PISMENA PRIPREMA ZA BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST

Razred:VIII
Datum:201___/1___.god
Nastavna oblast/tema: Gramatika
Broj asa:____________
Nastavna jedinica: Glasovi bosanskoga jezika
Ciljevi asa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................
..............................................................................................................
b) OBRAZOVNI.......................................................................................
..............................................................................................................

Struktura 1. Uvodni as 2. as upoznavanja sa novom graom

Tip asa 3. as uvjebavanja i primjene steenog znanja
4. as utvrivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5. Kombinovani as

Oblici nastavnog rada:

Nastavni objekti,
sredstva i pomagala

1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada

3. Rad u parovima 4. Individualni oblik rada

1. Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva ................

3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

2. Metode zasnovane na praktinim asovima uenika
3. Metode zasnovane na rijeima : monoloke
dijaloke
rad sa knjigom

SADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO (7 min):

U uvodnom dijelu asa postaviti uenicima sljedea pitanja:

1. Kada kaemo: A, O, S, K itd., ta ustvari inimo? (Izgovaramo glasove)
2. A kada kaem: prrr, krrr itd., ta time prouzrokujem? (Proizvodim neki zvuk)
Znai, ljudi su u stanju da proizvode zvukove. Oni zvukovi koji nam slue za
sporazumijevanje nazivaju se GLASOVI.
GLAVNI DIO (30 min):

Najaviti nastavnu jedinicu i ispisati njen naslov na tabli. Zatim na tablu zalijepiti pano sa
shemom govornog aparata i podjelom glasova bosanskoga jezika.
Na samom poetku objasniti uenicima kako nastaje jedan odreeni glas:

- Prvo im na emi pokazati i imenovati ta sve spada u govorni aparat (Plua, duik,
grkljan, glasne ice, usne, usna i nosna upljina, jezik, mehko i tvrdo nepce, zubi.)
- Zatim uenicima objasniti da je za stvaranje bilo kojeg glasa potrebna zrana struja ili
odreena koliina zraka. To je onaj zrak koji mi udiemo i izdiemo svakodnevno i koji
kroz disajne puteve dospijeva u naa plua.
- Primjer: kada, recimo, elimo da izgovorimo glas A, mi prvo lagano napreemo naa
plua i potiskujemo zrak koji se nalazi u njima. Taj zrak prolazi kroz duik i dolazi do
glasnih ica. Kada struja zraka doe do glasnih ica, one poinju da trepere i na taj nain
stvaraju zvuk odreenog glasa. Taj zvuk koji su stvorile glasne ice, noen i dalje
zranom strujom putuje dalje ka usnoj upljini i na kraju izlazi iz naih usta napolje u
vanjski svijet. Na svome putu od glasnih ica do samih usana i zuba, razliiti glasovi
nailaze na razliite prepreke.
- Sada emo malo da se zadrimo na GLASNIM ICAMA i da kaemo neto vie o
njima. Rekli smo da zrak koji dolazi iz plua i doe do glasnih ica proizvodi treperenje
glasnica i usljed toga dolazi do stvaranja glasova. Zamislite glasne ice kao, recimo, ice
na gitari. Svaka ica na gitari ima svoj drugaiji ton. Tako je isto i sa glasnim icama: sve
zavisi koji glas elimo da izgovorimo.
DEMONSTRACIJSKA VJEBA:
stavite dva prsta ispod grkljana i izgovorite slovo: A, U, R, L, - S, .
3. ta osjeate? (Neki glasovi izazivaju jae treperenje glasnih ica, a neki veoma
slabo.)
4. ta iz toga moemo zakljuiti? (Moemo zakljuiti da neki glasovi izazivaju
izazivaju jae treperenje glasnica i moemo ih i izgovarati glasnije /A/, dok drugi
prouzrokuju slabije treperenje glasnica i proizvode nie tonove.)
- Nakon to se glasovi rode u naim glasnim icama, oni dalje putuju uz pomo zraka koji
je krenuo jo iz plua prema usnoj upljini. Tu nailaze na brojne prepreke (Jezik, nepce,
zubi...)
- S obzirom na to da svaki glas naeg jezika nailazi na razliite prepreke na svom putu ka
njegovom konanom izgovoru, mi sve glasove bosanskoga jezika dijelimo na TRI
SKUPINE:
1. SAMOGLASNICI (VOKALI): A, E, I, O, U;
2. SUGLASNICI (KONSONANTI): B, C, , , D, , F, G, H, K, P, S, , T, Z, ;
3. GLASNICI (SONANTI): J, V, R, L, LJ, M, N, NJ.

SAMOGLASNICI
5. Koliko imamo samoglasnika u bosanskom jeziku? (5)
6. ta je karakteristino za samoglasnike? (Samoglasnici su glasovi koji se izgovaraju
tako da zrana struja iz plua prolazi kroz duik i u grkljanu pokree glasne ice, a
zatim slobodno /BEZ PREPREKA/ tee kroz usnu upljinu i izlazi iz usta. Pri
njihovom izgovoru glasne ice trepere, stvarajui ton, jedan skladan zvuk.
Samoglasnici se uju kao isti zvuni tonovi, jer se oni proizvode istom zranom
strujom, treperenjem glasnih ica, bez stvaranja prepreka toj zranoj struji.
DEMONSTRIRATI ZAJEDNO SA UENICIMA /HORSKI/ IZGOVOR SVAKOG
VOKALA PONAOSOB/.)
ZAKLJUAK: PRI IZGOVORU SAMOGLASNIKA ZRANA STRUJA KOJA
PROLAZI KROZ GOVORNI APARAT NE NAILAZI NI NA KAKVU
PREPREKU.
Samoglasnike moemo izgovarati DUE i KRAE:
- mir (- oznaka za duinu),
- na ( - oznaka za kratkou).

GLASNICI
7. Koliko imamo glasnika (8)
8. ta je za njih vano rei? (Glasnici su glasovi pri ijem stvaranju zrana struja
prolazi gotovo neometano, jer joj se u govornom aparatu stvaraju djelimine, slabe
prepreke. Pri njihovom izgovoru zrana struja se suava i donekle zatvara prolaz,
pribliavanjem ili dodirivanjem nekih govornih organa /DEMONSTRIRATI NA
PRIMJERIMA: V, LJ, M/. Zrana struja pri izgovoru glasnika pokree glasne ice.

SUGLASNICI
9. Koliko imamo suglasnika? (17)
10. ta je posebno vano za suglasnike? (Suglasnici su glasovi kod kojih prilikom
njihovog izgovora stvara potpuna ili djelimina prepreka zranoj struji koja prolazi
kroz govorni aparat. U zavisnosti od toga koliko je velika ta prepreka suglasnike
moemo podijeliti na ZVUNE i BEZVUNE.
a) ZVUNI SUGLASNICI: kod njihovog izgovora glasne ice su zategnute,

b) BEZVUNI SUGLASNICI: kod njihovog izgovora glasne ice su oputene.

EMA PODJELE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI:
Zvuni
Bezvuni

B
P

D
T

G
K

Z
S

11. Dakle, koliko imamo zvunih suglasnika? (7)

12. A koliko je bezvunih? (10)
ZAKLJUAK:
13. Koliko ukupno glasova imamo u naem jeziku? (30)
Ono to je bitno da zakljuimo je sljedee: OD TIH 30 GLASOVA NJIH 20
PROUZROKUJE TREPERENJE GLASNIH ICA. U TIH 20 GLASOVA SPADA 5
SAMOGLASNIKA, 8 SONANATA I 7 ZVUNIH SUGLASNIKA. OSTALIH 10
GLASOVA NE PROUZROKUJE TREPERENJE GLASNIH ICA I TU SPADA 10
BEZVUNIH SUGLASNIKA.
14. Da li neko zna kako se zove nauka koja prouava glasove? (Fonetika to je nastalo
od grke rijei phone=glas.)
ZAVRNI DIO (8 min):

U zavrnom dijelu asa vjebati sa uenicima grupno izgovaranje pojedinih glasova i

utvrivanje njihove zvunosti ili bezvunosti, vrste prepreke na koju nailaze itd.
DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKA