje raspoloivosti sigurnosnih veza.
Na stupnju sigurnosti 2. moraju se provoditi dodatne mjere zatite navedene u odobrenom
planu sigurnosne zatite broda, te u skladu s uputama osobe odgovorne za sigurnosnu zatitu u
drutvu i osobe odgovorne za sigurnosnu zatitu luke, a koje se odnose na toke 1. do 7.
Na stupnju sigurnosti 3. moraju se poduzimati daljnje posebne mjere zatite navedene u
odobrenom planu sigurnosne zatite broda, te u skladu s uputama osobe odgovorne za sigurnosnu
zatitu u drutvu i osobe odgovorne za sigurnosnu zatitu luke, a koje se odnose na toke 1. do 7.

24

Osoblje luke s posebnim dunostima glede sigurnosti
Sve osobe koje borave na podruju luke dune su postupati po uputama odnosno sukladno planu
sigurnosne zatite luke i stupnjevima sigurnosti na snazi u pojedinoj luci.
Posebice, na stupnju sigurnosti 1. moraju se provoditi sljedee djelatnosti sukladno planu
sigurnosne zatite luke:
1) osiguranje provedbe svih dunosti koje se odnose na zatitu luke i brodova,
2) nadzor nad pristupom podruju luke i brodovima koji u luci borave,
3) nadzor nad ukrcajem i/ili iskrcajem osoba i njihovih stvari,
4) praenje prostora ogranienog kretanja i osiguranje pristupa tim prostorima samo ovlatenim
osobama,
5) praenje podruja luke, posebice podruja u blizini vanih objekata i brodova,
6) nadzor rukovanja teretom i brodskim zalihama,
7) osiguranje raspoloivosti sigurnosnih veza.
Na stupnju sigurnosti 2. moraju se provoditi dodatne mjere zatite navedene u odobrenom
planu sigurnosne zatite luke, te prema uputama osobe odgovorne za sigurnosnu zatitu luke, a
koje se odnose na toke 1. do 7.
Na stupnju sigurnosti 3. moraju se poduzimati daljnje posebne mjere zatite navedene u
odobrenom planu sigurnosne zatite luke, te prema uputama osobe odgovorne za sigurnosnu
zatitu luke, a koje se odnose na toke 1. do 7.

1.3. Osnovno poznavanje pomorskih razina zatite i njihovog utjecaja na sigurnosne mjere
i postupke na brodu i u lukama
Sigurnosna razina 1: Normalna, razina na kojoj brod ili luka normalno radi. Sigurnosna razina 1
znai razinu na kojoj minimalne prikladne sigurnosne mjere trebaju bitri odravane cijelo
vrijeme.
Sigurnosna razina 2: Pojaana, ova razina se primjenjuje dok god postoji pojaan rizik od
sigurnosnog incidenta. Dodatne prikladne zatitne sigurnosne mjere trebaju biti odravane
odreeno vrijeme kao rezultat poveanog rizika od sigurnosnog incidenta.
Sigurnosna razina 3: Specijalna, razina se primjenjuje za vrijeme dok postoji vjerojatan ili
neizbjean rizik od sigurnosnog incidenta.

25

Sigurnosna razina 3 znai razinu za koju daljnje posebne sigurnosne mjere trebaju biti odravane
odreeno vrijeme dok je sigurnosni incident vjerojatan ili neizbjean, iako nije mogue
identificirati odreenu metu.
Postavljanje sigurnosne razine 3 treba biti iskljuiva mjera koja se primjenjuje samo kad postoji
vjerodostojna informacija da je sigurnosni incident vjerojatan ili neizbjean. Treba se odravati
samo za vrijeme identificirane sigurnosne prijetnje ili pravog sigurnosnog incidenta.
Dok se sigurnosne razine mogu mijenjati sa sigurnosne razine 1, preko sigurnosne razine 2 do
sigurnosne razine 3, takoer je mogue da e se sigurnosne razine mijenjati izravno sa
sigurnosne razine 1 na sigurnosnu razinu 3.

26

Sigurnosna razina 1: Stanje se odrava u svako doba u normalnim okolnostima.

SIGURNOSNA RAZINA 1
Normalna operativna
razina
U luci/sidritu
Zakljuajte/osigurajte prostore bez
nadzora.
Kontrolirajte pristup zabranjenim
podrujima.
Nadzirite sve osobe koje se ukrcavaju
- ID, ukrcajna dozvola, doneseni
paketi. Nasumina pretraga paketa i
osoba (barem 1 od 4).
Pazite se sumnjivih aktivnosti.
Obavijetite Zapovjednika o bilo
kakvim sigurnosnim probojima.
Svim posjetiteljima trebju biti izdane
iskaznice i trebaju biti ispraeni do
mjesta posjeta.
Redovne sigurnosne runde broda.
Provjerite primljene zalihe i osigurajte
ih odmah.
Nadzirite kretanje obalnog osoblja -
lukih radnika, strae i osoblja
kompanije.
Nadzirite sigurnosne pretrage
straara prije polazne luke.
Na moru
Nadzirite komunikaciju za
savjetodavnu sigurnost VHF, Sat-
C, Navtex.
Nadzirite male brodove u blizini
vaeg broda.
Provjerite sve navigacijske prijenose
i sigurnosna upozorenja.
Straarite od izlaska do zalaska
sunca.
Prijavite sve sumnjive objekte koje
naete na brodu u vaem radnom
podruju.
Izvjestite o svim sumnjivim
aktivnostima ostalog osoblja na
brodu.
Pretraga krijumarenja provedena
odlaskom iz posljednje luke.
Kontrolirajte komunikaciju (VHF/
telefon) sa broda.
Izvodite sigurnosne treninge
redovito.
Testirajte sigurnosnu opremu na
brodu.

27

Nadzor pristupa brodu:
Pristupna skala za ukrcaj
Privezne linije;
Strane broda
Bunker ljestve;
Lanci sidra.
Prostore bez nadzora drite zakljuane/osigurane.
Nadgledajte ukrcaj/iskrcaj osoba i predmeta.
ak ako se oekuje dolazak osoblja iz kompanije,treba provjeriti identifikacijsku
iskaznicu, potvrdite da im je doputen ukrcaj na brod, zabiljeite donesene pakete. U
svakom trenutku budite ljubazni.
Nadzirite rukovanje teretom i brodske zalihe. Provjerite ima li dokaza o petljanju s teretom.
Vidljiva prisutnost osoblja na brodu je obeshrabrujua za one koji planiraju zlo.

28

Sigurnosna razina 2: Uvodi se kad postoji pojaana prijetnja od napada. Mogunost ili rizik
napada postoji i ova razina moe biti odravana kroz odreeni vremenski period. Dodatne
sigurnosne mjere se zahtjevaju za sigurno uvanje broda i posade.

SIGURNOSNA RAZINA 2
Pojaani rizik

U luci
Uz dodatak procedurama razine 1:
Provodi se pretraivanje broda.
Patroliranje kopnene i morske strane
broda u dodiru sa VHFom.
Zabrana pristupa svima osobama u
smjetajna i zabranjena podruja.
Pretrauje se sve osoblje koje se
ukrcava i njihove stvari.
Provjeravanje skladita stroge
provjere i mjesta opisana ovdje.
Zalihe i teret provjereni izlistajte
znakove petljanja i mjere koje se
poduzimaju.
Svi posjetitelji trebaju biti ispraeni na
vrijeme.
Dodatno osvjetljenje, na palubi i
bonim stranama.
Izvode se posebna pretraivanja u
odreenim podrujima.
QSM anti-piratske procedure se
primjenjuju.

Na moru
Sluajte obanu strau za izvjea o
napadima na brodove.
Dodatno osvjetljenje gdje i ako je
praktino.
Reakcijski timovi u pripremi sa
protupoarnim crijevima. Vatrogasne
crpke upaljene.
Osiguravanje pristupa podrujima
popis podruja ukljuujui sve kabine,
boravine prostore/teretne prostore/
strojarnicu,itd.
Motor se dri spreman za
manevriranje.
Postavljena dodatna straa i straa sa
posebnim dunostima.
Izvodi se posebna pretraga odreenih
podruja.
uvajte se lanih uzbunjivanja kako bi
se brod namamio blizu za napad.
QSM anti-piratske procedure
primjenjene.

29

Sigurnosna razina 3: Najavljuje se kad se oekuje napad na odreenu metu (vlastiti brod ili
pristaninu luku). Hitne neposredne mjere su obvezne. Brod e moda morati napustiti luku ili se
preusmjeriti u drugu sigurnu luku ili sklonite. Potrebne su ekstremne mjere opreza.

SIGURNOSNA RAZINA 3
Neposredna prijetnja

U luci
Svi lanovi posade su vraeni na
brod.
Hitno iskrcajte sve posjetitelje.
Obustavite sve radnje s teretom.
Zaustavite spremanje zaliha odmah.
Svi luki radnici silaze s broda.
Prebrojavanje svog preostalog
osoblja.
Pretraite i osigurajte sve pristupne
prostore.
Zatvorite otvore za spaavanje.
Brod u pripremi za plovidbu (motor i
most premni, paluba osigurana).
Patrolirajte more oko broda i obalu
VHF-om.
Pokrenite protupoarne crpke.
Protupoarni timovi u pripremi.
Kontaktirajte luke vlasti za sigurnost.
Pretraite brod od eksploziva.
Pregledajte sve primljene zalihe.
Rasporedite tegljae & proces za hitni
odlazak.
Na moru
Budite u radio kontaktu sa obalnom
straom i oglasite stanje uzbune.
Dodatno osvjetljenje gdje i ako je
praktino.
Pripremite timove sa protupoarnim
crijevima kako bi sprijeili neoruane
napade.
Sve kabine, boravini prostori/ teret/
pristupna vrata strojarnice moraju biti
zatvorena cijelo vrijeme.
U sluaju neizbjenog napada, sva
posada se proziva na mostu i ECR
prema kapetanovim naredbama.
Motor u pripremi za manevriranje.
Upaljene vatrogasne crpke sa
vatrogasnim timovima u pripremi.
Dodatne strae postavljene na mostu i
slijepim tokama.
Budite spremni za mogunost
preusmjeravanja u luku utoita.
Pretraiti brod od eksploziva.
Pregledati sve nedavno primljene zalihe.

30

Postavljanje sigurnosne razine
Mnoge Vlade koriste i prenose nacionalne sigurnosne razine kako bi upozorili svoje stanovnitvo
na opaenu opasnost od teroristikog napada. U takvim sluajevima, mogu smatrati da se
sigurnosne razine razvijene u Pomorskim Sigurnosnim Mjerama primjenjuju samo na opasnosti
od teroristikog napada. To ne mora biti sluaj i Vlade mogu postaviti vie sigurnosne razine
kako bi savjetovali o riziku od drugih prijetnji, posebno piratskih napada ili oruanih pljaki na
brodove.
Kad Vlada postavi viu sigurnosnu razinu na temelju neeg drugog osim rizika od teroristikog
napada, kratka izjava koja opisuje vrstu prijetnje koja je vodila promjeni moe biti ukljuena kad
se priopava ili prenosi. Neke Vlade pruaju sudionicima primjere vrste rizika koji mogu voditi
podizanju sigurnosne razine sa 1 na 2.
U postavljanju sigurnosne razine koja se odnosi na luke i brodove Vlade trebaju voditi rauna o
opim i posebnim informacijama o prijetnji. Pomorske sigurnosne mjere smatraju da faktori koji
se trebaju razmotriti kod postavljanja odgovarajue sigurnosne razine su:
a) stupanj u kojem je informacija o prijetnji vjerodostojna;
b) stupanj u kojem je informacija o prijetnji potkrijepljena;
c) stupanj u kojem informacija o prijetnji je odreena ili neposredna; i
d) potencijalne posljedice zaprijeenog sigurnosnog incidenta.
Informacije o teroristikim prijetnjama vjerojatno e biti drane od strane obavjetajnih ili
sigurnosnih slubi i Vlade postavljaju prikladne sigurnosne razine prema savjetu takvih izvora.
U ostalim sluajevima sigurnosne razine se postavljaju od strane imenovanih Vlasti za luke i
luka postojenja ili od strane Ministarstva na temelju informacija o prijetnji primljenih od
obavjetajnih i sigurnosnih slubi.
Vlade ili njihova dravna tijela trebaju samo odreivati Sigurnosnu razinu 3 za luke, luka
postrojenja ili brodove u inimnim okolnostima kad postoji vjerodostojna informacija da je
sigurnosni incident vjerojatan ili neposredan. Sigurnosna razina 3 treba biti postavljena samo dok
traje identificirana prijetnja ili za vrijeme trajanja pravog incidenta.
Vlade mogu primjeniti istu Sigurnosnu razinu na sve njihove luke i luka postrojenja. Takoer
mogu primjeniti razliite sigurnosne razine za grupe luka ili lukih postrojenja ili za dijelove

31

luka ili odreenih lukih postrojenja. Slino, Vlade mogu primjeniti istu sigurnosnu razinu na
sve njihove brodove ili primjeniti razliitu sigurnosnu razinu za svaki brod, vrstu broda, brodove
koji djeluju u odreenom dijelu mora ili brodove koji koriste posebne strane luke ili luka
postrojenja.
Vlade mogu primjenjivati istu sigurnosnu razinu na njihovom cijelom teritorijalnom moru ili
primjenjivati razliite sigurnosne razine na razliite djelove njihovog teritorijalnog mora.

Deklaracija o sigurnosti
Svrha i primjena
Deklaracija o sigurnosti ili DoS navodi sigurnosne zahtjeve izmeu brodova ili izmeu luke i
broda. Istie odgovornost koju svatko ima u sluaju sigurnosne prijetnje ili incidenta.
Vlade Ugovornice odreuju kad je DoS potreban odreujui rizik s kojim se suoava brod/luka
ili to brod-brod aktivnost predstavlja za ljude, imovinu ili okoli.
Va brod moe takoer traiti DoS. Znate li zato? Sljedee ete vidjeti mogue razloge.
1. Va brod djeluje na vioj sigurnosnoj razini od broda ili luke s kojom se povezuje.
2. Postoji dogovor o Deklaraciji o Sigurnosti izmeu vlada ugovornica koji pokriva odreena
meunarodna putovanja ili pojedine brodove na tim putovanjima.
3. Dogodio se sigurnosni incident koji ukljuuje brod ili luku s kojom se va brod povezuje.
4. Va brod je u luci od koje nije traeno da ima i primjenjuje odobreni Plan sigurnosti luke.
5. Va brod obavlja djelatnosti s drugim brodom od kojeg nije traeno da primjenjuje odobreni
Plan sigurnosti broda.

Lokacija i vlasnitvo
DoS je ukljuen u va Plan sigurnosti broda kao dodatak, i dovrava se u ime broda od strane
Vas asnika odgovornog za sigurnosnu zatitu broda ili Zapovjednika vaeg broda.
asnik zaduen za sigurnosnu zatitu luke, ili u nekim sluajevima drugi imenovani individualac
ili agencija odgovorna za obalnu sigurnost, podnosi DoS u ime luke.
Ministarstvo odreuje minimalni rok koji va brod mora uvati DoS da ima pravo viti njihovu
zastavu.

32

Potrebne informacije
Morat ete pogledati informacije u vaem Planu sigurnosti broda kako bi dovrili DoS ba kao
to e asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu luke trebati pogledati Plan sigurnosti luke kako bi
dovrio njihov DoS.
DoS se odnosi na:
Komunikaciju izmeu broda i rive.
Odgovornost za provjeru identifikacije i pretragu prtljage i ostalih predmeta.
Odgovornost za sigurnost voda oko broda.
Provjera poveane razine prijetnji i primjena dodatnih zatitnih mjera.
Protokol za reakciju na sigurnosne prijetnje ili incidente.
(u nastavku moete vidjeti primjer Deklaracije o Sigurnosti)

33

Primjer Deklaracije o Sigurnosti

34

1.4. Osnovno poznavanje postupaka za sigurnosno izvjetavanje
Usklaenost Odravanje Zapisa (izvjea) I SPS A/10 & B/10
ZAPISI
Zapise sljedeih aktivnosti treba uvati na brodu najkrae onoliko vremena koliko je
specificirano od strane Ministarstva:
Obuka, trening i vjebe
Prijetnje sigurnosti i incidenti
Povrede sigurnosti
Promjene razine sigurnosti
Komunikacije u vezi direktne sigurnosti broda
Unutranja kontrola i pregled sigurnosnih aktivnosti
Periodini pregled procjene sigurnosti broda
Periodini pregled brodskog plana sigurnosti
Provedba bilo kakvih dodataka (amandmana) osnovnom planu
Odravanje, namjetanje (kalibracija) i testiranje sigurnosne opreme i brodskog
sustava za uzbunu
Potrebno je zatititi zapise procedurama kojima je cilj sprijeiti njihovo brisanje, unitavanje ili
prepravljanje od strane neovlatenog osoblja.
Zapise treba zatititi od pristupa i objavljivanja od strane neovlatenog osoblja.

35

Dakle, na brodu se moraju voditi zapisi o:
- Provedenim vjebama
- Uoenim dogaajima koji su ugrozili sigurnost
- Povredama sigurnosti
- Izmjenama stupnja sigurnosti broda
- Razmjenama poruka koje se odnose na zatitu broda
- Provedenim unutarnjim neovisnim ocjenama i pregledima procjene i plana sigurnosne
zatite broda
- Provjeri i odravanju sigurnosne opreme, ukljuujui ispitivanje brodskog sigurnosnog
sustava uzbunjivanja
Zapisi se moraju uvati u pisanom obliku za razdoblje od najmanje 6 mjeseci ili za posljednjih
10 pristajanja, to god je due.
Dijagram toka za napad u obalnim vodama

36

Prijava povrede sigurnosti
Izvjetaj 1 Uvodna poruka Piratstvo/oruana pljaka
1. Ime broda, pozivni znak broda, IMO broj, INMARSAT identifikacijski brojevi (plus kod
podruja oceana) i MMSI
MAYDAY/PORUKA ZA UZBUNJIVANJE (pogledaj napomenu)
SIGNAL HITNOSTI
PIRATSTVO/ORUANA PLJAKA
2. Pozicija broda (i vrijeme u toj poziciji UTC)
Zemljopisna irina
Zemljopisna duina
Kurs
Brzina
KTS
3. Priroda dogaaja
Napomena: Oekuje se da e ova poruka oznaavati poruku za poziv u pomo jer su brod ili
osoblje broda u velikoj ili neposrednoj opasnosti. Pod uvjetom da to nije suaj, potrebno je
izostaviti rijei MAYDAY/poruka za uzbunjivanje.
Kontakt i izvjee
Zapovjednik broda ili asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu broda mogu zahtijevati
konzultacije ili suradnju od drave zastave, luke drave ili mjesta suradnje obalne drave
asnika odgovornog za sigurnosnu zatitu broda o svim problemima vezanim za brodsku
sigurnost.
Zapovjednik broda ili asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu broda treba izvjestiti o bilo
kakvim sigurnosnim problemima vezanim za druge brodove, tendencijama ili oitovanju
dravama zastave, lukim dravama ili mjestima suradnje obalne drave.
Ako se dogodi sigurnosni incident vezan za brod, Zapovjednik broda ili asnik odgovoran za
sigurnosnu zatitu broda odmah treba predati izvjee asniku odgovornom za sigurnosnu
zatitu u drutvu, dravi zastave, lukoj dravi i mjestu suradnje obalne drave. Ako se mjesto
suradnje ne moe kontaktirati, Zapovjednik ili asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu broda
mogu zatraiti od asnika odgovornog za sigurnosnu zatitu u drutvu da prenese izvjee.

37

Kontakt podaci mjesta suradnje ugovorne stranke trebaju biti na raspolaganju brodu na vrijeme i
auririani na vrijeme u skladu sa podacima iz IMOa.
Kad je brod u luci, Zapovjednik broda ili asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu broda mogu
predati, ako je mogue izvjee asniku odgovornom za sigurnosnu zatitu luke.

Postupci za izvjetavanje o sigurnosnim incidentima
Na svakoj sigurnosnoj razini, kompanija treba osigurati da asnik odgovoran za sigurnosnu
zatitu u drutvu i drugo sigurnosno osoblje mogu:
a) Reagirati na razliite opasnosti ili incidente koji naruavaju sigurnost; i odravati operacije
broda i vezu brod luka, ukljuujui:
Zabranu pristupa podrujima u opasnosti
Zabranu pristupa ostalim osobama da se ukrcaju osim sigurnosnog osoblja
Sigurnosne mjere primjenjivane na brodu na sigurnosnoj razini 3; i
Izvjetavanje o bitnim hitnim incidentima obalnom tijelu ili drugim brodovima.
b) Evakuirati brodsko osoblje kad postoji kriza ili incident proboja sigurnosti
c) Izvjetavati o sigurnosnim incidentima, ukljuujui:
Sumnjive radnje
Incidente proboja sigurnosti
Prijenos sigurnosnog incidenta
d) Lagano obavijestiti brodsko osoblje da e se opasnost vjerojatno dogoditi, zahtjevajui od
njih poveanje opreza prema sumnjivim osobama, tvarima ili incidentima i izvjestiti o istima;
e) Osigurati da radnje u okviru neizvanrednih uvjeta ostave na stranu energiju za suoavanje s
neoekivanim situacijama.
Zapovjednik ili asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu broda je odgovoran za ispunjavanje
sigurnosnog izvjea i predaju istog asniku odgovornom za sigurnosnu zatitu u drutvu unutar
24 sata nakon to je proboj sigurnosti detektiran.

38

1.5. Osnovno poznavanje planova za nepredviene okolnosti vezanih uz sigutrnost
Tko je i to je Plan sigurnosti broda
SSP je plan sigurnosti za va brod koji prikazuje informacije prikupljene tijekom Procjene
sigurnosti broda. Svaki brod je razliit u smislu njegovog dizajna, operacija, tereta i uzorka
putovanja, stoga SSP koji odgovara vaem brodu nije nuno odgovarajui za neki drugi brod!
Priprema plana sigurnosti vaeg broda, kao dijela ispunjavanja Procjene sigurnosti broda je
odgovornost vaeg asnika odgovornog za sigurnosnu zatitu u drutvu. Na njemu je da osigura
da je plan usklaen sa zahtjevima ISPS Kodeksa.
Ipak, na isti nain kao to je vjerojatno da ete sudjelovati u procesu procjene sigurnosti broda,
tako je vjerojatno da ete biti aktivni sudionik u procesu izrade Plana sigurnosti broda. Kao
asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu broda, vaa je odgovornost provedba plana na brodu.

Svrha Plana sigurnosti broda
Dakle koja je svrha Plana sigurnosti broda? Ispod su etiti mogue svrhe plana. Koji je pravi
izbor?
Zatititi brod od rizika koji predstavljaju sigurnosne prijetnje ili incidente.
Detaljno objasniti dunosti brodskog osoblja kojem su dodijeljene sigurnosne
odgovornosti.
Specificirati mjere za va brod za pomak sa sigurnosne razine 1 na 2 i sa 2 na 3.
Skicirati organizacijsku strukturu sigurnosti za brod.
Tako je, SSP se provodi da titi va brod od sigurnosnih prijetnji i incidenata. Bavi se razliitim
znaajkama broda i potencijalnim prijetnjama i slabim tokama sigurnosti.

Od pripreme do potvrde
Proces koji slijedi za razvoj SSP-a mora biti dokumentiran i usklaen sa zahtjevima ISPS
Kodeksa.
Pogledajmo primjer procesa kojeg moete koristiti kao smjernicu za strukturiranje i
dokumentiranje procesa koji e voditi va SSP od izrade do prihvaanja.

39

1) Priprema SSP-a
Prvi korak je pripremiti SSP na temelju
informacija prikupljenih tijekom procjene
sigurnosti vaeg broda i zahtjeva za
informacijama navedenim u ISPS Kodeksu.
Vae Ministarstvo Zastave moe imati savjet za
pripremu i sadraj vaeg SSP-a tako da je dobra
ideja konzultirati se s njima prije nego ponete.

2) Pregled SSP-a
Drugi korak, ako je mogue, je dati SSP
na pregled Ministarstvu ili Priznatoj
sigurnosnoj organizaciji (RSO) koja je
angairana od strane vaeg Ministarstva
da odobri planove u njihovo ime. To su
obino klasifikacijska drutva.
Konzultanti pomorske sigurnosti takoer
mogu to napraviti u vae ime. Kao
objektivni recezenti vaeg dokumenta,
mogu zabiljeiti podruja slabosti koja
vama nisu bila oita ukljuujui
sigurnosne mjere ili procese koji
zahtijevaju dodatne detalje, objanjenja
ili razvoj.

40


3) Odrediti slabosti u mjerama, procesima
Sljedei korak je napraviti sve potrebne
modifikacije plana temeljene na ovim
povratnim informacijama. Ove promjene
trebaju biti jasno dokumentirane kako bi
olakale odgovaranje na sve upite koji bi se
trebali pojaviti.

4) Zahtjev za potvrdu, provedba SSP-a
SSP mora biti podnesen na odobrenje
Ministarstvu ili RSO-u zaduenom da odobri
planove u njihovo ime.
Kad je Plan odobren, sljedei korak je
provedba SSP-a i izrada zahtjeva za brodsku
potvrdu Ministarstva ili priznate sigurnosne
organizacije koju su angairali.

41


5) Brodska potvrda, izdavanje certifikata
Konani korak je dobivanje potvrde i
certifikata.

Detalji pripreme
Sada kada ste bolje razumjeli process razvoja SSP-a, pogledajmo poblie koje informacije
trebaju biti ukljuene u SSP vaeg broda.
Svaki od djelova slagalice predstavlja kategoriju informacija koje moraju biti ukljuene u SSP.

Sigurnosne mjere
Sprijeiti oruje, opasne tvari i ureaje.
Identificirati zabranjena podruja kako bi se sprijeio
neovlateni pristup.

Organizacija i izvedba sigurnosnih dunosti
Dunosti i odgovornosti svog brodskog osoblja sa sigurnosnom ulogom.

42

Procedure zatitnih mjera potrebnih za osiguravanje
kontinuirane komunikacije se odravaju u svako doba.
Procedure za kontinuiranu procjenu efektivnosti sigurnosnih
brodskih procedura i sigurnosti nadzorne opreme ukljuujui
procedure za prepoznavanje i odgovor na kvarove ili
neispravnosti sustava.
Procedure i vjebe zatite osjetljivih sigurnosnih informacija koje se dre ili u papirnatom
ili elektronikom obliku.

Sigurnosne mjere
Organizacijska struktura sigurnosti broda.
Odnos broda s kompanijom, lukama, drugim brodovima i
mjerodavnim vlastima sa sigurnosnom odgovornou.
Komunikacijski sustavi koji e pokazati efektivnu i
kontinuiranu komunikaciju unutar broda i izmeu broda i
ostalih, ukljuujui luke.
Osnovne sigurnosne mjere za sigurnosnu razinu 1, i operativnu i fiziku, koje e uvijek
biti na mjestu.
Dodatne sigurnosne mjere koje e koje e omoguiti brodu da napreduje bez odgode na
sigurnosnu razinu 2 i, kad je to potrebno, na sigurnosnu razinu 3.
Odredbe za redoviti pregled, ili neovisnu provjeru, SSP-a i njegovih izmjena i dopuna
kao odgovor na iskustvo ili promjenjive okolnosti.
Postupci izvjetavanja vladinim kontaktnim tokama.

Sigurnosne procedure
Odgovor na sigurnosne prijetnje ili sigurnosne proboje.
Odgovor na sigurnosne upute dane od strane vlade.
Evakuacija, ako je potrebna.
Obuke i vjebe.
Pregled sigurnosnih aktivnosti.

43

Povezivanje s lukom.
Periodini pregled i auriranje plana.
Inspekcija, testiranje, podeavanje i odravanje sigurnosne opreme.
Izvjetavanje o sigurnosnim incidentima.
Dunosti brodskog osoblja kojem su dodijeljene sigurnosne dunosti.
Identifikacija asnika odgovornog za sigurnosnu zatitu broda/u drutvu.
Identifikacija brodskih sigurnosnih lokacija uzbune.
Koritenje sustava sigurnosti broda.

Provjera, pregled i zapisi
Procedure za provjeru kontinuirane efektivnosti SSP-a kao i
pregled, auriranje ili dopunu SSP-a.
Procedure za osiguravanje zapisa su:
o Dostupne za pregled od strane Vlada ugovornica.
o uvane u formatu koji moe biti zatien od
neovlatenog pristupa ili razotkrivanja.
o Dostupne na radnom jeziku broda i prevedene na Engleski, Francuski ili
panjolski jezik ako radni jezik broda nije Engleski.
o uvane na brodu minimalni period vremena odreen od strane Ministarstva.
Ovi zahtjevi se odnose na zapise za obuku, vjebe i treninge; Sigurnosne prijetnje
i incidenti; Proboji sigurnosti; Promjene sigurnosne razine; Komunikacija vezana
za brodsku sigurnost; Interni pregledi; Periodine provjere SSP-a i SSA-a;
Izmjene i dopune SSP-a; i Odravanje, podeavanje i testiranje sigurnosne
opreme.

Aktivnosti koje nisu pokrivene Kodeksom
Procedure i sigurnosne mjere koje trebaju biti primjenjene kad je
brod:
U luci drave koja nije Vlada Ugovornica.
Kad je brod sueljen s brodom na koji se Kodeks ne odnosi.

44

Kad je brod sueljen sa fiksnim ili plutajuim platformama.

Pregled sigurnosnih mjera
Jedan od kljunih elemenata Plana sigurnosti broda su sigurnosne mjere koje moraju biti na
mjestu u svako doba kako bi odravale va brod na sigurnosnoj razini 1 i pomicale na sigurnosnu
razinu 2 ili 3 u sluaju sigurnosne prijetnje ili incidenta.
ISPS Kodeks preporuuje odreen broj akcija za svaku razinu to se tie pristupa brodu,
podruja ogranienog pristupa, rukovanja teretom, dostave u brodska skladita, rukovanja
opremom ili prtljagom bez pratnje i nadzora sigurnosti vaeg broda.

Razine sigurnosti
Poglavlje XI-2 SOLAS-a zahtjeva da putniki brodovi, teretni brodovi preko 500 gt, brzi teretni i
putniki brodovi, i platforme, na meunarodnim putovanjima nakon 1. srpnja 2004. godine
operiraju na odreenoj sigurnosnoj razini cijelo vrijeme.
Sigurnosna razina 1 odnosi se na razinu na kojoj minimalne prikladne sigurnosne mjere trebaju
biti odravane cijelo vrijeme.
Sigurnosna razina 2 odnosi se na razinu za koju prikladne dodatne sigurnosne mjere trebaju biti
odravane za period vremena kao rezultat povienog rizika ili sigurnosnih incidenata.
Sigurnosna razina 3 odnosi se na razinu za koju daljnje specifine zatitne mjere trebaju biti
odravane odreeni period vremena kad je sigurnosni incident vjerojatan ili neizbjean iako nije
mogue odrediti odreenu metu.

Pristup brodu
SSP treba uspostaviti sigurnosne mjere koje pokrivaju sva sredstva pristupa brodu odreena
SSA-om. To ukljuuje sve:
1. Pristupne ljestve;
2. Pristupne hodnike;
3. Pristupne rampe;
4. Pristupna vrata, bone otvore, prozore i portove;
5. Vezovi broda i lanci sidra; i
6. Dizalice i oprema za dizanje.

45

Za svaku od navedenih SSP treba odrediti prikladne lokacije gdje ogranienja ili zabrane
pristupa trebaju biti primjenjene za svaku sigurnosnu razinu. Za svaku sigurnosnu razinu SSP
treba uspostaviti vrstu zabrane ili ogranienja koja treba biti primjenjena, i sredstva njihove
provedbe.
SSP za svaku sigurnosnu razinu treba uspostaviti sredstva identifikacije potrebna za dozvolu
pristupa brodu i za individualce da ostanu na brodu bez izazova; ovo moe ukljuivati razvoj
primjerenog identifikacijskog sustava koji omoguava trajnu i privremenu identifikaciju, za
brodsko osoblje i dotine posjetitelje. Svaki brodski identifikacijski sustav, kad je to izvedivo,
treba biti koordiniran s prijavom u luku.
Putnici trebaju biti u stanju dokazati svoj identitet pomou ukrcajnih propusnica, karata, s kojima
se prijavljuju u luku.
Putnici trebaju biti u stanju dokazati svoj identitet pomou ukrcajnih propusnica, karata, itd., ali
ne smije im biti dozvoljen pristup podrujima ogranienog pristupa ako ih se ne nadgleda. SSP
treba uspostaviti odredbe kako bi se osiguralo da su identifikacijski sustavi redovito aurirani, i
da zloupotreba procedura bude podvrgnuta disciplinskom postupku.
- Onima koji ne ele ili nisu u mogunosti utvrditi njihov identitet i/ili potvrditi svrhu njihovog
posjeta kad je to zatraeno treba biti zabranjen pristup na brod i njihov pokuaj da dobiju pristup
treba biti zabiljeen, kao to je prikladno, SSO-u, CSO-u, asniku zaduenom za sigurnosnu
zatitu luke (PFSO) i dravnim ili lokalnim vlastima sa sigurnosnim odgovornostima.
- SSP treba uspostaviti uestalost primjene kontrole pristupa posebno ako e biti primjenjena
sluajno ili povremeno

Sigurnosna razina 1
Na sigurnosnoj razini 1, SSP treba uspostaviti sigurnosne mjere za kontrolu pristupa brodu, gdje
sljedee moe biti primjenjeno:
1. Provjera identiteta svih osoba koje se ele ukrcati na brod i potvrda njihovih razloga za
to, provjerom primjerice uputa za pridruivanje, putnikih karata, ukrcajnih propusnica,
radnih naredbi, itd;
2. U suradnji sa lukom, brod treba osigurati da su uspostavljena odreena sigurnosna
podruja u kojima su na snazi inspekcije i pretrage osoba, prtljage (ukljuujui noenje
pod uvjetima), osobnih predmeta, vozila i njihovog sadraja;

46

3. U suradnji sa lukom, brod treba osigurati da se vozila za koja je odreeno da se ukrcaju
na prijevoznike vozila, ro-ro-e i ostale putnike brodove pregledaju prije ukrcavanja, u
skladu sa uestalou odreenom SSP-om.
4. Izdvajanje provjerenih( pregledanih) osoba i njihovih osobnih predmeta od neprovjerenih
osoba i njihovih osobnih predmeta;
5. Odvajanje ukrcaja od iskrcaja putnika;
6. Identifikacija pristupnih toaka koje trebaju biti osigurane da bi se sprijeio neovlateni
pristup;
7. Osiguravanje, zakljuavanjem ili drugim sredstvima, pristupa susjednim podrujima
kojima putnici i posjetitelji imaju pristup; i
8. Davanje kratkih sigurnosnih izvjea svom brodskom osoblju o moguim prijetnjama,
procedure izvjetavanja o sumnjivim osobama, objektima ili aktivnostima i potrebe za
oprezom.
Na sigurnosnoj razini 1, svi on koji se ele ukrcati trebaju biti spremni na pretraivanja.
Uestalost takvih pretraga, ukljuujui nasumine pretrage, treba biti odreena u odobrenom
SSP-u i treba biti posebno odobrena od strane Ministarstva. Takve pretrage moraju biti poduzete
od strane luke u bliskoj suradnji sa brodom i u njegovoj blizini.
Osim ako ne postoje vrste sigurnosne osnove za to, od lanova brodskog osoblja ne bi se trebalo
traiti da pretrauju svoje kolege ili njihove osobne stvari. Svaka takve pretraga treba biti
obavljena na nain koji uzima u obzir i potuje ljudska prava individualca i uva njihovo
dostojanstvo.

Sigurnosna razina 2
Na sigurnosnoj razini 2, SSP treba uspostaviti sigurnosne mjere koje moraju biti primjenjene
kako bi se zatitili od poveanog rizika od sigurnosnog incidenta i poveali oprez i pootrili
mjere kontrole, koje mogu ukljuivati:
1. Zaduivanje dodatnog osoblja da straari na podruju palube tijekom tihih sati kako bi
sprijeili neovlateni pristup;
2. Ograniavanje broja pristupnih toaka broda, odreivanje koje moraju biti zatvorene i
koja su sredstva prikladnog osiguravanja istih;

47

3. Odvraanje pristupa brodu s vode, ukljuujui, primjerice, u dogovoru s lukom,
osiguravanje brodskih patrola;
4. Odreivanje zabranjenog podruja na obalnoj strani broda, u suradnji sa lukom;
5. Poveanje uestalosti i pojedinosti o pretragama osoba, osobnih predmeta i vozila koja se
ukrcavaju na brod;
6. Praenje posjetitelja na brod;
7. Pruanje dodatnih posebnih kratkih sigurnosnih izvjea, ponovno naglaavanje
procedura za izvjetavanje sumnjivih osoba, objekata ili aktivnosti naglaavajui potrebu
za poveanim oprezom; i
8. Obavljanje potpune ili djelomine pretrage broda.

Sigurnosna razina 3
Na sigurnosnoj razini 3, brod bi se trebao pridravati uputa izdanih od strane onih koji
odgovaraju na sigurnosne incidente ili prijetnje. SSP treba detaljno odrediti sigurnosne mjere
koje bi trebale biti poduzete na brodu, u bliskoj suradnji sa odgovornima i lukom, i koje
ukljuuju:
1. Ograniavanje pristupa na jednu, kontroliranu, pristupnu toku;
2. Odobravanje pristupa samo odgovornima za sigurnosne incidente ili prijetnje;
3. Upute za osobe na brodu;
4. Obustavu ukrcaja ili iskrcaja;
5. Obustavu rukovanja s teretom, dostave, itd.
6. Evakuaciju broda;
7. Kretanje broda; i
8. Pripremu potpune ili djelomine pretrage broda

Podruja ogranienog pristupa na brodu
- SSP treba odrediti podruja ogranienog pristupa na brodu, odrediti njihov opseg, vrijeme
primjene, sigurnosne mjere koje se trebaju poduzeti kako bi se kontrolirao pristup njima i one
koje treba poduzeti za kontrolu aktivnosti u njima. Svrha podruja ogranienog pristupa je:
1. Spreavanje neovlatenog pristupa;

48

2. Zatita putnika, osoblja broda, i osoblja iz luka ili drugih agencija ovlatenih da budu na
brodu;
3. Zatita osjetljivih podruja sigurnosti unutar broda; i
4. Zatita tereta i brodskih skladita od neovlatenog petljanja.
- SSP treba osigurati da postoje jasno utvrene politike i prakse za kontrolu pristupa svim
podrujima ogranienog pristupa.
- SSP treba omoguiti da sva podruja ogranienog pristupa budu jasno oznaena pokazujui da
je pristup podrujima zabranjen i da neovlatena prisutnost unutar podruja predstavlja krenje
sigurnosti.
- Podruja ogranienog pristupa mogu ukljuivati:
1. Navigacijski most,
2. Prostore sa sigurnosnom i nadzornom opremom i sustavima i njihove kontrole i kontrole
sustava rasvjete;
3. Ventilacijski i klimatizacijski sustavi i ostali slini prostori;
4. Prostori sa pristupom prijenosnim vodenim spremnicima, pumpama ili cjevovodima;
5. Prostori koji sadre opasna dobra ili tetne tvari;
6. Prostori teretnih pumpi i njihovih kontrola
7. Teretni prostori i prostori koji sadre brodske zalihe;
8. Smjetajni prostor posade; i
9. Sva ostala podruja odreena od strane CSO-a, preko procjene sigurnosti broda prema
kojem pristup mora biti ogranien kako bi se odravala sigurnost broda.

Sigurnosna razina 1
Na sigurnosnoj razini 1, SSP treba uspostaviti sigurnosne mjere koje e biti primjenjene na
ogranienim podrujima, koje mogu ukljuivati:
1. Zakljuavanje ili osiguravanje pristupnih toaka;
2. Upotrebu nadzorne opreme za nadgledanje podruja;
3. Koritenje straara ili patrola; i
4. Koritenje automatskih ureaja za otkrivanje upada kako bi se alarmiralo brodsko osoblje
zbog neovlatenog pristupa.

49

Sigurnosna razina 2
Na sigurnosnoj razini 2, uestalost i intezitet praenja i kontrole pristupa podrujima
ogranienog pristupa poveati kako bi se osiguralo da samo ovlatene osobe imaju pristup. SSP
treba uspostaviti dodatne sigurnosne mjere, koje mogu ukljuivati:
1. Odreivanje podruja ogranienog pristupa u blizini pristupnih toaka;
2. Kontinuirano praenje nadzorne opreme; i
3. Zaduivanje dodatnog osoblja da titi i nadgleda ograniena podruja.

Sigurnosna razina 3
Na sigurnosnoj razini 3, brod se treba pridravati uputa izdanih od strane odgovornih za
sigurnosne incidente ili prijetnje. SSP treba detaljno odrediti sigurnosne mjere koje mogu biti
poduzete na brodu, u bliskoj suradnji s odgovornima i lukom, koje mogu ukljuivati:
1. Odreivanje dodatnih ogranienih podruja na brodu u neposrednoj blizini sigurnosnog
incidenta, na vjerojatnoj lokaciji sigurnosne prijetnje, na koju je pristup odbijen; i
2. Pretragu ogranienih podruja kao dijela pretrage broda.

Rukovanje teretom
- sigurnosne mjere koje se odnose na rukovanje teretom trebaju:
1. Sprijeiti petljanje s teretom; i
2. Sprijeiti da teret koji nije namijenjen za prijevoz bude prihvaen i pohranjen na brodu.
- Sigurnosne mjere, od kojih neke moraju biti primjenjene u suradnji sa lukom, trebaju
ukljuivati procedure kontrole inventara na pristupnim tokama broda. Jednom kad je ukrcan na
brod, teret bi se trebao moi identificirati kao odobren za ukrcaj na brod. Dodatno, sigurnosne
mjere trebaju biti stvorene da osiguraju da se po teretu, jednom kad je na brodu, ne petlja
neovlateno.

Sigurnosna razina 1
Na sigurnosnoj razini 1, SSP treba uspostaviti sigurnosne mjere koje e biti primjenjene tijekom
rukovanja teretom, koje mogu ukljuivati:
1. Rutinsku provjeru tereta, prijevoznih jedinica tereta i teretnih prostora prije, i tijekom
operacija rukovanja teretom;

50

2. Provjere, kako bi se uvjerili da teret koji je ukrcan odgovara teretnoj dokumentaciji;
3. Osiguravanje, u suradnji sa lukom, da vozila koja e se ukrcati na prijevoznike
automobila, ro-ro-e i putnike brodove budu podvrgnuta pretrazi prije ukrcaja, u skladu
sa uestalou odreenoj u SSP-u; i
4. Provjeru peata ili druge metode koritene za spreavanje neovlatenog petljanja.
- Provjera tereta moe biti obavljena na sljedee naine:
1. Vizualna i fizika pretraga; i
2. Koritenje skenera/detekcijske opreme, mehanikih ureaja ili pasa.
- Kad postoje redovita, ili uestala, pomicanja tereta, CSO ili SSO mogu, u dogovoru s lukom,
sklopiti dogovore sa krcateljima i ostalima odgovornima za takav teret, koji pokrivaju neizravnu
provjeru, peaenje, prateu dokumentaciju, itd. Takve stvari treba prenijeti i dogovoriti sa
odgovornim PFSO-om.

Sigurnosna razina 2
Na sigurnosnoj razini 2, SSP treba uspostaviti dodatne sigurnosne mjere koje e biti primjenjene
tijekom rukovanja teretom, koje mogu ukljuivati:
1. Detaljan pregled tereta, prijevoznih jedinica tereta i teretnih prostora;
2. Pojaanu provjeru kako bi se osiguralo da se samo namijenjeni teret ukrcava;
3. Pojaanu provjeru vozila koja e se ukrcati na prijevoznike automobila, ro-ro-e i putnike
brodove; i
4. Pojaanu uestalost i detalje u provjeri peata ili druge metode za spreavanje
neovlatenog petljanja.
- Detaljna provjera tereta moe se postii na sljedee naine:
1. Poveanje uestalosti i detaljnosti vizualne i fizike pretrage;
2. Poveanje uestalosti upotrebe skenera/detekcijske opreme, mehanikih ureaja, ili pasa;
3. Koordiniranje poboljanih sigurnosnih mjera sa krcateljem ili drugom odgovornom
strankom u skladu sa uspostavljenim dogovorom i procedurama.

51

Sigurnosna razina 3
Na sigurnosnoj razini 3, brod bi se trebao pridravati uputa izdanih od strane odgovornih za
primjenjene na brodu, u bliskoj suradnji sa odgovornim i lukom, koje mogu ukljuivati:
1. Obustavu ukrcaja ili iskrcaj tereta; i
2. Provjeru popisa opasnog tereta i tetnih tvari koje se prevoze na brodu, ako postoje, i
njihovi lokaciju.

Dostava brodskih zaliha
- Sigurnosne mjere koje se odnose na dostavu brodskih zaliha trebaju:
1. Osigurati provjeru brodskih zaliha i cjelovitost paketa;
2. Sprijeiti prihvaanje brodskih zaliha bez pregleda;
3. Sprijeiti neovlateno petljanje; i
4. Sprijeiti prihvaanje brodskih zaliha osim ako nisu naruene.
- Za brodove koji redovito koriste luku moe biti primjereno utvrditi postupke koji ukljuuju
brod, njegove dobavljae i luku koji pokrivaju obavijest i vrijeme isporuke i dokumentaciju
isporuenog. Uvijek treba postojati neki nain potvrivanja da su zalihe prikazane za isporuku
praene dokazom da su bile naruene za brod.

Sigurnosna razina 1
Na sigurnosnoj razini 1, SSP treba uspostaviti sigurnosne mjere koje e se primjenjivati tijekom
dostave brodskih zaliha, koje mogu ukljuivati:
1. Provjeru kako bi se osiguralo da zalihe odgovaraju narudbi prije nego se ukrcaju na
brod,
2. Neposredno osiguravanje sigurnog skladita brodskih zaliha.

Sigurnosna razina 2
Na sigurnosnoj razini 2, SSP treba uspostaviti dodatne sigurnosne mjere koje e se primjenjivati
tijekom dostave brodskih zaliha izvravajui provjere prije primanja zaliha na brod i
pojaavajui provjere.

52

Sigurnosna razina 3
sigurnosne incidente i prijetnje. SSP treba detaljno odrediti sigurnosne mjere koje mogu biti
upotrebljene na brodu, u bliskoj suradnji sa odgovornima i lukom, koje mogu ukljuivati:
1. Podvrgavanje brodskih zaliha opsenijim provjerama;
2. Pripremu za zabranu ili obustavu rukovanja zalihama; i
3. Odbijanje prihvaanja zaliha na brod.

Rukovanje prtljagom bez pratnje
- SSP treba uspostaviti sigurnosne mjere koje e se primjenjivati kako bi osigurali da prtljaga bez
pratnje (tj. sva prtljaga, ukljuujui osobne predmete, koja nije uz putnika ili lana brodske
posade u vrijeme pregleda ili pretrage) bude identificirana i podvrgnuta prikladnom
pregledavanju, ukljuujui pretragu, prije nego je prihvaena na brod. Nije predvieno da takva
prtljaga bude podvrgnuta pregledavanju od strane broda ili luke, i u sluaju kad oboje imaju
prikladnu opremu, odgovornost za pregledavanje treba snositi luka. Bliska suradnja sa lukom je
od kljune vanosti i trebaju se poduzeti koraci kako bi se osiguralo da se prtljagom bez pratnje
sigurno rukuje nakon pregleda.

Sigurnosna razina 1
Na sigurnosnoj razini 1, SSP treba uspostaviti sigurnosne mjere koje e se primjenjivati kad se
rukuje prtljagom bez pratnje kako bi se osiguralo da je prtljaga bez pratnje pregledana ili
pretraena do 100%, to moe ukljuivati upotrebu pregleda x-zrakama.

Sigurnosna razina 2
prilikom rukovanja prtljagom bez pratnje koje trebaju ukljuivati 100%-tno pregledavanje x-
zrakama sve prtljage bez pratnje.

53

Sigurnosna razina 3
primjenjene na brodu, u bliskoj suradnji s odgovornima i lukom, koje mogu ukljuivati:
1. Podvrgavanje takve prtljage temeljitijoj pretrazi, na primjer x-zraenju iz barem dva
razliita kuta;
2. Pripremu za ograniavanje ili obustavu rukovanja prtljagom bez pratnje; i
3. Odbijanje prihvaanja prtljage bez pratnje na brod.

Nadgledanje sigurnosti broda
- brod treba imati mogunost nadgledanja broda, ogranienih podruja na brodu i podruja koja
okruuju brod. Takve mogunosti nadgledanja mogu ukljuivati:
1. Osvjetljenje;
2. Straare, zatitare i palubnu strau ukljuujui patrole; i
3. Automatske ureaje za otkrivanje upada i nadzornu opremu.
- Kad se koriste, automatski ureaji za otkrivanje upada trebaju aktivirati zvuni i/ili vizualni
alarm na lokaciji na kojoj se kontinuirano prisustvuje ili se nadgleda.
- SSP treba uspostaviti procedure i potrebnu opremu na svakoj sigurnosnoj razini i sredstva
osiguranja da e nadzorna oprema biti u stanju kontinuirano raditi, ukljuujui i razmatranje
moguih uinaka vremenskih uvjeta ili prekida snage.

Sigurnosna razina 1
Na sigurnosnoj razini 1, SSP treba uspostaviti sigurnosne mjere koje e biti primjenjene koje
mogu biti kombinacija osvjetljenja, straara, zatitara ili upotrebe sigurnosne i nadzorne opreme
kako bi se dozvolilo brodskom sigurnosnom osoblju da promotri brod u cijelosti, i prepreke i
ograniena podruja posebno.
- Paluba broda i pristupne toke broda trebaju biti osvjetljeni tijekom sati mraka i perioda slabe
vidljivosti dok se obavljaju aktivnosti suelja brod/luka ili u luci ili sidritu kad je to potrebno.
Dok je u tijeku, kad je potrebno, brodovi trebaju koristiti maksimalno dostupno osvjetljenje
dostupno u skladu sa sigurnom plovidbom, uzimajui u obzir odredbe Meunarodnog pravilnika

54

za sprjeavanje sudara na moru koji je na snazi. Sljedee treba biti razmotreno kad se uspostavlja
prikladna razina i lokacija osvjetljenja:
1. Osoblje broda treba biti u mogunosti otkriti aktivnosti izvan broda, i s kopnene i s
obalne strane;
2. Pokrivenost treba ukljuivati podruja na i oko broda;
3. Pokrivenost treba olakati identifikaciju osoblja na pristupnim tokama; i
4. Pokrivenost se moe osigurati kroz koordinaciju sa lukom.

Sigurnosna razina 2
da poboljaju mogunosti nadzora i nadgledanja, koje mogu ukljuivati:
1. Poveanje uestalosti i detaljnosti sigurnosnih ophodnji;
2. Poveanje pokrivenosti i jaine osvjetljenja ili upotrebe sigurnosne i nadzorne opreme;
3. Zaduivanje dodatnog osoblja za sigurnosno zatvaranje radnih prostorija; i
4. Osiguravanje koordinacije s patrolama s morske strane broda, i pjeakim ili
automobilskim patrolama s kopnene strane broda, kad je omogueno.
- Dodatno osvjetljenje moe biti nuno kako bi se zatitili od poveanog rizika ili sigurnosnih
incidenata. Kad je potrebno, dodatni zahtjevi osvjetljenja mogu se ostvariti u koordinaciji s
lukom kako bi omoguili dodatno osvjetljenje s obalne strane

Sigurnosna razina 3
primjenjene na brodu, u bliskoj suradnji sa odgovornima i lukom, koje mogu ukljuivati:
1. Ukljuivanje potpunog osvjetljenja, ili osvjetljavanje blizine broda;
2. Ukljuivanje sve brodske nadzorne opreme koja moe zabiljeiti aktivnosti na, i u blizini
broda;
3. Maksimiziranje duljine vremena koje takva nadzorna oprema moze snimati;
4. Priprema za podvodni pregled trupa broda; i
5. Uvoenje mjera, ukljuujui i spore okretaje brodskih propelera, ako je praktino, da se
sprijei podvodni pristup trupu broda.

55

Neka bude jednostavan
Mnogo podataka treba ii u va SSP, tako da pisanje moe biti malo obeshrabrujue.
Ne postoji pravi nain za strukturiranje i pripremanje dobrog SSP-a, ali postoji nekoliko
openitih preporuka koje trebate slijediti ako se bavite time.
Ponite sa SSP-om od zahtjeva ISPS Kodeksa, posebno dijela B. On prua sveobuhvatnu
detaljnost sadraju plana
Neka bude jednostavan! SSP je dokument koji treba pratiti, stoga mora biti praktian.
Koristite strukturirani, sistematski pristup.
Pogledajte svoju procjenu sigurnosti broda kljuna je za razvoj vaeg SSP-a. Sadri
ogromnu koliinu informacija i znanja. Ako ste sudjelovali u procesu procjene sigurnosti
broda, ve ste razvili svoju svijest o sigurnosti, to vam olakava pripremu SSP-a.
Zapamtite, svaki SSP e izgledati drugaije.

Napori za zaobilaenje sigurnosnih mjera
Imati dobar plan je iznimno vano za sigurnost vaeg broda, ali sam plan nije dovoljan.
Marljivost dijela posade u provedbi plana je jednako vana.
Teroristi i kriminalci e stalno traiti naine da zaobiu sigurnosne mjere, procedure i opremu.
esto e biti izuzetno pametni i mogu vas motriti mjesecima i istraivati vau opremu kako bi
nali nain da vas uspjeno napadnu.
Jo neki pokazatelji na koje trebate paziti su:
1. Smetnje ili priguivanje i nadgledanje komunikacijskog sustava vaeg broda. Napori za
emitiranje preko sustava, oteenja vaeg radio odailjaa ili antene, ili nestanak
telefonskih linija su esto prvi pokazatelji da je napad neizbjean.
2. Oteenja na bravama ili vratima kao to su ogrebotine oko kljuanice.
3. Izgubljeni ili ukradeni kljuevi.
4. Vrata koja su obino zakljuana pronaena su otvorena bez nekog razloga.
5. Prljavi otisci prstiju na istim vratima ili prozorima, ili isti otisci na prljavim vratima!
6. Lane uzbune sigurnosnih sustava. Kriminalac ili terorist moe testirati vae vrijeme
odgovora i procedure reakcije, ili pokuati onesposobiti va alarmni sustav.
7. Navodno obijesno ili sluajno oteenje osnovne opreme. Ovo moe biti pokazatelj da e
se uskoro dogoditi pokuaj napada na vas.

56

Nikad ne iskljuujte mogunost dosluha izmeu terorista i lanova posade!

Odravanje i izmjene Plana sigurnosti broda
SSP je ivui dokument i zahtijevati e izmjene tokom vremena. Dunost je SSO-a da predloi
izmjene SSP-a i izvjesti CSO-a o nedostacima i nesukladnostima koje su otkrivene tijekom
internih provjera, periodinih pregleda, sigurnosnih inspekcija i vjebi.
SSO mora redovito pregledavat SSP, dodatno, interne provjere trebaju biti organizirane od strane
CSO-a.
Izmjene i dopune bilo kojeg elementa odobrenog plana, za koji je Ministarstvo odredilo da su mu
potrebna poboljanja, mora biti predan na pregled i odobravanje od strane Uprave Priznate
Sigurnosne Organizacije (RSO) prije ukljuivanja u odobreni plan i njegove primjene od strane
broda.

Meunarodni certifikat o sigurnosti broda
Svaki brod na koji se odnosi ISPS Kodeks podloan je provjerama od strane ministarstva ili
Priznate Sigurnosne Organizacije.
Meunarodni certifikat o sigurnosti broda izdaje se nakon poetne ili obnovljene provjere. Ovaj
certifikat je valjan maksimalno 5 godina, iako produljenja mogu biti odobrena od strane
Ministarstva.
Provjeru broda vre slubenici ili Ministarstvo. No,provjera se moe povjeriti Priznatoj
Sigurnosnoj Organizaciji (RSO).
Osim toga obaviti e se najmanje jedna neposredna provjera. Ako se obavi samo jedna
neposredna provjera, to treba biti izmeu prve i tree godinjice certifikata.
U nastavku moete vidjeti primjer meunarodnog certifikata o sigurnosti broda.

57

Primjer meunarodnog certifikata o sigurnosti broda

58

I nterim I SSC Provjera - Odredbe
1. Procjena sigurnosti broda je obavljena.
2. Plan sigurnosti je dostupan na brodu i predan je na odobravanje.
3. Plan sigurnosti se ve primjenjuje na brodu.
4. Sigurnosni sustav uzbune je ve ugraen i u operativnom je nainu rada.
5. CSO je osigurao:
Pregled SSP-a
Podnoenje SSP-a na odobravanje
Primjena SSP-a na brodu
Potrebne mjere koo to su treninzi, vjebe, interne provjere, unutar EST MJESECI.
6. Brodsko osoblje sa posebnim dunostima je upoznato sa SSP-om.
7. SSO ispunjava uvjete ISPS Kodeksa (treninzi)

Continuous Synopsis Record (Povijest broda)
Od 1. srpnja 2004, SOLAS Poglavlje XI-1, odredba 5 zahtjeva da svi putniki i teretni brodovi
bruto tonae 500 i vie zadueni za meunarodna putovanja na brodu imaju Continuous
Synopsis Record (CSR).
CSR je namijenjen da omogui brodsku evidenciju povijesti broda s obzirom na podatke
zabiljeene u njemu.
Samo Ministarstvo moe izdati brodski CSR brodu. Prvi CSR dokument izdan brodu je oznaen
brojem 1 (jedan), a kasniji CSR dokumenti numerirani dalje redom. Sekvencijalno numeriranje
nastavlja se i promjenom zastave tijekom ivotnog vijeka broda.
Vlasnik broda, rukovodilac ili Zapovjednik je odgovoran za odravanje CSR-a na brodu. Sve
izmjene i dopune ili promjene bilo kojeg elementa podataka zahtijevaju da se CSR mijenja i
dopunjava bez odgode.

59

Primjer CSO-a

60

2. PREPOZNAVANJE PRIJETNJI SIGURNOSTI

2.1. Osnovno poznavanje tehnika koje se koriste za zaobilaenje sigurnosnih mjera
Onesposobljavanje alarmnih sustava
Oprema za obijanje brava
Oprema za rezanje stakla
Razai ice/vijaka
Lane identifikacijske iskaznice/uniforme
CCTV sprej za onesposobljavanje
Hakiranje raunala

2.2. Osnovno znanje koje omoguava prepoznavanje potencijalnih prijetnji sigurnosti,
ukljuujui elemente koji se mogu odnositi na piratstvo i oruane pljake
2.2.1. Piratstvo i otmice
Napadi u porastu
Piratstvo, zloin poinjen na moru od strane jednog broda prema
drugome, je opasna prijetnja sigurnosti broda.
Nedavno izvjee Meunarodnog
pomorskog odjela centra za
prijavu sluajeva piratstva
pokazalo je da je u 2008. godini
bilo ukupno 293 piratskih napada
na brodove diljem svijeta, to je rast od 11% u odnosu na
2007. godinu.
Adenski Zaljev i zapadna obala Somalije su na prvom
mjestu po piratskima napadima sa 63 prijavljena incidenta,
to je gotovo treina ukupnih prijavljenih napada.

61

Nigerija dri drugo mjesto sa 24 prijavljena incidenta. Od toga je 20 napada bilo u Lagosu.
Postoji mnogo toga iza tih izvjea iz Nigerije. To je razlog velike zabrinutosti jer se pravi
problem ne prikazuje.
2008. godine 889 lanova posada bilo je uzeto za taoce i 46 brodova izvjestilo je o paljbi na njih.
32 lana posade su bila ozljeena, 11 ubijeno i 21 nestalo pretpostavlja se da su mrtvi. Pitolji
su koriteni u 139 incidenata, dok je u 2007. godini taj broj iznosio 72.
Sve vrste brodova sa razliitim nadvoima i brzinama su bile meta. Pirate koji su se ukrcavali na
brodove takoer su bili bolje naoruani nego prijanjih godina i spremni da napadnu i ozlijede
posadu. Za novija auriranja i izvjea moete posjetiti Meunarodni pomorski odjel centra za
prijavu sluajeva piratstva (The International Maritime Bureau Piracy Reporting Centre).

Petro Ranger
Malo pria bolje doarava opasnost piratskih napada od
naftnog tankera Petro Ranger.
U travnju 1998, Petro Ranger plovio je junim kineskim
morem sa dvanaest maskiranih pirata naoruanih
maetama i pitoljima, koji su se ukrcali na tanker na
istonoj obali Malezije i uzeli posadu za taoce. Posada
koja se bojala za vlastiti ivot, izdrala je etrnaest dugih
dana sa piratima koji su plovili u Kinu kako bi prodali
benzin i dizel gorivo s tankera. Teka muka posade je
zavrila kad se kineska pomorska policijska ophodnja
ukrcala na tanker kako bi provjerila dokumente.

Poduzimanje mjera opreza
Situacije kao ona Petro Rangera se najbolje izbjegavaju poduzimanjem mjera opreza kad se plovi
i vodama poznatim po piratskim napadima.
Kojih mjera opreza se moete sjetiti?
Postoji mnogo radnji koje va brod moe poduzeti kako bi minimizirao prijetnju piratskih
napada. Usporedite svoje ideje s onim navedenima ispod!
Ostanite to dalje od obale najmanje 50 nm

62

Plovite punom brzinom.
Namjestite da va dolazak bude po danu. Ako se oekuje odgoda prije pristajanja,
odredite svoje prioritete i povucite se u dublje, sigurnije vode.
Odravajte radio tihim netko vas moe prislukivati!
Tretirajte sve podatke koji se tiu ruta plovidbe, rasporeda i vrste tereta kao povjerljive.
Ostale radnje koje moete poduzeti su:
Postaviti to je vie mogue strae
Drite oko upozorenja na radaru tako da ih vidite prije nego oni vide vas
Pripremite ureaje za nono gledanje i sigurnosno osvjetljenje koje osvjetljava podruje
oko vaeg broda nou
Oteajte ukrcavanje na brod osiguravajui sve potencijalne pristupne toke. Budite
spremni na rezanje uadi za penjanje ako se dogodi pokuaj ukrcavanja na brod
koritenjem kuka.
Predstavite se agresivnima prema napadaima. Postavite posadu na palubu, oglasite
alarme i imajte crijeva za gaenje poara spremna. Ako su vam dostupni koristite svjetla
koja stvaraju bljesak tijekom noi i crijeva za gaenje poara tijekom dana za obranu od
napadaa.

Pravilna reakcija
Ponekad piratski napadi budu uspjeni unato dobrom planiranju. Kako bi minimizirali
potencijalnu opasnost za posadu broda, procedure kriznog upravljanja moraju biti spremne i
posada dobro uvjebana za njihovu primjenu.
Proite kroz slijedei scenarij i provjerite koloko ste dobri u prepoznavanju potrebnih radnji koje
trebate poduzeti u situaciji piratskog napada! Pogledajte opis svakog prizora i zatim odgovorite
na pitanje. Pogledajte na koliko ete pitanja tono odgovoriti.

Prizor 1
Otprilike oko 1:30 poslije podne, skupina od 10 teko naoruanih pirata ukrca se na va brod
preko krme unato naporima da im se onemogui ukrcaj koritenjem crijeva za gaenje poara i

63

svjetala koja stvaraju bljesak. Poruka za pomo je emitirana ali nemate pojma da li pomo stie.
Uljezi viu da su oni lanovi teroristike organizacije i da trae va brod za prijevoz.
Teroristi su uzbueni glasno viu i pucaju u zrak dok stjeravaju vas i ostatak posade na
sredinu palube.
Vi reagirate tako da:
Borite se
Ponaate se to je normalnije mogue
Sarkastini ste sa znanjem da pomo stie

Prizor 2
Napetost se smanjila jer su teroristi vidjeli razumno suraujete. Spustili su oruje, ali i dalje su
sumnjiavi prema vaim namjerama i dre vas na oku.
Ponudite im cigaretu
Zurite u njih
Viete prostote i optuujete ih da vas iskoritavaju za svoje smijene ciljeve

Prizor 3
Mukarac za kojeg se ini da je voa terorista gleda vas sumnjiavo ali prihvaa cigaretu. Pita
vas vae ime i razmijenite nekoliko rijei s njim tijekom sljedeih nekoliko sati.
Do sredine jutra teroristi se ine dosta oputenijima. Samo njih nekoliko vas gleda, dok ostali
spavaju. Posada izgleda iscrpljeno i umorno.
Ponudite da napravite neto za jesti.
Signalizirate posadi da je sada vrijeme za napad kako bi vratili kontrolu nad brodom.
Razmiljate da se pridruite teroristima poto izgleda da pomo nee doi.

Prizor 4
Popodne prelazi u veer bez incidenata kad odjednom ujete zapovijed Svi dolje. Teroristi
zgrabe svoje pitolje i ponu pucati u smjeru glasa. Nadate se da je pomo konano stigla.

64

Trite u zaklon.
Viete da ne pucaju na teroriste jer vas nisu ozlijedili.
Legnete na palubu i pokrijete oi.
Scenarij kroz koji ste proli je samo jedan primjer. Pokazuje samo neke radnje koje se trebaju
poduzeti.
Svaka piratska/otmiarka situacija je jedinstvena, ali postoje neke ope upute koje, kad se
primjenjuju, pomau u minimiziranju opasnosti za vau posadu ako su se na va brod ukrcali
otmiari.
- izbjegavajte agresivno i nasilno ponaanje. Otmiari e biti uzbueni kad se tek ukrcaju i mogu
samo traiti izliku za ubojstvo.
- ponudite razumnu suradnju. Napetost e se smanjiti ako se ponaate to je normalnije mogue.
Budite pasivni, ali ne pokorni.
- uspostavite odnos. Otmiari e se ponaati manje nasilno prema taocima ako se odrava
razuman odnos.
- ponudite jamstvo da se ne planira izvrdavanje. Nije vjerojatno da otmiari potpuno razumiju
kako brod funkcionira. Bit e sumnjiavi oko rutinskih radnji ak i jednostavnih procedura za
promjenu smjera i trebaju ponovno potvrivanje.
- budite psihiki pripremljeni. Incident se moe oduiti, i bez psihike pripremljenosti, moe se
razviti osjeaj izoliranosti koji vodi posadu da razmilja neprijateljski protiv vlasti i bude
suosjeajna prema otmiarima.
- uinite kako vam je reeno. Ako je poduzeta vojna akcija da se preotme va brod, lezite sa
licem prema dolje i pokrivenim oima i uima i ostanite tako dok se ne da znak zrak ist. Ne
reagirajte niti privlaite panju ako vidite da napadaki tim zauzima poziciju. Upozorite lana
tima o lokaciji teroristike bombe ili oruja im prije moete.

Prelazak preko podruja visokog rizika
Prije ulaska u podruje visokog rizika, trebaju se provesti vjebe tako da procedura odreena u
SSP-u bude usavrena.
Preporueno je da se odredi mjesto okupljanja posade u sluaju piratskog napada. Lokacija
mjesta okupljanja treba biti odabrana da omogui maksimalnu fiziku zatitu posade.

65

Preporueno je da je mjesto okupljanja ima:
Hranu i vodu
Toilet
Dva neovisna sredstva komuikacije sa mostom
Opremu za gaenje poara
Opremu za prvu pomo
Prijenosno svjetlo
CCTV monitor
Popis posade broda
Takoer trebate osigurati da je piratski alarm drugaiji kako bi izbjegli mijeanje sa drugim
alarmima koji potencijalno vode do toga da se posada okupi na krivom mjestu izvan odreenog
smjetaja.
Skupljajte redovne informacije o situaciji.
Pregledajte procjenu rizika u svjetlu posljednjih informacija.
Na osnovu procjene rizika napravite potrebne pripreme.
Popis kontakata, pripremljene poruke i politika koja se odnosi na komunikaciju treba biti
dostupna svim imenovanim asnicima kojima moe trebati. To takoer treba biti postavljeno u
kormilarnici.
Podruje pomorske sigurnosne ophodnje (Maritime Security Patrol Area (MSPA)), neoznaeno
pomorskim oznakama, osnovano u Adenskom Zaljevu, pomae daljnjoj zatiti brodova
optimizirajui koordinaciju pomorskih sredstava.

66

Radnje koje se trebaju poduzeti prilikom ulaska u podruje poveanog rizika
Ako e va brod ui u opasno podruje poznato po terorizmu ili piratskoj aktivnosti, postoji
odreen broj osnovnih mjera opreza koje se mogu poduzeti. Ove su istaknute u Planu sigurnosti
broda i mogu ukljuivati:
Ako je mogue , prijeite ovo podruje tijekom dana;
Ako prijelazite tijekom veernjih sati, drite sva svjetla na palubi i reflektore upaljene;
Prijelaz sa maksimalnom sigurnom brzinom;
Postavite dodatnu strau na most i poveajte nadzor radarom;
Postavite dodatno osoblje, kao dodatnu strau ili kao lanove jedinice koja izvodi
sigurnosne ophodnje.
Drite crijeva za gaenja poara spremna.
Ako se pirati ili teroristi ukrcaju na va brod na moru,
slijedite primjenjive procedure kao to je istaknuto u Planu
sigurnosti broda.
To moe ukljuivati:
Oglasite opi alarm;
Aktivirajte Sigurnosni alarm broda;
Ne suoavajte se sa uljezima (najvjerojatnije su
naoruani) samo ekajte pomo.
Imajte na umu da je sigurnost ivota od kljune
vanosti.

Izvjetavanje o incidentima
Sve piratske/otmiarske situacije moraju biti prijavljene IMO-u preko Ministarstva drave iju
zastavu brod vije. Potrebna su dva izvjea.
Prvo izvjee je poetna poruka ili uzbuna o piratskom oruanom napadu koju ste poslali.
Treba ukljuivati sljedee podatke o vaem brodu:
Ime
Pozivni signal

67

IMO broj
Inmarsat ID
S.O.S./poruka za uzbunjivanje
Poziciju
Vrijeme pozicije UTC
Brzinu u vorovima
Oekivano je da e poruka biti poruka za uzbunjivanje
radi opasnosti za va brod i posadu dok ste pod napadom.
Ipak, ako ovo nije sluaj u kojem koristite poruku za
uzbunjivanje razine prioriteta 3 prema INMARSAT
sustavu, moete izostaviti S.O.S./poruku za uzbunjivanje iz svog izvjea.
Drugo izvjee je izvjee koje slijedi da bi se obavijestile vlasti o vaoj situaciji ili rezultatu
napada.
Formati poruka za sva piratska izvjea nalaze se u MSC/Circ.623/Rev.3, i preporuljivo je da se
kopije ovih izvjea uvaju kao kontrolne liste u blizini radija kako bi pomogle bilo kojem lanu
posade da poalje signal za uzbunjivanje.

2.2.2. Krijumarenje droge
Rizik i ranjivost
Podruja visokog rizika:
Kontenjerski brodovi iz June Afrike
arteri sa, i na Jamajku
Prijevoznici rasutog tereta iz Brazila
Bilo koji brod sa Kariba i Jugozapadne
Afrike
Brodovi koji viju zastave Kambode i
Rusije
Prije dvadeset godina bilo je relativno lako
identificirati zemlje odakle potjee droga. Od
tada, poveana potranja za drogom, veliki profiti koji se ostvaruju i niski uinci utjerivanja
doveli su do toga da se samo nekoliko luka u svijetu moe smatrati sigurnima.

68

Dok su izravne plovidbe od zemalja opskrbljivaica do zemalja korisnica smatrane visokim
rizikom i imaju posebnu pozornost vlasti rizici za brodove nisu ogranieni na posebna
podruja ili rute puta.
Poveane koliine droga sad se prenose preko krunih ruta, koristei luke u zemljama koje nisu
proizvoai droge i za koje krijumari vjeruju da nose manje rizika od presretanja od odredinih
zemalja.
Svi brodovi su ranjivi na krijumarenje droge i moraju konstantno biti u pripravnosti kako bi
sprijeili da se nedoputene droge prokrijumare na brod. Preventivne mjere koje ukljuite u va
Plan sigurnosti broda ovise o razini prijetnje kojua je odreena procjenom sigurnosti broda.
Moete ocijeniti razinu prijetnje prikupljajui to je mogue vie podataka o povijesti i ugledu
svake zemlje i luke kojju posjeujete, njihovih dravnih zakona i mjera zatite luke, i njihove
blizine zemljama poznatim kao izvori droge.
Pokazivanje da je va brod uvjebao najvii stupanj brige i marljivosti kako bi sprijeio da bude
iskoriten za krijumarenje droge je jedini nain za smanjivanje izloenosti kaznama i zabranama
od strane vlasti, ako se pronae droga.

Premjetanje i skrivanje droge
Male koliine narkotika mogu predstavljati znaajan profit za krijumara droge i nije ih teko
sakriti. Koliko mjesta vam pada na pamet?
Postoje brojni naini za skrivanje droge na brodu. Moe biti skrivena u:
Automobilima
Teretnim vozilima
Prikolicama ili vagonima
Paketima koje su ostavili posjetitelji
Prtljazi putnika ili posade
Alatima i opremi izvoaa radova
Brodskim strojevima ili trupu
Brodskom teretu ili strukturi kontenjera ili pakiranja

69

Prilika
Sve ilegalne droge imaju jednu zajedniku stvar. Sve trebaju ljude da ih prenesu!
Meu ljudi koji imaju priliku da prenesu droge ukljueni su putnici i posjetitelji kao to su
straari, vozai, prostitutke, djevojke, carinske vlasti ili osobe preruene u carinike! Takoer
mogu biti slagai tereta, luki radnici i slino.
Naalost, lanovi posade takoer imaju priliku, i njihova ukljuenost u krijumarenje droge je u
porastu. Zapravo, droga se esto ne moe nai na brodu osim ako lan posade i krijumar nisu u
dosluhu.
lanovi posade obino se ukljuuju radi velikih nagrada, ali ponekad oni konzumiraju drogue i
ovisnici su ili su pod prijetnjom ili prisilom.
Naini djelovanja
Identificirali smo razliite vrste krijumarskih operacija
pojedinci i organizirane skupine.
Pojedinac uobiajeno prenosi male koliine droga
nekoliko grama ili pet ili est kilograma i obino
djeluje sam. Droge je obino lako pronai s obzirom da
krijumar obino nema vremena da ih nezapaeno
sakrije. Uobiajeno su skrivene na podrujima gdje
krijumar ima jedinstven pristup ali gdje je malo
vjerojatno da e itko drugi ii.
Organizirana skupina u stanju je prenositi velike
koliine droga deset do vie stotina kilograma ili ak tone. Vjerojatno je da e biti dobro
skriveni u primarnom sustavu broda kao to su strojarnica ili tank, u prazninama ili pretincima i
zahtjevaju dodatno vrijeme i trud i upotrebu alata da ih se pronae.

Sumnjivo ponaanje
Pa, kako uoavate nekoga tko moda krijumari drogu?
Postoji nekoliko pokazatelja na koje morate paziti! Krijumari droge esto:
Izbjegavaju kontakt sa ostalima
Nervozni su ili se ponaaju sumnjivo

70

Imaju neuobiajeno velike koliine novca
Kupuju skupu odjeu
Nose neobinu odjeu
Obavljaju neobino velike lokalne nabave (kupnje)
Pokazuju neobjanjiv interes za odreeni teret
Posjeduju alate koji nisu povezani s njihovim dunostima
Uoeni su u djelovima broda gdje nema potrebe ili razloga da budu

Mjere opreza
Zamislite da je va brod na vezu ili sidritu. Koje mjere opreza biste poduzeli kako bi sprijeili
da se droga prokrijumari na brod?
Odaberite sve mjere koje biste primjenili sa idue liste.
Odravati podruja ogranienog pristupa
Provjeriti sve torbe i pakete unesene na brod
Podii most kad se ne upotrebljava
Opskrbiti straare na mostu sa radijima za pozivanje podrke
Izlistati oekivane posjetitelje po imenu
Pretraiti sve primljene pakete, rezervene dijelove i zalihe
Dozvoliti samo ovlatenom osoblju pristup brodu
Odravati strau na prednjem i stranjem dijelu palube, pogotovo nou

Akcije otkrivanja
U sluaju da su droge ili mogue droge pronaene na
vaem brodu, trebat ete imati procedure u vaem Planu
sigurnosti broad koje navode to da napravite.
Pet C-a se primjenjuju i trebaju uvijek biti izvedeni pred
drugim asnikom kao svjedokom:
Potvrdite (Confirm) prisunost droge i fotografirajte
tvari kako su pronaene, ako je mogue.
Raistite (Clear) podruje od nepotrebnog osoblja

71

kako bi minimizirali ugroavanje mjesta.
Izolirajte (Cordon) podruje ili poduzmite mjere opreza za rukovanje kako bi premjestili
robu na sigurno mjesto gdje moe biti smjetena pod klju.
Kontrolirajte (Control) ulaz u podruje uvajui ga, ako je potrebno.
Provjerite (Check) cijelo podruje.
Pogledajte mjere opreza za rukovanja radi osobne sigurnosti.

Mjere opreza prilikom rukovanja
Sve droge su izuzetno opasne i neke mogu ak biti absorbirane kroz kou. Osobna sigurnost
moe ostati neuzgroena ako se slijede ove smjernice:
Ne dirajte tvari bez zatite i maske za lice.
Ne udiite prakove.
Ne pourujte sa ikakvim radnjama.
Ne puite u blizini tvari, niti ih izlaite toplini ili plamenu.
Ne jedite niti pijte tvari ni pod kojim okolnostima.
Operite ruke i oistite vau odjeu od ikavih tvari to je prije mogue.
Osigurajte prikladnu vetilaciju i sigurno elektrino osvjetljenje kada skladitite velike
koliine na sigurna podruja.

Izvjetavanje
Kad god otkrijete droge, obavijestite vlasti u sljedeoj pristaninoj luci preko radija prije nego
uete u teritorijalne vode.
Napravite izvjee to je prije mogue nakon dogaaja, i uvrstite sve to se dogodilo. Vae
biljeke e postati dokaz tako da trebaju biti precizne i temeljite! Ukljuite fotografiju ili skicu
prostora gdje se dogodilo otkrie i opis zato je prostor bio pregledavan kao servisiranje vitla
i sve zapaene sumnjive aktivnosti. Pobrinite se da svjedok i zapovjednik ili voditelj odjela
potpiu izvjee i zabiljee toan datum i vrijeme.
Obavijestite asnika za ukrcaj im brod pristine, i pobriite se da svi putnici i posada ostanu na
brodu dok ih ovlateno tijelo vlasti ne ispita.

72

2.3. Osnovno znanje koje omoguuje prepoznavanje oruja, opasnih tvari i ureaja i
upoznatost sa tetom koju mogu uzrokovati
2.3.1. I mrovizirane eksplozivne naprave
Krinke
Malo ostalih kriminalnih radnji die toliki strah i brigu kao bombaki napadi, stoga nije
sluajnost da ih kriminalistike i teroristike skupine redovito koriste kao sredstvo postizanja
njihovih ciljeva bilo da se radi o gubitka ivota, zastraivanju, iznudi ili vladinom ili trgovakom
remeenju.
Veina terorista i kriminalnih skupina koriste Improvizirane eksplozivne naprave. Detonirane na
brodu,improvizirane eksplozivne naprave moge napraviti ozbiljno oteenje trupa ili zapoeti
opasnu vatru, od ega oboje moe voditi
ozljedama i gubitku ivota.

Pa kako improvizirana ekspkozivna naprava
izgleda? Da vidimo moete li prepoznati
barem jedan. Na slici moete vidjeti razliite
sliice. Koje od njih mogu biti improvizirane
eksplozivne naprave?
Mali paket
Kutija za alat
Pismo
Plastina kutija za uinu
Glazbena kaseta
Svjetiljka
Torba
Naprtnjaa

73

Zajednike komponente
Unato njihovim razlikama u izgledu, sve improvizirane eksplozivne naprave imaju etiri
zajednike komponente tajmer, izvor napajanja, detonator i eksploziv.
Izvori napajanja su obino baterije.

Detonatori su obino lako dostupni elektrini ili minirani detonatori sa kapicom koji sadre vrlo
malu koliinu osjetljivog eksploziva.
Industrijski eksplozivi mogu biti komercijalnog ili vojnog stupnja.
Komercijalni eksplozivi su lako dostupni vlasnicima licenci i esto su koriteni u kamenolomima
i graevinskoj industriji. Jaki vojni eksplozivi su dostupni iz zemalja istonog bloka i drava
koje podupiru terorizam.
Tekui eksplozivi su dostupni, ali ih je teko pronai.

74


Teroristi i kriminalne skupine su otkrili naine kako da naprave eksplozive kune izrade jer ostali
eksplozivi nisu uvijek lako dostupni. Ovi eksplozivi se obino prave od kemikalija naenih u
umjetnim gnojivima ili ostalim industrijskim proizvodima.

Zapaljive naprave
Zapaljive naprave su esto koritena vrsta improviziranih eksplozivnih naprava. Sadre malu
koliinu eksploziva nadopunjenu zapaljivom tekuinom.
Ove male, ali uinkovite naprave koriste razarajuu mo vatre kako bi uzrokovali ogromnu tetu.

Naprave (bombe) koje se smjetaju u vozila
Automobilske bombe su jo jedna esto koritena vrsta improviziranih eksplozivnih naprava.
Dizajnirane su kako bi mogle nositi velike koliine eksploziva i koristiti vozila kao oruje.
Minirani predmeti ispod automobila su jo jedna esto koritena vrsta improviziranih
eksplozivnih naprava dizajnirana da ubije ili osakati putnike u automobile. Koritene kao
sredstva ubojstva, obino sadre male koliine eksploziva visokog stupnja i mogu biti pokrenute
tajmerom ili upravljaem ili ivinim prekidaem.

75

Pismo i paket bombe
Teroristi ponekad koriste pismo i paket bombe kao metode zastraivanja ili ubojstva.
Postoji mnogo pokazatelja da je predmet ili pota sumnjiv.
Na slici ispod je paket sa odreenim brojem mjesta koja pokazuju da je sumnjiv.

1. Buka
2. Lana potanska marka
3. Nezgrapno napisana adresa
4. Masni tragovi
5. Rupe
6. Curenje

Postoji mnogo pokazatelja da je pismo ili paket sumnjiv, od kojih neke prepoznajete! U nastavku
su navedeni svi pokazatelji na koje morate obratiti panju. Za svaki su navedena pitanja koja sebi
morate postaviti:
Nain dostave.
Kako je paket dostavljen? Potom, preko kurira ili nepoznate osobe?
Dostavlja.
Je li dostavlja bio nervozan ili nemiran? Je li se inilo da je dostavlja petljao po paketu
prije predaje?
Privatni mail.
Da li je pota oekivana? Je li to bezvrijedna pota?
Runo pisane, tiskane ili ispisane naljepnice.
Da li je adresa napisana nezgrapno ili gramatiki netono?
Adresa.

76

Da li je format toan? Je li adresirano nejasno za occupier ili to whom may concern
ili neprecizno? Je li obiljeen za odreenog pojedinca ili oznaen kao personal for ili
private for?
Teina.
Da li je teina paketa pretjerana za njegovu veliinu?
Ravnotea (rasporeenost).
Da li je paket ravnomjerno rasporeen ili je sva teina na jednoj strani?
Rupe.
Postoje li upljine ili poerana mjesta na paketu?
Masni tragovi.
Ima li mrlja ili masnih tragova na paketu?
Miris.
Mirie li paket na bademe, marcipan ili neto drugo neobino?
Zakrilce.
Je li zakrilce na kuverti ili paketu zapeaeno u cijelosti ili na neobian nain?
Sadraj.
Ako je paket oteen u prijevozu, ima li vidljivih streih ica, baterija, srebrne folije ili
plastinih vreica? Da li paket zvecka ili je spuvast na dodir?
Curenje.
Curi li iz paketa ikakav prah ili druga neidentificirana tvar?
Buka.
Emitira li paket ikakve neobine zvukove kao to je otkucavanje ili zvonjenje?
Na prvi pogled ne mora biti oito da su paket ili pismo sumnjivi, tako da je uvijek dobra ideja da
posada nosi zatitnu odjeu i gumene rukavice kad rukuje potom id a koristi otvara pisama za
otvaranje omotnica. Kad god je mogue rendgenski pregledajte ili skenirajte sve pakete prije
nego ih otvorite.
Ako postoje znakovi da su paket ili omotnica sumnjivi, posada treba poduzeti hitne postupke:
Ne pokuavati otvoriti omotnicu ili paket.
Stavite ga na vidljivo mjesto na ravnu povrinu ili ga premjestite na otvoreno mjesto na
palubi broda.

77

Ako je ostavljen u zatvorenom prostoru pobrinite se da su sva vrata i prozori otvoreni.
Raistite podruje.
Izolirajte podruje i, ako je mogue, ne dozvolite nikome unutar 50m ili dviju pregrada
unutar vidokruga paketa.
Obavijestite asnika strae na dunosti.

Oruje
Uz tmprovizirane eksplozivne naprave kriminalci i teroristi takoer koriste oruje za postizanje
svojih ciljeva.
Vojne ili granate kune izrade poznate kao cijevne bombe su esto koriteno oruje kao
malo oruje kao pitolji, koji su lako dostupni unato zakonima o oruju.
Mnogi kriminalci i teroristi koriste svoju domiljatost da proizvedu vlastita oruja, tako da sve
to im treba je zaliha municije. I, neke od ovih oruja kao runo izraene noeve se esto teko
otkrije.

2.3.2. Sigurnosna oprema
Vrste opreme
Velika koliina sigurnosne opreme je dostupna na
tritu, i svaka vrsta ima drugaiju namjenu.
Iako postoji mnogo za izabrati, vano je zapamtiti da
ova oprema nije ni nepogreiva niti uvijek na
raspolaganju, posebn kad se pretrauju vozila. Njena
je uloga pomoi dobro obuenoj i motiviranoj posadi.
Pogledajmo neku opremu koja bi mogla pomoi
posadi na brodu, poevi sa opremom za detekciju
eksploziva.

78

- Otkrivanje eksploziva
Otkrivanje eksploziva je vaan aspekt sigurnosti broda i dugo je
bilo u domeni pasa za otkrivanje. Oni su tu bili kroz dugi niz
godina i veinom vrlo dobro obavljali svoj posao. Takoer su
visoko cijenjeni kao sredstvo zastraivanja poto ih mnogi ljudi
smatraju nepogreivima. No naalost, psi nisu mnogo drugaiji od
ljudi i nisu uvijek pouzdani i uinkoviti. Razbole se, imaju lo dan
dosadi im uvijek iznova raditi jednu te istu stvar..
Plinski detektori su jo jedna metoda dostupna za
otkrivanje eksploziva. Naalost, iako jo uvijek djeluju
zastraujue, ovi detektori nisu vrlo pouzdani i zamjenjuju
se opremom za detekciju estica.
Detektori estica su dokazano uinkovitiji zato to
skupljaju minutne estice za analizu strojem. Nakon to su
estice skupljene, detektor se spaja sa raunalom tako da se
mogu praviti zapisi svih napravljenih testova.

- Detektori metala
Detektor metala u obliku nadsvoenog prolaza, kojeg se
esto moe vidjeti u zranim lukama, je jednostavan ali
uinkovit dio opreme za detektiranje metala. Moe biti
prilagoen kako bi detektirao razliite veliine metalnih
objekata.

79

- Rendgenska oprema
Moderna rendgenska oprema omoguava izvoenje
dubinskih provjera bez izlaganja ljudi riziku..
Rendgenski sustavi za pregled prtljage koriste se ve due
vrijeme i veoma su moan alat, ako se koriste pravilno,
mogu skenirati veliku koliinu prtljage u relativno kratkom
vremenskom periodu.
Skeneri tereta kao to su prijenosne jedinice i paletni sustavi su najbitnije na teretnim brodovima.
Prijenosne jedinice su dostupne u mnogim oblicima i veliinama i vrlo su korisne u okolini luke
gdje se mogu pomicati s veza na vez.
Paletni sustavi su u stanju rukovati standardnim teretom veliine palete i esto se koriste za
skeniranje brodskih skladita ili drugih objekata sline veliine.

- Sigurnosni spremnici
Sigurnosni spremnici u raznim oblicima i veliinama mogu
odigrati vanu ulogu u zatiti povjerljivih podataka.

- Ormarii za oruje
Ako va brod nosi oruje za obranu ili sportsku upotrebu,
ono mora biti propisno osigurano u posebno dizajniranim
ormariima za oruje..

80

- Kontrola pristupa
Elektroniki sustavi za kontrolu pristupa su dobar
nain za kontroliranje pristupa razliitim
podrujima na vaem brodu i u isto vrijeme
smanjuju potrebu za posadom na pristupnim
tokama. Mnogi sustavi koje se lako ugrauje su
dostupni na tritu.

- Protuprovalni ureaji
Kao ureaji za kontrolu pristupa, protuprovalni ureaji
mogu smanjiti potrebu za zatitarima ili straarima u
odreenim podrujima. Ipak, ako se koriste, moraju biti
povezani sa podrujem koje je stalno popunjeno
posadom tako da odgovarajue radnje mogu biti
poduzete ako je to potrebno.

- CCTV
CCTV je jo jedan moan alat, ali kao protuprovalni
ureaji, takoer mora biti nadgledan na trajnoj osnovi.
Postoje mnoge razliite vrste dostupnih CCTVa kako bi
se osiguralo da dobijete odgovarajui sustav za svoje
potrebe.

81

- Vodeni top
Vodeni top je vodeni sustav visokog
tlaka esto ugraen na kruzere u
podrujima visokog rizika od piratstva.
Koristi se za preplavljivanje, odn
potapanje brodica i odbijanje onih koji
se pokuavaju ukrcati. Rukuje se
upravljaem s navigacijskog mosta, i
mnogo je efektivniji od koritenja
crijeva, koja se moraju pripremiti za
koritenje. Takoer je sigurniji za
korisnika.

- Preko bona sigurnosna rasvjeta
Ako ste u kui nou sa upaljenim svjetlima i rastvorenim
zastorima, teko je vidjeti vani. Ali ako ste vani i gledate
prema unutra, lako je vidjeti sve to se dogaa!
Slian efekt moe se vidjeti na brodovima, tako da je vano
paljivo promisliti o tome kako se osvjetljenje koristi.

- Sigurnosni sustav uzbune na brodu
Konvencija za sigurnost ivora na moru (SOLAS)
zahtijeva da skoro svi trgovaki brodovi sada budu
opremljeni sigurnosnim sustavima uzbune na brodu
(SSAS).
Cilj SSASa je smanjiti rizik od brodova koji se

82

koriste ili su na meti terorista.
SSAS je dizajniran kao tihi alarm koji, kad se aktivira, ne izdaje poetno upozorenje brodovima
u blizini ili drugim trgovakim brodovima. Alarm u veini sluajeva prima vlasnik broda. Onda
se proslijeuje zastavnoj dravi, i konano dravnim vlastima ili obalnim dravama u
neposrednoj blizini broda.
SSAS propisi su vrlo fleksibilni i to je omoguilo razliite pristupe i upravljanju SSASom i
tehnikim rjeenjima.
Prema meunarodnoj prirodi brodskog poslovanja, vjerojatno je da e sigurnosna uzbuna biti
primljena od strane stranke daleko od lokacije incidenta. To ponekad moe odgoditi prikladnu
brzu reakciju na prijetnju i tijekom procesa nitko u neposrednoj blizini nee biti upozoren.
Poruka za uzbunjivanje vjerojatno e generirati bri odgovor. Ostali trgovaki brodovi u blizini
neposredne prijetnje bit e u mogunosti odluiti hoe li pruiti pomo ili evakuirati podruje.
Trenutna visoka razina za lane uzbune od SSASa ima tetne posljedice i moe rezultirati
sporijom reakcijom primatelja. Stoga napori za poboljavanje obuke za upotrebu SSASa trebaju
biti poveani.

Standardi opreme i ugradnja
Sa toliko dostupne opreme za odabrati, vano je odrediti vae potrebe i napraviti istraivanje to
je dostupno. U idealnom sluaju, sigurnosne potrebe broda razmatraju se rano i ukljuuju u
dizajn i konstrukciju. To je diskretnije, a ipak djelotvorno sredstvo odvraanja. Takoer, oprema
koja je zatiena od vremena ima bolju funkcionalnost i pouzdanost!

Podeavanje i testiranje
Prije koritenja bilo kakve nove sigurnosne opreme, vano je podesiti i testirati je kako bi
osigurali da pravilno radi. Podeavanje i testiranje treba se provoditi u pravilnim intervalima
vrmena koritenja, tako da je dobra ideja uvrstiti ih u planirani raspored odravanja vaeg broda.
Odravanje, podeavanje i testiranje sigurnosne opreme vaeg broda uvijek treba obavljati
osoblje uvjebano u skladu sa proizvoaevim uputama, i samo pravilno uvjebano i
kvalificirano osoblje treba imati odobrenje da to obavlja.

83

2.3.3. Planovi pretraivanja
Zato pretraivati?
Pretrage se izvode kako bi se locirale bombe, droge i
slijepi putnici i obino su potaknute prijetnjama
bombom upuenim brodu, primljenim informacijama
od Zastavne Drave, ili poveanom razinom
sigurnosti od strane Zastavne Drave. Rutinske
pretrage takoer se izvode kao osiguravajue ili
preventivne mjere.

Planovi pretraivanja
Pretraivanje broda nije lako! Kako bi bilo
uinkovito, mora biti planirano i prilagoeno situaciji,
i provoeno od strane osoblja koje poznaje svoje podruje djelovanja i ima znanje o izgledu
broda. Pretrage uvijek trebaju biti centralno kontrolirane i koordinirane s Navigacijskog mosta ili
drugog odreenog podruja kao to je Ured brodskog blagajnika ili Kontrolna soba motora ako
Most nije dostupan.
Izrada plana pretrage za va brod je najbolji nain za osiguravanje da pravi ljudi izvravaju
pretragu i da to rade na planirani nain. Va plan pretrage trebao bi ukljuivati:
Podruja koja trebaju biti pretraena
Osoblje koje e biti ukljueno u pretragu
Razliite naine pretraivanja za razliite vrste prijetnji

Primjer organizacijske sheme pretraivanja
Organizacijske sheme su koristan nain nain za dokumentiranje podruja i osoblja koje e biti
ukljueno u pretragu. Moete odluiti napraviti razliite sheme za razliite vrste pretraga.

84

Na slici ispod je organizacijska shema..

Ova organizacijska shema je tipina za mnoge teretne brodove, ali je samo primjer i vaa moe
izgledati drugaije.
Kontrolni popis

85

Kontrolni popisi kao ovaj navedeni trebaju se uvijek upotrebljavati tijekom pretrage kako bi
pratili koja podruja su pretraena, a koja nisu. Osoblju se trebaju dati kontrolni popisi koji su
specifini za njihova podruja i kontrolor pretrage treba imati kontrolni popis koji ukljuuje sva
podruja i osoblje.

Traenje bombi
Sa poveanom teroristikom aktivnou, bombe i bombake prijetnje predstavljaju ozbiljan rizik.
Prijete sogurnosti i operacijama vaeg broda i uvijek na njih treba odmah odgovoriti i reagirati,
na sustavan nain.
Moda ve znate da je veina bombakih prijetnji primljena putem telefona. Ali znate li da osoba
koja primi poziv ima kljunu ulogu u davanju informacija?
Osoba koja primi poziv prijetnje bombom ima mogunost da izvue to je vie mogue
informacija o bombi od pozivatelja. Tako da se nijedna informacija ne propusti, dobra je ideja
pripremiti kontrolni popis ili formu za izvjee da je operater ima pri ruci.
Operater treba pokuati doznati:
Trenutno vrijeme i vrijeme za koje je bomba namjetena da eksplodira
Tonu lokaciju bombe
Kako bomba izgleda
Vrsta bombe
Ako postoji kodna rije koja se koristi za provjeru autentinosti bombe
Ime pozivatelja ili kodno ime
Operater takoer treba pokuati zabiljeiti:
Spol pozivatelja
Rijei ili fraze koje se ponavljaju
Stanje uma pozivatelja, kao da li je smiren ili uznemiren
Bilo kakve upeatljve znaajke glasa pozivatelja kao to je naglasak ili znakovi trovanja
Da li poruka zvui kao da je bila pripremljena ili dostavljena bez pripreme
Bilo kakva pozadinska buka koja se moe prepoznati
Precizno vrijeme kada je prijetnja primljena

86

Vaa procjena prijetnje bombom pomoi e vam da odredite vrstu potrebne pretrage. Postoje tri
razliite vrste pretrage. To su:
1. Pretraga od strane imenovanih asnika
Pretrage od strane imenovanih asnika su prikrivene tehnike kako bi se izbjegla panika. Obino
se obavljaju kad je kredibilitet prijetnje sumnjiv i ne elite ometati poslove broda. To su brze
pretrage ranjivih i lako dostupnih podruja broda.
2. Pretraga od strane posade
Opisana kao wide awake operacija, ova pretraga je otvorena operacija. lanovi posade
pretrauju podruja koja sui im poznata u grupama od dvoje tako da je pretraga brza i
uinkovita sa brzim uoavanjem sumnjivih objekata. lanovi posade trebaju proi obuku kako bi
obavljali ovu pretragu i trebaju je vjebati najmanje jednom mjeseno.
3. Pretraga od strane vanjskog tima
Pretrage koje se izvode od strane vanjskih timova koji su proli posebnu obuku za prepoznavanje
improviziranih eksplozivnih naprava su najsigurnije i najtemeljitije, ali kao to esto zahtijevaju
evakuaciju broda, isto tako su sporije i skuplje zato to ometaju rad.
Ako plan pretraivanja za va brod nije napravljen ili vjeba izvedena, imat ete malo
mogunosti osim evakuacije ili djelomine evakuacije broda bilo provoenjem sluajne pretrage
ili ekanjem prijetnje. Uz planiranje i vjebanje, va brod e imati irok raspon mogunosti
odgovora od kojih moe izabrati.
Plan pretrage vaeg broda takoer treba ukljuiti procedure koje posada treba pratiti kad trai
bombu. Evo nekih preporuenih procedure koje posada treba pratiti:
Pomicati se na razliita mjesta po prostoru i stajati tiho. Sluati neobine zvukove kao
tik-tak mehanizma sata.
Traiti po prostoru i odrediti kako ga podijeliti za pretragu na osnovu broja i vrste
objekata u prostoru radije nego na osnovu veliine prostora.
Izbjegavati nasumine ili provjere loginih mjesta prijetnje bomba moe ne biti
logian!
Poeti od dna prostora i napredovati i od krajeva prema centru prostora.

87

Upozoriti inenjering osoblje da pazi na mala naboje koji mogu biti u uznesenju trupa,
visokotlanom cjevovodu ili elektrinim kablovima.
Provjeriti kontenjere sa smeem, odvode palube i spremita kad pretraujete vanjska
podruja.
Oznaiti proctor sa 'Search Completed' na upadljivom mjestu kad je pretraga obavljena.
Izvjestiti o 'Area Clear' vraanjem kartice pretrage ili nekim drugim unaprijed
dogovorenim signalom.
Ako lan posade locira object za koji sumnja da je bomba, to treba napraviti?
Ovdje je popis moguih akcija. Izaberite sve akcije za koje mislite da bi ih trebali poduzeti!
Izaberite sve akcije za koje mislite da bi ih lanovi posade trebali poduzeti ako lociraju sumnjiv
objekt koji moe biti bomba.
Izolirati podruje.
Potrvrditi sa svojim partnerom u pretrazi da je predmet koji je pronaen sumnjiv.
Kontaktirati svog neposrednog nadreenog ili deurnog asnika na strai.
Potraiti ostale sline predmete u blizini.
Ostati blizu predmeta i upaliti radio za upute to sljedee napraviti.
Prekriti sumnjivi predmet sa kutijom ili pokrivaem.
Raistiti podruje.
Staviti predmet u ladicu stola ili ormar za kartoteku.
Baciti predmet s broda.
Ako je predmet sumnjivog izgleda pronaen tijekom traenja bombe, sva posada treba poduzeti
5 C-a:
- CONFIRM (POTVRDITI sa svojim partnerom u pretrazi da je objekt sumnjiv)
- CLEAR (RAISTITI podruje od svog osoblja koristei prije odreene puteve)
- CORDON (IZOLIRATI podruje tako da mu nitko ne moe pristupiti)
- CONTACT (KONTAKTIRATI neposrednog nadreenog ili deurnog asnika na strai)
- CHECK (PROVJERITI ostale sline predmete u blizini)
Posada nikad ne smije rukovati, otvarati, pokrivati ili micati predmet, ili puiti ili koristiti radio u
njegovoj blizini.

88

Traenje droga
Kombiniranje rutinskih, ali neredovitih pretraga broda sa spontaano ciljanim pretragama je
najuinkovitiji nain borbe sa prijetnjom krijumarenja droge.
Kad god se obavlja pretraga za drogama, osnovno je da se obavi sa najviim stupnjem marljivosti
i brige.
Neki krijumari droge su poduzetnici koji nose male koliine droge. Ti krijumari obino rade
sami i manje su sofisticirani, to ini otkrivanje lakim. Njihovo skrovite je vrlo vjerojatno
javno podruje.
Organizirane skupine se udruuju da prokrijumare vee
koliine droga. U usporedbi sa pojedinanim
poduzetnicima, ove grupe su vrlo sofisticirane, esto
birajui skrovita koja je tee otkriti kao to su primarni
sustavi broda. Ove skupine su takoer poznate po nuenju
velikih nagrada posadi ako im pristanu pomoi u
krijumarenju.
Zapravo, ukljuenost posade u organizirano krijumarenje
droge je u porastu. Dok su u nekim situacijama lanovi
posade u dosluhu sa krijumarima droge i moda su i sami
korisnici, u drugim situacijama su pod prijetnjom ili prisilom.
Kad god se organiziraju pretrage droge, napravite timove od dvoje ili vie i koristite osoblje iz
razliitih odjeljenja. Provjerite sva mogua skrovita u privatnim i javnim podrujima.

Traenje slijepih putnika
Slijepi putnici se trebaju brzo skriti kako bi izbjegli razotkrivanje, pa su skrovita s lakim
pristupom obino njihov prvi izbor.
Zapeaivanje prostora koji se ne koriste dok je brod u luci, i obavljenje pretraga broda prije
naputanja luke su najbolji naini za sprijeavanje slijepih putnika da se ukrcaju na brod.

Pretraivanje vozila i ljudi
Vozila i ljudi koji dolaze na brod takoer se trebaju pretraivati na rutinskoj ali neredovitoj
osnovi i to treba biti ukljueno u va plan broda.

89

Evo objanjenja metodologije pretrage:
1. Javno istaknite politiku
Pravo pretraivanja osoba i njihovih stvari za sve
osobe koje se ele ukrcati na brod treba biti javno
istaknuto i postavljeno na vidljivo mjesto.

2. Odredite i prijavite procedure
Prva dunost pozdravljajui svakoga tko se pokua
ukrcati na va brod je odrediti njihov identitet.
Zatim obavljanje prijavljivanja ili drugih procedura
koje odreuju i odobravaju njihov
razlog za dolazak na brod. Kao prvo,
nikome nee biti dozvoljeno
ukrcavanje na brod bez prethodne
informacije da netko dolazi na brod.
Ako ima ikakvih pitanja, zadrite
one koji trae ukrcavanje i
kontaktirajte brod ili luko
sigurnosno osoblje.

3. Zatraite dozvolu za pretraivanje
osoblja
Pravilo je da sigurnost nadilazi
privatnost. Na kraju dana
Kapetanova je odgovornost da se
uvjeri da ima sigurna brod. Tako
da ne moe biti ogranien
pravilima o privatnosti. Iako
sigurnost dolazi prva, uvijek
budite uljudni i potujte prava ostalih. Obavijestite one koji se ukrcavaju o vyim politikama

90

pretrage i zatraite njihovo doputenje da pretraite njihovu prtljagu i osobne stvari. Ako
odbiju pretraivanje, treba im se odbiti pristup na brod i ispratiti ih sa broda ili iz same luke.

4. Pridravajte se ISPS Kodeksa i sigurnosnih razina
Upute za politike pretraivanja osoblja zadane su u ISPS Kodeksu, Odjeljak 9.1.5:
''Na sigurnosnoj razini 1, svi oni koji trae ukrcavanje na brod trebaju biti podloni pretrazi.
Uestalost vaih pretraga e biti odreena odredbama u Planu sigurnosti broda. Plan e
traiti vie temeljitosti kako se poveava sigurnosna razina sa razine jedan, normalna
sigurnost, do razine tri, neposredna prijetnja.

5. Pretraite noene i osobne predmete
Za uinkovitost korisno je imati najmanje dvoje ljudi koji vode osobne pretrage. Takoer je
preporuljivo da se kad god je to mogue koristi luko osoblje tako da kolege lanovi posade
ne pretrauju jedni druge.
Ponite osobne pretrage pitajui svakog pojedinca da isprazni depove na pladanj ili u
posudu, i da skinu jakne ili druge odjevne predmete radi pregleda. To je takoer prikladno
vrijeme za pitati da li imaju neke predmete od mogue brige koje treba prijaviti na vrijeme,
kao to su alati, noevi, odvijai, rezai kutija; koji mogu biti potencijalno oruje. Dok jedan
lan poinje osobnu pretragu, drugi pregledava donesene predmete i osobne predmete.

6. Detekcija metala
Detektor metala ili prijenosna palica
je korisno orue za detektiranje
metalnih predmeta u osobnim
pretragama. Tehnike su ve poznate
viene u zranim lukama i drugim
osiguranim ustanovama. Ponite
pitajui pojedinca da stane uspravno
sa stopalima razmaknutim dvije ili tri
stope, i hotizontalno rairenim

91

rukama. Zatim, sa upaljenom palicom, prijeite preko cijelog tijela, s prednje i stranje
strane, izmeu nogu i ispod ruku. Drite palicu etiri do est ina od udova i torza.

7. Fizike pretrage
U mnogim sluajevima oprema za
detekciju metala moe biti
nedostupna. i nisu nuno svi predmeti
koji se krijumare metalni. Oruja
mogu biti izraena od keramike ili
plastike, i otrovne ili eksplozivne
tvari mogu lako biti skrivene na tijelu
u prakastom obliku, stoga postoji
potreba za fizikom pretragom. U
fizikoj pretrazi prvo koristite oi.
Potraite neprikladna ispupenja ili
nepravilnosti na odjei. Zatim
pretraite pojas, izmeu nogu i ispod
ruku.
U fizikim pretragama recite
pojedincu to namjeravate i ponaajte
se uljudno i obzirno cijelo vrijeme.
ISPS Kodeks posebno istie da:
Svaka takva pretraga treba se
poduzimati na nain koji u potpunosti uzima u obzir ljudska prava pojedinca i uva njegovo
osnovno ljudsko dostojanstvo.

92

8. Oprema, procedure i osoblje
Imajte odreeno podruje za
provedbu vaih pretraga. Zatim
odredite iskusno osoblje, ili sa
broda ili obale. Nosite zatitnu
odjeu i gumene rukavice kako bi
zatitili i pretraivae i onoga koga
se pretrauje. Uvijek radite u
timovima radi maksimalne
uinkovitosti. Uinite procedure pretrage dijelom obuke posade. Imajte pripremljenu
komunikaciju u sluaju da je pojedinac, ili bilo to to se unosi na brod, sumnjivo. I ohrabrite
svakog lana posade da bude hrabar, odgovoran i svjestan.
Prvo i osnovno za svakog lana posade je da osjeti da je sigurnost takoer i njegova
odgovornost. To nije neija druga odgovornost. To je odgovornost svakoga. Osobne pretrage
su kritian element u odravanju sigurnosti broda.

Vozila
1. Odredite podruje gdje vozilo moe biti pretraeno bez ometanja ostalih.
2. Koristite dvoje ili vie pretraivaa i osigurajte da znaju to trae i to da naprave ako neto
pronau.
3. Vizualno ispitajte vanjtinu vozila kako bi pronali znakove petljanja.
4. Koristite zrcala kako bi ispitali donju stranu vozila i provjerili ima li nepotrebnih dodataka.
5. Zamolite vozaa da otvori prtljanik i haubu.
6. Sustavno pretraite svaki odjeljak.
7. Zamolite vozaa da otvori ili isprazni spremnike u vozilu radi pretraivanja.
8. Zahvalite vozau/vozaici na suradnji.

93

2.4. Osnovno poznavanje postupanja s podacima i komunikacijom vezanim uz sigurnost
Prijetnje sigurnosti podataka
Prije nego moete odravati sigurnost podataka na vaem brodu, morate biti svjesni brojnih
prijetnji sigurnosti podataka.
Ove prijetnje razvrstavaju se u etiri glavne kategorije subverzija, pijunaa, sabotaa i
terorizam.

Subverzija
Prijetnja od subverzije moe doi od neprijateljskih obavjetajnih slubi ili ekstremistikih
skupina. Ove skupine e vas esto pokuati uvjeriti da im pomognete u njihovim ciljevima i
otkrijete povjerljive podatke. Takoer mogu pokuati iskoristiti vae slabosti i promijeniti vaa
uvjerenja tako da postanete susosjeajni prema njihovim ciljevima, odn. uvjerenjima.

pijunaa
Pokuaji skupina da nabave podatke tajno ili nezakonito kako bi pomogli stranim silama ili
politikim ili komercijalnim konkurentima su oblici pijunae. Podatak se smatra ugroenim ako
doe u ruke onoga tko nije nadlean da ga posjeduje. Komunikacijski sustavi su posebno ranjivi
po pitanju pijunae prislukivanjem telefona. Neke obavjetajne slube takoer regrutiraju
individualce kako bi preko njih dobili informacije pijuniranjem ili tajnim nadziranjem.

Sabotaa
in ili ne-in koji ima namjeru da uzrokuje fiziku tetu sa ciljem pomoi stranim silama,
promicanja subverzivnog cilja ili smanjivanja ili unitavanja komercijalnog rada, se karakterizira
kao sabotaa.
Komunikacijski sustavi su uvijek visoko ugroeni kad se koristi sabotaa za promicanje
politikog cilja. Napadi Green Peace-a na brodove za kitolov su dobar primjer.

Terorizam
Bombaki i talaki napadi od strane skupina kao to je Al Quaida su teroristiki inovi. To je
nezakonito koritenje sile protiv individualaca ili imovine kako bi se ostvarili politiki, vjerski i
ideoloki ciljevi. Nezakonite prijetnje ili sila se takoer smatraju teroristikim inovima.

94

Ostale prijetnje
Subverzija, pijunaa, sabotaa i terorizam su neke od glavnih prijetnji podacima, ali postoje i
druge prijetnje. Moete li se sjetiti neke? Usporedite ih sa sljedeom listom.
Postoje mnoge druge prijetnje sigurnosti podataka. Usporedite svoje ideje s ovima navedenim
dolje.
Istraivaki novinari iz tabloida i novina.
Kriminalci poput narko kartela.
Nezadovoljno ili nepoteno osoblje.
Hakeri koji dobavljaju ili manipuliraju informacijama pohranjenim u raunalu.
Raunalni virusi koji oteuju raunalne sustave i podatke.
Najei naini na koji se povjerljivi podaci nenamjerno otkriju su:
Nepravilno rukovanje dokumentima kao to je ostavljanje dokumenata bez nadzora na
neprikladnim mjestima.
Nedovoljna kontrola dokumenata ili sigurnosti.
Raspravljanje o podacima na javnim mjestima kao to su kafii i restorani.
Nedovoljna kontrola nad pristupom dokumentima.

Vrste povjerljivih podataka
S obzirom na broj potencijalnih prijetnji sigurnosti podataka, slijedi da mora postojati neto od
interesa u podacima kojima se raspolae na vaem brodu.
Zamislite da teroristika skupina trai sredstva prijevoza oruja iz jedne zemlje u drugu i
razmatra otmicu vaeg broda. to mislite koje vrste podataka bi im mogle biti od vrijednosti?
Neki primjeri tipinih podataka na brodu su navedeni u nastavku. Za svaki odredite da li mislite
da je podatak vrijedan teroristima i potvrdite svoju odluku odabirom u potvrdnom okviru.
Plan puta:
Vrijedno
Nije vrijedno
Podaci o ruti u planu puta i pomorskim mapama omoguavaju teroristima da planiraju i izvre
napad na va brod kad je na moru.

95

Toke puta:
Vrijedno
Nije vrijedno
Planirani raspored odravanja:
Vrijedno
Nije vrijedno
Kada i koju opremu va brod servisira nee biti od velike koristi teroristima u planiranju i
izvravanju napada.
Politike ljudskih resursa:
Vrijedno
Nije vrijedno
Ove politike sadre podatke koji su od male koristi teroristima u planiranju i izvravanju napada.
Procedure reagiranja u sluaju opasnosti:
Vrijedno
Nije vrijedno
Vatra i ostale hitne i sigurnosne procedure e dati uvid teroristima u va nain reagiranja u
sluaju napada, i omoguiti im da se suprotstave vaoj reakciji.
Zapisi o obuci:
Vrijedno
Nije vrijedno
Pristup zapisima o obuci od male je pomoi teroristikom planu i izvravanju napada.
Nacrt broda:
Nije vrijedno
Vrijedno
Teroristika skupina moe koristiti scheme i crtee dizajna vaeg broda za planiranje kako se
ukrcati na va brod, sakriti svoje oruje i ak pozicionirati eksplozive kako bi unitili
komunikacijski i navigacijski sustav.
Vrijeme odlaska i dolaska:
Nije vrijedno
Vrijedno

96

Termine kao to su propisani dolazak i odlazak vaeg broda teroristi mogu koristiti da odrede
kada izvriti napad.
Podaci o skretanjima broda, lokacijama, rutama i procedurama su predmet interesa terorista i
ostalih skupina koje planiraju ilegalne aktivnosti. Ovi podaci su opisani kao povjerljivi podaci i
moraju biti zatieni kako bi se sprijeio pristup neovlatenih ljudi i skupina.

uvanje povjerljivih podataka vaeg broda
Tri su aspekta sigurnosti podataka: sigurnost osoblja, fizika sigurnost, i kriptografska i
raunalna sigurnost, i svaka ima metode za zatitu povjerljivih podataka vaeg broda.

Sigurnost osoblja
Osoblje broda ukljuuje posadu, asnike, kooperante, obalno osoblje, dobavljae, inspektore i
ostale koji rade na vaem brodu ili ga posjeuju u bilo kojem trenutku.
Sigurnost osoblja ima za cilj da osigura da samo oni ija pouzdanost, vjerodostojnost i uvjeti nisu
dvojbeni imaju pristup povjerljivim podacima. I, da su nuno doputenje ili dozvola potrebni za
pristup podacima ogranieni na one kojima su potrebne za izvrenje njihovih poslova. Ovaj
potrebno-je-znati pristup oteava podrivakim pojedincima dobivanje podataka o radnjama
vaeg broda.
Postoje etiri metode sigurnosti osoblja:
1. Pozadinske provjere koriste se da se da bi se saznalo da li pojedinci imaju kriminalni
dosje.
2. Provjera povijesti rada koristi se za provjeru preciznosti opisa prijanjih poslova ili
obrazovanja.
3. Provjera osobne preporuke koristi se za dobivanje tone preporuke pojedinca.
4. Sigurnosna provjera ili rutinska provjera provodi se nad obitelji i rodbinom pojedinca i
moe se koristiti sa ostalim podacima kako bi se napravila prosudba o sigurnosnom riziku
pojedinca.
Postoje razliite razine sigurnosnih provjera od temeljnih provjera do protuteroristikih provjera.
Razina potrebne sigurnosne provjere ovisi o odgovornostima pojedinca i opsegu u kojem ima
pristup povjerljivim podacima pojedinci na viim pozicijama od povjerenja trebaju biti
provjereni po viim standardima.

97

Okolnosti za pojedinca mogu se promijeniti moe upasti u dugove, sprijateljiti se sa
kriminalcima ili prijei na podruje veeg rizika i ovo ga moe uiniti podlonijim kriminalnim
aktivnostima. Dobra je ideja odravati bliski i kontinuirani nadzor i provoditi periodine
ponovne sigurnosne provjere.

Fizika sigurnost
Fizike mjere koje moraju biti na mjestu da zatite podatke vaeg broda e varirati ovisno o
prijetnji, vrijednosti podataka koji se tite i osjetljivosti ili vrijednosti podataka teroristima,
podrivakim ili kriminalnim skupinama. Mjere takoer mogu varirati ovisno o lokaciji broda i
razini detalja i stratekoj vanosti podataka.
Postoje tri primarne metode koje se koriste za fiziku sigurnost pojerljivih podataka:
1. Sigurna podruja Sigurno podruje je podruje gdje su podaci spremljeni i jasno
oznaeni, Authorized Persons Only. Zakljuava se kada se ne koristi i idealno ima
samo jednu pristupnu toku i nema prozora ili otvora kroz koje se moe vidjeti
unutranjost podruja. Samo pristup pod nadzorom daje se osobama bez potrebnih
sigurnosnih ovlasti.
2. Zatitne oznake kao to su unclassified, restricted, confidential, secret i top
secret smogu biti napisana na dokumentima da ukau na njihovu potencijalnu vrijednost
teroristima ili podrivakim skupinama. Oznaka pak pokazuje koju razinu zatite
dokument treba, obino u obliku ogranienog pristupa. Na primjer, vii menadment
moe biti jedini sa dozvolom da ita povjerljive dokumente.
3. Sigurno raspolaganje informacijama dokumente sa povjerljivim informacijama treba
uvijek paljivo zbrinjavati i ne davati na raspolaganje nakon to su odbaeni. Paljenje,
usitnjavanje, gnjeenje, kemikalije, kidanje dokumenata na male komade i elektronsko
formatiranje su sve metode koje moete koristiti kako bi sigurno odbacili povjerljive
materijale vaeg broda.

Kriptografska i raunalna sigurnost
Koritenje raznih metoda za zatitu elektronikog skladitenja i veza povjerljivih podataka vaeg
broda pomae sprijeiti hakiranje, presretanje informacija i izloenost i analizu podataka korisnih
teroristima.

98

1. Kodirane elektronike poruke Email poruke i privitci nisu sigurni i bilo koji haker s
pristupom internetu ih moe presresti. Mail koderi izokrenu poslanu poruku i odkodiraju
primljenu poruku pa je bilo koja poruka koja se presretne nerazumljiva.
2. Kodirani radio prijenos radio prijenos izmeu brodova nije siguran i moe ga se
presresti. Radio koderi koji izokrenu poslanu poruku i deifriraju primljenu poruku
sprijeavaju da presretene poruke budu razumljive.
3. Lozinke raunala su openito izvor veine podataka. Korisnika imena i lozinke na
raunalima i mreama ograniavaju pristup podacima..
4. Zatiene mree Local Area Network ili LAN je est nain povezivanja veeg broja
raunala kako bi se uspostavila sigurna mrea koja dozvoljava da podaci budu
razmjenjeni izmeu raunala. Kad nemaju zatitu, mree spojene na internet su podlone
hakiranju.
5. Vatrozid (firewall) bilo koje raunalo spojeno na internet treba izvui korist od
vatrozida i ostalog slinog softvera kako bi sprijeilo hakiranje. Gdje je to mogue,
trebaju takoer biti izolirani od ostalih raunala.

99

3. RAZUMIJEVANJE POTREBE ZA ODRAVANJEM SVIJESTI O
SIGURNOSTI I OPREZOM I NJIHOVIH METODA

3.1. Osnovno poznavanje zahtjeva obuke, uvjebanih postupaka i vjebi temeljem
relevantnih konvencija, pravilnika i IMO biltena, ukljuujui one koji se odnose na
suzbijanje piratstva i oruanih pljaki
Planiranje za sluaj nezgode
Shema brodskog sigurnosnog plana
Planovi u nepredvienim situacijama
- aktivacija brodskog alarmnog sustava
- pozivanje centra za uzbunjivanje
- informiranje ugovornih vlada pod ijom zastavom plovimo ili luke o sigurnosnom incidentu
- priprema za evakuaciju broda
- evakuacija broda
- postupanje po uputama koje su dane od ugovornih vlada
- primanje prijetnje bombom
- upozorenje o bombi i protumjere
- potraga
- pokuaj ili stvarna piratska ili naoruana pljaka
- nasrtaji na osoblje
- pokuaj ili stvarna kraa brodske opereme utjecaj na posadu
- hitno iskljuivanje glavnih motora
- podvodna pretraga
- neovlateni ukrcaj
- slijepi putnici
- pronalazak neindentificiranih objekata / eksploziva
- otmica

100

Svrha:
Razviti preventivne vjetine i reaktivna stajalita na brodskom osoblju koje se suoava sa
potencijalnim prijetnjama u pogledu sigurnosti u luci i tijekom plovidbe.

Treninzi i vjebe za brodsku sigurnost:
asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu tvrtke, odgovarajue osoblje na obali i asnik odgovran
za sigurnosnu zatitu broda trebaju posjedovati znanje i obavljati trening.
Osoblje na brodu koje ima posebne dunosti i odgovornosti u pogledu sigurnosti treba imati
dovoljno znanja i mogunosti da izvede dodjeljene dunosti.
Treninzi i vjebe trebaju biti izvoeni u prikladnim intervalima uzimajui u obzir vrstu broda,
promjene osoblja, luke koje e se posjetiti i druge bitne okolnosti.
asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu tvrtke treba osigurati uinkovitu koordinaciju i izvrenje
plana brodske sigurnosti sudjelujui u vjebama u prikladnim intervalima.

Uestalost:
Najmanje jednom svaka tri mjeseca.
Ali u sluajevima gdje se vie od 25% posade izmjenilo kroz zadnja tri mjeseca, vjebe
se trebaju provesti u roku jednog tjedna od promjene.
Najmanje jednom svake kalendarske godine sa ne vie od 18 mjeseci izmeu vjebi

Tko: to:
- CSO - Komunikacija
- PFSO - Koordinacija
- Mjerodavno tijelo Vlade Ugovornice - Dostupni resursi
- SSO - Odgovor

Uvjebavanje i vjebe sigurnosti
Vjebe trebaju testirati individualne elemente plana kao to su:
- teta na, ili unitavanje broda ili luke kao naprimjer : eksplozivni ureaji
- pale, sabotaa ili vandalizam
- otmica ili oduzimanje broda ili osoba na brodu

101

- petljanje oko tereta, osnovne brodske opreme ili brodskih skladita
- neovlateni ulazak ukljuujui i slijepe putnike
- krijumarenje oruja ili opreme, ukljuujui i oruje za masovno unitavanje
- upotreba broda da prijevozi one koji namjeravaju prouzroiti sigurnosni incident ili koji brod
upotrebljavaju za prijevoz njihove opreme
- upotreba broda kao oruja ili sredstva kojim e se nanijeti teta ili razaranje
- napadi s puine dok je brod usidren u luci ili je na sidru i
- napadi dok je na moru

Postoje mnoge varijacije vjebi koje ukljuuju sudjelovanje asnika za sigurnost u drutvu,
lukog asnika za sigurnost, revelevantnih tijela Vlada Ugovornica i broda.
asnik za sigurnost, ako je mogue, bi trebao provoditi ovu vjebu najmanje jednom u svakoj
kalendarskoj godini, i nikako vie od 18 mjeseci izmeu vjebi. Ove vjebe testiraju
komunikaciju, koordinaciju, dostupnost sredstava i odgovornost.
Vjeba moe biti:
- po vrijednostima ljestvice ili uivo
- simulacija ili seminar
- kombinacija s drugim vjebama koje se odravaju kao to je vjeba potrage i spaavanja ili
vjeba u sluaju hitnosti

asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu broda, osoba odgovorna za sigurnosnu zatitu u drutvu i
osoba odgovorna za sigurnosnu zatitu luke moraju stei ovlatenje kojim potvruju svoju
osposobljenost za obavljanje poslova i zadaa utvrenih ISPS Kodeksom i zakonskim propisima
nadlenog Ministarstva.
Svi asnici i lanovi posade moraju u roku od 7 dana od dana ukrcaja na brod biti upoznati s
osnovnim dunostima sukladno planu sigurnosne zatite broda te posebice:
1. sa znaenjem i zahtjevima koji proizlaze iz razliitih stupnjeva sigurnosti,
2. osnovnim postupcima u sluaju opasnosti ili u izvanrednim okolnostima,
3. prepoznavanjem osobina i uobiajena ponaanja osoba koje bi mogle ugrozizi sigurnost i
5. postupcima i nainima koji se koriste da bi se osjetile mjere zatite.

102

U cilju osiguranja pouzdane primjene odredaba plana sigurnosne zatite broda najmanje jedanput
svaka tri mjeseca mora biti provedena vjeba provjere pojedinih mjera sigurnosne zatite,
sukladno odredbama odobrenog plana sigurnosne zatite broda.
Ako je vie od 25% lanova posade broda bilo zamijenjeno s lanovima posade koji nisu
prethodno sudjelovali u uvjebavanju na tom brodu tijekom posljednja tri mjeseca, uvjebavanje
treba provesti najkasnije 7 dana nakon zamjene.
U cilju pouzdane primjene plana sigurnosne zatite broda u cijelosti najmanje jedan put godinje
mora biti provedena opa vjeba svih ili veeg broja mjera predvienih odobrenim planom
sigurnosne zatite broda.
Izmeu dviju opih vjebi ne smije proi vie od 18 mjeseci.
O provedenim vjebama provjere i opim vjebama asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu
broda duan je voditi zapise na hrvatskom jeziku te s prijevodom na engleski jezik.
U cilju osiguranja pouzdane primjene odredaba plana sigurnosne zatite luke najmanje jednom
svaka tri mjeseca mora biti provedena vjeba provjere sposobnosti pravodobne primjene
pojedine mjere ili postupka utvrenog planom sigurnosne zatite luke.
Uzastopnim vjebama provjere moraju biti obuhvaene sve mjere i postupci predvideni planom
sigurnosne zatite luke, osim mjera i postupaka ija provjera nije primjerena.
U cilju pouzdane primjene plana sigurnosne zatite luke najmanje jedanput godinje mora biti
provedena opa vjeba kojom su obuhvaene sve ili veina mjera predvienih odobrenim
planom sigurnosne zatite luke, te uz sudjelovanje svih ili veine osoba koje imaju zaduenja u
pogledu sigurnosne zatite.
Izmeu dviju opih vjebi ne smije proi vie od 18 mjeseci.
O provedenim vjebama provjere i opim vjebama asnik odgovoran za sigurnosnu zatitu luke
duan je voditi zapise.
Kao dodatak posebnoj obuci osoblja koje je ukljueno u primjenu sigurnosnih radnji, sva posada
treba proi trening obuke o sigurnosnoj zatiti broda kao dio njihove ope pripremljenosti i
vjebi. Ta obuka treba ukljuivati probleme kao to su:
Ogranienje raspravljanja o karakteristikama broda (npr. teret, rute, oprema, brojnost
posade) sa osobljem van kompanije na ono osoblje koje treba znati u svrhu rada na brodu
Izvjetavanje o sumnjivim radnjama ili ponaanju povezanim sa brodom na ili u blizini
broda i kada osoblje naputa obalu.

103

Zatita identifikacijskih kartica ili dokumenata kompanije
Visoka razina sigurnosne svijesti osoblja kompanije o ovim jednostavnim mjerama moe pomoi
u sprjeavanju da brod postane laka meta.

Procjena uvjebavanja i vjebi sigurnosti
Na kraju svake vjebe ili treninga, asnik za sigurnost na brodu i / ili luki asnik za sigurnost bi
trebali pregledati trening ili vjebu pobriniti se da se svaka pogreka ili identificirani nedostatci
isprave. Svo osoblje koje je ukljueno treba dati svoj komentar na efektivnost treninga asniku
za sigurnost na brodu i / ili lukom asniku za sigurnost.

D42

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

D42

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

All rights reserved.

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012

Copyright by SSM 2012