6 jeftinih marketing strategija

Kada vodite marketing neke velike frme sa zavidnim budetom za marketing, sve to trebate
jeste da sakupite kreativni tim dizajnera, programera i ljudi koji e osmisliti kampanju, na vama
je samo da se bavite koordinisanjem posla. Ali kada vidite marketing male frme sa vrlo
ogranienim budetom za oglaavanje morate biti ekstra matoviti i ustrostruiti svoje
marketinke napore kako bi privukli kupce i poveali prodaju. Danas je ovaj posao postao
dodatno otean zbog posljedica ekonomske krize koja je nauila potroae da budu jo oprezniji
nego ranije.
ovom postu u pisati o ! ideja koje e pomoi u marketingu vaeg poslovanja, poveati
prodaju i na kraju pomoi da izgradite prepoznatljiv brend na trzitu uz minimalne trokove.
1. Izaite u etnju
"ledei put kad budete etali gradom, obratite paznju na male radnje i nji#ove izloge. Ako vam
se neki izlog uini pogodnim, u$ite unutra i potraite vlasnika. "ve to trebate da uradite jeste
da dogovorite sa njim, da za odre$enu sumu, va reklamni plakat stavi na izlog. %azite, moete
platiti reklamni prostor &' eura mjeseno na mjestu gdje neko plaa najam (')) eura svakog
mjeseca. *va taktika radi i u obrnutom smjeru, ako ste vlasnik radnje sa dobrim izlogom
+dovoljno velikim izlogom na prometnom mjestu, ponudite drugim poduzetnicima prostor za
oglaavanje na vaem izlogu po povoljnoj cijeni.
2. Posebna ponuda, samo danas
Ako vam prodaja zastane, pokuajte sa slanjem e-maila sa .ormulom/ 0 koliko nazovete jo
danas na ))1 ))1 ))1, imate popust od &'2.3 *va metoda stvarno djeluje, u Americi. 4pak,
besplatna je, pa vas nita ne kota probati. 4deja #itnosti pokree kupce na akciju, a poseban
popust e i# dodatno pataknuti da vas pozovu.
3. Tra tehnika +ili te#nika preporuke,
*vo je izuzetna te#nika, pogotovo na naim prostorima. "vi koji su zaposleni kod vas ili
sara$uju sa vama imaju svoje prijatelje, a nji#ovi prijatelji imaju svoje prijatelje i poznanike. %a,
nita vas ne sprijeava da u sljedei# 56# kontaktirate ili jo bolje obi$ete svog/ knjigovo$u,
advokata, vodoinstalatera, elektriara, dostavljaa, nonog uvara, me#aniara, gomilu
prijatelja, rodbinu, svetenika, zubara, doktora, trenera itd. koliko vi, ili ui krug vai# radnika i
prijatelja ne poznaje nikoga ko bi mogao biti zainteresovan za vau uslugu ili proizvod, neko sa
spiska sigurno zna. "ve to trebate jeste zamoliti te ljude da vas preporue ili vas zgodnom
prilikom spomenu svojim prijateljima. 7eka sitna usluga e im sigurno pomoi da se sjete.
najmanju ruku, mogu proslijediti vau vizit kartu ili vas spomenuti na svojoj 8eb stranici,
biltenu, ili blogu. 7aravno, obratite panju da vai tra promoterirazumiju ono to prodajete.
4. Napati
vijek naplatite vae promotivne seminare i radionice. 9judska psi#a je udesna/ 07e znam ta
je dobro, al znam ta je skupo3. :adionice i kursevi koji se naplauju, gotovo uvijek, donose vie
sudionika nego besplatni doga$aji. %ostoje dva dobra razloga. %rvo, plaanje neega implicira
0vrijednost3, tj. uesnici koji plate e vie cijeniti va seminar ili radionicu. Drugo, kada ljudi
plate, osjeae veu obavezu i sam doga$aj s#vatiti ozbiljnije. "amim tim, redovnije e dolaziti
i vie e se truditi. 7e morate mi vjerovati na rije, testirajte.
!. Postanite okana "ijest
4ako se osjeate kao sitna riba u trinom moru, %: nije rezervisan samo za krupne ribe. 7e
zaboravite na pravo slobode govora i da se odnosi s javnou odnose i na vas. ;oda reportau
o vama nee pustiti u udarnom terminu na dravnoj televiziji, ali lokalni mediji +radio, tv i
novine, su vam svakako dostupni. "ve to trebate jeste da razmislite o tome kako vae
poslovanje utie na drutvo i ta je to to e privui panju i pokrenuti prie. :ecimo da
pokrenete akciju/ besplatno iate penzionere, ili dajete ')2 popusta studentima u vaem ka.e
baru. <atim nazovite novine i obavjestite sretnog reportera da je u toku akcija, on e svakako
doi +lokalni mediji su gladni svjei# domai# vijesti,.
#. $drite po uima
;islite da se miris evapa iri oko rotiljnica sluajno= 4li da se fna muzika u super-marketima
puta radi reda= 7aravno da ne= ticanjem na ula dotaknuete podsvjesni dio uma vai#
kupaca. %ozitivno im stimuliite um i oni e biti sretni to kupuju, a to je ono to vam je
apsolutno bitno za vas. :ecimo da ste stomatolog +ili imate malu kliniku,, nema nita gore od
mirisa tj. smrada sredstava za dezin.ekciju koje se koriste u ambulanti. %okuajte sa
osvjeivaom zraka ili mirisnim svijeama i sl. >o e pomoi vaim klijentima +pacijentima, dok
ekaju. A ako vam je ekaonica redovno puna, svjei kolai i 0sok od $usa3 e dobro doi. ?to je
vaim klijentima ugodnije, bie i vie spremni da ekaju. %retvorite im ekanje u prijatno
iskustvo i oni e vas sigurno preporuiti i rado e vam se vraati. %a, kada budete planirali vae
sljedee marketinke aktivnosti, sjetite se stimulisanja ula +vid, slu#, ukus i miris,.
Dakle, ovo su samo neke od ideja i nadam se da e vam pomoi u radu, i to je najbitnije,
posluiti kao inspiracija u buduim marketinkim kampanjama. <apamtite/ pametan marketing
je dobar marketing. "retno.
Izvor: Gerila marketing
Koji prodajni efekt imaju broure i kako ih koristiti
<adatak broure je detaljniji grafki prikaz proizvoda ili palete proizvoda s dodatnim opsenijim
obrazloenjima. pravilu se dostavlja u izravnoj poti zajedno s prodajnim pismom. @esta je
dilema priloiti brouru izravnoj poti +poruci, ili ne. Aunkcija prodajnog pisma+ poruke, je
prodaja proizvoda, dok je uloga broure prikaz +prezentacija, proizvoda. <a#tjevniji,
kompliciraniji, sofsticiraniji proizvodi za#tijevaju detaljniju prezentaciju, koja sasvim sigurno
doprinosi kvaliteti izravne pote. %ored prezentacije proizvoda prostor broure moe se
iskoristiti i za navo$enje injenica koje dodatno doprinose kvaliteti proizvoda, kao to su/
domai i strani standardi kvalitete, osvojene nagrade i priznanja, razne studije i istraivanja i
dr..
ovom dijelu izravne pote +poruke, ne smije se zaboraviti na akciju, iako smo potencijalnog
kupca ve u poruci upoznali s nainom narudbe, ponudu i nain narudbe poeljno je ponoviti i
uBbrouri. %ored cilja da se konstantno atakira na potencijalnog kupca za#tjevom da brzo
reagira, razlog moe biti i sasvim prozaian, kao to je sluaj da primatelj
prodajnu poruka zametne ili ostavi kod prijatelja. 4sto tako, potencijalni kupac moe sluajno
doi u kontakt samo s brourom.
*pasnost od previe in.ormacija, zamaranja i oduzimanja vremena itatelju uvijek postoji. Kako
bi se to svelo na minimum nuno je pret#odno testiranje izravne pote s brourom, od toga je li
pri#vatljiva ili ne, do njezinog dizajna, .ormata i broja stranica.
%otpuni e.ekt broura postie kada se alje potencijalnom kupcu na njegov upit, izazvan
aktivnostima drugi# medija.
Koliko kasnimo za svjetskim internet marketingom?

Da bi bilo koji oblik oglaavanja bio zanimljiv mora imati neke preduvjete. 7ajbitniji preduvjet je
da ima dovoljan broj korisnika. "#odno tome moj prvi zakljuak je C nije udno da kasnimo za
razvijenim zemljama. Da bi internet oglaavanje nekome bilo zanimljivo potrebno je postii
dovoljan broj korisnika interneta, moda ')).))) korisnika.>a brojka ini oko (12 svi#
stanovnika D:, u nekoj veoj zemlji to moe biti &2 stanovnika, a u nekoj jo veoj zemlji,
moda i ),&2. Dakle, kada je u nekoj npr. <apadnoj, razvijenoj zemlji penetracija interneta bila
&2 tada je u D: za internet znalo svega par ljudi. takvoj zemlji +zemljama, to je bila ona
kritina masa korisnika interneta koja je bila dovoljna da 0potegne3 ulaganje u internet
reklamiranje. Kod nas je trebalo priekati malo due da se kritina masa ljudi na internetu
okupi.
Eez kritine mase korisnika, niti je bilo dovoljno interesa, a time ni potencijalnog novca na
tritu, tako da se nuno ekala +kritina masa, da bi se krenulo u razvoj trita internet
reklamiranja.
Kada se kod nas ona i okupila nain na koji se ulaganje u internet reklamiranje moglo ubrzati
pretpostavljalo je ponuditi nisku cijenu internet oglaavanja. Ali, to nije bio sluaj. D: je
internet displaF oglaavanje prije nekoliko godina bilo poprilino skupo, te oglaivai nisu mogli
postii veliki e.ekt na malom broju korisnika s malim kampanjama. >ada su budeti za internet
bili puno nii, a uz visoke cijene nije se moglo doi do vidljivi# rezultata.
>ako su i uz okupljenu kritina masu izostali stvarni rezultati radi visoki# cijena internet
oglaavanja koje su koile oglaivae da odvajaju vei dio budeta za internet kampanje.
<ato mislim da je cijena internet oglaavanja bila visoka= <ato to se cijena nije uspore$ivala s
ostalim medijima. >u posebno ukazujem na televiziju koja je radi D:>-a koji je kod nas medij s
dva izvora pri#oda, pa je mogao sniavati cijene oglaavanja to su morale pratiti i
komercijalne televizije da bi mogle dobiti svoj udio u oglasnom budetu. Gilj >H oglasa i displaF
banner kampanje je u najveem broju sluajeva isti C branding, ukoliko se na >H-u postignu za
manje novce bolji rezultati, zato bi oglaivai novac prebacivali na internet=
Klijenti koji su se tada oglaavali na internetu bili su ili me$unarodni klijenti, tj. oni koje su
nji#ove kompanije izravno poticale da se oglaavaju na internetu ili klijenti koji su uoili
prednosti i specifne, druge mogunosti koje im internet prua, te na temelju nji# pokuali
stei prednost nad konkurencijom.
:adi male vrijednosti koja se odvajala za internet oglaavanje a vee kompliciranosti, radi
nedostatka istraivanja korisnika interneta potrebiti# za izradu kvalitetni# media planova,
agencijama nije bilo pretjerano zanimljivo baviti se internetom i zapoljavati ljude, posebno, za
internet oglaavanje. :ecimo da agencija ima ugovor s oglaivaem, da za kreiranje medijske
strategije dobiva (2 od ukupnog budeta za zakup, a na internet se planira odvojiti &2 tog
budeta. >ragom reenog vrlo jednostavnom raunicom nalazimo da (2 naknade od ukupno
I2 budeta agencijama nije bilo dovoljno zanimljiv poticaj za investirati u poseban internet
odjel , a koji dosta dugo vremena nee biti proftabilan. Jvo primjera/
:ecimo da je ukupni pri#od za zakup medija jedne agencije je (').))).))) kn, &2 koji bi ili na
internet je I.))).))) kn, a (2 od tog iznosa za naknadu agenciji je I).))) kn. "ami moete
izraunati koliko je to brutto plaa za potencijalne zaposlenike u internet odjelu.
7o, tu su situaciju 0iskoristila3 neka poduzea koja su se u to vrijeme specijalizirala za internet
oglaavanje. *na su radila kao internet agencije a bili su posrednici izmedju klasini#
marketinki# agencija i internet medija pri emu nisu uzimali novce od klijenta, ve postotak od
medijskog dijela. %roblem kod ovog naina rada je to se kampanje ne rade nuno
transparentno i najbolje za klijenta ve se mogu raditi na nain da se 0pune3 mediji koji daju
bolje uvjete, odnosno oni na kojma e se najbolje zaraditi. ovome sluaju klijent ne plaa
agenciju da napravi dobar media plan, ve se 0agencijaKposrednik3 koja radi media-plan mora
na#raniti od medijskog dijela, tako da je ovisna o tome koji medij e joj dati koliko popusta, pa
se, vezano uz to, mora se pobrinuti i za vlastiti proft.
Ali, i posrednici su na startu imali pozitivan utjecaj na razvoj trita. Jdukacijom su poticali
oglaivae i agencije da odvoje vee budete za internet oglaavanje.
7o, s vremenom je edukacija postala problem, jer se agencije nisu samostalno educirale da
zakupljuju internet oglaavanje, nego su sav posao prebacivale na posrednike. %osrednicima
kasnije nije bio cilj educirati, jer pone li agencija raditi samostalno za#valjujuci edukaciji, onda
im u neku ruku postaje konkurencija. "a svojim jedinstvenim znanjem i iskustvom imali su
prednost nad agencijama koja je s vremenom rasla.
%ojavljivali su se novi posrednici koji su radi bolji# odnosa s nekim agencijama upravljali veim
budetima i pomou nji# na medijima postizali i bolje uvjete za zakup +vee 0partnerske
popuste3, istiskujui prijanje posrednike iz zakupa, zapravo preuzimljui sav nji#ov dotadanji
posao.>ako$er, kao i u prvom sluaju novi su donijeli neka unapre$enja, ponovo su pritisnuli
kroz agencije oglaivae i ponovo poveali budete koji idu na internet. Ali kao i u ranijem
sluaju nji#ov 0trud3 da se unaprijedi trite internet oglaavanja je bio kratkotrajan. 7ji#ov cilj
je bio obavljati posao za sebe, a ne to snanije unaprije$ivati razvoj trite.
4 napokon, u nekim se agencijama budi interes za razvijanjem internet oglasni# odjela, pa prvi
takav osniva *;L. *;L je prva agencija koja je prepoznala trend internet oglaavanja i krenula
u ozbiljnije bavljenje internet oglaavanjem na elu s Hedranom Lulinom.

"ituacija se neko vrijeme inila izuzetno optimistinom. 7o, ubrzo nam stie kriza. 7akon to su
mediji osjetili pad pri#oda od oglaavanja, kreu u borbu s cijenama pa se cijene oglasnog
prostora sniavaju. >o, dakako, prate i internet mediji.
svijetu je u vijeme krize internet oglaavanje, ba radi krize, raslo +jer klijenti ele bolje
mjereni :*4 to im internet moe ponuditi,. ?to mislite je li i kod nas=M <bog kanjenja s
edukacijom neke agencije nisu bile sigurne kako uloiti u internetN ba radi krize nisu eljele
0riskirati3 novac oglaivaa. *ne se vode s onim to najbolje poznaju, a to su oOine mediji koji
se, takodjer, nadmeu s cijenama.
Da krize nije bilo potvrdila bi se vjerojatno 4AEova procjena rasta displaF oglaavanja u
Drvatskoj od oko ')2 za &))P. " obzirom da je budet &))6. bio tek oko 5,' mil Q, spomenuti
rast ne bi bilo teko postii. Ali to zbog krize, a to zbog navedeni# razloga, budet raste
svega '-12. "pomenuto rezanja cijena,omoguilo je jedino da oglaivai za uloeni novac
dobivaju vei obim oglasnog prostora pa time i bolje rezultate. >o osobno smatram pozitivnim
uinkom ove krize.
Donja slika pokazuje udjele internet oglaavanja u ukupnim medijskim budetima u europskim
zemljama za 2008.
svom tom vremenu neke agencije uvi$aju da budet za internet oglaavanje u razvijenijim
zemljama raste, poput npr. Helike Eritanije u kojoj internet oglaavanje prestie televiziju. 7eke
klasine agencije sagledavaju model po kojem mogu pristojno zaraditi, mogue i vie nego na
oOine medijima, te otvaraju agencije specijalizirane za internet oglaavanje. >ime ponovno
rade pozitivan pritisak na oglaivae da preusmjere vei udio budeta na internet oglaavanje.
Hidei kako su neke najvee agencijie ve pokrenule internet odjele i preostale i# agencije
poinju sljediti pokretanjem svoji# odjela ili ozbiljnim razmiljanjem o tome. %o prvi put se
uoava mogunost zametanja poetka razvoja trita u smjeru u kojemu bi to i trebalo. 4
vjerujem da emo tek sada poeti polako sustizati trita razvijeniji# zapadni# zemalja. "ada
imamo i dovoljno veliku kritinu masu ljudi na internetu, izgleda da smo probli i granicu
vrijednosti trita koja je bila potrebna da se sve agencije ponu zanimati za internet C sve je
vie novaca u internet oglaavanju, to povlai vei interes, to poveava konkurentnost, to
poveava kvalitetu, to ponovo povlai vea ulaganja u interent oglaavanje.
z navedene probleme razvoja trita ima jo jedna stvar koja ga je usporavala, usporava ga, a
i dalje e ga usporavati C #rvatski konzervatizam sagledan u pitanju/ 0<ato raditi nove stvari
ako stare jo uvijek .unkcioniraju=3 Konzervatizam je neto to ne koi samo razvoj trita
internet oglaavanja ve openito razvoj Drvatske. >o je neto protiv ega se treba boriti.
%redamo mu li se ostat emo zauvijek tu gdje smo sada, a sumnjam da smo sada zadovoljni sa
situacijom u kojoj se nalazimo. 7o, borba za#tijeva veliku energiju jer se temelji na promjeni
svijesti, a u tome podruju je put do promjena najtei.
Poruka marketinkim a%en&ijama ako o"o itaju'
%okrenite svoje internet odjele, jer ukoliko vi to ne napravite, napravit e to vaa konkurencija i
ponudit e vaim klijentima bolje uvjete i vie kno8-#o8-a u koritenju interneta kao oglasnog
medija. >akodjer, vai vas klijenti zapoljavaju jer ste strunjaci za medije. "matrate li da da je
internet medij morate imati nekoga tko poznaje internet kao oglasni medij. ;oete li danas rei
da ste strunjaci za medije ako ne poznejete internet= Hano je da spoznate, kao i u svakom
drugom projektu, da bi neto poelo generirati pri#ode, a onda i proft, potrebno je u poetku
uloiti. laganje e nakon nekog vremena generirati povrat investicija. koliko ete ekati da
udio koji ide na internet bude dovoljan da fnancira zaposlene u internet odjelu, drugi e vam
preuzeti budet koji vai klijenti namjeravaju potroiti na internetu, a va kno8-#o8 e uvijek
zaostajati za tim agencijama. koliko uloite, imat ete zaposlene ljude koji e znati to
napraviti na internetu s budetima klijenta, te e bre 0povui3 jo vee budete na internet
oglaavanje, a time e se investicijia prije i 0isplatiti3.
Poruka o%ai"aima ako o"o itaju'
Lotovo svako poduzee, neu rei da ba svako moe jer moda postoji neko udno koje ne
moe , moe na internetu pronai nain poveavanja obima svoga poslovanja. ?to se
oglaavanja tie, internet omoguava mnogo stvari +previe i# je da bi i# sada navodim, koje
oOine mediji ne omoguavaju.Lotovo sve od ti# stvari moete koristiti i u Drvatskoj. 4nternet
oglaavanje nije atomska fzika koju razumijevaju rijetki pojedinci. %otrebno je tek malo truda i
sve se da nauiti. %laite li se krenuti ozbiljnije na internet, ipak krenite, ako krenete sada i
pogrijeite, to je bolje nego da krenete nekoliko godina kasnije i pogrijeite. Haa e
konkurencija na svojim grekama nauiti prije vas, prestii vas i kroz internet kreirati prednosti
koje ete teko dostii, a ako tek tada uspijete kotat e vas puno vie novaca nego da krenete
odma# i ranije napravite greku. 4nternet oglaavanje je neto to nee nestati, naprotiv ono e
i dalje rasti i morat ete, elite li poslovati, skupiti #rabrosti da krenete. koliko vam vaa
agencija ne moe pomoi oko vae prisutnosti na internetu promijenite je +bar za internet,.
%ostoje u D: agencije koje imaju iznimno dobar kno8 #o8 za internet oglaavanjeN vjerujte im,
borite se protiv konzervativizma, pri#vatite svjee ideje, pri#vatite nji#ove ideje i steknite
prednost nad onima koji ekaju.
Najbolje poslovne izjave svih vremena!
4nternetski marketinki i poslovni portal Jnterpreneur pretraio je ar#ivu i objavio () najbolji#
izjava svi# vremena na tom podruju. Gitati su to najuspjeniji# ljudi dananjice, ali i oni# koji
su ivjeli jo prije dva stoljea.



(te"e )obs, izvrni direktor Apple-a

Ponekad kad smiljate i realizirate nove ideje radite i greke. !ajbolje je priznati da ste
pogrijeili to prije pa nastaviti raditi.

In%"ar *amprad, predsjednik 4KJA-e, peti najbogatiji ovjek na svijetu

"ko postoji dobro rukovo#enje tvrtkom onda je prvi preduvjet da vo#a prua dobar primjer.

+prah ,in-re., voditeljica najpopularnijeg talk s#o8a na svijetu

$re%a je priprema za priliku koju treba iskoristiti.

/enr. 0ord, jo u (P.stoljeu osnovao automobilistiku kompaniju Aord

&onkurenti koji vas se boje nikad to ne pokazuju ali 'ijelo vrijeme se zbog vas poboljavaju i
rade.

12o&o3 2hane, modna dizajnerica

(ezultate postiu oni koji ne smatraju da je neuspje) neizbjean.

4onad Trump, poslovni magnat

*olim postavljati +letvi'u, visoko. "ko uop%e moram postavljati letvi'u onda neka bude visoko.

,at 4isne., producent, scenarist, osvojio nekoliko *scara, osnovao Ralt DisneF kompaniju

!ikada nemojte zapostaviti obitelj zbog posla.


(er%e. 5rin, jedan od osnivaa Loogle-a internetske trailice, jedan od najbogatiji# ljudi na
svijetu

-renutno ne namjeravamo pokoriti svijet.

2.).,aker, poduzetnica (P. stoljea, bavila se proizvodima za kosu, na listi ()) najvei#
A.roamerikanaca

Do uspje)a ne vodi staza posuta 'vije%em a ako i postoji ja je nisam pronala. .a sve to sam
postigla u ivotu zasluna je volja za tekim radom.

6i&hard 5ranson, osniva Hirgin-a, brand koji ima I!) razliiti# kompanija, muziki#,
avionski#S

Poslovne prilike su kao autobusi uvijek %e do%i novi.
%oslovne izjave marketinkog odjela neke tvrtke su usmjerene u cilju reklamiranja i promidbe
odre$enog proizvoda ili same korporacije, pogledajte kako su utjecajni ljudi reklamirali sebe i
proizvode kroz svoje izjave za medije, oni su od sebe i svoje kompanije ve napravili brand
zbog toga treba ulagati i njegovati reklamiranje vlastitog branda ili proizvoda kroz razliite
kanale reklamiranja da bi postali poznati to veem broju ljudi.
vjek se dobro prisjetiti stare poslovice/ 7Neke se bitke moraju "oditi "ie puta da bi se
dobie8
Vrste marketing strategija
Kako se strateko upravljanje i marketing vezuju prevas#odno za proces usmeravanja poslovni# aktivnosti
preduzea radi identifkovanja ansi i mogunosti, ali i slabosti i pretnji, sve vrste marketing strategija su
veinom okrenute ka .ormiranju integrisani# akcija za realizaciju konkurentski# prednosti. %reduzee je
konkurentno i bie konkurentno samo u poziciji kada kontinuirano oslukuje potrebe krajnji# potroaa i kada se
prilago$ava turbulentnim uslovima privre$ivanja. 4z ti# razloga je imperativ da preduzee stvara nova trita. 7a
bazi "R*> analize i predvi$anja ponaanja sopstvenog preduzea, ali i ostali# aktera na tritu, nastala je
marketinka strategija kojom se kreira trino poslovanje preduzea.
*kruenje u kome posluje preduzee moe imati trojak karakter/
(. pozitivan +kada trite stvara anse za aktivnosti preduzea,,
&. negativan +kada trite proizvodi potencijalne opasnosti po delatnost preduzea,,
I. neutralan +preduzee je subjekt koje svojim aktivnostima namee dinamiku tritu,.

4z gore pomenuti# razloga je veoma vano da preduzee nije pasivan igra na tritu, ve da proaktivno reaguje
na sva zbivanja na istom. %ostoje razliite kategorizacije marketing sredine, ali je najprisutnija Kotlerova koji
govori o/
mikro sredini C svi posrednici od dobavljaa do kupaca +ine jezgro marketing sistema, koji deluju pod
uticajem konkurencije i ostali# interesni# grupa te utiu na .unkcionisanje marketing sistema preduzea,
makro sredini C .ormira se u sadejstvu %J"> .aktora +politiki#, ekonomski#, socio-kulturni# i
te#noloki# .aktora,.

:azlikujemo kontrolisane i nekontrolisane .aktore koji deluju unutar okruenja.
Kontrolisani faktori su u domenu odluka upravljakog menadmenta datog preduzea i odre$uju sledee/
(. osnovne karakteristike poslovanja preduzea,
&. glavne planove i ciljeve poslovanja,
I. marketing elemente +selekciju ciljni# trita, marketing planove i ciljeve, elemente marketing miksa i
kontrolu,,
5. sinergiju ostali# poslovni# .unkcija,
'. evaluaciju.

Nekontrolisani faktori bitno odre$uju poslovanje preduzea na koje ono ne moe direktno uticati, tj.
kontrolisati. >u se misli na/ kupce, konkurenciju, vladu, medije i sl.
"trategijske dileme su prisutne poevi od defnisanja strategijski# ciljeva, pa do instrumenata koji treba da
potpomognu realizaciju odre$eni# poslovni# aktivnosti preduzea. >ako se strategijskim marketingom defniu
opti principi na osnovu koji# preduzee ostvaruje sve svoje marketing ciljeve na datom turbulentnom tritu
+Kotler,.
*tud, da bi se preduzee opredelilo za koju vrstu strateke akcije e se odluiti, neop#odno je da pro$e sledee
.aze/
(. defnisanje poslovne misije i vizije poslovanja,
&. analiza mikro i makro marketing okruenja,
I. utvr$ivanje marketing ciljeva,
5. defnisanje najadekvatnije marketing strategije,
'. kontrola.

literaturi ima vie naina klasifkovanja poslovni# odluka. Tedna podela je na rutinske, kreativne i
pregovarake.
"ajmon je delio odluke na programirane i neprogramirane to je pri#vaeno u literaturi. Draker za programirane
odluke koristi termin 0generike3, a za neprogramirane 0jedinane3.

UVd taktiki# VdlukW karakteristika XY dW se akcija neposredno sprovodi odma# posle donoenja VdlukY.
7ajvei broj taktiki# VdlukW se mogu de.inisati kao programirane odluke. *dluke strategijskog karaktera su ZV
defniciji neprogramirane.
"trategijske odluke se donose ka viim, W taktike ka niim nivoima u organizacionoj strukturi preduzea.
4n.ormacije za strategijske odluke su preteno eksterne, W za taktike vie interne, dobrim dYlVm zasnVvane na
raunovodstvenom sistemu in.ormacija.
"trategijske odluke kreiraju vrednost akcijskog kapitala, odnose se na ulaganje glavni# izvora preduzea.
Heina odgovora na pitanje gde bi moglo da bude preduzee pre svega se zasniva na ekstrapolaciji okruenja
kao i projekciji razvoja interni# mogunosti preduzea. "vakako, sve se deava u okviru prostornog i
vremenskog #orizonta.
"a stanovita mogui# kombinacija trini# segmenata kao i koristi koje mogu imati kupci, pozicioniranje
proizvoda ima sledee strateke opcije/
Orijentacija na jedan segment C daje prioritet efkasnosti, ali smanjuje eksternu [eksibilnost
preduzea.
Proizvodna specijalizacija C akcenat na jednu vrstu proizvoda to pojaava kompetentnost
preduzea, ali zbog uskog pokrivanja potreba samo odre$eni# segmenata rizikuje gubitak jednog dela trita.
Trina specijalizacija C preduzee zadovoljava potrebe vie segmenata konani# kupaca.
Selektivna specijalizacija C orijentacija preduzea na vie segmenata kupaca i vie proizvoda.
Orijentacija na puno pokrie C preduzee je ukljueno u konkurentsku borbu kako na podruju
diversifkacije proizvoda tako i na terenu diversifkacije trita.

L. Dej razlikuje 5 tipa upravljaki# strategija/
(. strategije koje su usmerene na poveanje sveukupne prodaje +penetracija trita, ulazak na neka nova
trita, razvoj proizvoda,,
&. strategije koje su usmerene na poveanje proftabilnosti +poveanje cena, sniavanje trokova na svim
nivoima, redukovanje investiranja, bolja iskorienost kapaciteta, racionalizacija proizvodni# linije i sl.,,
I. strategija 0etve3 ili naputanja pojedini# poslovni# aktivnosti +preusmeravanje na proftabilnije
proizvodne procese,,
5. strategija zaokreta.

:azlikujemo etiri osnovne konkurentske pozicije na tritu/
(. trinog vo$u,
&. trinog izazivaa,
I. trinog sledbenika i
5. trinog selektora.

1. (trate%ija tr9ino% "oe
"vaka industrijska grana ima svog trinog vo$u, odnosno preduzee sa najveim procentualnim trinim
ueem. >o je uglavnom preduzee koje u isto vreme diktira izmene u cenovnoj politici, uvodi nove proizvode i
primenjuje inovativnu promotivnu strategiju.
a) irenje postojeeg trita
(. "trategija novi# korisnika - svaki trini vo$a moe dodatnim promotivnim nainima privui kupce koji
nisu svesni proizvodni# ili usluni# benefcija, bilo zbog cene ili nepoznavanja odre$eni# karakteristika
proizvoda ili usluge.
&. "trategija vee lepeze korienja proizvoda. *vo se posebno odnosi na takozvane proizvodne industrije
koje dodatnim istraivanjima mogu iznai nove upotrebne vrednosti svoji# proizvoda i usluga.
I. "trategija .rekventnijeg korienja proizvoda ili usluga. Gilj ove strategije je nekom promotivnom
aktivnou podstai potroae da odre$eni proizvod ili uslugu koriste ee.

!) "atita postojeeg trinog u#ea
>rini vo$a mora konstantno da titi procentualni udeo svog trinog kolaa. 7ajbolja odbrana liderske pozicije
jeste neprekidna proizvodna ili usluna inovacija, stalno poboljanje odnosa sa kupcima, e.ektivnost distribucije i
snienje trokova.

c) Poveanje trinog u#ea
%roftabilnost preduzea uglavnom raste sa porastom njegovog trinog uea. >reba naglasiti da poveanje
trinog uea ne dovodi uvek i do porasta proftabilnosti.

2. (trate%ija tr9ino% izazi"aa
*va strategija podrazumeva napad na trinog lidera. Da bi se ugrozio trini lider, trini izaziva mora imati
odrivu konkurentsku prednost u odnosu na lidera u smislu cenovne prednosti, ali i obezbe$enja vieg kvaliteta
proizvodaKusluge.

3. (trate%ija tr9ino% sedbenika
*va strategija nije usmerena na izazivanje trinog lidera. %reduzee se odluuje da sledi svog konkurenta, a ne
da ulazi u otru konkurentsku bitku sa njim.
%rednost ove strategije je to trini sledbenik moe dosta toga nauiti i preuzeti od trinog lidera, u smislu
direktnog kopiranja iskustava sa trita, uz daleko manje trokove. >rini sledbenik nee pretei trinog lidera,
ali i sa ovom strategijom moe proftno poslovati.

4. (trate%ija tr9ino% seektora
%reduzee se specijalizuje za opsluivanje odre$eni# segmenata trita, takozvani# nia. mesto da se pokriva
celo trite, preduzea se odluuju za plasman unutar trini# segmenata. *vo je karakteristino za mala
preduzea koja su fnansijski ograniena da bi se odluila za neku od pret#odni# trini# strategija.
Analiza razmaka C koncept razmaka se bavi razlikom izme$u oekivanog i eljenog budueg stanja stvari.
Analiza razmaka moe da otkrije da se preduzee ne kree u eljenom smeru i da zatvaranje takvog razmaka
moe da za#teva znaajno preusmeravanje izvora i promene u strategiji preduzea.

" obzirom na to da je u .okusu stratekog marketinga defnisanje ciljnog trita, znaajno je da se alternative
nastupa na tritu analiziraju sa stanovita potencijala preduzea. 4z gore ve prikazanog osnovna specifnost
marketing strategije lei upravo u usmeravanju ka kupcima i konkurentima i kontinuiranom balansiranju izme$u
ovi# koordinata. <naajno je tako$e sagledati koliko dugo dotino preduzee moe da odrava steene
konkurentske prednosti do koji# je dolo primenom stratekog marketinga.

Vrste marketinkih stratekih ciljeva
Defnisanje marketinki# strateki# ciljeva ima za pretpostavku budue uslove poslovanja na tritu, u skladu sa
sledeim elementima/
nivo privredne aktivnosti,
nivo aktivnosti u privrednoj grani,
praenje potreba i za#teva kupaca,
praenje promena u distributivnim kanalima.

;arketinki strateki ciljevi treba da su realni i dobro koncipirani jer su baza za .ormulisanje marketing
strategija. %rilikom defnisanja marketing strategija treba obavezno predvideti i evaluaciju, tj. eventualnu reviziju
primarni# marketing ciljeva koji mogu biti npr. promena prodajne orijentacije, promena trinog nastupa,
inoviranje proizvoda, zauzimanje nove trine nie,.
;arketinki strateki ciljevi treba da su saglasni sa .unkcionalnim ciljevima marketinga kao to su/
oglaavanje i promocija,
nove karakteristike proizvoda,
novi proizvodi,
kadrovska politika,
razvoj i istraivanje,
politika cena,
selekcija kanala distribucije,
istraivanje marketinga.

i me$usobno povezani sa ciljevima ostali# departmana na korporativnom nivou.