Regresivna terapija

Pi e: B.P.

Poslednjih godina sve je vi e psihijatara i klini kih psihologa koji u lije enju problema
psihi ke i neurolo ke prirode, kod ljudi, pribjegavaju tzv. regresivnoj terapiji. Stvar je
dosta interesantna jer kroz ovaj vid dijagnostike i terapije do lo se do nekih novih
saznanja koja se ti u ne samo psihologije i psihijatrije nego mo da i tzv. duhovnog
aspekta Svega to Jeste, zajedno sa nama kao duhovnim ljudskim bi ima u svemu
tome. Na kraju krajeva, mi smo svi dio Jedne Cjeline, mada nam se na prvi pogled to
ne ini tako. Ono novih je pod navodnim znakovima zbog toga to kad itaoci saznaju
o emu se radi, odmah e im biti jasno da su mnoga od tih saznanja bila jo od davnina
poznata u nekim isto nja kim u enjima, me utim, ona kao takva nisu uzimana u obzir
na podru ju moderne psihijatrije i medicine uop te. S druge strane, neke religije
tako e ne dozvoljavaju mogu nost da ljudsko bi e vje no egzistira uz pomo
mnogobrojnih inkarnacija u ovoj ili nekoj drugoj oblasti postojanja.

Tako su se u poslednje vrijeme pojavile i neke stru ne knjige na tu temu gdje psiholozi
i psihijatri opisuju mnoge aspekte ove problematike kao i principe dijagnostike i terapije
psihi kih poreme aja koji poti u od trauma nastalih u ranijim periodima ovjekovog
ivota, kako ovog sada njeg tako i pro lih. Neki psihi ki poreme aji tako e esto
nastaju kao rezultat interakcije nekih entiteta koji obitavaju u drugim oblastima
postojanja, sa nama a da mi istovremeno njih u ve ini slu ajeva, nismo svjesni.

Da bi se pravilno pri lo ovoj tematici, ovjek bi se prvo morao rije iti svih svojih
(dogmatskih) predubje enja koja esto imaju mnogo vi e veze sa religijom i tzv.
koncenzus realno u koja je svojim ve im dijelom jo uvijek ovisna od nje, nego sa
objektivnim stanjem stvari u realnosti u kojoj ivimo.

Danas, vi e nego ikada, ljudi pribjegavaju cijeloj jednoj paleti antidepresivnih sredstava
(koji su posebna tema) kako bi ubla ili neke psihi ke tegobe ili traume koje im zadaje
svakodnevni ivot, bez elje, volje i snage da pogledaju malo dublje u pozadinu
psihi kih problema od kojih pate. Mnogi psihijatri, koji se bave hipnoterapijom tvrde da
se ljudi nerado odlu uju na to da bace pogled na svoju pro lost a pogotovo prija nje
ivote i suo e se s traumama koje su tamo do ivjeli, uglavnom uz ispriku tipa:
Dovoljno imam problema u ovom ivotu, jo mi samo treba da se suo avam s onima iz
pro log.

Hemijske supstance, dodu e, imaju sposobnost da promijene fiziolo ke procese u
mozgu, pa tako i ovjekovu percepciju i njegov odnos prema stvarima koje ga ti te,
me utim, kao to je to slu aj i sa ve inom drugih medikamenata koja su danas u
opticaju i ovdje se radi samo o kontroli simptoma ali ne i o lije enju uzroka poreme aja.
S druge strane, ti medikamenti imaju cijeli jedan niz sporednih efekata od kojih svaki
mo e slobodno da predstavlja jo jednu dodatnu i zasebnu bolest. Moramo imati na
umu da je moderna medicina samo jedan biznis, iji je moto: Pacijent izlje en,
potro a izgubljen . Stoga, forsiranje medikamenata koji kontroli u simptome a ne lije e
oboljenja, ne bi trebalo biti nikakvo udo. S druge strane, sam pristup ovjekovom
tijelu, kao jednoj ma ini, negira njegovu najva niju komponentu, - a to je upravo ona
njegova duhovna strana. Pri svemu tome veoma bitno je razumjeti da se sve traume
nanesene ovjekovoj du i ili spiritualno-eteri nom tijelu, mogu veoma lako
manifestovati i na njegovom fizi kom tijelu a moramo uvijek imati na umu i to da je
ovjek mnogo vi e od njegovog fizi kog tijela.

U tekstu Opsjednutost

ve smo naveli da se terapija pro lih ivota ne smije razdvajati
od terapije osloba anja od duhova-privjesaka, odnosno, diskarniranih ljudskih ili drugih
entiteta koji su se, na odre en na in, pridru ili ivim ljudima.

Dr Edith Fiore je objavila 1978. godine prvu knjigu na temu terapije pro lih ivota,
odnosno, kori tenja sje anja iz pro lih ivota za svrhu lije enja poreme aja ne samo
psihi ke, nego i fizi ke prirode. Tu ona tvrdi da je terapija pro lih ivota jedan brz i
efikasan na in lije enja mnogih tegoba emocionalne i fizi ke prirode. Me utim, esto
se za vrijeme njenih seansi s klijentima ispostavljalo da njihovo sje anje na neki od
pro lih ivota nije bilo u stvari njihovo, nego se radilo o sje anju nekog diskarniranog
ljudskog duha koji je bio zaka en za klijenta. U takvim slu ajevima, prvo se poduzima
osloba anje od tih duhova-privjeska , (u ve ini slu ajevima

vi e njih), pa se nakon
toga nastavlja sa regresijom samog klijenta. Me utim, u mnogim slu ajevima pokazalo
se da je to osloba anje od duhova-privjesaka bilo sasvim dovoljno za razrje avanje
psihi kih problema pacijenta, jer su oni u stvari poticali od tih duhova a ne od nekih
trauma iz nekog od pro lih pacijentovih ivota. U svojoj drugoj knjizi, objavljenoj 1987.
godine, Dr Fiore tvrdi da je oko 70% populacije zahva eno problemom duhova-
privjesaka .
~***~

Duhovnu pozadinu na kojoj po iva regresivna terapija ve smo ukratko poku ali
predstaviti u tekstu Opsjednutost. ovjek uvijek ivi u jednom Vje nom-Sada. On
istovremeno mo e da ima sje anja na pro lost, kao i o ekivanja od budu nosti ali
sada njost je ono to za njega jedino su tinski postoji. Momenat u kojem on bivstvuje,
karakterizovan je njegovim trenutnim stanjem svijesti, njegovom trenutnom staro u,
trenutnim fizi kim oblikom, brojem otkucaja srca, trenutnim sadr ajem u njegovim
crijevima i drugim trenutnim fiziolo kim procesima.

Lije enje u sada njem momentu podrazumijeva razrje avanje nekog konflikta ili
problema iz pro losti koji nastavlja da vr i uticaj na ovjeka u sada njem momentu. Tu
se obi no radi o jednoj rezidualnoj ili zaostaloj mentalnoj, emocionalnoj, fizi koj ili
duhovnoj energiji iz nekog od pre a njih doga aja, koja kontaminira sada nji do ivljaj.
Razrije enje ili odstranjivanje te energije je ujedno i cilj ovog tretmana. Kao rezultat
toga, ovjek postaje rastere en i on sada raspola e sa mnogo vi e energije i elana da
nastavi sa ostvarenjem ciljeva koje je uspostavio jo prije nego to se inkarnirao u
sada njem ivotu.

[Ovdje moramo napomenuti da postoji dosta indikacija da mi nakon smrti fizi kog tijela,
tj. nakon to odbacimo staro odijelo, imamo priliku da provedemo izvjestan
vremenski period u 5D (zona kontemplacije), gdje mo emo da sagledamo svoje
prija nje ivote i odlu imo gdje emo se inkarnirati u na em sljede em ivotu. To
naravno zavisi i od karme koju trebamo izbalansirati , lekcija koje trebamo nau iti,
misija koje planiramo ostvariti a sve je to i u skladu s razvojnim stepenom svijesti kojeg
smo uspjeli do tada dostignuti. Onda obla imo novo odijelo i uska emo ponovo u
fizi ku egzistenciju. Prije toga, navodno, ak nam se daje prilika da sagledamo na
budu i ivot i da se na neki na in slo imo s njim. Naravno, druga je stvar to to mi sve
ovo zaboravimo nakon to upadnemo u ovu 3D ma inu za mljevenje i ispiranje
mozga , pa se onda pona amo kao muve bez glave. ]

Dok na ih pet ula percipiraju na u blisku okolinu kao i neke trenutne podra aje u
ovom momentu, na a podsvijest bilje i sve te utiske i skladi ti ih zajedno sa njihovim
interpretacijama od strane na eg uma, koji ih analizira u poku aju odre ivanja
prisustva neke potencijalne, stvarne ili zami ljene opasnosti ili prijetnje po na fizi ki
opstanak. Na um se pri tom odre ivanju koristi usporedbama sa sli nim okolnostima
kojima smo bili izlo eni u pro losti. On tako prosu uje stepen na e trenutne sigurnosti
kao i to da li se trebaju poduzimati odre ene mjere. Tako na e eventualne trenutne
aktivnosti esto predstavljaju jednu reakciju na neke ranije sli ne okolnosti u kojima
smo se na li.
Ova neprestana percepcija, tuma enje, upore ivanje, prosu ivanje i reakcije, odvijaju
se na jednom nivou koji je ispod na e budne svijesti. Na um je na jednom stalnom
oprezu. U skladu s tim, mo e se re i da na a pro lost esto predstavlja jedan dio na e
sada njosti, tj. da na a pro lost stalno uti e na na u sada njost.

Ako obratimo pa nju na na e tijelo, na njemu emo mo i primjetiti neke o iljke koji su
rezultat fizi kih trauma koje smo do ivjeli u pro losti. Bez obzira to je tkivo na tim
mjestima o te eno ili promijenjeno, mi ne osje amo bol.
Na um tako e mo e da do ivi traumu i tu se onda tako e doga aju neke promjene i
nastaju o iljci. Ti o iljci se esto manifestuju na na e pona anje, stavove, odnose s
drugim ljudima, a oni mogu da izazovu i odre ene fobije, kao i reakcije u smislu straha,
ljutnje, nepovjerenja prema drugima itd.. Ukratko re eno, o iljci na eg uma mogu u
mnogome da uti u na ispoljavanje na e li nosti.

Psihoterapija je jedna od disciplina koja poku ava da se bavi pitanjem mentalnih
trauma, ali sa veoma ograni enim uspjehom. Traume koje su nastale u na oj psihi
esto su duboko zakopane u na oj memoriji i ve odavno zaboravljene od strane na e
budne svijesti. Taj duboko zakopani materijal prakti no je nemogu e dosegnuti uz
pomo obi nog razgovora u smislu psihoanalize, jer se tu u su tini radi samo o jednoj
intelektualnoj diskusiji ne ega to je ovjek u stanju da se sjeti. Mnogi od nas se ne
mogu sjetiti doga aja prije svoje este godine a neki ak ni toga ta im se de avalo
prije dvanaeste ili etrnaeste godine. Istovremeno, postoji cijelo jedno bogatstvo
zakopanih iskustava i do ivljaja iz tih perioda ovjekovog ivota.

Me utim, ta sje anja se mogu dosegnuti uz pomo hipnoze. Dr Edith Fiore je tako
po ela da koristi hipnoanalizu kako bi odredila izvor sada njih problema svojih
pacijenata. U stanju hipnoze, podsvijest ovjeka e odgovarati na pitanja
hipnoterapeuta. U to doba Dr Fiore nije vjerovala u mogu nost inkarnacije, me utim u
nekim slu ajevima ispostavljalo se da se uzrok trenutnih problema njenih klijenata
nalazio u nekom od njihovih pro lih ivota. Bez obzira to je to bilo u suprotnosti s
njenim vjerovanjima, Dr Fiore je zauzela jedan profesionalan pristup prema svemu
tome i savjetovala je svojim klijentima da opi u sve to vide i upravo onako kako oni to
do ivljavaju. Rezultati takve terapije su bili toliko dobri da je ona nastavila sa
razvijanjem raznih tehnika u terapiji pro lih ivota. Ona je postala tako jedan od
doajena na tom podru ju sa preko 40000 obavljenih regresija.

U svakom slu aju, terapeut ovdje radi sa materijalom koji dolazi iz klijentove
podsvijesti, kakav god on bio. To mogu biti metafore, simboli, likovi iz filmova ili bilo ta
drugo. Scena koju on opisuje mo e da bude neko praistorijsko vrijeme na zemlji, on
kao ivotinja u nekoj d ungli, kao vanzemaljsko bi e na nekom svemirskom brodu ili na
nekoj drugoj planeti ili kao ne-fizi ka inteligencija u spiritualnoj oblasti postojanja, sa
jednim mnogo vi im nivoom svijesti nego to je ljudski.

Na osnovu podataka dobivenih iz desetina hiljada regresivnih izvje taja nalazimo da je
ovaj na univerzum pun arolikog ivota, na njegovim razli itim nivoima i u raznoraznim
oblicima. U na oj i drugim galaksijama postoji mnogo planeta na kojima cvjeta ivot u
raznim fizi kim oblicima. Neki od njih su humanoidni dok su drugi u obliku gu tera,
delfina, ili mnogih drugih ivotnih formi. Neki egzistiraju kao ista inteligentna energija
na vi im nivoima egzistencije. ini se da jedan veoma mali procenat bo jih iskri
odlu uje da se inkarnira na ovoj na oj planeti.

[Ovo ne bi trebalo biti neko udo s obzirom da svi koji do u ovamo treba da prolaze
kroz to ak inkarnacije ljudskih bi a. Mnogi od nas su, navodno, svojevremeno do li u
ovu Zonu Demijurga u misiji da u ovaj nepopularni dio na e galaksije unesu vi e
Svjetlosti tj. da ga dovedu u harmoniju sa kreativnim silama Svega to Jeste, me utim i
na alost, ve poslije par inkarnacija oni su pali u jedan duboki trans i zaboravili na tu
svoju misiju usljed djelovanja jednog veoma jakog i sofisticiranog kontrolnog sistema.
Entiteti OPS ( orjentacija prema sebi ) tipa, koji su zaposjeli ovaj dio prostora-vremena
manipuli u svijest ljudskih bi a, tako da ovi kru e iz jedne inkarnacije u drugu,
nesvjesni svoje istinske prirode i objektivne realnosti. ivje i u nesvjesti usljed svoje
podlo nosti veoma mo nim tehnikama ispiranja mozga i kontrole svijesti, ove bo je
iskre po inju uzimati u e a u ou-programu (barbarizmu kosmi kih proporcija)
re iranom od strane kontronog sistema na ovoj planeti, te tako i skupljati karmu, koje
se onda veoma te ko osloba aju. Tako oni ostaju na neki na in zarobljeni u ovoj
vremensko-prostornoj zoni, te slu e kao izvor energije za svoje nadzornike ili 4D
enitete OPS tipa. Ljudska bi a sa individualnom du om po samoj svojoj su tini nisu bila
nasilna i nisu imala tendenciju da uni tavaju ivot bilo gdje da su se zadesili u ovom
univerzumu. Me utim, sada na ovoj planeti, mentalno kontrolisana ljudska bi a
pona aju se onako kako im nala u mentalni programi, nametnuti od strane njihovih
kontrolora. Tako smo mi ovu prekrasnu planetu u rekordnom roku pretvorili u jednu
klaonicu koja non-stop radi, a istovremeno i u jednu kantu za ubre, koja je ve odavno
prepuna. Naravno, mi same dubine svega toga ne mo emo da budemo i svjesni iz ve
prethodno navedenih razloga. Tako se sada nalazimo u jednom za aranom krugu iz
kojeg se izlaz jo uvijek ne nazire. Postoje i neke indikacije da se pojedini duhovi-
privjesci, ka e i se inkarniranim ljudskim bi ima, poku avaju se na taj na in
vercovati kako bi zaobi li inkarnacione portale tj. da se ne bi morali sami ovdje fizi ki
pojavljivati a istovremeno ele i da iskuse ivot u ovoj oblasti postojanja!?]

Imaju i sve ovo na umu, nije te ko za razumjeti za to danas u svijetu postoji veoma
malo psihijatara i psihologa, odnosno, stru njaka koji su u stanju da za u na ovo
podru je i obavljaju regresivnu hipnozu na jedan nepristrasan i profesionalan na in.
Psihijatri i psiholozi tako e imaju svoja vlastita predubje enja, sisteme vjerovanja kao i
jednu klasi nu akademsku osnovu u kojoj ne postoji ovaj vid dijagnostike i terapije
psihi kih oboljenja ovjeka. Ve ina njih tako e nema adekvatno duhovno ili metafizi ko
obrazovanje koje bi im moglo biti od pomo i u radu na ovom podru ju.

Za sada se znanja na polju regresivne hipnoterapije ire uz pomo seminara i
predavanja onih stru njaka koji su ve stekli odre ena iskustva na tom polju, kao i
njihove literature. Naravno, moramo imati na umu da je tu nastao i jedan vakum kojeg
su po eli da popunjavaju kojekavi hipnotizeri- arlatani, koji svoje seanse i ou-
programe tako e nazivaju regresivnom hipnoterapijom. Tako oni samo unose konfuziju
na ovom veoma va nom i osjetljivom podru ju psihoterapije.

Regresivna terapija se bavi biografskim materijalom ovjeka uklju uju i svako iskustvo
koje prethodi sada njem momentu u kome se on nalazi. Ona se sastoji od nekoliko
dijelova:

1. Sje anja iz sada njeg ivota

otkrivanje i lije enje trauma koje su nastale u
sada njem ivotu
2. Regresija ro enja

tretman do ivljaja u pre-natalnom i peri-natalnom periodu
3. Terapija pro lih ivota

ima za cilj da lije i ili razrje ava konflikte iz sada njeg
ivota koji poti u od traumatskih doga aja iz nekog od pro lih ivota, uz pomo
sje anja na prethodne inkarnacije
4. Iscjelivanje du e-uma; - usmjerava se na sakupljanje i reintegraciju
fragmentiranih ili otcijepljenih dijelova li nosti
5. Terapija osloba anja od duhova

ima za cilj otpu tanje i upu ivanje ka
Svjetlosti prika enih diskarniranih entiteta, nametnika, osloba anje od
vanzemaljskih implanata, misaonih formi i svega ostalog to normalno ne
pripada pacijentu

U okviru svih ovih podru ja primjenjuju se prave psihoterapeutske metode prilikom
rje avanja problema i konfliktnih stanja. Pristup podsvjesnom umu (ili materijalu iz
desnog mozga ) obi no se ostvaruje istra ivanjem sje anja kroz emocionalne kanale.
Prilikom svega toga poku avaju se zaobi i svjesne ideje, mi ljenja ili stavovi koji dolaze
iz lijevog dijela mozga.
Fizi ki ili emocionalni osje aji koji su asocirani sa incidentima iz pro losti, mogu se
osje ati ali se ne mogu razmi ljati . ovjekov ego ( lijevi mozak ) mo e poku ati da
blokira ili da se upli e u doga aje kojih se on sjeti, kao i bol koji je udru en s njima.
Nagon za pre ivljavanje i blokiranje bola su neke od glavnih karakteristika ega. Svjesni
ovjekov um esto ocjenjuje ono to dolazi iz podsvijesti kao nenormalno i na neki
na in uspostavlja cenzuru na sve to dolazi s te strane. To ujedno i ometa terapeutski
proces.

Negiranje, racionalizacija i opravdanja se koriste od strane ega da bi se izbjegla
odgovornost. To je upravo i jedan od razloga za to terapeuti ne smiju koristiti pitanja
tipa

kako i za to , jer oni tada pozivaju ego da objasni razloge, odnosno, da izmisli
neku pri u u vezi okolnosti pod kojima je do lo do odre enog doga aja. Ego ima
tendenciju da ne prihvata ni ta drugo do tzv. koncenzus realnost, koja naravno ne
podrazumijeva postojanje jednog duhovnog svijeta, kao ni mogu nost za jedno
podsje anje na doga aje koji su se de avali prije ili za vrijeme ovjekovog ro enja.

Pre i peri-natalna terapija podrazumijeva vra anje na percipirane traumatske
doga aje iz tog perioda ivota i njihovo razrje avanje. Tu se radi o ovjekovim
iskustvima prije njegovog za e a (koncepcije) pa sve do njegovih prvih iskustava u
obliku novoro en eta.

(U SAD ve postoji nekoliko asocijacija psihologa i psihijatara koji se bave ovim
periodom ovjekovog ivota, kao to je npr. Peri-natal Pshychology Association of
North America a jo 1981. godine u SAD je osnovana i Asocijacija za Istra ivanje i
Terapiju Pro lih ivota

the Assocition for Past Life Research and Therapies. Tako e,
na ovom polju se pojavljuje sve vi e i vi e stru ne literature.)
U klini kom okviru reinkarnacije, ovjekovo bi e ili duh se smatra vje nim. U sklopu
svog duhovnog puta i razvoja, mnoga bi a se odlu uju da se inkarniraju na ravni
postojanja ove planete, to podrazumijeva uzimanje forme fizi kog ljudskog tijela. Za
vrijeme mnogobrojnih ivota i interakcije izme u ljudi, bi e skuplja ili akumulira
mentalne, emocionalne i fizi ke rezidue koje ono onda nosi sa sobom iz ivota u ivot.
Podsvijest sadr i u sebi pam enje svega to je osoba ikada do ivjela, odnosno,
percipirala. Svako njeno iskustvo je zapisano u njenoj memoriji uklju uju i i biografski
materijal iz ovog ivota, za vrijeme ro enja, prije ro enja, iz drugih ivota, kao i
nefizikalnih iskustava iz onih perioda izme u ivota.

Ova ovjekova banka memorije uklju uje percepciju svakog doga aja iz pro losti;
okolnosti pod kojim se on dogodio; sve fizi ke i senzorne impresije, uklju uju i i
subliminalno (ispod praga ulne osjetljivosti) primljene podatke koji su va ni za njega.
Isto tako i misli, emocije i osje anja koja su bila asocirana s tim doga ajima. Tako e, tu
postoji i jedna svjesnost o mislima drugih osoba koje su u estvovale u tim doga ajima
(telepatski prenos?!). Dakle, ovjek je svjestan ne samo svojih misli nego i misli drugih
ljudi koji su bili u nekoj interakciji s njim, kako u ovom tako i u pro lim ivotima.
Na um, odnosno, svijest nalazi se na jednom stalnom oprezu od istinskih ili
zami ljenih prijetnji dok prima sada nje tj. momentalne utiske koji mu sti u od strane
ula. Ti utisci se automatski prera uju i upore uju sa sli nim iskustvima iz pro losti. To
zna i da je svaka interakcija u ovjekovom zrelom dobu, svaki doga aj iz njegovog
djetinjstva i svaki doga aj prije njegovog ro enja, - zapisan na nivou njegove
podsvijesti. To se mo e validirati uz pomo kori tenja regresivne hipnoze. Ovo
pam enje doga aja iz pro losti mo e se i verificirati.

ini se da to je neka emocija ili do ivljaj iz pro losti bio neugodniji, utoliko je on
ostavio dublje tragove u memoriji, me utim, to su tragovi u memoriji dublji, utoliko ih je
lak e i pratiti, te na taj na in i do i do onih doga aja koji zahtijevaju psiho-terapeutsko
razrje enje.

Iskrivljena percepcija

Jedna od bitnih karakteristika ovjekovog uma je iskrivljeno percipiranje stvari i
doga aja iz ega tako e proizilazi i njihova iskrivljena ineterpretacija. Recimo da je
negdje do lo do automobilske nesre e u kojoj je u estvovao samo jedan automobil i da
je taj doga aj vidjelo deset ljudi, pet mu karaca i pet ena. Voza je bio mu karac i on
je poginuo. Svaki od ovih svjedoka koncentrisao se na jedan poseban dio cijele scene.
Svaki od njih e percipirati jedan manji dio doga aja a istovremeno e biti uvjeren da
vidjeo cijeli doga aj. Ta nekompletna percepcija e se pretvoriti u neispravno vi enje,
odnosno, interpretaciju cijelog doga aja. U svemu tome veliku ulogu e igrati i li ne
predrasude svjedoka. Kad istra ni organi budu saslu avali svjedoke, svaki od njih e
ispri ati razli itu verziju doga aja, uklju uju i brzinu auta, ko je bio kriv, kakve su bile
okolnosti u kojima je do lo do udesa itd. i svi e vjerovati da su rekli istinu. Nekoliko
godina kasnije, na sudskom pretresu, svaki od ovih svjedoka e ispri ati ne to
druga iju verziju doga aja od one koju je prvo izlo io. Dakle, u me uvremenu je
njihova memorija prili no promijenila samu scenu doga aja i okolnosti pod kojima se
on dogodio. To se naziva konfabulacija memorije .
Ipak, na osnovu izjava svjedoka policija zaklju uje da se tu radilo o jednoj obi noj
saobra ajnoj nesre i i na osnovu toga, osiguravaju e dru tvo, gdje je pokojnik imao
polisu ivotnog osiguranja, ispla uje novac njegovom sinu. Taj novac mijenja ivotni tok
i na in pona anja tog mladi a. On sada po inje druga ije da se pona a i to njegovo
pona anje ima svoje implikacije na sve one koji se nalaze u interakciji s njim, kao i
dalekose ne posljedice po njegovu sudbinu. Zbog ovog novca on postaje manje
motivisan i sa manjim osje ajem odgovornosti za ostvarivanjem bilo ega vrijednog za
sebe ili druge. On je prestao sada da koristi sve svoje potencijale onako kako bi ih
koristio da je morao sam da zara uje za svoj ivot.

Jedno dublje istra ivanje motiva ovjeka koji je poginuo u saobra ajnoj nesre i otkriva
da je on ve dugo patio od depresije i da je nakon odre enog vremena odlu io da izvr i
samoubistvo na takav na in da sve izgleda kao nesre an slu aj. Njega je tako er grizla
savijest to je zapostavljao svog sina, te je na taj na in htjeo da se iskupi,
osiguravaju i mu jednu ve u sumu novca preko svoje polise osiguranja. Naravno, u
slu aju samoubistva osiguranika, osiguravaju a dru tva ne ispla uju novac, tako da je
u ovom slu aju novac bio ispla en tom mladi u na osnovu pogre ne percepcije
svjedoka to je onda pokrenulo jednu lan anu reakciju doga aja za koje se ispostavilo
da mu nisu i li u prilog.

Ina e, kod svake na e pogre ne percepcije i interpretacije, pokre e se odre ena
kaskada doga aja koji imaju odre ene konsekvence. Traumatski doga aji su oni koji
ovjeku zadaju naja e udarce i njihove posljedice mogu biti veoma dugotrajne. Svako
do ivljeno traumatsko iskustvo pokre e u ovjeku jednu odre enu sekvencu reakcija,
to se naziva - Sekvenca Traumatskog Doga aja. Percepcija svakog narednog
doga anja registruje se u svjesnom umu i zapisuje u bankama memorije. Ove
percepcije su uglavnom pogre ne zbog mnogobrojnih faktora. Kod nas postoji jedna
deformisana percepcija realnosti odre ene situacije, odnosno, istinskih okolnosti. Ta
deformacija ostaje uklesana u podsvijesti a onda ona uti e na interpretaciju drugih
sli nih doga aja. Nikada ono to se objektivno dogodilo nekoj osobi ne ostaje u njenoj
bazi podataka, nego tu ostaje zapisano samo ono to ta osoba misli, ono ega se ona
sje a ili osje a u vezi odre enog doga aja, te sve to onda ima dugoro ne efekte na
njenu psihu.

Ove distorzije i deformacije se poku avaju ispraviti uz pomo terapije tako to se
pacijenta navodi da jasno percipira i razumije objektivnu pozadinu odre enog
doga aja, odnosno istinu u vezi toga ta se ta no dogodilo u njegovoj pro losti i za to
su odre ene traume nastale. To onda vodi do izlje enja rezidua, to bi ujedno zna ilo
da istina vodi ovjeka ka slobodi.
U sekvenci traumatskog doga aja, percepcija samog doga aja je obi no pogre na.
ovjekov um onda poku ava da interpetira doga aj na osnovu la nih podataka koje

je
dobio uz pomo percepcije to nadalje vodi do pogre ne interpetacije. Njegov um,
nadalje, na ovu pogre nu interpretaciju pogre ne percepcije iz pro losti, reaguje tako
to na osnovu nje analizira sada nju situaciju u potrazi za svakom potencijalnom
opasno u, odnosno, prijetnjom koja bi mogla da ugrozi njegov opstanak. On tako
onda upore uje iskrivljen pogled na sada nju situaciju sa bilo kakvim sli nim
doga anjima iz pro losti.

esto onda takve neodgovaraju e reakcije na pogre ne interpretacije pogre ne
percepcije, vode do dono enja pogre nih odluka, naga anja, zaklju aka, predrasuda i
procjena; neodgovaraju ih obe anja i zaricanja, pa ak i pretnji u vezi sa doga ajima ili
ljudima koji u njima u estvuju.

Sekvenca traumatskih doga aja sastoji se od sljede ih elemenata:

1. Percepcija/pogre na percepcija sada njeg traumatskog doga aja

2. Interpretacija/pogre na interpretacija pogre ne percepcije
3. Pore enje sa ranijim sli nim doga ajima u smislu odre enja potencijalne
opasnosti po opstanak u sada njoj situaciji. To skoro u svim slu ajevima
rezultira u pogre noj procjeni sada nje situacije.
4. Prosu ivanje bazirano na pogre noj procjeni sada nje situacije, kao rezultat
usporedbi sa pogre nim tuma enjima sli nih doga aja iz pro losti koji su bili
neispravno percipirani
5. Reakcije, - koje esto nisu odgovaraju e u sada njoj situaciji

Ove neodgovaraju e reakcije na pogre ne interperetacije, bazirane na iskrivljenoj
percepciji, dalje vode do formiranja kojekakvih stavova ili principa, obe anja, pogre nih
naga anja, predrasuda, procjena i zaklju aka, kao i zaricanja u smislu:

'Ne u vi e nikada da vjerujem mu karcima/ enama'
'Svi su ljudi zli'
'Ja nisam dovoljno dobar'
'Ja ne zaslu ujem...'
'Ja ne u vi e nikad...' itd.

Ovakve odluke ovjek obi no donosi za vrijeme traumatskih emocionalnih i fizi kih
epizoda u ovom ili u pro lim ivotima. Takvi stavovi i 'principi' se onda pretvaraju u
vjerovanja a ta vjerovanja se onda duboko ukorjenjuju u ovjekovu podsvijest. Nadalje
ta vjerovanja po inju da 'farbaju' njegovu percepciju i iskrivljuju prosu ivanje, kako
situacija u kojima se on nalazi, tako i njegove interakcije s drugim ljudima.
Takvi ovjekovi stavovi postaju i temelj za njegove predrasude. Nadalje, svi ovi stavovi,
principi, odluke, naga anja, predrasude i zaklju ci, formiraju mentalne rezidue ili -
zaostatke, koji se nakupljaju u ovjeku kao dio svijesti njegove du e i koje on onda nosi
iz ivota u ivot. Ti mentalni zaostaci, kasnje dovode do zbrke u ovjekovom umu
mije aju i se sa njegovim do ivljavanjima stvari u sada njem ivotu, odnosno, one u
svakom sada njem do ivljaju osvje avaju neke aspekte iz nekog od pro lih do ivljaja.

Problemi koji se naj e e primje uju na seansama terapije pro lih ivota sastoje se od
zaostataka na strahu baziranih emocija kao to su gnijev, uvredljivost, elja za
osvetom, strah, osje aj krivice, gri a savjesti kao i izvitoperena ljubavna osje anja u
smislu ljubomore, posesivnosti pa ak i nasilja.

Za mnoge od ovih emocija kod mnogih ljudi se ne mo e na i nikakva osnova u
njihovom sada njem ivotu, me utim, njih ovjek nosi sa sobom i upo ljava u svakoj
situaciji u kojoj se na e i projicira ih na druge ljude s kojima on ulazi u interakciju.
Fobije, osje aji ugro enosti, ozloje enost, depresija, pa ak i nagon za samoubistvom,
mogu se u nekim slu ajevima svrstati u tu kategoriju. Tako ovjekove emocionalne
reakcije na stvari, ljude i doga aje u sada njem ivotu mogu da budu nepotrebno
kontaminirane emocionalnim zaostacima nakupljenim u traumatskim do ivljajima u
pro lim ivotima, odnosno, te ovjekove reakcije mogu uveliko biti pod njihovim
uticajem.

Fizi ki zaostaci se nakupljaju kao rezultat povreda, nesre a, operacija ili trauma fizi ke
prirode, pogotovo onih koje su dovele do smrti u nekom od pro lih ivota. One mogu da
budu i u obliku beljega, odnosno, o iljaka koji su prisutni na tijelu ovjeka od njegovog
ro enja, u obliku fizi kih simptoma bez fiziolo kih ili organskih uzroka, odre ene bolesti
koja se manifestuje na nekom dijelu tijela itd. U mnogo slu ajeva ispostavlja se da se ti
beljezi ili o iljci nalaze na mjestima na kojima su nastale smrtonosne rane u pro lom
ivotu.

Postoje i spiritualni zaostaci koji mogu biti zakopani duboko u podsvijesti. Tu se obi no
radi o 'karmi kim dugovima' koji su bazirani na onom ve dobro poznatom principu:
'Ono to si sijao

to e i da anje '. Nasilje nad drugima i kr enje njihove slobodne
volje, - povla i najve u karmu.

Kod ovjeka tako e mo e u odre enim okolnostima do i i do fragmentacije svijesti-
du e, naj e e usljed mentalnih, emocionalnih i fizi kih trauma. Kada do e do
fragmentacije svijesti, posljedice mogu biti ozbiljne i dalekose ne, kao to je to slu aj
kod sindroma mnogostrukih li nosti (MPD Multiple Personality Disorder) ili
disasocijacije li nosti, kad se formiraju brojne pod-li nosti u sklopu jedne osobe. MPD
se naj e e javlja kod djece nad kojom je vr eno seksualno nasilje i kod osoba koje su
podvrgnute metodama ispiranja mozga i programiranja svijesti od strane tzv. Iluminata,
obavje tajnih tajnih slu bi i nekih sli nih tajnih organizacija sa satanisti kom
pozadinom.

Terapija pro lih ivota je metoda uz pomo koje se omogu ava ovjeku da se sjeti svih
detalja u vezi nekog svog do ivljaja ili iskustva iz pro lih ivota, te da se tako taj
nesvjestan materijal dovede do svijesti ovjeka, nakon ega se ispravljaju sve gre ke u
njegovoj percepciji i interpretaciji. Sav taj materijal podvrgava se jednoj svjesnoj
'obradi', istra ivanju i rasvjetljavanju, to na kraju vodi do iscjeljenja, odnosno,
izlje enja eventualnih psihi kih posljedica u ovom ivotu.

Podsje anje na detalje iz sada njeg ivota

[Bazi na postavka Frojdove teorije zasniva se na privo enju podsvijesti do svijesti; kod
ponovnog pre ivljavanja - dolazi do - olak avanja.]

Emocionalne tegobe u sada njosti esto poti u od nekih ranijih do ivljaja koji su bili
sli ne prirode i koji su se mogli desiti u ovom ili nekom od pre a njih ivota. Kod
svakog unutra njeg sukoba ili poreme aja prisutna su tri elementa u razli itim
stepenima i kombinacijama. Prvi od njih podrazumijeva neispunjena o ekivanja, drugi

poreme ene namjere, a tre i

neuspje nu komunikaciju izme u ljudi. Ovaj tre i
elemenat je ujedno je i najva niji kod emocionalnih tegoba. Tu mo e da se radi o
neprenesenim 'porukama' ili o tome da odre ene poruke izme u ljudi nisu primljene ili
su pogre no shva ene. esto se tu npr. radi o nedovoljno ili neadekvatno iskazanim
osje anjima prema drugima ili neuzvra enoj ljubavi. Naja a i najtrajnija bol javlja se u
slu aju neuspjelog prenosa ljubavnih osje anja. Ljubav koja nije primljena, do ivljena ili
uzvra ena i ljubav prema drugima koja nije ispoljena ili iskazana, mo e da stvori jednu
bol koja e trajati tokom mnogih ivota.

Vra anje pacijenata u pro lost, mo e da se obavlja ne-hipnoti kim i hipnoti kim
metodama. Kod vra anja u bli u pro lost u ovom ivotu, mogu e je koristiti se
metodom 'afektivnog mosta' i kad se odre ena sje anja dosegnu, onda se pristupa
proceduri prera ivanja konflikta. U slu ajevima ranijih trauma, sje anja na te do ivljaje i
njihovo o ivljavanje najbolje se posti e uz pomo hipnoti ke indukcije i regresije, nakon
ega kod pacijenta onda obi no uslje uje tzv. abreakcija i katarza, to mu donosi
djelomi no ili potupno smirenje. Ta tehnika je npr. prili no efikasno bila kori tena kod
ameri kih ratnih veterana iz Drugog Svjetskog i Vijetnamskog Rata, koji su patili od
jedne vrste bolesti poznate pod imenima granatni ok ili ratna neuroza, to je u
stvari bio jedan post-traumati ni stres. Mnogi od tih ljudi su osje ali jedan stalni strah i
nespokojstvo, dok su istovremeno imali amneziju u vezi samog doga aja. Pod
hipnozom ovi ljudi su mogli da se sjete cijelog doga aja koji je izazvao traumu i ponovo
ga pro ive. Nakon toga, u ve ini slu ajeva je dolazilo do abreakcije i potpunog
smirivanja simptoma nemira, depresije kao i drugih poreme aja koji onemogu avaju
ovjeku da vodi jedan normalan ivot.

Regresija Ro enja

Ro enje mo e biti najtraumati nije i najopasnije iskustvo koje se nekome mo e
dogoditi u ivotu. Frojd je ro enje smatrao prvom traumom, odakle orginalno poti e
nespokojstvo kao korijen kasnijih fizi kih problema. On je smatrao da je taj doga aj
previ e duboko zatrpan u podsvijest da bi se doku io. Iz razloga to se ro enje doga a
za vrijeme tzv. preverbalne svijesti, ta vrsta traume nije dostupna za analizu, tvrdio je
Frojd. To je ujedno bio i razlog za njegov razlaz sa njegovim kolegom, jednim drugim
psihoterapeutom po imenu Otto Rank, koji je smatrao da se ovjek mora suo iti sa
svojom bilo kom traumom nastalom prilikom ro enja i ponovo je pro ivjeti, kako bi
do lo do njenog razrije enja, odnosno, njegovog oporavka.

ini se da vra aju i se 'unazad' (u su tini, i vrijeme je iluzija, to bi zna ilo da se sve
doga a simultano, mada na um poku ava da uvede nekog reda u to, sortiraju i sva
doga anja u linearnom smislu) mo emo vidjeti da jo u momentu oplodnje jajne elije
dolazi do spajanja jednog dijela du e/svijesti 'novoro en eta' s majkom. U momentu
ro enja, odnosno, prvog udisaja novoro en eta, dolazi do potpunog spajanja njegove
svijesti/du e sa tijelom. Me utim, onaj djeli svijesti novoro en eta koji se spojio s
majkom u momentu njegovog za e a, sposoban je da cijelo vrijeme prima i bilje i sva
de avanja unutar njegove majke kao i iz njene neposredne okoline, uklju uju i i sve
njene misli. Svijest novoro en eta (fetusa) ne prera uje te informacije niti ih podvrgava
ikakvoj analizi. Ona ih prihvata bez ikakvih predrasuda, onakvim kakve one jesu. Te
informacije kasnije mogu imati pogubne efekte na svijest i ivot ovjeka, kako za
vrijeme njegovog djetinjstva tako i u zrelom dobu.

Dakle, to bi zna ilo da je dijete, dok je jo u majci, svjesno svih zbivanja u njenoj
okolini, njenih misli, kao i odnosa svog oca i drugih ljudi prema njoj. Sada samo treba
zamisliti ta se doga a ukoliko je majka izlo ena traumama, zlostavljanju od strane oca
ili nekog drugog; ili ukoliko ona to dijete koje nosi u svojoj utrobi smatra nepo eljnjim!?

Ova vrsta 'neprijatnih' ili 'iskrivljenih' sje anja kod ovjeka mo e se ispraviti uz pomo
pre i peri-natalne terapije i regresije ro enja.

Postoje dva pristupa pre-natalnom iskustvu kao i do ivljaju samog ro enja. Kod
istra ivanja pro lih ivota, evidentno je da prema prirodnom toku doga anja, ljudsko (ili
neko drugo) bi e, nakon zavr etka pro log ivota prelazi u Svjetlost (5-ti denzitet) prije
svog ponovnog ro enja. To je tzv. 'zona kontemplacije', gdje ono u odre enom
kontekstu mo e sagledati svoja iskustva iz pro log ivota i planirati svoju budu nost,
odnosno, mjesto ponovne inkarnacije. Postoji mnogo faktora koji pri svemu tome igraju
odre enu ulogu, od kojih je glavni - sam razvojni stepen ovjekove svijesti na toj ta ki
vremena-prostora, dok neki drugi bitni faktori mogu da budu karmi ke prirode. Nakon
izvjesnog 'perioda kontemplacije,' bi e mo e pre i na zemaljsku ravan i odrediti svoju
budu u majku. U mnogim slu ajevima, ene mogu da osjete neku vrstu 'prisustva
odre enog entiteta' u svojoj blizini ak i nekoliko godina prije trudno e. Taj 'osje aj'
onda prestaje nakon poro aja. Za vrijeme regresije ro enja, ljudi esto tvrde da su se
nalazili u blizini svojih budu ih roditelja odre en broj mjeseci ili godina prije svog
za e a.

Sada emo navesti i par primjera takve konverzacije. (Pacijent je u promijenjenom
stanju svijesti izazvanom uz pomo ne-hipnoti kih ili hipnoti kih metoda indukcije)

T (terapeut): Sada prona i enu koja e te roditi. Gdje se ona prvo nalazi, prije nego
to se sastala sa tvojim budu im ocem? Kakve su tvoje misli i osje anja prema njoj, da
li ti poznaje tu enu?

P (pacijent): O, da. Ona bi trebala da bude moja majka .
T: Da li si je poznavao u nekim drugim pro lim ivotima?

P: Da, jesam .
T: ta misli o njoj ? Kako se osje a kad joj se pribli i ?
P: O Bo e, ne elim da budem njeno dijete . (ili)
Ja nju mnogo volim. Jedva ekam da opet budem s njom .
T: ta se kasnije doga a ?

P: Pratim je neko vrijeme .
T: Sada potra i svog budu eg oca. Prati ta se doga a s majkom sve dok se ne
sretne s tvojim ocem .

(U nekom slu aju ispostavi se da se radi o kolskim drugovima. Nekad se mo e raditi i
o kratkim aferama. Ponekad je otac pijan ili nasilan ovjek...)
T: ta misli o tom ovjeku ?
P: ini mi se simpati an (ili) Jao, opet on! (ili) Bo e, on me stvarno pla i.

(Reakcije mogu varirati)
T: Sada prona i onaj momenat kada oni stupaju u seksualni odnos. Na i se u toj
situaciji, za vrijeme tog doga aja. ta se doga a? Kako se oni pona aju jedno prema
drugome ?

(Ovdje se mo e raditi o nekoj romati noj atmosferi uz svije e i muziku, a mo e se
raditi i o incestu, aktu silovanja, seksu u stanju pijanstva itd. itd. Sve emocije i osje anja
koja su bila prisutna za vrijeme tog akta potpuno su zabilje ena u svijesti prinove.)

T: Kako se ti osje a prilikom svog ulaska u tu vezu? Kakve su tvoje misli u vezi tog
ovjeka i ta misli o toj eni? Dobro ih pogledaj. Da li si ih poznavao prije? O emu
razmi lja u momentu kad se sve to zbiva?

P: Ja ne elim sve ovo, ja sam ovdje a ne elim da budem tu.

Ja stvarno elim da budem s tim ljudima

To e biti jedan stvarno te ak ivot

Ako me oni ne budu htjeli, ja u onda oti i .
(U mnogim slu ajevima mo e do i i do spontanog poba aja ukoliko se novoprido lo
bi e ne smatra po eljnim. Smatra se i da su i neki slu ajevi rane smrti novoro en adi
povezani s tim.)

Dakle, bi e je svjesno svega to se zbiva u tom momentu i ono reaguje kao jedna
li nost. Terapeut vodi pacijenta/klijenta kroz istra ivanje reakcija i osje anja njegovih
roditelja. Ukoliko tu postoji neka ja a, bolna reakcija, pogotova ako ta reakcija utje e na
intimne veze u sada njosti, onda se to mo e koristiti kao most do nekog traumatskog
doga aja koji se zbio u pro lom ivotu, to je onda dovelo do te takve pre-natalne
situacije. Tu se obi no ispostavi da se radi o jednoj zamjeni uloga roditelja i djeteta u
pro lom ivotu.

(Na osnovu saznanja koja dolaze iz prili no obimnog materijala iz oblasti regresivne
terapije, proizilazi da se bi a esto inkarniraju u grupama kao bra ni parovi, bra a,
sestre, ro aci, prijatelji itd. i da se te njihove uloge i me usobni odnosi esto mijenjaju
iz ivota u ivot.)

Mogu e je da su u pro lom ivotu stavovi i osje anja roditelja prema djetetu bila sli na.
Kad se te njihove ranije interakcije dublje istra e, onda sva ta animoznost, gnijev,
ozloje enost brzo nestaju, ak i u odnosima i situacijama u ovom sada njem ivotu.
Nakon rezolucije tih ranijih konflikata, terapeut vodi klijenta prema naprijed:

T: Dobro. Sad presko i malo prema naprijed. Prona i ne to va no, to se
doga a...Prona i neka osje anja, neki va an doga aj .

Ovdje klijent mo e da navede neke sva e izme u oca i majke (dok je on u maj inoj
utrobi) ili npr. neke detalje dok oni vode ljubav. Momenat kada majka otkrije da je
trudna obi no je veoma jasno zabilje en u svijesti prinove, ak o eva reakcija na tu
vijest mo e da bude jo va nija i upe atljivija. Tako otac mo e re i: Oh, ne jo jedno
dijete ili ne to sli no, to mo e ostaviti posebno negativne emocionalne posljedice na
kasniji ivot ovjeka. Isto tako, ukoliko se desi da majka dugo ne otkrije da je trudna,
prinova se tokom tog vremena mo e osje ati kao da je 'nevidljiva', zapostavljena,
nepriznata itd.

T: Dobro, sada se pomakni unaprijed do sljede eg va nog momenta. Prona i neki
bitan momenat dok se jo uvijek nalazi u maj inom stomaku...Opi i ta se doga a.

Ovakva pitanja obi no daju pacijentu priliku da on opi e bilo koji doga aj iz tog perioda
koji je imao na njega jak emocionalni efekat. Novoro en e se obi no osje a udobno,
prijatno i sigurno dok je u materici, sve do vremena pred sam porod, odnosno,
njegovog izlaska napolje u vanjski svijet. U tom periodu prinova osje a tjeskobu i esto
ima jaku elju da to prije iza e napolje, me utim, doga a se i suprotno, kad se ona
osje a sigurnijom unutra, te eli tamo i da ostane. U tim slu ajevima esto se doga a
da se novoro en e okrene nogama prema izlazu poku avaju i tako da se odupre.

P: Lijepo mi je unutra ali postaje tijesno. Toplo mi je i udobno ali postaje sve tjesnije.
T: ta se de ava sa tobom kad po ne tiskanje?

P: Osje am jak pritisak na moju glavu, u asan pritisak. Nema dovoljno prostora gdje
bih mogao da se sklonim i ne to me sve vi e sti e i priti e mi glavu.

Pacijenti to iskustvo obi no opisuju na takav na in. U jednom momentu pojavljuje se
osje aj bespomo nosti kao da e biti potpuno smrvljeni, a onda, kad grli materice
po ne da se iri, iznenada se javlja osje aj

olak anja. U poro ajnom kanalu ponovo
se osje aju 'stisnuto' i tu se naizmjeni no mijenjaju osje anja zadovoljstva, bola, straha
i odbojnosti u vezi izlaska u vanjski svijet. Oni su svjesni da se tu s njima doga a ne to
to nisu u stanju sprije iti, na ta ne mogu utjecati i to ne mogu potpuno razumjeti.
Nakon to se novoro en e pojavi napolju, ono odmah percipira jarku svjetlost,
nepoznate glasove i odvajanje od svoje majke.
Slu ajevi poro aja uz pomo anestezije esto

mogu uzrokovati traume kod djece
koje mogu u njihovom ivotu imati dugotrajne posljedice psihi ke prirode. Dok je u
maj inoj utrobi, dijete je stalno svjesno njenog prisustva i to mu ulijeva odre enu
sigurnost. Me utim, kad se majka uvede u anesteziju, dijete to percipira kao da je ona
fizi ki oti la, odnosno, ostavila ga samog i tako ga prepustila na milost i nemilost
vanjskih sila. Ono se osje a bespomo nim, napu tenim ili odba enim. To, tako
percipirano odvajanje od majke, mo e se kasnije u ivotu pretvoriti u jedan stalni strah
od toga da se ostane sam.
P: Gdje je ona oti la? Ja ho u moju mamu. Mama, ho u da bude ovdje. Ja sam
do ao da budem sa tobom a ti si me ostavila!

Tu se obi no javlja jedan veliki gnijev . Terapeut obi no ohrabruje pacijenta da ovaj uz
pomo pla a izrazi to svoje ogor enje i tako se oslobodi od njega. Novoro en e ima
osje anja ali ono nije u stanju da ih izrazi. Osje anja u vezi doga anja za vrijeme
ro enja mogu se izraziti uz

pomo govora odrasle osobe.
T: Koristi za to dijete svoju sposobnost da pri a . Pusti novoro en e da pri a tvojim
rije ima. Vrati svoju sposobnost govora unazad i pusti novoro en e da ono sada ka e
sve ono to nije bilo u stanju onda da ka e .
Terapeut mo e u vezi svega toga da postavi cijelu jednu seriju pitanja, prave i pauze
izme u njih, tako da se klijentu dozvoli dovoljno vremena da doku i sve bitne detalje iz
svoje memorije.
T: ta se dogodilo?

O emu je tvoja majka razmi ljala?

Kakva je bila tvoja veza s njom?

Kada je prestala va a komunikacija?

O emu je razmi ljao doktor?

Kako se doktor pona ao prema tebi?

ta si ti mislio o njemu?

Kakvi su bili tvoji prvi utisci nakon to si se pojavio napolju?

ta su drugi ljudi koji su se zadesili u sobi za poro aje mislili?

P: Hladno je. Svijetlo je i bu no .
T: ta ka u ljudi oko tebe?

P: Bo e, kakvo malo i ru no stvorenje.

Oh, ona je skroz plava, sigurno ne e pre ivjeti.

Novoro en e je u stanju da ita misli ljudi koji se tu nalaze, doktora, medicinskih
sestara, majke, oca itd.
Kod ljudi se esto javlja jedno ogor enje u vezi kr enja nekih dogovora ili obe anja iz
pre a njih perioda kao npr. za vrijeme boravka u 5D. ini se da vrijeme tamo ima
sasvim drugu konotaciju, tako da se grupe srodnih du a dogovaraju u vezi svojih
budu ih zajedni kih inkarnacija, me utim, problem se javlja u tome to ve ina nas
nedugo nakon ro enja padne u nesvijest usljed neprestanog izlaganja jednom
estokom mentalnom programiranju (parentalnom, religijskom, socijalnom itd.), tako da
se sva sje anja i reflekcije na na u duhovnu pozadinu veoma brzo ugase, odnosno,
izbace iz budnog dijela na e svijesti, te se onda po injemo pona ati kao 'muve bez
glave'.

[ ini se da i vakcine, osim to izazivaju autizam kod djece, krvarenja na mozgu, 'smrt
u kolijevci' ('cot death' i 'shaken baby syndrome') i druge poreme aje, igraju veoma
va nu ulogu u zatvaranju ovjekove 'duhovne' percepcije; ali o tome emo nekom
drugom prilikom].

U svakom slu aju, sva taj gnijev i jed mo e se dosegnuti, ponovo sagledati i pre ivjeti,
nakon ega se ona gasi.

Drugi pristup do ivljaju ro enja ostvaruje se uz pomo blage regresije, od sada njeg
momenta pa unazad kroz vrijeme, s namjerom da se istra i, kako sam proces ro enja,
tako i pre-natalni period i samo za e e.

T: Di i duboko, udi i svjetlost i izdi i je opu taju i se sve vi e i vi e sa svakim svojim
udisajem. Ti si sve opu teniji sa svakim svojim dahom. Udi i u sebe najljep u boju koja
postoji i koju si u stanju zamisliti i kako te ta boja ispunjava, ti se slobodno po ni vra ati
u pro lost. Nazad kroz vrijeme, nazad kroz mnoge godine. Nazad prije nego to si bio
dijete i prije nego si dospio u utrobu svoje majke. Pusti da te ta boja nosi unatrag sve
do vremena prije nego to je tvoje fizi ko tijelo bilo za eto. Sada prona i ta ku u
svijesti u blizini ene koja te je privukla ili kojoj si ti bio privu en. Pribli i se eni koja e
ti postati majka. Opi i svoju prvu reakciju, svoj prvi osje aj kad joj se pribli i .

P: Oh, ona stoji u kolskom holu, pored nekog ormari a. Ona je srednjo kolka. Uhh,
pa ona nije ni udata za tog momka. Ali ona njega stvarno voli a i on je tu pored nje. On
simpati no izgleda.

Terapeut e onda nastaviti sa daljim pitanjima u vezi doga aja iz tog perioda kako bi
se utvrdilo postojanje odre enih incidentnih situacija koje bi mogle uzrokovati traume u
kasnijem, tj. sada njem ivota osobe/klijenta.

Drugi pristup otkrivanju precipitiraju eg doga aja in utero obezbje uje se uz pomo
tzv. lokator-instrukcije. Nakon to pacijent opi e neku svoju emociju izazvanu
doga ajem iz sada njeg ivota, terapeut e mu dati sljede e uputsvo:

T: Dopusti da te ta osje anja povedu unatrag. Odredi izvor tih osje anja dok se nalazi
u svojoj majci. Od devet mjeseci koliko si proveo unutra, u kojem si sada mjesecu?
Reci prvi broj koji ti padne na pamet.

(Klijent esto odmah ka e taj broj)
T: Koje su to rije i? Koja je prva stvar koju si uo?
Klijent e obi no ponoviti fraze i rije i sli ne onima iz onog kasnijeg doga aja koji je
izazvao u njemu jaku emocionalnu reakciju.
T: Ukoliko te rije i dolaze spolja, iz kog pravca bi one onda dolazile?

Ovo esto iznenadi pacijenta jer oni nekako znaju da rije i dolaze sprijeda, sa strane ili
iza njih.
T: Ukoliko bi ti znao ko izgovara te rije i, ko bi to onda bio?

Obi no se tu iznenada ispostavi cijela istina u vezi te situacije. esto se radi o ocu,
majci, nekom posjetiocu, doktoru itd. Te rije i mogu biti i u vezi ne ega to nije u
direktnoj vezi sa fetusom.

Na primjer, jedna srednjovje na ena je patila od alkoholozma. Ona je izrazila jaku
elju da prestane da pije tako da je u nekoliko navrata i la i na lije enje. Na seansi je
opisala slu aj kad je uletjela u jedan obli nji bar da popije pi e. Ona je osje ala jednu
neodoljivo jaku potrebu, odnosno, morala je ne to da popije.
T: Pusti da te taj osje aj odvede unazad sve do vremena kad se jo nisi rodila. Koje su
prve rije i koje uje ?

P: Ti ba mora da popije ne to. Ti ba mora da popije ne to, zar ne?

T: Ukoliko neko drugi ka e te rije i, ko bi to mogao da bude?

P: To je moja majka. Ona vi e na oca.

Njena majka je bila u kasnoj trudno i, bila je sama i nervozna. Otac se vratio s posla
umoran i nije htjeo da se suo i sa svojom enom koja je bila prili no iritirana. Tako,
nakon to ju je vidjeo ljutu, on se povukao u jednu sobu i posegnuo za fla om s pi em
koja se nalazila na polici. Ona, nesposobna da kontroli e svoje emocije, zavikala je: Ti
ba mora ne to da popije ...

To je ujedno bio izvor onog njenog unutra njeg nare enja da mora da pije. Ovakve
vrste otkri a u podsvijesti u stanju su ovjeka da oslobode od programa koji su duboko
ukorijenjeni u njoj.

ovjekovo ro enje je jedno udo cjelokupnog postanka. Maj ina materica je jedan
prefinjen i veoma delikatan mehanizam koji predstavlja prolaz ili portal za manifestaciju
jednog ne-fizi kog bi a, du e, u fizi kom svijetu i u ljudskom obliku. Ta tranzicija mo e
ponekad da bude ote ana usljed djelovanja razli itih vanjskih sila, me utim, tu tako e
postoji i jedna veoma mo na za titni ka sila u obliku maj inske ljubavi. Ukoliko ona
nedostaje, posljedice po ljudsko bi e mogu biti katastrofalne.

Terapija pro lih ivota
Cilj terapije pro lih ivota je da se uspostavi ili popravi harmonija u sada njem ivotu uz
pomo eliminacije zaostataka iz pro lih ivota.

Prema mnogim prakti arima na ovom podru ju, ve ina ovjekovih unutarnjih sukoba i
problema u ovom ivotu esto vode porijeklo od do ivljenih trauma u nekom od pro lih
ivota. Tu se radi o emocionalnim, mentalnim, fizi kim i duhovnim zaostacima koji su
se zadr ali iz pro lih inkarnacija i koji sada uti u na (ili 'kontaminiraju') iskustva u ovom
ivotu. Ti zaostaci se smatraju jednim suvi nim i nepotrebnim teretom kojeg ljudi nosi
sa sobom iz ivota u ivot i koji ih spre ava da potpuno i pravilno do ive sada nje
doga aje, kao i da primaju i ispoljavaju ljubavna i druga osje anja tokom sada njeg
ivota. Oni mogu da uti u na ovjekovo pona anje i odnose s drugim ljudima, na
njegove karakterne crte, na ono to on voli ili ne voli, da uzrokuju njegove fobije itd.;
bukvalno, mogu da uti u na svaki aspekt njegovog ivota. Uz pomo tehnika terapije
pro lih ivota, mogu e je otkriti one doga aje iz pro lih ivota koji su izazvali odre ene
traume. Razrje enjem tih trauma i njihovih zaostataka mogu e je ubla iti ili potpuno
otkloniti sve konflikte iz sada njeg ivota.

ovjekov um te i ka kompletiranju svakog do ivljaja ili iskustva. Za njega svaka pri a
mora da ima svoj po etak, sredinu i kraj. To je upravo i jedan od razloga za to TV
serije-sapunice u ivaju toliku popularnost jer se radnja stalno odigrava a ovjek ih prati
o ekuju i finalno razrje enje neke izmi ljene drame ili konflikta. Ljudski um se te ko
miri sa tzv. nezavr enim poslovima, pri ama i doga ajima ili traumama koje su ostale
otvorene. Tako on te i da kompletira svaku konfliktnu situaciju i sve dok mu to ne po e
za rukom, tu ostaje jedna stalna zebnja ili nemir. Nesposobnost da se neka pri a
dovede do zaklju ka mo e nadalje da prouzrokuje jos ve i nemir i unutarnje
nezadovoljstvo. Kod prou avanja pro lih ivota ljudi, ispostavilo se da bol zbog nekog
nezavr enog posla mo e da nagna ovjeka da srlja iz jedne inkarnacije u drugu, kako
bi ne to kompletirao. To mo e da bude sa svrhom ubla avanja emocionalnog bola
usljed nekih nesporazuma sa voljenim osobama iz pro lih ivota, neprenesenih
osje anja, neiskazane ljubavi itd. itd. Onda u idu em ivotu, ljudsko bi e u mentalnom
stanju u kakvom ve ina nas jeste, te ko da uspije bio ta od toga da 'zavr i', bolje
re eno, ono u ve ini slu ajeva stvara jo vi e drama, 'nezavr enih poslova' i tzv.
'karmi kih dugova'.

Svrha terapije pro lih ivota je otkrivanje doga aja iz pro lih ivota u kojima su nastale
odre ene traume, kao i eliminacija zaostalih ostataka

uz pomo njihovog rje avanja, s
ta ke dostignutog stanja svijesti u sada njem ivotu odre ene osobe. Na taj na in se
te i ostvarenju jednog perfektnog mira u tijelu, umu i du i ovjeka.
Za vrijeme istra ivanja pro log ivota, od osobe koja ga je ivjela tra i se da u detalje
opi e sve to se de ava i nakon njene smrti u pro lom ivotu. Tek kada ljudsko bi e
napusti zemaljsku ravan, slobodno od bilo kakvih zaostataka i kada se ono potpuno
stopi sa Svjetlo u, odnosno, pre e u 5-ti denzitet, onda se terapija tog pro log ivota
smatra zavr enom.

Terapija pro lih ivota je u svojoj su tini jedna duhovna psihoterapija.

Postoje najmanje etiri nivoa na kojima mo e da po iva zna aj regresije ili povratka u
pro le ivote. Jedan od najpli ih nivoa je taj to jedno takvo iskustvo mo e da bude za
nekoga zabavno u smislu da ovjek mo e da sagleda cijelu jednu paletu svojih li nosti i
uloga u raznim dramama iz pro lih ivota. Tu se radi o jednoj obi noj ekskurziji kroz
vrijeme.
Drugi nivo ima terapeutski zna aj. Mnogi emocionalni problemi i unutra nji sukobi
mogu se brzo i efikasno razrije iti kroz regresivnu terapiju pro lih ivota. Tako e i
mnoge druge bolesti i fizi ki nedostatci mogu biti psihosomatske prirode, te se i ta
stanja mogu drasti no popraviti ili izlije iti nakon uspje no sprovedene regresivne
terapije.
Na tre em nivo mo emo navesti duhovno obrazovanje. Ovdje ovjek mo e da spozna
jednu iru duhovnu realnost kao i svrhu svog ivota kroz pro lost, sada njost a u nekim
slu ajevima i budu nost. Tu ovjek mo e da spozna i jednu dublju komponentu
zna aja svojih veza sa drugim ljudima u smislu transpersonalnog aspekta egzistencije.
Na etvrtom nivou, ovjek mo e da do ivi neopisiv osje aj Jedinstva s Jednim, svoju
vezu sa svim i sva im u ovom univerzumu ili sebe kao jednog dijela cjelokupnog
Bo jeg Bi a ili Svega to Jeste.

Dakle, moramo opet naglasiti da se ovdje radi o jednoj duhovnoj psihoterapiji.
~***~

Hipnoza je jedan klasi an na in za pristup sje anjima na pro le ivote. Prvu knjigu na
temu otkrivanja detalja iz pro lih ivota uz pomo hipnoze napisao je Col. Albert de
Rochas i ona je bila objavljena u Francuskoj 1911. godine. Kasnije su na tu temu dosta
pisali Morey Bernstein (The Search for Bridey Murphy), Dick Surphen, E. Fiore, H.
Wambach, J. Watkins, C. Snow, W. Baldwin i mnogi drugi.

HIPNOTI KE INDUKCIJE

Inkrementalna Regresija

Hipnoti ko stanje mo e biti inducirano uz pomo raznih metoda. Tu se radi o
dovo enju mozga u tzv. stanje 'alfa-aktivnosti'. Kada se pacijent na e u toj fazi onda
dolazi do rapidog kretanja o iju ispod o nih kapaka (REM) kao kod stanja sna. Tada
hipnoterapeut daje sugestiju pacijentu da se ovaj prvo vrati unazad do odre enog
doga aja u ovom ivotu a nakon toga da se pomijera dalje unazad.

T: 'Sjeti se nekog veselog trenutka za vrijeme dok si bio tinejd er'
'Sjeti se ne ega iz svog ivota iz vremena prije nego to si krenuo u srednju kolu.'
'Sada se pomakni unazad u vrijeme kad jo nisi prohodao'
'Sada se sjeti nekih zvukova koje si uo prije nego to si se rodio. Dok si jo bio u
svojoj majci'
'Sada se pomakni jo dalje, u vrijeme prije nego to si dospio u svoju majku. Pomakni
se jo vi e unazad. ta sada vidi ?'
Ovakav pristup e kod klijenta obi no izazvati sje anje na neke scene iz pro log ivota
koje nisu vezane sa traumama, jer tu nije kori ten nikakav emocionalni stimulus iz
sada njeg ivota koji bi se vezao za neki sli an iz pro log. Me utim, nakon
inkrementalne hipnoti ke indukcije, tako e se mo e pristupiti istra ivanju odre enih
strahova ili fobija uz pomo kori tenja afektivnog ili somatskog mosta. Na primjer, u
slu aju ako pacijent pati od neobja njivog straha od doktora:
T: Sada se sjeti vremena kada si bio kod doktora.
Ovdje e se klijent sjetiti svoje poslednje posjete doktoru. To je tzv. ne-emocionalna
memorija i ona dolazi iz lijevog mozga, zajedno sa datumom i vremenom posjete.
T: 'Sjeti se ta se ta no tamo de avalo '
Kada klijent po ne da opisuje detalje, terapeut se onda prebacuje u sada nje vrijeme.
T: ' ta ti on radi'? 'Kako se ti osje a dok ti on to radi'? ' ta se doga a u tebi'?

Ova pitanja e obi no izazvati odre ene emocije. Ta fizi ka i emocionalna osje anja su
uskladi tena u desnom mozgu. Kada ih pacijent izrazi, onda e terapeut da nastavi
otprilike ovako:
T: 'Sada se sjeti nekog vremena iz pro losti kada si se isto tako osje ao. Pusti sada da
te ta osje anja povedu unatrag sve do onog momenta kada si imao ista takva
osje anja'
To e obi no odvesti pacijenta do nekog traumatskog doga aja iz njegovih pro lih
ivota.

Indukcija uz pomo zami ljenih pomo nih sredstava

Prilikom ove vrste indukcije terapeuti koriste zami ljene 'ure aje' uz pomo kojih se
pacijent 'prebacuje' uz pro lost. To npr. mo e da bude neki zami ljeni lift u jednoj
visokoj zgradi u kojoj e svaki sprat da odgovara nekom vremenskom periodu. U
drugom slu aju to mo e da bude i vremeplov. Ova vrsta indukcije nije preporu ljiva jer
mo e da prouzrokuje kod pacijeta dodatne traume. Npr. klaustrofobi ni ljudi se u tom
'liftu' ne e osje ati nimalo ugodno, dok je opisan i jedan slu aj gdje je osoba do ivjela
'saobra ajnu nesre u' voze i se u svom 'vremeplovu' kroz mnogobrojne svoje
inkarnacije u pro lim ivotima. Uostalom, za ovakvu vrstu indukcije nema ni potrebe.

Od ostalih metoda hipnoti ke indukcije mo emo jo pomenuti tzv. navo enu
vizualizaciju i direktnu sugestiju. U prvom slu aju, klijent se mo e npr. navesti da
zamisli jedan most koji povezuje sve njegove mnogobrojne ivote a onda da se on,
kre u i se po tom mostu, navodi na njihovo sagledavanje.

Kod direktne sugestije, pacijent i hipnoterapeut se prethodno dogovore ta e da
istra e a onda nakon to je pacijent uveden u trans, terapeut mu direktno nala e da
ovaj prona e specifi ne doga aje u svojim pro lim ivotima koji su bitni u vezi
istra ivanja odre enog problema.

NE-HIPNOTI KA INDUKCIJA

Dnevna fluktuacija stanja svijesti ovjeka sasvim je normalna. U toku dana ovjek
pro e kroz nekoliko stanja svijesti, od sna pa do potpuno svjesnog i budnog stanja. U
me uvremenu on mo e da se spu ta u meditativna stanja, ma tarenje itd., kada
tako e dolazi do odre enih promjena stanja njegove svijesti.

Hipnoti ko stanje podrazumijeva fokusiranje ili koncentraciju svjesnosti uz pomo
direktnih sugestija hipnoterapeuta. Taj pomak u stanju svijesti je sasvim istinit za
samog klijenta, mada je on u su tini izazvan na jedan vje ta ki na in.
U klini kom okviru, istra ivanje ovjekovih emocionalnih stanja e usmjeriti pa nju
njegove svijesti na porijeklo ili uzrok problema u sada njem ivotu. To podrazumijeva
jedan indirektan prilaz uz pomo ne-hipnoti ke indukcije. Sama sugestija pacijentu da
usmjeri svoju pa nju na odre ene emocije ili osje anja, odmah dovodi do jednog
promijenjenog stanja njegove svijesti. Tako se i seansa mo e nastaviti bez kori tenja
ikakvih dodatnih metoda a pacijentov li ni unutra nji konflikt upravlja samim tokom
seanse. Tradicionalne hipnoti ke metode su za ve inu ljudi sasvim nepotrebne u
ovakvim slu ajevima a i anse za 'kontaminaciju' iskustava klijenta od strane
hipnoterapeuta su minimalne.
Li na osje anja i emocije ovdje predstavljaju klju za pristup doga ajima iz pro losti.

Postoje razne metode za ne-hipnoti ku indukciju i otkrivanje memorije, odnosno,
sje anja na doga aje iz pro losti koja su zatrpana duboko u podsvijesti.

Ovdje emo samo pomenuti 3 metode: Afektivni Most, Somatski Most i Lingvisti ki
Most. U prvom slu aju radi se o pomijeranju osobe iz sada njosti u pro lost uz pomo
nekog afekta, odnosno specifi nih emocija ili osje anja koja su kod nje zastupljena u
ovom mometu i vra anje unazad sve do odre enog doga aja koji je kod te osobe
prouzrokovao identi na osje anja ili emocije.
Druga metoda bazirana je na injenici da svako fizi ko stanje ima i jednu svoju psihi ku
komponentu a svaki emocionalni problem ima svoju fizi ku manifestaciju, kada dolazi
do tzv. 'somatizacije' emocija. Odre ene emocije mogu se manifestovati na tijelu kao
gr enje mi i a, ubrzanje rada srca, glavobolja, marci itd. Tu esto mo e da se radi o
jednoj fizi koj traumi ije su rezidue jo uvijek prisutne na ovjekovom spiritualno-
eteri kom tijelu. U tom slu aju terapeut se obra a klijentu sljede im rije ima:
T: 'Ukoliko bi taj osje aj (npr. 'bol u glavi') mogao da govori, ta bi on rekao?'
'Ukoliko postoji neka scena ili doga aj koji je vezan za taj osje aj, ta bi to onda
bilo?' itd.
Kad klijent odgovara na ovakva pitanja, rije i koje se pojavljuju mogu biti rije i njegove
li nosti iz pro log ivota, me utim, one mogu poticati i od tzv. 'duha privjeska' koji mu
se 'pridru io' u ovom ivotu. Postoje i odre ene tehnike diferencijalne dijagnostike uz
pomo kojih se prili no lako mo e odrediti o kome se tu radi.
Tre a metoda je bazirana na samom jeziku koji u su tini predstavlja jedan sistem
simbola uz pomo kojih ovjek ozna ava odre ene misli ili ideje, ili izra ava svoje
namjere, opisuje svoja iskustva itd. Bez obzira to same rije i ne podrazumijevaju
doga aje ili osje anja, odre ene fraze se mogu koristiti kako bi se predstavile emocije,
osje anja, fizi ka osjetilnost itd. Tako te rije i ili fraze postaju specifi ni simboli koji se
kao takvi mogu koristiti kako bi se izazvala sli na osje anja u toku same seanse. Te
rije i se onda koriste kao klju za otkrivanje unutra njih osje anja pacijenta a neke
emocionalno nabijene fraze mogu indicirati prisustvo zaostataka iz nekog od pro lih
ivota ili traume do ivljene kod samog ro enja. Tako npr. sljede e fraze mogu indicirati
prisustvo traume nastale kod ro enja:

P: 'Osje am kao da me je ne to blokiralo u ivotu'
'Osje am se kao da sam naletjeo na vrst zid'
'Nikako ne mogu da ne to zapo nem u svom ivotu'
'Kao da me sve sti e sa svih strana'
'Osje am se kao da me niko ne eli'

Idu e fraze mogu da indiciraju prisustvo neke traume iz pro lih ivota:
P: 'Osje am se kao zatvorenik u svojoj vlastitoj ku i'
'Kad se na em u njenoj blizini, ostanem bez glasa i potpuno obamrem'

'Osje ao sam se kao da mi je neko zabo no u srce'
'Znam da u umrijeti ako me ona ostavi'
'Moram stalno da dr im le a uz zid. Ako se okrenem prema ljudima, svaki zvuk
osje am kao zabadanje no a u moja le a'

Idu e fraze mogu ozna avati fragmentaciju du e/svijesti:

P: 'Dio mene kao da eli da ode odavdje'
'Dio mene je jednostavno umro, kad mi je ona to uradila'
'Kao da sam umro negdje duboko u sebi'
'Dio mene je jednostavno oti ao negdje unutra i tamo se sakrio'
Sljede e fraze esto ozna avaju stanje opsjednutosti (prisustvo duha-privjeska)
P: 'Moj djed je jo uvijek u meni'
'Jo uvijek ujem glas svoje bake koja mi govori kako da napravim kola e'
'Stalno ujem neki tihi glas duboko u sebi, kako mi ka e: 'ma, hajde da popijemo jedno
pi e''
'Nakon te nesre e osje ala sam se kao neka druga osoba'
'Imam osje aj kao da se u mom tijelu nalazi jo neko. Kao da nisam sama'
'Nisam se mogao prepoznati, kad sam tako reagovao'
'Ljudi mi ka u da kad popijem - postanem 'drugi ovjek''

Uz pomo bilo koga od ova tri gorenavedena 'mosta', mogu e je izazvati, odnosno,
dosegnuti sje anje na pro le ivote. Emocije ine glavnu vezu. Kad pacijent naglasi
odre ene

fraze ili izrazi odre ene emocije ili osje anja, onda terapeut nastavlja otprilike
ovako:
T: 'Sada pusti da te ta osje anja, ti osje aji u tvom tijelu, te rije i, odvedu unazad u
jedno drugo vrijeme, na jedno drugo mjesto, gdje si osje ao ili do ivjeo iste te stvari.'
(pauza) 'Sada ih ponovi'

SEKVENCA TERAPIJE POVRATKA U PRO LE IVOTE

Gorenavedene ne-hipnoti ke indukcije e obi no kod ovjeka izazvati sje anje na
neke traumatske epizode iz njegovih pro lih inkarnacija, odnosno, ivota. Terapeut e
onda da vodi ovjeka kroz istra ivanje detalja iz tih doga aja uz pomo o iju one
njegove li nosti koja je u estvovala u tim pro lim ivotima tj. koja ih je do ivljavala. Tu
se kod postavljanja pitanja od strane terapeuta uvijek koristi sada nje vrijeme, kao da
se sva radnja u tom pro lom ivotu osobe-klijenta odigrava upravo u ovom momentu,
tako da se ona mo e lak e identificirati sa 'sobom-iz-pro losti'. Za osobu koja
pro ivljava svoj biv i zivot, taj njen ivot i jeste u sada njosti.
Kada se na ovaj na in istra uje ne iji biv i ivot, onda je odre eni traumatski doga aj
koji je izazvao smrt osobe u tom ivotu, naj e e i prva stvar na koju se nai e. Tada
terapeut navodi ovjeka da sagleda sve aspekte situacije koja je rezultirala njegovom
smr u u tom ivotu, vra aju i ga nekoliko puta kroz to iskustvo kako bi on svaki put
vidjeo to je mogu e vi e detalja. Idu i korak podrazumijeva vra anje osobe jo malo
unazad, kako bi ona mogla sagledati sve okolnosti koje su prethodile ili koje su dovele
do tog doga aja koji je zavr io njenom smr u. Tako ta osoba mora ponovo da pro ivi
ne samo sve svoje emocionalne zaostatke koji su tu prisutni, nego i drugih ljudi koji su
tu u estvovali, nakon ega se oni razrje avaju. ( ovjek je obi no u stanju da 'sagleda'
misli i osje anja i drugih u esnika u odre enom doga aju.) Istovremeno se istra uju i
analiziraju sve predrasude, naga anja i zaklju ci u vezi tog doga aja, koji esto
formiraju jednu osnovu za ovjekova vjerovanja, koja nadalje kontaminiraju njegove
kasnije ivote, uklju uju i i ovaj sada nji. Sama fizi ka trauma koja je nastala usljed te
smrti, istra uje se a odre uje se i to da li je ona ostavila odre ene energetske forme
koje su u smislu fizi kih zaostataka prisutne u sada njem ovjekovom tijelu.
Istra ivanje i razrje avanje tih zaostataka ini tzv. 'fazu rezolucije' u jednoj seansi
regresivne terapije pro lih ivota.
Osoba se zatim navodi da potpuno pro ivi cijeli tok svoje smrti u tom pro lom ivotu a
svi zaostali emocionalni, mentalni i fizi ki tragovi se razrje avaju za vrijeme kad se
osoba kre e prema Svjetlosti (5-tom denzitetu). To je tzv. dez-identifikaciona faza,
kada se osoba odvaja od svoje li nosti iz pro log ivota kao i svih njenih problema.
(U tom momentu ovjek je u stanju objektivno da spozna koliko su svi ti problemi kojim
je on bio zaokupljen u svom pro lom ivotu, po samoj svojoj su tini bili trivijalni i
besmisleni.)
Pro li ivot se sa klini kog aspekta smatra zavr enim tek kad ovjek potpuno pre e u
Svjetlost.
~***~

Ovdje bi mogli samo napomenuti da kod pra enja daljih zbivanja s ljudskim bi ima u
'nefizi koj duhovnoj dimenziji' (ili prema nekoj novijoj metafizi koj teriminologiji '5.
denzitetu',) terapeuti moraju biti spremni na komunikaciju ili predstavljanje doga anja u
metaforama, jer tamo nema nekog vrstog 'namje taja', zgrada, niti fizi ke materije, pa
tako se ni ne koriste pojmovi na koje smo navikli na ovom fizi kom nivou energetskih
vibracija, na zemlji. Ljudska bi a tamo tako e nemaju vrsta tijela ali oni mogu mijenjati
svoj oblik ukoliko imaju potrebu za tim. U svoj su tini, svako bi e je sli no jednoj
svjetlosnoj iskri, individualnoj jedinki svijesti koja ima svoju specifi nu i prepoznatljivu
energetsku vibraciju. Tako e neki od njih, ukoliko imaju takvu potrebu da uspostave
kontakt, odnosno, prenesu neku poruku voljenoj osobi koja ivi na na oj ravni
postojanja, prilikom toga uzeti onaj svoj oblik koji je njoj najbli i ili najpoznatiji, kako bi
smanjili mogu nost da je upla e. Tako e, oni mogu u tom obliku sa ekati u Svetlosti i
svoje prijatelje i drage osobe iz pro log ivota u momentu kad ovi umru, kako bi im
pomogli prilikom tranzicije.

Sama 'prirodna okolina' u 5D je veoma interaktivna sa stanjem svijesti odre enog bi a,
tako da se ona formira onako kako je ono zami lja. Dakle, misli su kreativne i ovdje na
zemlji, dok se ta njihova kreativnost mnogo br e, odnosno - trenutno, mo e da
manifestuje kad se ljudsko (ili neko drugo) bi e nalazi u eteri nom svijetu. Stoga, moglo
bi se re i da od samog individualnog stanja ovjekove svijesti zavisi i to da li e se on
tamo na i u 'raju', 'paklu' ili ne emu tre em.
Za samog terapeuta kod komunikacije sa osobom koja je regresirana u 5D, to mo e biti
prili no zbunjuju e jer ono to ona misli, to se istovremeno i manifestuje oko nje.

Interesantno je i to da kod tzv. 'dualne regresije', kada se dvije osobe kao npr. mu i
ena zajedno vra aju u period kad su bili u 5D i ukoliko su oni i tamo bili zajedno ( to je
prili no est slu aj), psihoterapeuta mo e zbuniti to to e svako od njih dvoje opisivati
razli itu sredinu u kojoj se nalazi. Dakle, bez obzira to su oni zajedno i to percipiraju
jedno drugo, njihova okolina e se manifestovati u skladu s njihovim mislima tj.
individualnim stanjem njihove svijesti, te e je tako i opisivati.

[Oni koji su na na em 3- em spratu poku avali malo dublje da prou e ovu na u tzv.
'koncenzus realnost' mogli su da primjete da se u odre enoj mjeri njena percepcija
tako e razlikuje od pojedinca do pojedinca, mada se oko percepcije mnogih stvari u
na oj prirodnoj okolini, me usobno esto mo emo donekle slo iti. Oni koji su oti li
malo dublje, mo da su mogli primjetiti da se na a 'koncenzus realnost' u svojoj su tini
daleko razlikuje od 'objektivne' realnosti, odnosno, ona je ovakva kakva jeste
'inducirana' u nas i 'utvr ena' u nama, samo zato to odre enim 'silama' (iz 3D i 4D) to
najvi e odgovara.]

Ve smo napomenuli da u mnogo slu ajeva sama smrt ili do ivljaj iz pro log ivota
mo e biti opisana od strane duha-privjeska koji se pridru io osobi koja je podvrgnuta
regresiji. U tim slu ajevima, duh-privjesak ne e pominjati nikakvu Svjetlost nakon svoje
smrti, nego e opisati kako se 'zaka io' ili 'pridru io' nekom drugom ovjeku, odnosno,
ovoj osobi koja je trenutno podvrgnuta regresiji. S tim u vezi, i svi opisani doga aji koji
su prethodili smrti, bili su u vezani za ivot duha-privjeska a on ih je opisao uz pomo
glasa klijenta tj. osobe podvrgnute regresivnoj terapiji. U tom slu aju terapeut prvo
mora da oslobodi tog duha, odnosno, pomogne mu u njegovoj tranziciji u Svjetlost. U
mnogim slu ajevima, samo osloba anje od duha-privjeska rje ava psihi ke tegobe
(koje su u su tini poticale od njega) osobe za koju je on bio 'zaka en' i zbog kojih se
ona obratila psihoterapeutu za pomo , tako da kasnije nema ni potrebe za njenu
regresiju. Naravno, ukoliko su neke tegobe i dalje ostale, onda se nakon eliminacije
duhova-privjesaka, nastavlja sa samom regresijom pacijenta.

[ ovjek npr. mo e osje ati 'bolove u predjelu srca' ne samo zbog nekog patolo kog
stanja u njegovom tijelu, nego i u slu aju da mu se 'zaka io' duh osobe koja je umrla od
infarkta. Nakon eliminacije tog duha-privjeska, ti bolovi e nestati.]

Identifikacija sa Li no u (iz pro log ivota)

Metoda afektivnog mosta e skoro uvijek dovesti do sje anja na neki traumatski
doga aj iz pro log ivota zbog veze sa sli nim osje anjima koja poti u iz nekih
problemati nih podru ja u sada njem ivotu; taj doga aj iz nekog pro log ivota je
doveo do zadr avanja emocionalnih, mentalnih i fizi kih tragova ili ostataka. Tako
osoba podvrgnuta regresiji mo e i burno da reaguje na sje anja koja po inju da se
pojavljuju. Terapeut e koristi sada nje vrijeme kod postavljanja pitanja vezanih za
pro li ivot svog klijenta, kojeg on navodi da u potpunosti do ivi svaki detalj, odnosno,
bilo ta to se pojavljuje u sceni iz pro log ivota. On onda pita za ime li nosti iz
pro log zivota a zatim oslovljava svog klijenta tim imenom. Ta identifikacija klijenta sa
osobom iz njegovog pro log ivota ujedno podrazumijeva i prvi korak u terapiji odnosno
'obradi' doga aja iz pro lih ivota koji su prouzrokovali konflikte.

Obrada konflikta

Obrada konflikta sve do njegovog razrje avanja podrazumijeva drugi korak u terapiji.
Klijenta se vodi kroz cijeli tok otkrivenog traumatskog doga aja u nekom od pro lih
ivota sve do njegovog zaklju enja, to esto podrazumijeva smrt. Tada e ta osoba u
ve ini slu ajeva opisati kako lebdi, kako su svi bolovi koje je prethodno osje ala
prestali i kako odozgo vidi svoje tijelo. To je do ivljaj smrti.

Terapeut e onda nalo iti toj osobi da se ponovo vrati u svoje tijelo u vrijeme po etka
tog traumatskog doga aja.

T: 'Vrati se nazad u taj ivot, presko i sve do onog momenta prije nego to su se te
stvari po ele odigravati'. (pauza) ' ta se doga a'?

Od klijenta se sada tra i da opi e to vi e detalja u vezi tog doga aja koje je on u
stanju da percipira.

T: 'Sada, kad ponovo pro ivljava taj doga aj, obrati pa nju na sve to se de ava. U
kakvom se odnosu nalazi s drugim ljudima?'
' ta se doga a s tvojim tijelom'?
' ta ti rade ti drugi ljudi'?
' ta ti radi tim drugim ljudima'?
'U kakvom se me usobnom odnosu nalaze drugi ljudi u tvojoj blizini'?

' ta pri aju ti ljudi'?

Te rije i se mogu odnositi na li nost ovjeka u tom pro lom ivotu ili na nekog drugog
ko se nalazi u neposrednoj okolini. Me utim, u traumatiziranom i promjenjenom stanju
svijesti, podsvijest ovjeka percipira sve te rije i kao da se sve one odnose na njega
samog. Sli na stvar se doga a i prilikom bilje enja rije i iz svoje okoline od strane pre
ili peri-natalne svijesti fetusa, odnosno, novoro en eta, tj. u smislu, da se sve to je
re eno u njegovoj neposrednoj okolini odnosi direktno na njega.

Ova analiza doga aja nastavlja se i dalje, kada ovjekovo bi e po ne da napu ta
fizi ko tijelo.

T: 'Sada, kada napu ta svoje tijelo, obrati jo ve u pa nju na zbivanja u svojoj okolini.
ta rade ljudi koji se nalaze u tvojoj blizini'?
'Kakve emocije i osje anja nosi sa sobom u svom duhovnom tijelu? Kakve emocije i
osje anja'?

Nakon toga, osoba se opet vra a nazad kako bi sve ponovo pro ivjela i iskoristila tu
priliku da percipira jo vi e detalja, odnosno, da istra i sve okolnosti koje su dovele do
njene smrti kao i stepen njene vlastite odgovornosti u svemu tome. U momentu kada
napu ta svoje tijelo, klijenta se opet pita u vezi svih emocija, fizi kih osje anja,
pretpostavki, naga anja, odluka, zaklju aka i predrasuda koje on u tom momentu nosi
sa sobom. To su, u stvari, ti zaostaci, - emocionalni, fizi ki i mentalni.

Kad su te zaostale emocije otkrivene i osje anja opisana, terapeut navodi klijenta da
odredi porijeklo svake od njih. Onda se svaka od tih zaostalih emocija kao i svaki
osje aj, obra uje sve do ta ke kada se oni potpuno razrje avaju i kada nestaje i svaka
fizi ka reakcija koju su izazivali.

Do ivljaji nakon smrti

Ljudski duh se obi no uzdi e iz fizi kog tijela sa jednim intezivnim osje ajem
olak anja. U tom momentu i sva prethodna bol se smanjuje ili potpuno nestaje. Emocije
i problemi koji su do tada igrali veoma zna ajnu ulogu u ivotu ovjeka, sada postaju
bezna ajni. Osobe podvrgnute regresiji obi no prasnu u smijeh u momentu kada
ponovo pre ivljavaju svoju smrt iz nekog od prethodnih ivota. U momentu smrti
nestaju svi unutra nji sukobi, brige i drame vezane za biv i ivot i oni se sada ovjeku
ine luckastim ili potpuno besmislenim jer istovremeno dolazi i do pro irivanja njegove
svijesti i razumijevanja. Jedina stvar iji zna aj u tim momentima postaje sve jasniji je
ljubav. Tako se u nekim slu ajevima mo e pojaviti i tuga za svim propu tenim prilikama
da se ona istinski izrazi ili do ivi.

U mnogim slu ajevima, duh ovjeka se zadr i neko vrijeme u neposrednoj blizini
voljenih osoba u bezuspje nim poku ajima da ih utje i. Kad uvidi da je tako ne to
nemogu e, on onda po inje da se kre e ka Svjetlosti.

U nekim slu ajevima, zbunjeni duh ovjeka mo e da se zadr i godinama na
zemaljskoj ravni postojanja. On nije u stanju da pecipira vrijeme, tako da on mo e da
do ivljava brzo starenje svojih bli njih kao da su oni neke li nosti koje on posmatra na
ubrzanoj filmskoj traci. Izgubljeni duh se kasnije mo e sam vratiti u Svjetlost. To je, u
su tini, ista ona neopisiva Svjetlost koje je ve pomenuta kod mnogih tzv.

slu ajeva
'bliske smrti'.

Kraj


Napomena autora: cilj ovog teksta je da upozna itaoce samo sa nekim osnovnim
aspektima regresivne terapije.

Ovom prilikom moramo navesti i to da kroz prou avanje svih ovih zbivanja na podru ju
regresivne terapije esto se mo e nai i na podatak da su ljudi koji 'automatski' padaju u
nesvijest nakon to vide svoju ili tu u krv, obi no bili izlo eni nekoj traumi dok su bili
novoro en ad tj. u tzv. 'periodu ranih impresija' ili 'preverbalne svijesti'. Na primjer, u
ve ini slu ajeva kod mu karaca se ispostavlja da je razlog za to bila cirkumcizija
prepucijuma na penisu, mada se mo e raditi i o nekoj drugoj traumi do koje je do lo u
tom periodu. Svijest djeteta u tim periodima nije u stanju da racionalno interpretira
fizi ke traume koje su mu nanesene od strane drugih ljudi. Ona jedino to je u stanju,
to je da percipira krv a onda nakon toga - bol. Nakon tog do ivljaja, kod svake idu e
percepcije krvi, svijest po inje 'automatski' da se 'isklju uje' iz razloga da bi izbjegla bol.
Ovaj podatak se mo e lako verificirati kroz regresivnu terapiju jer se ovi pacijenti tako
vra aju sve do momenta kada je trauma nastala. Kada se svjesno suo e s tim
doga ajem iz svoje pro losti, odnosno, objektivno ga sagledaju sa stanovi ta
sada njeg nivoa svijesti, tada dolazi do 'razrje enja konflikta' i nakon toga ovjek vi e
ne e padati u nesvijest kada vidi svoju krv. Tako e je primje eno da su ti ljudi prili no
rigidni, tvrdoglavi, prijem ivi za informacije koje dolaze 'odozgo' tj. od njihovih vjerskih ili
nacionalnih vo a, odnosno, podlo ni su manipulaciji od strane autoriteta. To se tuma i
posljedicom jednog intenzivnog osje aja bespomo nosti koje dijete dobije u momentu
kad mu se nanese fizi ka trauma, i taj osje aj straha od autoriteta mu ostaje tokom
cijelog ivota kao rezultat njegovog instikta za o uvanje tjelesnog integriteta. Tako
ovjek postaje nesiguran u samog sebe i veoma prijem iv za nare enja svojih
pretpostavljenih, bilo da se radi o njegovim roditeljima ili nekim drugim autoritetima.
Takvi ljudi, navodno, nemaju tendenciju ka nezavisnom razmi ljanju i pona anju. Oni
se pona aju onako kako se to od njih tra i. Oni ve inom prate zadate im 'trendove'. U
poslednje vrijeme u nekim porodili tima u SAD-u, sva mu ka novoro en ad se
automatski podvrgavaju cirkumciziji.

ini se da su ove ljudske osobine ve odavno poznate manipulatorima realnosti u kojoj
ivimo, te im ovakav mentalni sklop ovjeka najvi e odgovara. Stoga nas ne bi trebalo
uditi za to je 'Jehova' jo davno nalo io svojim miljenicima Jevrejima da obrezuju
mu ku djecu; a koliko znamo, isto to je svojim sljedbenicima nalo ila i ona njegova
druga verzija, poznata kao 'Alah'.

Ti religijski mentalni programi, koji su nam ve odavno nametnuti 'odozgo,' ujedno
predstavljaju veliku barijeru da se pro iri upotreba regresivne terapije kod tretmana ljudi
koji pate od raznih tegoba psihi ke prirode, dok se u na oj 'koncenzus realnosti' jo
uvijek daje prednost klasi nom medicinskom tretmanu i kojekavim 'antidepresivima' koji
ine ovjeku daleko vi e tete nego koristi. Sve to nadalje vodi ka zatvaranju ovjekove
svijesti, tako da ljudsko bi e podvrgnuto ovim mentalnim programima i sredstvima za
kontrolu svijesti, ve odavno nije u stanju da vidi neki zna ajniji dio - objektivne
realnosti.

Na kraju krajeva, moramo imati na umu da istina mo e osloboditi samo one koji su
spremni da se rije e svojih, mahom na religiji baziranih predubje enja u vezi toga kako
bi ona trebala da izgled