RAUNOVODSTVO

1. to je raunovodstvo?
Raunovodstvo je skup znanstvenih metoda i tehnika mjerenja, evidentiranja, interpretiranja i povezivanja
rezultata ekonomskih aktivnosti.
Temeljna svrha raunovodstva je pruiti informacije korisne za donositelje poslovnih odluka.
Podjela raunovodstva:
- financijsko raunovodstvo,
- upravljako raunovodstvo,
- raunovodstvo poreza,
- raunovodstvo trokova.
2. koja je razlka z!e"u knj#ovo"e raunovo"e?
Knjiovo!a izvodi dnevne operacije raunovodstveno sustava, evidentira i klasificira rutinske transakcije.
Raunovo!a mora "iti sposo"an dizajnirati raunovodstvene sustave, sustave internih kontrola, evidentirati
sloene poslovne transakcije itd.
$. to je osnova raunovodstvene ravnote%e?
#movina $ o"veze % kapital &izvori imovine'
Kapital $ imovina ( o"veze
&nj#ovodstvo daje povijesne podatke o nastalim promjenama. To je pose"na vrsta evidencije koja o"uhva)a
sredstva, prihode , rashode i poslovni rezultat.
Raunovodstvo je vjetina popisivanja, mjerenja i tumaenja ekonomskih aktivnosti. To je skup teorija,
metoda i tehnika pomo)u kojih se financijski podaci o"ra!uju u informacije u svrhu izvje)ivanja, planiranja,
nadzora i kontrole.
Raunovodstven sustav u R' ( poduzetniko raunovodstvo, raunovodstvo neprofitnih oranizacija,
proraunsko raunovodstvo i raunovodstvo o"rtnika i slo"odnih zanimanja.
*vaki raunovodstveni sustav ure!en je pose"nim propisima.
U raunovodstvo u(raja!o:
+ knjiovodstvo
+ raunovodstveno planiranje
+ raunovodstvena analiza
+ raunovodstveni nadzor
+ raunovodstvene informacije
Raunovodstven )klus je slijed postupaka koje koristi poduze)e da evidentira, klasificira i sumira uinke
poslovnih transakcija u svojim raunovodstvenim evidencijama.
Koraci: ,. evidencija poslovnih transakcija u dnevnik
-. prijenos transakcija iz dnevnika u lavnu knjiu
.. priprema pro"ne "ilance
/. priprema financijsko izvjetaja
*ontet je ukupnost rezultata ostvarenih poslovanjem oranizacije, tj. ocjena njezine kreditne sposo"nosti.
+kvdnost je mou)nost poduze)a da svojim raspoloivim novanim sredstvima isplati dospjele o"veze, tj.
sposo"nost da unovi svoju imovinu u datom trenutku.
&nj#ovodstven do#a"aj je svaki poslovni doa!aj koji svojim nastankom mijenja imovinu, kapital, o"veze,
prihode, rashode i poslovni rezultat.
1
&nj#ovodstvena s,rava je pisani dokument o nastaloj poslovnoj promjeni, a slui kao temelj za unoenje
podataka u poslovne knjie.
#zvorne knjiovodstvene isprave nastaju u skladitu, na "laajni, u poonima, odjelima.
Prema mjestu sastavljanja mou "iti: unutranje &interne+primka, izdatnica, uplatnica, isplatnica' i vanjske
&eksterne+otpremnica, raun, dostavnica'.
#spunjavanje knjiovodstvenih isprava moe se vriti olovkom, pis.strojem, na raunalu.
0"iljeja knjiovodstvene isprave: tonost, urednost, potpunost, vjerodostojnost.
&ru%n tok doku!enata
- skupljanje podataka, odnosno knjiovodstvenih isprava po mjestima nastanka
- kontrola prikupljenih isprava
- knjienje poslovnih promjena u poslovne knjie
- pohrana knjiovodstvenih isprava
uvanje knj#ovodstven- s,rava:
- trajno se uvaju isplatne liste i evidencije o"rauna pla)a,
- 1 odina uvaju se isprave na temelju kojih se podaci unose u poslovne knjie,
- . odine uvaju se isprave platno prometa,
- - odine uvaju se prodajni "lokovi, pomo)ni o"rauni i dr.
.nan)jsk ,okazatelj prikazuju uspjenost poduze)a. Razlikujemo:
+ pokazatelji likvidnosti ( mjere sposo"nost poduze)a a podmiri svoje o"veze u nekom trenutku
+ pokazatelji zaduenosti ( mjere stupanj zaduenosti poduze)a
+ pokazatelji aktivnosti ( mjere uspjenost u upravljanju imovinom, nazivaju se i koeficijentima o"rtaja
+ pokazatelji ekonominosti ( mjere odnos prihoda i rashoda
+ pokazatelji profita"ilnosti ( mjere sposo"nost poduze)a da ostvari do"it
/. 0nan)jsko zvje1vanje
2inancijsko izvje)ivanje je pruanje informacija o financijskom poslovanju poduze)a, i to unutarnjim i
vanjskim korisnicima.
Pretpostavke sastavljanja financijskih izvjetaja su nastanak doa!aja i neoranienost poslovanja.
3jeova o"iljeja su: razumljivost, vanost, pouzdanost, usporedivost4
2inancijski izvjetaji su: "ilanca, raun do"iti i u"itka, izvjetaj o promjeni lavnice, izvjetaj o novanim
tokovima, "iljeke uz financijske izvjetaje.
2. (lan)a
5ilanca prikazuje financijski poloaj poduze)a na tono odre!eni dan, odnosno stanje imovine, o"veza i
kapitala koji moraju "iti u me!uso"noj ravnotei. 5ilanca pokazuje imovinu koja se naziva aktiva i izvore
imovine koji se nazivaju pasiva. Aktva 3 ,asva
6ktiva se sastoji od duotrajne i kratkotrajne imovine. Pasiva se sastoji od kapitala i priuva, te duoronih i
kratkoronih o"veza. 0"lik "ilance: jednostrana ili dvostrana
7 duotrajnu imovinu spadaju nematerijalna, materijalna i financijska imovina.
7 kratkotrajnu imovinu spadaju zalihe, potraivanja, financijska imovina te novac u "anci ili "laajni.
3ajlikvidniji o"lik imovine je novac.
8rste "ilanci: poetna, zakljuna, pro"na, "ruto "ilanca, dio"ena i dr.
5ilanne promjene: 6%6+, P%P+, 6%P%, 6+P+
Kriteriji za aktivu: funkcionalnost i likvidnost9 kriteriji za pasivu: namjena i ronosti &rastu)a i padaju)a'
4ro(na (lan)a sastavlja se prije salda konta lavne knjie za pripremu financijskih izvjetaja. Pro"nom
"ilancom se provjerava da li je lavna knjia u ravnotei.
*ruto (lan)a je iskaz knjienja svih rauna lavne knjie. *astavlja se koncem mjeseca.
Do(ena (lan)a se sainjava kada se poduze)e dijeli na dva ili vie poduze)a.
2
5odnj o(raun se sastoji od: + "ilance
+ rauna do"iti i u"itka
+ aneksa poslovanja
+ poslovno izvjetaja
6. raun do(t #u(tka
Raun do"iti i u"itka je izvjetaj o uspjehu poduze)a, tj. to je kumulativni prikaz prihoda i rashoda te
financijsko rezultata za odre!eno vremensko razdo"lje.
*astoji se od: prihoda, rashoda, financijsko rezultata.
Prihod utjee na pove)anje kapitala, a rashodi na smanjenje kapitala.
2inancijski rezultat moe "iti pozitivan i neativan. 6ko su prihodi ve)i od rashoda, ostvaruje se do"itak, a ako
su manji od rashoda, ostvaruje se u"itak.
7. zvjetaj o novano! toku
#zvjetaj o novanom toku prua informacije o promjenama u financijskom poloaju poduze)a, tj. sumira sve
primitke &priljeve' i izdatke &odljeve' novca u nekom o"raunskom razdo"lju.
8. (ljeke uz 0nan)jske zvjetaje
*adre dodatne informacije kojima se nadopunjuju ili pojanjavaju financijski izvjetaji.
9. !ovna
#movina je resurs poduze)a koji je nastao kao rezultat prolih doa!aja, koje poduze)e kontrolira, te od koje
se u "udu)nosti oekuje priljev ekonomskih koristi.
#movina je ukupna vrijednost sredstava kojom poduzetnik raspolae u o"avljanju svo poslovanja.
#movina moe "iti: du#otrajna & trajanje preko , odine', kratkotrajna &do , odine'.
:uotrajna imovina dijeli se na nematerijalnu, materijalnu, financijsku i duorona potraivanja.
Kratkotrajna imovina dijeli se na zalihe, potraivanja, financijsku imovinu i novac.
1:. du#otrajna !ovna
7 poduze)u traje due od , odine i dijeli se na:
,. nematerijalna imovina &izdaci za istraivanje i razvoj, patenti, licencije, franize, ood;ill' ( podlijee
o"raunu amortizacije
-. materijalna imovina &zemljite, zrade, strojevi i sva oprema s vijekom trajanja preko , odine' ( podlijee
o"raunu amortizacije, sve osim zemljita i umjetnina.
.. financijska imovina &financijska ulaanja s rokom povrata duljim od , odine, npr. ulaanja u vrijednosne
papire i davanje kredita'
/. duotrajna potraivanja &s rokom povrata duljim od , odine, npr. potraivanja od kupaca, drave'

Ne!aterjalna !ovna je dio duotrajne imovine koja nema materijalno opipljivi o"lik, ali od koje se oekuje
priljev "udu)e ekonomske koristi.
4atent ( pravo izumitelja da svoj izum koristi ili proda druima.
+)en)ja ( kupnja prava na koritenje neije izuma.
&on)esja ( otkupljeno pravo koritenja odre!enih do"ara ili o"avljanja neke djelatnosti od dravnih orana.
.ranza ( pravo na poslovanje i odre!eno podruja koje jedna tvrtka pla)a druoj, npr. pravo prodaje
odre!enih proizvoda kojem je drua tvrtka stekla odre!eni uled.
5ood;ll ( uled, reputacija, konkurentni poloaj:ne moe se samostalno kupovati ni prodavati.
Vrjednosn ,a,r je pisana isprava kojom se njezin izdavatelj o"vezuje ispuniti o"vezu upisanu na toj ispravi
zakonitom imaocu. :ijele se na kratkorone &mjenice' i duorone &o"veznice'.
3
Don)e su vlasniki vrijednosni papiri koji imatelju daju odre!ena prava. Postoje redovne i povlatene dionice.
Prve daju pravo lasa, pravo na dividendu i ostatak u likvidacijskoj masi, a drue ne daju pravo lasa, ali daju
pravo na dividendu u unaprijed utvr!enom iznosu. Trezorske, dionice su vlastite otkupljene dionice z"o
utjecaja na trinu cijenu dionica ili z"o sprjeavanja neprijateljsko preuzimanja.
11. kratkotrajna !ovna
Traje kra)e od , odine:
,. zalihe ( sirovina, materijala, otovih proizvoda, nedovrena proizvodnja, trovaka ro"a
-. kratkorona potraivanja ( od kupaca, zaposlenih drave, do , odine
.. kratkotrajna financijska imovina ( ulaanje u kratkorone vrijednosne papire, davanje kratkoronih kredita
/. novac ( u "anci i "laajni
<ro raun predstavlja transakcijski raun u "anci na kojem se evidentiraju novani primitci, izdatci i saldo,
odnosno preko koje se vodi platni promet poduze)a.
*la#ajna slui za otovinske uplate i isplate.
ek je vrijednosni papir koji slui iskljuivo kao sredstvo pla)anja.
&o!er)jaln za,s je kratkoroni duniki vrijednosni papir kojim se njeov izdavatelj o"vezuje isplatiti
naznaeni iznos njeovom donosiocu po dospije)u.
*la#ajnk za,s je kratkoroni vrijednosni papir s rokom dospije)a od 1- tjedna ili , odine. #zdaju a
dravni trezori, sredinje "anke i aencije.
12. zvor !ovne
#zvori imovine nam pokazuju odakle je poduze)e pri"avilo svoju imovinu, tj. njezino podrijetlo.
#zvori imovine mou "iti pravne i fizike oso"e, a osnovna podjela je na vlastite izvore imovine &kapital' i tu!e
izvore &o"veze'.
Vlasnka #lavn)a je ostatak imovine nakon od"itka svih o"veza. 3aziva i kapital.
&a,tal je trajni izvor imovine &upisani i zara!eni'. O(veze mou "iti du#orone &za primljene kredite,
emitirane o"veznice i dr. vrijednosne papire s rokom preko , odine' i kratkorone &prema do"avljaima,
zaposlenima, za primljene kredite, pdv i dr.'.
Do(t je ostatak prihoda po od"itku svih rashoda. <u"itak nastaje kad su rashodi ve)i od prihoda.
5u(tak znad vsne ka,tala: svaki u"itak izraava neuspjeh poslovanja, te smanjuje kapital. 6ko se
ostvari u"itak preko svote kapitala, on se moe pokriti samo pove)anjem kapitala, tj. uplatom.
O(veze prikazuju izvore financiranja imovine, vjerojatne "udu)e rtve ekonomske koristi koje proizlaze iz
sadanjih o"veza. 0"veze se odnose na sadanju o"vezu proizalu iz prolih doa!aja, za ije podmirenje
zahtijeva "udu)i odljev resursa poduze)a. 0"veze mou "iti duorone i kratkorone.
Rezerve su sastavni dio kapitala koji se formira iz ostvarene do"iti. :ijele se na zakonske, statutarne,
revalorizacijske rezerve, rezerve za otkup vlastitih dionica i ostale.
1$. ,r-od
Prihodi predstavljaju pove)anje ekonomskih koristi tijekom o"raunsko razdo"lja u o"liku priljeva ili
pove)anja sredstava ili smanjenja o"veza. Prihode dijelimo na ,r-ode ,oslovanja= 0nan)ranja
zvanredne ,r-ode. Redovni prihodi poslovanja su prihodi poslovanja i financiranja. #zvanredni prihodi
poslovanja se ne pojavljuju redovito, ne mou se planirati ni predvidjeti, &npr. otpis o"veza, prodaja duotrajne
imovine'.
4r!t) predstavljaju ulaske novca u poslovne procese.
4
Un) su aktivnosti u ostvarenju cilja poduze)a koji rezultiraju prodajom odre!enih proizvoda ili uslua na
tritu.
1/. ras-od
Rashodi poslovanja, financiranja i izvanredni rashodi.
Rashodi su smanjenje ekonomskih koristi tijekom o"raunsko razdo"lja u o"liku odljeva ili smanjenje imovine
ili pove)anje o"veza.
Rashodi su ulaanja u poslovni proces koja predstavljaju potronju do"ara u stvaranju uinka. Priznaju se
kada su nastali, ali i onda kada su mou)i. Rashodi su trokovi sadrani u prodanim usluama i proizvodima.
12. trokov
Trokovi su najznaajniji dio rashoda. Predstavljaju vrijednosno izraene utrke im"enika proizvodnje u
poslovnom procesu koji nastaju z"o stvaranja uinka. *vi rashodi, izdaci i utroci koji su nastali z"o
stvaranja uinka imaju karakter trokova. Trokovi se mou podijeliti na:
+ trokove proizvoda &postaju rashodi u razdo"lju kada su proizvodi prodani',
+ trokove razdo"lja &ne ukljuuju se u trokove proizvoda i nadokna!uju se iz prihoda'.
Utro) su fiziko ulaanje materijalnih vrijednosti u poslovni proces koji rezultira stvaranjem uinka.
>zda) predstavljaju izlaz novca iz poduze)a. 0ni mou, ali ne moraju imati karakter troka.
Kod izrade kalkulacije ( trokovi: uskladtv &o"raunavaju se u cijenu proizvoda' i neuskladtv &ne
uraunavanu se u cijenu'.
16. odnos ras-oda trokova
Rashodi koji su nastali neposredno z"o stvaranja uinka odovaraju trokovima poslovanja. Razlike izme!u
rashoda i trokova su:
- vremenski nesklad rashoda i trokova &trokovi nastaju u trenutku utroka, a rashodi u trenutku realizacija'
- rashodi koji nemaju karakter trokova &poslovni rashodi imaju karakter troka, a neposlovni nemaju, npr. ako
doniramo opremu nogometnom klubu, to je izvanredni rashod, a nikako troak'
- trokovi koji nemaju karakter rashoda &trokovi proizvoda su i rashodi, a trokovi razdo"lja nisu'
- vrijednosno nepodudaranje pojedinih vrsta rashoda i trokova.
4ravla knj%enja na raune #lavne knj#e:
,. rauni aktive: pove)anje duovno, smanjenje potrano, poetno stanje duovno
-. rauni pasive: pove)anje potrano, smanjenje duovno, poetno stanje potrano
.. rauni troka: nastanak troka duovno
/. rauni rashoda: nastanak rashoda duovno, smanjenje i pokri)e rashoda potrano
1. rauni prihoda: nastanak prihoda potrano, smanjenje prihoda duovno
=. raun do"itka: nastanak do"itka potrano
>. raun u"itka: nastanak u"itka duovno
&orektvna konta ispravljaju vrijednost osnovnih konta i saldo im je na suprotnoj strani od osnovno konta,
npr. ukalkulirana amortizacija, ukalkulirana mara.
17. to su konta?
Konta su ralanjeni dijelovi "ilance te rauna do"iti i u"itka koji slui za skra)eno "iljeenje poslovnih
promjena. Raspore!eni su u ,? razreda &?+@'.
Razred ? ( duotrajna imovina
Razred , ( kratkorona potraivanja, financijska imovina i novac,
Razred - ( o"veze &duorone i kratkorone'
Razred . ( zalihe sirovina, materijala i sl.
Razred / ( trokovi
Razred 1 ( mjesta i nositelji trokova
Razred = ( proizvodnja u tijeku, zalihe proizvoda, trovake ro"e
Razred > ( prihodi i rashodi
Razred A ( financijski rezultat poslovanja
Razred @ ( kapital i priuve, do"it i u"itak
5
Konta imaju duovnu i potranu stranu. Konta aktive pove)anja "iljee na duovnoj, a smanjenja na potranoj
strani. Kod konta pasive je to o"rnuto. Konta aktive ( konta stanja, konta pasive ( konta uspjeha.
4oslovne knj#e:
Te!eljne: dnevnik, lavna knjia
4o!o1ne: analitike evidencije i sl.
18. #lavna knj#a
<lavna knjia je raunovodstvena evidencija koja sve poslovne transakcije "iljei na kontima. 7 nju se
sustavno i kronoloki upisuju poslovni doa!aji po naelu dvojno knjiovodstva iz dnevnika.
19. dnevnk
:nevnik je osnovna poslovna knjia u koju se kronolokim redoslijedom evidentiraju svi knjiovodstveni
poslovni doa!aji iz poslovnih isprava. #ma kontrolnu funkciju.
2:. ,o!o1ne knj#e
Pomo)ne knjie su dopuna ili razrada podataka lavne knjie. 8rste:
+ dru#e ,oslovne knj#e &knjia "laajne, knjia ulaznih rauna, knjia izlaznih rauna'
+ analtke evden)je &kupaca, do"avljaa, osnovnih sredstava, sitno inventara4'
21. saldo konta
*aldo konta je razlika izme!u duovne i potrane strane konta. 6ko je duovna strana ve)a od potrane,
konto ima duovni saldo, a to je uo"iajeno za konta stanja. 6ko je potrana strana ve)a od duovne, konto
ima potrani saldo, to je uo"iajeno za konta uspjeha.
Pravila knjienja:
Konto imovine: pove)anje duovno, smanjenje potrano
Konto o"veza i kapitala: pove)anje potrano, smanjenje duovno.
22. sustav dvojno# knj#ovodstva
:vojno knjiovodstvo oznaava da se svaka poslovna promjena istovremeno "iljei na duovnoj i na potrano
strani dvaju ili vie konta na kojima uzrokuje promjene suprotne prirodne.
2$. ,asvna vre!enska raz#ranenja
P8R daju informacije o visini oekivanih trokova ije je pla)anje odo!eno, te unaprijed napla)enih prihoda
koji se tek moraju zaraditi u "udu)em razdo"lju. Konta P8R javljaju se kada se prvo pojavi troak, a onda
izdatak, odnosno prvo se javi primitak, pa tek onda uinak. 3pr. odo!eno pla)anje trokova, unaprijed
napla)eni prihodi.
Aktvna vre!enska raz#ranenja
68R daju informacije o izdatcima koji terete sljede)a raunovodstvena razdo"lja, te zara!enih prihoda ija je
naplata odo!ena. Konta 68R javljaju se onda kada se najprije javi izdatak, a onda troak, odnosno kad se
najprije javi uinak, a potom primitak. 3pr. unaprijed pla)eni trokovi "udu)e razdo"lja, nedospjela naplata
zara!enih prihoda.
2/. stn nventar
*itni inventar je imovina iji vijek trajanja &koritenja' moe "iti dui od , odine, a pojedinana na"avna
vrijednost ne prelazi -??? kuna. A!ortza)ja S>: + ,??B stavljanjem u upotre"u9
+ 1?B stavljanjem u upotre"u i 1?B u trenutku rashoda9
+ kao i osnovna sredstva.
22. nventura
#nventura ili popis je postupak utvr!ivanja stvarno stanja imovine, o"veza i tu!e imovine, te uspored"a s
knjiovodstvenim stanjem. Popis moe "iti redovni i izvanredni.
26. kontn ,lan
6
Kontni plan je sistematizirani prikaz naziva i ifri konta, slui za evidentiranje poslovnih doa!aja u lavnoj
knjizi.
27. a!ortza)ja
6mortizacija predstavlja postupno troenje duotrajne imovine, koja ima oranieni vijek trajanja, odnosno
prenoenje vrijednosti duotrajne imovine na proizvode, uslue i ro"u radi kojih se troi. Troak amortizacije
uraunava se u cijenu proizvoda, ro"a i uslua te se njihovom prodajom napla)uje.
Cetode: vre!enske &linearna, proresivna, deresivna', 0unk)onalne &po proizvedenoj jedinici proizvoda ili
o"avljenom satu rada'.
28. !etode o(rauna trokova srovna !aterjala
.0o ( frst in frst out ( prva ulazna cijena $ prva izlazna cijena
+0o ( last in frst out ( zadnja ulazna cijena $ prva izlazna cijena
4rosjena ,onderrana )jena ( izlazna cijena rauna se kao odnos vrijednosno i koliinsko salda zaliha
na dan smanjenja zaliha.
29. kalkula)je u tr#ovn na !alo
+ zdana kalkula)ja ( polazi od unaprijed utvr!ene mare
+ kalkula)ja od krajnje ,rodajne )jene &polazi od eljene cijene na temelju koje se rauna mara'
+ ra(at u 0unk)j !ar%e ( proizvo!a odre!uje cijenu, te daje ra"at.
Tr#ovaka ro(a je imovina koja je na"avljena s namjenom daljnje prodaje.
$:. ,rodaja ro(e z tr#ovne na !alo
Prodaja za otovinu, ekove ra!ana i kreditne kartice, prodaja na potroaki zajam, primljeni predujmovi,
popusti pri prodaji ro"e.
$1. knj%enje ,rodaje ro(e na !alo
,. pove)anje "laajne prodavaonice &:', te priznavanje prihoda i evidentiranje o"veze P:8+a &P',
-. razduenje prodavaonice &P' i knjienje trokova na"ave prodane ro"e &:'
7