Tranzicioni proces obino karakteriu izmene i stvaranje novih institucija, naroito
privatnih preduzea, izmena uloga drave, stvaranje fundamentalno razliitih vladinih institucija i promovisanje privatnih preduzea, trita i nezavisnih finansijskih institucija. Veliki broj zemalja nije zavrio proces demokratske tranzicije. Proces demokratizacije ine tri faze: liberalizacija, tranzicija i konsolidacija. Konsolidacija podrazumjeva stabilizovanje i insitucionalizovanje demokratskih institucija i praksi, kao i prihvatanje odnosno internalizaciju demokratskih normi od strane elita. Liberalizacija se ogleda kroz mjeavinu politikih i drutvenih promjena kao to su manja cenzura medija, vei prostor za organizovanje i djelovanje radnikih asocijacija, vei stepen linih sloboda, tolerisanje opozicije i dr. Demokratizacija podraazumjeva otvoreno takmienje u borbi za vlast, a to znai postojanje slobodnih i potenih izbora iji ishod odreuje ko treba da vlada. Moe se rei da je liberalizacija mogua i bez demokratizacije. Tranzicije mogu poeti,a da se nikada ne zavre iako na vlast nije doao novi autoritarni reim. Neslaganje meu akterima o procesu demokratizacije u vezi sa pitanjima ureenja drave moe da dovede do pitanja legitimnosti demokratske vlade koja nastaje kao i proces odluivanja o budunosti politikog sistema uopte. Demokratska tranzicija, naroito demokratska konsolidacija mogue su samo u politikom drutvu. Sastav i udruivanje demokratske politike zajednice ne mogu se zamisliti bez institucija koje su od kljunog znaaja za demokratsko politiko drutvo: izbori, odgovarajua izborna pravila, politike stranke, politika vostva, zakonodastvo. Kada je u pitanju jaanje procesa upravljanja dravom i unapreenje njenog demokratskog legitimiteta i samoodrivosti institucija predstavljaju centralno pitanje savremene meunarodne politike. To se naroito odnosi na drutva optereenja sukobima i ratnim deavanjima.
Zakljuak Moe se rei da proces tranzicije u BiH traje ve od 1995 godine, ali jo uvjek se njen kraj ne nadzire. Proces tranzicije je BiH donio ozbiljne probleme zajednicama i narodima u okviru nje. Visok stepen nezaposlenosti, pruanje javnih usloga je sve manje kvalitetno, ljudi su nezadovoljni kvalitetom svoga ivota, budunost njih i njihove djece je sve vie ekonomski neizvjesna, ekoloki problemi su sve prisutniji i dr. samo neki od mnogobrojnih problema izazvanih procesom tranzicije. U takvim uslovima graani nemaju mogunost napretka u raznim oblicima angaovanosti. Rat u BiH je na mnogo naina usporio i oteao proces tranzicije. Politiki faktori dominiraju socio-ekonomskom scenom i bie potrebno da se uloe veliki napori kako bi se prioriteti u BiH ispravno postavili. Jedna stvar oko koje se svi u BiH slau jeste ta da mrnja oteava uspostavu demokratskih procesa i onemoguava dijalog i toleranciju to je bitan faktor u omoguavanju boljeg ivota.