Professional Documents
Culture Documents
Musafija II
Musafija II
DUBOKO IZVLACENJE
VI 1. Proces abrade izvlacenjem
Duboko izvlaeenje je proces obt'ade metala (u hladnom ili, u po6ebnim
u vrucem stanju), koj i u seri jskoj pro.izvodnji dij elova, u odnOllU
na ostal e tehnolo.ske disci pline zauzi ma vidno mj esto. CHj ovog naUna pre-
rade je da se iz ra yne pl oee sa posebnim al atom izrade posude raznih oblika
poprecnog presj eka. Specitionost samog procesa omogucava da se sa najma-
njim broj em radnih operacija i uz mi-nimalni otpadak dobiju izvuceni elementi
u konaenom obliku, tako da se mogu neposredno upotTijebiti , ill ugraditi u
odgovarajuCi sklop. Razrada pcsebnih metoda dubokog izvlacenja je iSla upo-
redo sa razvoj em industrije vozi la kao i avionske industrije. MedUJtim, i u
proizvodnji ostalih arlikala naUazi se na veoma sirok i raznolik asortiman
dijelova koji se rade tehnol ogi jom dubokog izvlacenj a. Ovdj e se pominju sarno
neki proizvodi , kao !i to su : karoserij a motornih vozila (blatobrani, kro-
vovi , vrata, rezer voari , farovi , razni pokrivni elementi itd. ), razni artikli zivot-
nog standarda (dij elovi za hladnj ake. stednj ake, grijace, posude. razna metalna
ambalaza i sl.), dij elovi za radi o i televizijsku industriju i niz ostalih. S obzi-
rom da se dubokim izvlacenj em u hladnom stanju poboljsavaju mehaniCke oso-
bine materijala, danas se ovom tehnologijom proi7. vode i najodgovorniji e1e-
menti aviona i raketa. '
Tehnologij om dubokog izvlacenj a se obraduju materijali debljine od 0,02
do 50 mm, sa dimenzijama od nekoIiko desetinki miLimetara pa do nekoliko
metara, i sa teZ!inama koje va ri ra ju od grama do tone.
Maiiine za duboko izvlacenj e su krivajne i hidraulicrte prese. Zavisno od
vrste i obJri.ka komada koji se izvlaci upotrebljavaju se krivajne (ekscentar i
koljenaste) prese pr06tog, dV06trukog, ill djejstva.
Pocetni oblik malerijala 7. a prer adu je ravna plOCa koja se oznacava kao
platina. Oblik ove razvij ene pl oce -- pl atine moZe hiti: krug, kvadrat, pra-
vougaonik, elipsa, ill rna kakva zatvorena konturna kriva; koja zav.isi od oblika
izvucenog komada.
Prema tome, pod dubokim izvlaeenjem se podrazumijeva proces pre-
rade kod kojega se iz raYne ploee dobivaju posude oblika sa zatvorenim doom.
Ukoliko se kao poeetni materijal koristi profil odre<!enog preCnika, s
tim da se kod dalje prerade piasticnom deformacijom taj preCnik smanjuje
..
c, d ,
l l[Vloltal'
}, 10
,r vlot.nj .
J. dr
l i mo
{. obli k
';' 0 tfl nJolo -
plat in a
5, Gala. k omad
dlo)
-
51. 154 SEMATSKI PRIKAZ TOKA IZVLAtENJA
rro lXJlas ll ol.m.nl- b
! . I "
I U
51. 155 PROCES OBRAZOVANJA tANCETA PRI IZVLAtENJU
.
-Qtr
Q)
)
IllU I
..L
rWJ
J..
I I
J..
II '.
....
.u
'.
;;;;
. I
,
!
J ,I,
II, /I IV, II III . I V ....i.
o. IA PRESU PRosroo
OJEJsrVA
/) ZA PRESU OVOS TRUKOG
L /Zvloltot'
1. Pr.'." 1'0 i lv/ot.,.j .
J. dr Ja to lima
i . IZOijac
5. Plal' Ml
6,Gotov komod
51. 156 FAZE IZVLAtENJA NA PRESAMA PROS r OG
I DVOSTR(JKOG DJElSrvA
(V Urz:d' lilyw ;{ Sl! v ract! U Pl)(\,'tnj polozaj, ski cinjuCi gow\' kom iH.l 6 su izv la-
kata 1, S ubi'.irom da Sl! i priLi:-.kivac pn:.s l' v raca u poectni po! oiaj ,
4 lzuija kumnd iz p"slena za izviace.1l je ".
B. Z" dVu<stl'llKOg djcjstva (51. 156 b) .
I Platlll.:r 5 sc poslavij a na p.rstc n za izvlacenje 2 (koji je kod ave vrste
prL'''' pncvrscen u donjem di jelu alala) i naslanja se na zraCni u.bijac 4.
Pritiskivai: prese i pok relae p loee 'dria ca se nalaze u gornjem poloiaju.
I I I'okrvlac d "zab se pomjera llaniie svc do pol oiaj a prit.ezanja platine iz-
n]pllu ploee d,' zaca lima 3 i prstena za iZ\llacenj e 2.
IIJ 58 gOl'njim di jelom a ln ta i izvlakacem 1 se pomj era na-
n izc i izvIoci '"nce. Pod pritislwm izv la.kaea potrisku je sc i il-bijae 4 u dOllji
puILl Z:lj . 7..a l o vrij eme pokrelac driaea lima miruj e, pridriavajuci pl ati nu
\I l<) ku cij e log p rUCt'Sa izvl acenja.
fV Pri tiskivac prese se vraca u gornji poloiaj, dok pokretac izvjesno vrijeme
miruj , , laka da p loea 4 svlaci ke> mad 6 S3 i'lvlakaea. Nakon loga
SL' i p" krc 'ai: vraea u krajnji gomj i poloza j. f$lovremeno zracni izbi jat 4
iz hija }.; pmari iz prs l e na za i7.vl al' enje,
r';" 51. : 57 je prikazan alaI za prvu izv lacenje bez p r<l mj e..rre debljine
ma" ' :"p iol ". il i'"'SU prostog djejslva . U donjem di jelu alata se nalazi izvl akac
2, pric\'r;iC<'11 U dOll jOj ploo II , koja je s lezabma 12 vezana sa stoiom prese 10.
l ,.\lak:r c je krm. ,,, 'c>dimJ izbusen kako bi se omoguCio proiaz zraka. U protiv-
nnm, us ljC'd \,(Irnpresije zraka, tlobiva sc cance sa ispupcenim dnom, Platina
se poslavlja na drZac lima 3, kGji je p r cka spojnica 4 i ploCe' 5 vezan sa kUp-
njacum 11 i k li p e>m 7, 7,r acnog cilindra 6, urt'da j a 7.a dri.anj e lima. Sib polrebna
Z3 dr7.anj<, lima se moic ' o", "tv ariti op rugil m. komplimiranlln zrakorn, tecnoscu
pod pritiskom, iii kombinacijam izvora
U povral.nom h odu prit iskivaca prese dri.ac lima 3 veSi ftmkciju skidaea
i ski da izvueeni k omad sa izvlakaca 2.
U gornjem clijelu alala sc nalazi prs l en za izvlace nje 1, koji j e pomoe u
pl ote 15 i cil.in.drienog rukavca 16 spojen 58 prLl:isIGiWlCem prese 17. U povrat-
nom hodu pri t iskivaca prese kumad se iz prstena za izvlacenj e izbija izbijacem
13. Si l. izbijanj a 51'.' p!' enosi preko motke bbijaca 14 sa lelve 18, koja udara
u granicnike 20 pricvrscene na prese.
Kod alata za prvo izvl acenj e (bez promjene debljine mat.eJij a la) za presu
dvoslrukog djcjstva (5 1. 158) je prst.en za izvlatenje 3 pricvrscen u <i onj em
nOSilCU alata 7, a izvlakac 2 se nalazi u gornjem dij e1u alata, spoj enim Sa pri-
tiskivaccm prese . Plat-ina se p06tavlja na prst.e n za do granicni ka S,
koji S0 nasJanj a na zavojnu oprugu 9. U prvoj fazi pokretac prese pomjera na-
niie nosac 6, na kame se nalazi plo<:a driaca I\ma 1, sve dok ova ploca ne
nalegnc n a platinu. Zatim pritiskivae prese pokreee izvlakac 2 koji izvlaci
cance. U povratnam hodu ploca izhijaea 4 (vezana spojrucama 8 sa zratrUm
llt edaj em 7..a izbijanje, ugraden\.m u sloiu prese) izbija komad Lz prstena za
jzvlacenje.
U jednoj operaaiji izvlacenja se ne mogu uwjek Lzraditi komacli zad..a,nili
dimenzija . Broj operacija izvlaeenja (n) potreban za izradu komada pretniJ<a
(d) i visine (h) zawsi od odnosa hid.
10
6
I. Prsten xa izvlacenje
1. Izvlakac
3. Driac lima
t. Spojnica driaca
5. Plocn driaca
6. Zracni cilindar
7. Klip
8. Klipnjaca
9. Nosac cilin dra
10. Sto prese
Pocetni oblik
(platina)
JI
D
1/. Donja p/oco
/}. Stezac
13. Izbijac
It. Motka i zbijaca
';otOY komad
/5. Nosac prsteno za izvlacenje
/6. Cilindricni rukavac
/7 . Pritiskivac prese
/8. Poprecna letva za izbljanje
/9 . Kuciste prese
10. Granicnik iZbljaca
w
51.157 ALAr ZA PRVO IZVLACENJE SA UREf)AJEM
o
ZA DRZANJE LIMA
I. Plata drJata
limo
1. lzvlakac
3. Pr sfen za
izvlacenje
(Plata izbijaca
S. Granltnlk
6. Nosat plate
drlata
7. Donj; nosat
alofo
8. Spojnic-o izbijata
9. Opruga granic-
nl ka
51. 158 AL;AT ZA PRYU Op"ERACIJU IZVLACENJA
( Za presu dvosfrukog djejstvg )
o
./'
I -0 irvtJt!llje 1/ - 0 Irvlac.nj_
51. 159 ZONE DEFORMACIJA I PRENOSA 5 L ~
-r ==r z= IF
10
GOTOV KOMAQ
I. Plot a irb/jata
1. Iz lakal:
3. Prsfen :to irvlal:enje
' . DrJac lima
S. Nas fa VaN pr siena
~ Gornj/ nasal: alafa
7. Donji nosac alai a
Ii Sfubna vodi ca
! Caura vod,ce
10. Nosat taur.
II. Spoj nlca drJata
11. Maika /zbljata
, .
51.160 ALAT ZA [)RUGO I 5LIJEDECA IZVLACENJA
=
PRESJEI( A
PRESJEI( .J
.--_ -='30 :" '/90_ _
L -
11
9
I
fLL.u:..q
5 ,(150,,5611 '
t. Izvlakat: (SL}6) 5. Plata Izbijato
2. Ploto zo izvfatenje(SL l6) 6. Plata zo vol1e nje
J. Drlot lima (SL l6) 7. Mozolico
I.. Produfnik (5 L 18) 8. Nosot drloto
Gorov KOMAO
9. Nosot ala/a
10. Pri/,skivot prese
II. pokrel ot drfoto
Il. Kl,n
Sf. 161 ALAT ZA IZVLACENJE PRAVOUGAONE KUTIJE
( Za presu dvos trukog djejsf va)
1. lzvlokoc
l. Plata zo Izvlocenj e
5
J. ortoc limo
I.. Donji k(Jlup
S. Produlnik Izvfakaco
6. Nosoc drtoco
1
li ma
7. Plat a zo vol1'.nje
I.
8. lo /ezno r ebro
(ume/ok )
9. Don}i nosoc olola
GOTOV KOMAD
51.162 AbAr ZA IZVLAtENJE BLATOBRANA AUTOMOBILA
(Za e.resu dvos trukog-.!Jiejstva )
D
f.lzvlakat
2. Prsten ra Izrlat,n/,
3. Komad (cant,)
(, Prstlll'l zo c,ntrlranj'
5. Segmentnl
6. Opruga 'skfdaca
7. Prodvllllk fzvlakota
8 .. KonvSlla navrtka
9. Gornjl nosac alato
fa DonJi nosaC alata
11. Nlldvploea
12. Prft islrivac prISe
13. Sio pres.
". Lim -nosat
komodg
15. Polrlopa c
16. Donji sf,zoc
17. Gornj/ stuat
o. KONSTRUKCIJA ALATA Zit IZvutENJE
s.
0.
D.
d. .J
T
--;t;
I
1
Do
,.,
,
<:
I
c
I
1/, ":
I
t/
I
; I
"/ A/)/ r//Y//
///1'/,
..
Platina
-
- - -
I 0 fzrl. 1/ 0 In/. II , Izrl. n to Izrl.
b. REDOSLfJED OPERACIJA IZvLAtENJA
SI.163 DU80KO IZVLACNJ SA RDUKC/JOM
D8LJiN ZIDA .
s
-.-
a. PARCIJALNE POVRSltlE
zl ,.Z(IC) N
Xl X
b. ANALmtKA METODA c. GRAFICKA METODA
SI.16/' METODE ODREDIVANJA PRECNIKA PLATINE
cow 2E & 7i::Z:
rABELA br. /'9
PQL01AJ TEt l$rA KRUtNIH LUKOVA
_I( -JJ.
,Lo
)(
( // I
X
-
y
-
0
SKIC A
\
q...
.cv
9- -"" ...
. /
z
tI.
'1 .-' . sin r!-J/( 1- J
7 . tS
X. SIn )(. 7 cos If
1== -
:.c.
=-=
JOO 0,988, 0,256, 0, 955 r
'5
0,978, 0,373 r
0,901 ,
60
0,955, 0, 1.78r
0,8]7,
- -- -
90 0,900, 0,637, 0,637'
'atka
1 2 3
/, 5 6 7 8 9
s'mm 3,31
3,]] 2,99 2,75 2,72
i-
2,18 2,86 2,96 3,0
ll."
.10 .7 a - 8,5 - 9,5 ,,""27,5 -1,,5 -I
9 7
5/, 165 PROHJENA DEBLJ/N ZlOA IZWtJJ)G KPMADA
1.
TABELA br. 50
A PRORAtUN PREtNiKA PLATINE ZA IZVLA-
E T/JELA ROTACIONO-SIMErRI NIH OBLIKA
o1tri pr .fozl
O-Vd'.'dh
,..
no dnu
DiVd7.U(H;o,75r}+U,h
1.
zaol/jeII; prelazi
( h "'0.75r)
J.
dl
,.... ._. - - -.
oltrl pr.taz;
dl
,..
,
zaoblj.n; prwlozl
7.
8.
9.
-:: _ I
,
dl
- - "':"'1
- I --
I -- . - ,
.d <:
Oavd(+U{h +o.S7(RH'll
5.
..-'I. d l- I ---,. .J
<:1
10.
p%llina ku9ft!
11.
16
NASTAVAK TABELE br 50
OBRASC'I ZA PRORACU PRECNIKA PLAT! 'IE ZA IZVLACE-'
NJE TIJELA ROTACIONO-SIMETRICNIH OBLIKA
d
}/
d.
}6
dl
t;/_
d
- --
I
'<-/ .:;
h <r,
r t
r
.c.
1
I
d
I
.VfjJ .. d;,1
17.
d,
d
I
'<--/ .:1
o w,;i.h'
18
dl
---
d
19.
lO.
}}
jJ
d
}5.
d
d,
d
}8 _ .-=d, _
. _ _ d
d
3D,
d
gdJc je:
r. radlJus Izvlak;tia
r" radlJus prslena La izvlacf'njc
s dl'blJtna plalinc
i od sp.!t' lftcnog pnLlska uri-ae. ltma PJ
Vnj ednosti a [ (R,., P,I) sc krecu u granteama:
kg Sir
R"
PI--.,
0.-
ern-
e;
> 3
10 ..:. :!O 1.0
~
0,97
3 - 2 20 ;.. 25 0.97 0,93
<2
25 .. 30 0.93 0,90
Tehnologlju dubokog it:\ lacenja llPba pI uJckL,wati sa lakvlm paramclrtma da
bude a "" l.
NaJveca moguca g rd ka k Ja naslaJc zanemarivanJl'm k',n'klora a Iznosl :in o.
( 0. 9 = 0,95). Kod izvlatc/lja manjlh komada sa dcblJinllm Iznad 3 mm, til koJ
Izviacenja b z driaca lima pro 'JeCnu zadeblJanje J VCl:e <lei slanjenja pa j<
a > l.
Usljed aniz tropij malel"l ja ia nt. kon Izviacenja edmdricnih komada b,z
vijen ca, gomj l r ub omtllaca n ce bi t l p . puno ravan. Ja\'IJaju se karakLert-
st.iena Izduien ja koja sc ozn.acavajll kau USI l7.vla(: nja. I to !-;iko kod Izvlae 'nja
komada sa vijencem nc cioblva s vlJenac polpuno okrugiog ubi ka, nego obltka
koj i se pribl iiava obUku kvadrata sa I pupcenlm ' ll.lnama.
Visi na ovi h neravn!na, no. o ~ u v u Isplllvanja G mll"Oov-Aljajeva, za
clli ndricne komade b z vijt:"nca, moie 51.' iZlacunOl[1 po obra:cu
gdj e j e:
h (\ - .i )2
o
Oh = C ---':\---
Vs
Oh od stupa nje po visin.i
c - kceIicijcnl i:uji zavl I d vrsLc maLcrt )ala
Za cclik, mcsing, Al i Icgurc A I
e 0,3 0. 2 0, 25
h mm
d mm
....
Dmm
s mm
v isi na komada
precruk komada
prccnik pla Li ne
debljina pl a Line.
Visina komada se pr rna tCl mc kul eba u inLe r val u h 0.5 0
h
. Ukoltico je odsLu-
panje Oh ma nj e, Iii jednako izrad no.j t oler arieiji p vis mi komada, tada n ije
potrebno vrsiti obrezivanj . U proLivnom se komad nak n opc raci j e izviacenj a
obrezuje (skracuje). Zbog toga 5e kod proracuna prec nika pIa in wd ma u
obzir i doda tak za obreziva nj e.
'A8E,LA be 51
DODACI ZA OBREZIVANJE C4h-mm) IZVUCENIH KOMADA
CILINDRICNOG OBUIiA BEZ VUENCA
.c
l
r-
d
-,
I
h Vall zo odnos hid
,
q
IT]
mm q5- 0,8
Q8-1.6 1.6-l,5 l,5- (0
I
-
-
-
10 I, a I, ) 1,5 },O
j
lO I :l 1,6
c-
l5
50 l,O :l5 1.0
h. _ VISInO obr pzonog kom,
100 3,0 38 5,0 6,0
150 1.,0
,
5,0 6,5 8.0
II _ IIISInO IZ lIucpnog Stom
,
LI II _ doria t, zo obrez/llonle
:lOa 5,0 I 6,3
I
8,0 10 a
d - preen/k komoda
I
:l50 6, 0 7, 5 9,0 11,0
300 7,0 85 ' 10, a 1:l,O
'ABELA br.52
DODACI ZA OBREZIVANJE (l1d-mm) IZVUCENIH KOMADA.
CILINDRICNOG OBLIKA 5A VIJENCEM
_ iii
d
,
d
,
Voli zo odnos d.ld
IJd
d.L.. __ /jd
mm
do 1,5 1,5 -:l,O :l,0 - 2,5 :l,S - 3,0
T
'B'
:l
:l5 1,6 I, t 1,5 1,0
50 :l,5 )0 1,8 1,6
700 3, 5 3,0 :l5
)}
d. - obrpzanog vij.
150 1..3
3, 6 3,0 :l,S
dl
- prp tnlk izvucpnog VII
:lOa 5,0 I.,:l 3,5 :l,7
IJd -' dodatok zo obrulvanjt
)50 5,5 1.,6 3,B l,B
6
d - komada
300
3
//
/ ,
/
.
.-
/
VI
I
/ c:D._ -,-
/TriIka .cF-Cn Gorov i!9...rpad
, _. -
6, a 5, a (0 3.0
I, Prosjekat -prsten za
Izvlatenle
t ). Plota iIbllaca
5
3, 1-10 tka Izbljaea
L. Prsten zo prosijeconlfl
5. Dr lac lImo
6, SpO)ntCO dr Jaca
7. Izvlakac
8, Siodat trake
9. Opruga skldaea
la, Vodlca frake
II, Grantcntk
51. 166 KOM81NOVANI ALAr ZA PR05IJECANJE
PLATINE ( PRVO IZVLACENJE
2 I.
PRESJEK A-A
17 J
II
------..
-L
.Ji
o-iJ 11.2
1L
..i.
TRAKA
10
feb)
-
6
.!l. -
!.1.
K 9
d,460
13
C>
.!.
'"
12
..J.
d=cb /10
- .
5=(5
.L GoroV KOHAO
Hoftr/jol : ' C. Olt7 P,
8 - pogl t d no donji d/o
olofo
C - pogled no gornjl dlo
olofo
17 . Ci llndrttnl r ukovoc C.OStS (SI. 50.11)
16 Oonji nosoc 010_'_0___ I SL 18 (GG-I8) Odlit;(Jeljezo)
IS Gornji 010 10 SL 18 (GG-I8) Odllli(telJtzo)
Ui Spoj ni ca drlaf:a -, I-m- a----- t. morc 1'5) Ctmentovaf/
----lot: (Sf. 50. 11)
13 Vodico trake
I--t-- -----
12 ' Gran/en/k Irake t. tJ21 (EC 100) Cemenfovol/
--- -
11 1 Zavojno opruga skl daea C. 21J6 (2SI) Pobolj. no ltOkgjmrl.
1-----:... - - - - - - --.
10 Ski dat Irak e C. 071.5 (Sf 70. 11)
I9! Prsl;;:; a- p; osIJecan/;-- --_. _- {I.ISO (OCRI2) Kalitina 63Rc
e I Oriol lIma -donll ,rbl/o,: -- C.021 (EC 100) Cementovafi
-
7 Iz vlaHoe - pr slen ro problJanjt C.I.ISO (ORC 12) Kalili no 6J Rc
6 - prslen za irvlacen/e t. tlSO (ORC 12) Kaliti no 6J Rc
f-5--Proboi ac -1 ( . 1.-'50 fCiRW ) --+-- Ka- l -i -ti- n- a- 6- 3- R- c--
1
7 Ho Iko gor-nieg Irbljaea - -:-c. 1220 (C 15)
Cemenlovali
---- . -- ---
Ploco gornjeg Irbl/ala C- (St. 70.11 )
Spoinica gornjeg IZblJaca - --- 1( . 1220 (CI5) - - Cemenlovati
GornJl Irbllot Homada
N A l I V
. --- ------- -
C.071.S (SI . 70.11 )
-.-
HATERIJAL PRIHJE08A
51.167 KOMBINOVANI ALAr ZA PR05IJECANJE PLAT/NE,
IZVLACENJE I PROBIJANJE OrVORA
f"rimjcro:
Proracunat..i pretnik pIa t ine po dim(,Tt:l.ijama izvutenog komadll pnka-
zanog na 51. 168 a.
S obzirom da gotov komad nakon obrezivanj a treba da ima vijenac sa
d. = 37,5 mm, onda je precnik vijenca nakon izvlacenja
d . = d. + /:::, d
Dodalak' za obr ezivanje po tabeli br. 02 zo:
d.
d
37,5
30
= ] ,25 < 1,5 d. = 37,5 mm
/:::, d = 2.5 mm
d . = 37,5 + 2,5 = 40 mm
DaJji prorarun pia tine 5e vrs, na osnovu precnika d .
I Metoda parci jal nih pov rSina (obrazac 11 5)
iz.nosi:
Komad je podijeljen na ceLiri elementa pozna tog ge<>me tpijskog obilka. Pro-
ratun je izved en tabelarno (51. 168 c).
,
L Ai = 3162mm'
1= 1
D ::..: J,13
i,l:! V 3 162 63,5 mm
II Anali ti tka met'Oda (obrazac ll ti)
D = y i , I, r , = 2,83 Y . I, r ,
je izveden tabelarno (labela po 51. 168 d), pn cemu JC za odre-
divanje teiitSla lukova konist.cna label a br. 49
D = 2, 83 V
lJI Grautka meloda (sl. 168 c)
L Ii r, = !)03,5 mm'
l.=i
2,83 V 503,5 = 63,5 mm
Komad i plan duilina su nacrlani u odrc<lenim raz;mjerama, koje ne mordJu
bili i.ednake.
L..-_
d -CPJ7.5
I
Y
d-
I
I
I
s- 5
'"
I
j
/ I
c
a. GOTOV KOHAD b. GRAFICKA METODA
c. METODA PARCIJALNIH
d,
/
PA Rei JALNA PO VR Ai AI mm'
-
--
d
I
L
A,-! (d,'-d') - o,785 (' 0'-30')
5' 9,5
}
A,-7fd h -7f30 15
"13,0
.L
3 (}Tr lo lo+-e ' 10') /I}I,O
3 :-{' I
- I I ,
A. -t dJ -0.785 ' 10' 78,S
L A,+A,+AJ+-A.
315},O
d ANALlTltKA METODA
DutlNE 1/ mm RAsrf)JANJE ,., mm
I, "
mm'
I
I W..JO
=.-
d d'j d J() '0-30
I
,a } a---y- 5,0
r, -..,.+ -y+-,- - 17,5 87,5
}
I, -h-/5 15,0
d 3D
"-"j'-T-
15 115,0
3
Trr Tr/O
O-T-T
15,7 f} a !f+a.&J7.,0-/I,37 111,5
"
' d 0
I. -T-1-
10
r.- -,'-},5
11,5
L 1,+1,+&+1,
"0,7 --
503,5
SI.158 PRIMJR IZNALAtENJA PREtNlKA PLATINE ZA
KOMAP ROTACIONO-SIMTR/CNOG OBLIKA
gdje je:
Do mm - preblik platine
So mm - debljina plahine
V = (1 + e) Vk rom" - volumen pIa tine
G = (1 + e) Gk kg - temna platine
Vk rom" - volu.nen Ioomada
Gk kg - teiina komada
'Y kg/rom" - speoiIiena tezina
e - dodatak za obrezivanje
Veliana dodatka za obrezivanje zavisi od odnosa visine i precnika komada,
prema ni!e danom pregJedu:
Prlmjer:
h
d
do 3
8 10
3 10 preko 10
10 12 12 15
Odrediti dimenzije platine (pIeCruk Do i debljinu So), iz koje treba me-
todom dubokog izvlacenja sa redukcijom debJjine zlda (s1. 163) lzradlti komad
dimeIlZi)a:
- vanjskog preCnika
- debljine 2li.da
- vi9ine
- deblj.i7lp dna
- unutra..njeg preCnika
Do = 27 mIn
So = 0,5 rnm
ho = 114 nun
= 4rom
d
n
= Dn - 2 Sn = 27 - 2 ' 0,5 = 26 mm
Debljina platine se uzima jednaka debljilini dna gobovog komada
Volumen platine
hu
Za odn06
do
kreee u granicama
114
26'
So = 4 mIn
V = (1 + e) Vo
== 4 38 gubitak materijala usljed obrezivanja e
e = (10 12)o/Q
Volumen komada se sastoji iz dva dijela
Vk = Vd + Vo
gdje je
Vd = volumen dna
Vo - volumen omotal':a
1t ' 272
Vd = -- 'so = , 4 = 2289 romS
4 4
v,,
1 2
'Tt (D,,- d ..) h
n
__ 'Tt - 26')
4 4' 114
v .. - 4744 mm"
V. 2889 +- 4744 7033 mm'
" (I oj e) = 1,12 7033 7877 mm"
Precnlk plattnc (obraz3c 119)
Do 1,13 = 1, 13 V
7
!77 50mm
DunenzlJe pia Line
Do )o = <\) 50 >< 4 mm.
VI 2.2. Nerolacionn t ijel.
VI 2.2.1. Ruzvijonje plntine zn t ijclo pravougaonog i
kvndralnog pr esjekn
Tijelo pravougaonog presjeka 1 (51. 169) sa slrarueama a i b i visinoon c,
kod razvijanja platinc pO<mlalra se kao komad kOJI se sastoji iz ravnih stra-
niea (du:iine a-2 re) i (sirine b-2 re) i i3jecaka ("\Undara poiuprecmka re' Ako
bl sc smalralo da se visina kutljc obrazuje jedn06lavni m snvti j anjem njenih
.;tranica, lada bi se u cllju dobivanja oblika p lat.ine, tIocrtlnim dimenzijama
komada sa svakc slrane doda la vistna c. Medutim, sa ovako razV'ijenom pl a-
binom 2 duzine L. . a + 2c I sirine Lb = b + 2c neee se izvlacenj em dobili
pravougaona kutija sa ravnim ivicama i pribLi2:n.o kOillSlanLnom visi nom c.
To znaci da se ne mole smatrali da se kuti j a obrazuje jednosta vnim savljanjem
slranica. Ako se i moZe akceplirati da se r avni di jeiovti obrazuj u sav'janjem;
to ne vaii za zaobljene diJ love koji se iz.vlate. Zbog viSkova trouglasl Lh ele-
menala (elementi b na sl I SS), koji se u loku izvlatenj a i.stisl; uj u, uglovi
kutije ncce bili ravni (sa vLSinom c) nego izduieni za izvjest.an izn 06 ( \isina e').
To z.naCi da jc u uglovima pia line 2 predvideno isuviSe materij ala (snlirane
povrSine) za izvlacenje uglova komada. Da bi se dobBa kutij a sa p'ri bli ino
r avnim ivicama (bez karaklenstienog uha izvl aeenja), treba unaprij ed ugle>-
virna platine dati obl.J.k eij i je volumen (ill povrlina za s = cons!.) j ednak odgo-
var-aj ucem di j elu gotove platine.
Ugao kuti je (izveden u Uocrtu sa radijusom re) smalr a se k ao irnagi-
nami cilinda r (sa preenikom d = 2 r
e
), koji treba izvuCi . Za ovaj irnaginarni
cilindar se na osnovu metoda iz.lozenih u poglavlj u VI 2.1.1. proracunava prec-
nik im agj narne platine. Pri tome se zavisoo od odnosa Tb: re raz.lJikuj u tri
slucaja ito:
it]
i
I. komad
2. I,dllleni dlj. foll' #tomada
.1 Platina (n.proll/fno ralII'j.no)
51.169 OBLIK t(QMADA
IZVLACENJA SA NEPRAV/LNO BAZVIJENOCf
PLAT/NOM
1tHI.
IN:
I
1
J
4
I. cr. II. r.-,. -r IN. ,...0
51.170 RAZVIJANJE UGLOVA PLAT/NE
'ABELA br: 53
QOQAC/ ZA 08REZ/VANJE C4c-mm) IZVUtEN/H
KOMADA PRAVOUGAONOG PRESJEKA
Odno. I Brol optl'Odja
Dodata#( zo
IZIII.nja Obf'tzivofll'
Ch n AC
1,1_
I
,
(Q,OJ-Q.DS )c
1 - "
1 (4lU-4Df)c
" - 41
J (405 - 4J)c
41 -'00 4 (qpI - 410)c
AkQ je radtjus pre laza omolaca u dno (\b) ma.n.ti od llocrtnog radijuS<l
(r, l. lada SI! za odredivanj preenlika plaline korisbi obrazac iz tabele br. 50
pod red. br. 2.
o = V ~ + 4 d (h + 0,57 r)
u kome se prema sl. 170 zamjenjuju vrijednostti
d = 2 r, ; h = c -- rb i r = rb
o = 2 R = V 4 r ; + 8 r, (c - rb + 0,57 rb)
pa JI! radijus pia tine :
R = V r ~ + 2 r, (c - O,47 rh) (120).
II Za rio = r.. = r
Cilindar ima sfcncno dno, pa s za I)vaj slucaj ulima obrazac pod red.
br. 13 (lab la br. 50)
o -= J 8 r2 + 4 dh
u kome se prema sl. 170 n vrSl smjena
d = 2r i h =c-r
pa je
i radij us platine:
R. ,= , , ~ I
III Zn rb = 0
Prt'i:nik plnlml! (labela br. 50, red. br. 1)
o = 2 R = V d
2
+ <I dh
ill a smjenom prema sl. 170 II I
d = 2 r.
radijus platine:
h = c
(1 20. aj
(1 20. b)
l Gotov
(1zvul." )
komad
1.
obfik -
razvlj.na
platina
1
- .
YL
,
12
::t
U,
I
I
I
- .
I
/ZVutEN KOMA D
..
Q
...
I
J
a. I<ONSTRUI<CIJA
I e:.
I 'Ii> '"
. '"
I .. "'I
U:r=t=tt--v4t-
1
'/"0 =.J
L- _____ l.e -157_
RAZVIJENA PLATINA
b. PRIHJER
51.177 RAZVIJANJE PLATINE ZA TIJELA
. .
PRAVOUGAONOG PRESJEKA
Veiici nc ovi h radijusJ s(' udr<.'ciuju gra fick.i (plati na sc erla u orlrl'di..'IlOJ
)'uzI11jeri), Ul. 'Jsiov dJ :-i U odul.ctc povriiinc (V I i U:! ) jednll kc doclatim
(V, , V,l, '(1 jl's l da je:
u, t u,
V, + V,
II ka rc kci j a
Pre1Cl7.i sc ublaiavaju s a dva radiju,sJ ito:
J, . a,
radi jusom -,'\ iz cent r ;) A'!. udalJ'enom od ()"5e za l znos - 1
4
b
rauijusom i iz centra udaljenom od ose za
Medu p r asto r se veze ta ngentama na radijusc
R
, I 1" odnos no
R
. a,
,, -
:i
. b,
lznos"4
Ka rekci j a no ava j naoin mora zadovolja vali uslov da su oduule povr
sine i M,) j edna ke dodo Lim (N, iN,), ta jest da je:
M, + M, N, + N,
7. Gabarilne d ime nzije razvijene plati no se odreduju prema 51. 171 a po
obrascu:
L, a + 2 (H - H, b)
Lh b -1- 2 ( H - H.,)
(125) .
laka su meLodo m proracW1a , razvijanja i korekcije plaline za
ti j cla pravougaonog presjeka u obzJ r mnogi fak tonl, ipak ruj e mogucc
unap r ijed predv,d j eti i sve astate eksploatacione neugodnasti I greske da
kojih do lazi u fabri kacijl. Na primJer. homogcnos t matenijala njjc svuda
ista, posLoje i dozvol j ena odstupanJa po debljffii malerija la (IZradne Lole-
ranci je), nije svejedno da Ii sc lraka lima izvlaCi u smjeru, ibi popreello
na smjer va ljanja, zracnost 17..mcdu izvlakaca i ploce za izvlacenje nlje na
svim mjestima isla itd. To znaei da je tesko unapnijed odrcdili oblLk pla-
line koji ce dal! po lpuno tacan uzorak, Radt t.oga SC uvijek prethodno izrad-::-
.dali za izvlacenje, dok se alal za prosijccanjc pia Line obraru sarno grubo
prcm<l obliku razvijcnc pia tine, Probama sc pnstupa kada Sll alati za izvia-
cc-nje zJ\'rSeni, Za probe sc upolreuljava lim iSl(' debl ji.ne t kvailteta koj i
co se troSiLi i u serijskoj proizvod nji . Na tabloma lima se zacrLa "bUk ra7.-
vijenc platLne (sl. 171 a) , i prem.a zacrla nom risu ruenim makJ.zama sc
piatina , Za ovu svrhu su najpogodnije rume mak..:tze ugradenLm elektro-
moLoram i brlD vibnra j ueim noi.evima (labela br. 12, red. br . 6) . Zalun so
sa ovako isjeeenom pl ali nom v rse p robe izv lacenja. Uk-oli ko se pnllka m
izvlacenj a poka zu bil o kaXve nepravi l no.;ti, kaa na p ni mj er: pucanje i .. V1J-
ccnog kam<l d a , guzvanj e ma te rij a la, nedovoljna, iU previSo veltka visina
komada na nekim mj es tima, loka lna izduienja i 51. , oblik se koniglra
na taj nacin s to so na odgovarajuCi m m jes tima dodaj e, iii oduzima malerija l.
I
I
I
__ . A
1.60'01' Iromad
1. RoZtfIJ.fWJ plat/fIG
,
51. '12 RAZVlJANJE PLAT/tE
ZA TUELA KVADRATNOG
PRE5JEKA
, Gotov J Itomad
1. RGnlJMa plGt/flG
I
51. ,." RAZVIJANJE PLAT/HE
ZA TlJELA EUPSAS-
TOG PRESJEKA
I. Gotov (lzvul." ) Ir omad /
2. Rez platlflO
51. 173 RAZVUANIf PLATINE lA
elLlNDRI NA TUELA 5
KVAPRATNIM Vf..l.ENCEM
I.6otor ItomfHI
1. RanfJMG _lino
51.115 RAZVUANJE PLATINE
ZA TUELA OVALNOG
9BLICA
9U centri za izn05e
a, 120
- = --=30mm
4 4
pomjereni od osa pia tine.
b, 80
- = - = 20mm
4 4
VII Ge.bar.ilne dimen.z.ije platine (obrazac 125)
L. = a + 2 (H- Hob) = 140 + 2 (65,7 -7,4) = 256,6 ... 257 mm
Lt, = b + 2 (H - H...) = 100 + 2 (65,7 - 4,9) = 221,6 ... 222 mm
2. Proral:una.ti prebUk platine iz koje ce se izvu6i ti.jelo kvadrablDg
sa dimenzijama pre.ma sl. 172.
a = 100 IIIJIl, rb = 10 rnm, r. = 20 mm
Visina komada nakon skra6ivanja
Co = 288mm
lJodatak za obrez.ivanje
Ac = 0,7Co = 0,7 288 = 11 ,9 = 12 mm
Visina nakon izvlal:enja
c = Co + A c = 288 + 12 = 300 rom
Vrijedn05ti po ()brascu (127)
a
f
= 100! =
4 a (c - rb) = 4.100 (300-10)
2
2,28 r. = 2,28.20
2
=
r. (1,72 - 5,3 Tb) = 20 (1,72 . 300 - 5,310) =
Prel:mk platine
10000
116000
912
1: 126 912
9260
D = 1,13 126 912
0
- 9 260 = 387.6 = 388 mm
VI 2.2.2. Razvijanje platine za tijela elipsastog presjeka i ovalnog obJika
Tije1a e1ipsaste>g, ill pribliZno elipsestog presjeka, se pri razvijanju pla-
tine tretiraju kao l'Ljela prav()lllgaonog presjeka sa ispupl:enim stranama i veli-
kim prelaznim radijusima. Da bi se pristupilo razvijanju platine za ovakva
tijela, metodologijom G. Oehl er-a pl"VO se zadaru oblik svocli na oblik Iroji je
geornetrijski slil:an elipsi.
1
4 sa 9 R(c3l,5) =:3
. 4" ! '=i
b. DIHENZIJE 6!NfETA
r. -R(-J7S) '-,}oj
I I
I
I "", "' t:=-
t,:
tI,-},.
Io'DJ ..:;
If:9 fgp
I
I
.,- 1----
'>efonrtllo I
.. JtrUttvItIj! _ ,..
o. FAZE PROCfSA
SI. '16 DEFORMACUE I SPOLJASIuE 1yJC
VIJENCA CANtEr A PRI IZVLACENIU
OPT/MALHI,ODNOSI /ZVLA N.AIQ CIUNDRltNlH TIJELA
BEZ VIJENCA (Po V. P. Romanovskom I
ODNOS
RELATPINA DEIlI.JINA HATERIJALA
., -1.
,0
"
NJA
m -lo -(5
(5 -"
11-4$ U-4J 4.J -415 415 .....
1tI,dt1D 44-q.5D 45D-qs;J
q.s:J-q,55
4SS-uo q.5I-4'O
4'I-UJ
""-cV4f,
47'-4'5 :4'5-q" I 4"-q1I
ct7'-4N 41f-4M
--ell
Vt-41J 4"-4'1' 411-_
41'-4- 4--4"
4'1-o.W Ul-4G
----=- -
410-411 l&Il-4I'
---
4"-. filii ......
t r _ .-dl telJ&tl /Jill ,. dv .. ". I .... I",..'
"'?'1P.tI 11m
Z. In=: . "" .. t/rltttt.", ....
l. Sill ... -
1Wd}tlltof """"1-
S IVIC
pretruk '!JPn 1
r nu tne VrI}e-d
'Ijf' ca (:""c a Je "me prp
{"nc sm JIO xi '.njcdn st.\
orf" Ika IJC'ncil D. R.
dp CljU E J'r
pI ;'1<' D ... 2 R. do
D (ormaclJa s , iJasnje inc viJenca {a C{-la:
R - R, R.
tl(; - - =: I --
R R
!sU>vr meno s nckl k v!Jf'nca cane '.1 d,
2 r, njl do "flJ dnc> I
(I'. - r j' I" [," m ran J
pr" nlka cant ta d I 2 r, . Od v(,1 m n
omo Ole cane;! :l villum na 2 ;-; r ' h, ' s
ob7.1 r ')m da J'
to se \';sma can "Ia h m"ze IzraL: ! : ka [uMel)a pr'lmJe'lIJlv II!. p'Jlupr nika
T" u obilku
h, -
2n -I d,
{j'lu r;'lsnJa IVlca cantcta Jt' prnma l"m prclrpJ '!a df 'rma,'lju '
U loku
je-dnost
= 2 R'
1 -
r, r,
dalJeg proccsa ([[ [;U;!) I/'<;Ina (';}nc:' ;! pov ('ava na vri-
h' > h" precnt k \'Ijenca cane'la sc smanJuJC n I VIIJCdn ' I L' ,
< D, = 2 R" dok se odgovaraJucl preen!i< d, ppvecau n vri)ednos
d' ,
? ' _ r ..
> d, - 2 r.
Prom)ene oVlh vTI)edn tl uslovlJav;!)u po eca nJC def rmaclJc P 1 un\l -
Lrasnje Ivicc vlJenca cancela'
R,
1- - _ Ek
R
R'
1 - - '-
R .
I r 1 r I
E = 1 - -, > E, - I - -
f r r.
Kada variJa bilni polupr cnlci d',sll!:(nu vnj dnost R, r" r, R
izvJacenja - II[ (a7..'). d formac]j e unulrd!;njc I spoljasnjc IVlce su najv ce 1
medusobno
E
r,
ER = E, - 1 --
R
' !z izlozenog se vldi da izvlatcnj spada u nestaci.onarne procese. , ajrea1ntli
pokl)Za lelil proc ,a se dob,vaJu ako se on razd ijeli na nil kontinuiranlh etapl.
koje se odvijaj u j dna za drugom.
Vartjablilll l'adijusl s mogu medusobno povczaLi preko uslova jednakosti
volumena
odakle je :
R. -
, I ." I- 2 0 1
r. -=- - T , - ...,. '
KVOClll"n premika i pI
n)8 m i ratun po obr seu :
1
m - dt _ 1 _ E _ 1 _ 1 I
D K ,
e
; 2 ).
eto Soe deformac: a IJ;raiava oon06Om plat e i a It re"Ci-
pi"oCnom 'njedno{,cu od a i zvlacen)a. Ova vehtm8 K !)Tna ;\va ao
s pen pr bliko anja. leT e potnOC\l nJe odre(!uJe koliko pula Je prt'-C .it
ve6 oct prebu a
1-(
(129 b)
Gla"a logaritamska deformacija lTKlZe izraziti 1 Is . 17 a;
povezati sa
i dp
q> - J
, p
R D
=In =In
r. d.
tahm veht'mama obrasc m :
q> = I = -I n (1 - E) - 1 n m - 1 n K I
dl
Vn)ednost.l odnOBa izvlacenJa, za prvu s1)l"dere opt'rac;je:
d, d
-
d n-I
mt = -
D '
(1 29 C)
i maj u pr sudan kod projektovanja tehnologije dubokog
Od velicine ovih odnosa dirl>ktno zaviSl":
1. VlSi oa napona i sil a Izvl atc-nja
2. Broj poLrC""bnlh operacij a
3. Vis.i na pritiska ure(!aja za manj e lima
4. Kva l itct pro.izvoda.
Minimaln.a. vrijednost dopuAtenog odnOlSa i7.l laC'enja 7.8V . od nua fa -
tora, me(!u kojima su najvafniji sljedeCl :
1. Kvautet i stanjP m{lt rijala koji se prerattuje. Povoljn.1Je uslove Izvlacenja
nude duktilniji nego krti materi j Bl i.
Osim toga j stanj e isporukc je veoma va mo. SvaJ(ak.o ce bliJ dozvol;ene
veee deformacije kod mat rijala I<.ojl su u mekourenom slanJu.
nego u polutvrdoro iii lvrdom.
T ABELA br. 55
OQNOSI IZVLACNJIj CILfNDRICNIH T/JELA
8Z V/JNCA ZA RAZN MATR/JALE
HAT..ERIlAL
-
-
Um
d. Iron
1m bo(JiJ
Hesing
-. -
Alum fn ij
f--- - - - -
Duroluminij
m, . 1;
Zo prvu
- 0.58
0,52 -
0,52 -
f-._--
0,52 - 0,55
- - -'-
0,56 - 0,58
D }R
D, .}B.
fl. ' }'.
-
" d"
HATERIl AL
.? _ '--=
F= -
...,
0,75 -
Bokor
I- -
_.
0,68 - 0,72 Ci nk
_ .
.-
- -
0,70-0,7} N,kl
.- --. --- f-- --
0,70 - 0,75 BroMo
,.- --
- -
0,75 - O,BO
Titan
,-6
- lr,
T
\ '
I
/
/
I
1--
'-,
=
-
-
....
=
m .!h.
' D
Za prvu
0, 65
-----
0, t8 -0,53
1-'--- --
0,53 -0,67
- .. _-
0,60
/
/
./
"
/ 6'
/ .
Slij.d.c.
c: . ___
10,70 -
f-' ---'-
-- ---
",8 -o,as
b. NAPQNSf(A
o
c. DlE JSTII4SILA d. DIlAGRAH NAPONA
51.177 NAPONI KOD PRVE OPRACIJE DUBOKOG
IZVLAtNJA
J't
:;r,Hitll lJ )''(\11 J t 'r elJI I. ~ LIe'en) . J"r l' non.:>1 j ('nl odno,
'11 r ~ 1 I' la 1\ nu II bl}lnu '
IllO 100 1.3"
n 7:1
r,-.n, .. tm I m , .5 I II :I
ml
c.
, I li6cl
I !
- 1
-
.
~ I
L)
'1
r.
'1O
-.
1 -
- ll.
-
:I
, 1 ' j m
11, 1
o
-
,
Ako se, nadalje, pretpostavi da debljina lima ootaje u toku procesa izvlacenja
nepromijenjena (s "'" const), te da je uslj d malog ugla
. dcp dcp
sm -- "" --
2 2
gornja jednaCina se transformise na oblik:
d (0', p) = 0', d P
iIi
0', d p + p d 0', = :1', dp
tako da je uslovna diIerencijalna jednaCina ravnoteznog stanja:
dp
dO', = - (0',-0',) -
P
Dobiveni izraz je potpuno identican izrazu po obrascu (89). Uslov plastienog
t.ecenja (obrazac 29 a)
O'ma -0'.,10 = ~ k
u ovom slucaju je
arnu = Ur
S obzirom da se u vijencu canceta (sl. 177 a) .naponsko-deformacioni odnosi
nalaze negdje izmedu ravninskog naponskog (O'y "" 0) i ravrti.nskog deformacio-
nog (Ey "'" 0) stanja, to se prema E. Siebel-u uslov plasticnog tecenja moze
predstaviti pribliZnom jednacinorn
0', - 0', = 1,1 k
.lntegraljenjem diierencijalne jednacine
o R
~ d O , = -1,1 ~ k d
p
P
CT, P
dobiva se obrazac za radijalni napon:
R.
CT, = 1,1 k . In--
p
. .. .. . . . . . . .
(131)
Tok promjene napona je prikazan na 51. 177 d. prj tome su vafne dvlje karak-
teristicne tacke (granicni uslovi) za poeetak izvlacenja kada je
gdje je:
R.=Ri
a. za p = R je a, = CTra = 0
R
b. za p ..:.. n je a, = a,b = 1,1 k In - .
n
R - poluprecnik platine
n - polupreCnik CanCeta
-
-
I 2
a.,-
"h .... IIr.
1. ,
H. 1
i.a In- = - lli P = Po = 0,368 R je Ey = 0, pa na tom mjestu debljina vijenc<t
p 2
canfeta nepromij jena i jednaka debljiru U odnosu 2 In R. > J
p
ce deiormacija Ey bibi negativna, sto znaoi da se debljina vijenca canceta s ma-
njuje. Najvece zad bljanje ce biti u blizini iv"ice platine, za p = R, gdJe je
1
Ey = - 2"" Et Iz ovoga se moze zakljuCili da ce sila drisea lima pri izvlafenju
biti koncentrisana na uskom prstenastom dijelu vijenca fanfeta, koji je blizak
vanjskim ivicama pia line.
VI 3.3. Faktori koji uticu oa poboljsanje procesa izvlaceoja
U idealrum uslovima uticaj trenja I dodatnih napona za
!;;Jvijanic k', m:lc!:! prcko rubovo prstena za izvlacenje) najveta vrij ednost na-
POM izvlacenja u zidovima cancela (<1y - sl. 177 b) dobiva se ako se u obrazac
(131) za radijalni napon uvrslli p = rl, tako da je:
R
!J. = <1rb = 1,1 !{ In -
n
S obziror.l C';) nopon u zoni pren sa sUe (sl. 159) ne smi je prem::tsiti vri-
.iednost 1,1 k (u prolivnom dolazi do trganja canceta), mote se postavlti uslov :
R
1,1 kin - :s:; I ,ll
n
na osnovu kOJega, shjede teor elske vrijednosti granicni h deformac:ija kod prve
opcraci je izvlacenja (obrasci 129 do 129 c).
D
m = In - s:. l'
T dl - ,
d l
m = - 0,37'
D
D
K = - s:.e= 272
dl - ,
E =
D-dt
D
:s:; 0,63
Dozvoljene defonnacije su svakako nepovoljnij e od teoretskih, jer je potrebnu
uzeti u obzir i eksploatacione faktore, koji otezavaju izvlacenje.
U toku procesa izvlacenja u hl adnom stanju, sa porast.om stepena defor-
macij e dolazi do oc:vrscavanja melala (poglavlje II. Efekt oCvrscavanja
se odrabva i u povecanju povrsinske lvrdoce. Na sl. 178 je prikazan dijagram
povrinske tvrdoce celil:nog komada Izradenog iz plabine precnika Do = 210 mw
i debljine So. = 16 mm, poslupkom dubokog izvlacenja sa redukcijom debJjinc
rida. PovrSinska tvrdoCa je izmjerena nakcm sestc operaclJ e lzvlaccnja (debljina
rida na vrhu komada s = 1,6 mm). lz d;jagrama se moze uoeiti da tvrdocn
raste iduCl od ' dna ka vrhu komada, jer su dijelovi blize vrhu bili podvrgnutl
vecim deformacijama. Zbog manje tvrdoee pri dnu, a da bi se izbjeglo trganj ...
t 100
I
"
.
Hot.rljol:
.
/
v
I rYloc.njll StJ:
liD
-
/'
.......
.....
Q,07 -Q,I} "C
IV5 " Hn
0,15 " Cu
110
-
-
-- "
m 100 JOO
-
fOO ax
Vlslno mJer. njo Itfrdo{. -- !lSJ ao}" AI
5 6 , r!l j. lr-
-- mJer.no no-
I , 1 kon. op.-
_ roclJ' Irtflo-
-
51, 178 PROMJENA POVRSIN5KE TVRDOCE lZVUCENOG KOMA-
-
DA ZAVI5NO 00 VI51NE MJERENJA (U Bauder)
JO ,-,-1:==+===71
f
10
L. 1
'-r-
o I .. /1-<1 01-. / ....
Op.racijo
Probn pruv.t. se Isj.coju Iz
Holer/jol :
I,
2. AI + 1,} "Hn
5/,179 e.,OVEQ:.NJE GRANleE RAZVLACENJA (Gi) 5A BRO-
JEM OPERACIJA (L. l
o
'b
"-
10 -+--!---l
]
__ __ __
d
o
1(. A.-AI
I A.
Hj erenja vrJ.na so:
Yr ='0..278; 0,339
V =Q.SS8; 0,655
o cp 0,1 0"" 11$ II' 117
Deformocijo presj.ko y. A'A.AI_ Hater/jal : t. 1220
51, 780 DIJAGRAM PROMJENE POVRSIN5KE TVRDOCE ZAVI5NO
r
00 5TEPENA DEFORMACIJE PRE5JEKA (B, Musafia)
dna, unutrall nj a trasa komada se izvodi konusno, tako da se deblj ina 7. lda u
smj eru od vrha ka dnu poveeava.
Dmgi eksperiment se sastoji u tome da se iz omolaca komada, izradtnog
tehnologijom dubokog izvlacenja bez promjcne debljine materijala, Isijecaj u
probne epruve te, nakon svake operacije izvlacenj a I na njima razi granica
razvlaeenja (sl. 179). Rezultati oVlh ispilivanja pokazuju, da sa P vl' canjtm
broja operacija izvlacenja, bez meduoperacijskog zarenja, raste i granl(;a raz-
vlaeenja, sto znaci da se materijal ocvrseava.
Zavisnost povrsinske tvrdoce komada od stepena d [ormacilc pn' sjcka
\ visine mj erne tacke, potvrduj e naprij ed navedene poslavke. U tu svrhu :l'
prethodno izvuceni komad sa kons\.antnom debljinom dna i omo\.aca, pU
Ao (sl. 180), podvrgava daljim operacljama izvlacenja sa redukcij om delJljine
zida, tako da su povrsine izvucenih cancica: Al > A2 > .. .. > AI. lz rezul-
ta\.a ispitivanja se moze zaklj uLi ti da sa porastom stepena de[ormacije pn?sj i::t
('1'1) raste i povrsinska tvrdoca (lacke I - VI), i to utoliko vise, ukoliko j mj erna
lacka udalj enija od dna komada (tacke A- E). Kompleksni [kat ocvrseavanja
prikazuj e ll rafir ano podrucje izmedu gornje i donje linije.
Uticaj hladnog ocvrscavanja se moze kompenzlrali rekrisLali7.acioni m za-
renj em komada nakon operacija izvl acenj a (poglavlje If 3.1.).
2arenje poskupljuj e proees proizvocinje, kako sa sianovista poLrebnih
investicionih ulaganja (peei za zarenje i uredaji za dezoksldaclju), lako i vre-
menski, jer se proces produzava i zahtijeva vece ucesee radne snage. Ukoliko
se za proracun potrebnog broja izvlacenja koriste odnosi iz label br. 54 lada
se, bez meduoperacijskog Uirenja, za razliei te materi jale moze izvri'l iti slijede.ci
broj uzastopnih op raeij a izvlacenja:
1. Celieni lim za duboko izvlacenj e
2. Aluminij
3. Mesing
4. Bakar
5. Ne r(!ajuci eelik
6. Magnezij eve legure
3-4
4-5
2-4
1-2
1
1
lz tabele br. 54 se moze uoeiti da sa porastom broja operaeija Izvlaeenja.
raste i odnos izvlacenja, llto znaei da tehnoloski proees bez meduopcracijskog
Uirenja, zahtijeva veei broj operaeija za izradu i;;tog komada, nego proees sa
!arenjem.
Najpovoljn.ije temperature Zarenja za razne materi jale su navedene u
tabeli br. 56.
Vrijeme trajanja !arenja zavisi od vrste materijala i krece se u grani-
cama od 0,5 do 2 h. Nakon toga se komadi postepeno hlade. S obzirom da Sl'
prilikom !arenja povrllina komada prekriva slojem oksida (ukoliko zarenje
nije izvrlleno u pecima sa zastitnom atmos[erom), nakon zarenj a je potrebno
izvrlliti dezoksidaeiju oovrlline komada. Rad! toga se komadi potapaju u kade
.sa razblazeni m (z&visno od vrste materijala to su razblazeni rastvori
hlorne, sumporne, iii solne kiseli ne). Poslije dezoksidacij se komadi ispira ju u
kadama za neutralizaci ju, peru u toploj vodi i najzad suse.
Vrlo j e korisno kod izvlacenja kompHkovanih oblika !ariti parcijalno
samo onaj dio pia tine, Hi komada koji se na lazi u najtezim uslovima pri izvla-
cenju. Tako ee se kod tij ela rezervoara za gorivo (sl. 181 a) podvrei iarel' ju
(plamenikom ili indukcionom) ona zona platine gdj e je deformacija najveca.
'. PIO/IMI
2. PIa fltk
J St.zno 9/0" :IfrvIJO
It
5 Nasion
a ZONA tARE"'J RlER."QARA b lMf.N) PlAT' A
51 181 PAR(;IJALNO tARNJE KOMADA
,
5
II PROCfSA
L I. "1
0
/
} Prs,.." lt1 u1rlO-
n)
1 Dr tot /lfT>O
(grt fI)
'. G M nJO komoro
5. 001110 komoro
6, /7"lialtvt
(11/0 tI. ,,)
7. tont
It 00"'04 .odt 1 0
1 "od 1)/.
b KONSTRUKCfJ,A ALAT ..
St. 18} POVECAftUf MOGUCNOS TI PRE08L1KOVANJA ALArJMA
SA GRfJANJEM I HLA DENJEM POJED/NiH DIJELOVA
UkoJiko se zari clJela piaLina, IU cljeli komad, smanjuJ!: St' i.vl!,.oC:a c.iJcl,
platint! lkomada). To jc svakako povol)n/) sa stanovista nap mklh odnosa IJ
zoni deformacije (51. 159), jer se poveca a plasticn t matcrlJuln I olnksa',"<1
deformisanje. Medutlm. komad ima !;manJenu {:vr:Locu i u wm prcnosa slle,
tako da opet ne moie da podnese vel kl stepen dt'formadje. To JC u51ovilo
vitak poscbnog potStupka zar nja, kO)1 5 sasloji u lome da se za poct'tnl mate-
rijal ne koristi traka u m ko zarenom, nego IJ hladno v Ijan m stanJu. ::: lakvlh
traka se pr()O;ljera platma 1 (sl. 181 b), k:>ja se zatim stew i.7.mcdu naslona 5,
slezne glave 3 i 'i1jka 4 struga. Zatim s' plam nikom 2 zan sarno obod pl:ilmr
Na taj nacin ' c omeksa\'a samo onaj dlo plalme. k Ji C se kod izvlaccnJa nd '
laziti u zoni ddormacij '. dok dIU koji ee bil l u 7.om preno-,a sil osLaJe:ia POVl'
eanom cvrstoeem koju Ima hladno valjana Itaka.
E. icbt'l jt' na
i
.(." ovog p .. : ltp:qil I., podvrgao l7.vlacenju,
I za razne malerijale posllgao sljedece r 'wlLat
Materijnl
K m K m
1. CeJik (St. VIiI 23)
2,20 0,455 2,45 0,4 i
2. Mesing (litIs 63)
2,20 0,455 2,95 0,34
3. Ci.sti aluminij (AI 99,7) 2,10 0,475 2,50 0,40
4. Ner aj uei celik (V2 AE) 2,17 0,46 2,73 0,367
Iz ovog pregledil se moze lIoctli da su slepeni preoblikovanJa I;cd k-.mau3
izvucenih iz hladno valJane trake sa parcijalno zar nom platinom (K') znatno
veei od onih koji . u post gnuli ked izvla{ nja kcmada iz meko-brcnih II aka (K).
Analognu funkci)u ima I alat sp cijaln konstru)<cije (51. 182), kod ko-
jega se pojedini radnl dljelovi na odg varajuCim mjeslimll gri-ju, i.li hlade. Kod
orog alata se zona deformacije grij (tako da u isloj temp::ratura raste, a
cvrstbca (j", opadal, dok c zona prenosa sile hladi (sl. 182 a). Kod normalni:,
alata za duboko Izvlacenje komada sa precntl<om d moguce je u jednoj ope-
raeiji iz\"lac('nj , zavisno od s\"ojstva mat rijala koji se preraduje, poslici vi.si nu
komada u granicama h = (0,6 -:- 0,73) d.
Kod alala sa gnjanj m i hladenjem pOJedinih zona ove granice se POV\!-
eavaju n.a iznos h =- (1.3 -:- 2,3) d. Ovo je osubito vazno kod izvlacenja komada
slozenih nerotacionth oblika, jer s sa ovakvim alatima tehnoloski Pfl)C:'S skra-
euje za nekoliko radnih ope-racija. Osim toga izvlac njem se prernd uj e niz
raznih malerijala sa slabim plastic.nim svojstvima, kod kojih j granica ra7.-
vlacenja veoma blizu c.vrstoci materijala (kao kod magnezijevih i titanDvii.
legura i nekih osta lih metal a), sto .mac.i da je dijapazon plastic.nih deformacija
(bez kidanja) veoma mali. Ova konslrukc.ija nudi gotovo jedinu mogucnost
prerade . tehnologijom dubol: og Izvlacenja materijala sa slabim plastic.nim
svojstvima.
Konsl rukcija alala jc pd. azana na I. 182 b. Cijevni er.jaci 1 ;u monti-
rani u donjoj 4 i gornjoj komori 5. j a taj naei n se zagrijava viJenac canceta
)toji se izvlaci i sm;mjuje cvrstoca u 7.lJni dcformacij . Toplota se na v; icnac
cance a yrenOSI preko zagrijanog dtjcla pt za izvlacenje 2 i drzaca lima 3.
Tempe rature grijanja zavise od vrste mat rlJa la koji se obraduje (za Mg Mn :
320 -:- 350C, za Mg Al 7: 300 -:- 350C).
rABELA br. 57
FAZE PROCESA IZVLACENJA CILlNDRICNlH KOMADA
8EZ VIJENCA
Platina
_ JJ PJ Z
V L A C E H J A
I-a /I-a /II-a n-= ta
,-
d.
'{
d,
\j
I
:
I
f2j-
-
1
r-I
_ I
0
-,
!-
--- I
!..
s_
i
1
I
1
VI
I
- - -
-
Odnos
-
m,- *
m
m _ J!J..
m _.!!.JL.
m, , d,
J!b.
d 1'-1
-
P'etmil
DW!+U.h d, miD d, =m, d, dJ.mJd,
d .. m. dn-/,
d,
- - -
V,sma debljma I,ma
D'- d,' D'-dI D'-dl
h. 0'-4
h, s
h,6 t d
,
h,- t d, hJ
td
n
TA8ELA br. 58
5
OBRASCI ZA PRORACUN VISINA CILINDRICNIHKOMADA
_ R5S77i ssz:o =----a
8EZ VIJENCA PO FAZAMA IZVLACENJA
SKICA
Irvfo-
08RAZAC ZA PRORAtUH VISIHE PRIHJED8A
-
-
d,
1-0 h, -0,15 ( s,'- d, ) +0,1.3 (d, + 0,3U, )
d,-d,
" - 2
- --
0' ,
dZ,d
J
1/-0 h,= 0,15 (-a, - d,J+ 0,1.3 {I, (d,+ 0,32r,) r,-
- -
n-Io - d,,) 0,1.3 [f" (dn+ O,32'n)
- - - -
--
D' * )
d
,
/,
1-0 h,-(US d,J+ 0,57 , (d,. 0,86 a, 0,-
r-
o
- - -
D1 a,. dZ,d
J
1/-0 h,=O.lS(-a, - d,)+0,S7 (d,+O,860,J
-------
()-to
h.-o,15 0 cJ,J +Q,57 (d 0,86 0tJ
a". drr-<ln-I
& HO
,
_._-
- -
- --- - -
@E
D' 0
d,
/-0
h, -0,25 cr, = lll5 m
m'-1J ,
--
D1 D
1tIZ- f, 11-0 h,-q1S a,' (J.25 --
, ",,m,
-- --
-
n-ID
D' D m d.
h. -/l25 a;;- Cl1S ,{' ;r,:-I
.It m,-m, ... m,.
h"h, ... . h.- V,s/ne po Ii ,r, . .. r. - Rodijusl zoOblj.nja no
fozomo
prelazu omotata u dno
d"d, , , d.- Pretn/ci a"a,' "'0.- Yisma konusa no p,...
po fazama Izvlatenja lazu omatata u dno
0 - plat/ne m,ftIr .. fTI,r Odllasl izY/atenjQ
/- a
11-0
-e
- to
lABELA bG59
8.AD. liUSl IZVLAKAA I DR2AA LIMA
PRSTENOV/lA
OPERACIJE /ZVL"AtENJA
SU /ZVEDEN/ SA ZA08
LJENJEH (rad/jus )
r.,.
rtl}- r"
d, dl
2
r go-dCn")
.n 2
rdn rstn-I)
PRSTENOV/ ZA SLIJEDECE
OPERACIJE /ZVLAtENJA
SU /ZVEDEN/ KONUSNO
( d uglom fl)
1. r. - rad/jus Izvlakaea
2. Prsten za Izv/atenje
3. Drlat lima
t . Prsten za centr/ranje
d - precnlk izvlakata
rd - rad/jus drfata lima
- rad/jus prstena za Izvlatenj.
Prinl.k r:
Lchnoloski pro.ccs po fnza m<.t izviacc:lja. 7. a komad
na sl. . tl .SO dimcnl ijama :"
,
dn = 20 mm; ho - mm: r" = 2 mm.
Materijal: meko iareni mesi.ngani J,m Cu fiU Zn (Ms60), debljine 5 = a,s mm.
1. Dodatak za obrezivanje:
Zn odnos
tin 20
.- = --. -.= 2.6
hI) 17 .
7i mm jz tabele br. 51
Ll. h = (4 -;- 6) mm
1. Visina kumada n.kon zadnjeg izvlacl' nja :
h .. = h. + Ll. h = 77 + 5 = 82 mm
3_ Preenik pl a tine:
Obrazac po tabeli br. 50, red. be. 2
------
D = V d' + 4 d (h + 0, 57 r)
d = d
n
20 mm: r = r n = 2 mm; h = hn - r = 82 -;- 2 = 80 rom
o 0_ y' = 63,1 "": 83 n:m
Platina jma di:nenzij e: <jJ 83 X 0,5 mm (51. 183 b)
>
'L Rela livna de bljj-na male rijala (obrazac 130)
s .100 = 0,5 . 100 = 0,602
o l>3
5. Od l1 05i izv l att: nj a:
Iz la bcle br. 54 za s, = 0,602
m, = 0, 55;' m, = 0. 78; ''''' = 0,80; m., = 0, 82; ms = 0,85
6. Broj ope racija izvlacenja (obrazac 132)
n = I
+ i? g _____ log = I
log mu
log 20 - log 0,55 . 83
+ --='-------;I-og-O,81
n = I + 3,96 = 4,96 "" 5
r
"
"
d.=20
S .(}.5
.- -
0=83
b. PLATINA
a.Gorov
KOMAD
c . FAZE IZVLAtENJA
51. 183 PRIMJER IZVLACENJA CILINORICNOG KOMAOA
BEZ VIJENCA
'ABELA br. 60
.
OPTIMALNI OONOSI IZVLACENJA CILINORICNIH
<"
TIJELA SA VIJENCEM (Po V. P. Romanovskom)
a ZA PRVU OPERACIJU (m zd,/D)
I
d,
Relatlvna deblJlOO Sf "s/D . 100 %
0
d
} - 1.5
t
5
-
I
'1!:
to-O,6
I J
=
do 1,1 0, 51 0, 53 0,55 0,57 0,59 _
i
-
.-
. _
f- 0,53
0,55
d.
[
,
--
-
1, 5 0, 1. 7 0,1.9 0, SO 0,51 O,5}
;
i 1,8 0, 1.5 0,1.6 0,1.7 0,1.8 0,1.8
1
I - - f-
(
}, O a, /.} _
O,U 0,1.5
J
- -
' \ },}
0,1.0 0,1./ 0,1.2 0,1.2 0, I.}
I
d)
f-. -
-
1--},5 1-
0
, 37
0,38 0,38 0,38 0,38
f- _
0, 31.
I-- 0, 35
0,35 0,35 0,35
3,0 0, 32 0,33 0,33 0,33 0,33
b ZA SLiJEDEeE OPERACIJE (m, ,, dl /d, , )
-
_ d,
Odnos
Relotivno debljino Sf c s/D IOO%
r
I
m,
} -1,5
1,5- '-A '-0- 0,6 0,6-0,3 IP-O,tS
\""
T l'
m,.&
0.73 0,75 0,76 0,78 0,80
i
d,
,
:i'
'"
i'
m,.*
0,75 0,78 0,79 0,80 0,82
,0/'
I--- 1
-.
-
d,
0,78 0,80 0,82 0,83 0,81.
-ii,
-
m," dJ
ds
-d,_,
mszd;
0,80 0,82 0,85 0,86
r,
h. - 0,25 (- - d,) + 0,43 - (d I + 0,32 r,)
d. d,
2
= 0,25 ( - - 2t) + 0,';3 - (24 + 0,32 . 2) 66,63 "" 67 mm
21 24
Provjera visine nakon zadnje (pete) operacije izvlacenja:
Iu = 0,25 - d5) f- 0,43 (ds + 0,32 rG)
d5 ds
83! 1-
hs = 0,25 (20 - 20) + 0,43 20 (20 + 0,32 . 2) = 81,55 "" 82 mm
hr; h
n
- 82 mm - odgovara
B. Komadi cilindricnog oblikB sa vijencem
Izvlacenj e cilindricnog komada sa vijencem se odvija u tezim uslo-
vima nego izvlacenje c.ilmdricnog komBda bez vijenca. Ukoliko je preenik
vijenca znatno yeti od preCn.ika komada, tada se u toku procesa izvlacenja
ne premjeSta c: jeli volumen platine, nego same njen centralni dio, usljed
cega dolazi do izduiivanja materi)ala, odnosno do sianjivanja zida. aj-
vece stanjenj zida se zaoaZa u zoni prelaza omotaca u dno komada. O.sim
toga kod ciltndncnih komada sa vijencem postoji i veta opasnost od guha-
nja materljala. manjenje dcbljine zida i opasnosl od guZvanja raste sa
porastom odn.osa d.id (d. - precnik vijenca, d - pre{nik canCela - tabela
br. 60) i dubine izvlacenja H.
Precnik pIa tine (iz tabela br. 50, red. or. 4)
D = V d
1
+ 4 d [h + 0,57 (R + r))
Zamjenom vrijedn05ti premn labeli br. 60
dl = d.
r = R (radijus pre laza omotaea u dno i omotaca u vijenac kod vecine slu-
cajeva uumaju se jednakj)
H = h + (R + r) = h + 2 r (ukupna visina caneeta) -
dolazi se do obrasca za preeruk plnttne
(136)
Odnos prve operacij e izvlacenja (ml = ddD) zavisi od relalivne debljine
materipla (sr) i odnosa dJ d, Sto e maZe uoeiti i iz izra..za koji nastaj e dije-
ljenjem obrasca (136) a pr cnikom d, tako da je slepen preobLLkovanj3:
Kl = _1 = E.. = + 4 - 3,4-! (..:...)
rol dl dl d d
lIfll
VII
VI
V
IV
1/1
1/
I
o.
1/
/1/
IV
d.
II
11/
IV
V
VI
VI
b.
~
~ : 1
~
c.
I V ~
f.
SI. 184 PRIMJEBl RE.,QOSUJEDA OPERACI./A IZVLACENJA
CILlNDRICNlH KOMADA SA VIJENCEM (A:Malov)
: G
i
I
II
'"..0,.71
III
In eO, '
IV
v
.
m .0, Ij
VI
VII
II
/1/
IV
35, koji odgovara nagibu vijenca gotovog komada. Izvuceni dio pred-
stavlja kombinadju vertikalnog i nagnutog cilindra. Poslije III operaclje
se dobiva polufabrlkat zavrmog obilka, koji se u IV opcl'aciji jos ka-
.i.1brira.
U tab eli br. 61 je prikazan tehnoloski proces sa konturama alata
za izradu tijela vazdusnog filtra (po V. I. Kuhtarovu). Kako se iz prikaza
redoslijeda radnih operacija vidi, komad se i pored slozenosti tretira kao
t ijelo ci.Iindricnog oblika sa vijencem.
C. Komadi stepenastog oblika
Razrada tehnoloSkog procesa izvlaeenja Iromada stepenastog oblika
zavisi ad odnosa visine, preenika i broja stepenica.
Karakteristican primjer ovakvog komada sa jednom stepenicom (kod
koje je db > hb) je pr.ikazan na s1. 185. Iz platine (preCnika D = 48 mm) se
u I operacij i izvlacenja, izvlaCi canee eij i preenik odgovara prvoj stepenici
(dJ = 25 mm, hl = 17 mm) . U sljedecim operacijama izvlaeenja postepeno
se vrsi redukcija precnika (ad dl '= 25 mm do db = 5 mm), tako da se kroz
pojediJle faze izvlacenja visina povecava do konaene vrijednosti hb = 8 mm.
Slican primjer, al i sa manjim brojem operacij a je prikazan na 51. 186 a.
Ukoliko je komad izveden sa nizom stepenica razlicitih vis.ina (s1.
186 b), tada se prvo vrSi provjera da li ga je moguce izraditi u jednoj rad-
noj operaciji.
Kao kriterij za ovu provjeru se uzima uslovni, ili propordonalno su-
marni odnos izvlacenja, koji se racuna po obrascu:
mu =
gdj e su:
hl ho
--- + -' +
h2 h3
+ h
n
_ 1 dn- 1 + do
. ~ l D
+h
n
-
,
+ 1
ho
htl .- VlSme stepenica
d" - precnLci stepenica
D - precnik pl ati ne
(138)
Ukoliko je us!ovni stepen deformacije veCi ill jednak (mu ~ ml) onom ste-
penu deformacije koji je dozvolj en za i zvlacenje cilindra bez vijenca
(ml = ddD), tad a se komad moze izvuci u jednoj operaciji.
Primjer:
P rovjeriti da Ii se komad prikazan na s1. i86 c Il1.OtZe [zvuci u jednoj
radnoj operadj i.
Preenik platine D = 103 mm
deblj ina platine s = 1 mm
Relativna debljina materijala
s 1
Sr = - ' 100 = - . 100 = 0,97.
D 103
TABELA br. 61
. ~
TEHNOLOSKI PROCES IZRADE T/JELA VAZOUSNOG FILTRA
SKICA OPERACIJE
1 2
~ l l
<#>385
1
C$
2
3
PRIMJER:(Po V.I. Kuhtarovu )
Konstruktivnl crtez goto vog
dijela.
Naziv dijela: Tijelo vazdusnog filtro
Materijal: Lim C. 01i7. Pd t . VII J.
Debljina s=O,8mm.
OPERACIJE I ALA TA
3
Prosijecanje platine q, 3 85 X
0,8 mm.
Alat za prosijecanje pIa ti ne.
Prvo izvlacenje.
Canee <P l60X 78 mm(m,=O,6751
Alat za prvo izvlace nj e bez
promjene debljine materijala.
Drugo izvlacenj e.
Cance <P223.5XI 08m'm sa
vijencem <P l il mm '(m, = 0,86 J.
Alat za sl ijedece operacije
izvlacenja bez promjene
debljine mater ijala.
1
5
6
[
7
~ J
8
NASTA'IAK TABE'. br. 61
' -'22J.5
~
l J
I
I
Delalj A
~
3
Treee Izvlacenje sa
oblikovanje m dna.
Cance 4> 182.2 (4)223.5 )XI/8
mm sa vijencem 4> 21.1 mm.
(mJ = 0.8171.
Kombinovani alai za sli-
jedeee izvlacenje i obliko-
va nje dna.
Kalibriranje dna i peglanje
vijenca.
Kombinovani olat za ka/ibri-
ranje i peglanje.
Obrezivanje vljenca na
precnik <p 23l. m m.
Alai za obrezivanje.
Obrubljivanje (kruzn 0 zavi-
jan/e po zalvorenoj konlu-
ri) ivica vijenca.
Alai za obrubljivanje.
Probijanje prelhodnog olvora
'*' 53 mm i provlacenje
grla <p 65X12 mm.
Kombinovani alai za probi-
janje olvora i provlacenje
grla.
9 Probijanje olvora <p 21..5 mm i I. olvora 4> 3.5 mm.
- --
.., .
. 11>4.1
....
...
FAZE TEHNOLOSI(OG
PROCES" /ZRADE
VI
II 15_
Po"rSilUl . (/0:
A z.!!f.K +d. '/(-vl4' .,..
A .If:!r.+15-tr' '5+S K.,.,195 m1
,
plot fob ZQr: tis )
D=V"''l'S PIa i. a It> .hl
1. PRORAlUN "'REt;- J. PRORAtvN VI S/NA PO
NfKA PO FAZA"1A FAZAMA
/ m"
i V:di
di-'
!of mm dI
Yi s i ll. hi m
--
/
l/:
4S.l I
15
%/
"
0,80
}O
" Q!:JJl . Y!::.1.il
II, (d. OS
II ,17
1-- --. -- - -- -- -
..!!.l.!:!L
"
2
" chff ., d1
_"z
,X
III D.80
16
%
IV 478
11.5
%
0,80 V
10
5 8 1.0
II)" dJ "75" 76
r- ------ --
5
.to
h .. T .. in' -<l]
.
f- - ------ -- ----
h,' f"1f'"
-
---
------ --
VI
/ ;
0,80
h,"!f'" .5
..... ------ -
VII
. /
/ tl
0.79
1!L .J!L
h,. d, 43 .,45
VIII
6: :'/
0,80
// 5
"'''ff''Jj- -8
51. 185 PRIMJER IZVLAtENJA ROrACIONO SIMErRltNOG
KOMADA SrPNASTOG 08LIKA
Za ovu vrijednost, odnos prve operacij e izvlacenja (prema tabeli br. 54)
se krece u granicama:
mt = 0,53 -+- 0,55
Uslovni odnos izvlacenja za zadani komad po obrascu (138)
58 +
10 103 8 103 103
mu = = 0,56
10 8
S obzirom na to da je ispunjen uslov:
mu = 0,56 > mt = 0,53 -+- 0.55,
komad se maze izvu6i. u jednoj radnoj operaciji.
Drugi primjer (po s1. 186 d) prikazuje kakD se projektuje tehnoloski
proces izvlacenja ukoliko se komad ne izvlaci u jedno3 operaciji.
U I operaciji se prosijeca platina i nakon toga izvlaci druga i treca
stepenica. U sljedecoj operaciji (II) se izvlaci prva na zadani
precnik, ali ne na cijelu visi.nu. Odgovarajuci dio materijala za punu visinu
ostaje u vijencu. Nakon prohijanja otvora za grlo (III operacija), komadu se
u IV operaciji provlaci gtlo (to je cetvrta stepenica) i istovremeno se izvlaCi
vijenac, tako da se dob1va odgovarajuea visina.
D. Komadi konusnog oblika
Iiustraciju projektovanja tehnoloskih faza izvlacenja i seme alata za
izradu kOillu.:me nalivne cijevi automobila prikazuje primjer na s1. 187.
1z platine celicnog Lima za duboko izvlacenje (precnika D = 173 rom i
debljine s = 1 mrn) u I operaciji se .izvlaoi cance (sa odnosom mt = 0,625)
sa precnikom vijenca 0124 mrn. Ovaj preenik se zadrZava kroz sljedece
operacij e, sve do obr ezivimja. Prelazni dio omo'taca u dno je izveden ko-
nusno, pod uglom 31 lW, koji se takocle zadrzava d. kod sljeclecih operacija.
U sljeclecim operacijama izvlacenja (II, III i IV) vrsi se (sa odnosima lzvla-
cenja m2 = 0,795, ms '= 0,81, i m4 = 0,81) postepeno priblizavanje definitiv-
nom konusnom obliku komada. U V operaciji se vrsi kombinovano obre-
zivanje vijenca. (na precnik 0 115 mm) i istovremeno probijanje otvora
(preenika 0 44 mm) za provlaeenje grla. Sesta operacija je takode kombi-
novana, jer se u istom alatu provlael grlo (075 X 15 mm) i izvlaci
na cilindrican oblik (0108 X 15 mrn) . Konaeno' se u VII operaciji probija
otvor (0 10,2 mm).
6:J-
1
' '"
j
op.
m "0.52
__ I
1/ op.
m -Q.7S
"
JJP
J m .O,S'
b.
dJ58
.- 9>'5
- --,
I l -
_ /1/ operocijo
I ,- <bm ...
'01 - -, I _ -
.' T I r= I r,;;r- .
. 'Uf it ,- ..,
_ 'j' L dJ70 ::. ' ...
IV op. ...,
m -0.97 tplO] -
met I IV operocija
o. -. c. d.
..J"-_"""li1"* - _--'L
..:r '- J
CD
SI.186 IZVLACENJE KOMADA STEPENASTOG OBLIKA
GorOV KOMAD
... . _ . Iii .r ;" ':'=':' 'i'
- ,,o-'4 ==<btr - '
I
I, - R1O
, -- T .., 'I I ' . -E1StI>PO; '''-'L -
, RS.
j_f , ' L - f
RJ. I ... , '
f - 1 '"') t Ii !I II ji
O"!L L_ ,I \ & /
...... ____ l..,J 1..0. H =' iii \ .i..! _ __" ..L .L /
PLATINA I iZ1I1. m," 108/173=0.525
,
'--- - - .. - -- - -'
16 iZIII. m,= 70/85 =0.81 IV izvl. m,.57/1v=o.S1
V Obrezivanje y,ijenca dJ 115 i probljanje
ot 1I0ra t/JJ.J. VI Provlat enje grla i i z-
\IJ Probijanje otvora dJ 10.2 vlatenje vijenca
SI. 187 TEHNOLOGIJA IZRADE KONUSNE CIJEVI Lv. I, KuhfarQ,YJ
d,.do
dJ
(13
J
I
L
al
I . D
I -0 iZ\llot
III-II inIal:.
dJ.m
J
d
1
II . I
-0 IZV a .
/ d1- m1'd,
d1-do
1-0 izvlat.
d,-m,D
V-o izvfat .
v
IV
III
VI-o izvlal:.
"
a. METODA STEPENASTIH CILINDARA b.MET. PARALELNIH KONUSA
5/.188 t1ETODE IZVLACENJA KONU5NIH KOMADA
O.9.! ....
I
:ttlZ' .. Y
" /I
R1
/II
II
L "1'1 I
t:!1 III rlol III
tcID
V DUAL) E
a. b. c.
3"
]
1-0 izvlac.
I 1/-0 izvlat .
1.lzvlakal:
]. Prsten za izvlatenjll
3. Drlal: lima
1..lzbacival: komada
d. ALAr ZA 08RATNO IZVLAC:ENJE
1. Izvlakal:
2. Prsten za izvlal:llnje sa po-
tisnim rebrima
3. Drfal: lima
I.. Izbac;vat komada
. ALAT ZA IZVLACENJE PREKO
RE8RASrOG PRSTENA
A. TEHNOLOGIJA IZRADE 8. ALATI ZA IZRADU
51.189 METODE IZVLACENJA KOMADA KUPASTOG OBLIKA fA.Malov)
Da bi sc izbjcgli ovi
stanovBta t hnolo lje, talw
kojih se neke navodc.
cfektr danas se poduzima nlZ mJ ra kako ,
kons1.rukcijc alata z.a duboko izvl' /';l'nje, o'
1. Dimenzije platme sc uzirnaju ne'lo vcce od onih koje se doblvaJu prt>-
racunom prema dimenzijama golovo<1 komada. Visa}{ mal.enJala . nak n
izv1acenja obpzuje. Ukuliko se i pored t ga komadi guzvaJu, odn 0
ukoliko sc primij te nabOJ i, uvodi se dodatna operacija kahbrir nj'l
komada alatima na frikcionirn presama, iIi se komad zagladuje na tru-
garskim masinama za izvlaeenje pritiskivanjem (klasifikacija po tabeli
br. I, red. br. 15).
Primjer je III op,eracija na 51. 189 a.
2. Proracunski preCnik platine se povecava za iznoo koji je potl eban da
bi se izvlacenje moglo izvrSiLi sa specijalnirn prstenovima za lZvlacenJe,
sa rebrima z.a olaksavanje procesa izrade (primjer je alat na 51. 180 e).
3. Redoslijed izvlacenja se dijeli na dvije operacije, tako da se u prvoj
izvlaci cance sa sfcriCnim dnom, a u drugoj se vrs.i obratno izvlacenje
(primjer: alat na 51. 189 d).
Bez obzira po kojoj se varijanti radi, nakon izvlacenja komad treba
obrezivati.
Na s1. 189 a, b i c prikazane su tri varijan te izrade automobilskog fara.
Na taj nacin se mogu obradivati duboki komadi sferienog 1 kupastog
obl ika. Kao pocetni oblik materijala za sve tri varljante upotrebljava sc
platina istih dimenzija (precnika D = 320 mm i debljine s = 0,8 rnro).
a. Komad se izv1aoi u I operaciji na sfcrican oblik sa vijencem, a zatim
se u II operaciji izv1acenj em forrnira kupa ti oblik. Kako se na taj nacin
dobiva povrsina komada sa na oorima, treba je naknadno izglacati. Komad
se stavlja na nosac, kojl se steie u okretl1u glavu maSine strugarskog
tipa. Glacanje (III operacija) se vrsi valjCicem, koji se nal azi u driacu
montiranom na kl izacu 5truga. Obrezivanj e komada (IV operacija) se
takode VI'Si na masini strugarskog tipa sa kruinirn noiem.
b. U I operaciji se izvlaci eance sa ispupcenim dnom. Zatim se metodom
obratnog izvlacenja (II operacija) oblikuje kupast i dio. Kamad sa prve
operacij e (s1. 189 d) se postavlja na prsten za izvlacenje 2, priteze drZa-
cem lima 3 i zaLim izvlakacem 1 obr atno izvlaci.
Izvucen o cance se iz prstena za izvlacenje izbacuje izbacivacem 4.
Na taj nacin se dobivaju komadi sa glatkim povrsinama uslj cd sigurnog
p ritiska driaca lima. Kod cper acije obratnog izvlacenja se poravnavaju
nabori nastali u prethodnoj operaci j i. Dalja redukcija radijusa se vrsi
u III i IV operaciji, a u V se komad skracuje na konacnu visinu.
c. Kod ovog nacina se u I operaci j-i i zvlaci canee sferienog obhka sa pri-
rubn icom. U p 05ebnom alatu (s1. 189 c) vrsi se izvlacenje kupastog oblika
(II oper acij a). Ovaj ala t je predviden za presu dvostrukog djejstva. Ko-
mad sa prve oper acij e se stei e izmedu drzaca lima 3 i prstena 'Za izv1a-
cenj e 2, a za tim izvl akac 1 (kupastog oblika) izvl aci lwmad preko rebara
prsten a za i zvl a cenj e. Ova rebra, (de talj E na s1. 189 c) izvedena po cij e-
10m obodu prstena za izvlacenj e, ol aksavaju p roces izvl acenj a i obez-
bj eduju Sligurno drzanje lima. Stoga se dobiva izvucen komad g\atkih
."
FAZE rEHNOLOSKOG
PROCESA IZRADE
PRIMJER: (Po E. Kaczmoreku )
Komad prikazan no slici treba iz-
rodili tehnologljom dubokog izvlo-
eenja bez promlene debliine moleri-
jalo.
Moterijo/: eelleni lim C. ala Ps
Gorov KOMAD debljme 5= 0,75mm
refino gotovog komo<ia: G=0.029kg=29g
I. PRORAC:UN PRECNIKA PLAT/NE:
platine (obrazac 119)
gdjeje 1=7,8 kg/dm
J
=7,8gr/crr;>J
"-5./
_ fiG / 1. 29
= VTr.Q075'7.8 =7.95cm = 79.5mm
Platina 4J 79.5 x O.75mm
2. IZVLACENJE CANCETA:
Preenik odgovara precniku komada d=L6mm
Odnos izvlocenja m= diD =1.6/79,5 :0, 58
3. IZRADA DNA :
Radijus dna je potrebno reducirafi od vrijednos
Ii R. = 21,5 mm (radljus cancela) do vrijednosfi
R- 2,7 mm (radijus komoda)
Redukclja se vrsi so odnosom izvlafenja
m =0,8, fako do je no pr imjer:
RI -0,8' R. = 0,8 20,5 = 16,1. mm
R}=0.8RI =0.8'16,1. =13,1 mm
Dolji proracun premo fabeli .'
Ri.1 120,5 16,1. 13, I 10,5 8,1. 6,7 5,1.
RI 16, I. 13, I 10.5 8,1. 6,7 5,1. 1.,3
3. RADIUS PLASrA:
1., 3
3,1.
3,1.
2)
Ako se so K oznaci koeficijent sfepenovonjo, fodaje:
rl = K,,; fj = K. Ii =Kl. r,; r, = Kr, = KJ 'r,
rn =Kn'.r iii: K= _n
W
'r:
, rl
U ovom slucaju n=8; r.=re=II2,3; r, =1.
Rodijus ri=Ki'.ri., =1,61''.ri.,
ri r, r} rJ I r, r5 r6 r7 re
Vrijednost I. 6,5 10, I. ;16,7 26, 9 1.3,1. 69,8 112,3
SI.190 PRIMJER IZVLACENJA ROTACIONO SIMETRICNOG
. - - _. .- -=. -- :77C
KOMADA KUPASTOG OBLIKA
"
...
"
...
Ifl-e
If
1- 0
... -
'"
"
a ';75
I
I
a .. 7
/
11/- e inlat,n}.
/'
If-o izvlatenie __ L.;
PIa/ina
/
_ L<1. = 150_ .. --__ -j--'-_+-_ _ --J
PIa/ina
51. 191 PROJEKTOVANJE TEHNOLOGIJE IZVLACENJA
-
KOMADA PRAVOUGAONOG PRE5JEKA
2
a, = a t 2 (n-
2(n-rJ 1 b;=b-r2(r.-r)
a' = a + 2 (tl - r.) i b' = b ... 2 (ri - r.)
, I
a'= a.j.. 2(r.-r., = a b' = b + Z(r.-r) = b.
n n
Ako e odmah izvlatUi komadi a ravnim stran.icama postOjl opt-
nost od pucanja zidova kOIl13da uslijed neravnomjernog op r ce )3 na
svim mjestima. ),fru;go povoljniji u levi izvlacenja se ostvaruju, ako ii:
nitiv-nom pravougaonom obliku pribliZava po6 epeno, pre 0 ispupC nih
nioa, koje imaju oblik def.ormisan f'tipse. Svakako cia se na taJ natin znat )
poskupljuju alati za izvlacenje, ?!i to je neznatno u porP<1e-nju it pas ignu-
tim teh.n.oloSkim efekfuna. Ispupeenja stranica (z. i Zh) se uzi.maju u gu-
nicama od 10"/0 do 15 e od duzine ravnih stranica. Za prvu operac ju
ohlCno biraju veee vrijednosti Ispupcenja. a ked slje-de<:ih se po6tepeno sma-
njuju. DuZine i ptipeenih stranica za i-tu operaclju izvlaeenja se ra naju
po Qbrascu:
3j = (1,1 +- 1,15) [a + 2 (ri - re)]
b
i
= (1,1 +- 1,15) [b + 2 (ri - r.)}
(14. )
gdje su:
ai, b
i
- duiine ispupeenih stranica i- e operacije izvla-
cenja
ri - odg<.lvarajuci radijus zaobljenja izrnedu stranica
af i b
i
a, b - duZine stranica gotovog koma.da
r. - radijus zaobljenja izmedu stranica a i b.
Nakon odredivanja gabaritnih dimenzija st.ranica (a;, b,) i radijusa imagi -
narnih cilindara (r;) ucrtavaju se konture komada po fazama izviacenja.
RadiJusi rl se Qpisuju iz cent.:tra t10crtnih radij a komada r. (tacite 0).
Zatim se u kont.uru pravougaonika (a; b;) upisuju kruzni lukovi RaJ Ii
VeliClne ovih lukova (ispupcenja &-tranica) se odre-duju grafi('ki iz usJov da
isti mo.raju tangiraii Sitranice ai, odnasno b
i
i radijuse rio
5. Odnosi. izvlacenja stranica
Nakon zavrsenog proraeuna provjeravaju se odn06i izvlacenja stranica, kako
slijedi :
31
m --'
.<1 - L '
"
hi
mhl ;'" -
Lb'
m '} =
.. -
a2
al
aj a
m ai = - - . . . . m ilO =.
a ,_ 1 a, _ 1
b
mbn = -
bl1 1
Pozeljno je da se brojcane vrijednosti ovih odnosa nalaze priblizno u gra-
nicama kao i vrij ednosti odnosa izvlacenja za cilindricna tijela.
Izvlacenje komada kvadralnog presj eka (s1. 192) pocinje, kako je vee
u pogl avlju VI 2.2. us.tanovljeno, od pLatine okruglog oblika (preooika
D = 2 R). Iz platine se postepeno po fazama, sve do predzadnje operacijc
izvlacenja, izv lace komadi cilindricnog oblika bez vijenca. Presjek canceLa
predzadnje operacije ievIacenja je kvadrat sa ispupcenim stranicama. Ovaj
se tek u zadnjoj operaciji i zvl aci na kvadrat sa rav:nim stranicama (a)
prema dimenzij ama gotovog komada.
Ako se sa R
I1
-
1
oznaci radijus ispupcenja stranica predzadnjcg izvla-
cenja, tada se on moze i zracunati iz odnosa izvlacenj a (m
n
) , kojim se kvaru'at
sa ispupcenim prelvara u kvadrat sa ravnim stranicama.
Srednja vri jednost ovog odnosa izvLacenja je:
gdje j e:
L" opseg kvadrata (nakon zadnje operacij e izvla-
cenja)
L" _ I opseg prE'sjeka komada nakon predzadnj e ope-
raci je izvlacenja
L" = 4 (a - 2 rJ + 2 rc r c = 4 a - r,. (8 - 2 rc) = 4 a - 1,72 f c
m
n
=
L" _I "" 2rcR,, _ 1
4a- l ,721'c
2 'it RIl _ I
a - 0,43 l' c
0,5 rc R,l - I
a - 0,43 rc
1,57 R, _ I
Radij us ispupcenja stranice canceta predzadnjeg izvl acenja :
a -0,431'
c
R ,, _. I =
1,57 m"
gdj e je:
(1 41)
a - duzina st1' anice kvadr ata (gotovog komada)
re - r adijLl s zaabJj enj a izmedu stranica
mn - odnos zadnj e ope1'aci je izvl acenja (tabela br. 54).
Polozaj centr a 1'adijusa se odreduj e i z uslova da je
e = R
I1
-
I
- (z + 0,5 a)
Ako se za ispupcenje uzme ista vrij ednost kao kod izvlacenj a t ij ela pra-
v()ugaonog presj eka
z = (0,1 -;- 0,15) a,
"I a 100
. -
I
r
J,
d,: 30
I
I-
d -2
r--
6
U
., d -J
ti c
<>
i '\. ,,"- 1// /
I-
'"
J
<>
d,l226
f-
lo
,
IzvlaCenj e (n-J)-e
(n-2)-0
(n -I -0
n -10 (zadn 'e)
izvlatenje
U G
'.I
1-, "-
C>
I
dr'30 I
d; =176 '
I
I
0=338
a. KONS RUKC/JA b. PRIMJER
51. 192 IZVLACENJE KOMADA KVADRATNOG PRESJEKA
,
_ 8
I
\ A
}
1
8 ,
A r
r u!
Xl' r
c=_ .> .
/I 11/
o. RASPORED ZATEZNlH REBARA
PRESJEK A-A
b. NEPOKRETNA ZATEZNA RE8RA
5
1. Zolezno rebro
2. Drlat lima
3.lzvlakat
7
I.. Plata za izvlatenje
5. Konus
6. Voljak
7. Nosat valjko
B. Bregosla plato
9. Opruga
c. MEHANICKA RE8RA
51.193 RASPORD 1 KONSTRUKCIJA ZATZNlH REBARA
" ill
'"'
5
9
3
2
tada je:
e = R" _ 1- (0,6 -+- 0,65) a
P rel az itzmedu radijusa R,, _ I se u uglovima izvodi takode zaobljen radijusom:
r" I"" 2,5 re.
Cance sa predzadnje operaeije izvlacenja se moze tretirati i kao cilindar
precnika
dOl .1 = 2 (R,,_I- e).
Radi jusi po fazama izvlacenja se izracunavaju preko odnosa izvlacenja, tako
da je:
R
Rn- I
11 - 2= - - -
mn_ 1
R,,-2
m n-2 mn - 3
sve do prvog odnosa izvlacen ja
dl 2 Rl
ml = - =--
D 2R
gdje je :
d l precnik nakon prve operacije izvlacenja
D - precnik pIa tine
Visina komarla nakon predzadnje operacije izvlacenja:
en I"" 0,88 c
gdje je:
c - visina gotovog komada (nakon zadnjeg izvla
cenja) .
Za proracun Vls,ma komada za oslale operacije izvlacenja koriste se,
zavis no od naci,na iZ'Jodenja prelaza omotaca u cl.no komada, obrasci obr,<l -
deni u poglavlju VI 4.l.
U toku proeesa izvlacenja tij ela raznih nerotaci.onih obhka (pravo-
ugaonih, kvadratnih, elipticni h i 51.) , kao i sl ozerti h karaserijskih di jelova,
pritisak drzaca lima neee biti ravnomjcran od pocetka do kraja izvlacenja.
Kalro je vee ranije nagl aseno, kad takvih oblika su najoptereecrti ji uglovi
(napoll!ima izvlacenja), dok sc strartice mogu tretirati sa stano vista napona
savij anja. Stoga se moze desiti da se mater ij al na r avnim (i..spupcerti m, iIi
udublj enim) stra.nicama brZe uvlaci u zazor izmedu izvl akaca i pl oce za
izvl acenj e, nego l1a uglavi ma komada. To bi svakako pr ou zrokovalo kvar
dijeLova. Zbog toga se u plocu drzaca lima (kod i.zvlacenja na presi dvo -
s t rukog dj ejst va) umeeu zatezna rebr a, a u pl oci za izvlacenj e se ugr avi-
r aju odgovarajuei zl jebovi.
Ova r ebra sprecavaju prij evremeno uvlacenj e materij al a na manj e
opter ecenim mj estima. Na primj er , kod al ata za izvl acenje blatobran a autu-
mobila (s1. 1(2) zat ezna r ebra 8 nal aze se u drZacu l ima 3, a u pl oci za
,j zvlacenj e 2 ugravirani su odgovaraj uCi zl jebovi. Time se, naravno, pove-
cava utrosak mate rija!.a, jer se komad izvlaci sa vijencem u kame se uoca-
vaju oti sci zateznih r ebara. Nakon izvlacenja ovaj se vijenac obrezuj e. Mc-
dutim pri izvlacenju komplikovanih oblika ovo se ne moze izbj eci, ako se
zeli postiCi kvalitet izvucenih dij elova.
Broj i raspored zateznih zljebova zaV'i1si od oblika komada koji sc
izvlaci (s1. 193 a). Na primjer kod izvlacenja vrata aut<>mobila (s1. 193 a I)
na kraCim stranicama se postavlja jedan zlijeb {A), a na duZim po dva (B).
Drugi zlijeb je obicno kraci od prvog i pomjeren ka sredini stranice, koja
lakse klizi prek,o ivica ploce :la izvlacenje. Na drugom karoserijskom dijelu
(s1. 193 a II) se moze uociti da je na najkra60j stnaniai! ,po,stavljen jedan
zlijeb (A), na duzoj dva (B), a na najduzoj su postavljena tri Zli jeba (C).
Zatezni zljebovi se normalno postavljaju tako da im pocetak lezi na kraku
ugia od 10 udaljenog od kraja zoobljenja (s1. 193 a III).
Na s1. 193 b prikazano je konstruktivno rj eSenje ucvrscenja jednog
i dva zatezna rebra u ddatu lima alata za izvIacenje.
Kod izdacenja komada na presam.a prostog djejstva Cesto se pniJrnje-
njuju zatezna rebra sa mehaniCkim upravijanjem (s1. 193 c). Komad se iz-
vlaCi izmedu izvlakaca 3 i ploce za izvIacenje 4, a u tOtku cijelog procesa
lim se pridrzava 2 Ioodi je ..spojnioama vezan za hidr.aulieni ci1i.ndar
ugraden u swiu prese. Zatezno rebro 1 sa kOJIlJUSiOm 5 se nalazi u dvod!ijeinoj
ploCi za 'izvIacenje. Konus 5 se pod pritiskom opruga 9 nasLanja na nosac
valjka 7. Na OV'()Iffi nooacu je okretno mont.iTan valjak 6, koji k.liz.i po bre-
ga.>toj plOQil 8. Zavisno ad k<mstrukcije ove ploee, odnoon.o nagiba konusa
na istoj mogu se izvesti dublja ili plica zatezna rebra. Osim tog,a ' odstupanja
po debl;jil11ii lima (izradne toleramcije) ne utiou na sam proces izvIacenja,
kao kad nepokretnih za,teZllliih rebara.
Na s1. 194 je po V. I. Kuhtarovu pnilkazan kombmovani a1at'za abre-
:1'Jivanje uglova pIa tine i istovremeno izvlacenje tijela benzi:nskog rezervoara
(s1. 194 a) na presi dvostrukog Platina se pootavlja na plocu za
izvlacenje 12 do granic-nika 14 i 17. Pri kretanju pakretaca prese vertikalno
nanize, segmenbi place za obrezivanje 5 (ucvrsceni u pLoci drZaca lima 1),
zajed.no sa segmentima ploce obrezivaOa 6 i 13 (ucvrScenim u plaCi za izvla-
cenje 12) o<hrezuju ugLove plaooe, dajuCi joj time def.iJnitivan razv.1jeni oblik.
Nakon toga se platina priteze izmedu ploOe drzaca lima 1 i ploce za izvla-
cenje 12. Na pritiskivacu prese je ucvrscen pnodufudk izvlakaca 22 sa izvla-
kacem 11, Iooji izvlaOi kmnad na zadani oblik. Pri obr'atnoll11 hadu pokretaca
,i pritiskivaoo prese itzbijac 9 (kOlji je spojnicama 10 vezarn sa pneUID1Iitskim
uredajem za izbija/l1.je) izbija komad iz ploce za izvlacenje. Istovr emeno
izbacivac 23, pod djejst= opl'uge 24 izbacuje komad iz izbij aca. Centri-
ranje ploce drZaca lima 1 u odnoou na plocu za izvLacenje 12 se obezbjeduje
stubnim voddcall11a 15. Izvlakac 11 se u odnos'll na pLoc'll drzaca lima 1 'coo-
tr.ira pomoeu kaljenih pl.aca 2 i 3, pricvrscenih u ploo} drZaca lima i na
izvlakaeu. .
Za podmazivanje kontaktnih povrsina je predvidena mazali ca 4, mon-
tirana u ploci drZaca lima. CentrJranje izbitiaca 9 u odnosu na plocu za izvla-
cenje je takode izvedeoo pomocu kalj ene pLoce za vodenj e 8, koja klizi po
drugoj ploC.i 7. Kako se iz slike vidi zat ezna rebr,a 19 su montirana u ddacu
Li.ma. U ploCi za izvlacenje su izradeni ,odgovarajuci z8!tezni zIj ebovi i to
na uroj stranici jedan (20) a na Simj dva (21). Da bi se smanjilo brzo tr{)-
senje kontaktnih p.ovdina u uglovima driaca lima i pJ.oCe za izvlacenje
postavl jeni su kalj eni segrnellti 16.
Prt!s/ek AA-8B-CC- DO
7. Ploco za vaden}.
8. Ploco za vaden}.
9.
Iz bljal
10. Spojnica Izbljaca
/I . IZI/tokoa
12. Ploca zo ;zvlocenje
13. Segmenti
obrezivaca
".
Granienlk
15. Stubno I/odico
16. Segmenti ploce za ;zvlac.nj_
17. Granientk
18 Opruga granicnika
19. latezno rebro (umetak)
lO. Zoteznl illj.b u pJoI:i za
o. POPRECNI
;z'f/acenj.
11. Zatezni ifijeb
I. Ploeo drzaco tim a
2. Ploeo zo vodenje
3. Ploeo za voden}e
, . Mazal ico
5. Segment, ploce za obrez;vonje
6 . Segmentl obrez lvoco
11. ProduJnik ;z'flakofa
n
Izbaciva{
}<
Opruga
SI./94 /iOMBINOVANI ALAI ZA OBREZIVANJE UGLOVA PLATINE 1
iZVLACENJE T/JELA BENZINSKOG REZERVOARA AUTOMOBILA
rza presu dvoslrukog dlelslva )
b. TLOCRT MArA
Linija obrezivanja
6110
136 o ~
-- --
, ;
L _
A
Presjek F-F
Presjek AkBB
396
Po modelu
F/6 <>
?E::: 1-11 Presjek C-C
, 90
C:!fl Presjek E-E
c. KONSTRUKTlVNI CRTEZ T/JELA 8ENZINSKOG REZERVOARA
AUTOM081LA
Matenjal: Lim C. 011.7 PI. (Sf. VI/)
Debljina: S= 1,2 mm
S/.191, KOMB/NOVANI ALAr ZA OBREZIVANJE UGLOVA
PLAT/NE IIZVLACENJE r/JELA BENZINSKOG
REZERVOARA AUTOMOBILA
(?JL.Presu dvostrukog dieist'{fJ)
Primjeri :
I Projektovalti t eh.noloSki proces, po fa zama izviacenja, za izradu komada pra-
vougaonog presjeka od celienog lima za duboko izvlacenj e.
Dimenzi j e glotoVQg konlada prema sl. 191 su:
a = 60 mm, b = 40 mnl, Co = 66 mm, r b = rc = r = 5 mm.
Dodatak za obrezivanj e iz tabele br. 53 za odnos
Co 66
- = = 13 2
rc 5 '
iznooi:
D. C = 0,66 . Co = 0,06 . 66 = 3, 96 = 4 mm.
Visina komada nakon zadnJ e operacij e izvlacenja:
c = Co + D. c = 66 -I- 4 = 70 mm
1. Razvijanje pLabine:
as = a - 2 rc = 60 - 2 5 = 50 mm
b
s
= b - 2 r c = 40 - 2 5 = 30 mm
H = c - 0,43 r b = 70 - 0,43 5 = 67,8 rom
R = V 2 . r . c = V 2 . 5 . 70 = 26,45 = 26,5 mm
x = 0,074 )2 + 0,982 = 0,074 )2 + 0,982 = 1,5
2 r e 2 . 5
Rl = X R = 1,5 ' 26,5 = 39,5 = 40 mm
26
Hsa = 0,785 ( X2 - 1)- = 0,785 (1,5
2
- 1) - ' - = 13, 7 mm
as 50
R2 265
2
Hsb = 0,785 (x
2
- 1) - = 0,785 (1,5
2
- 1) '0 = 23 mm
b
s
3
Gabaritne cLirnenzij e platine :
La = a + 2 (H - Hsb) = 60 + 2 (67,8 - 23) = 149,6 = 150 mm
Li, = b + 2 (H - Hsn) = 40 + 2 (67,8 - 13,7) = 148,2 = 148 nun
Prelaz izrneau stranica La i radij usa Rl j e izveden sa radidU!SOID Ra = 42 mm
(vrijedinost gr afickii na osnovu jednakooti dodatih i oduzetih po-
vrSina), a izmedu Lb i Rl sa radijusom Rb = 30 rom. Isto tako su ublazeni
i oolmi pre1azi izmeau Ra, RI i Rb, RI.
2. Stupnjevanj e r.adi.jusa:
Odnosi izvlacenja (za celic.ni 1im)
ml = 0, 4 -;- 0,45 i m = 0,50 -;- 0, 55
:::
oC
GOTOV KOMAo
" ....
.,,-
o. IZVLACENJE IZ CIJELE TRAKE
1 to20 20
GOTOV KOMAo
b. IZVLACENJE IZ TRAKf SA PROREZIMA
.,
'i
..
51.195 METODE DIREKTNOG }<OMADA IZ TRA.KE
o. SA UNUTASNJIM
PROREZOM
b. SA UNUTRASNJIM I VANJ-
SKIM PROREZOM
FAZE IZRADE
GOTOVKOMAD SEMA ALATA
c. SA DVOREDNIM RASPOREDOM
51.196 RAZNE KONS TRUKCIJE PROREZA TRAKE
TABELA br. 62
DODATAK ZA OBREZIVANJE
( tJDmm)
o 8 L J I N A T R A K
S mm
nik tineD mm 0,2 0,3 0,5 0,6 0,8 1,0. 1,2 1,5
2,5
dal0 1,2 1,0 1,2
.1,8 2,0 -
od 10 do30
1,2 12 1,5 1,8 2,0 2,2 2,5 3,0
-
od.30 do 60
1,2 15 1,8 2,0 2,2 2,5 2,8 3,0 3,5
',0
iznad 60
2,0 2,2 2,5 3,0 3,5
',0
',5
5,0
3,0
-
-
6,0
gdje je:
d - precnik komada
h - visina komada
d
v
- preCnik vijenca
s - debljina trake.
Proracunska vrijednost precnika platine se odreduje po obrascu (118)
_y 4 n
D = V (J. - k Ai
1t .=1
S obzirom na to da kod izvlacenja j,z cijele trake dolazi do stanjlivanja
zida, koeficijent (J. se b'ira u granioama:
(J. = 0,96 -7- 0,98
(J. = 0,92 -7- 0,95
kod jednorednog izvlacenja i
kod viSerE'dnog izvlacenja.
Prva operacija izvIacenja se radi sa neilto vee:im dirnellZJi1ama pIa.tine, od onih
koje se dobivaju prora.cunom na osnovu dimenzija gotovog komada. UsIovni
preCnik platine je za oko veCi od proracunskog, pa je
Do = 1,1 D = 1,1 1: Ai
1t 1=1
Sirina trake je jednaka UiSlovnom precniku pIatLne uvecanmn za dvostruku
vrrjednost ruba
B = Do + 2 b = 1,1 D + 2 b.
Sirina rub a zavisi od usIovnog precnika pIa tine i krece se u gr.an:icama
Za Do < 10mm b = 1 -7- 1,5 rom
Za Do = 10 -7- 30 mm b = 15 -7- 2 mm
za Do> 30mm b = 2 -7- 2,5 mm.
Posmak trake je pribliino jednak usIovnom preCniku
Daleko bolje usiove izvIacenja pruza traka sa prethodno izradenim prorezima
(s1. 195 b). Gotov komad se dobiv,a sa devet radnJith operacij a po slj edecem
redoslijedu:
Operacij a
"
"
"
1 - pmbijan je pr oiilisanog proreza
2 do 7 - izvIacenje
8 - proooj anje dna
9 - prosi jecanj e gotovog k Oiffiada
Ova metoda se pnmj enjuje za jzroou lromada relativino manje dehljine
(.s 0,05 d), sa veCim preOnikOiffi vllij enca (d
v
> 1,2 d). Lako je o,tpadak mate-
rij ala veCi. neg.o k od izvlaeenja iz oijele t rake, ovako prispr emljena trama je
daleko povoljnija za o.bradu izvIa1\enjem, kako l1otaciono simetriCnih komada
zima nego za izvlacenje iz oi.jele tl'ake, jer j e kod prve proces izvlacenja
o ~ a k S a n
Visine komada po fazama izvlacenja se odred:uju po obrascu:
did I r i - I - di ri
h , = ' - h - 0 86 _-'- ' ---'----'--:-'-_--'...-0..
d;- i - I, d
i
gdje S'll:
hi, d
i
1', - visina, precnik i radijus prelaza omotaca u dno
i-te operacije izvlacenja,
hi_I, d
i
_
l
, fi _ I - odgo-varajuce vl'ijednosti (-i-l)-e operaci je izvla-
cenja.
Na s1.197 pr,ikazan je primjer iz.rade komada cilindricnog oblika sa
newtadonim vijencem, iz trake sa profilisani.m proTezom.
Redoslijed operacija izrade:
operacija
"
"
"
I pl'obijanje pr-ofilisanog prorez.a,
II do V izvlacenj e komada iz trake sa posma.lrom
x = 49,5mm,
VI - probijanje otvora na dnu,
VII - obrezivanje gotovog komada.
Radijus zaobljenja prstena za izvlacenje (iii radi j us prelaza omotaca ko-
mada u vijencu) bira se za prvu operaciju, u zaV'Usnosti od debljine lima u
granioama:
I'M! = (3 -7- 6) s
a kod osta1ih operacija se postepeno smanjuje po obrascu
rMi = (0,6 -7- 0,8) rM(i - lj
Kombinovani alat postupnog djejstva za izvlacenje komada i z cijel e trake (sl.
198) je snabdjeven mehanizmom za automatski posmak t rake (ovi uredaj i su
opisaIl!i u poglavl ju IV 8.5.2).
Radni komad (sl. 198 a) se postupno izvlaci iz mesingaone t rake (sl. 198 c)
debl jine s = 0,3 mm i Sirine B = 30 mm, u komb.i,novanom alatu (s1. 198 c).
Redoslij ed operacija:
Operacija I do III - Komad se po.5tepeno izvlaci pomocu izvl akaca 1 i prstena
za izvlacenj e 2 (na s1. 198 c su prikaZlane samo dvij e
pozicije).
"
"
"
IV - Probi j anje otvor a za grlo, proboj cem 3 i prstenom za
probi j anje 4.
V - Pl'O'vlacenje grla, povlakacem 5 i prstenom 6.
VI - Prosij ecanje goto-V'og komada, prosjekacem 7 i prstenom
z,a prosij ecanj e 8.
Traka se sa gornj eg doilj ela aolat a ski da p omocu skidaca 9, koj-i se nalazi pod
stalnim p r<:itiskom opruga 10. Gornji skidac 9 ujedno vrm i funkoiju ddaea.
U donj em dijelu alata j e smj est ena ploca donjeg skidaca 11 (to je ddac trake),
vezalJ1a preko spojn:ica sa pIlleU!lTI atskim ul'edajem za drza:nje lima ugradeni.m
u stolu prese. Posmak trake je a-ut omatizovan i vrsi se kulwm za povlacenje
TABELA br.63
DONDS' 'ZVLACENJA KDMADA 'Z TRAKE
a ZA C/JELU TRAKU b ZA TRAKU SA PROREZIHA
(Janos
izv/acenia
s =s;tJIOO %
de /Ina '
Qdnos
Izv/acenia
s,. siD 100 %
m, =d,/di_1
2,0-1,5 1,5 - 1,0 /.0 -0,6
m/=di/di_1
2,0-1,5 1,5 -1,0 1,0-0,6
0,80 0,82 0,85 m,=d,/d
,
0,73 0,76
mJ=d:/d,
0,82 0,81. i),87
mJ= dJ/d, 0,75 0,78
lJ79
m, =c4/d
J
0,85 0,87 0,90
m, = c4/dJ
0,78 0,80 D-82
ms
0,87 0,89 0, 92
ms = cVci,
0,80 0,82
I
51.197 FAZE 'ZRADE CIUNDR: KDMADA SA NERDTAC. VIJENCEM
a.KOHAD
VI
i ---ma
V IV lIt
"
1. Izvlakaci
2. Prstenovi za
<611iS
,
<61 CI.1f'tJ izvlacenje
J kU1l 3. Probojac
I.. Prsten za
b. FAZE IZRADE
probijanje
5. Prov/akac
6. Prsten za
provlacenje
7. Prosjekac
8. Prsten za
prosijecanje
9. Gomji skidac
la Opruga
skidaca
11. Danji skidac
12. Kuko mehaniz
mazaposmak
13. Klin
11.,15. Lisnate
opruge
16. Zavojna
oprvga
c.KONSTRUKCIJA ALMA
51.198 TEHNDLOGIJA , ALAT ZA IZVLAtENJE KDMADA IZ TRAKE
12, koju pomjera klin 13 spojen sa gornjim dijelom alata. Klizanje trake (kod
povratnog hoda mehanizma za pomjeranje) sprecava lisnata opruga 14, a pri-
t.isak ove opruge se reguliSe zavrtnjem za podesavanje. Mehanizam vraca u po-
cetni polozaj zavojna opruga 16.
Analogna kon5trukcija kombinovanog alata postupnog djejstva za izvla-
cenje komada iJz trake sa prorezima je pdkazana na s1. 199 (po V. 1. Kuhtarovu).
U I operaciji 5e pomocu probojca 13 i prstena 14 probija profilisani
prorez. Postupne operacije izvlacenja (od II do VII) 5e vrse u alatu preko prste-
nova za izvlacenje 1 do 6 i odgovarajucih izvlakaca 7 do 12. Traka se steze
p,omocu ddaca lima 19, koj,i se nalazi pod pritiskom opruga 20. Iz prstenova
za izvlacenje se traka izbija gornjim izbijacem 29, pomocu opruga 30. VIII
operacija je probijanjc dna (probojcem 15 i prstenom 16), a u IX operaciji se
prosjekacem 17 i prstenom 18, prosijeca gotov komad. Prosjeceni komadi se
slazu jedan na drug;i u otvoru prstena za prosijeca.n.je, i kada se dovoljna koli-
cina naslaze, klizu udjed sopstvene teZine kroz limeni oluk 31 na mjesto
predVoideno za dalji transport komada. Sarno kiod ruanog posmaka traka se
ogranicava sa dva okrugla granioolika 21 (na koje se naslanja ivica probijenog
proreza) i granicnicinna 22 i 23. Kod automatskog pO'Smaka se ogranicavanje
vrsi prema principima op:isanoim u ranij,im poglavljim.a. Vodenje trake se obez-
bjeduje sa sest okrugIih granicnika 27, koji se nakan proba rrumtiiraju u donjem
skidacu 26.
VI 4.4. Izvlacenje sa redukcijom debljine zida
U ovom procesu prerade (s1. 163 b) vrSl se redukcija od dimenzija pla-
tine (preCnika Do i debljine so) ne samo po preaniku (Dn < Dn- I . ... <" Ds <
< D2 < DI < Do) nego i po debljini zida (sn < 5
n
_ 1 .... < 53 < 52 < 51 < So)
Rezultat o\'ih redukcija se ogleda u povecanju vi sine komada po fazama
izvlacenja (h
n
> h ,, _1 :> .... > h3 > h2 > hi) .
Ako se u platimi. poomatra elementarnli prsten (preCn:ika D i viJsine Aha),
tada ce se od njega (51. 200 a) formirati u toke procesa izvlacenja dio canceta
V'isine A hi sa srednj,im pre<:nikom:
dsl = d1 + 51.
Iz uslova jednakosti vo,lumena
'It . D . So . A ho = . 'It . dsl . 51 . A hi
dobiva se 00005
A hi D So
~
A ho dsl . 51
U toku dr1,lge operacije izvl acenj a ad istog dijel a ce se f,ormirati prstenasti
element vi sine A h2 i srednjeg precnika
'It . d, l . 51 . A hi = 7t . d;2 . S2 . A h 2
d,l . Sl
d,2 . S2
d, s
---
.... S!l _.
\I'j ,/ /;sy,
2. J
G,
Gr
/
I. Izvlakac
}. Prsfen za izvlacenje
3. Canee
I. Zona deformacije
II. Zona glacanja
fl!. Zon a prenosa
5 '-Ie
a. OBRAZOVANJE CANtETA b. GRAN/CNI STEPEN DEFORHACIJE
51. 200 DEFORMACIJE PRJ IZVLACENJU SA REDUKC/JOM
DEBLJINE ZIDA
0
1.15
0
<1>9 ... ' .}
21. .<1> II!... 0' ,, - ..
O
ot "" '- , I
,
... I, .. J J
"'. I J .'" J . ...
"" I (\oj
.,
..
..
'II
......
c:
..
...
tJ
""
. 2 3 ,
5 6 7 8 9 10
"
I }
I PRIM J[R
tit
').,
,. )
-p.20_
<1>26
E:f
'1>"
I ",I
0
I .. 1
I
2 3
" PRIMJER
51. 201 PROJEKTOVANJE TEHNOLOGIJE DUBOKOG IZVLACENJA
SA REDUKCIJOM DEBLJINE ZIDA
t
2. Prsten za saviJanje
3. Prsten za I izvlatenje
,. Prsten za /I izvlatenje
5. Pr sten za 1/1
G, (ja i Gb. Prstenovi za
odrlavanje distance
7. Segmentni'skidat
8. Zavojna opruga skidaca
!i Donji nosac alata
la Ploca drlaca lima
11. Zratni cilindar
12. Klip zracnog cilindra
13. Zavrtanj (nosac zratnog
cilindraJ
". Produinik izvlakaca
51.202 ALAr ZA VISE5rEPENA IZVLAtENJA
Materijal: C. 1221
1. Odrediv,anje climenzija platiJne.
Za komad zadanih dimenz.ija je u pr:imjeru iz poglavlja VI 2.1.2. odredena
platina
Do X So = <I> 50 X 4 rom
2. Broj operacija izvlacenja Q b r a ~ c 144)
n=
Sn
log - - Log (1 - El)
. So
---:--:-:--..,..--- + 1
log {1- E)
El = 0,25; E = 0,3
0,5
log - 4- -log 0,75 0,77815
n = ----,------,----- + 1 = --'--.,-- + 1 = 5 + 1 = 6
log 0,7 0,15490
3. Debljine zicklva po fazama .izvlacenja.
Sl = (1 - El) So = (1 - 0,25) 4 = 3 mm
sz = (1 - E) Sl = (1 - 0,30) 3 = 2,1 mm
Dalji proracun je izvedelIl tabelarno (tabela liZ sl. 203) po obrascu
Si = (1- E) Si-I = (1 - 0,3) Si _ 1 = 0,7 Si _ 1
4. Redukcija preenika.
Srednj>i precnik nakoill prve operacije izvlacenja
dsl = ml Do = 0,6 . 50 = 30 mm
UnutraSnji precnik
dl = d sl - lSI = 30 - 3 = 27 mm.
Ost,ali unutrasnji precroci
d2 = dl - 0,2 = 27 - 0,2 = 26,8mm
d3 = d2 - 0,2 = 26,8 - 0,2 = 26,6 mm
itd. tabelarno po obrascu
d
i
= d
i
-
I
- 0,2 mm
Srednji preCnJ.ci
dsl = dl + Sl = 27 + 3 = 30 rom
d
s
2 = d2 + S2 = 26,8 + 2,1 = 28,9 rom
itd. tabelarno po obrascu
Vanjski preenici.
Dl - d. + 251 = 27 + 2 3 = 33 mm
Dt = d2 + 2 S2 = 26.8 .J- 2 . 2,1 = 31 mm
itd. tabe1arno po obrascu
Odnosi izvlac nja
D, ~ d, + 251'
ml = ds! = 30 = 0 6
Do 50 '
d .2 28,9
m2 = -d- = 30 = 0,96
.1
itd. tabelarno pO obrascu
d.!
mj = .
d ( I ~ I )
Iz tabele se moze uociti da se odnosi izvlacenja za sljedecc operaclje pribli -
zavaju jedinici (m! = 0,96 -;- 0,985), sto znaCi da S vrSi iskljuCivo redukcija
debljine zjda.
5. Visiale komada po fazama izvlacenja
2 2
Do - D I So 50
2
- 33
2
4
h l = - 4- d - .; - SI -- 4 . 30 - 3' = 15,7 = 16 rom
50
2
-312 4
- -= 25,4 :::::: 25 mm
4 . 28,9 2,1
itd. iabelarno po obrascu (145)
2 2
hi = Do- D, So
4 d
si
Si
Iz t abele uz s1. 203 se moze proracunati i dodatak za obrezjvanje
f1 h = ho - h
n
= 133 - 114 = 19 rom
VI 5. Proracun i konstrukcija alata
VI 5.1. Prstenovi za izvlacenje
Profil (trasa) prstena za izvlacenj e .bi tno utice na tok procesa izvlacenJa,
odnosno na prOlInjenu sHe u zavislIlosti od hoda izvlakaea. Osim toga prom
utice i na stepen deformacij e izvlacenja, kvalitet izvucen.og komada i ostale
parametre procesa izvlacenja.
JOOO J OOO
;1600 1600
1
'100 t 1200
/ aDO /600
!:>I / '00 01 "00
/000 /000
10:" 600 I.i:" 600
HO HO
I I
V1'\
,Le-
I ,
,
I I
).....
I
,
i\-
I/ 1 I
1 I
0' 1)1$102530 O.
hmm-- hmm--
s.ue: ....... ..
V; II - ,I
" I :: -=--1 ...J;: i--Gl
1 Q
a. NA SILU IZVLACENJA
0,60 r--......,.....---r---r-----.
t 0,55
0,50
h
E 0,'5
0,' oo.'-----'-...l6-..l. . ---...J
0 . /
I. r./s" 1 3. r./s::5
2.r./s::2,5
b. NA OONOS IZVLAtENJA
SI. 205 UTiCAJI RAOIJUSA PRSTENA I IZVLAKACA NA
SILU I MAKSIMALNI OONOS IZVLACENJA
SI.206 POVRSINA ZA ORZA-
NJE LIMA
ivica izvlatenja
__
a. IZ VEOBA SA JEONOOIJELNIM
PRSTENOM
I. Prsten za savijanje
2. Prs t en za izvlatenje
3. za cent riranje
pl atine
1_.!!l dL--J
SI.207 PRSTEN SA KONUS-
NlM PROFILQM
3 1
b. IZVEOBA SA OVA
PRSTENA
Nosac alata
5. Jednodijelni prsten za
savijanje i izvlatenje
5./zvlakac
SI.208 KONSTRUKCIJE PRSTENOVA KQO KOJIH SE FAZA
SAVIJANJA RAZOVAJA 00 FAZE IZVLAtENJA
(51. 200 b) mogu nastati naponi veCi od stvarne cvrstoee materijala i moZe doci
do prekida Romada. .
NajniZa sila izvlacenja ce se postici ako je profil prstena izveden tako
da je krak normalnog otpora po moguCnosti 5to veci. Na osnovu ovog zahtjeva
O. May je predloZio prsten sa profilom u. obliku traktrix krive. Kod ovog prstena
(51. 209 b) krak savijanja ostaje u svim fazama izvlacenja konstantan 1 jednak
poeetnoj vrijednosti (h = const). Kako se iz slike vidi, normalni otpor N djeluje
uvijek na ivici canceta (tacke AJ, A2, Aa), tako da sUa izvlacenja napada cance
na najvecem kraku savijanja.
S obzirom da krak h u svakom momentu tangira profil pnsLena, to se
problem iznalaienja jednacine ove krive (kriva T na 51. 210) svodi na to da
se pronade kriva sa konstantlnom duzinom tangente
h = ME = const
DuZina tangente kl'LVe y = y (x) u tacki M (x, y) .moze se izracunati iz obrasca:
h
2
= y2 + C E ~
Vrijednost CE se dobiva iz odnosa:
y dy ,
-- _ - = tg (180 - /X) = - tg a.. = _ .. = - Y
CE dx
ill
y y2
CE = - - , , pa je h
2
= y2 +
Y y ~
odnosno, uslovna diferencijalna jednaCina krive:
y'2 (h2 _ y2) _ y2 = 0,
odakle je:
Ova jednacina je integrab-ilna sa =jenom
y = h . sin t; dy = h . cos t . dt
c + x = h r (_.,2_ - sin t) dt
J sm t
t
c + x = h (In tg - + cos t).
- . 2
U intervalu 0 < x < + 00 iii, ; - < t ' < 1t kosinus je negativan
-lh
2
=y2 = h coo t < 0 a x > 0
tako da je
t
tg - -
2
_ - _
COO t = - ...; 1 - san
2
t = - -- - -
h
I-cost
- =
sin t sin t
Konstanta C sc moze eliminisati j z granicnog uslova:
7t
Za t = --- ; x = 0 ; y h sl ij edi c = O.
2
Jednacina krive sa konstantmom duzinoI'Il tangente u pr avouglom koordinat-
nom sisteIIlJU (za x > 0)
(148)
Obrascem (148) jc definisana jednaCina Huygens-ove traktrixe, a to je u stvari
evolenta lancanice (kri va L na s1. 210) sa jednacinom:
1 ': _ x
y = - h(e
h
+ e h )
2
Slab05t traktrix prstena je u tome sto temetski ima beskona.enu v.isinu
lim x ..... oo
.v--> 0
Kako se vi:sina prst ena svodi na realne mjere kod nj egove prakticne primjene,
moze pOikazati sljedeci primj er .
Neka su prema sr. 211 zadane dimenzije platine :
Do = 500 mm i So = 10 mm
i dimenzije canceta poslije prve operacij e:
Dl = 300 mm, SI = 7,5 rom i dl = 285 mm
krak h:
Do- Dl 500 - 300
h = = 100mm
2 2
koord:i.n.aJte tacaka teoretske krive:
tacka Al : x = 0 y = h = 100 mm
"
Bl : Xl ..... "" Yl = 0
Stoga se umjesto tacke Bl bira neka druga tacka krive B2, u koj'oj je joo uvijek
tangenta priblizno paralelna sa x osom.
Za ovu tacku se bira Y2 = 5 mm, a X2 se odreduje po obrascu (148)
100 2
100 + "'; -100
2
- 52 - ---
X2 = . ,31og - --5" - ...; 100
2
- 52 = 268,6 mm.
r-- _. -
t
D.
_ 0 0 ________ _
_J L _ _ 0,
/I
00
A // .. /
, 0 /
: /-
_--=8-"-10 / / ,-
P_,_ -lt=-.rl' t 0, _ -.:.t
m IV
51.212 KOREKCIJA VISINE PRSTENA ZA 1ZVLACENJE
- ) -.
> 376
51.213 KONSTRVKCljA TRAKTRIX PRSTENA
TABELA br. 6 ~
TABELARNI PRORACUN TRASE TRAKtRIX PRSTENA ZA IZVLACENJE
- - -
~
a-h: _ y'
c- h. + b I.h. -2,3-. x-x' y. h.-)
Y
y1 .
boV.
. d.,y e _log d . . .
1600 _ y1
'0 +b S2e I-b 'O-y
-
1
'0
1 O O 0 0,000 '0, 000 1,000 0,00000 0,000 0,000 0
2 36 1296
30' 17, ' 36 57,U6 1,595 0,20276 18,65' 1, 218
,
3 32
r--
102, 576 2',000 6'-000 2,000 0,30 103 27, 695 3,695 8
,
28
7"
816 8 ~ 566 68,566 2,"9
0,38 881 35,771 7, 205 12
5
2'
576 102'
32,000 72,000 3,000 0," 712 0,895 11,' 895 16
6 20
'00
1200 U,(j'2 U,(j'2 3,732 0,57 19'
52, (j18 17, 976 20
7 16
25(j
13"
36,662 76,662 ',791 0,680'3 62,599 25,937
2'
8 12
'"
"56
38,157 78,157 6,513 0,81378 7.(,867 36,710 28
9 8 6, 1536 39, 193 78,193 9,899 0,99559 91, 59.( 52, '01 32
----
10
,
16 15"
39,799 79, 799 19,9'9 1,2999' 119,5'5 79, U6 36
-----
11 3 9 1591 311,8B1 79,811 26,629 1,'2537 131, IU 91, 2'6 37
----
12 2
,-
1596 311,950 79,950 39,975 I, 60 137
"7. 359 101, '09 38
13 0 0 1600
'0,000 80,000 00
- -
00
'0
' -
gdj e je:
f rom - zraoooot
s mm - debljina lima
c - koeLicijent koji zaViisi od vrste marerijala
i ima vrijednost:
Ma te'cij al
CeliCni lim
AlumiJnijskJi 1im
Ostali metaJi
Vatrootalne legure
c
0,07
0,02
0,04
0,2
Po E. Siebelu zraenost se moze izracunati kao funkoija deblj ine lima (s)
i odnosa izvlacenja (m), po obrascu:
(149 a)
Po podacima firme Schuler :&racnost se hira zav1isno od debljrne lima u gra-
n.icama
za s < 0,5 rom f = s
za s > 0, 5 rom f = Smax "*' 0,2 A s
gdje je:
As - izradna toler ancija lima
s - nazivna debljina lima
Smax = S + As - maksimalna debl jina lima.
(149 b )
Tako je, na primjer, za izvlacenje ce1i.Cnog lima debljine s = 2 + 0,15 rom, sa
odn'OSOllIl izvlacenja m = 0,6 zracnosti po obrascu (149)
f = s + c y'1i}:""S = 2 + 0,07 y'J:():""2 = 2,31 = 1,15 s
po obl'ascu (149 a)
,
f = s [ 1 + 0,035 ( ~ - 1)3 ] = 2 [ 1 + 0,035 ( ~ 6 - 1)3 ]
f = 2,21 rom = 1,1 . s
i po obrasou (1 49 b)
f = Smax + 0,2 As = s + As + 0,2 A S = S + 1,2 As
f = 2 + 1,2 . 0,15 = 2,18 rom = 1,09 s
SuviSe m.aJ.e vnilj ednosti zraenosti dovode do trganja komada. Osiin toga sma-
njena zraOn05t je uzroon.ik poveeanja sile i defonmaciOllJ.og roda izvlaeenja. Iz
dijagrama zavcisn05ti shle .i.zvlacenja od hoda izvlakaca za ['azldCite vri.jednosti
1]
b.
o /0 10 ]()
o.
c. Put izr/oc. h mm -
SI.214 ODREDIVANJE ZAZORA
PRIIZVLACENJU
SI.215 UTICA) ZRACNOSTI
NA SU IZVLAtENJA
w2 d -ct ch=-du
w2
I
I
t.ll t. 2-
I
t./l
I
d 'm'ft
.d '1 .d '1
d
o. TOLER/SAN VANJSK/ b. TOLER/SAN
PREtN/K rd.) PREtN/K rdu)
SI.215 DIMENZIONIRANJ ALATA ZA IZVLACENJ
7
T A BELA br. 55
IZRADNE TOLRANCIJ IZVLAKAtA I PRSTNA
=
NAZ/VN/
rOLE
D EBLJ/NA L /MA s mm
PREeN/K
dmm 'RANClJE 0,25 0,35 0,5 06
1, a 1,2 1.5 2.0
2.5
10-50
+ t,., 0,02 0,03 401. 0.07 0.08 0,09 0,11 0)3
- t. 0,01. 0,02 0,03 0.035
i),ot. 0,05 0,06 0,07 0, 085 0,10
50-100
+ t,., 0,03 0,01. 0.05 0,08 0,09 0,10- 0,12 0,15 0,18
- 1-- - -
- t. 0,015 0,02 0,03 0,01. 0,05 0,06 0,07 0,08 0,10 0,12
-
100-500
+ t,., 0,03 0,01. 0,05 0,06 0,08 0,10 0,12 0)1. 0,17 0,20
.-
-
- t. 0,015 0.025 0,35 0,01. 0,06 0,07 0,08 0,09 0,12 0,11.
I. P r s / ." zo I z ., fa
1. Eloslicn;
prs/eno
.1. Nosol! 0/010
l. sto pres.
o. Dodirno poyrlino
5(.217 ALAr 5A PRsrNOM
",
d d d
51.278 IZVLAKACI ZA IZVLA-
CNJ SA RDUKCI-
JOM D8LJIN ZIDA
o.
b. c.
SI.220 51L KOD 5L/-
IZVLACNJA
;
o.
u,sb
51.279 08RAZOVANJ NA80RA
KOD PROVE OPRACIJ
IZVLACNJA
1. krutog drlai!o lima
}. fzy/akai!
3. Prst .n zo izv/al!e",e
{ Nosat % to
SI.221 KON5TRUKCIJA KRUrOG
LIMA
PriIIljer:
l'1ldDe dimenziJe alata za m &!n;e Ce . bJog komada dlindr g li-
ka (al. 21h b) sa djmenz:jjama:
- nazivni vanjski preCnik kam&da
- deblj.ina Zlidc>va i dna lr.1omada
- nazivni unutra.mj' preOni.k kccnada
de = <4-25 = 50-22 = 46mm
- izradDa tolerancijoa IJmada
- zarot" (obra.zac 149)
d .. =
s=
d. =
A=
w = 2 f = 2 [s + c V 10; 5] = 2 [2 + 0,07 vw.2j = rom
rom
2mm
4 rom
0,4
1. Tolerisan je van.jski preauk komada (st. 216 a), ko" mora da e u
granicazna:
od d. = 50 mm d. - A = 50 - 0,4 = 49,6 mm
Dimenzije prstena za I. izvlakaba (obrazac 150)
d
M
= d. - A = 50 - 0,4 = 49,6 mm
d. = dlo! - W = 49,6 - 4,62 = 44,98 rom
I.z.radn.e tc>leranc:i.je alata po tabeli br. 65 (za d = 50 -;- 200 rom i s = 2 mm)
tlo! = + 0,15 mm i to = - 0,1 mm
Mak.Bimal.n.i. preOOiik prstena i m.inimalni preCnik
d M(max) = dM + tid = 49,6 + 0,15 = 49,75 mm
d l(mln) = a. - to = 44,98 - 0,1 = 44;88!ll.1r...
2. Tolerisan je unutrasnji komada (81. 216 b), koji smije da se kreee
u granicama:
od d
u
= 46 rom do du + A = 46 + 0,4 = 46,4 rom
Dimenzije prstena za izvlatenje i izvlakaea (obrazac 150 a)
VI 5.3. lima
d. = d
u
= 46 rom
did = d. + w = 46 + 4,62 = 50,62 mrn
d.(mln) = d . - t. = 46 - 0,1 = 45,9 mm
dM(mlx)= d
M
-l tM = 50,62 + 0,15 = 50,77 mrn
Drmt Lima spretava obrawvanje nabma !rod dubokog ILzvlatenja, dje-
luju6i na pOvrliI'l.u lima koji se izvlaC'i sa odredenim pov.rninskim pritiskom. Za
pra.k.su je veoma va!n'O da Be odredli pod kojUn tBlovime. je potreban ddst
lima, a zatim da se izvri prnvihlo njegovo dimenzioniranje. Najvafniji para-
D
(SR - Sr) = 0,07 s (- - 1 )3 = 2 f
ma
dl
na osnovu kojeg se -dobiva da je makSlimalna zracnoot
D
fmax = 0,035 S ( - _1)3
dl
gdje je:
8 - debljdna plattne
D - precndik platine
dl - unutra.snji preenik Canceta nakon prve
operacije izvlaeenja.
Ako se posljednjem obrascu pribwji deblj1na lima, dolazi se do obrasca
(149 a) za odre<livanje izmedu izv1akaca i prstena za lzvlaeenje.
U toku procesa lzviaeenja usljed istiskJivanja viSkova trouglastih eleme-
nata (eletn.e'I11li b na s1. 155) dOCi. ce do obmzovanja na.bOlI"a, ukoliko se ova po-
java ne spriIjeCi drZatem Lima. Posmatra se dio prstenastog dijela vLijenca can-
eeta irine b. Rastojanje iz.medu ploce driaea -hlma i povrSme prstena za izvla-
eenje po 81. 219 b je jednako debljini lima uveeaJIlOj za dvootrutk.i iz.n0!S zrae-
I1IOObi (5 + 2f). Taj element ce prema sol. 177 b napadatd tangencij.uru naponi
pritiska (1, (.obrazac 131 a). To znam da clio povrSine lima debljine s i Sirine b
nap ada sila (1, s . b. Usljed ove sile lim ce se izvitoperiti i obrazovati u pro-
cijepu s + 2f tala8astu sinusnu povrsinu sa duzinom talasa l. Sinusna linija
se u jednakim intervalima (duzine I) naizmjenieno naslanja na prsten za izvla-
eenje i drZae lJima. Ako je siJa drzaca lima Fd, koja otpada na du.Zinu jednog
talasa I, ravnomjerno rasporedena po sirini b, tada je povdinski pritisak drZaca
llm.a
Prema rezultatima isp-itivanja, koje je vrSio E. Siebel sa razliCiJbim ma-terijalima
(naroCLto sa eelJikom i bakroan) povclinski priJtisak drmea lama se za vecinu
rn&.e izraziti kao fllIllkaija:
gdje je:
f kg
Pd = (0,2 -:- 0,3) - k --2
S rom
f mm - zraCinost
s mm -- debljina lima
kg
k --- stvama evrstoCa mateI1iJjala _
mm
2
Kod prakmCnih proraeuna uvode se sljedeea pajednostavljenja:
1. Raeuna se sa srednjom vrijednosti Zl1a<mosti:
&die je:
D em - preau pIa '
d ,em - preCr.ik nnltH1LA prve opendj
r.a - r a dlj u.s nrs:te.:1.2
SUa lima pr e opera ' je izvlace.nja:
. . . . . . .
Kod sljedeWl operacija izvlacenja (lI1. 220 a) povrif
luje drlaC lima e. prerna sl, 220 b moZe izrarunati k?
AI' =- A.I _ [d2 _ 1
006 (90 - 9i.n sin 4 I- I
gdje je:
W")
oju dj
:z - centralni ugao konu.stu:1g dijela prstena
za izvlacenje.
Sila dr!aca se sastoji iz dvije kOlllpOll.E!i1te :
gdje je:
Fd = F.+Fb
F. - komponenta noxmalne sUe dr!aa. (F' )
F. = =
Fb - xompone'1ta otp ora trenja
Fb = (90 - IX) = F C1
F d = (sin ex ...L Il cos ex)
S obzirom da je IXltmalna sill drZ8ca
to je sila ddaea lima za sljedece operacije izvlacenja :
gdje je:
(153 a)
- koeficijent trenja, koji se za kvalitetno obra-
dene povrSine alata kre6e u granicaroa
= 0,1 ... 0,15
1. IZ'Ilak:Ic
2. Prst.n za iZ'IIacenj.
J. Radni komad
I.. Normolnl drla t
lima
5. 0 d at ni d ri t I i-
ma
6. Gumeni (za
prenos prltiska)
7. NasIon
8. Protunovrtka
SI.222 KONSTRUKCIJA SPECIJALNOG DRLACA LIMA ZA
IZVLACENJE PREKO VELlKIH RADIJUSA
" IV
a. PRESA b. DRZAt LIMA
I. Elektromot or 5. prese 9.
2. Koljenasto '1rotl/o 6. Sto prese 10. Stubnl nosae
(so d'la koljena) 7. Zracnl cll/n- cillndra
J. Klipnjaeo dar 11. Prlkljucak zo
I.. Pritlsklvat 8. K/ip dovad zraka
SI.223 KOLJENASTA PRESA ZA DU80KO IZVLACENJE SA
ZRACNIM UREDAJEM ZA' DRtANJE LIMA (Schuler)
F.
F.
----
F.
Fd
0
F
<:
V.
<:
F.
h
---
p."'p,
h
Fd ,. Fa + ch Fd-.const.
a. OPRUZNI DRZAC b. ZRACNI DRtAC
51.22' PROtVNA 51L ORZAtA LIMA ZAVISNO 00
- sa
DUBIN IZVLAtNJA
k .'
V
l-
I
-1'
,--
f--
J
,
..
,
'l:...:
,r- o I .
,.
I
I
, 1
I
6
f=F
.--r
I
\
I
I
---
l/'
t".
I
II
i:;,1J ill rn m ",
I
i
13
"
!:II!
I.
2. Pumpa
3. Pritlskivaf:
,. Cilindar pritlsk/vaf:a
5. Klip prltiskirof:a
6. Kucist. prese
7. S to
5
/
V
V
V
k
V
10
12
-
8. drlaf:a lima
9. Spojn/co drioi!a
10. Cillndar driai!a
II. Klip drzof:a
12. Poprei!na trovuzo
13. Stubn/ nosai!
U. Osnovna ploi!a pres.
10
51.225 HIORAULltNA PRSA ZA OUBOKO IZVLACNJ SA
HIORAULItNIM ORtACM LIMA (Mannesmann-Meer)
c
Primier:
pnitlisak i silu drZaoo Uma za izvLaOOnje k:oanada prema 51.
192 b.
S obziirom da je gotvv komad kvadratnog presjeka, izvlacenje poOi'llje
od okrugle pIa-tine, Cije su dimenz.ije proraeunate u drugoa:n primjeru poglavlja
VI 2.2.1, sa podacima:
- preCnik pLatine
D = 388rnm
- debljina lima
Relativna debljina ma,tenijala
s 1,5
s = - . 100 = -- . 100 = 0 260/0
r D 388 '
Matenijal komada je dmaluminij.
CvrstoCa istemnja (po obrascu 10)
., U
m
= k
m
(1- 'I'mJ
s = 1,5mm
KoristeCi se podacima iz t1l!bele uz s1. 17 za ovaj materijal je
k.,. = i 'I'm = 0,16
mm!
am = 45 (1 - 0,16) = 45 . 0,84 ...:. 37.8 "" 38 kg 2
mm
a. Pritisak i sila l!ima za pIVU operaaiju izv1acenja.
, Dimenzije ct1Iitndricnog nalron prve aperacije oizvlaeenja su pr,ora-
cunate u drugom pr.i.mJel'U poglav1ja VI 4.2.
Unubr.aSnj.i precrnk: canCeta dl = 22{j mm
dl 226 ,
ml=-= - = 058
D :>88 '
Odnos
.
S ob7liLrom da je s. = 0,26 < 2010 i ml = 0,58 < 0,6, to je za prvu ope-
raci}u izvlacenja potreban drZac lima.
Pritisak drZaca (obrazac 152)
Pdl = _(0,2 -:- +
-
[
385 226 ] kg
Pdl = 0,25 (226 --1)3 + 200'1,5 38 = 10,8 em
2
SU.a lima prve operacije izvlacenja (obI"azac 1531
Fdl = : [ D2 - (dMl + 2 rMl)2 ] . Pdt kg.
2
13
- ..
18
/. Alat za prvu opltraclju
II. Alai za slijltdece operacijlt
iz
a. SEMA PROCESA
I. Gornji osac alala
2. Gumeni blok
3. Platino
I.. "ma
5. Klip hidraulicnog
urltdaja za dr ianje
6. Cilindar ure<1aja.
za drlanje
akumulator
8-11. Cjltvovodi
12. Opruga ventila regu-
latora
13. Kllp regulatora
II.. P renosnik regu-
latora .
15. Ventil
b. UREDAJA
.17. Sigurnosni vltntil
/8. Izvla kae
19. Spojnica drlaca
Xl Canee
21. Prttlskivac presti
22. S to preslt
23. Teenost pod
pritiskom
7. Zracno-hidraulicni 16. C Ijev
21.. Zrak pod priliskom
51.226 DU80KO IZVLACENJE POMOtU GUMENOG 8LOKA
- _ . . . -- - -... .. . - - --
6
I.
a. ZA MANJE KOMADE b. ZA VECE KOMADE
L Gom) i nosac alata '- Gumena membrana
2. Donji ala ta 5. Klin Za s tltZanje
18
3
3. Kalup .za iZvlacenjtl 6. Prik/jucak za dovod
51.227 UREDAJI ZA HIDRAUUCNO I?VLACENJE,.
11
5
3
7
1. Donji nosoc oloto
2 Ploca drloco limo
3. Oprugo dr/oco
I.. Kolup zo izvlolenje
5. Prikljutok zo dovod tel-
no s ti
o. BEZ IZVLAKACA
12
;}
7
1. Donjo komoro
}, Gornjo hidroulicno komoro
3. Izv/oko<
( Gumeno membrana
5. Ploco limo
6. K/ip dr/ala
7. Poklopoc donje komore
.---11. 8. Pok/opoc gorn,e k omore
9. Gronilnik hodo
/0. Gronicnik hodo klipo drioco
10
- - - It Platina
/2. Golov komod
/3. lo vo)no oprugo
b. SA GORNJOM I DONJOM HIDRAULICNOM KOMOROM
SI.228 KONSrRUKCIJE ALATA ZA IZVLACENJE POMOtU
pmT(SKA TECtv9$.T/
O, ll, - S.metfllfll komodl so .spup-
C. e. l enJlmo u 'urduinom I poprec
nom provcu
o. b. c
d. I.
g. h. i.
d. - Simetflcon komod sedll1Stog
ob/ikl/
f - Nesl metflcon komod sed/os-
tog obllko
9. - So vl)enl iomod so rovnom
osom s.melr.je
h, i. - Sovl) e", komodl so ukflv-
Ijenom osom simetrije
SI.229 [!fSKI OBLICI KOMADA KOJI SE OBRADUJU TEHNO-
LOGIJOM RAZVLACENJA
s
1 J il..
a. POPREtNO RAlVLACENJE
b.UZDutNO RAZV(ACENJE
J. Hidrau/dni clltndar
9
5
I. Razv/akat" za
ran/acenje (. Slo prese
1. Stua/jke lima 5. R.adnl komad
51. 230 SENE ALATA ZA RAZVLACENJE
, - -- - -
J
I. Elektromotor
l Nosal razv/okaca
J. Razvlakac
I.. S tua/jke lima
S. Nosac steza/jkl
6. Kllp hidraulicnog c Iltndra
7. Hldrou/lcni C/ltndar
8. Pumpa
9. Uprav/jatka kulija
1 6 IQ Postolje prese -
51.237 SENA HIDRAULICNE PRE5E ZA RAZVLACENJE
6 , . ' ,
PRESJEK A
a. NA PRESI
'. Osovina s/eza/jke
1. Klin
3. Zavrlanj Zo s/ezanje
,. Razvlakac
b. NA PRESI ZA PRESAV/JANJE
,. R.azvlakac
2. Nosac liskaca
l Stezaljka
".Okretni nosac stuG/ike
5. Nosac s/ezaljki 5. Sta prue
6. Poprecna Iraverza
6. Celicno uze
51.232 KON5TRUKCIJE ALATA ZA RAZVLACENJE
7. }. J . 5. 6.
51.233 P05TUPNOG ALATA ZA RAD NA VISEPOZICIONOJ PRESI
11.
I. Valjak
za posmak trak.
l. Hvataljka m.ha"iz-
ma za posmak /to-
mada
3. Traka
,
X,. Posmak trake
X . Posmak komada
R,.R . Rad"i hod m.ha::
"izma
"',P . Prazn;
"izma
51.231, SEMA RAOA MEHANIZAMA ZA POSMAK rRAKE I
!s'pMAOA NA v/$EPOZICIONOJ PRESJ.
/'
I
-
, (I P""O' IHI lvg.
osot 0.0. '"0
J. S'.ga.,o ploio
'. Pr . o. "0 poll/go
S UI Jq
A
' . l-
I
l H lalJ
11 t
II. Poltr.,no
I) 'ro triO
IJ Unlulfl, Itl,n
II. PO,,"/flO "'.,.0
S 0$1 ci f) Itomodo (pia I ina)
/6. NOSIOft
11. 10"""0 01""90
,,, Trv"."o
'i. lOl'o/fIIJ oP'1I!IO
Sl1J5 H{HA 11AH ZA PaSMA/( /(OI-fAOA SA HVArAL.JKAMA
HOQ R QA :A VISEPOIICIONO) PRESI
J
. 2
CJ
Pocetni
oblik
o
Faze
izrade
PRESJEK CC-D-E-F
1
,
/
J
1. Disk rtvolverskog me-
hanlzma
2. Pokretac mehanlzma
J. Osovina vat/tira
I. . Va/jclc
5. Okretna caura
6. Kukq
7. Ploea kocnice
8. Opruga koenice
9. Granienik za fiksiranie
SI.235 ALAr SA REVOLVERSKIM MEHANIZMOM
T. Disk revolverskoa me-
honizma
2. Prenosna poluga
J. Krivaja pogona meha-
nizma
~ Navrtka za regulaciju
duzine poluge
5. Ugaona poluga
6. Poluga klizaca
7. Klizac
8. Kuka
9. Granienik za fik5i-
ranje
TO. Poluga oSlguraca
11. Prenosna poluga 05;-
guraca
T2. Kontaktni palae
13. Ltltva
11.. Poluga
15. Vratilo prese
16. Kuclte prflStI
S ~ 2 3 7 POGON REVOLVRSKOG MHANIZMA SA
VRArlLA PRES
z.oni (van alata). Disk se periodicno zakrece dovodef:i cance do radnih poz.i-
cija alata i na kraju do otvora, kroz koji gotov komad pad a u odredeni maga-
oin dijelova. Okretanje l'evolverskog diska se vrSi pomocu pokretaca 2 i to u
povratnom hodu pritiskivaca prese (pri kretanju gornjeg dijela alata verti-
kalno naviSe). U tom periodu valjciCi 4, sa CISOvinama 3 pricvrscenim u pokre-
taeu mehanizma, klize po specija1n.im kanalima okretne caure 5. Ovi kanali
su u stvari prorezi u tljelu i.zvedeni pod odgovarajuCim uglom u odnosu na
osu caure. Taka se ostvaruje prinudnD okretanje caure u smislu kretanja ka-
zaljke na satu. Velioina ugla zakretan.ja caure zavisi od velicine ugla nagiba
kanala. Istovremeno kuke 6, montirane na vijencu okretne f.aure zakrecu re-
volverslci disk 1. Kocenje i fiksiranje revolverskog diska se vrii pomocu ploce
koCnice 7, koja naLijeze na disk pod pritiskom o.pruge 8. Definitivan polozaj
d.iska fiksira granicnik 9 upadajuCi u spedja1n.i otvor, nep05il'edno prije pocetka
izvlacenja. Nakon toga pokretac 2 vraca okretnu cauru 5 u poeetni polozaj, a
lruke 6 preskacu zube revolverskog diska. Boslije zavrSenih operacija izvla-
cenja izbac:ivaCi potiskuju iZVllcene komade nazad u revolverski disk i ciklus
rada ponavlja.
Pogon revolvernkog cliska se moze realizovati Ii direktnim prenosom sa
vratila prese (51. 237). Disk 1 se periodicno zakrece pomoeu krivajnog rheha-
nizma, koji se sastoji od krivaje 3 i prenosne poluge 2, a pogoni ga vratilo
prese 15. DuZiina pren.oone poluge se moze podeilavati pomocu dvostrane na-
vl'tke 4. Na taj nacin se regulise i velicina ugla zakre1ianja revolverskog diska.
Transmisija se vrSi preko sistema poluga (poluga 2, ugaona poluga 5, poluga 6)
koje povlace (ill potiskuju) klizac 7 sa kukama 8 za pomjeranje diska. Tacan
polozaj revulverskog cLiska 1, nakon zakretanja na ockedeni ugao obezbjeduje
graniCnik - fisator 9, koji mora da upadne u konbrolni otvor. Broj kontrolnih
otvora odgovara b.roju radnih gnijezda u revolverslrom disku. Ako granicnik 9
s1ucajno ne upadne u kontrolni otvor, tada poluga ooiJguraca 10 podiZe preno-
sou polugu 11, a ova zakil'ece kontaktni palac 12 (koj'i je okTetno ucvrscen na
kucistu prese 16) u odredeni polozaj . Pri rotaciji spojnice vratiia prese okrece
se iskljucivac vratila. Ulwliko je kontaktni palac u takvom poloZaju da u njega
udari iskljuOivac vratila prese, prittiskivac ce se trenutno zaustaviti. Ako osi-
g,Uil'ac 9 upadne u kontrolni otvor, tada je poloZaj kontaktnog palca 12 takav,
da iskljuCivac spojnice ne moze da udari u njega, pa se rad prese nonnalno
odvija. Izbacivanje granicnika iz kontrolnog otvo.ra mora da prethodi zakre-
tanju r evolverskog diska. Radi toga je u kllizacu 7 izraden kosi prorez po kome
se pomjera letva 13, a ova preko poluga 14 i 10 izbacuje graniOnik 9 iz otvur a
revolverskog disk a 1. Amotrtizacija inercionih sila, koje nastaju u moment u
zakretanja reV'Olverskog diska se vrSii pomocu frikcione Imcnice.
Na sl. 238 je prikazailla konstrukcija revolverskog mehanizma za posmak
komada kod r ada na kIi vajnirrn presama. RevoJ.verski disk 1 dobiva pogon sa
vratila prese, preko krivajnog mehanizma opdsanog u pr ethodnoj konstrukciji.
Pogon se preko pIikljucka 9 prenOoSJi na klizac 12, na kome je montir' ana kuka
za okretanje 11. RevolvHski disk se u odredenom poJ.ozaju fi ksi ra kukom 10
koja upada u ispust diska pod pI'litiskom opr uge postavlj ene u nosacu 8. Disk
se iz zahvata kuke 10 oslobada pomoeu 1lockica 13 montiranog na klizacu. U
pol ozaju klizac 12 udara u dl'ugi kr aj kuke, zakrece je i o.s.lobada
.' stile, n.astaju zakretaJnja revolverskog diska amorti-
zUJu se frikClOnom kocrucom. Kol:roca se sas1loji iz diska 2, oblozenog na kon-
1. Disk revolverskog me
honizmo
}. Disk kofnice
3. CilindrilnJ zotik
I. . Noso C revolverskog
mehonizmo
5. Tijelo
6. Oprugo kofnice
7. Cilindor kofnice
a Nosor: opruge
9. Prikljufok zo pogon
mehonizmo so vrotilo
prese
10. Kuko zo fiksironje me
honlzmo
sP Kuko zo okreton}e re-
volverskog disko
/}. Klizoc
13. To ckit!
". Zovrtonj zo regu
lociju momenta ko-
51.238 KON5TRUKCIJA RVOLVR5KOG MHANIZMA
zl
dN
F dT
b.
o.
X
Fu
II
11
Fir
c.
51.239. 51LE KOD PRVE OPERA-
CUE IZVLACENJA
z / ." "-yGi
s .
......".,.,....
Fi
0
/
..
o. b.
51.240 51L KOD 5LIJD-
CIH IZVLACNJA
tako da jt' najveCi napon za izvrScnj e ciste plasticne deformact je (bez gubitaka
i ostali h utieajmh faktora)
D
0"" - 1,1' k . In --
dd
gdje j :
(a),
D = 2 R - precnik pia tine
dsl = 21"sl - srednji preenik canceta nakon prve ~
raeij e izvlacenja
dsl = dl + 25
dl - unutrasnji p recnik Canceta nakon prve
operacije izvl acenja
5 - debljina lima
TeOiretska sila po,trebna za izvrsenje plasticne deformactje:
D
F p = A I cr p = 1t dsl . S . 1,1 k . In
d, l
gdj e je:
(b),
Al povrsina popreooog preojeka canceta na-
kon prve operaeije Izvlacenja.
Uslijed dj ejstva sile drZaCa lima (Fdl), u.medu kontaktnih povrsma drZaca i Lima,
kao i izmedu povrsi.l1a lima 'i prsten.a za izvlacenje jaV'ice se dodatne sile trenja,
Tl = l..l.Fdl .
Koef.ieijent kontaktnog trenja (l..l.) zavisi od vrste materijala koji se izvlaci,
stanja radnih povrsina alata i vrste maziva.
Prema ispitivanjima L. Sofmana ovaj koefictjent ima sli(jedece vrijed- '
nosti:
Materujal koji Be izvlaci
Vrsta maziva Celik Aluminij
Mineralno ulje (maSinsko
i vretensko) 0,14 -7- 0,16 0,15
Biljno ulj e 0,10
Maziva na bazi grafita 0,06 -7- 0,10 0,10
Bez mazanja 0,18 -7- 0,20 0,35
Sila izvlacenja se povecava za dvostruki iZ1lJ()S sile trenja:
2 TI = 2l..l. Fdl
Duraluminij
0,16
0,08 -7- 0,10
0,22
(e).
Alw se ova sila redulruje na pi>vriiinu canceta, dobiva se dod'atrui napon USilijed
ddanja:
2 Tl 2 l..l. Fdl
O"d = -- =
Al 1t dsl . S
. . (d).
gdje je:
ko = k (0) za E = 0
kt = k (EI) za
i1i
D--dl
E! = - --= 1 - rot po obrascu (129)
D
D
k1 = k(ql1) za cpl = In po obrascu (129 c).
d1
Uzimaju6i prednje u obz.i.r dohiva se konaeni obrazac za radni napon izvIacenja
u obliku:
1t
" 2 D 2f.lFd! s
(n = e (1,1 . ksr . In -
d
+ d ) + .ksr 2 +
51 'it s l' S rM S
(156)
Najveca sila prve operacije izvIacenja:
I FI = A1 eTl = 7t d s l . S . 0'1 (157)
Deformacioni rad izvlacenja, ukoliko je poznata funkcija F = F (h) se moze
predoci ti integrr-alom:
gdje je:
u
F = F (h) - trenutna vrije<lnost rue izvIacenja
hl- hod izvlakaca u procesu izvIacenja (pribli-
zno jednak visiru canceta nakon prve ope-
racije izvIacenja).
Deformacioru rad predstavlja u stvari povriinu ogranicenu lukom krive F = F (h)
i apscioom h = h1.
Ako su poznati dijagrami zav[snosti sUe izvIacenja (F) od hoda izvla-
kaca (h), tada se rad moze dob-iti jedinostavnim planimetriramjem (s1. 215).
Anal-ogno kao i kod proracuna rada prosijecanja i probijanja (pogiavije
IV 4), ova povrima se moze zamijeni:bi. povrsinom pravougaonika, cija je visina
srednja vri jednost sile izvlacenja (Fsr) u intervalu 0 ::::; h ::::; h1, a duzina hod
izvlakaca hi.
h
W = F dh = F
sr
hi = X FI . hi,
o
gdje je:
x - faklor koji predstavlja odnos srednje
maksimalne sile izvlacenja
X =
Deformacioni rad izvlacenja
Fl hi
W = x' Fl' hi kg rom = x -- kg m
1000
F"
(153)
Faktor x se cesto oznacava i ka'o koeficijent punoce dijagrama. Vrijednost
ovog faktora zaVis:r od odnosa izvlacenja.
Proojecne vrijednooti su navedene u nize danoj tabeli:
m 0,55 0,60 0,65 0,70 0,75 , 0,80
x 0,80 0,77 0,74 0,70 0,67 0,64
- - -
b. Slijedeca izvlacenja
Proces obrade kod slijedeCih operacija izvlacenja se razlikuje od prve
operacije. Sa povecanjem dubine izvlacenja kod prve operacije se plasticna zo-
na, odnO&llo V'ijenac canceta sirine (D - dl)/ 2 postepeno smanjuje, dok na sli-
jedecim operacijama plasticna zona (prstenasti konusni dio sirine (dS(i _I)- d
si
)! :':
oStaje is13 za cijelo vrijeme obrade. To =ci da proces deformacije u slije-
decim operaoijama izvlat'enja ima stacionarni karakter.
Prikazana sema procesa slijedeCih operacija izvlacooja (sl. 240 a) se 00-
nosi na izvlacenje cilindricnog komada srednjeg precnika dS(I_I)= 2 r, (i_1)= 2 R,
koji se u toku izvlac.enja reducira na vl"ijednost d
si
= 2 rsi = 2 r.
Izvlacenje se vrsi pomoCu konusnog prstena sa centralnim uglom (x.
Po metodologiji L . Sofmana posmatra se elementarni dio napregnutog
tijela u wni deformacije, kao i uslovi za njegovu ravllJotezu.
Na povrsinli A elementa debljine s. i srednjeg polupreenika x djeluje
prvi glavni napon istezanja CT!, a na s:usjednoj povrSini (A + dA) napon
(CT! + dCTI). U pravcu, ogranicenom sa dvije ravni koje se sijeku
pod uglom d cp, djeluje treCi glavni napon. pritiska 0'3. Aloo se norm-alnli pritisak
prstena za izvlacenje oznaci sa q, tada ce u smjeru suprotno od pravca kre-
. , .
tanja materijala javiti napon kontaktnog trenja 't"k,
Po obrascu (32 a) ovaj napon je ' proporcionalan normaInom pritisku i
koeficijentu kontaktnog trer:ja: 't"k = I.J. q ..
Uslov ravnoteze svih sila koje djeluju na element napregnutog tijela,
projektovanih na pravac ro13done ose predme13 (osa z suprotno smjeru izvla-
cenja F
i
) moZe se predociti diferencijalnom jednacinom:
dz
(0'1 + d 0'1) (A + d A) cos (X - 0'1 A cos (X + q 21tx --sin (X -I-
. cos ex
dz
+ 't"k 21t X -_. cos (X = O.
cos (X
den dx
= --
(b - 1) 0"1 - 1.1 bk x
OVaj oblik se moze int.egraliti
ill
dC- I .
-- - = -- T InC
(b - 1) i7J - 1.1 bk x
1
b_.1'n[(b-l)<l' t -l.lbkJ = ln x ' ln C
l(o - 1) 0' 1- 1,1 bkJ
b
-
1
= C X
Integraciooa konstanta C se dob;va iz graniCnih u 10va:
za x - R je O' l -- 0 j
1
C "'" (- 1,1 bk) 1> - 1
Zarnjenom C dohlva se partikularni integral. kojim je odredena vrijednost prvog
glavnog napana u nckom momentu izvlacenja
Sa stanovis a odredivan ja sUe mjerodavna je najveca vnjedn t
ovog napana, za :
x = r
O' llmd\ ) -= llk b [1_ C_:-)b-1J
' b - 1 / r
-
Ako se b zamij eni sa preth odno utvrdenom vrijedn05tu (po obrascu a), dobiva
se napan na kraju zone deformacij e:
<l' p = 1,1 k C 1 + tg (1) [1 - ( 1 d 1 ) I ' . ' . . . ,
lJ. ( $'1 - 1)
(b),
gdje je:
k - :;pecifiCni. deformaci oni otpor
a - centralni ugao pretena za lz.viacenje
d,,, cl.(I _I ) - srednji preCni.k cantela dotiime, odno&no
prethodne operaci je lz.vla<:enj a.
Napan izvl acenja na kraju zone deformadj e patrebno je kA:)rigovati radi
stalih faktora koj l uticu na proces obrade i to :
gdje je:
, k' ,D -d.(I_I)
k
l
_
1
= ([I-I) za [1_1 = D i
D-d.
1
za 1 = --=--=
D
Sila izvlaeenja lie odreduje kao proizvod radnog napona i povdine
nog presjeka komada doticne operacije izvlacenja,
F; = A; (j; = TC d,; s (j; I ' . . (160).
Za deformacilOl11Og rada za slijedeee operacije koristi
se obrazac (158) sa odgovarajucim vIiijedl106tHna.
Kod pribliiillih sila za prvu i slijedeee operacije izvlacenja bez
promjene debljine materijala, za tijela raznih oblika popreenog' presjeka, mogu
se koristiti obrasci iz tabele ' br. 66. OdgovarajuCi koeficijenti za proracu'n sila
su dani u tabeli br. 67.
Primjeri:
1. Proracunati silu i defQrmacioni rad za prvu operaciju komada
prikazanog na sl. 192 b,
Radni napon izvlacenja (obrazac 156)
7t
Jl "2' D 2 . !J. F dl + k S
(jl = e (1,1 ksr . In - + - --) ---
d,l TC d,l S sr 2 rM + s
S obziTom da je materijal komada duraluminij, a kao mazivo se koristi
mineralno ulje, koeficijent kontaktnog trenja
!J. = 0,16
7t
el'2 "" 1 + !J.re = 1+ 0,16 're = 1,25.
2 2
Prema podacima iz primjera u poglavlju VI 5.3.
D = 388mm, s = 1,5mm,
ml = 0,58 rM = 12,5mm
Iz krive oCvrScavanja (8) po s1. 17
za E = 0,
, kg
It., = 23 -
min!
dl = 226mm
Fdl = 7300 kg
kg
za 1 = 1 - mt = 1 - 0,58 = 0,42, kl = 53 - ' -z
mm
'ABELA br. 66
OBRASCI ZA PRIBLILAN PRORAt UN SILA IZVLACENJA
'"
OPERACIJA
OBRAZAC ZA SILU
oQ
S K I C A IZVLAtE-
IZVLAtENJA
NJA
d
Pr vo
.
@
1
F = rrd, s Gm' C,
.. to
izv/acenje
to<>
I
'toe:
c:
'-
I
Osta/a
-.-..
t
izv/acenja
F= rrd
2
s 6
m
' C
2
UO>
oQ
d.
E
I
dl
I
..
Pr vo
2
....." I
izv/acenj e
F= rrd,s 6
m
C,
;:s;'
s
I
'-
uSl
d,
E
r I ..
Pr vo
'" v "'(
,
(('
3
c::
F= ' s' G'm ' C.
'- ..
iz vlacenje
lI'I ::;:-. r.
'" ,.
e: b
.S'
Pr vo
a, +b,
izvlacenJe
F=Tr s G
m
C,
.L._
2
I.
b
-
._-
oQ
'"
I
. .
Q.
.-
Oslal a
l;j
a2r2
b
a
iz vlacenja
F= rr s 6
m
, C2
-
.Q
0
i
Od prvog do
Is l o kao i za cilindricna
-
predzadnjeg
tijela - r ed. br. I
e:
b
.. - izvlacenja
5
.S!
'- f-Q
1-+- '-
- -
l.>
'to
t>
tJ
ia
Zadnje
-
,.
0
:..:
F=I l. a-I. 72r. ) s 15
m
'Cp
'-
izvlacenje
0>
f--
c::
'ti
1
Od pr vog do
Islo kao i za elipsasla (oval-
t>
E
c::
predzadnjeg
na) t ijela - red. br. !.
_I .
5
i zvl acenja
.Q
6 1- '-- '
_ .
la
Zadnje
t>
F=(2a+2b-L72r. )s 5m Cp
'-
i
F kg - sila izv/acenja d. mm
_ najmanji precnik konusa,
d" d2
mm -unutrasnji pretnici cancela
odnosno poluprecnik kug/e
poslije /-og i /I-og iz vlatenja r. mm
_ radijuspre/aza u tlocr lu
d. mm.,. pretn.ik vijenca s mm - deb/jina lima
a,b
mm - dimenzije pravougaonika, G
m
kg/mrrf- cvrstoca istezanja
odnosno velika i mala C, ,C} ,C,
- koeficijenti za pr oracun
osa e/ipse
sila i zvlatenja
TABELA br. 67
VRIJDNOSTI KOFICIJNATA ZA PRORACUN SILA
a. KOEFICIJENT Cz (ZA PRVO t;.ILINDB.I'f':J.ltJ.
TIJELA BEl VIJENCAJ
y.
OONOS m, lA PRVU OPERACIJU IlVLACENJA
O,iS 0.50
O, 5) 0, 55 0,60 065 0,70 0,75 0,80
5,0 0, 85 075 0, 65 0,60 0,50 O,Q 0,35 O, }8 O,}O
}O 100 090 0,80 0 75 060 0.50
O,l.}
0.35 o.:;s
1,} 110 100 0,90 a,sq_
...2, 56 Oil 0,37 0,30
0,8 110 1, 00 0,90_ !!,75
0,60 0,50 O,iO 0,33
0,5 1,10 1, 00 0, S2 0,67 0,55 O,i5 036
02 kic 1,10 0, 90 0,75 0,60 0,50 01.0
OJ rr a 1(> r . j a I (
1, 10 0,90 0,75 0, 60 0,50
b. KOEFICIJENT C1 (ZA SUJEOEU, Il VL ACENJA)
S,-i ,Oby.
OONOS ml ZA SLIJEDECE OPERACIJE IZVLACENJA
_
072 0,75 0,78 0,80 0,82 1185 0, 88 0,90 0,92
5,0
2-
70
0, 50 _0,0_
...2,!.L
0,28 0, 20 0.15 0,12
- -
2,0 0,90 0,75 0,60
3.
52 0,0_ .0, 32 IPS
O,}O 0, Ii
/,2 __
I, 1O 0.90 0,75 0,62 _ . 0, 52
0,i2 0, 30 0,25
q,J.
O,S 1.00 0,8}_ 0, 70 0,57 O,i6 0,35 0, 27 0.18
- -
0, 5
'-f- _ 110
0,90 q,76 0, 63 0, 50 O,iO 1130 0,20
-.
0. 2
Prek,d
'- 00
0, 85 0,70 0, 56 O. ii 0,33 0, 23
0.1
malerijola 1,10 1,00 0,82 0, 68 0,55 0, iO 0,30
c . KOEFICIJENT C. (ZA CIL/NORICNA T1JELA SA VIJENCEM)
Odf)O.S fnwko
OONOS m, ZA PRVU OPERACIJU IZVLAtENJA
v, JM<t1 I 6:Jntrro
O. i 01 0;72{ 0. is - 0.50 0. 55 0,60 0,65 0.70 1175
d,ld
3,0 0,83 0,75 0,68 0,56
1-
0
, i5
0,37 0,30 0,23 0,18
l,8 0,90 I 0,83 0, 75 0,62_ 0,50 O,i2 0,3i 0, }6 0,20
2,5
1,00 I 0, 90
0,82 I 0,70 0, 56 0. t6 0,37 0,30
1l2}
__ 2.
2 /, /0 /,00 I 0,90 0,77 O, 6i 0, 52
0,i2 0, 33 -0,25
20
/,1 0 1,00 0, 85 0,70 058 0, t7 0,37 1l}8
t8
-
I 10 -j 0,90 0,33
0,80 065 053
o,Q
1,5
f rPk' h 1.10
0, 90 0,75 0, 6} Q50 (LiO
I 3 molp Ijo/a 1,00 0, 85 0, 70 0,56 0, is
d. KOEFlCIJEHT Ct. (ZA PRAVOUGAONA
I KVAORATNA TlJELA)
liDO" l 100X ' ....L. IOOX
' OONOS RAOIUSA U TLOCRTU I STRANICE r.lb
0,30 I
0,20 -. 0,15
.... 0,10 0.05
_ "" -r.,
/
5, 5 QiO
0,60 _
f-- 3
7O 080
f-.'.. }
2, 0 3,0
_ 0,60 _ -.!!, 75 _ 0, SO 100
-
t5 _
2,0_
0,55 0,65 0,90 110
.-- -
----!, 5
,
0,9 I, I 0,60 0,75 0, 90
-
k = ko + k l = 53 + 23 = 38
s r 2 2 mm2
d, 1 = dl + s = 226 + 1,5 = 227,5 mm
338 ,2 ' 0,16 ' 7 300 1,5
(JI = 1,25 (1,1 ' 38 ' 2,3 log -227 -5 T , 227 5 ' 1 5 ) + 38 2 ' 12 5 + 1 5
, 1t " "
0"1 = 1,25 (22,4 -I- 2,16) + 2,15 = 32,85 kg 2
mm
Sila izvlacenja (obrazac 157)
Fl = 'It d, 1 ' S (T! = 7t. 227,5 . 1,5 . 32,85 = 35000 kg = 35 t
Ukupna s.ila prese (ako se lmmad izvlaci na presi prostog dj ejs.tva s1. 157)
FM = Fl + Fdl = + 7,3 = 42,3 "'" 42 t.
DefOirmacLollli rad izvlacenja (obrazac 158)
Fl ' hI
W = )1, -- kgm
1000
za ml = 0,58 je x = 0,78
Visina komada hi = 126 mm
35 000126
W = 0 78 ------ = 3 450 kg m = 3 45 t m
, 1000 '
.
2. Proracunati silu i deormacioni rad za drugu operaoiju izvl acenj a komada
prikazanog na sl. 192 b.
Radni napon izvl acenja (obrazac 159)
cn = 1,1 eI-'''' . C
s
. Cd . ksr (1 + tg CI. ) [ 1 - ( ) I
iJ. ds I
Prema podacima iz primj era u poglavl j u VI 5.3.
dl = 226 mm
d2 = 176 mm
m2 = 0,78
CI. = 45
iJ. = 0,16
Fd2 = 1000 kg
dsl = dl + s = 226 + 1,5 = 227,5 rnm
d,2 = d2 + s = 176 + 1,5 = 177,5 mm
1-' ''' l ' iJ.'ltCl. = 1 + 0,16'It45 = 113
e . "'" T 180
C
s
= 1,2 Cd = 1,2 tg CI. = tg 45
0
= 1
1 [ . 177,5 0,1 6]
cn = 1,1 . 1,13 . 1,2 ' 1,2 ksr ( 1 + 0 16 ) 1 - ( 227' 5 )
, ,
0' 2 = 1,79 ' 7,25 ' 0,039 ksr = 0,507 ksr
..
S:
.....
a
b
c
z
R - -R
'-;!-- -- --
a. ZONA OEFORMACIJE b. ZONA GLAtANJA
SI.21.1 NAPONI I SILE KOD DUBQKOG IZVLACENJA SA
REDUKCIJOM DEBLJINE. ZIDA
TABELA br: 51!
VISlN POLUFABRIKATA I SILE SUtAVANJA
SKI CA
V/S/NA
S/LA SUZAVANJA O ZNAKE
POLUFABR/KATA
F',,=rrOsl<sr(J - g )C,C,
D,d- srednji
! ;'1 ( ;\ I
H", /,05 (h,+ll
o
)
gdje le:
gdje je:
preenici I<oma-
da prije i nakon
rL /
:1
ho =
1 ( y* '
sutavanja
I-
C=- 1+ -J
O'-d
2
,} d
5,5'- deb/jine
D
I.YDd sina
I
C
2
= (t+}J ctgd)( 3-} cosc:f.)
zidova prije i
-
nal<on slliava-
1, _5' nja
i
I :j cfJ:
H<=> /,05 (h, +hb.
1
Fi,=F;,+F.
<:I.,R
1
- ugao i
l.J
I
gdje je:
polupreen/I<
I
5'1
suiavanja
l:
hb=
F. = 1,82 1<' r", C
J
I< ,k'-sred-
5 .
h d+ O<-d
2
nji deformaci-
r-ol
' .c,
gdje je:
2 I. sind:
ani afpar i af-
-v'Dd
C] = d +r.., (t d)
par suienag
komada
r-
H = h + D, 25 he
Fc = 1'( 0 5 k.,O - g )C, C
2
}J-koeficijent
konfaktnag
za R, =O,5 0 je; gdje je:
frenja
J:
tLl
he
C,= j (t+V!-J
r
H
-rod/jus
1-
( I + -v-;. >VfT-CP
zaobljenjo I!.rs-
.r _D
<:
V-f!j;. 5
tena zo sulo-
,
C
2
=}J O-d + I.R,
..,onj.
,
Primjer
Odrediti silu i deformacioni rad za drugu operaciju izvJacenja sa reduk-
cijom debJjine zida, komada prikazanog na sl. 203. 1z primjera u poglavlju
VI 4.4. i proracunske tabele uz sl. 203 slljede podaci:
SI = 3 m.m
= 2,1 mm
DI = 33 rom
Dt = 31 rom
dl = 27 mm
= 26,8 mm
d,1 = 30 rom
= 28,9 mm
Materi,jal komada: ceJik C. 1221 (Ck 15)
Koeficijent kontaktnog trenja [J. = 0,15
Centralni ugao prstena za izvJacenje
Visina cilindricnog dij ela prstena
Cl. = 14
1 = 4 mm.
Nakon prve operacije izvlacenja izvrSeno je meduoperacijsko zarenje
komada.
Napon u izlaznom presjeku zone deformacije (obrazac 161)
b l AJ b-II
G'p = 1,15 k,,--- 1- ( - )
. b-1 AJ
Al = n d, l . SI = it . 30 . 3 = 283 rom
2
At = it . S2 = it 28,9 . 2,1 = 191 mm:'
Glavna logaritamska deformacija (obrazac 142)
AI 283
<;it = In -A2 = 2,31-og ' 191 = 0,395 = 39,5"10
S obzirom da je materijal prethodno odzaren, srednj i specifiCni deformacioni
otpor se racuna na osnovu (sl. 18 kriva II)
ko za cp = 0 ku = G'v = 27
kg
m.m
2
k2 za cpt = 39, 5
0
/0
kg
k2 =
rom
2
. ku + 27 + 60
. k" = - -2 -- = - 2- = 43,5 kg
5 1 + S2 3 + 2,1 9
n =d + - = 1 + - 2-6 8-- = 1,1
2 rt ,
b = _ 1_ f-
cos Cl. si n Cl.
-
n tg Cl.
b 1 0,15 __ _ __ = 1,157
0,970 - 0,242 1,19 ' 0,249
b - 1 = 1,157 - 1 = 0,157
A2 = 191 = 0675
Ai 183 '
up = 1,1543,5 (1- 0,675 = 21,4
,
Sila izvlacenja (obrazac 162)
1<'2 = Up A2 + (k2 - Up) 7t D2 Po l
F2 = 21,:4 191 + (60 - 21,4) 7t . 31 . 0,15 . 4 = 6 kg
Defonnacioni rad izvlacenja 158)
F2 ' h2
W = x 1000
za x = 0,85 i IYI"ema sJ. 203 h2 = 25 + 4 = 29 rom
'6 800 . .29
W = 0,85 1 000 = 155 kg m.