NARATOLOGIJA - bavi se strukturom pripovjednog teksta, n.

je znanost o
pripovijedanju, prouavanje naracije
Genetteovo proirenje opreke fabula/sie u niz:
- 1. histoire tj. fabula 2. rcit tj. sie 3. narration tj. pripovijedanje, diskurz
nain na koji je pria ispriana, !oka"izirana itd.#
1. u svakoj pripovijesti mogu se raz"ikovati jedinice koje su bitne za razvoj radnje -
$%&'()*+ od oni, koji se mogu umetati u tekst i"i izostaviti, a da pri tome tok radnje
nije naruen tzv. )&-)()*+: opisi prostora, situacija, "ikova itd.#.
$unkcije se da"je dije"e na jezgre osnovne !.# i katalizatore sekundarni doga.aji#
indicije se dije"e na prave indicije i informante in!. daju eksp"icitne in!ormacije npr.
"ociranje u prostoru, vremenu, a indicije su imp"icitne, treba odgonetnuti neiji
karakter, osje/aj, atmos!eru itd.#
- e"ementi 0123+41 eng". plot# 5 uvod, zap"et, ku"minacija, peripetija, rasp"et
2. 0123+467 se mo8e oznaavati i 9):+ 5 raspored doga.aja u nekom odre.enom
dje"u vs. $1;%31 5 s"ijed doga.aja u <<zbi"jskom<< tj. "inearnom, krono"okom nizu
- krono"ogija vs. anakronija 5 nesklad izmeu faule i si!ea, naruavanje "inearnog
tijeka, npr.: re"rospek#ija $flashback, analepsa% i an"i#ipa#ija $flashforward,
prolepsa%,
& elipsa izostav"janje doga.aja#, usporavanje, sa8imanje <<da skratim=<<#
& frekven"nos" vie prikazivanja <<istog<< doga.aja >as,omon# i"i jedno prianje tj.
sa8imanje vie s"ini, epizoda#
- A'TANT !unkcija teksta, s"ino ulogama kod ?. 2roppa# vs. pojedinani LI' i"i
karakter tipizirani tj. p"oni "ikovi - @pozitivci i negativciA vs. individua"izirani "ikovi
karakterizacija govorom, opisom psi,o"oki, stanja, podrijet"om=##
& Greimasov aktancijalni model 5 3 para binarni, opreka:
subjektBobjekt 8e"ja, potraga#C
poiljateljBprimatelj komunikacija#C
pomonikBprotivnik potpora i"i obratno#
4zvitan 4odorov
minima"na jed. naracije je propozicija 5 mo8e biti agentosoba# i"i predikatakcija#
pripovjedna matrica 5 organizacijsko nae"oC propozicije sainjavaju sekvencu,
osnovni mode" sekvence pripovijedanja sainjava pet propozicijaC
red 5 si"a 5 nered 5 si"a 5 red
(. 2>)26?)*+-1&*+ pripovjeda B !oka"izator#:
- )imeza vs. dije*eza + pripovijedanje doga.aja vs. prikazivanje 1ristote": ep vs.
drama#
- vrijeme pripovijedanja vs. ispripovijedano vrijeme 5 vrijeme prianja pripovijesti
vs. vrijeme trajanja radnje
,ripovjeda- $"ko *ovori.% - <<"ingvistiki subjekt, funk#ija, a ne osoa, koja se
izra8ava u jeziku koji ini tekst<< 7. ;a"#
4ipovi pripovjedaa:
& ,ripovijedanje u 1/ li#u
& ,ripovijedanje u (/ li#u
D 0nu"ra1nji monolo* 5 pra/enje struje svijesti "ika E. $au"kner, ?. Eoo"!, *. *oFce#
D 2loodni neupravni *ovor 5 pripovijedanje u 3. "icu koje zadr8ava karakteristike
jezikaBtoka svijesti "ika
Dpouzdani vs/ nepouzdani pripovjeda- tko govori s kojim autoritetomG#
D dis"an#irano pripovijedanje instanca pripovjedaa je to nenamet"jivija# vs.
pripovjeda kao komen"a"or
- podje"a i na: homodijegetske sudje"uje u prii#, heterodijegetske odsutan iz v"astite
pripovijesti# i autodijegetske pripovjedae sudje"uje i to kao g"avni "ik u svojoj prii#

2ripovjeda vs. fokaliza"or "ko *leda.% Genetteov mode"
- nul"a fokaliza#ija 5 sveznaju3i pripovjeda- nema "oka"izacije#
- unu"ra1nja fokaliza#ija - vidokrug pripovjedaa je su8en na ono to vidi i zna
jedan "ik
- fiksna 5 iz vizure jednog "ika
- promjenjiva + mijenja perspektive vie "ikova
- mno*os"ruka + isti doga.aj iz vie g"edita
- vanjska fokaliza#ija - prikazivanje se ograniava na vanjsko ponaanje "ika
bez u"a8enja u njegove mis"i
4okaliza#ija je perspektiva kroz koju je naracija predoena. -ije"i se na unutarnju i vanjsku.