HR U EU-Vodic Kroz Prava Web

Hrvatski graani u Europskoj uniji
H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
HRVATSKA U
EUROPSKOJ UNIJI

Sloboda kretanja radnika
i sustav socijalne sigurnost
VODI KROZ PRAVA
Zagreb, 2012.

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
SADRAJ
I. Uvod............................................................... 01
II. Zdravstvena zatta........................................ 04
III. Davanja za bolest........................................... 07
IV. Naknade za rodiljni i roditeljski dopust.......... 08
V. Invalidska davanja......................................... 11
VI. Davanja za starost......................................... 14
VII. Pravo na obiteljsku mirovinu......................... 17
VIII. Davanja za ozljede na radu
i profesionalne bolest................................... 20
IX. Obiteljska davanja......................................... 24
X. Davanja za nezaposlenost.............................. 26
XI. Student.......................................................... 32

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
1
lanstvo u EU od 1. srpnja 2013. godine
- vae mogunost -
I. UVOD
Dragi graani, na stranicama koje su pred vama ukratko su
predstavljena prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, te
prava nezaposlenih osoba. Navedena su prava koja se ostvaruju na
podruju Republike Hrvatske kao i ona prava koja od 1. srpnja 2013.
godine moete ostvarit kao graani Europske unije!
Obvezno zdravstveno osiguranje provodi Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje (HZZO).
Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja obuhvaaju prava na:
- zdravstvenu zattu i
- prava na novane naknade.
U okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se i
prava za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolest koje obuhvaaju
i mjere za provoenje specifne zdravstvene zatte radnika te
dijagnostke postupke kod sumnje na profesionalnu bolest.
Na obvezno zdravstveno osiguranje u HZZO-u obvezno se prijavljuju
osobe koje u Hrvatskoj imaju utvreno prebivalite, te stranci s
odobrenim stalnim ili privremenim boravkom, ako meunarodnim
ugovorom nije drugaije odreeno.
Dravljani Europske unije koji su na putovanju u Hrvatskoj ili se iz
nekog drugog razloga u Hrvatskoj nalaze samo privremeno, a obvezno
su osigurani u jednoj od drava lanica Europske unije, imaju pravo
na koritenje neophodne zdravstvene zatte osnovom Europske
kartce zdravstvenog osiguranja.
Na ist nain ete i vi, ako kao osigurana osoba HZZO-a privremeno
boravite u jednoj od drava lanica Europske Unije te se iznenada
razbolite, ozlijedite ili doivite nesreu, imat pravo u toj dravi
koristt zdravstvenu zattu koja se ne moe odgodit do planiranog
2

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
povratka u Hrvatsku, a na teret HZZO-a. Pravo na zdravstvenu zattu
unutar Europske unije koristt ete, takoer, temeljem Europske
kartce zdravstvenog osiguranja.
Obvezno mirovinsko osiguranje obuhvaa osiguranje na temelju
generacijske solidarnost (I. stup) i osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane tednje (II. stup).
Obvezno mirovinsko osiguranje fnancira se doprinosima osiguranika
po stopi od 20% od plae ili osnovice osiguranja. Osiguranicima I. i II.
stupa 15% doprinosa uplauje se za I., a 5% za II. stup, a osiguranicima
koji su osigurani samo u I. stupu svih 20% doprinosa uplauje se za
I. stup.
Za naplatu doprinosa nadleno je Ministarstvo fnancija.
U mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnost
(I. stup) obvezno su osigurane osobe koje su u Republici Hrvatskoj
zaposlene, obavljaju samostalnu ili profesionalnu djelatnost,
ukljuujui samostalnu djelatnost poljoprivrede, osobe koje su na
temelju neformalnih oblika rada obuhvaene porezom na dohodak i
obvezom plaanja doprinosa za socijalno osiguranje te ostale skupine
osoba. Svojstvo osiguranika uspostavlja se podnoenjem prijave na
osiguranje.
Prijavu podnosi:
poslodavac osiguranika ili
sam osiguranik, kada je obveznik plaanja doprinosa za mirovinsko
osiguranje
Prijava se podnosi podrunoj slubi Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje, nadlenoj prema sjeditu poslodavca ili njegove poslovne
jedinice (za zaposlene), odnosno prema mjestu prebivalita ili
obavljanja djelatnost, a rok za prijavu na osiguranje je 8 dana
od nastanka injenice na temelju koje se uspostavlja osiguranje
(sklapanje ugovora o radu, poetak obavljanja samostalne djelatnost
i dr.).
Iznimno, osoba za koju nije podnesena prijava na mirovinsko

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
3
osiguranje moe od Zavoda zatrait da se njezino pravo na osiguranje,
odnosno svojstvo osiguranika utvrdi rjeenjem u upravnom postupku.
Nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja u I. stupu, u roku
od godine dana, osoba moe podnijet zahtjev za tzv. produeno
osiguranje, koje se kasnije pri ostvarivanju prava na mirovinu smatra
obveznim osiguranjem.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nadlena je ustanova za
mirovine iz I. stupa.

U mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane
tednje (II. stup) osiguran je ist krug osoba koje imaju svojstvo
osiguranika u I. stupu, ali koje su na dan poetka primjene II. stupa
(1. sijenja 2002.) ili u trenutku stupanja u osiguranje (zaposlenje
ili samostalnu djelatnost ili prema drugoj osnovi) bile mlae od 40
godina. Obvezno su osigurane i osobe koje su u 2002. bile starije od
40 godina i mlae od 50 godina ivota, ako su se opredijelile za takvo
osiguranje. Osobe koje su 1.sijenja 2002. imale navrenih 50 godina
ivota osigurane su samo u I. stupu.
Osoba koja je stekla svojstvo osiguranika i mlaa je od 40 godina
ivota, duna je u roku tri mjeseca izabrat obvezni mirovinski fond u
Sredinjem registru osiguranika (REGOS), u poslovnicama Financijske
agencije (FINA). Ako u tom roku ne izabere obvezni mirovinski fond,
REGOS e osiguranika po slubenoj dunost rasporedit u jedan od
postojeih obveznih mirovinskih fondova. Nakon prijave u obvezni
mirovinski fond otvara se osobni raun radi evidentranja prikupljenih
doprinosa za mirovinsko osiguranje u II. stupu i prinosa od njihove
kapitalizacije.
Nezaposlene osobe koje su prijavljene u evidenciju Hrvatskoj
zavoda za zapoljavanje mogu ostvarit pravo na novanu naknadu
za vrijeme nezaposlenost ako ispune sve zakonom propisane uvjete.
Tu naknadu mogue je zadrat i za vrijeme traenja posla u nekoj
drugoj dravi lanici Europske unije. Ulaskom Hrvatske u Europsku
uniju, Hrvatski zavod za zapoljavanje postat e dio Europske mree
4

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
javnih slubi za zapoljavanje (EURES) te e Vam bit dostupna usluga
posredovanja pri zapoljavanju u drugim lanicama Europske unije.
U okviru Hrvatskog zavoda za zapoljavanje ve djeluju 4 Migracijska
informacijska centra (MIC) u Podrunim uredima Zagreb, Osijek,
Rijeka i Split.
II. ZDRAVSTVENA ZATITA

Zdravstvenu zattu na teret obveznog zdravstvenog osiguranja
u Republici Hrvatskoj ostvarujete ako ste prijavljeni na obvezno
zdravstveno osiguranje u HZZO-u, pri emu svoj status osigurane
osobe HZZO-a dokazujete zdravstvenom iskaznicom, odnosno
ovjerenom kopijom prijave na zdravstveno osiguranje.
to zdravstvena zatta obuhvaa i gdje se ostvaruje?
Pravo na zdravstvenu zattu obuhvaa pravo na primarnu zdravstvenu
zattu, specijalistko-konzilijarnu i bolniku, pravo na koritenje
lijekova koji su utvreni osnovnom i dopunskom listom lijekova
HZZO-a, pravo na dentalno-protetsku pomo i nadomjestke, pravo
na ortopedska i druga pomagala te pravo na zdravstvenu zattu u
inozemstvu.
Zdravstvenu zattu na teret obveznog zdravstvenog osiguranja
u Hrvatskoj moete ostvarit u zdravstvenim ustanovama, kod
zdravstvenih radnika privatne prakse i kod isporuitelja ortopedskih
i drugih pomagala s kojima je HZZO sklopio ugovor o provoenju
zdravstvene zatte, odnosno o izradi i isporuci pomagala.
Vae pravo na zdravstvenu zattu
kada se kreete unutar Europske unije
Ako kao osigurana osoba HZZO-a privremeno boravite u jednoj od
drava lanica Europske unije te se iznenada razbolite, ozlijedite ili
doivite nesreu, imat ete pravo u toj dravi koristt zdravstvenu

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
5
zattu koja se ne moe odgodit do planiranog povratka u Hrvatsku,
a na teret HZZO-a.
Pravo na zdravstvenu zattu unutar Europske unije koristt ete
osnovom Europske kartce zdravstvenog osiguranja.
Europska kartca zdravstvenog osiguranja
Ako imate uredan status u obveznom zdravstvenom osiguranju
u Hrvatskoj, u podrunom uredu HZZO-a prema mjestu vaeg
prebivalita moe vam se na va zahtjev, besplatno, izdat Europska
kartca zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Europska kartca).
Ista kartca ne zamjenjuje zdravstvenu iskaznicu koju koristte u
Hrvatskoj.
Europska kartca se, u pravilu, izdaje na rok od godine dana i vai do
datuma koji je na njoj naveden. Iznimno, ako vam je utvren status
u obveznom zdravstvenom osiguranju na razdoblje krae od godine
dana, Europska kartca e vam se izdat samo na razdoblje u kojemu
ete bit osigurani. Ako ste izaslani na privremeni rad u drugu dravu
lanicu Europske unije, Europska kartca e vam se izdat za cjelokupno
razdoblje izaslanja, a na isto razdoblje e se izdat i lanovima vae
ue obitelji (branom drugu i djeci) koji s vama borave u inozemstvu.
Izdavanje nove Europske kartce moete zatrait u roku 30
kalendarskih dana prije isteka vaee, a ako izgubite zdravstveno
osiguranje, obvezni ste kartcu predat nadlenom podrunom uredu
HZZO-a.
Certfkat
U sluaju iznimnih okolnost kao to je gubitak kartce ili iznenadni
odlazak u inozemstvo, podruni ured HZZO-a nadlean prema mjestu
vaeg prebivalita izdat e vam, na va zahtjev, besplatno, takozvani
Certfkat. On vrijedi od jednog do najvie 90 dana, a temeljem
njega moete ostvarivat zdravstvenu zattu za vrijeme privremenog
boravka u drugoj dravi lanici Europske unije, na jednak nain kao i
osnovom Europske kartce.
6

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
Umirovljenici
Ako ste korisnik hrvatske mirovine, osim hrvatske zdravstvene
iskaznice, HZZO e vam na va zahtjev izdat i Europsku kartcu.
Ako ivite u Hrvatskoj, ali primate mirovinu iz neke od drava lanica
Europske unije, zdravstvenu zattu u Hrvatskoj ete koristt na osnovi
hrvatske zdravstvene iskaznice, ali na teret inozemnog nositelja
zdravstvenog osiguranja. Inozemni nositelj e vam, u sluaju potrebe,
izdat i Europsku kartcu.
Ako ivite u Hrvatskoj i primate mirovinu iz vie drava lanica
Europske unije, no ne i iz Hrvatske, zdravstvenu zattu u Hrvatskoj
ostvarit ete osnovom hrvatske zdravstvene iskaznice, no na teret
nositelja zdravstvenog osiguranja drave u kojoj ste ostvarili veinski
sta. Stoga e vam ist inozemni nositelj, u sluaju potrebe, izdat i
Europsku kartcu.
Na ist nain, Europska kartca e se izdat i osobama koje su prijavljene
na obvezno zdravstveno osiguranje kao lanovi vae obitelji.
lanovi obitelji aktvnog osiguranika - radnika zaposlenog u drugoj
dravi lanici Europske unije
Ako imate prebivalite u Hrvatskoj, a zdravstveno osiguranje
ostvarujete preko lana vae obitelji koji je zaposlen u jednoj od
drava lanica Europske unije, zdravstvenu zattu u Hrvatskoj ete
koristt temeljem hrvatske zdravstvene iskaznice na jednak nain kao
i ostali hrvatski osiguranici. No, trokove zdravstvene zatte snosit
e za vas inozemni nositelj zdravstvenog osiguranja drave u kojoj
je zaposlen lan obitelji preko kojega ste prijavljeni na zdravstveno
osiguranje. Inozemni nositelj e vam stoga, u sluaju potrebe izdat i
Europsku kartcu zdravstvenog osiguranja.
Planirano lijeenje
Ako odlazite u drugu dravu lanicu Europske unije zbog lijeenja,
HZZO e vam podmirit trokove lijeenja samo ako ste prethodno
HZZO-u podnijeli zahtjev i ako vam je temeljem podnesenog zahtjeva
izdano odobrenje za lijeenje.

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
7
III. DAVANJA ZA BOLEST

Pravo na naknadu plae za vrijeme bolovanja
Pravo na naknadu plae za vrijeme bolovanja u Hrvatskoj moete
ostvarit ako ste u HZZO-u prijavljeni na obvezno zdravstveno
osiguranje kao: osoba u radnom odnosu kod poslodavca sa sjeditem
u Hrvatskoj, osoba izabrana na stalnu dunost u odreenim tjelima
dravne vlast, osoba koja ivi u Hrvatskoj, a radi u inozemstvu no
nije tamo osigurana, lan uprave trgovakog drutva, obrtnik,
poljoprivrednik koji je obvezan plaat porez na dohodak ili dobit,
sveenik, osoba koja prua pomo hrvatskom ratnom vojnom invalidu
Domovinskog rata ili osoba sa statusom roditelja njegovatelja.
Pod bolovanjem se smatra odsutnost s rada zbog bolest ili ozljede,
odnosno drugih okolnost kao to su medicinsko ispitvanje, izolacija
zbog pojave zarazne bolest, transplantacija organa ili ivog tkiva
u korist druge osigurane osobe HZZO-a, pratnja osigurane osobe
HZZO-a na lijeenje izvan mjesta njezina prebivalita, njega oboljelog
djeteta ili suprunika, komplikacije u trudnoi, rodiljni dopust,
dopust zbog smrt djeteta za vrijeme koritenja rodiljnog dopusta,
bolovanje zbog bolest koja je neposredna posljedica sudjelovanja
u Domovinskom ratu te bolovanje zbog ozljede na radu, odnosno
profesionalne bolest.
Pravo na bolovanje utvruje izabrani doktor medicine primarne
zdravstvene zatte, a najdulje do roka utvrenog posebnim
propisom. Nakon proteka istog roka, pravo na bolovanje utvruje
ovlateni doktor HZZO-a.
Naknadu plae isplauje poslodavac ili HZZO ovisno o duljini i vrst
bolovanja.
8

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
Vae pravo na novane naknade
Ako vi i lanovi vae obitelji imate prebivalite ili boravite u drugoj
dravi lanici Europske unije, a prema hrvatskim propisima iz
obveznog zdravstvenog osiguranja ostvarujete pravo na odreene
novane naknade za vrijeme privremene sprijeenost za rad, njih e
vam u drugoj dravi lanici Europske unije i nadalje isplaivat HZZO
u skladu s hrvatskim propisima. Sporazumom izmeu drava moe
se dogovorit da vam ih isplauje ustanova drave u kojoj se nalazite,
ali i tada sukladno hrvatskim propisima i na teret HZZO-a.
Ako je za ostvarivanje novanih naknada propisano da prethodno
morate imat ispunjen uvjet prethodne prijave na obvezno zdravstveno
osiguranje u odreenom trajanju, tada e vam se, za ostvarivanje tog
prava u Republici Hrvatskoj ili u nekoj drugoj dravi lanici Europske
unije, uzet u obzir duljina prijave na osiguranje ostvarena u bilo kojoj
dravi lanici Europske unije ukljuujui i Hrvatsku.
Na primjer, ako ste se, radi zaposlenja, preselili iz jedne u drugu
dravu lanicu Europske unije, te je u drugoj dravi lanici uvjet za
ostvarivanje prava na naknadu plae za vrijeme bolovanja prethodna
prijava na obvezno zdravstveno osiguranje u odreenom razdoblju,
prilikom utvrivanja prava na naknadu plae uzet e vam se u obzir
prijava na obvezno zdravstveno osiguranje u obje drave lanice
Europske unije.
IV. NAKNADE ZA RODILJNI I RODITELJSKI DOPUST
Pravo na rodiljne i roditeljske potpore (dopuste i pripadajue novane
naknade) ostvaruju:
Zaposleni i samozaposleni roditelji
Roditelji koji ostvaruju drugi dohodak, poljoprivrednici izvan
sustava poreza na dobit ili dohodak i nezaposleni roditelji te
Roditelji izvan sustava rada

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
9
U nainu ostvarivanju prava na rodiljne i roditeljske potpore, s
roditeljima djeteta izdjednaeni su:
Posvojitelji djeteta
Skrbnik maloljetnog djeteta i udomitelj
Stranci s odobrenim stalnim boravkom u Hrvatskoj
Azilant i osobe pod supsidijarnom zattom (bez uvjeta koji
se odnose na dravljanstvo i duljinu boravka u Hrvatskoj)
Zaposleni i samozaposleni roditelji
Ako ste zaposleni ili samozaposleni roditelj, pod uvjetma koje
propisuju Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama moete ostvarit
pravo na rodiljni i roditeljski dopust, pravo na rad s polovicom
punog radnog vremena za vrijeme rodiljnog dopusta, dopust ili rad u
skraenom radnom vremenu zbog njege djeteta s teim smetnjama
u razvoju, pravo na rad s pola punog radnog vremena zbog pojaane
njege djeteta, dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila
ili dopust radnice koja doji dijete, stanku za dojenje djeteta, slobodan
dan za prenatalni pregled te mirovanje radnog odnosa do tree
godine ivota djeteta.
Nezaposleni roditelji, roditelji koji ostvaruju drugi dohodak i
poljoprivrednici izvan poreznog sustava
Ove kategorije roditelja pod uvjetom ispunjenja svih propisanih
uvjeta, mogu ostvarit pravo na rodiljnu i roditeljsku potedu od
rada.
Roditelji izvan sustava rada
Ako pripadate u kategoriju osoba izvan sustava rada (ako ste
umirovljenik, redovit student, uzdravana osoba prema propisima
socijalne skrbi ili ne pripadate nit jednoj od navedenih kategorija,
ali ste uredno prijavljeni na obvezno zdravstveno osiguranje) moete
ostvarit pravo na rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu, ako ispunjavate
i druge propisane uvjete.
10

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
Kako se prava ostvaruju?
Prava na rodiljne i roditeljske potpore ostvaruju se u podrunom
uredu HZZO-a nadlenom prema mjestu prebivalita i to uglavnom
temeljem pisanog zahtjeva korisnika prava, osim rodiljnog dopusta
koji se ostvaruje temeljem izvjea o bolovanju izabranog doktora
majke djeteta.
Vaa prava na rodiljne i roditeljske potpore

Ako je za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore
odreeno da prethodno morate imat ostvareno prebivalite, radni
sta ili obvezno zdravstveno osiguranje u odreenom periodu, za
ostvarivanje tog prava u jednoj dravi lanici Europske unije, pa tako
i u Hrvatskoj, uzet e vam se u obzir duljina prebivalita, zaposlenja ili
zdravstvenog osiguranja koje ste ostvarili i u drugoj, odnosno drugim
dravama lanicama Europske unije.
Ako vi i lanovi vae obitelji imate prebivalite ili boravite u drugoj
dravi lanici Europske unije, a prema hrvatskim propisima ostvarujete
pravo na odreene novane naknade, njih e vam u drugoj dravi
lanici Europske unije i nadalje isplaivat HZZO u skladu s hrvatskim
propisima. Sporazumom izmeu drava moe se dogovorit da vam
ih isplauje ustanova drave u kojoj se nalazite, ali i tada sukladno
hrvatskim propisima i na teret HZZO-a.

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
11
V. INVALIDSKA DAVANJA

INVALIDSKA MIROVINA
Za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu moraju bit ispunjeni
sljedei uvjet:
postojanje invalidnost
uvjet staa.
Invalidnost moe nastat kao posljedica:
1. bolest i ozljede izvan rada
2. ozljede na radu ili profesionalne bolest.
Invalidnost postoji:
kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje
se ne mogu otklonit lijeenjem, radna sposobnost trajno smanjena
za vie od polovice prema tjelesno i psihiki zdravome osiguraniku
iste ili sline naobrazbe i sposobnost (profesionalna nesposobnost
za rad).
Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika
obuhvaaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i
psihikim sposobnostma, a smatraju se odgovarajuim njegovim
dosadanjim poslovima.
Kada je kod osiguranika utvrena profesionalna nesposobnost za rad,
utvruje se preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na njegovo
zdravstveno stanje, ivotnu dob, naobrazbu i sposobnost, moe
profesionalnom rehabilitacijom osposobit za rad s punim radnim
vremenom na drugom poslu.
kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje
se ne mogu otklonit lijeenjem, nastane trajni gubitak sposobnost
za rad (opa nesposobnost za rad).
Uvjet staa je ispunjen kada:
mirovinski sta pokriva najmanje jednu treinu radnog vijeka ako
je invalidnost nastala zbog bolest ili ozljede izvan rada i to prije
navrenih 65 godina ivota. Kao radni vijek uzima se broj punih
godina od dana kada je osiguranik navrio 20 godina ivota do dana
12

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
nastanka invalidnost. Osiguraniku koji je nakon navrene 20. godine
ivota bio na redovitom kolovanju i takvim kolovanjem stekao viu
strunu spremu radni vijek rauna se od navrene 23. godine ivota,
a osiguraniku koji je stekao visoku strunu spremu od navrene 26.
godine ivota. Razdoblje radnog vijeka skrauje se za razdoblje koje
je osiguranik:
- proveo na odsluenju vojnog roka
- bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadlenoj slubi za
zapoljavanje
Ako je invalidnost nastala zbog ozljede na radu ili
profesionalne bolest, pravo na invalidsku mirovinu stjee bez obzira
na duinu mirovinskog staa.
Iznimno pravo na invalidsku mirovinu stjee osiguranik:
kod kojega je nastala invalidnost prije 35. godine ivota, a
ima viu strunu spremu, ako je do dana nastanka invalidnost navrio
sta osiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima
visoku strunu spremu ako je do dana nastanka invalidnost navrio
jednu godinu staa osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme
osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja
kod kojega je invalidnost nastala prije 30. godine ivota, ako
je navrio najmanje jednu godinu staa osiguranja i ako je invalidnost
nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon
prestanka osiguranja.
Osiguranik kod kojega je invalidnost nastala kao posljedica radnje
za koju je pravomonom presudom osuen za kaznena djela protv
Republike Hrvatske i kaznena djela protv vrijednost zatenih
meunarodnim pravom ne stjee, odnosno gubi pravo na invalidsku
mirovinu ostvarenu na temelju te invalidnost s prvim danom iduega
mjeseca od mjeseca u kojem je presuda donesena u kaznenom
postupku i postala pravomona.
Ako u ovom sluaju postoji pravo lanova obitelji osiguranika na
uzdravanje od osiguranika, njegova e se invalidska mirovina
isplaivat tm lanovima obitelji u visini obiteljske mirovine.

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
13
Ostvarivanje prava - podnoenje zahtjeva
Postupak ostvarivanja prava pokree se podnoenjem zahtjeva
podrunoj slubi ili podrunom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje prema mjestu prebivalita (boravita) traitelja prava,
a ako je prebivalite podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadlena
je podruna sluba ili ured na ijem je podruju bilo posljednje
osiguranje.
Vae pravo na invalidsku mirovinu
Prema propisima Europske unije, zakonodavstva drava lanica u
smislu invalidskih davanja mogu se podijelit u dva tpa:
Drave sa zakonodavstvom tpa A prema ovom zakonodavstvu
visina invalidske mirovine ne ovisi o trajanju razdoblja osiguranja
ili prebivanja ve je za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu
potrebno da je osoba u trenutku nastanka invalidnost bila osigurana
u toj dravi.
Drave sa zakonodavstvom tpa B - prema ovom zakonodavstvu
visina invalidske mirovine ovisi o duini trajanja osiguranja, odnosno
prebivanja i izraunava se prema istm propisima kao i starosna
mirovina.
Invalidske mirovine iz hrvatskog osiguranja koje su nastale kao
posljedica bolest ili ozljede izvan rada ili ozljede na radu ili
profesionalne bolest ubrajaju se u mirovine tpa B.
Kada podnesete zahtjev za invalidsku mirovinu, nadlena ustanova
drave lanice uzet e u obzir razdoblja osiguranja ili prebivanja
u drugoj dravi lanici ako je to potrebno za priznanje prava na
invalidsku mirovinu.
Svaka drava lanica primjenjuje nacionalne propise pri odreivanju
stupnja invalidnost.
Invalidska mirovina isplaivat e se bez obzira u kojoj dravi lanici
imate prebivalite.
Naknada zbog tjelesnog oteenja vidi poglavlje VIII.
14

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
VI. DAVANJA ZA STAROST
Starosna mirovina
Pravo na starosnu mirovinu stjee osiguranik kada navri 65 godina
ivota i najmanje 15 godina mirovinskog staa.
Pravo na starosnu mirovinu stjee i osiguranik zaposlen s nepunim
radnim vremenom kada navri 65 godina ivota i ako provede 15
godina u osiguranju.
U prijelaznom razdoblju do 2029. godine ene ostvaruju pravo na
starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetma navrene starosne dobi:
Godina ostvarivanja
prava
Propisana starosna dob
-ene-
godine mjeseci
2012. 60 6
2013. 60 9
2014. 61 0
2015. 61 3
2016. 61 6
2017. 61 9
2018. 62 0
2019. 62 3
2020. 62 6
2021. 62 9
2022. 63 0
2023. 63 3
2024. 63 6
2025. 63 9
2026. 64 0
2027. 64 3
2028. 64 6
2029. 64 9

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
15
Prijevremena starosna mirovina
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stjee osiguranik kada
navri 60 godina ivota i 35 godina mirovinskog staa.
Visina mirovine trajno se umanjuje za svaki kalendarski mjesec
ranijeg ostvarivanja prava, do navrenih godina ivota osiguranika
propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu.
U prijelaznom razdoblju od 2011. do 2029. godine ene ostvaruju
pravo na prijevremenu starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetma
navrene starosne dobi i mirovinskog staa:

PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA ZA ENE
Godina Starosna dob Mirovinski sta
2012. 55 god. i 6 mj. 30 god. i 6 mjeseci
2014. 56 god. 31 god.
2015. 56 god. i 3 mj. 31 god. i 3 mjeseca
2018. 57 god. 32 god.
2022. 58 god. 33 god.
2026. 59 god. 34 god.
16

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
Postupak se pokree podnoenjem zahtjeva podrunoj slubi ili
podrunom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema
mjestu prebivalita, odnosno boravitW podnosi zahtjev. Ako je
prebivalite podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadlena je podruna
sluba ili ured na ijem je podruju bilo posljednje osiguranje.
Ostvarivanje prava na mirovinu iz II. stupa mirovinskog osiguranja
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za lanove II. stupa podatke iz
rjeenja o priznanju prava na mirovinu dostavlja REGOS-u. Osiguranik
izabire mirovinsko osiguravajue drutvo koje e mu isplaivat
mirovinu iz II. stupa i nakon propisane procedure REGOS izdaje
nalog o prebacivanju sredstava s osobnog rauna lana fonda II.
stupa (budueg korisnika mirovine) na raun izabranog mirovinskog
osiguravajueg drutva. Mirovinsko osiguravajue drutvo s
osiguranikom sklapa ugovor o mirovini nakon to iz REGOS-a dobije
podatak o ukupnom iznosu kapitaliziranih sredstava na osobnom
raunu na dan zatvaranja osobnog rauna. Iz doznaenih sredstava,
umanjenih za propisanu naknadu, mirovinsko osiguravajue drutvo,
u skladu sa sklopljenim ugovorom, isplauje umirovljeniku doivotnu
mjesenu mirovinu iz II. stupa.
Vae pravo na starosnu mirovinu
Ako ste bili osigurani u dvije ili vie drava lanica Europske unije,
postupak za ostvarivanje prava na mirovinu pokreete podnoenjem
zahtjeva nadlenoj ustanovi u dravi lanici u kojoj imate prebivalite
ili u dravi lanici posljednjeg osiguranja. Ako u dravi lanici u kojoj
imate prebivalite niste nikada bili u osiguranju, va zahtjev e se
proslijedit u dravu lanicu posljednjeg osiguranja. Zahtjev podnesen
u jednoj dravi lanici smatrat e se zahtjevom podnesenim u svim
dravama lanicama.
Pravo na mirovinu moi ete ostvarit u svim dravama lanicama
u kojima ste bili u osiguranju najmanje dvanaest mjeseci te ako
ispunjavate i druge uvjete prema nacionalnim propisima th drava,

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
17
npr. potrebne godine ivota.
Ako ste u nekoj dravi lanici navrili razdoblje osiguranja krae
od dvanaest mjeseci i ako samo na osnovi tog kraeg razdoblja ne
moete ostvarit pravo na mirovinu, njega e preuzet sve ostale
drave lanice u kojima ste bili u osiguranju i iz kojih moete ostvarit
pravo na mirovinu, i to u razmjernom dijelu.
Sva razdoblja osiguranja koja ste navrili u dravama lanicama
Europske unije bit e uzeta u obzir kada navrite potrebne godine
ivota za starosnu mirovinu. Visina mirovine iz pojedine drave lanice
ovisi o duini trajanja razdoblja osiguranja ili prebivanja u toj dravi.
Vaa starosna mirovina isplaivat e se bez obzira u kojoj dravi
lanici Europske unije imate prebivalite.
VII. PRAVO NA OBITELJSKU MIROVINU
lanovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku
mirovinu ako je osoba:
navrila najmanje 5 godina staa osiguranja ili najmanje 10 godina
mirovinskog staa ili
ispunjavala uvjete o duini mirovinskog staa za stjecanje prava na
invalidsku mirovinu ili
bila korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine
ili
bila korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.
Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na
radu ili profesionalne bolest, lanovi obitelji imaju pravo na obiteljsku
mirovinu bez obzira na duinu mirovinskog staa osiguranika.
Udovica /udovac /izvanbrani drug imaju pravo na obiteljsku
mirovinu:
ako su do smrt branog druga navrili 50 godina ivota ili
ako su mlai od 50 godina ivota i ako je do smrt branog druga
nastupila opa nesposobnost za rad ili je takva nesposobnost nastala
u roku od jedne godine nakon smrt branog druga ili
18

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
ako je nakon smrt branog druga ostalo jedno ili vie
djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a udovica /udovac ili
izvanbrani drug obavljaju roditeljsku dunost prema toj djeci. Ako
tjekom trajanja prava prema toj osnovi nastupi opa nesposobnost
za rad, zadravaju pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva
nesposobnost.
Ako udovica /udovac ili izvanbrani drug do smrt branog druga
nisu navrili 50, ali su imali 45 godina ivota, imaju pravo na obiteljsku
mirovinu kada navre 50 godina ivota.
Udovica/udovac ili izvanbrani drug, koji su tjekom trajanja prava
na obiteljsku mirovinu navrili 50 godina ivota zadravaju to pravo
trajno, a ako to pravo prestane prije navrene 50. godine ivota, ali
nakon navrene 45. godine ivota, pravo na obiteljsku mirovinu mogu
ponovno ostvarit kada navre 50 godina ivota.
Udovica stjee pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika
roeno nakon njegove smrt. U tom joj sluaju pravo na obiteljsku
mirovinu pripada od dana smrt osiguranika.
Izvanbrani drug ostvaruje pravo na obiteljsku mirovinu ako je
izvanbrana zajednica postojala i trajala najmanje tri godine.
Razvedeni brani drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako mu je
sudskom odlukom dosueno pravo na uzdravanje.
Dijete stjee pravo na obiteljsku mirovinu:
ako je u trenutku smrt roditelja mlae od 15 godina ili mlae
od 18 godina i ako je prijavljen slubi za zapoljavanje radi zaposlenja
ako je nastupila opa nesposobnost za rad, do dobi do koje
se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, tada ima pravo na
obiteljsku mirovinu za sve vrijeme dok takva nesposobnost traje
ako je opa nesposobnost za rad nastupila nakon dobi do
koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrt
osiguranika ili korisnika prava ima pravo na obiteljsku mirovinu ako
ga je umrli uzdravao do svoje smrt

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
19
ako je u trenutku smrt osiguranika na redovitom kolovanju ili
zapone takvo kolovanje nakon smrt osiguranika. To pravo pripada
djeci do kraja redovitog kolovanja, ali najdue do navrene 26.
godine ivota. Ako je redovito kolovanje prekinuto zbog bolest,
dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i za vrijeme bolest, do
navrene 26. godine ivota kao i nakon th godina, ali najvie onoliko
vremena koliko je zbog bolest izgubljeno za redovito kolovanje, ako
je ono nastavljeno prije navrenih 26 godina ivota.
Dijete kod kojega tjekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu
nastupi opa nesposobnost za rad, zadrava to pravo dok postoji
takva nesposobnost.
Roditelj kojega je osiguranik ili korisnik prava uzdravao do svoje
smrt ima pravo na obiteljsku mirovinu:
ako je do smrt osiguranika ili korisnika prava navrio 60 godina
ivota
ako je roditelj mlai od 60 godina, ali je do smrt osiguranika ili
korisnika prava nastala opa nesposobnost za rad, sve dok takva
nesposobnost traje, a ako za vrijeme trajanja ovog prava navri 60
godina ivota, trajno zadrava pravo na mirovinu.
Pravo na obiteljsku mirovinu gube stupanjem u brak udovica, odnosno
udovac mlai od 50 godina, osim ako to pravo imaju zbog ope
nesposobnost te djeca osiguranika, braa, sestre te druga djeca bez
roditelja, osim djece koja su to pravo stekla zbog ope nesposobnost
za rad i djece koja se nalaze na redovitom kolovanju.
Pravo na obiteljsku mirovinu moe stei najranije od prvoga dana
sljedeeg mjeseca od mjeseca u kojem je korisnik umro.
mjestu prebivalita, odnosno boravita osobe koja podnosi zahtjev.
20

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
Ako je prebivalite podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadlena
osiguranje.
Vae pravo na obiteljsku mirovinu
Propisi koji se odnose na starosnu mirovinu odnose se i na obiteljsku
mirovinu prema propisima Europske unije.
Obiteljska mirovina isplaivat e se bez obzira u kojoj dravi lanici
nadivjeli brani/izvanbrani drug ima prebivalite.
VIII. DAVANJA ZA OZLJEDE NA RADU I
PROFESIONALNE BOLESTI
1. DAVANJA S OSNOVE ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Tko ostvaruje prava za sluaj ozljeda na radu, odnosno profesionalne
bolest?
Najbrojnija skupina osiguranika za sluaj ozljede na radu i
profesionalne bolest su osobe u radnom odnosu kod domaeg ili
stranog poslodavca sa sjeditem u Republici Hrvatskoj te obrtnici i
osobe koje obavljaju djelatnost samostalnih zanimanja.
Osim njih obvezno se za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolest
osiguravaju i osobe izabrane ili imenovane na stalne dunost u
odreenim tjelima dravne vlast odnosno jedinicama lokalne i
regionalne samouprave, ako za taj rad primaju plau, lanovi uprave
trgovakih drutava ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po
osnovi rada, osobe s prebivalitem ili odobrenim stalnim boravkom u
Republici Hrvatskoj koje rade u inozemstvu kod stranog poslodavca a
nisu tamo osigurane, osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i
umarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na
dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurane po osnovi rada i druge
osobe odreene zakonom.
Postoji skupina osiguranika za koje postoji obveza osiguranja u

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
21
posebnim okolnostma i dok traju te okolnost. To su primjerice uenici
i student za vrijeme praktne nastave, strune prakse, strunih
putovanja ili rada putem ovlatenih posrednika, lanovi dobrovoljnih
vatrogasnih drutava za vrijeme sudjelovanja u zadacima obrane
od poara, sportai, treneri i organizatori u sklopu organizirane
amaterske portske aktvnost i dr.

Koja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja ostvarujete za
sluaj ozljede na radu odnosno profesionalne bolest?
Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za sluaj ozljede na radu i
profesionalne bolest obuhvaaju:
1.preventvne mjere koje uz ostalo sadre i mjere za spreavanje
i otkrivanje profesionalnih bolest te spreavanje ozljeda na radu
(preventvni lijeniki pregledi i dijagnostki postupci te praenje
zdravstvenog stanja radnika sukladno programu mjera specifne
zdravstvene zatte radnika)
2. prava za sluaj priznate ozljede na radu odnosno profesionalne
bolest
a)pravo na zdravstvenu zattu u Republici Hrvatskoj i inozemstvu pod
uvjetma, u opsegu i na nain koji je utvren zakonom i propisima
HZZO-a te meunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju
b)pravo na novane naknade
-naknadu plae za vrijeme bolovanja (u visini 100% od propisane
osnovice za naknadu)
-naknadu trokova prijevoza (kod koritenja zdravstvene zatte
zbog ozljede na radu odnosno profesionalne bolest u visini trokova
prijevoza javnim prijevoznim sredstvima po najnioj cijeni i najkraoj
relaciji prema slubenom daljinomjeru javnog prijevoznika),
-naknadu pogrebnih trokova (u sluaju smrt osigurane osobe ako je
smrt neposredna posljedica ozljede na radu odnosno profesionalne
bolest u visini iznosa standardne opreme za pogreb i visini trokova
prijevoza pogrebnika).
22

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
Pravo na preventvne preglede i dijagnostke postupke u okviru
specifne zdravstvene zatte radnika ostvaruje se kod doktora
specijaliste medicine rada kojeg je izabrao poslodavac. Osoba koja
samostalno obavlja djelatnost osobnim radom sama izabire doktora
specijalistu medicine rada.
Ako se dogodi ozljeda na radu, a postoji sumnja na profesionalnu
bolest potrebno je pokrenut postupak pred nadlenim podrunim
uredom HZZO-a radi utvrivanja odnosno priznavanja prava osnovom
ozljede na radu ili profesionalne bolest. Postupak se pokree
podnoenjem prijave o ozljedi na radu odnosno profesionalnoj bolest
koju popunjavaju poslodavac i izabrani doktor ope (obiteljske)
medicine osiguranika.
Prava po priznatoj ozljedi na radu odnosno profesionalnoj bolest teku
od dana nastanka te ozljede odnosno bolest. Pravo na zdravstvenu
zattu ostvaruje se kod ugovornih subjekata HZZO-a na podruju
Republike Hrvatske, a osiguranici ostvaruju i pravo na koritenje
zdravstvene zatte u inozemstvu pod uvjetma, u opsegu i na nain
koji je utvren zakonom i propisima HZZO-a te meunarodnim
ugovorima o socijalnom osiguranju.
Bolovanje vezano uz priznatu ozljedu na radu i profesionalnu bolest
vodi izabrani doktor ope/ obiteljske medicine, a za to vrijeme
osiguranici ostvaruju pravo na naknadu plae.
Pravo na naknadu trokova prijevoza u svezi s koritenjem prava na
zdravstvenu zattu za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolest,
neovisno o udaljenost od mjesta u kojem osiguranik ivi do mjesta u
koje je upuen radi pruanja zdravstvene zatte, osiguranik ostvaruje
podnoenjem zahtjeva nadlenom podrunom uredu HZZO-a.
Pravo na naknadu za pogrebne trokove ostvaruje se podnoenjem
zahtjeva nadlenom podrunom uredu HZZO-a i pripada pravnoj ili
fzikoj osobi koja je snosila trokove pokopa osigurane osobe kod
koje je smrt nastupila uslijed priznate ozljede na radu odnosno
profesionalne bolest.

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
23
Vaa prava za sluaj ozljede na radu, odnosno profesionalne
bolest kada se kreete unutar Europske unije
Ako ste pretrpjeli ozljedu na radu ili ste oboljeli od profesionalne
bolest za vrijeme boravka u drugoj dravi lanici Europske unije,
imate pravo, na temelju Europske kartce, koristt zdravstvenu zattu
u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi drave u kojoj se nalazite.
Osiguranik koji je upuen na rad u dravu lanicu Europske unije
ostvaruje pravo na naknadu plae za vrijeme bolovanja zbog priznate
ozljede na radu ili profesionalne bolest sukladno hrvatskim te
europskim propisima o socijalnom osiguranju.
2. DAVANJA S OSNOVE MIROVINSKOG OSIGURANJA
Naknada zbog tjelesnog oteenja
U sluaju ozljede na radu ili profesionalne bolest, osiguranik moe
ostvarit pravo na naknadu zbog tjelesnog oteenja. Pod tjelesnim
oteenjem podrazumijeva se gubitak, bitnije oteenje ili znatnija
onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tjela, to oteava
normalnu aktvnost organizma i zahtjeva vee napore u obavljanju
ivotnih potreba, bez obzira uzrokuje li to oteenje ili ne uzrokuje
invalidnost. Tjelesna oteenja i njihovi stupnjevi izraavaju se u
postocima od 30 do 100% i sadrani su u zakonom utvrenoj list
tjelesnih oteenja. Naknada zbog tjelesnog oteenja odreuje se
od posebno odreene osnovice, u jednakoj svot za svaki stupanj
tjelesnog oteenja i isplauje se korisniku, bez obzira na to je li
zaposlen ili ne.
Kako i gdje ostvarit pravo?
Ako je prebivalite podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadlena
osiguranje.
24

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
Invalidska mirovina zbog ozljede na radu ili profesionalne bolest vidi
poglavlje V.
Vae pravo za sluaj ozljede na radu, odnosno profesionalne
bolest kada se kreete unutar Europske unije
Pravo na novano davanje za ozljedu na radu ili profesionalnu bolest
moete ostvarit u onoj dravi lanici u kojoj je nastala ozljeda na radu
ili profesionalna bolest.
IX. OBITELJSKA DAVANJA
O PRAVU NA DOPLATAK ZA DJECU
Doplatak za djecu novano je primanje koje korist roditelj ili druga
osoba kojoj je dijete povjereno na uvanje i odgoj, a radi potpore
uzdravanja i odgoja djece.
Pravo na doplatak za djecu stjee se i ostvaruje ovisno o broju djece
i visini ukupnog dohotka lanova kuanstva korisnika te drugim
propisanim uvjetma.
Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbrana se zajednica
izjednaava s branom zajednicom.
Doplatak za djecu ne moe bit predmet ovrhe ili osiguranja, osim
prema sudskoj odluci radi uzdravanja u korist djece za koju se
ostvaruje taj doplatak.
Doplatak za djecu osobno je pravo korisnika i ne moe se prenosit na
drugu osobu, a iznimno se moe isplaivat drugoj osobi.
Ako oba roditelja mogu ostvarit pravo na doplatak za djecu duni su
se sporazumjet koji od njih e to pravo ostvarit, a pravo na doplatak
moe se ostvarit samo po jednoj osnovi.

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
25
Pravo na doplatak za djecu, moe se ostvarit do kraja kolske godine
u kojoj dijete navrava 19 godina ivota. Iznimka je predviena za
djecu s oteenjem zdravlja za koju doplatak pripada do 21. godine
ivota, a za dijete s teim oteenjem zdravlja doplatak za djecu
pripada do kraja kalendarske godine u kojoj navrava 27 godina
ivota.
Doplatak za djecu ne pripada korisniku:
za vrijeme dok se dijete nalazi na kolovanju u inozemstvu;
za dijete koje je stalno smjeteno u ustanovi u kojoj ima uzdravanje
na teret prorauna.
Pravo na doplatak za djecu prestaje stupanjem djeteta u brak.
Uvjet
hrvatsko dravljanstvo, odnosno za stranca status stalnog boravka
u Republici Hrvatskoj,
prebivalite u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije
podnoenja zahtjeva
ukupni dohodak do 50% proraunske osnovice po lanu kuanstva
mjeseno, tj. u 2012. godini ne smije prelazit 1.663,00 kn mjeseno
po lanu
zajedniko kuanstvo s djetetom.
Prema posebnim uvjetma, tj. neovisno o ukupnom dohotku
kuanstva doplatak za djecu korisniku pripada za:
djecu s teim oteenjem zdravlja
djecu smrtno stradaloga, nestaloga ili zatoenoga hrvatskog
branitelja, na osnovi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji.
Svota doplatka za djecu odreuje se u postotku od proraunske
osnovice i ovisi o utvrenom dohodovnom cenzusu, o zdravstvenom
stanju djeteta te o statusu roditelja.
Proraunska osnovica se za svaku godinu odreuje Zakonom o
izvravanju Dravnog prorauna Republike Hrvatske, a u 2012. godini
iznosila je 3.326,00 kn.
26

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
Vae pravo na obiteljska davanja
Obiteljskim davanjem smatraju se sva novana davanja i davanja u
naravi namijenjena pokrivanju obiteljskih trokova.
Ako pravo na obiteljsko davanje ovisi o razdobljima osiguranja ili
prebivanja, ta razdoblja e se uzet u obzir iz druge drave lanice ako
je to potrebno.
Obiteljsko davanje ne moe se isplaivat za isto razdoblje i za istog
lana obitelji istodobno iz dvije ili vie drava lanica Europske unije.
Propisi Europske unije sadre jasna pravila koja e drava lanica
Europske unije isplaivat obiteljska davanja. Prema tm propisima
drava zaposlenja ima prednost pred dravom prebivalita. Ako postoji
zaposlenje u dvije ili vie drava lanica, prednost e imat ona drava
lanica u kojoj djeca prebivaju. Ako je iznos davanja u dravi lanici
prebivalita vei od iznosa davanja u dravi lanici zaposlenja, drava
lanica prebivalita duna vam je platt razlikovni dodatak kako bi
se nadoknadila razlika izmeu ta dva davanja. Ovim odredbama
omoguuje se da ostvarite pravo na najvii iznos obiteljskog davanja
predvien zakonodavstvom jedne od navedenih drava lanica.
X. DAVANJA ZA NEZAPOSLENOST
PRAVO NA NOVANU NAKNADU ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI
Uvjet za ostvarivanje prava
Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novanu naknadu mora:
ispunit uvjet prethodnog rada,

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
27
u zakonskom roku se mora prijavit nadlenom podrunom uredu
Hrvatskog zavoda za zapoljavanje i podnijet zahtjev za novanu
naknadu,
radni odnos ne smije prestat njezinom krivnjom ili voljom.
Prethodni rad
Pravo na novanu naknadu stjeete ako u trenutku prestanka radnog
odnosa imate najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.
Za ostvarivanje tog prava u Republici Hrvatskoj (ili u nekoj drugoj
dravi lanici Europske unije) uzet e vam se u obzir vrijeme koje ste
proveli na radu u bilo kojoj dravi lanici Europske unije ukljuujui i
Hrvatsku.
Na primjer, ako ste radili u Republici Hrvatskoj 4 mjeseca, a prije
toga u nekoj drugoj dravi lanici Europske unije 5 mjeseci, prilikom
utvrivanja prava na novanu naknadu uzet e vam se u obzir vrijeme
koje ste proveli na radu u obje navedene drave.
Rok za prijavu i podnoenje zahtjeva
Radi ostvarivanja prava na novanu naknadu morate se prijavit
Hrvatskom zavodu za zapoljavanje u roku od 30 dana od prestanka
radnog odnosa i podnijet zahtjev za novanu naknadu.
Ako ste nakon prestanku radnog odnosa bili bolovanju, odnosno
rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbnikom dopusta onda
se morate prijavit u roku od 30 dana od prestanka neke od th
okolnost.
Prijavljujete se i zahtjev podnosite u podrunom uredu Hrvatskog
zavoda za zapoljavanje u kojem imate prijavljeno prebivalite ili
uobiajeno boravite.
Temelj prestanka radnog odnosa
Pravo na novanu naknadu ne moete ostvarit ako vam je radni
odnos prestao:
zbog toga to ste otkazali radni odnos, osim u sluaju izvanrednog
otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponaanjem poslodavca,
pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa,
28

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
zbog toga to niste zadovoljili na probnom radu ili niste zadovoljili
tjekom pripravnikog, odnosno vjebenikog staa, odnosno niste u
propisanom roku poloili struni ispit,
zbog povrede obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim
ponaanjem radnika) kao i zbog teke povrede radne obveze
(izvanredni otkaz)
zbog izdravanja kazne zatvora due od 3 mjeseca.
Visina novane naknade
Visina novane naknade ovisi o plai koju ste ostvarili prije prestanka
radnog odnosa jer osnovicu za utvrivanje visine novane naknade
ini prosjek obraunate plae, umanjen za doprinose za obvezna
osiguranja ostvaren u tromjesenom razdoblju koje je prethodilo
prestanku radnog odnosa, odnosno slube.
Novana naknada za prvih 90 dana koritenja iznosi 70%, a za
preostalo vrijeme koritenja 35% od osnovice.
Propisan je najnii i najvii iznos novane naknade.
Najvii iznos novane naknade ovisi o prosjenoj plai isplaenoj u
gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini te novana
naknada za prvih 90 dana koritenja ne moe bit vii od 70%, a za
preostalo vrijeme koritenja ne moe bit vii od 35% iznosa te plae.
Najnii iznos novane naknade ovisi o minimalnoj plai u Republici
Hrvatskoj umanjenoj za doprinose za obvezna osiguranja te novana
naknada ne moe bit nii od 50% iznosa te plae.
Trajanje novane naknade
Pravo na novanu naknadu moete ostvarit i trajanju od 90 do 450
dana, a to ovisi o ukupnom vremenu koje ste proveli na radu.
90 dana ako je provela na radu od 9 mjeseci do 2 godine,
120 dana ako je provela na radu vie od 2 godine,
210 dana ako je provela na radu vie od 5 godina,

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
29
450 dana ako je provela na radu vie od 25 godina.
Postoji izuzetak od ovog pravila:
Ako ste proveli na radu 32 godine i nedostaje vam do 5 godina
do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu
mirovinu imate pravo na novanu naknadu sve do ponovnog
zaposlenja ili nastupanja neke druge okolnost za prestanak prava na
novanu naknadu.
Za utvrivanje trajanja prava na novanu naknadu uzet e vam se
u obzir vrijeme koje ste proveli na radu u bilo kojoj dravi lanici
Europske unije ukljuujui i Hrvatsku.
Prestanak prava na novanu naknadu
Pravo na novanu naknadu prestaje vam ako:
zasnujete radni odnos
istekne vrijeme za koje ste imali pravo na novanu naknadu
obavljate posao bez potvrde, ugovora, odnosno rjeenja na
temelju kojeg radite
registrirate trgovako drutvo ili drugu pravnu osobu ili steknete
vie od 25% udjela u trgovakom drutvu ili drugoj pravnoj osobi,
postanete predsjednik ili lan uprave drutva,
registrirate obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede
i umarstva,
postanete poljoprivredni osiguranik po propisima o mirovinskom
osiguranju
zaposlite se prema posebnim propisima,
ispunite uvjete za starosnu mirovinu, ostvarite obiteljsku, invalidsku
mirovinu zbog ope nesposobnost za rad ili ostvarite invalidsku
30

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
mirovinu zbog profesionalne nesposobnost za rad u iznosu viem od
utvrene novane naknade
imate utvrenu opu nesposobnost za rad,
ostvarite naknadu po posebnim propisima u iznosu viem od
utvrene novane naknade,
nastupite na izdravanje kazne zatvora due od 3 mjeseca,
navrite 65 godina ivota,
odbijete se ukljuit u obrazovanje koje organizira odnosno
trokove snosi Zavod ili bez opravdanog razloga prekinete ili ne
zavrite obrazovanje,
se ne javite Zavodu u dva uzastopna mjeseca, a ne obavijestte
Zavod o opravdanim razlozima nejavljanja,
ne ispunjavate uvjete o aktvnom traenju posla i raspoloivost
za rad,
odjavite se s evidencije
ne prihvatte zaposlenje ili svojim postupanjem uzrokuje odbijanje
zaposlenja od strane poslodavca,
Vae pravo na novanu naknadu
Ako ostvarujete pravo na novanu naknadu za vrijeme nezaposlenost
u Republici Hrvatskoj te odluite trait posao u nekoj drugoj dravi
lanici Europske unije naknadu moete zadrat i dalje ju koristt
najdue jo tri mjeseca ako ispunite slijedee uvjete:
u Hrvatskom zavodu za zapoljavanje morate bit prijavljeni
kao nezaposlena osoba najmanje 4 tjedna nakon to ste postali
nezaposleni
Hrvatskom zavodu za zapoljavanje morate najavit odlazak i
zatrait izdavanje obrasca U2

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
31
u zavod za zapoljavanje drave u kojoj traite posao morate
se prijavit u roku od 7 dana od datuma kada ste prestali bit na
raspolaganju Hrvatskom zavodu za zapoljavanje
u toj dravi morate aktvno trait posao i bit raspoloivi za rad
naknadu e vam isplaivat Hrvatski zavod za zapoljavanje najdue
tri mjeseca direktno na va bankovni raun i u iznosu koji vam je
utvren u Republici Hrvatskoj
zavod za zapoljavanje drave u kojoj ete trait posao obavjetavat
e Hrvatski zavod za zapoljavanje da li se redovno javljate istom
Zavodu odnosno da li ispunjavate sve uvjete o aktvnom traenju
posla i raspoloivost za rad
Zapoljavanje u inozemstvu
ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatski zavod za zapoljavanje
postat e dio Europske mree javnih slubi za zapoljavanje (EURES)
te e Vam bit dostupna usluga posredovanja pri zapoljavanju u
drugim lanicama Europske unije.
u okviru Hrvatskog zavoda za zapoljavanje djeluju 4 Migracijska
informacijska centra (MIC) u Podrunim uredima Zagreb, Osijek,
Rijeka i Split.
u Migracijskim informacijskim centrima moete dobit informacije
i savjetodavne usluge vezano uz zapoljavanje, ivotne uvjete, vize,
kolovanje u inozemstvu, imigracijske programe, prava i zattu
imigranata, spajanje obitelji u zemljama lanicama Europske unije,
vicarskoj, SAD, Kanadi, Novom Zelandu i Australiji, a takoer su
Vam dostupne i informacije o mogunostma dolaska stranaca ili
povratnika u Republiku Hrvatsku.
detaljne informacije (dogovaranje termina savjetovanja) htp://
www.hzz.hr/default.aspx?id=7372

32

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
XI. STUDENTI
Ako studirate u Hrvatskoj prema hrvatskim propisima o kolovanju
te ste prijavljeni na obvezno zdravstveno osiguranje u HZZO-u,
ostvarujete pravo na zdravstvenu zattu iz obveznog zdravstvenog
osiguranja na ist nain i u istom opsegu kao i druge osigurane osobe
HZZO-a.
Takoer, za vrijeme praktne nastave, strune prakse, strunih
putovanja, odnosno za vrijeme rada putem posrednika pri
zapoljavanju uenika i studenata, obvezno trebate bit osigurani i za
sluaj ozljede na radu i profesionalne bolest.
Ako imate uredan status osigurane osobe u HZZO-a, ostvarujete pravo
i na rodiljnu te roditeljsku brigu o djetetu kao i pravo na pripadajuu
novanu naknadu.
Zdravstvenu zattu na teret obveznog zdravstvenog osiguranja u
Hrvatskoj moete ostvarit kod ugovornih subjekata HZZO-a.
U sluaju nastanka ozljede na radu, odnosno profesionalne bolest za
vrijeme praktne nastave, potrebno je dostavit u nadleni podruni
ured HZZO-a ovjerene tskanice prijave ozljede na radu odnosno
profesionalne bolest koje ispunjava fakultet.
Ako se ozljeda ili bolest dogodila za vrijeme rada, preko posrednika
pri zapoljavanju, tskanicu ispunjava ist posrednik.
Zahtjev za rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu trebate dostavit
u podruni ured HZZO-a koji je nadlean prema mjestu vaeg
prebivalita.

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
33
Vaa prava kada se kreete unutar Europske unije
Ako kao osigurana osoba HZZO-a privremeno boravite u jednoj od
drava lanica Europske unije te se iznenada razbolite, ozlijedite ili
doivite nesreu, imat ete pravo u toj dravi koristt zdravstvenu
zattu koja se ne moe odgodit do planiranog povratka u Hrvatsku,
a na teret HZZO-a. Pravo na zdravstvenu zattu ete tada koristt
osnovom Europske kartce zdravstvenog osiguranja.
Ako imate prebivalite ili boravite u drugoj dravi lanici Europske
unije, a prema hrvatskim propisima ostvarujete pravo na odreene
novane naknade, njih e vam u drugoj dravi lanici Europske
unije i nadalje isplaivat HZZO u skladu s hrvatskim propisima.
Sporazumom izmeu drava moe se dogovorit da vam ih isplauje
ustanova drave u kojoj se nalazite, ali i tada sukladno hrvatskim
propisima i na teret HZZO-a.
Ako je za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore odreeno
da prethodno morate imat ostvareno prebivalite ili obvezno
zdravstveno osiguranje u odreenom razdoblju, za ostvarivanje tog
prava u jednoj dravi lanici Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, uzet
e vam se u obzir duljina prebivalita ili zdravstvenog osiguranja koje
ste ostvarili i u drugoj, odnosno drugim dravama lanicamaEuropske
unije.
34

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a

Kontakt
HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE
SREDINJA SLUBA
A. Mihanovia 3
Zagreb
INFO TELEFONI: 01/4891-666 ; 0800 63 63 63
www. mirovinsko.hr
HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
DIREKCIJA
Margaretska 3
Zagreb
0800 7979
(za informacije obveznog zdravstvenog osiguranja)
0800 7989
(za informacije dopunskog zdravstvenog osiguranja)
www. hzzo.hr

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
35

Kontakt
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOLJAVANJE
SREDINJI URED
Radnika cesta 1
Zagreb
INFO TELEFON: 01/6444 000
www. hzz.hr
REGOS - SREDINJI REGISTAR OSIGURANIKA
Gajeva ulica br. 5
Zagreb
POZIVNI CENTAR: 01/ 4898- 999
www.regos.hr

H
R
V
A
T
S
K
A

U

E
U

-

V
o
d
i

k
r
o
z

p
r
a
v
a
Impresum
Nakladnik:
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Za nakladnika:
prof.dr.sc. Mirando Mrsi, dr.med.
Broura je pripremljena u okviru IPA 2009 Twinning projekta Jaanje
administratvnih kapaciteta nadlenih tjela i provedbenih ustanova na
podruju koordinacije sustava socijalne sigurnost.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, Hrvatska
Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije.
Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost Ministarstva rada i
mirovinskoga sustava i ni na koji se nain ne moe smatrat da odraava
gledita Europske unije.
Tisak:
KERSCHOFFSET ZAGREB d.o.o.
poduzee za grafku djelatnost i nakladnitvo
Jedoveka 112, Zagreb - Luko
Naklada:
110 000 komada
Europska unija, 2012.
Koritenje sadraja doputeno je uz navoenje izvora.
ISBN 978-953-57410-0-8

HR U EU-Vodic Kroz Prava Web

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

HR U EU-Vodic Kroz Prava Web

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Hrvatski graani u Europskoj uniji

You might also like