Aminokiseline

Valin je esencijalna aminokiselina za ljude jer se ne proizvodi u tijelu te se mora u

dovoljnoj koliini unositi hranom ili dodacima hrane. Najvie je ima u ribi i povru.
Dnevna potreba zdravih odraslih ljudi je oko 1,5 grama. Kako bi se proteini najbolje
iskoristili u tijelu preporuljivo je da valin ini 4,2% proteina koje pojedemo.Valin je
lanana aminokiselina. U tijelu se na razliite naine moe transformirati tako da daje
energiju potrebnu za rad tijela. S drugim lananim aminokiselinama moe utjecati na
to koliko e se neurotransmitera ili aminokiselina iz kojih se neurotransmiteri stvaraju
uzeti u mozgu. U medicinskoj praksi valin se koristi zajedno s drugim lananim
aminokiselinama u amiotropskoj lateralnoj sklerozi gdje dolazi do poremeaja u
ivcima i kraljeninoj modini. Vaan je dio parenteralne prehrane, a koristi se i u
lijeenju kome nastale zbog otkazivanja funkcije jetre.
Triptofan je esencijalna aminokiselina jer se ne proizvodi u tijelu nego se u njega
mora unositi u dovoljnim koliinama prehranom ili dodacima prehrane. Procijenjeno
je da se u tijelo mora unijeti najmanje 3 miligrama triptofana po kilogramu tjelesne
teine na dan. Za ovjeka tekog 80 kg to je 240 mg. Najbogatiji izvori triptofana su
sojini proteini, svjei kravlji sir, riba, meso, kikiriki, kotice od bundeve, sezam
i lea. Triptofan je aminokiselina koja utjee na razinu nekih neurotransmitera u tijelu.
U tijelu se transformira u neurotransmiter serotonin. Serotonin je neurotransmiter
i hormon neophodan za dobar san, a osim u lijeenju poremeaja spavanja, koristi se
i u lijeenju nekih depresija i poremeaja apetita tj. u formulama za mravljenje.
Naime, serotonin smanjuje elju za konzumiranjem eera koja je prisutna kod
mnogih ljudi na dijeti za mravljenje i koja proizvodi napetost i depresiju.
Konzumiranje triptofana u dozama od 1 do 2 grama na dan to uspjeno sprjeava.
Treba meutim napomenuti da ene u trudnoi ne bi trebale dodatno uzimati ovu
aminokiselinu.
Triptofan se uzima odvojeno od drugih aminokiselina kako bi se dobro apsorbirao i
bio dostupan u tijelu. Tako uziman pospjeuje san i smanjuje neke vrste
depresije. Iz triptofana se stvara vitamin niacin i njegov koenzim NAD. Za
proces je neohodna prisutnost vitamina B6. Ukoliko je proces poremeen mogu
nastupiti poremeaji u radu mozga. Triptofan se ponekad koristi da bi se
ustanovio status vitamina B6 u tijelu. Pacijentu se da velika doza triptofana, od 2
do 4 grama i ako u tijelu nema dovoljno vitamina B6, u urinu se izluuje velika
koliina ksanturenine kiseline, metabolita triptofana. Da je vitamin B6 prisutan u
tijelu, ovo se ne bi dogaalo.
Treonin je esencijalna aminokiselina jer se ne proizvodi u tijelu pa ju mora u
dovoljnim koliinama unositi prehranom ili dodacima prehrani. Procjenjuje se da
odrasli ljudi trebaju konzumirati oko 0,91 gram treonina na dan. Najvie ga ima u ribi
i jajima. Dio je mnogih vanih proteina. Moe se transformirati u piruvinu kiselinu
koja ulazi u ciklus limunske kiseline i daje energiju potrebnu za rad tijela. U
medicinskoj praksi treonin je dio parenteralne prehrane. Pokazao se djelotvornim
sastojkom koji smanjuje razinu masti u tijelu. Koristi se i u motornoj neuronskoj
bolesti, bolesti koja uzrokuje propadanje miia.
Tirozin nije esencijalna aminokiselina, ali se u tijelu proizvodi iz fenilalanina
koji jest esencijalna aminokiselina. Tako status tirozina ovisi o tome unosimo li
dovoljno fenilalanina ili ne. Osim to je nuan u proizvodnji nekih proteina, tirozin je
prijeko potreban i u sintezi neurotransmitera i hormona dopamina, adrenalina i
noradrenalina. Iz tirozina se takoer proizvode i hormoni titnjae tiroksin i
triodtironin te pigment melanin. Melanin je vaan pigment koe i kose. Tirozin igra
ulogu u stvaranju energije potrebne za rad i ivot tijela. U medicinskoj praksi
sastojak je otopina koje se koriste u parenteralnoj prehrani. Pokazao se djelotvornim
u lijeenju narkolepsije, bolesti u kojoj nastupaju naleti velike pospanosti za vrijeme
dana. Ima izvjetaja o tome da je pomogao nekim bolesnicima od Parkinsonove
bolesti i depresije. Neki antidepresivi djeluju tako da poveavaju razinu monoamina u
mozgu kao to su serotonin i noradrenalin. Kako se ti sastojci stvaraju iz tirozina,
uzimanje ove aminokiseline ima isto djelovanje. ini se da manje doze tirozina imaju
vei uinak na te neurotransmitere. Ljudi koji boluju od melanoma i oni koji
koriste MAO lijekove ne bi trebali uzimati dodatni tirozin.
Taurin se proizvodi u tijelu iz aminokiselina metionin i cistein u jetri i mozgu uz
pomo vitamina B6. U tijelu taurin u kombinaciji s kolnom kiselinom ini unu
sol taurokolinu kiselinu. Ta kiselina potrebna je za izbacivanje produkata
kolesterola iz krvotoka i za micelinizaciju i apsorpciju masti. Zajedno s
mineralom cinkom ima funkciju u ouvanju oka i deficit moe prouzroiti
poremeaje vida i prije nego to doe do strukturnih poremeaja. Osim toga, postoje
dokazi da je taurin sam po sebi neurotransmiter u nekim dijelovima mozga i mrenici
oka. Ondje zajedno s gamaaminomaslanom kiselinom i glisinom ima inhibitornu
funkciju. Neka istraivanja pokazala su da taurin ima uinke sline inzulinu u tijelu, no
vie je istraivanja potrebno da bi se tono utvrdilo o emu je rije. Istraivanja na
ljudima pokazala su da je taurin antikonvulziv. Pretpostavlja se da normalizira odnos
izmeu aminokiselina koje su u oboljelih od epilepsije poremeene. U ljudi koji boluju
od epilepsije razina preko pola aminokiselina u tijelu je sniena. Doza koja se
preporuuje je 1 gram na dan, ne vie, i ta se doza sniava na 500 miligrama nakon
nekog vremena, a onda na 100 do 50 miligrama. Manje doze imaju vei uinak. U
medicinskoj se praksi osim u lijeenju nekih vrsta epilepsija taurin koristi i u
smanjivanju kolesterola i lijeenju alkoholiarskih kriza.
Serin nije esencijalna aminokiselina, ali je neophodna za proizvodnju proteina. Tijelo
ga koristi za inaktivaciju vika acetilkolina ukoliko ga je u tijelu previe. Acetilkolin je
jedan od najvanijih neurotransmitera u tijelu. Serin pospjeuje i apsorpciju eljeza
iz eluano-crijevnog trakta. Dosta se koristi u kozmetici gdje se kao prirodni
ovlaiva koe dodaje raznim kremama.
Prolin nije esencijalna aminokiselina jer se u tijelu proizvodi iz glutaminske
kiseline. Vaan je sastojak kolagena, proteina koji poput ljepila dri sve stanice i
tkiva zajedno. To je protein koji nalazimo u gotovo svim tkivima, kostima,
hrskavicama, krvnim ilama i dr. Zato je prolin koristan u procesu zacjeljivanja rana.
Dodatni se prolin konzumira u sluajevima kada postoje rane koje trebaju zacijeliti ili
kada tkiva ili koa na tijelu treba ovrsnuti. Preporuljivo ga je konzumirati s
vitaminom C koji je takoer potreban za stvaranje kolagena.
Ornitin nije esencijalna aminokiselina jer se proizvodi u tijelu. Najvaniji je sastojak
tzv. ciklusa ureje, a potreban je za stvaranje drugih aminokiselina kao to su
glutaminska kiselina i prolin. Potreban je i u proizvodnji putreskina koji je potreban za
proizvodnju poliamina, spermina i spermidina. U medicinskoj praksi koristi se u
lijeenju hiperamonijemije i poticanja funkcije jetre.
Metionin je esencijalna sumporna aminokiselina. U tijelo je unosimo hranom, a
dnevna potreba za metioninom u zdravih odraslih ljudi je oko 2 grama ili manje. Kako
metionin izmeu ostalog slui i za proizvodnju cisteina, to manje cisteina unosimo u
tijelo to e nam trebati vie metionina kako bi se cistein mogao proizvoditi u tijelu.
Idealna proteinska hrana bi trebala sadravati oko 4,2% cesteina i metionina.
Metionina bi trebalo biti barem 2,7%. U hranu bogatu metioninom ubrajaju se ribe,
nemasno meso, osobito puree i pilee tvrdi sirevi. Metionin je aminokiselina
koja je potrebna u preko sto razliitih kemijskih procesa u tijelu. Osim u proizvodnji
cisteina potrebna je za proizvodnju mnogih drugih proteina, a i za proizvodnju
kreatina. Kreatin fosfat je glavna brzo dostupna energija za miie. Metionin je
potreban za proizvodnju glutationa, jednog od glavnih antioksidanata u tijelu. U
medicinskoj praksi koristi se u otopinama za parenteralnu prehranu i u lijeenju
raznih otrovanja jer pospjeuje izbacavanje otrova iz tijela. Djelotvoran je u lijeenju
otrovanja tekim metalima, akoholom i drugo. Mnogi ga smatraju najjaim sredstvom
za odstranjivanje otrova u tijelu. Takoer je potreban u apsorpciji, prijenosu i
dostupnosti minerala selena. Valja napomenuti da se otrovna aminokiselina
homocistein remetilira u metionin pomou vitamina B12 i folne kiseline, tako da je za
taj proces potrebna prisutnost ovih dvaju vitamina u dovoljnoj koliini. Homocistein se
pretvara u cistation s pomou vitamina B6. Ukoliko ovaj vitamin nedostaje, taj e
proces biti oslabljen.
Lizin, poput leusina i lizin je esencijalna aminokiselina jer se ne moe proizvoditi u
tijelu ve se mora unositi hranom u dovoljnoj koliini. Dnevna potreba za zdrave
odrasle ljude je oko 1,5 grama, zapravo, 12 mg po kilogramu tjelesne teine. Za
dobro iskoritavanje proteina u dnevnoj prehrani postotak lizina u proteinskoj hrani
trebao bi biti 4,2. Vaan je strukturni dio mnogih proteina. Odgovoran je za
elastinost koe koju prua elastin. Potreban je za proizvodnju karnitina koji
pretvara masti u energiju, a i sam se moe pretvoriti u glukozu i posluiti kao
energija za tijelo. U medicinskoj praksi lizin je vaan sastojak parenteralne prehrane.
Takoer se koristi u lijeenju infekcija herpesa simplex u emu je vrlo djelotvoran.
Doze koje se preporuuju kreu se od 500 do 1500 miligrama dnevno. Uz terapiju
lizinom, preporuuje se jesti hranu siromanu aminokiselinom arginin, ili pak barem
bogatiju lizinom nego argininom, kao to su meso, riba, sir, voe i povre.

Karnitin nije esencijalna aminokiselina jer se proizvodi u tijelu. Proizvodi se u jetri
iz aminokiseline lizin. Za proizvodnju su potrebni vitamin C i eljezo. Glavna
funkcija karnitina je da s pomou raznih procesa prenosi masti iz skladita i ini da se
one pretvaraju u energiju potrebnu za rad tijela. Smanjuje razinu masti u tijelu i
zbog toga je koristan u lijeenju opstrukcije krvnih ila i slabe cirkulacije. Istraivanja
su pokazala da masne naslage mogu otetiti miokardium, a karnitin to sprjeava tako
to u dodiru s tim mastima stvara od njih estere. Tako titi tijelo od infarkta miokarda.
Koristi se i u pripravcima za mravljenje. Deficit karnitina u tijelu uzrokuje slabost
miia i hipoglikemiju. Deficit je ei kod mukaraca nego kod ena i pokazalo se da
uzrokuje slabiju pokretnost spermija. Osim u lijeenju simptoma deficita, karnitin se u
medicinskoj praksi koristi i u sluajevima sranih oboljenja gdje pospjeuje snagu
miia. Koristi se i u lijeenju nekih eluanih problema. Moe se primijeniti i u
lijeenju anoreksije jer pospjeuje funkciju eluca i luenje eluanih kiselina te
smanjuje umor i pospjeuje mentalne funkcije.
Izoleucin je esencijalna aminokiselina. Tijelo je ne proizvodi, a kako je neophodna
za ivot, mora se u dovoljnoj koliini unositi u tijelo hranom ili dodacima prehrani.
Dnevna koliina koju bi zdravi odrasli ljudi trebali unositi u tijelo kree se od 1 do 3
grama. Svaka kvalitetna proteinska hrana trebala bi sadravati barem 4,2%
izoleucina. Najvie ga ima u mesu, ribi, soji, jajima i siru. Osim za proizvodnju
nekih proteina, ova je aminokiselina potrebna i za stvaranje glukoze i ketonskih
tijela potrebnih za stvaranje energije u tijelu. U medicinskoj praksi koristi se u
parenteralnoj prehrani i u encefalopatiji jetre gdje pomae da bolesnici dou svijesti.
Uz valin se i leusin koristi u amiotrofinoj lateralnoj sklerozi, bolesti ivaca,
kraljenine modine koja uzrokuje propadanje miia.
Histidin se ne smatra esencijalnom aminokiselinom jer se proizvodi u tijelu iz
fosfoliranog 5-ugljikovog eera i adenintrifosfata. No, u male djece treba biti prisutan
i u hrani jer inae moe doi do deficita. Zbog tog se smatra esencijalnom
aminokiselinom u doba razvoja i rasta. Najvie ga ima u govedini i ribama.
Aminokiselina histidin potrebna je za stvaranje urokanine kiseline koja je glavni
upija ultraljubiastih zraka u koi. Zbog toga je dobra zatita od sunevih
opeklina. U nedostatku ove kiseline moe doi do dermatitisa. Histidin je takoer
potreban u proizvodnji histamina potrebnog za zatitu od alergija i upala. iri
krvne ile i smanjuje krvni tlak. U dozama od 1 do 6 grama na dan moe se
koristiti za olakanje simptoma reumatoidnog artritisa. Pospjeuje i stvaranje
crvenih i bijelih krvnih stanica. No, dodatno konzumiranje ove aminokiseline ne
preporuuje se ljudima koji imaju visoku razinu histamina u tijelu i onima koji boluju
od manine depresije. ene koje su sklone depresijama i simptomima
predmenstrualnog sindroma trebaju koristiti ovu aminokiselinu paljivo ili u potpunosti
izbjegavati dodatno konzumiranje. Ukoliko se konzumira, dodatni histidin je
preporuljivo uzimati s vitaminom C.