Marina A.

Zubac
*

Katedra za matematiku i raunarstvo
Filozofski fakultet Pale
Univerzitet u Istonom Sarajevu
UDK 37.016:5
Kratko saoptenje

NEKI FAKTORI MOTIVACIJE KOD
UENIKA ZA UENJE MATEMATIKE

Apstrakt: U ovom radu su, kroz postavljenu anketu, obraeni neki od faktora
motivacije uenika za uenje matematike. Dobar nastavnik matematike, koji ima pravi-
lan odnos prema uenicima, moe motivisati uenike za uenje matematike. Vidjeli smo
da dosta uenika bolje ui matematiku ako dobije pohvalu. Jedan od motiva je i objektiv-
no ocjenjivanje. Iako dosta uenika smatra da e im matematika pomoi u buduem ra-
du, jako mali broj uenika eli studirati matematiku ili neki od tehnikih fakulteta. Na
kraju rada su data miljenja uenika za poboljanje motivacije za uenje matematike.
Kljune rijei: motiv, motivacija, uenje matematike, uenik, nastavnik mate-
matike, ocjenjivanje.

Uvod

Podstaknuti injenicom da su uenici slabo zainteresovani za uenje ma-
tematike, postavili smo anketu od 27 pitanja u kojoj se jedna grupa pitanja odno-
si na motivaciju uenika za uenje matematike. Anketirano je 212 uenika zavr-
nih razreda Gimnazije Ljubuki i Srednje kole itluk, s ciljem poboljanja mo-
tivacije uenika za uenje matematike.
Da bi uenici to bolje uili, potrebno ih je motivisati. Motiv je ono to
iznutra podstie ovjeka na aktivnost, upravlja ga prema odreenim ciljevima i
zadacima i omoguuje da istraje u zapoetoj aktivnosti. Motivi uenja su mno-
gobrojni i meusobno isprepleteni, svjesni ili nesvjesni, pokretai uenja. Najva-
niji podsticaji uenja koji svoju snagu crpe iz nastave jesu: ocjenjivanje, pohva-
la i ukor, poznavanje vlastitih rezultata, svijest o dunosti i elja za uenjem. Vi-
djeemo kako pohvala i ukor utiu na motivaciju, zatim isticanje, tenja uenika
da se pomogne drugima, svjesnost uenika o potrebi uenja matematike i objek-
tivno ocjenjivanje, kao i dobar nastavnik matematike.
Motivacija je bitan faktor uspjenog uenja. Motivisan uenik postie
znatno bolje rezultate u uenju, nego uenik koji nije motivisan. Brojni su motivi
koji pokreu uenike na uenje matematike, kao to su: zanimanje za matemati-
ku, elja da se istakne lina vrijednost, elja za stalnim proirivanjem znanja iz
matematike, obeana nagrada ili kazna, pohvala ili ukor, elja da se dobije to
bolja ocjena, upornost da se doe do rjeenja odreenog problema, svjesnost o
potrebi uenja matematike, potreba da se pomogne drugima, dobar nastavnik ko-
ji motivie uenike na uenje matematike i sl.

*
matematika@filozof.org

Marina . Zubac


222
Dobar nastavnik matematike kao motivacijski faktor

Od linosti nastavnika u velikoj mjeri zavise kvalitativni i kvantitativni
aspekti uenja, meusobni odnosi uenika, meusobni odnos nastavnika i ueni-
ka, odgojni i nastavni postupci, metode i rezultati rukovoenja. Od strune spre-
me nastavnika, njegovog pedagokog i metodikog angaovanja i cjelovitog pri-
stupa uenicima zavisi kako e se kod uenika razviti zanimanje za matematiku i
da li e oni stei potrebna i trajna znanja.
Rad i ivot nastavnika matematike predstavljaju za njegove uenike naj-
blii primjer preko koga provjeravaju istinitost moralnih stavova za koje se na-
stavnik zalae. Otuda potreba da nastavnik matematike bude moralna i primjere-
na osoba, da je dosljedan i principijelan, da je kritian, samokritian i objekti-
van, da je human. Primjer njegova odnosa prema radu moe znatno uticati pri
orijentaciji uenika za njihov rad. Zato je nastavnik matematike u prilici da bude
uzor, a isto tako i razoarenje za uenika.
Dobar nastavnik matematike ima sposobnost da primijeti nadarene ue-
nike i da ih uputi u ari matematike.
Htjeli smo vidjeti kako dobar nastavnik motivie uenike na uenje ma-
tematike pa smo postavili pitanje: Je li dobar nastavnik dobar motiv za uenje
matematike?
Rezultate prikazuje sljedea slika:

Slika 1.

59,91%
25%
15,09%
Da
Ne
Ne znam


Vidimo da dobar nastavnik matematike moe mnogo uticati na uenike
da ue matematiku.
Htjeli smo da uenici navedu nekoliko osobina dobrog nastavnika. Evo
nekih odgovora:

a) razumijevanje i povjerenje 22,33%,
b) pravednost, iskrenost i potenje 30,19%,
c) sposobnost da svoje znanje prenese na uenike 20,44%,

Neki faktori motivacije kod uenika za uenje matematike


223
d) brine se o svakom ueniku, prati njegovo znanje i aktivnost i
usmjerava ga na uenje 7,23%,
e) autoritet 5,36%,
f) blag i pristupaan 3,14%,
g) strpljiv i tolerantan 5,36%.

Objektivno ocjenjivanje

Objektivnost ocjenjivanja je jedan od centralnih zahtjeva koji se stavlja
pred nastavnika matematike. To znai da nastavnik matematike, u okviru naeg
sistema ocjenjivanja, provede to je mogue vjerniju i toniju diferencijaciju, da
odredi to taniju ocjenu za odgovarajui stepen uenikova znanja. U tom radu
na nastavnika ne smije nita uticati, a posebno ne subjektivni momenti. Od
objektivnosti ocjenjivanja najvie zavisi vrijednost ocjene, a od toga mnogo za-
visi i autoritet samog nastavnika matematike.
Na pitanje : "Ui li bolje ako zna da e biti objektivno ocijenjen?" ,
imamo odgovore u sljedeoj tabeli.

Tabela 1. Kako objektivnost ocjenjivanja utie na uenje.

Odgovori Da % Ne %
Ne
znam
% Ukupno %
Gimnazija 103 83,74 5 4,06 15 12,2 123 100
Ekonomska 47 82,46 3 5,26 7 12,28 57 100
Hotelijersko-
turistika
20 62,5 3 9,38 9 28,12 32 100
Ukupno 170 80,19 11 5,19 31 14,62 212 100

170 (80,19%) uenika bolje ui ako zna da e ocjena biti objektivna.

Pohvala i ukor

Ima dosta jednostranih nastavnika koji ili samo prekoravaju uenike ili
ih samo hvale. Najefikasniji je takav sistem podsticanja uenika u kome se pri-
mjenjuje i pohvala i ukor, u kome se ta dva vana poticaja uravnoteeno kombi-
nuju. Sposobnost pravilno kombinovane primjene pohvale i ukora karakterie
pedagoki zrelog nastavnika matematike.
Evo to o tome misle nai uenici. Pitanje je:
Ui li bolje matematiku ako dobije pohvalu?
Rezultate prikazuje slika 2.



Marina . Zubac


224
Slika 2. Pohvala utie na uenje matematike

Veina uenika, 128 (60,38%), bolje ui matematiku ako dobije pohva-
lu.
Zanimljiv odgovor je bio jednog uenika, koji kae da ne zna, jer nikada
nije dobio pohvalu. Ovo nam ukazuje da svakog uenika bar jednom pohvalimo.
Za razliku od pohvale, ukor manje podstie uenike na uenje matemati-
ke. Rezultate prikazuje slika 3.

Slika 3. Ukor ne podstie uenje matematike

Ukor ba ne podstie uenike na uenje matematike, ali ni on nije zane-
marljiv jer rezultati ankete pokazuju da 56 (26,42%) uenika bolje ui matemati-
ku ako dobije ukor.
Ima dosta uenika koje isticanje pred drugim uenicima, kao i elja da
pomognu drugim uenicima, podstie na uenje matematike.
Na pitanje : Podstie li te isticanje na uenje matematike? imamo slje-
dee rezultate:


Ako dobije
ukor

Neki faktori motivacije kod uenika za uenje matematike


225
Slika 4. Kako isticanje podstie uenje

Isticanje podstie 58 (46,23%) uenika na uenje matematike, a 114
(53,77%) ne podstie.
Vie od pola uenika, 108 (50,94%), ui bolje matematiku da bi pomo-
glo drugima.

Kako su uenici zainteresovani za dalje bavljenje matematikom

Iako je dosta uenika svjesno da e im znanje iz matematike pomoi u
buduem radu, jako mali broj njih eli studirati matematiku. To je pokazala i na-
a anketa.

Slika 5. Znanje matematike e pomoi u buduemu radu


Veina uenika smatra da e im matematika pomoi u buduem radu,
njih 125 (58,96%). 50 (23,59%) uenika smatra da im matematika nee pomoi
u buduem radu.



Marina . Zubac


226
Slika 6. Koliko uenika eli studirati matematiku

Na pitanje: eli li studirati matematiku ili fiziku?, imamo poraava-
jue rezultate ankete.
Njih 180 (84,91%) ne eli studirati matematiku i fiziku, 13 (6,13%) eli,
a 19 (8,96%) ne zna.
Sline smo rezultate dobili i na pitanje: eli li studirati neki tehniki
fakultet?

Slika 7. ele studirati neki tehniki fakultet

Tehnike fakultete eli studirati 36 (16,98%) uenika, 174 (82,08%), ne
eli, a 2 (0,94%) uenika ne zna.
Na pitanje: to bi po tvom miljenju trebalo uiniti da bi se uenici bo-
lje zainteresovali za uenje matematike?, imamo sljedee odgovore:

a) ukljuiti uenike vie u nastavu 13,74%,
b) uiniti gradivo zanimljivijim 25,19%,
c) smanjiti obim gradiva 13,74%,
d) treba uvjeriti uenike kroz primjere da e im koristiti u buduem ra-
du 10,69%,
e) dobar nastavnik, koji dobro objanjava 19,16%,

Neki faktori motivacije kod uenika za uenje matematike


227
f) treba voljeti matematiku 4,58%,
g) ne znam 22,9%.

Da bi poboljali uslove za uenje matematike, po miljenjima uenika,
trebalo bi:
- vie vjebanja, manje tumaenja,
- ee provjeravanje znanje uenika,
- usmjeriti panju nastavnika na svakodnevno utvrivanje preenog
gradiva,
- smanjiti obim gradiva,
- nai vremena za slabije uenike koji nisu shvatili gradivo i ponovo
ga objasniti,
- uiniti gradivo zanimljivijim,
- za svaki uspjeh pohvaliti uenika,
- objektivno ocjenjivati,
- uputiti uenike za samostalan rad,
- dobro isplanirati nastavni as,
- imati dobar udbenik,
- imati dobre nastavnike.
Iako dosta uenika smatra da e im matematika pomoi u buduem ra-
du (58,96%), samo 6,13% uenika eli studirati matematiku, a 16,98% neki od
tehnikih fakulteta.
Ovo izlaganje i dobiveni podaci pokazuju da je malo zanimanje za dalje
uenje matematike.

Zakljuak

U tradicionalnoj nastavi uenici su prisiljeni uiti. Da bi uenike to bo-
lje motivisali, koristimo se raznim sredstvima. Tu su uvijek prisutne nagrada i
kazna, koje se najee manifestuju u obliku ocjena. Od pravilnog i objektivnog
ocjenjivanja zavisi uspjeh rada svakog nastavnika i uenika. Nastavnik matema-
tike uvijek treba imati pravilan odnos prema uenicima i nai naina da ih moti-
vie da ue matematiku.


Marina . Zubac


228
Literatura

Arsi, M. (1996): Kako (ne) ocjenjivati uenike, Kruevac,
Pinter, J. Petrovi, N. Sotirovi, V. Lipovac, D.(1996): Opta metodika nastave
matematike, Sambor,
Pedagoki rjenik, kolska knjiga Zagreb, 1967.
Prvanovi, S. (1975): Moderna matematika, Zavod za udbenike i nastavna
sredstva, Beograd,
kalko, K. (1952): Ispitivanje i ocjenjivanje u koli, Zagreb,
Vuovi, Lj. (1967): Razvijanje interesa i stvaralakog rada u nastavi matemati-
ke, kolska knjiga, Zagreb.

Marina Zubac

SOME FACTORS OF STUDENTS MOTIVATION
FOR STUDYING MATHEMATICS

Summary

In this paper some of the motivation factors for studying mathematics
were analysed in the form of questionnaire. A good mathematics teacher, with
the appropriate attitude, represents a good motive for studying mathematics. We
have seen that students are mostly motivated by praise. One of the motifs is ob-
jective assessment. Although notable number of students believe that mathema-
tics will be helpful in their future life, very few want to study it, or some of the
engineering sciences. At the end, we noted the students suggestions for the im-
provement of the motivation for studying mathematics.